Embed Size (px)
Citation preview
TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA
DOŽIVITE ČAROBNO PROLJEĆE U ĐAKOVU
PROGRAM OBILASKA ĐAKOVA: Najpoznatije u Đakovu
Dobro došli u Đakovo, ''Srce Slavonije''!
S koje god strane prilazili Đakovu, prvo
što ćete ugledati je žar opeke dvaju
tornjeva i kupola najljepše katedrale na
prostoru od Venecije do Istanbula. Gradom
se prema požutjelim listinama, zove od
1239. godine, kada se po dosadašnjim
saznanjima spominje kao biskupsko
sjedište.
A Đakovo, baš kao ni većinu drugih
gradova nije lako i jednoznačno odrediti.
Da, njegovi najvažniji simboli po kojima
ovaj grad prepoznaju diljem svijeta su
katedrala, Strossmayer, nadbiskupija,
lipicanci, ergela, Đakovački vezovi,
folklorna baština… ali Đakovo je i mnogo
više od toga: grad ima svoj jedinstvenu
život, jedinstvenu povijest, kodove poznate
samo Đakovčanima, urbane mitove i
legende, u sebi krije dovoljno tajni i
izazova za svakoga tko želi o njemu više
saznati...
Za grupu koja u gradu ostaje više od dva dana za više od 20 osoba TZ grada Đakova daruje besplatno razgledavanje grada, više od 50 osoba dobiva dodatnu folklornu večer.
Agencija i/ili smještajni objekt na području grada Đakova pisanim putem Turističkoj zajednici grada Đakova potvrđuje broj osoba u grupi i broj dana boravka u gradu Đakovu. Također putem obrasca za prijavu i odjavu turista u TZ, utvrđuje se stanje.
Kralja Tomislava 3, 31 400 Đakovo Tel. +385 31 812 319 Fax. +385 31 822 319 E-mail: [email protected] www.tzdjakovo.eu
TURISTIČKA RUTA ĐAKOVOM:
Zemljopisni položaj Đakova otkriva podjednaku udaljenost od većih Slavonskih gradova i to sve do četrdesetak kilometara - Osijeka, Vinkovaca, Našica, Slavonskog Broda. Dionica autoceste A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj, od Sredanaca do Đakova, dio je europske mreže autocesta i nalazi se na međunarodnom prometnom 5C koridoru Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče.
Međunarodni pravci: Budimpešta - Pečuh - Donji Miholjac - Našice - Đakovo Split - Livno - Zenica Doboj - Sl. Šamac – Đakovo
Podravska magistrala :Zagreb - Bjelovar - Virovitica – Đakovo
Željeznički pravci: Zagreb - Đakovo(Vrpolje) - Beograd Split - Zagreb - Osijek
Zračni prijevoz: zračna luka Osijek u Klisi
VINSKO-TURISTIČKE CESTE
ĐAKOVAČKOG VINOGORJA
U đakovačkim vinima uživaju istinski ljubitelji vina već više od dvije tisuće godina. Od tada pa do današnjih dana teče priča o vinogradarstvu ovoga kraja.
Počeci vinarske i vinogradarske tradicije đakovačko-osječke nadbiskupije sežu u predtursko doba, a nakon oslobađanja od Turaka osobito obnavljaju biskup Petar Bakić sadnjom vinograda u Trnavi, proširuje ih biskup Josip Čolnić. Biskup Antun Mandić osniva vinograde u Mandićevcu , na obroncima Krndije, a biskup Josip Juraj Strossmayer gradi
podrume u Trnavi i Mandićevcu. Nizala su se stoljeća, dolazili i odlazili gospodari, ali su ostajala poznata, priznata, kvalitetna i vrhunska vina đakovačkog vinogorja.
Takav višetisućljetni kontinuitet najbolja je potvrda dobre i stalne kakvoće vina đakovačkog vinogorja ali još vrednija i čvršća potvrda odlične kakvoće su mnogobrojna visoka priznanja na svjetskim izložbama.
Posjetite vinsko-turističku cestu „Mandićevac“, vinsko-turističku cestu „Zlatarevac“u Trnavi ili vinski muzej đakovačkog vinogoja u Drenju i izaberite nešto iz bogate ponude ovisno o raspoloženju i prepustite se čarima uživanja.
JEZERA
Đakovo ima svoje prirodne oaze mira i tišine. Spoj ugodnih raznolikosti i iznenađenja nekoliko je većih i manjih jezera na području Đakovštine, pogodnih za ribolov i šetnju njihovim obalama.
Izletnicima, ribičima i lovcima, jezera i šume Đakovštine pružaju užitak u nedirnutoj prirodi. Ovo prirodno jezersko okruženje brižno čuva Zajednica športskih Ribolovnih udruga Đakovo.
Jezero''Borovik''
Nalazi se zapadno od Đakova (između Našica i Đakova ) i dvokrakog je oblika. Borovik je jedno od najatraktivnijih mjesta za šaranski ribolov ( kapitalni šarani težine veće od 20 kg) i ribolov pastrvskog grgeča(težine 2 i više kg) u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Jezero Borovik je domaćin međunarodnog Carp Cupa gdje sudjeluju ribiči iz svih zemalja svijeta.
Mjesto je bogato diskretnim uvalicama, koje jamče vlastiti kutak za Vas i Vašu obitelj/prijatelje, odlučite li se za bilo koji oblik zabave na njemu, od pecanja, do kupanja i roštiljanja. Idealno je za kampiranje. Prostranost staze uz jezero rasteže se gotovo 8 kilometara, te je poželjna ruta za rekreaciju u obliku biciklizma ili trčanja...
Jezero “Jošava“
Nalazi se oko 2 km sjevero-sjeveroistočno od grada Đakova. Proteže se od željezničkog nasipa Đakovo-Osijek do umjetno podignute zemljane brane. Dužine je 4,5km i prosječne širine 200m. To je
zapravo jedno umjetno jezero izgrađeno 1963/64. godine. Prvenstveno je namijenjeno za uzgoj riba, šport i rekreaciju.
Jezera''Bajer''
Nalaze na zemljištu grada Đakova,ima ih četiri. Površine 4 h i dubine 5m. Bogati su svim vrstama plemenite i druge ribe. Nastali su eksploatacijom gline bivše ciglane.
Dno je glina, a obrasli su potopljenim vrbama. Prava je rijetkost i bogatstvo blizine ovih jezera gradskoj urbanoj sredini.
Jezero „Mlinac“
Akumulacijsko je jezero i nalazi se 12 km zapadno od Đakova na putu Đakovo- Đakovačka Breznica. Ukupna površina iznosi 13,60 ha. Vodena površina je nepravilnog oblika zbog nekoliko zaljeva i
poluotoka. Površina jezera je čista. Vodenog bilja ima vrlo malo i to na rubovima. Bogato je svim vrstama plemenite i druge ribe.
....
ZNAMENITOSTI
Đakovo je najbolje obići pješice, a ponos grada vidljivi su tornjevi velebne katedrale koja zaštitnički natkriljuje grad. Gotovo da i nema putnika namjernika koji ne zna za katedralu Sv.Petra i đakovačke lipicance, zaštitne znakove Đakova, prepoznatljivosti sačuvane pokoljenjima. Đakovo turistima nudi obilje povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti, u tolikoj
mjeri da ih u jednom danu mogu samo razgledati, a ako ih žele bolje upoznati, moraju u gradu ostati duže.
Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni sakralni objekti koji se stapaju u prostor i čine sa brojnim drugim kulturno povijesnim spomenicima ovaj grad prepoznatljivim i jedinstvenim.
Katedrala Sv. Petra
Na Strossmayerovom trgu nalazi se, najljepša katedrala između Venecije i Istanbula, kako ju je nazvao papa Ivan XIII, najznačajniji kulturni spomenik grada Đakova.
Zasluge za izgradnju katedrale, koja je trajala od 1866. do 1882., pripadaju biskupu Josipu Juraju Strossmayeru. Đakovačka katedrala je remek djelo izgrađeno u romaničko-gotičkom stilu.
Katedralu krase brojne slike, skulpture i freske te čak 7 oltara. Glavni oltar posvećen je katedralnom patronu sv. Petru.
Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su orgulje na pjevačkom koru sa velikom rozetom u pozadini.
Katedrala je sačuvala izvorni izgled iako je tijekom povijesti pretrpjela mnoga razaranja. “Divim se ljepoti slavonske ravnice, žitnici Hrvatske”, rekao je 7. lipnja 2003. godine ispred katedrale pozdravljajući narod šokačkim šeširom, sluga Božji Ivan Pavao II., poglavar Rimokatoličke crkve.
www.djos.hr
Biskupski dvor
Biskupski dvor zapravo je dvorac izgrađen u 18. stoljeću u kasnobaroknom stilu, a danas je rezidencija đakovačkog nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih institucija i ureda. Jednokatna dvokrilna građevina smještena je južno od katedrale
sv. Petra i s njom zatvara zapadnu stranu glavnog đakovačkog trga. Unutrašnjost palače krase reprezentativni saloni urešeni portretima biskupa i drugim vrijednim umjetninama.
Kaptolske/kanoničke kurije
Kanoničke kurije iz 18. stoljeća, smještene na Strossmayerovom trgu, građene su jedna po jedna u kasnobaroknom stilu.
Povod gradnji bila je povelja Marije Terezije izdana povodom sjedinjenja Bosanske i Srijemske biskupije.
Bogoslovno sjemenište
U ovoj secesijskoj građevini koja se nalazi na Strossmayerovom trgu 1806. godine, biskup Antun Mandić osnovao je najstariju visoko školsku ustanovu u Slavoniji i Baranji.
Krasi ju kapela sa korom izgrađena u hambarskom stilu s drvenim krovom. Danas Bogoslovno sjemenište možemo gledati na dvije razine.
Ono je ustanova koja skrbi o odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata te je dom ljudima koji u njemu žive: bogoslovi i poglavari.
www.djos.hr
Strossmayerov perivoj
U prvoj polovici 19. stoljeća nastaje znameniti đakovački park, ''pluća'' grada, ali i mitsko mjesto održavanja Đakovačkih vezova na pozornici sa amfiteatralnim gledalištem i, ne manje važno, prvih
ljubavnih sastanaka mnogih naraštaja Đakovčana. Iako se u Đakovu danas park zove Strossmayerovim imenom, njegov je utemeljitelj biskup Mirko Emerik Raffay.
Spomen muzej biskupa Josipa Jurja
Strossmayera
Spomen muzej osnovan je 1990. godine, prema odluci tadašnjeg biskupa Ćirila Kosa. Muzejska likovna zbirka, skulpture, sakralna zbirka te zbirka knjiga i dokumenata čuvaju spomen na život i rad biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U
prizemlju se nalazi stalni postav dok se u potkrovlju nalazi galerija slika.
www.djos.hr
Korzo
Središnja gradska ulica pape Ivana Pavla II ili popularni Korzo proteže se od katedrale Sv.Petra do crkve Svih Svetih. Uža gradska jezgra Đakova je i danas sačuvala svoje obrise koji su oblikovani u 18.i 19. stoljeću, u secesijskom stilu. Ta činjenica Đakovu daje poseban šarm i ostavlja
pozitivan utisak na svakoga tko navrati u grad, posebice za lijepoga vremena kada glavna gradska ulica postane šetalište i mjesto druženja, gdje brojni kafići i slastičarne sa svojim terasama pozivaju na svakodnevni kraći ili duži predah uz kavu ili neko piće.
Zgrada Gradske uprave
Jedna od najpoznatijih zgrada u Đakovu, koja se nalazi na trgu dr. Franje Tuđmana, je zgrada Gradske uprave. Izgrađena je u
secesijskom stilu, djelo je arhitekta Josipa Vancaša.
www.djakovo.hr
Crkva Svih Svetih
Pretpostavlja se da je sagrađena u 14. stoljeću kada se spominje kao župna crkva sv. Lovre. U vrijeme vladavine Turaka pretvorena je u džamiju (Ibrahim-pašina džamija), koja je sačuvana i kasnije pretvorena u katoličku crkvu Svih Svetih. Posebna ljepota ovog jedinstvenog objekta u cijeloj Hrvatskoj je unutrašnjost u bizantsko – maurskom stilu. Nalazi se na trgu dr. Franje Tuđmana.
Muzej Đakovštine
Muzej Đakovštine osnovan je 1952. godine, kada je otvoren i prvi stalni postav. Čuvar je nekoliko vrijednih zbirki: arheološke, kulturno – povijesne, etnografske, numizmatičke i umjetničke.
Unutrašnji prostor muzejske zgrade u Starčevićevoj ulici razdijeljen je na radne sobe, depoe, izložbeni prostor stalnog postava i višenamjensku izložbenu dvoranu koja je trenutno glavni nositelj svekolike aktivnosti Muzeja. (izložbe, radionice, prezentacije knjiga, koncerti, predavanja…)
www.muzej-djakovstine.hr
Samostan Milosrdnih sestara sv. Križa
Biskup Voršak povodom blagoslova samostana napisao je: ''Ovaj novi samostan, nalazi se na uglu dviju ulica, a
zidan je, kako vještaci kažu, u empire-slogu. Impozantna je to građevina, sa visokim prizemljem na dva kata, sa vješto i
ukusno izrađenim pročeljem i sa visokim mansardnim krovom''. Tako uz vitke tornjeve Strossmayerove katedrale grad Đakovo resi i samostan Sestara sv. Križa u čijem je sklopu i crkva Presvetog Srca Isusova. Ovaj kompleks je najljepši primjer secesije u istočnom dijelu Hrvatske. Već cijelo stoljeće ove građevine uljepšavaju grad.
www.sestre-sv-kriza.hr
Državna ergela Đakovo Ergela u Đakovu osnovana je davne 1506. godine, što je svrstava među najstarije ergele u Europi i govori o dugoj tradiciji uzgoja konja na tom području. Konji lipicanske pasmine na Ergeli se počinju uzgajati početkom 18. stoljeća. Danas kao Državna ergela Đakovo, za uzgoj i selekciju konja koristi dvije lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini grada. Osim uzgoja i selekcije konja, Ergela se bavi i dresurom čija kvaliteta se potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta na konjičkim natjecanjima. Brojnim nastupima u svijetu, đakovački lipicanci pronosili su i pronose glas o Đakovu i Đakovštini. Tako je, oduševljena nastupom đakovačkih lipicanaca na otvorenju Olimpijskih igara, engleska kraljica Elizabeta II., dobra poznavateljica ovih plemenitih životinja, 1972. posjetila Ergelu i provezla se gradom slavnim i
nadaleko poznatim četveropregom đakovačke ergele. www.ergela-djakovo.hr
Crkva Dobrog Pastira
Ugradnjom kamena temeljca u rujnu 1990. godine započela je gradnja crkve Dobrog Pastira, koja je trajala do travnja 1995. godine. Kamen temeljac, isklesan u obliku ljiljana, uzet je od kamenja koji su u potresu 1964. pali sa zvonika đakovačke katedrale. Time je naglašena povezanost
između katedrale kao majke svih crkava u Biskupiji sa novom crkvom Dobrog Pastira. Izgradnja crkve potpomognuta je od strane mnogih župljana.
www.dobri-pastir-djakovo.hr
Filijalna crkva u Pisku Sv. Ivana Krstitelja
Sagrađena 1976. godine za vrijeme biskupa Ćirila Kosa, a posvećena 1986. godine.
Grobljanska crkva Uskrsnuća Isusova
Gradnja crkve, u gotičkom stilu, započela je 1900. godine te je iste te godine i dovršena. Nacrt je izradio poznati sarajevski arhitekt Josip pl. Vancaš. Svoje ime crkva duguje oltarnoj slici koja je
prikazivala prizor preslavnog Uskrsnuća Isusovog. Danas se ondje nalazi oltarna slika Gospe, oslikana također tematikom Uskrsnuća.
...
Početkom 21. stoljeća Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donosi odluku o zaštićenim spomenicima kulture na području grada Đakova:
.
- Katedrala Sv. Petra - Biskupski dvor - Crkva Svih Svetih - Crkva preobraženja Gospodnjeg
(Piškorevci) - 4 kasnobarokne kanoničke kurije
- Secesijska zgrada Bogoslovnog sjemeništa
- Zgrada gradske uprave - Spomenik Ivi Loli Ribaru - Katedralne orgulje
Zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u gradu Đakovu je Strossmayerov perivoj.
UNESCO
Godišnji proljetni ophod kraljica ili ljelja iz Gorjana
Na blagdan Duhova svake godine u Gorjanima kod Đakova održava se Proljetni ophod kraljica ili ljelja iz Gorjana, zaštićenog nematerijalnog dobra upisanog na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. U vrijeme turskih osvajanja, Turci su prodrli i u Gorjane. Stara legenda kaže da su Turci zarobili sve muškarce u selu, a njihove su se žene obukle u šarenu odjeću, na glave stavile muške šešire okićene umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i kose, te tako obučene otišle pred turski tabor. Turci su pomislili da su došli duhovi, uplašili se i pobjegli.I tako su gorjanske žene oslobodile svoje muževe, očeve i braću. Od tada su se isto tako oblačile na blagdan Duhova, u spomen na
taj događaj. Taj je dogadaj zadržan do današnjih dana u izvornom obliku. Jedina promjena je to što se sada oblače djevojke koje u rukama, umjesto srpova i kosa, nose sablje.
Zadnjih nekoliko godina, od kad je običaj obnovljen, gorjanske ljelje na blagdan Duhova idu na sv. Misu nakon koje pred crkvom plešu kolo uz pratnju tamburaša. Iz crkvenog dvorišta kreću u ophod po selu. Posjećuju domove sumještana koji su izrazili želju da ih Ljelje posjete.
Pri vršenju običaja sve su djevojke odjevene jednako svečano u šarenu svilenu odjeću, zapravo kostim Ljelja. Stupnjuje ih mjesto koje zauzimaju, a označavaju ih sablje i cvjetne kape kao kraljeve odnosno bijeli vjenčići u kosi kao kraljice.U Gorjanima je, uz pauzu od 1956. do 2005. u izvornom obliku običaj zadržan do današnjih dana. Godine 2007. običaj Ljelje iz Gorjana proglašen je kulturnim nematerijalnim dobrom pod zaštitom UNESCO-a, s pravima i skrbi nad tim dobrom koje je pripalo kulturno-umjetničkom društvu ''Gorjanac'' iz Gorjana.
Bećarac
Bećarac je vokalni odnosno vokalno – instrumentalni napjev popularan na području Slavonije, Baranje i Srijema. Veselog je i vedrog teksta, najčešće prožet alegorijama i metaforama. Naziv potječe od turske riječi bekar, koja u hrvatskoj jezičnoj uporabi (bećar) označava mladog neženju, momka, samca, lolu, bekriju, veseljaka sklonog raskalašenom životu, jelu, piću i ženama. Pjevao se najviše na svadbama i u drugim prigodama kada se narod okupljao na veselje.
Bećarac je deseteračka glazbena vrsta u kojoj se na određeni melodijski obrazac i njegove brojne inačice pjevaju po sadržaju veoma različiti deseterački dvostihovi, najčešće ljubavni i metaforično erotski; hvale se vlastite vrline, ljepota, sposobnosti, imovno stanje, izruguju se neistomišljenici i suparnici,prkosi se i inati.
Za razliku od drugih tradicijskih slavonskih pjesama na deseteračke stihove (svatovci, drumarci, pokladarci i drugi), koje se izvode bez sviračke pratnje, bećarac se redovito izvodi uz instrumentalnu pratnju; bez svirke se pjeva samo iznimno, to jest kada nema svirača.
Bećarac je kao tradicijski vokalni i vokalno-instrumentalni napjev i kao neizostavan dio današnje tradicijske kulture Slavonije, Baranje i Srijema opstao na društvenoj i glazbenoj sceni zahvaljujući organiziranoj djelatnosti amaterskih folklornih i glazbenih udruga i ansambala, folklornih i glazbeno-folklornih manifestacija (smotri, susreta, seminara i festivala), a djelomično zahvaljujući i estradnim glazbenicima i diskografskoj produkciji.
MANIFESTACIJE U PROLJEĆE Zbivanja u gradu
Dolaskom u Đakovo kroz cijelu godinu možete uživati u različitim kulturno-turističkim manifestacijama. Svaki period godine ima svoju manifestaciju, svaka manifestacija ima svoje sudionike i izvođače, a sve njih rado posjećuju brojni posjetitelji i građani. Manifestacije su
ponos Đakovštine i gledajući ih u kontinuitetu, kao da se stapaju u jednu. I ako različite, tako su slične jer sve izviru iz ljubavi ovih ljudi prema našoj tradiciji i običajima, ali i prema dragim gostima i posjetiteljima.Gostoljubivim Đakovčanima uvijek ćete biti dragi gost.
Dionizijev festival
Međunarodni susret kazališnih i lutkarskih akademija u Osijeku i Đakovu održava se u mjesecu ožujku.
Dioniz okuplja nekoliko stotina sudionika iz deset europskih zemalja.
Riječ je o nizu predstava, radionica, predavanja i inih događanja koje studenti, asistenti i nastavnici svih akademija održavaju tijekom sedam dana na nekoliko lokacija u Osijeku i Đakovu.
Uskršnji gastro fest
Turistička zajednica Grada Đakova u suradnji s Udrugom kulinara ”Đakovački kulin” Đakovo pod pokroviteljstvom Grada Đakova organizira Uskršnji Gastro fest – Predstavljanje eno-gastronomske punude Grada Đakova 26. travnja. Proizvodi se nude u smislu: uređene izložbe, prezentacije i degustacije i prodaje po minimalnim cijenama.
Na Uskršnjem gastro festu sudjeluju proizvođači hrane i pića, razne udruge, OPG-ovi, proizvođači suvenira i turističkih artikala. Može se vidjeti, degustirati ili kupiti razlličite vrste vina, rakije, meda, kolača, kulinovih seka, suvenira i ostalih sličnih proizvoda. Za vrijeme ovog gastro festa objavljuju se rezultati ocjenjivanja kulinove seke – potom degustacija, dodjela pehara i medalja te dodjela nagrada i priznanja vinarima Đakovačkog vinogorja.
Strossmayerovi dani
Kulturna manifestacija u svibnju je posvećena liku, djelu, idejama i porukama đakovačkog biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera,1815.-1905.
Obuhvaća znanstvene skupove, izložbe slika i skulptura, koncerte klasične glazbe, predstavljanje knjiga…
Program obilježavanja Dana grada Đakova
Đakovačani 8. svibnja slave Dan grada. Program se sastoji od raznih kulturno zabavnih priredbi.
Ime Đakovo spominje se prvi put 1239. godine u ispravi hrvatsko – ugarskog kralja Bele IV., kojom biskup Ponsa dobiva na dar posjede Đakovo i Breznu. No, istraživanja pokazuju i naseljenost u mlađem kamenom dobu, a ovdje Rimljani grade svoje naselje Certissiju.
Stoljećima je grad rastao, razvijao se iz mukotrpnog rada na ovoj bogatoj, plemenitoj slavonskoj ravnici natopljenoj krvlju i znojem slavonskog čovjeka Hrvata, iz ljubavi i slavonskog bećarskog inata, prkoseći vremenu i onima koji su ga htjeli pokoriti, uništiti, zatrti trag i ime hrvatsko.
No ovaj grad su pohodili mnogi, znani i neznani koji su mu vraćali dio ljubavi i gostoprimstva, noseći ga u sve dijelove svijeta, pronoseći sliku grada u srcu Slavonije, kao engleska kraljica Elizabeta II.
Ali, nikada đakovo svoju ljubav, svoju dušu i srce nije otvorilo kao pri susretu s Petrovim nasljednikom Ivanom Pavlom II., tu u sjeni zvonika naše i Strossmayerove katedrale.
O bogatoj povijesti Đakova govore i mnoge obljetnice koje smo obilježili tijekom proteklih nekoliko godina: 500 godina Ergele, 200 godina uzgoja lipicanaca, 200 godina sjemeništa i teologije… naposljetku, uz sve ostale obljetnice prije 47 godina skupina vizionara predvođena dr. Zvonimirom Benčevićem utemeljila je đakovačke vezove, manifestaciju koja je s godinama rasla i prerasla granice Đakova, Slavonije i Hrvatske, čuvajući tradiciju, ljepotu, pjesmu ratara i bekrija, momaka, djevojaka, snaša, ljepotu i sjaj slavonskog veza, zvuk tambure i berde, topot lipicanaca, zvuk šokačkih kola, život Đakova, Srca Slavonije…
48. ĐAKOVAČKI VEZOVI (7.6. – 6.7.2014.)
Đakovački vezovi danas su dobro poznata i afirmirana manifestacija izvornog narodnog folklora.
Prvi Đakovački vezovi održani su 2. i 3. srpnja 1967. godine kao specifična prigodna turističko-kulturna manifestacija u povodu Međunarodne godine turizma. Inicijator za osnivanje Đakovačkih vezova bio je dr. Zvonimir Benčević, a već prva manifestacija doživjela je velik uspjeh kod ljudi iz Slavonije, ali i šire.
Glavna manifestacija Đakovački vezovi održava se svake godine u srpnju. Tu se izvodi izvorni folklor prije svega Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema te drugih krajeva Hrvatske uz prateće priredbe – otvorenje raznih izložbi, konjičke priredbe te druge kulturne i turističke priredbe. Manifestacija ima i međunarodni karakter, okuplja izvorne folklorne skupine iz svih dijelova svijeta.
Svakog ljeta posebno je živo na Đakovačkim vezovima, najvažnijoj smotri hrvatskoga folklornog stvaralaštva koja okuplja na desetke tisuća sudionika.
Održavaju se i razne folklorne priredbe kao što su Mali vezovi, pučko crkveno pjevanje, svečano otvorenje, Đakovština u pjesmi i plesu, gosti u pjesmi i plesu, svečana povorka ulicama Đakova, Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Hrvatske, Smotra folklora Slavonije i Baranje te program zatvaranja ”Slavonijo zemljo plemenita” uz izbor najbolje nošenog narodnog ruha. Izbor djevojke i snaše (izbor momka uvodi se kasnijih godina) u najljepšoj nošnji sastavni je dio Vezova od početka, 1967. godine.
U sklopu Đakovačkih vezova održava se i Bonavita u Trnavi – natjecanje nategača i dodjeljivanje nagrada najboljim vinima, zatim izložba i degustacija kruškovače-vilijamovke te gastrofest: kulinijada, degustacija i konzumacija fiša i čobanca.
Ljubitelji konjičkog sporta zadovoljstvo nalaze na hipodromu gdje se svake godine održava međunarodno konjičko natjecanje.
Manifestacija Đakovački vezovi prvenstveno njeguje i održava tradiciju i izvornost ovoga kraja ali i ostalih krajeva Hrvatske i inozemstva (narodno ruho, narodni ples, tradicijsko češljanje, konjogojstvo, gastronomiju).
U manifestaciji sudjeluje čitav grad, svijest o važnosti ove manifestacije i kulturno umjetničkom značaju ukorijenjena je u svim stanovnicima ovoga kraja i ta svijest se ne smanjuje, na što smo vrlo ponosni.
Kao sastavni dio programa pojavljuje se još i Međunarodni etno film festival ”Srce Slavonije” te Jazzvez, Međunarodni festivala jazz glazbe u Đakovu.
Centralni događaji su svečano otvaranje, nastupi folklornih skupina i kao najvažniji – svečana povorka ulicama grada te ceremonija zatvaranja manifestacije pod nazivom ”Slavonijo, zemljo plemenita” sa bogatim glazbenim programom i Izborom za najbolje nošeno narodno ruho.
Sva događanja na Đakovačkim vezovima predstavljena su u ”Reviji Đakovačkih vezova” koja izlazi od 1970. godine.
U Đakovačkim vezovima sudjeluje cijeli grad, a manifestacija je dobila međunarodnu turističku Povelju FEST-a (Europske federacije turističkih novinara sa sjedištem u Rimu) Zasluge za turizam u 2005., godišnju turističku nagradu ”Anton Štifanić” za 2007. godinu te je manifestacija u 2013. godini pobjednik u akciji HTZ-a, Ministarstva turizma i Ministarstva kulture ''Doživi Hrvatsku – Experience Croatia'', u kategoriji kvalitete kulturnih događaja. Uz bogatu izdavačku djelatnost do današnjih dana Đakovački vezovi prerasli su u jednu od najvećih manifestacija ovakve vrste u Hrvatskoj.
Manifestacija Đakovački vezovi je manifestacija koja je Statutom Grada Đakova definirana kao manifestacija iznimnog značaja i važnosti za Grad Đakovo i za regiju.
Kao dugogodišnje suorganizatore pojedinih programa u okviru ove manifestacije ističemo: Đakovačko-osječku nadbiskupiju, Maticu hrvatsku, Društvo hrvatskih književnika, Državnu ergelu lipicanaca Đakovo, Muzej Đakovštine, Udrugu kulinara ”Đakovački kulin”, Udruženje obrtnika…
Vrijednost ove manifestacije za grad Đakovo i cijelu Republiku Hrvatsku prepoznaju predsjednik RH, predsjednik Sabora RH, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska turistička zajednica, Osječko-baranjska županija, TZ Osječko-baranjske županije i mnogi drugi.
Đakovo se oduvijek zove i jest ”Srce Slavonije”. Grad bogate povijesti, kontinentalnog turizma uz prirodne ljepote srca Slavonije…čarolija gastronomije, zvuka i običaja…što upravo ovom manifestacijom obuhvaćamo i slavimo i čuvamo od zaborava.
DOŽIVITE: 1. Gastronomsko – kulinarsku večer
Organizator: UDRUGA KULINARA ''ĐAKOVAČKI KULIN'' ĐAKOVO PETRA PRERADOVIĆA 25, 31 400 ĐAKOVO TELEFON: +385 (0)31 813 391 PREDSJEDNIK: VLADIMIR ĆORIĆ 098/223-844 Za grupe do 20 osoba – 59,33 kn (po osobi)
Za grupe preko 20 osoba – 54,76 kn (po osobi)
2. Noćni život u Đakovu – koncerti, stand – up show, izložbe...
Ulica Matije Gupca
Caffe bar Jazz
Korzo:
Caffe bar Click, London bar, Caffe bar Saky, Caffe bar Central, Caffe bar Sky, Caffe bar Larissa, Caffe bar Enigma
Ulica bana Jelačića:
The Eagle Pub, Caffe bar Cubano, Caffe bar Godot, Caffe bar Passage, Caffe bar Cape Town, Caffe bar Masaai, Caffe bar Fontana, Caffe bar Luna, Caffe bar Escape
Night club Shine, Night club Aruba, Night club Storm
Ulica Ante Starčevića Caffe bar Vigor, Caffe bar B&B Šokački disko Tom&Tom
Ulica kralja Tomislava Caffe bar Sova, Caffe bar Saloon
3. Škola prirode – Izviđačke aktivosti
ODRED IZVIĐAČA ''KLASJE''
ĐAKOVO,JEDNODNEVNE
AKTIVNOSTI
Antun Šimić, predsjednik 098/666-573
Arian Čavala, 098/9155-055
o Šetnje, radionice: tehnike izletišta, signalizacija, orijentacija, čvorologija,
prehrana u prirodi i ostale radionice
Trajanje i cijena:
Trajanje jedne šetnje ili radionice je od 1 do 2 sata. Cijena jedne šetnje ili radionice je 20,00 kn po osobi. Za svaku dodatnu radionicu cijena se povećava za dodatnih 10,00 kn. Za cijenu višednevne izviđačke aktivnosti kontaktirati Odred izviđača ''Klasje'' Đakovo.
Suradnici na aktivnostima:
OPG Davor Počijak, Kreativne radionice o medu Kontakt: Ivana Raič 099/3586-795
4. VINSKO – TURISTIČKE CESTE ĐAKOVAČKOG VINOGORJA
VINSKO TURISTIČKA CESTA 'ZLATAREVAC' TRNAVA
MISNA VINA D.O.O. ULICA J.J. STROSSMAYERA 24, 31 411 TRNAVA T: +385 (0) 31 863 067 M: +385 (0) 99 319 5500 www.misna-vina.com [email protected] OPG HRVOJE LUKAČEVIĆ ULICA J.J. STROSSMAYERA 4, 31 411 TRNAVA M: +385 (0) 98 963 2132 [email protected]
OPG PAVLOVIĆ SLAVEN ZLATAREVAC 1A, 31 411 TRNAVA M: +385 (0) 98 359 756 [email protected] OBRT APOSTOL TRNAVA IVANA MEŠTROVIĆA 17, 31 411 TRNAVA M: +385 (0) 98 982 4031 www.apostol-trnava.com [email protected]
OPG FRANJO VRAČEVIĆ ULICA J.J. STROSSMAYERA 29, 31 411 TRNAVA M: +385 (0) 98 1321 259 ŠIMUN VLADIĆ BUDROVAČKI VINOGRADI 7, 31 400 BUDROVCI M: +385 (0) 91 508 7843
SAMOSTAN SESTARA SV. KRIŽA TRNAVA IVANA MEŠTROVIĆA 54, 31 411 TRNAVA T: +385 (0) 31 863 054 OPG STIPO VUKOVIĆ MATIJE GUPCA 4, 31 411 TRNAVA M: +385 (0) 99 319 5501
*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Zlatarevac'' Trnava – Hrvoje Lukačević 098/963-2132
SMJEŠTAJ/UGOSTITELJSTVO LOVAČKI DOM ''KONDRIĆ'' KONDRIĆ BB, 31 411 TRNAVA T: +385 (0) 31 892 000 UŠP Osijek, Julija Benešića 1, 31 000 Osijek, T: +385 (0) 31 251 700 www.hrsume.hr [email protected]
DODATNA TURISTIČKA PONUDA ERGELA BLAŽ MIKIĆ BRAĆE RADIĆA 7, 31 411 TRNAVA M: +385 (0) 98 447 051 [email protected]
VINSKO TURISTIČKA CESTA MANDIĆEVAC
ĐAKOVAČKA VINA D.D. MANDIĆEVAC BB, 31 418 DRENJE T: +385 (0) 31 837 200 F: +385 (0) 31 837 201 www.djakovacka-vina.hr [email protected]
VINOGRADARSTVO-VINARSTVO BOŠNJAK B.A. MANDIĆA 97 , 31 418 MANDIĆEVAC T: +385 (0) 31 837 043 M: +385 (0) 91 520 272
OPG ANICA ZAHAROV VLADIMIRA NAZORA 55, 31 400 SELCI ĐAKOVAČKI T: +385 (0) 31 832 284 M: +385 (0) 98 180 3856
OPG VILJETIĆ STJEPAN STJEPANA RADIĆA 16, 31 418 MANDIĆEVAC Vanje Radauša 3, 32 100 Vinkovci M: +385 (0) 98 349 327
DODATNA TURISTIČKA PONUDA JEZERO BOROVIK Ribička kuća OPĆINA DRENJE, LJUDEVITA GAJA 25, 31 418 DRENJE T: +385 (0) 31 862 006 F: +385 (0) 31 862 005 [email protected] ZŠRU ĐAKOVO, KNEZA DOMAGOJA 1, 31 400 ĐAKOVO T: +385 (0) 31 821 710 M: +385 (0) 92 171 0602 www.zsru-djakovo.hr [email protected]
VINOTEKA DRENJE GAJEVA 25, 31 418 DRENJE M: +385 (0) 99 758 5056 UDRUGA VOĆARA, VINOGRADARA I VINARA MANDIĆEVAČKOG VINOGORJA BRAĆE RADIĆA 26, 31 418 PRIDVORJE M: +385 (0) 91 932 7540
*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Mandićevac'' - Slavko Dešić 099/232-8472 - 091/9327-540 Za stručno vođenje možete se obratiti našim vodičima:
- Silvija Butković – 091/511-4196 [email protected] - Domagoj Butković – 098/474-373 [email protected] - Dubravka Čota – 099/791-9098 [email protected] - Orion tours – putnička agencija, 031/822-336. [email protected] - Ružica Sabljo – 098-9614270 - Ana Vugrinović - 098-274460 - Dubravka Vugrinović – 098-207-219
DOBRODOŠLI U SRCE SLAVONIJE!
