“Novom snagom u razvoj grada!”

Tri sastavnice vizije:

• Turizam po mjeri grada

• Uprava na usluzi građanima i razvoju

• Krčki zeleni prsten

Turizam po mjeri grada

• “Turizam se danas jednostavno naziva ‘industrijom gostoljubivosti’ i smatra se da je upravo on često osnovna sirovina za moguć razvoj neke zajednice. Uspjeh turizma u izravnoj je vezi s mjerom koja nam kazuje koliko lokalna zajednica sebe cijeni.” (McNulty “Cultural Tourism and Sustainable Development”, citirano prema Daniela Angelina Jelinčić “Abeceda kulturnog turizma”)

Izazovi za projekt

• Od sezonskog u cjelogodišnji turizam

• Revitalizacija Starog grada

• Obnova društvenog života (mladi, odrasli, seniori)

Izazov 1: Sezonski vs. Cjelogodišnji

• Sezonski turizam: – sunce/plaža/jeftin smještaj i hrana – masovnost, skakavci, naš život podređen turizmu – na kraju ispražnjeni vegetiramo do nove sezone

• Cjelogodišnji turizam: – cjeloviti pristup – kultura, povijest, gastronomija,

poljoprivreda, rekreacija, zdravstvo, manifestacije – prepoznatljivost i sadržaji određuju tip gostiju, viša

razina ponude, turizam podređen životu – cijelu godinu viša razina kvalitete života (društvene

aktivnosti, kultura, zdravstvo, rekreacija…)

Izazov 2: Revitalizacija Starog grada

• Odličan položaj, pristojna komunalna infrastruktura, jaka ljetna sezona

• Težak za život (parking, pristup, odvoz smeća, trgovina), mrtav velik dio godine (čak i TIC radi samo pola godine), više se ni ne ukrašava za Božić i Novu godinu

• Zapuštene nekretnine, sanitarni problemi • Nemogućnost financiranja obnove baštine iz EU

fondova • Posve nerazvijeni turistički resursi: restorani,

barovi, trgovine (sve sezonsko i niže kvalitete)

Izazov 3: Obnova društvenog života

• Ljeti je sva kultura za turiste, a sve je manje ima jer imamo turiste koji ju ni ne traže

• Zimi nam kultura ne treba, jer nema turista?!

• Od „Grada povijesti i kulture“ došli smo do grada „odrezanog“ od svoje povijesti i bez žive kulture

Digresija: Gradsku budžet za kulturu

• 3.647.868kn za 2011. (6,78%), 2012. (6,25%) • U 2011. deseti u županiji

– (iza Crikvenice 21,4%, Brod Moravica 18,4%, Rijeka 9,3%, Mali Lošinj 8,8%, Rab 8,8%, Opatija 8,1%, Klana i Vinodolska općina 7,3%, Dobrinj 7%)

– Cres nas prestigao u 2012.-oj

• Struktura: Centar za kulturu 10%, Knjižnica 13%, Zgrada Društvenog doma 9%, Krčki sajam 3%, Programi Centra za kulturu 10%, Javne potrebe 9%, proslave i pokroviteljstva 7%, Frankopanski kaštel (Krčka biskupija) 2%, Održavanje spomenika NOR-a (Žižula Krk) 2% ...

• Eventualno 15% za žive programe, ostalo je održavanje • Tek 1% proračuna za kulturu u “bogatom” Krku?

Kako se suočiti sa izazovima?

• Turizam, turizam, turizam! Krk nema alternativu.

• Ima li naš turizam glavu? – Ljetna ponuda (plaža, ugostiteljstvo, brodari,

manifestacije)

– Rekreacijski turizam (šetnice, biciklističke staze, ronioci)

• Sve OK, ali po čemu smo posebni?

• Kakvu ulogu u našem turizmu igra Stari grad? – Razglednica?

– Šetnja prije uriniranja u gradskom wc-u?

Najvažniji razlikovni moment Krka

• Tisuće godina gradskog života – povijest mediteranske civilizacije

• Jedinstvena prilika da budemo točka na turističkoj karti koja pripovijeda tu priču

• Imamo sve: antiku, srednji vijek, Mletke, Austrougarsku, Svjetske ratove, socijalizam/kapitalizam, suvremeni život (mediteranska prehrana, priroda, održivost)

Kako i zašto ispričati priču?

• Turizam je priča. Priča prodaje.

• EU fondovi su priča. Priče nas smještaju na kartu i pronalaze partnere.

• Život je priča. Temelj izgradnje i mijene identiteta.

• Koliko sebe cijenimo, toliko će nas cijeniti.

Projekt „Živog muzeja“

• Grad kao živi muzej

• Točkasto razasute atrakcije koje su žarišta društvenog života

• Postupna revitalizacija grada s jasnim ciljem

Primjeri „živih točaka“ 1

• Projekcijska dvorana / Kino i foto klub

• Viteška soba / Udruga Knezovi Krčki – Frankopani

• Glagoljica / Specijalizirana knjižnica ili pisci

• Ilirska kuća

• Rimska kuća

• Mletačka kuća

• 19.-o stoljetna kuća

Primjeri „živih točaka“ 2

• Turistički bonton / Klub informatičara

• Likovna umjetnost kroz vjekove / Atelje

• Suvremena umjetnost i turizam / Atelje

• Povijest poljoprivrede / Butik zdrave hrane – udruge u poljoprivredi

• Autohtona glazba / Klape, zborovi, limena glazba

• Galerija prirode / Planinari ili lovci

• …

Postojeće točke u arhipelagu Živog muzeja

• Mahnićev dom

• Volsonis

• Galerija Fortis

• Caffettaria Krk

• Mozaik

• Frankopanski kaštel

• Zidine

• …

Nedovršiva priča

• Iz godine u godinu dodavati, oduzimati, mijenjati točke

• Središnja zgrada Muzeja

• Sve u istoj priči, uvezano, u funkciji istih vodiča, karata, elektroničkih vodiča, web stranica…

• Jedinstvo turizma, kulture i društvenih institucija

Odnos privatnog i javnog

• Udruge u zdravom konkurentskom odnosu

• Privatna inicijativa u ugostiteljstvu, smještaju i trgovini (glavna ulica)

• Zamjena nekretnina (POS)

• Izvlaštenja zapuštenih nekretnina

Odakle novci? - 1

• IPA – 1. Komponenta (preko Ministarstva kulture)

– Vrana – Maškovića han (2,5 M EUR)

– Cres – Palača Moise (4,15 M EUR)

• Ministarstvo kulture

• Postojeća sredstva grada – prisjetimo se strukture troškova za kulturu

• Turistička zajednica

• Ministarstvo turizma, Ministarstvo obrtništva…

Odakle novci? - 2

• IPA – Komponenta 3c (Turizam)

– Lepoglava – KIC

– Ogulin – Ivanina kuća bajki

– Šibenik – Tvrđava sv. Mihovila

– Prvić – Muzej Fausta Vrančića

– Komiža – Muzej tvornice sardina

Što je dosad bilo krivo?

• Zašto mi dosad nismo povlačili takva sredstva?

• Gradska uprava (nezainteresirana)

• Turistička zajednica (bez ambicija)

• Nedostatak vizije (znanja?)

– Kulturna baština jedino uz socioekonomski efekt

• Održivo, autohtono, cjelovito

Što donosi projekt “Živi muzej”

• Prepoznatljivost • Uklapanje svih segmenata u jedinstvenu cjelinu (ljeto, rekreacijski

turizam, gastronomski turizam, kulturni turizam, prosvjetni turizam) • Manifestacijski resursi • Cjelogodišnji turizam • Kulturni turizam koji ne razara postojeću zajednicu (školjke /

informatičari) • Revitalizirani stari grad – duša Krka • Veliko povećanje prihoda od turizma uz manje opterećenje

infrastrukture • Pozitivna umjesto negativne infrastrukture – kvaliteta života

umjesto žderanje prostora

A drugi aspekti turizma?

• Potrebno je puno toga riješiti: – Višenamjenska dvorana

– Izgradnja turističkih zona

– Deblokada izgradnje mini hotela u Krku

– Realan projekt SRC-a

– Novo prometno rješenje, uključujući parking

– Izmještanje autobusa iz centra

• Ali, sve su to zadaće koje neće pokrenuti preobrazbu iz sezonskog u turističko mjesto bez središnjeg projekta