TVZ5-Arhitektura

Tehničko vleučilište u Zagrebu - graditeljski odjelProgram stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture i građevinarstva

stud

eni 2

008

1

TVZ

Program stručnog usavršavanjaovlaštenih inženjera arhitekture i građevinarstva

V. tečaj 14. i 15. studeni 2008. u prostorijama TVZ-GRO,Zagreb, Av. Većeslava Holjevca 15


V. teča

j

2

TVZ

Impressum

© 2008 Tehničko veleučilište u Zagrebu

Zabranjeno je umnožavanje publikacijeu cijelosti ili dijelovima bez pismenog odobrenja

Tehničkog veleučilišta u Zagrebu

a.studio.s.potpisomweb: www.astudio.hre-mail: [email protected]

Nakladnik:Tehničko veleučilište u Zagrebu

Glavni urednik:mr.sc. Dražen Arbutina, dipl.ing.arh.

Uredništvo:mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.građ.dr.sc. Krešimir Meštrović, dipl.ing.el.

Grafičko oblikovanje i priprema:a.studio.s.potpisom

Adresa uredništva:Tehničko veleučilište u Zagrebu

Graditeljski odjel - Av. V. Holjevca 15,10020, Zagreb, Hrvatska

Elektrotehnički odjel - Konavoska 2,10000 Zagreb, Hrvatska

e-mail: [email protected]: seminar.tvz.hr

Tisak:Intergrafika-TTŽ d.o.o.,

Naklada:300 primjeraka


stud

eni 2

008

3

TVZ

SADRŽAJ

Program stručnog usavršavanjaovlaštenih inženjera arhitekture i građevinarstvaPopis predavača IV. tečajaovlaštenih inženjera arhitekture i građevinarstva

Zaštita od požara i zaštita na radu1) Vatrootpornost građevnih elemenata i konstrukcija na požar,

ispitivanje vatrootpornosti, protupožarna zaštita konstrukcija

Fizika zgrada2) Sadržaj elaborata zaštite od buke temeljem zahtjeva važeće regulative

Prostorno planiranje3-1) Lokacijska dozvola - komentar obzirom na Zakon o prostornom uređenju

Prostorno planiranje3-2) Rijeke i otvoreni vodotoci kao dijelovi urbanih cjelina

Suvremeni načini proračuna konstrukcija4-1) Prednapeti beton

Suvremeni načini proračuna konstrukcija4-2) Geotehnika u propisima za projektante (EC 7-1)

9

V. TEČAJ 14. i 15. studeni 2008.

45

83

113

123

5

4

183


V. teča

j

4

TVZ

Tema Predavanje Predavač Broj sati

Bodova iz regulative

Ukupno bodova

1) Upravljanje projektima i dokumentacijom

Uloga arhitekta u projektu razvopja nekretnine Arbutina 2 - 2

2) Zaštita od požara i zaštita na radu

Vatrootpornost građevnih elemenata i konstrukcija na požar, ispitivanje vatrootpornosti, protupožarna zaštita konstrukcija

Kopričanec-Matijevac 2 - 2

3) Fizika zgrada Sadržaj elaborata zaštite od buke temeljem zahtjeva važeće regulative

Keindl 2 - 2

4) Prostorno planiranje Lokacijska dozvola - komentar obzirom naZakon o prostornom uređenju

Mrak-Taritaš 2 2 2

Radne zone - principi i standardi u planiranju Arbutina 2 - 2

Rijeke i otvoreni vodotoci kao dijelovi urbanih cjelina Bonacci 2 - 2

5) Zaštita i obnova kulturnih dobara

Principi obnove kulturne baštine nakon elementarnih nepogoda i ratnih razaranja

Predrijevac, Sudić 2 2 2

Program stručnog usavršavanjaovlaštenih inženjera arhitekture

Ukupno 14 bodova za slušače IV. tečaja.Ukupno 6 bodova za slušače iz regulative.Bodovi za predavače iznose dvostruki iznos iskazanih bodova za slušače.



stud

eni 2

008

5

TVZ

Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema1) mr.sc. Ljerka

Kopričanec-Matijevac, dipl. ing. građ.

viši predavač Državna uprava za zaštitu i spašavanjeUčilište vatrogastva i zaštite i spašavanja, Zagreb, Ksaverska cesta 107

2) Zaštita od požara i zaštita na radu

2) mr.sc. Ranko Keindl, dipl. ing. građ.

ovlašteni revident 3K d.o.o. Zagreb 3) Fizika zgrada

3) Ana Mrak-Taritaš,dipl. ing. arh.

načelnik odsjeka za prostorno planiranje

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

4) Prostorno planiranje

4) prof. dr. sc.Ognjen Bonacci,dipl. ing. arh.

red. prof.predsjednik biroa IHP-UNESCO

Građevinski fakultet u Splitu 4) Prostorno planiranje

5) Ivana Sudić,dipl. ing. arh.

Pročelnica konzervatorskog odjela

Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku


6) Zdenka Predijevac,dipl. ing. arh.


Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Vukovaru


7) mr.sc. Dražen Arbutina,dipl. ing. arh.

viši predavač,ovlašteni arhitekt

Tehničko veleučilište u Zagrebu

1) Upravljanje projektima i dokumentacijom4) Prostorno planiranje5) Zaštita i obnova kulturnih dobara

Popis predavača V. tečajaovlaštenih inženjera arhitekture:

Voditelj stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture:mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.građ., prof. visoke škole.


V. teča

j

6

TVZ

Tema Predavanje Predavač Broj sati

Bodova iz regulative

Ukupno bodova

1) Suvremeni načini proračuna konstrukcija Prednapeti beton Gukov 2 - 2

2) Okoliš u graditeljstvu Zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj (regulativa, politika EU, proces usklađivanja)

Milanović 2 - 2

3) Suvremeni načini proračuna konstrukcija

Geotehnika u propisima za projektante (EC 7-1) Zlatović 2 - 2

4) Zaštita od požara Vatrootpornost građevnih elemenata i konstrukcija na požar, ispitivanje vatrootpornosti, protupožarna zaštita konstrukcija

Kopričanec-Matijevac 2 - 2

5) Prostorno planiranje i Zaštita i obnova kulturnih dobara

Principi obnove kulturne baštine nakon elementarnih nepogoda i ratnih razaranja

Predrijevac, Sudić 2 2 2

Rijeke i otvoreni vodotoci kao dijelovi urbanih cjelina Bonacci 2 - 2

Lokacijska dozvola - komentar obzirom naZakon o prostornom uređenju

Mrak-Taritaš 2 2 2

Program stručnog usavršavanjaovlaštenih inženjera građevinarstva

Ukupno 14 bodova za slušače IV. tečaja.Ukupno 6 bodova za slušače iz regulative.Bodovi za predavače iznose dvostruki iznos iskazanih bodova za slušače.



stud

eni 2

008

7

TVZ

Ime i prezme Funkcija Tvrtka Tema1) mr. sc. Igor Gukov,

dipl. ing. građ.viši predavač,ovlašteni inženjer

Tehničko veleučilište u Zagrebu


2) dr.sc. Zlatko Milanović,dipl. ing. stroj.

tehnički direktor ZGOS Zagreb 2) Okoliš u graditeljstvu

3) mr.sc. Ivan Cetinić, dipl. ing. stroj.

profesore visoke školeHZN/TO 541;HZN/TO 147/PO 10;Član stručnog povjerenstva za izradu nacrta tehničkog propisa o provjetravanju i klimatizaciji zgrada

Sveučilište u Zagrebu,Arhitektonski fakultet

Energetika i graditeljstvo

4) dr.sc. Sonja Zlatović, dipl. ing. građ.

prof. v. šk. Tehničko veleučilište u Zagrebu


5) mr.sc. Ljerka Kopričanec-Matijevac, dipl. ing. građ.

viši predavač Državna uprava za zaštitu i spašavanjeUčilište vatrogastva i zaštite i spašavanja, Zagreb, Ksaverska cesta 107

4) Zaštita od požara

6) Zdenka Predijevac,dipl. ing. arh.


Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Vukovaru


7) prof. dr. sc.Ognjen Bonacci,dipl. ing. arh.

red. prof.predsjednik biroa IHP-UNESCO

Građevinski fakultet u Splitu 5) Prostorno planiranje i Zaštita i obnova kulturnih dobara

8) Ana Mrak-Taritaš,dipl. ing. arh.

načelnik odsjeka za prostorno planiranje

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva


Opaska: Oznaka HZN (Član Hrvatskog zavoda za norme)

Popis predavača V. tečajaovlaštenih inženjera građevinarstva:

Voditelj stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture:mr.sc. Zorislav Despot, dipl.ing.građ., prof. visoke škole.


V. teča

j

8

TVZ

Tehničko vleučilište u Zagrebu - graditeljski odjelProgram stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera arhitekture

stud

eni 2

008

9

TVZ

Zaštita od požara izaštita na radu

Autorica:mr.sc. Ljerka Kopričanec-Matijevac, dipl.ing.građ.viši predavačDržavna uprava za zaštitu i spašavanje,Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja

Vatrootpornost građevnih elemenata i konstrukcija na požar,ispitivanje vatrootpornosti, protupožarna zaštita konstrukcija


V. teča

j

10

TVZ


stud

eni 2

008

11

TVZ

Osnovne zahtjeve za zaštitu građevine od požara možemo pronaći u članku 14. Zakona oprostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07.), a prvi od pet zahtjeva odnosi se naočuvanje nosivosti konstrukcije u slučaju požara tijekom određenog vremena. Ovajzahtjev provodi se pravilnim određivanjem potrebne klase otpornosti na požar nosivekonstrukcije građevine.

Pritom se pod nazivom građevinske konstrukcije podrazumijevaju zidovi, međukatnekonstrukcije, stupovi, grede, stubišta i slično, a građevinski elementi su protupožarni zidovi,vanjski zidovi (kada nisu nosivi), vatrootporne pregrade, vatrootporna vrata, zaklopke, žaluzine isl.


V. teča

j

12

TVZ

ISPITIVANJE PONAŠANJA GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA U POŽARU TE NJIHOVA KLASIFIKACIJA

Otpornost na požar - vatrootpornost (resistance to fire) je svojstvo konstrukcije,odnosno elementa, a ne materijala, da u uvjetima izloženosti normiranom požaru tijekomodređenog vremena očuvaju svoju nosivost, spriječe prodor plamena i toplinskog zračenjasukladno zahtjevima norme za ispitivanje otpornosti na požar. To je vrijeme, izraženo uminutama, tijekom kojega građevinske konstrukcije, odnosno elementi, podvrgnuti ispitivanjuodolijevaju požaru i ispunjavaju zahtjeve propisane normom.

Pod normiranim požarom podrazumijeva se simulirani požar kod kojeg je vremenskiprirast temperature u ispitnoj peći određen tzv. normiranom krivuljom požara (standardnotemperaturno-vremenskom krivuljom - ETK) koja je određena standardom ISO 834, a preuzetaje i u HRN DIN-u 4102 dio 2.

Osim normirane krivulje požara ETK koriste se i druge temperaturno-vremenske krivuljepa se tako pri ispitivanju fasada, vanjskih zidova (uključujući ostakljenje) koristi krivulja kojaslijedi normiranu krivulju požara do desete minute tj. do temperature od nominalno 6580 C, adalje ostaje na toj razini preostalo ispitno vrijeme (HRN DIN 4102 dio 3).

Normirana krivulja požara (ETK) i krivulja za ispitivanje fasada i vanjskih nenosivih zidova (W)


stud

eni 2

008

13

TVZ

NAČIN ISPITIVANJA GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA U POGLEDU OTPORNOSTI NA POŽAR TE NJIHOVA KLASIFIKACIJA PREMA HRN DIN 4102 DIO 2

Građevinska konstrukcija izlaže se djelovanju simuliranog požara (jednostrano ilivišestrano) u stvarnoj veličini (ili veličini koju određuju gabariti ispitne peći) i pod projektiranimopterećenjem.

Zidovi (širina x visina) Po jednoj osi napregnute međukatne konstrukcije Dvoosno napregnute međukatne konstrukcije Stube predviđene širine Grede Stupovi

2,0 x 2,5 m 2,0 x 4,0 m 4,0 x 4,0 m i 4,0 m duljine 4,0 m duljine 3,0 m visine

Dimenzije konstrukcija za ispitivanje prema HRN DIN 4102 dio 2

Tijekom ispitivanja građevinske konstrukcije u vremenu otpornosti na požar ne smijedoći do prekoračenja niti jednog od tri kriterija:

1. Rušenja konstrukcije (vrijedi za nosive zidove, stropove, stupove i grede), ( R )

2. Nastanka pukotina, naprslina i drugih otvora zbog čega dolazi do prodora plamena(vrijedi za pregradne zidove i stropove) ( E )

3. Srednja temperatura na neizloženoj strani (zida, stropa, vrata…) ne smije prijeći 1400Cviše od početne temperature, a najveća temperatura ni na kojem mjestu ne smije biti viša za180°C od početne (vrijedi za zidove koji razdvajaju prostor i stropove). ( I )

Vatrootpornost se definira vremenom u kojem nije došlo da prekoračenja niti jednog odnavedenih kriterija. Kod stupova i greda kriterij za određivanje otpornosti na požara je početakpojave plastičnih deformacija.


V. teča

j

14

TVZ

Prema normi HRN DIN 4102 dio 2 građevinske konstrukcije i elementi dijele se u sljedećeklase (razrede):

Klasa otpornosti na požar

Trajanje otpornosti na požar u minutama

F 30 F 60 F 90 F 120 F 180

30 60 90 120 180

Klasifikacija vatrootpornosti prema HRN DIN 4102 dio 2

F 90 – A znači da je konstrukcija otpornosti na požar 90 minuta i da je građena od isključivo negorivih materijala klase A

F 90 – ABznači da je nosivi, bitni dio konstrukcije građen od negorivih materijala klase A, a ostali slojevi ili dijelovi mogu biti građeni i od gorivih materijala klase B

F 90 – B znači da je konstrukcija izvedena od gorivih materijala klase B

Oznake klasa vatrootpornosti konstrukcija


stud

eni 2

008

15

TVZ

Osim klasifikacijske oznake F kojom se definira vatrootpornost za zidove, međukatnestupove, grede, nosače i stubišta, prema HRN DIN 4102 imamo i sljedeće oznake:

klasifikacija W protupožarni zahtjevi za nenosive vanjske zidove, parapete, fasadne elemente; ograničenje isijavanja topline na suprotnoj strani od vatre

klasifikacija T protupožarni zahtjevi za otvore na granicama požarnih sektora kao što su vrata, zaklopke, roloi, industrijska vrata ili poklopce na industrijskim transporterima;

klasifikacija K vatrootpornost zaklopki ventilacijskih i klimatizacijskih kanala

klasifikacija E vatrootpornost na električnim instalacijama uz zadržavanje njihove funkcionalnosti;

klasifikacija G vatrootpornost stakla s umanjenim zahtjevima u odnosu na stakla klase F;

klasifikacija I vatrootpornost instalacija šahtova i kanala; klasifikacija R vatrootpornost prodora cjevovoda kroz granične

konstrukcije požarnih sektora; klasifikacija S vatrootpornost prodora električnih instalacija

kroz granične konstrukcije požarnih sektora


V. teča

j

16

TVZ

ISPITIVANJE I KLASIFIKACIJA PONAŠANJA GRAĐEVINSKIH ELEMENATA U POŽARU U OKVIRU EUROPSKOG STANDARDIZIRANJA (CEN) - RESISTANCE TO FIRE (EN 13501-2 I EN 13501-3)

Za ocjenjivanje ponašanja u požaru građevinskih proizvoda razvijen je usklađenipostupak kod kojeg se primjenjuju testovi u mjerilu 1:1 ili umanjeni, a koji odgovarajumjerodavnim scenarijima požara.

Proizvodi se ispituju u stanju u kakvom će biti u upotrebi, a u mjerodavne kriterijeponašanja ubraja se zapaljivost, brzina ispuštanja topline, brzina širenja plamena, brzinastvaranja dima ii otrovnih plinova, goruće kapljice/čestice i/ili kombinacija tih kriterija.

Proizvodi mogu biti od jednog (homogenog) materijala, od kompozita ili od spoja različitihmaterijala, npr

proizvodi za zidove, stropove i podove, uključujući njihove površinske premaze,

građevinski elementi, proizvodi ugrađeni u građevinske elemente, dijelovi cijevi i vodova (uključujući izvana nanesene izolacije), proizvodi za fasade/vanjske zidove (uključujući izolacijske slojeve itd.).

Pri ispitivanju koristi se normirani ISO-požar budući da u normiranom ispitivanjuotpornosti na požar nije predviđeno simulirati temperature i naprezanja kakva se pojavljuju kodprirodnih požara. Ispitivanja predstavljaju mjeru za relativno ponašanje konstrukcija i materijalaunutar kapaciteta i dimenzija normiranih peći. Općenito se nesigurnosti glede nosivosti kodprirodnih požara uzimaju u obzir time što se odrede konzervativni zahtjevi vatrootpornosti.

Scenarij prirodnog požara može se primijeniti kao alternativa za normirani požar isvrhovit je posebice u onim slučajevima gdje ne dolazi do razbuktavanja ili ako su građevinskidijelovi izloženi neravnomjernom zagrijavanju. [1]


stud

eni 2

008

17

TVZ

Temeljni kriteriji za opisivanje otpornosti na požar (vatrootpornosti) jednog proizvoda i/iligrađevinskog elementa su:

ZNAČENJE OZNAKA IZVEDENO (IZ FRANCUSKOG)

kriterij nosivosti R Resistance

kriterij prostorne cjelovitosti

E Etancheite

kriterij toplinske izolacije I Isolation

Oznake su uvijek dopunjene zabilježenim vremenima učinkovitosti u minutama iprimjenjuju se za opis prema normiranoj krivulji požara (standardnoj temperaturno/vremenskojkrivulji ETK).

Građevinske konstrukcije koje imaju samo nosivu funkciju (npr. stupovi) morajuudovoljavati kriteriju R, dok građevinske konstrukcije koje imaju samo razdjelnu funkciju (npr.pregradni nenosivi zidovi) moraju udovoljavati kriterijima E i I. Građevinske konstrukcije kojeimaju i nosivu i razdjelnu funkciju (npr. protupožarni zidovi) moraju zadovoljiti kriterije R, E i I.

Klase (razrede) vatrootpornosti treba razlikovati:

za nosive građevinske dijelove:

REI – tt: najkraće vrijeme u kojem su ispunjeni svi kriteriji (nosivost, prostorna cjelovitost i toplinska izolacija),

RE – tt: najkraće vrijeme u kojem su kriteriji nosivosti i prostorne cjelovitosti ispunjeni,

R – tt: najkraće vrijeme u kojem je kriterij nosivosti ispunjen.


V. teča

j

18

TVZ

za nenosive građevinske dijelove:

EI – tt: najkraće vrijeme u kojem su kriteriji prostorne cjelovitosti i toplinske izolacije ispunjeni,

E – tt: najkraće vrijem u kojemu je ispunjen kriterij prostorne cjelovitosti.

Vrijeme tt u kojemu je postignuta učinkovitost izraženo je jednim od sljedećih brojeva:

15, 20, 30, 45, 60, 90, 120, 180, 240, 360.

Prema gore navedenom, mogu se utvrditi sljedeće mjerodavne klase:

REI 15, REI 30, REI 45, REI 60, REI 90…

RE 15, RE 30, RE 45, …

R 15, R 30,…

Tako se građevinski element s nosivošću od 165 minuta, funkcijom prostorne cjelovitostiod 75 minuta i toplinskom izolacijom od 56 minute klasificira kao R 120/RE 60/REI 30.;građevinski dio s nosivošću 85 minuta i funkcijom prostorne cjelovitosti od 45 minuta klasificirase kao R 60/RE 30;.

Prednja klasifikacija se može proširiti sa:

W - ako se izolacija kontrolira na osnovi emitiranog zračenja, M - ako se posebno obrati pažnja na mehanička djelovanja, C - za vrata koja imaju opremu za samozatvaranje, S - za građevinske dijelove s posebnim ograničenjima u pogledu

propusnosti dima.

Kod nesimetričnih vatrorazdjelnih građevinskih dijelova s funkcijom prostorne cjelovitostizasniva se klasifikacija vatrootpornosti na djelovanju požara s bočne strane, gdje je vjerojatnootpornost na vatru slabija, osim ako je smjer djelovanja požara poznat.


stud

eni 2

008

19

TVZ

ODREĐIVANJE STUPNJA OTPORNOSTI GRAĐEVINA PREMA POŽARU

Određivanje stupnja otpornosti građevine prema požaru temeljna je preventivna mjerakojom određujemo niz ostalih mjera zaštite od požara za određenu građevinu, primjericepotrebnu količinu vode za gašenje, veličine požarnih sektora ili potrebu ugradnje stabilnihsustava za gašenje požara, ukoliko posebnim propisima nije drugačije određeno.

Poštujući propisane postupke kod određivanja mjera zaštite od požara pridonosi seoptimalnom odnosu između sigurnosti građevine i investicijskog ulaganja. Naime, naknadnopregrađivanje građevine ili njezina sanacija u pogledu zaštite od požara ima za posljedicu većetroškove ulaganja i vrlo često nedosljedno provedene mjere zaštite.

Prema vrijedećim propisima podatak o potrebnoj klasi otpornosti na požar građevinedobiva se u postupku ishođenja lokacijske dozvole u okviru tzv. posebnih uvjeta građenja izpodručja zaštite od požara, a koje daje Ministarstvo unutarnjih poslova.

ODABIR GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA KOJE IMAJU TRAŽENU KLASU OTPORNOSTI NA POŽAR

Nakon određivanja potrebne klase otpornosti na požar nosive konstrukcije građevine,potrebno je odabrati nosivu konstrukciju koja ima traženu klasu otpornosti na požar. Temeljemvažeće hrvatske normativno-tehničke regulative ovaj odabir je moguće obaviti na sljedećenačine:

1. pomoću tablica i pratećeg proračuna, 2. ispitivanjem sukladno vrijedećim normama 3. određivanje vatrootpornosti temeljem hrvatskih propisa

1) ODABIR GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE POMOĆU TABLICA

Odabir odgovarajuće građevinske konstrukcije s potrebnom otpornosti na požar pomoćutablica praktično je i ekonomski opravdano jer se izbjegavaju skupa ispitivanja. U Njemačkoj seveć sedamdesetak godina razvijaju norme iz područja zaštite od požara (skupine DIN 4102) iprovode ispitivanja građevinskih konstrukcija svih vrsta u laboratorijskim uvjetima izloženostipožaru, a dobiveni rezultati su svrstani u tablice dane u normi DIN 4102 dio 4.


V. teča

j

20

TVZ

Primjena ovih tablica traži poznavanje određenih utjecajnih veličina, kao što su načinizloženosti konstrukcije požaru (jednostrano, višestrano), građevinski materijal od kojeg jekonstrukcija izrađena, konstruktivni sustav, naprezanje, i dr. Temeljem navedenih veličina utablicama DIN 4102, dio 4 odabire se odgovarajuća građevinska konstrukcija koja ima traženuotpornost na požar.

Normu s oznakom HRN DIN 4102 dio 4 moguće je i kod nas primjenjivati, ali uz određenaograničenja vezana za razlike u materijalima te ona može sasvim dobro poslužiti kao orijentir priodabiru građevinske konstrukcije tražene otpornosti na požar.

2 ) ODREĐIVANJE OTPORNOSTI NA POŽAR GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA ISPITIVANJEM

Ispitivanje otpornosti na požar nosive konstrukcije neophodno je provesti kad god nijemoguće odrediti otpornost preko tablica i proračuna.

Otpornost na požar tipnih građevinskih elemenata i konstrukcija utvrđuje se ispitivanjemprema Pravilniku o obveznom atestiranju tipnih građevinskih konstrukcija na otpornost premapožaru elemenata tipnih građevnih konstrukcija te o uvjetima kojima moraju zadovoljiti pravneosobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda ("Sl.list", 24/90.) te Pravilnikom o izmjenama idopunama Pravilnika o obveznom potvrđivanju otpornosti na požar elemenata tipnih građevnihkonstrukcija te o uvjetima kojima moraju zadovoljiti pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tihproizvoda (Narodne novine 47/1997. i 68/2000.) sukladno preuzetim hrvatskim normama izskupine HRN U.J1., kao na primjer:

1. HRN U.J1.090 - Tehnički uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanje otpornosti zidova prema požaru.

2. HRN U.J1.100 - Tehnički uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanje otpornosti stupova prema požaru.

3. HRN U.J1.110 - Tehnički uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanje otpornosti međukatnih konstrukcija prema požaru.

4. HRN U.J1.114 - Tehnički uvjeti zaštite od požara u graditeljstvu. Ispitivanje otpornosti nosača prema požaru.


stud

eni 2

008

21

TVZ

Za određivanje otpornosti na požar građevinskih elemenata i konstrukcija primjenjuju se ihrvatske norme iz područja zaštite od požara i to: HRN DIN 4102 dijelovi 1 do 18 te HRN DIN18 095 dio 1 i 2., kao na primjer:

1. HRN DIN 4102, dio 2 - Ponašanje građevinskim materijala i građevinskih elemenata u požaru- Građevinski elementi-Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja

2. HRN DIN 4102, dio 3 - Ponašanje građevinskih materijala i građevinskih elemenata u požaru- Požarni zidovi i nenosivi vanjski zidovi-Pojmovi, zahtjevi i ispitivanja

3 ) ODREĐIVANJE VATROOTPORNOSTI TEMELJEM HRVATSKIH PROPISA

Nažalost, samo za manji dio građevina, ovisno o njihovoj namjeni, mogu se u hrvatskimpropisima naći točno određene klase otpornosti na požar nosive konstrukcije.

Prema Pravilniku o zaštiti od požara u skladištima (Narodne novine 93/2008.) prostorskladišta, koji je smješten u objektu druge namjene, mora biti odvojen od te namjene (ili togdijela objekta) požarnim zidom minimalne otpornosti na požar od najmanje 90 minuta.

Otpornost na požar građevinskih elemenata na granici požarnih sektora te nosivihgrađevinskih elemenata prostora različite namjene skladišta, a koje se smatraju dijelom jednetehnološke cjeline, ili su požarni sektori manjih skladišta, treba biti:

najmanje 30 minuta kod odvajanja prostora s niskim požarnim opterećenjem,

60 minuta kod odvajanja prostora sa srednjim požarnim opterećenjem odnosno

90 minuta kod odvajanja prostora s visokim požarnim opterećenjem.

Kod elektroenergetskih postrojenja i uređaja za proizvodnju, prijenos i distribucijuelektrične energije traži se da zidovi i stropovi na granici požarnih sektora elektroenergetskihpostrojenja visokog napona smještenih u građevinama za druge namjene imaju klasu otpornostina požar od najmanje 90 minuta, odnosno 120 minuta ako se navedeno postrojenje postavlja ustambene ili poslovne zgrade, bolnice, vrtiće, škole, robne kuće, zatvorene velike garaže ilišportske objekte (prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požaraelektroenergetskih postrojenja i uređaja (Narodne novine 145/2005.)


V. teča

j

22

TVZ

Kod visokih objekata (građevine s prostorima za boravak ljudi čiji su podovi najvišeg kata22 m iznad najniže kate terena na koju se može pristupiti i intervenirati uz uporabuautomehaničkih ljestava) određeno je da nosivi i pojačani vanjski zidovi moraju imati klasuotpornosti na požar od najmanje 90 minuta.

Za velik broj građevina, kao što su stambene (izuzimajući visoke građevine), bolnice,industrijske građevine, športske dvorane, domovi umirovljenika, dječji vrtići, trgovine, hoteli,moteli, garaže, kazališta, koncertne dvorane, muzeji, biblioteke, aerodromi i mnoge druge, nepostoje hrvatski propisi prema kojima se može odrediti potrebna klasa otpornosti na požarnosive konstrukcije te se na njih primjenjuju strani propisi kao priznata pravila tehničke prakse.

PONAŠANJE GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA U POŽARU I NJIHOVA ZAŠTITA

PONAŠANJE GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA U POŽARU

Kao što je poznato većina građevnih materijala tijekom promjene temperature u požarunije stabilna. Zagrijavanjem su građevni materijali podvrgnuti fizikalno kemijskim promjenamakoje izazivaju transformacije njihove mikrostrukture, a time i promjene njihovih svojstava, pričemu nije presudno da li su materijali gorivi ili negorivi.

Uslijed gubitaka čvrstoće pojedinih materijala može doći do velikih deformacija, ali i dorušenja pojedinih dijelova konstrukcije pa i čitavih građevina. Urušavanje pojedinih dijelovakonstrukcije može povećati statičko opterećenje na preostalom dijelu građevine, a pri rušenjumeđukatnih konstrukcija i zidova, konstrukcije, koje se nalaze ispod njih, mogu biti izložene idinamičkom opterećenju. Naprezanja, koja pritom nastaju, mogu dovesti do urušavanja cijelegrađevine ili djelomičnog urušavanja objekta.

Do pojave dinamičkih opterećenja može doći i zbog djelovanja tlaka koji se javlja prigorenju pojedinih materijala u požaru. Opasnost od nastajanja dinamičkog tlaka naročito jevelika u prostorijama u kojima može doći do stvaranja eksplozivnih smjesa u zraku, kao naprimjer u prostorima gdje se čuvaju lako hlapljive i zapaljive tekućine. Nastanak požara u takvimprostorima praćen je snažnim eksplozijskim udarima uslijed kojih se pojedine konstrukcije ugrađevinama ruše, dolazi do nesmetanog širenja požara na susjedne prostorije, a može doći ido prijenosa požara s građevine na građevinu.


stud

eni 2

008

23

TVZ

Ovisno o materijalu iz kojeg su izgrađene, rasponu, statičkom opterećenju i mnogimdrugim čimbenicima nosive konstrukcije se različito ponašaju u požaru.

Statički neodređeni sustavi pokazuju puno bolje ponašanje u požaru jer zagrijavanjemdolazi do preraspodjele naprezanja dok statički određeni sustavi gube svoju nosivost na znatnomanjim temperaturama.

Ispitivanja su pokazala da čelična greda s krutim osloncima može izdržati znatno višetemperature od 5500 C jer se ne može slobodno širiti, ali će dio naprezanja predati na stup. Zarazliku od nje, greda koja ima slobodan oslonac tj. spoj sa stupom pomoću kutnih nosača,izgubit će nosivost na 5500 C jer se može širiti, a ne može predati naprezanja na stup (natemperaturi od 5500 C nosač duljine 15 m produži se 115 mm.).

Otpornost cijele građevine prema požaru ovisi o vatrootpornosti pojedinih konstruktivnihelemenata te iste građevine, a pritom se često dešava da zbog male vatrootpornosti pojedinihkonstrukcija, cijela građevina ima manji stupanj otpornost prema požaru.

Stoga građevinske konstrukcije ili elemente, koji ne posjeduju dostatnu otpornost napožar, treba dodatno zaštititi.


V. teča

j

24

TVZ

ZAŠTITA GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA

ZIDOVI

U uvjetima djelovanja požara od zidova se zahtijeva da sačuvaju svoju nosivost, daspriječe širenje požara iz jedne prostorije u drugu te da što dulje odolijevaju različitimčimbenicima koji potpomažu širenje.

Djelovanjem visokih temperatura materijali od kojih se izvode zidovi mogu pretrpjeti velikepromjene što na kraju može rezultirati rušenjem zida. Kako će se zid ponašati u požaru te kakoće ispuniti zadaće koje su mu namijenjene ovisi od osobina uporabljenog građevnog materijala,debljine zida, dijelom i osobinama uporabljenog vezivnog sredstva.

Zidovi od opeke pokazuju najmanje teškoća u pogledu otpornosti na požar jer je opekau procesu proizvodnje već prošla temperaturnu obradu.

Kod zidanih konstrukcija od opeke; moguće je i s manjim debljinama postići visoke klaseotpornosti na požar primjerice, zid od pune opeke debljine 12 cm ožbukan s obje strane imaotpornost na požar 120 minuta, dok zid izveden od pune opeke debljine 38 cm imavatrootpornost čak 11 sati. U požaru se znatno bolje ponašaju zidovi izvedeni od puneopeke u odnosu na šuplju opeku.

Zid od opeke debljine 12 cm obostrano ožbukan - vatrootpornost 120 minuta

Zid od opeke debljine 25 cm - vatrootpornost 360 minuta


stud

eni 2

008

25

TVZ

Zidovi od kamena u požaru se također ponašaju dobro, a stvarno ponašanje zida upožaru ovisi o vrsti kamena iz kojeg je izgrađen. Raspadanje kamenog zida događa sepovršinski te što je konstrukcija od kamena masivnija bit će i otpornija na požar.

Zidovi izvedeni od betona i armiranog betona, uz dovoljnu debljinu, pokazuju brojnapozitivna svojstva jer poznato je da se betonske i armiranobetonske konstrukcije u pravilu neruše u požaru. Međutim, činjenica je da djelovanjem visokih temperatura dolazi do velikog padatlačne čvrstoće betona. Da bi zidovi ispunili zahtjev pregrađivanja prostora, odnosno razdjelnufunkciju, potrebno je postići određenu debljinu.

NORMIRANA POŽARNA OTPORNOST (MIN) NAJMANJA DEBLJINA ZIDA (MM)

EI 30 60

EI 60 80

EI 90 100

EI 120 120

EI 180 150

EI 240 175

Okvirne vrijednosti najmanjih debljina nenosivih (pregradnih) zidova i njihova vatrootpornost [10]


V. teča

j

26

TVZ

Kod armiranobetonskih nosivih zidova, osim o debljini samog zida treba voditi računa i oosnom razmaku (a) koji je razmak od osi armature do najbližeg lica betona izloženog požaru,alii načinu izloženosti požaru, vrsti agregata, vrsti cementa, vlažnosti betona, zbijenosti betona,poroznosti betona. količini armature i dr.

Najmanje izmjere (mm) debljina zida / osni razmak (bmin / a)

fi = 0,35 fi = 0,7

Normirana požarna

otpornost

Izložen s jedne strane

Izložen s dvije strane

Izložen s jedne strane

Izložen s dvije strane

1 2 3 4 5

REI 30 100/10* 120/10* 120/10* 120/10*

REI 60 110/10* 120/10* 130/10* 140/10*

REI 90 120/20* 140/10* 140/25 170/25

REI 120 150/25 160/25 160/35 220/35

REI 180 180/45 200/45 210/55 300/55

REI 240 230/60 250/60 70/70 360/70 *obično će biti mjerodavan zaštitni sloj prema normi HRN ENV 1992-1-1

Okvirne vrijednosti najmanjih izmjera i osnih razmaka za nosive

armiranobetonske zidove [10]


stud

eni 2

008

27

TVZ

STUPOVI

Stupovi su u požaru, u većini slučajeva, izloženi djelovanju visokih temperatura sa svihstrana, za razliku od zidova koji su najčešće izloženi samo s jedne strane. Takva izloženostpožaru je vrlo bitna budući su stupovi konstrukcije uglavnom manjih dimenzija, a otpornostkonstrukcija prema požaru i visokim temperaturama uvelike ovisi upravo o dimenzijama.Veličina poprečnog presjeka stupa također utječe i na njegovu stabilnost, jer pod djelovanjemvode za gašenje dolazi relativno brzo do hlađenja, što izaziva znatna unutarnja naprezanja.

Stupovi od kamena, betona ili opeke slično se ponašaju u požaru kao i zidovi od togmaterijala, iako su stupovi u pravilu neotporniji zbog izloženosti vatri sa svih strana.

Čelični stupovi već u početku samog požara izgube nosivost i potpuno se deformiraju.Zbog toga, ako se želi postići i minimalna vatrootpornost, treba ih zaštititi. Zaštita se postiže nataj način da se spriječi direktni kontakt vatre i visokih temperatura s čelikom. Na taj način ćetemperatura postupno prodirati kroz zaštitu i povisivati temperaturu čelika jer u trenutku kad setemperatura popne na 5500 C, dolazi do gubitka 50% početne čvrstoće.

Najstariji načini zaštite čeličnih konstrukcija izvodili su se ubetoniranjem ili obzidavanjemčeličnih profila, a u novije vrijeme češće se koriste oblaganja negorivim pločama i premazivanjezaštitnim sredstvima kojima se može osigurati tražena vatrootpornost.

Najjednostavnije je čelični stup zabetonirati i na taj način se, zbog debljine betona okočelika, dobije betonski stup s čeličnom jezgrom. Ovisno o debljini sloja betona, vatrootpornostse kreće od 30 minuta, za sloj betona debljine 2.5 cm pa do 180 i više minuta za deblje slojevebetona. Pritom je dobro postaviti žičanu mrežicu oko stupa koja će spriječiti opadanje betona napovišenim temperaturama.


V. teča

j

28

TVZ

a) kvadratna zaštita zidovima iste debljine sa svih strana b) pravokutna zaštita zidovima iste debljine sa svih strana c) potpuna ispuna betonom

Stup se može obzidati opekom. Eventualno nastala šupljina može se ostaviti ili zapunititoplinskom izolacijom ili betonom. U svaki treći sloj morta treba ugraditi čeličnu sponu radipovezivanja obzida.

Zaštita obzidavanjem opekom; d= 5 cm – vatrootpornost 120 minuta; d= 7.5 cm – vatrootpornost 240 minuta; d= 12 cm – vatrootpornost 360 minuta


stud

eni 2

008

29

TVZ

Danas se često čelični stup zaštićuje oblaganjem gipsanim, mineralnim ili sličnimnegorivim pločama. Ovisno o vrsti ploča, debljini te načinu pričvršćenja postiže sevatrootpornost od F 30-A do F 180-A.

Hrvatske norme, prema kojima je moguće odabrati odgovarajuću zaštitu za nosivučeličnu konstrukciju, odnose se na čelične konstrukcije koje su zaštićene negorivim mineralnimpločama. Ovim normama obuhvaćena je zaštita čeličnih greda opterećenih na savijanje (HRNU.J5. 701) i čeličnih stupova (HRN U.J5.702) negorivim pločama.

Preostali načini zaštite (prskanjem i premazivanjem zaštitnim premazima, potpunimoblaganjem i dr.) obrađeni su u preuzetoj hrvatskoj normi HRN DIN 4102 dio 4.

Za određivanje potrebne debljine obloge potrebno je prethodno izračunati faktor profilaf=U/A pri čemu je U opseg profila u m, a A površina poprečnog presjeka u m2, nakon čega se izgrafikona ili tablica odredi potrebna debljina obloge (negorive mineralne ploče).

Načelno vrijedi da uz isti opseg vitki profili pokazuju visoku, a masivni profili nisku U/Avrijednost te su zbog toga kod vitkih profila potrebne veće debljine obloge.


V. teča

j

30

TVZ

Uz jednostavnu izvedbu dobra zaštita čeličnih stupova postiže se i nanošenjem zaštitnecementne žbuke, mineralnih vlakana i drugo.

Ukoliko se u mort dodaju vermikulit ili perlit dobije se vrlo dobra zaštita jer su to materijalis izvrsnim termičkim svojstvima.

Zaštita čeličnog stupa perlit betonom; d= 25-30 mm – vatrootpornost 120 minuta; d= 30-40 mm – vatrootpornost 180 minuta; d= 40-50 mm – vatrootpornost 240 minuta


stud

eni 2

008

31

TVZ

Ako je vidljivost čelične konstrukcije bitna zbog estetike, stup se može premazatiposebnim premazima u debljini od 1 do 2 mm. To su premazi koji na povišenim temperaturamaekspandiraju, tj. stvaraju nezapaljivi sloj debljine 3 do 4 cm, a koji usporava zagrijavanječeličnog stupa. Prednost takve zaštite je što se lako nanosi, isto kao i svako drugo bojanječelika, lijepo izgleda i ne kvari vizualni i estetski dojam, štiti čeličnu konstrukciju od negativnihatmosferskih utjecaja. Mana je što se postiže zaštita od samo 60 minuta, u odnosu na drugezaštite

Protupožarni premaz nakon djelovanja požara


V. teča

j

32

TVZ

Čelične stupove možemo štititi i sofisticiranijim sustavima unutarnjeg hlađenja profilavodom (vrijedi isključivo za zatvorene cijevne profile).

Princip hlađenja čeličnih profila vodom DRVENI STUPOVI

Iako je drvo gorivi materijal, poznato je da je ponašanje drvenih nosivih konstrukcija upožaru povoljnije od čeličnih.

Rezultati ispitivanja te iskustva stečena u uvjetima stvarnih požara pokazuju da klasičnikonstruktivni elementi od drva imaju 20 do 70 minuta otpornost u požaru. Pougljenjeni sloj, štose stvara u požaru oko presjeka drvenog nosača, toplinski je izolator koji određeno vrijeme štitijezgru presjeka od visokih temperatura.

Usporedba prijenosa topline kod drvenog i čeličnog presjeka


stud

eni 2

008

33

TVZ

Ispitivanja provedena u laboratoriju CSTB u Parizu (rezultati prikazani u tablici) pokazujuznatnu otpornost na požar nezaštićenog i zaštićenog drvenog stupa u odnosu na ogovarajućičelični stup, pod istim statičkim opterećenjem od 100 kN, u istom požarnom ispitivanju.

Otpornost na požar (min) Vrsta zaštite

Stup od tvrdog drva b/d = 15 x 15 cm, h = 230 cm

Stup od valjanog čeličnog profila HN = 100 mm, h= 250 cm

Nezaštićeni stup 52 10

Stup zaštićen oblogom od gipsa

d = 1.0 cm

81 69

Stup zaštićen oblogom od gipsa

d = 2.0 cm

118 95

Analiza otpornosti na požar drvenog i čeličnog stupa

Osnovna prednost drvenih konstrukcija u požarnom opterećenju je činjenica da upresudno vrijeme (F 30, F 60 ili više) ne dolazi do rušenja konstrukcije.


V. teča

j

34

TVZ

Drveni stupovi mogu se štititi na više načina, kao što je impregnacija, premazivanje,žbukanje i oblaganje.

Impregnacija se provodi tako da se otopina neke soli tlači u drvo. Ovaj način zaštite jevrlo skup i ne primjenjuje se često.

Premaz se nanosi površinski i pokriva površinu drva. Postoje razni premazi koji pripovišenim temperaturama ekspandiraju i na taj način štite drvo. Premazivanjem specijalnimbojama drvo prema HRN DIN 4102 dio 1 iz klase B2 prelazi u klasu B1.

Zaštita drvene konstrukcije protupožarnim premazom PROMADUR - Promat

Drveni stupovi se mogu zaštititi i žbukanjem, ali nakon takve zaštite drvena konstrukcijanije više vidljiva pa se taj način zaštite ne primjenjuje često.


stud

eni 2

008

35

TVZ

Za oblaganje drvenih stupova mogu se koristiti razne gipsane, kalcij-silikatne, vermikulit-natrij-silikatne, mineralno vlaknaste i slične ploče, koje se lako obrađuju, a postiže se određenavatrootpornost.

Oblaganje drvenih stupova i greda – Promat F 30-B do F 90-B

Općenito, problem zaštite drvenih konstrukcija i dijelova znatno poskupljuje izvedbu, anaročito mijenja izgled konstrukcije. To kod raznih dekorativnih obloga može biti vrlo važno jerbi žbukanjem ili premazivanjem potpuno uništili tu oblogu.


V. teča

j

36

TVZ

ARMIRANOBETONSKI STUPOVI

Vatrootpornost ovisi znatno o presjeku stupa, tj. što je presjek veći to je i vatrootpornostveća. Kod armiranobetonskih stupova, kao i kod zidova, najvažnije je zaštititi armaturu odprevelikog zagrijavanja. U slučaju popuštanja, lom armiranobetonskih stupova je postupan isporiji, negoli onih koji su napravljeni od čelika. Zabilježeni su slučajevi kada je kodarmiranobetonskih stupova, izloženih visokim temperaturama u požaru, došlo do otpadanjadijelova zaštitnog sloja betona u tolikoj mjeri da se vidjela armatura, ali i pored toga oni nisuizgubili puno na svojoj nosivosti.

Da bi se neki stup smatrao vatrootpornim treba imati dimenzije presjeka najmanje 20 cmte minimalni zaštitni sloj betona. Ako se želi postići veća vatrootpornost treba osigurati debljizaštitni sloj. Da ne bi došlo do pucanja i otpadanja zaštitnog sloja u požaru, potrebno je posredini takvog debljeg zaštitnog sloja staviti žičanu mrežicu.

GREDE

Grede su u požaru u nešto povoljnijem položaju od stupova zbog toga što su onezaštićene barem s gornje strane te su tako s tri strane izložene djelovanju visokih temperatura.

Čelične grede, da bi postigle određenu vatrootpornost, treba dodatno zaštititi. Zaštićujuse na sličan način kao i čelični stupovi, tj. možemo ih ožbukati, obložiti negorivim pločama ilipremazati specijalnim bojama.

Zaštita čeličnih greda žbukanjem Zaštita čeličnih greda oblaganjem


stud

eni 2

008

37

TVZ

Drvene grede mogu se također štititi na više načina, kao i stupovi, a to je impregnacija,premazivanje, žbukanje i oblaganje.

Kod premazivanja drva zaštitnim premazima postiže se zaštita drva od požara najviše 30minuta s tim da premaz mora odgovarati zahtjevima norme HRN D.T4.039.

U odnosu na brzinu izgaranja drva, što ovisi o gustoći i vlažnosti drva, presjeku elementaitd., ali i o statičkom opterećenju i značajkama nosača (presjek, vitkost itd.) moguće je izračunatipotreban presjek nosača koji će imati traženu otpornost na požar. U postupku određivanja naraspolaganju stoji preuzeta norma HRN U.C9.500, a potrebna otpornost na požar drvenihnosača postiže se povećanjem statički potrebnog presjeka nosača ili njegovim oblaganjemnegorivim materijalima.

Za oblaganje drvenih greda mogu se koristiti razne gipsane, mineralne i slične ploče, kojese lako obrađuju i čime se postiže određena vatrootpornost.

Kod armiranobetonskih greda, kao i kod armiranobetonskih stupova, pozornost trebaobratiti na zaštitni sloj betona oko armature pa pri projektiranju i izvođenju novih objekatapotrebno je o tome voditi računa.

MEĐUKATNE KONSTRUKCIJE

Međukatne konstrukcije, pored svoje osnovne funkcije u objektima, imaju i veliki značaj upogledu zaštite od požara i to u prvom redu u sprječavanju širenje požara s etaže na etažu.Kada se razmišlja o otpornosti međukatnih konstrukcija treba voditi računa da se u požarutoplina vrlo brzo prenosi prema vrhu te da zbog toga one mogu biti izložene mnogo većimtoplinskim naprezanjima od ostalih konstrukcija u građevini.

Kolika će biti vatrootpornost neke međukatne konstrukcije ponajviše ovisi o materijalu odkojeg je izvedena, a zatim od debljine konstrukcije, načina na koji je spojena s ostalimdijelovima građevine te da li kroz međukatnu konstrukciju prolaze neki elementi ili se nalazekakvi otvori.

Nekada se nosiva konstrukcija izvodila iz prirodnih materijala, drva i kamena, a kasnijeod opeke. Danas se izvodi od armiranog betona, čelika i kombiniranih materijala.

U građevinama, posebno starije gradnje, nalazimo razne vrste konstrukcija, vrlo čestodrvene, koje je pri adaptacijama i rekonstrukcijama potrebno dodatno zaštititi.


V. teča

j

38

TVZ

Masivne međukatne konstrukcije u starijim građevinama često ne ispunjavaju današnjeprotupožarne zahtjeve te kod stropova koje nose čelični nosači dolazi do njihovog zakazivanjauslijed slabljenja nosača. U svrhu postizanja protupožarnih zahtjeva moguće je ili oblaganječeličnih nosača oblogom ili postavljanje laganog protupožarnog spuštenog stropa.

Kod malih visina prostorija masivni stropovi mogu se izravno oblagati negorivimprotupožarnim pločama

Spušteni stropovi koriste se i u slučajevima kada imamo armiranobetonsku konstrukciju,ali koja zbog premalog zaštitnog sloja betona nema dovoljnu vatrootpornost.

Zaštita masivne međukatne konstrukcije spuštenom oblogom - Promat

Zaštita armiranobetonske međukatne konstrukcije - Promat


stud

eni 2

008

39

TVZ

Drvene međukatne konstrukcije posebno je potrebno zaštiti od utjecaja visokihtemperatura u požaru prilikom sanacija ili rekonstrukcija starih objekata.

Drvene konstrukcije koje su uglavnom samo ožbukane s donje strane, mogu se s oblagatiprotupožarnim pločama i time se postiže vatrootpornost od F 30-B do F 90-B.

Zaštita drvene međukatne konstrukcije - Promat

Sitnorebričasti stropovi uobičajenih dimenzija imaju vatrootpornost od 30 minuta.Međutim, ako im je podgled od gipsanih ploča debljine 12 mm, vatrootpornost im je 60 minuta.


V. teča

j

40

TVZ

Vatrootpornost armirnobetonskih punih ploča ovisi o njihovoj debljini i debljini zaštitnogsloja betona, ali bitan je i način oslanjanja, rubni uvjeti te poprečni presjek ploče.

Promjena temperature na različitom dubinama armiranobetonske ploče izložene visokim temperaturama

Pri projektiranju i izvođenju novih armiranobetonskih međukatnih konstrukcija treba voditiračuna o svim karakteristikama međukatne konstrukcije te odabrati dovoljne debljine samihploča kao i debljine zaštitnog sloja betona.

Monta strop koji je s donje strane neožbukan ima vatrootpornost 60 minuta, ažbukanjem s donje strane povećava se vatrootpornost i iznosi 120 minuta.

Stropni sustav POROTHERM, ožbukan s minimalno 1,5 cm, ima prema DIN-u 4102 – 4dio klasu gorivosti A - negoriv te klasu otpornosti na požar F 90,


stud

eni 2

008

41

TVZ

PROTUPOŽARNI STROPOVI KAO SAMOSTALNI GRAĐEVNI ELEMENTI

Kroz hodnike se vrlo često ispod betonskog stropa polažu instalacije (elektrovodovi icijevi) od zapaljivih materijala. U slučaju požara na spomenutim instalacijama – primjericeuslijed kratkog spoja, hodnik, kao evakuacijski izlaz, u kratkom vremenu postaje neupotrebljiv,jer se vatra i dim naglo šire. Zbog toga se spuštenim stropovima stvaraju vlastiti požarniodsječci, za spomenute instalacije, u slučaju izbijanja požara "odozgo".

U slučaju izbijanja požara "odozdo", samostojeći spušteni strop štiti instalacije u stropnojšupljini i održava njihovu funkcionalnost.

Samostojeći spušteni stropovi načelno ispunjavaju zahtjeve koji se postavljaju predgrađevne elemente koji omeđuju požarni sektor, kako u slučaju izbijanja požara "odozgo" tako i"odozdo".

Samostojeći spušteni stropovi smiju se u slučaju izbijanja požara opteretiti samo svojomvlastitom težinom.

Obostrano protupožarni spušteni strop F30-A – Promat

Obostrano protupožarni spušteni strop F90-A– Promat


V. teča

j

42

TVZ

RAČUNSKO ODREĐIVANJE OTPORNOSTI NA POŽAR NOSIVIH KONSTRUKCIJA PREMA EUROCODOVIMA

Kod nosivih konstrukcija na razini CEN-ova tehničkog odbora TC 250 razvijeni suEUROCODOVI (europske norme za proračun raznih vrsta građevinskih konstrukcija).

U navedenim eurokodovima obrađene su i proračunske metode za slučaj opterećenjakonstrukcije požarom. Tako se primjerice Eurocod 2 (EN 1992) koristi za projektiranje betonskihkonstrukcija; Eurocod 3 (EN 1993) za čelične konstrukcije; Eurukod 4 (EN 1994) za čelično-betonske spregnute konstrukcije; Eurokod 5 (EN 1995) za drvene konstrukcije te Eurokod 6 (EN1996) za zidane konstrukcije.

Ovo su bitne promjene u pristupu rješavanju problema otpornosti na požar nosivihkonstrukcija, jer omogućuju najekonomičniji put odabira konstrukcije tražene otpornosti napožar.


stud

eni 2

008

43

TVZ

LITERATURA:

[1] Zaštita od požara, Temeljni dokument, Bitni zahtjevi broj 2, Smjernica Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988, Građevni godišnjak '99, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Zagreb 1999.

[2] Fišter, Stj., Kopričanec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u graditeljstvu, Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001.

[3] Carević, M., Jukić, P., Sertić, Z., Šimara, B., Tehnički priručnik za zaštitu od požara, Zagrebinspekt, Zagreb, 2002.

[4] Simović, V., Leksikon građevinarstva, MASMEDIA, Zagreb, 2002. [5] Bobinec-Naprta, D., Zaštita od požara i eksplozija, Zbirka propisa, Nading,

Zagreb, 2001. [6] Klosse, A., Klingelhöfer, H.G., Preventivna građevinska protupožarna

zaštita, Promat – stručni članak, [7] PROMAT – priručnik građevinske i tehničke protupožarne zaštite, Zagreb,

2005. [8] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New

York, 1977. [9] Vidaković, M., Požar i arhitektonski inženjering, Fahrenheit, Beograd,

1995. [10] Radić, J. i suradnici, Betonske konstrukcije – priručnik, Hrvatska

sveučilišna naklada, Sveučilište u Zagrebu – Građevinski fakultet, ANDRIS, Zagreb, 2006. [11] Ivić, R., Zaštita od požara pri projektovanju i izvođenju zgrada, Beograd,

1966. [12] Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima, N.N. 93/2008. [13] Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih

postrojenja i uređaja, N.N. 145/2005. [14] HRN DIN 4102 dio 2 i 4 [15] EN 13501-2 i EN 13501-3 [16] Pravilnik o obveznom atestiranju tipnih građevinskih konstrukcija na

otpornost prema požaru elemenata tipnih građevnih konstrukcija te o uvjetima


V. teča

j

44

TVZ

kojima moraju zadovoljiti pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda.("Sl.list", 24/90.)

[17] Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obveznom potvrđivanju otpornosti na požar elemenata tipnih građevnih konstrukcija te o uvjetima kojima moraju zadovoljiti pravne osobe ovlaštene za potvrđivanje tih proizvoda (Narodne novine 47/1997. i 68/2000.)

45


stud

eni 2

008TVZ

Fizika zgrada

Autor:mr. sc. Ranko Keindl, dipl. ing. građ.ovlašteni revident3K d.o.o. Zagreb

Sadržaj elaborata zaštite od buke temeljemzahtjeva važeće regulative

46


V. teča

jTVZ

47


stud

eni 2

008TVZ

Akustički elaborat – kako je definiran danas važećim pravilnicima, tehničkim propisima inormama – sastavljen je iz 2 glavna dijela:

1. Elaborat o akustičkim svojstvima građevine*

2. Elaborat zaštite od buke*

*) Pravilnik o cijenama usluga (N.N. 85/99 i dop.) Hrvatske komore arhitekata i inženjerau graditeljstvu, u članku 205 separatno sadržajem definira ELABORAT AKUSTIČKIHSVOJSTAVA GRAĐEVINE, a u članku 213 ELABORAT ZAŠTITE OD BUKE, koji ne moraju bitirazdvojeni, ili se međusobno isključivati, budući se u projektantskoj praksi ta oba dijelaakustičkog elaborata isprepliću.

48


V. teča

jTVZ

Za proračune koje treba izraditi u okviru oba navedena elaborata, odnosno dijelovazajedničkog akustičkog elaborata kada oni nisu odvojeni, bitno je točno odrediti polaznepodatke:

za određivanje akustičkih svojstava građevine to je podatak o gustoći primjenjenihmaterijala i njenoj korekciji prilagođenoj akustičkim proračunima te određivanje zvučnehomogenosti građevnih dijelova;

za analizu zaštite od buke potrebno je odrediti sve izvore i značajke buke koje će djelovatina građevinu, odnosno novonastale izvore buke koji će nastati kada ona bude sagrađena ilirekonstruirana, uz osvrt na način ostvarenja zvučne izolacije prozirnih konstrukcija.

Elaboratom akustičkih svojstava građevine dokazuje se ispravnost odabranih tehničkih(akustičkih) rješenja, prvenstveno sastava građevnih dijelova, te njihova usklađenost spropisanim zahtjevima.

Kod nas je taj zahtjev temeljen na preko 25 godina staroj normi HRN U.J6.201 kojapropisuje minimalne vrijednosti (indeksa) zvučne izolacije, odnosno maksimalne vrijednostirazine zvuka udara (zvučne propustljivosti) za relevantne građevne dijelove. Ostale odredbe izte norme prestale su važiti usvajanjem Pravilnika o najvišimm dopuštenim razinama buke usredini u kojoj ljudi rade i borave1990. godine (N.N.37/90.), odnosno njegovim noveliranimizdanjem iz 2004. godine (N.N.145/04.).

Metodologije izračuna jednobrojnih vrijednosti zvučne izolacije zvučno homogenihgrađevnih dijelova temelji se na njihovoj direktnoj ovisnosti o masi po površini (tzv. zakonumase), obrađenoj u raznim varijantama u literaturi. Njemačka norma DIN 4109 u još uvijekvažećem izdanju iz 1989. godine u Prilogu 1 i 2 donosi statistički obrađene vrijednosti indeksazvučne izolacije za najveći broj realnih građevnih dijelova, kako homogenih, tako i sastavljenih –tj. građevnih dijelova sa elastičnim predstijenkama i „plivajućim“ estrisima, te akustičkimstropnim oblogama (uz druge podatke).

Zbog točnosti intepretacije rezultata obrađenih u DIN 4109, Prilog 1 i 2, ali i zbog točnostiproračuna indeksa zvučne izolacije prema drugim metodologijama, potrebno je poznavatiodgovarajući tretman određivanja gustoće materijala koja je osnovni podatak za proračunumase po površini građevnih dijelova, a što se odnosi na uvođenje pojma tzv. „akustičkireducirane gustoće“, te principe određivanja zvučne homogenosti pojedinih građevnih dijelova isklopova, što je pobliža tema dijela ovog izlaganja.

49


stud

eni 2

008TVZ

Predmet elaborata zaštite od buke, bilo kad se izrađuje kao samostalni elaborat, bilo kadje dio akustičkog elaborata, je dokaz da razina buke u određenom prostoru, unutarnjem ilivanjskom, odnosno buka na radnom mjestu, neće priječi dopuštene razine.

Elaborat zaštite od buke sastavljen je iz 2 glavna dijela: prvi dio obrađuje zaštitugrađevine od utjecaja vanjske buke, a drugi dio zaštitu okoliša od buke iz građevine. Izmjerodavnih smjerova buke izračunat će se potrebne zvučne izolacije pročelja, odnosnoprozirnih građevnih dijelova kao njihovih najvažnijih elemenata.

Za akustičke je proračune stoga najvažnije određivanje vrijednosti razina izvora bukekoji će iz okolinu djelovati na promatranu građevinu, odnosno novonastalih izvora buke izgrađevine koji će djelovati na okolinu kada ona bude izgrađena ili rekonstruirana.

Pritom se očekuje da će za stambene zgrade biti mjerodavan utjecaj buke iz okoliša naunutrašnjost, a za proizvodne zgrade, sa povećanom bukom od djelatnosti, bit će obrnuto.

Za mješovite zgrade trebat će pri proračunima potrebne zvučne izolacije pročelja,odnosno njihovih prozirnih dijelova, primijeniti sve prethodno izmjerene, izračunate, procjenjene,ili iz pravilnika prenesene razine buke koje su nadalje opisane.

Radi proširenja i aktualizacije podataka o zvučnoj izolaciji prozirnih konstrukcija koja senavodi u DIN 4109, Prilog 1 (u Tablici 40) pridodani su podaci o ostvarenju pojačanih zvučnihizolacija laminiranim ostakljenjem.

ODREĐIVANJE RELEVANTNIH, PRORAČUNSKIH RAZINA BUKE

Za izradu proračuna potrebnih pri izradi dijela akustičkog elaborata koji se odnosi nazaštitu od buke (ili posebnog elaborata zaštite od buke) potrebno je odrediti 6 grupaproračunskih razina buke, posebno za dan, a posebno za noć**.

**) Period dana, kome se u akustičkom tretmanu pribraja i večer, definiran je od 06 satido 22 sata, odnosno period noći definiran je od 22 sata do 06 sati.

50


V. teča

jTVZ

To čini ukupno 12 vrijednosti koje su na primjeru obrađenom na priloženoj Tablici 1upisane kroz 12 stupaca te tablice, s različitim podacima za 3 akustički mjerodavna, različitadijela građevine od kojih je svaki prikazan u posebnom retku. Za primjer je odabrana zgradamješovite namjene, sa radnim – proizvodnim i uredskim prostorima u prizemlju i na katu, teboravišnim prostorijama – stanovima - u potkrovlju (što je akustički nepovoljna kombinacija, alikoja se često susreće u praksi).

Budući je potrebno kontrolirati utjecaj buke iz okoliša na svaki karakteristični dio zgrade(prostoriju, ili grupu prostorija određene namjene), odnosno utjecaj buke od djelatnosti iliopreme iz pojedinih prostorija građevine na okoliš, bit će potrebno odrediti računske razinebuke za sve mjerodavne dijelove građevine (prostorije), odnosno sve smjerove širenja bukeprema okolini. U primjeru obrađenom na Tablici 1 svaki se redak odnosi na pojedini dio zgrade,odnosno smjer širenja buke iz toga dijela prema okolini.

UTJECAJ VANJSKE BUKE NA GRAĐEVINU

Primarno je potrebno odrediti zatečenu razinu rezidualne buke (što se često naziva i„nulto stanje buke“) u zoni predviđene izgradnje. Dobiva se iz karte buke dotičnog područja, iliprema ciljanim mjerenjima, koja je inače nužno izvršiti za svaku značajniju građevinu. Unedostatku karata buke i mjerenja može se iznimno izvršiti proračun razine rezidualne buke,prvenstveno prema intenzitetu i tipu predviđenog prometa, ili procjeniti rezidualnu bukuuspoređivanjem sa mjerenjima na sličnim lokacijama. Rezidualna buka upisana je u stupcima 1i 2 priložene Tablice 1 posebno za dan, a posebno za noć.

Kod ovakvih proračuna i procjena mora biti ispunjena pretpostavka da je dobivena razinarezidualne buke viša od stvarne, čime će daljnji proračuni biti na strani sigurnosti. Zbog toga seizračunatim ili procjenjenim razinama buke najčešće dodaje +3 dB, ili druga korektura*** (zbogudaljenosti pročelja od izvora buke, zbog lokalnih utjecaja terena ili prostora i drugog) da bi sedobila računska vrijednost srednje, ekvivalentne razine zvučnog tlaka uz vanjsko pročelje, kojaće biti i napadna buka na promatranu građevinu.

***) Primjerice, metodologija propisana smjernicama Saveza njemačkih inženjera, RL-VDI2719, predviđa paušalni dodatak od +3 dB na izmjerenu ili izračunatu vrijednost razina vanjskebuke.

51


stud

eni 2

008TVZ

Često je potrebno odrediti korekciju s obzirom na predvidive promjene u količini prometa,ili druge promjene vezane za buku okoline koje se mogu očekivati nakon izgradnje i tijekomeksploatacije promatrane građevine. Posebno treba paziti na stacionirane, ali i periodičke izvorebuke u okolini lokacije, koji mogu utjecati na sveukupnu napadnu buku, kao što je npr. blizinaželjezničke pruge, industrijskih postrojenja i slično.

Korigirana razina rezidualne buke unesena je u stupcima 3 i 4 Tablice 1, takođerposebno za dan i noć.

Prema podacima iz dokumenata prostornog uređenja treba odrediti odgovarajuću između5 zona buke određenih prema namjeni prostora. Za određenu će se zonu – iz važečegpravilnika**** -- prenijeti najviše dopuštena ocjenska razina buke imisije, kako je to navedeno ustupcima 5 i 6 priložene tablice, posebno za dan (i večer), a posebno za noć.

Ove se vrijednosti u akustičkim elaboratima često netočno proglašuju kao razinerezidualne buke, odnosno napadne vanjske buke, što može biti točno samo u slučaju iznimnihpodudarnosti.

Međutim, vrijednosti tzv. „zonske buke“ prenesene iz pravilnika**** osim o značajkamapodručja direktno ovise i o zatečenoj, postojećoj razini rezidualne buke promatranog područja,zbog čega određivanje rezidualne buke nužno prethodi određivanju najviše dopuštene ocjenskerazine buke imisije u otvorenom prostoru.

Ako je rezidualna buka jednaka ili viša od «zonske buke» potrebno je propisane razinenajviše dopuštene buke sniziti za –5 dB, što je u praksi vrlo čest slučaj, pogotovo za perioddana. Ukoliko je postojeća razina rezidualne buke niža od «zonske buke» dopuštena buka uvanjskom prostoru smije se novoprojektiranom građevinom, uključivo rekonstrukcije iadaptacije, povisiti samo za +1 dB.****

****) Odnosi se na Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudirade i borave (N.N.145/04), tablica 1 i odredbi članka 6. Na ove se odredbe vrlo čestozaboravlja pri izradi akustičkih elaborata ili se one netočno tretiraju.

52


V. teča

jTVZ

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije, korigirane prema razini rezidualne buke,navedene su u stupcima 7 i 8 priložene Tablice 1.

UTJECAJ VANJSKE BUKE NA GRAĐEVINURazina rezidualnih buka izmjerene ili procijenjene

dB (A)

Srednja ekvivalentna razina zvučnog tlaka uz vanjsku površinu pročelja

dB (A)

Najvišadopuštena razina buke iz neproizvodnih izvora za boravišne i radne prostorije

dB (A)

Razlike zvučnihrazina pri djelovanjuvanjske buke na zgradu

dB (A)

Vanjskiprostor

1 2 3 4 5 6 3-5 4-6 DAN /

VEČERNOĆ DAN /

VEČERNOĆ DAN /

VEČERNOĆ DAN /

VEČERNOĆ

Ulicasjever

68 65 69 66 35 25 34 41

Ulicasjever

68 65 70 67 40 40 30 26

Dvorište jug

65 62 68 65 85 85 - -

Tablica 1.

Pregled relevantnih razina buke

53


stud

eni 2

008TVZ

UTJECAJ BUKE IZ GRAĐEVINE NA OKOLIŠ Razlike zvučnihrazina za smjer širenja buke iz zgrade u okoliš

dB (A)

Najvišadopuštena ocjenska razina buke imisije za predmetnu zonu 4.

dB (A)

Najvišedopuštene ocjenske razine buke korigirane u zavisnosti od rezidualne buke

dB (A)

Buka od djelatnosti i instalacija:razina zvučnog tlaka

dB (A)

Unutarnje prostorije

11-9 12-8 7 8 9 10 11 12 DAN / VEČER

NOĆ DAN / VEČER

NOĆ DAN / VEČER

NOĆ DAN / VEČER

NOĆ

5 5 65 50 60 45 65 55 STAN

POTROVLJE 30 - 65 50 60 45 70 - UREDI

POJEDIN. KAT 25 35 65 50 60 45 85 80 PROIZ.

PROSTORTISKARA PRIZ.

Tablica 1. nastavak

Pregled relevantnih razina buke

Obrađen je primjer poslovno stambene zgrade kod koje je u prizemlju smještena tiskarasa bučnim strojevima u zvučno obrađenoj prostoriji, prisilno ventiliranoj preko prigušivača bukečime je omogućen rad pri zatvorenim vratima i prozorima, na katu su uredi, a u potkrovlju su 2stana.

Građevina je smještena u zoni buke 4, “zona mješovite, pretežno poslovne namjene sastanovanjem“.

Razlike zvučnih razina temelj su za proračune potrebnih zvučnih izolacija prozora.Proizlazi da će na svakoj etaži biti zvučno različiti prozori, najjači (i najskuplji) na stanovima.

54


V. teča

jTVZ

Zvučni tlak uz pročelje potkrovlja (stupci 3 i 4) bit će niži nego u prizemlju i na katu zbogopadanja sa udaljenosti (prema gore).

Određivanje zone buke, osim za opisano određivanje najviše dopuštene ocjenske razinebuke imisije u vanjskom prostoru, potrebno je zbog određivanja najviše dopuštene ocjenske,ekvivalentne razine buke u zatvorenim boravišnim prostorima, odnosno u radnim prostorijama,ako i one postoje u promatranoj zgradi.

U boravišne se svrstavaju sve prostorije gdje ljudi noće: stanovi, hoteli, bolnice, đački istarački domovi, vojarne i sl. Za boravišne prostore određene su najviše dopuštene razinebuke posebno za dan, a posebno za noć prema zonama vanjske buke.*****

Za kratkotrajnu i dugotrajniju, periodičku buku od kućnih instalacija propisane su posebnedopuštene razine, što je predmet projekta instalacija.

Na dopuštenu razinu buke koju na radnom mjestu uzrokuju proizvodni i neproizvodniizvori nema utjecaja zona vanjske buke, a niti period (dan ili noć), pa se ovdje određuje samojedna dopuštena razina koja važi i za dan i za noć. Ovisno o vrsti djelatnosti, s obzirom nakriterij ometanja rada, podjela je prema pravilniku***** izvršena u 4 grupe, sa dopuštenimrazinama buke od 35 dB (A) do 65 dB (A).

*****) Odnosi se na Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudirade i borave (N.N.145/04), tablica 2 (za boravišne prostore) i tablice iz članka 12 (za radneprostore).

Posebnom su odredbom izdvojene najviše dopuštene ekvivalentne razine buke za kina,čitaonice, učionice i sl. prostorije: LA,eq = 35 dB (A); odnosno koncertne dvorane i kazališta: LA,eq

= 25 dB (A), što je najstroži zahtjev.

S obzirom na kriterij oštećenja sluha radnika najviša dopuštena dnevna ili tjedna osobnaizloženost buci smije iznositi 85 dB (A), što je predmet zaštite na radu, ali što treba bitinavedeno i u akustičkom elaboratu.

55


stud

eni 2

008TVZ

Vrijednosti najviše dopuštenih razina unutarnje buke u boravišnim dijelovima zgrade, tedopuštenih razina buke na radnom mjestu navedene su u stupcima 9 i 10 Tablice 1 uznapomenu da su za uredske dijelove predmetne zgrade, navedene samo vrijednosti za perioddana, jer nije predviđen rad noću.

Da bi analiza svih relevantnih izvora i smjerova (tipova) buke koji se moraju obuhvatitielaboratom o zaštiti od buke bila kompletna potrebno je izračunati i razinu buke u građevini, odopreme i instalacija za grijanja i hlađenje, odnosno ventilaciju i klimatizaciju zgrade, te razinubuke u radnim prostorijama od proizvodne opreme i djelatnosti, kada u zgradi postoje takviizvori buke.

Za određivanje razina ove buke mjerodavni su isključivo podaci o bučnosti opreme izstrojarsko-instalaterskog, odnosno tehnološkog projekta

Ove su razine buke navedene u stupcima 11 i 12 Tablice 1, posebno za dnevni aposebno za noćni period, kada obično oprema za grijanje, hlađenje i ventilaciju radi manjimkapacitetom, u tzv. „noćnom modu“, a što može biti slučaj i kod pojedinih djelatnosti kod kojihse rad mora odvijati i noću.

Iz podataka o srednjoj ekvivalentnoj razini zvučnog tlaka uz vanjsku površinupromatranog dijela pročelja, tzv. «napadnoj» buci, i najviše dopuštenoj razini unutarnje buke(ekvivalentne) iz neproizvodnih i proizvodnih izvora, izvršit će se proračun potrebne zvučneizolacije pročelja građevine, odnosno prozirnih građevnih dijelova na njima, uz uvjet da jemjerodavni kriterij širenja buke iz okoliša na unutarnji prostor. To znači da je razlika izračunatevanjske – napadne razine buke (korigirane rezidualne buke) – i unutarnje – dopuštene – razinebuke veća od razlike između razine buke od djelatnosti unutar građevine i najviše dopušteneocjenske razine vanjske buke korigirane u ovisnosti o rezidualnoj buci.

Razlike odgovarajučih razina buke koje određuju kriterije za proračune potrebne zvučneizolacije pročelja pregledno su naznačene u srednjim dijelovima Tablice 1. Za mjerodavnevrijednosti razlika razina odredit će se potrebne zvučne izolacije pročelja, odnosno prozirnihdijelova kao glavnih zvučnih oslabljenja. Iz prikazanog je primjera vidljiva gospodarskaopravdanost ugradnje 3 vrste prozora, različitih na svakoj etaži, u skladu s različitim, potrebnimzvučnim prigušenjima.

56


V. teča

jTVZ

UTJECAJ BUKE IZ GRAĐEVINE NA OKOLIŠ

Kod stambenih zgrada buka od djelatnosti (stanovanja) je irelevantna, za normalnokorištenje uobičajenom se smatra razina od 65 dB (A). Međutim instalacije i oprema zgrademogu biti značajni izvori vanjske buke pa njihove akustičke značajke trebaju biti navedene iobrađene u akustičkom elaboratu, bez obzira da li se radi o izvorima buke pojačane razine iline.

U uobičajenu opremu zgrade spadaju dizala, elektromotorna ili hidraulička, sa ili bezposebne strojarnice, zatim buka od ventilatora koja se širi kroz sustave za ventilaciju podzemnihgaraža, odnosno njihove usisne i ispušne uređaje (rešetke), zajedničke kotlovnice ili toplinskestanice, klima i ventilacijske komore, centralni rashladnici smješteni u posebnim strojarnicama ilina otvorenom (na krovovima, u dvorištima i sl.).

Posebni su slučaj vanjske jedinice pojedinačnih sustava za hlađenje/grijanje najčešćenaknadno ugrađivane na pročeljima zgrada. Da bi ovi uređaji kod novogradnja bili obuhvaćenigrađevnom dozvolom (odnosno dokumentom koji je zamjenjuje) moraju sve vanjske jedinice bitiucrtane u grafičkom dijelu projekta, a njihov utjecaj na okolinu obrađen u akustičkom elaboratu.

Prilikom određivanja utjecaja buke od instalacija i opreme zgrade, osim podataka izprojektne dokumentacije, tj. strojarskih projekata, potrebno je proanalizirati položaj opreme nazgradi, koji može biti uslijed uvjeta prostora, zbog višestrukog odbijanja zvuka od okolnihzidova, bitno povečan.

Prilikom projektiranja strojarskih instalacija zgrade potrebno je analizirati utjecaj buke kojimože biti mjerodavni kriterij za odabir sustava rashlađivanja, često važniji od kriterijaekonomičnosti glede uštede energije.

Buka od opreme i instalacija stambenih zgrada ne smije ugroziti okoliš, što je važno kadasu izvori buke na otvorenom, ali niti unutrašnjost zgrade gdje buka iz ovih izvora također nesmije prijeći dopuštene razine u zvučno štićenim – boravišnim i radnim - prostorijama.

Širenje buke od opreme i uređaja smještenih na otvorenom u okoliš optimalno je grafičkiprikazati kartom buke računalno izrađenom prigodnim računalnim programom (LIMA), kako jevidljivo na primjeru iz prakse na slici 1, gdje se prikazano širenje buke od opreme na krovuzgrada u naselju Bundek u Zagebu (izrađeno u IGH - Zavodu za zgradarstvo, Zageb).

57


stud

eni 2

008TVZ

Slika 1.

Karta buke od 3 pojedinačna izvora buke od opreme na ravnom krovu (naselje Bundek, Zagreb – izrađeno od IGH)

58


V. teča

jTVZ

Utjecaj širenje buke u okoliš može se izračunati prema normi HRN EN 12354-4 (uslobodnom prijevodu: Prijenos zvuka iz prostorija u slobodni prostor) koja propisujemetodologiju proračuna pomoću koje se može izračunati razina buke na imisijskim točkama nagranicama parcele, ili bilo kojim drugim mjerodavnim imisijskim točkama na otvorenom prostoru.

Kod pojedinačnih izvora buke od uređaja za grijanje/hlađenje i ventilaciju na stambenimzgradama treba provjeriti njihov utjecaj na najbliže prozore zgrade i susjednih zgrada, tedokazati da razina buke koju emitiraju ti uređaji na granici parcele ne prelazi dopuštenevrijednosti.

Kako su takvi uređaji najčešće smještene na krovovima treba kontrolirati prozore najvišihetaža zgrade na kojoj se nalaze. Ovakve uređaje stoga treba locirati u sredini krova, iliparcele, ako se nalaze na tlu, da bi do granice krova ili parcele njihova razina opala nadopuštenu vrijednost.

Vrlo često radi se obrnuto: neugodni se bučni uređaj postavlja se u kut parcele da „nesmeta“ objektu.

Kod uređaja koji su pojedinačni izvori buke potrebno je analizirati njihov položaj nazgradi, odnosno uz dijelove građevine od kojih se zvuk može odbijati i pojačavati širenje buke uokoliš.

Na slici 2 (iz literature) su vidljivi procijenjeni dodaci na buku od opreme koji su ovisni okonfiguraciji okoliša izvora buke, tj. uvjetima prostora.

59


stud

eni 2

008TVZ

Slika 2.

Utjecaj prostora na povećanje bučnosti od opreme smještene na otvorenom

IZVOR: Hanbuch of air conditioning heating and ventilating,

E. Stamper i R.L. Koral, Industrial Press Inc, New York 10016

60


V. teča

jTVZ

Za izvore buke od opreme smještene uz ravni zid dodatak može iznositi do +6 dB, a zauređaj okružen sa 3 strane reflektirajučim zidovima dodatak može iznositi do +15 dB. Nepovoljniraspored i blizina zidova može se i povoljno iskoristiti ako se dijelovi pročelja uz izvore bukeobrade akustički upojnim oblogama, pa zvučni reflektori postanu zvuko-upojnici. Ovakva serješenja moraju predvidjeti u ranim fazama projektiranja da bi se iskoristila višefunkcionalnostpojedinih materijala (npr. ETICS toplinsku branu izvesti mekom kamenom vunom – umjestoePS-om, a umjesto površinskog oslojavanja obložiti je perforiranim limom).

Određivanje buke od proizvodne opreme i djelatnosti u poslovnim zgradama temelji se napopisu i akustičkim značajkama tehnološke opreme, što je predmet tehnološkog projekta izvučnoj obradi prostorije u kojoj je smještena, a što je predmet akustičkog elaborata.

Kod građevina sa bučnim proizvodnimh prostorijama potrebno je dokazati da buka naotvorenom prostoru ne prelazi dopuštene razine, što dolazi do izražaja kada se proizvodnazgrada nalazi u blizini granice sa stambenom zonom. Pritom treba biti navedeno da li jepredviđen rad noću, te da li se rad odvija pri otvorenim prozorima i vratima?

Prilikom proračuna razine buke u proizvodnim prostorijama pretpostavka je da se u njimaformira difuzno zvučno polje. To znači da svi izvori buke moraju biti približno jednoličnoraspoređeni unutar prostorije, te da je stvorena i jednolika zvučna obrada unutar prostorije.

U prilogu norme DIN 4109 (Prilog 2, toč.2.) navode se krajnje pojednostavljeni izrazi zaizračun razine zvučnog tlaka u proizvodnim prostorijama (Lp,A) iz zvučne snage izvora buke(Lw,A) i apsorpcijske površine prostorije (Ao).

Lp,A = Lw,A - 10 lg Ao + 6

61


stud

eni 2

008TVZ

Pritom je apsorpcijska površina prostorije (Ao) najgrublje izražena kao funkcija obujma za2 tipa zvučne obrade prostorija:

za zvučno obrađene prostorije sa izrazom :

Ao / 1 m² = 0,30 V / 1 m³

za zvučno neobrađene prostorije sa izrazom: Ao / 1 m² = 0,05 V / 1 m³

Iz koeficijenata navedenih u gornjim izrazima vidljivo je pretpostavka da zvučnaobrađenost unutarnjih ploha povećava apsorpcijsku površinu prostorije do 6 puta, pri istomobujmu i izvoru buke iste zvučne snage, pa će u zvučno obrađenoj prostoriji zvučni tlak iznositi:

Lp,A1 = Lw,A - 10 lg 0,3 V + 6 =

= L w,A - 10 lg V + 5,23 + 6 =

= L w,A - 10 lg V + 11,23 dB(A)

U prostoriji iste veličine koja nije zvučno obrađena, zvučni će tlak približno iznositi:

Lp,A2 = Lw,A – 10 lg V 0,05 V + 6 =

= Lw,A – 10 lg V + 13 + 6 =

= Lw,A – 10 lg V + 19,00 dB(A)

Vidljivo je da pri istom volumenu prostorije i istoj zvučnoj snazi izvora buke, zvučnaobradivost prostorije može smanjiti jakost zvučnog tlaka do 8 dB(A).

62


V. teča

jTVZ

ODREĐIVANJE ZVUČNOG PRIGUŠENJA PROZIRNIH GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE

Prozori i vrata (načelno) su zvučno najslabiji dijelovi omotača zgrade i kroz to mjerodavniza sveukupno zvučno prigušenje pročelja. Danas na velikom broju zgrada prevladavajuostakljena pročelja, odnosno učešće neprozirnih dijelova je minimalno, pa zvučno prigušenjeprozora određuje zvučno prigušenje cjelokupnog pročelja.

Nema domaćeg propisa koji direktno propisuje minimalno zvučno prigušenje pročelja, pase proračun prozora temelji na ostvarenju zahtjeva o održanju najviše dopuštene razine buke uboravišnim, odnosno radnim prostorijama pri zatvorenim prozorima i vratima kako je određujevažeći pravilnik.

Opći izraz za proračun zvučne izolacije prozirnih dijelova pročelja glasi:

R´w,proz = LA, eq.vanj. - LA, eq.dop.unut. – 10 lg Suk / Ao + K

Zanemaren je dodatni ispravak vezan na kut upada buke (W=0)

Budući je kvocijent Suk / Ao blizak 1 treći pribrojnik bit će blizak ništici, pa se njegovavrijednost, zajedno s pribrojnikom K često, paušalno određuje sa + 5 dB.

Ovaj je ispravak prema Smjernicama saveza njemačkih inženjera VDI - RL 2719 ovisan ospektru napadne buke od mješovitog prometa i zavisan je o vrsti prometa. Vrijednost K kreće seod ništice za pretežno putnički, željeznički promet, za promet na „ostalim prugama“ i „ostalimcestama iznosi +3 dB(A), te za „ceste u gradovima“ i „prometna uzletišta“.vrijednost mu iznosi+6 dB(A).

(potrebno je podsjetiti da metodologija ovih Smjernica predviđa i obvezni dodatak od +3dB(A) na razinu izmjerene ili izračunate napadne buke).

Simbol Suk[m²] je oznaka za ploštinu promatranog dijela pročelja, prozirnih i neprozirnihdijelova (Suk = Sprozora+ Szida);

Simbol Ao označava apsorpcijsku površinu prostorije uz promatrano pročelje, koje semože izračunati bilo kojom poznatom metodologijom, iako je za proračun zvučnog prigušenjaprozora dovoljno točno izračunati: Ao = 0,8 A, gdje je A [m²] ploština poda prostorije uzpromatrano pročelje. Gruba procjena temelji se na pretpostavci da je razvijena površina svihploha prostorije uz promatrano pročelje jednaka četverostrukoj ploštini poda, te da je prosječni,srednji koeficijent apsorpcije 0,2.

63


stud

eni 2

008TVZ

Izračunata potrebna zvučna izolacija (prigušenje) prozora odnosi se na ugrađeno stanje,a prozor koji će tome udovoljavati mora ostvarivati (nazivni) indeks zvučne izolacije (ispitan napostolju laboratorija) za ca. +2 dB veći. To znači da će prozor proizvođački deklarirane zvučneizolacije npr. 35 dB, uobičajeno ugrađen, mjerenjima na građevini ostvariti zvučno prigušenje odsamo 33 dB.

Rw.prozvodno = R'w.ugrađeno + 2

R'w.ugrađeno = Rw.prozvodno -- 2

U tablici 40 u DIN 4109, Prilog 1 opisani su jednostruki prozori zvučne izolacije od 25 dBdo 35 dB koji izolaciju ostvaruju debljinom i međurazmakom stakala. Veće vrijednosti zvučnihizolacija ostvaruju se povećanim razmakom stakala, čime prozori prelaze u tip «krilo na krilo» sarazmakom ca. 50 mm, odnosno u dvostruke prozore s razmakom ostakljenja većim od 100mm, kako se navodi u citiranoj normi. Ovakvi su prozori teški i komplicirani – kroz to i skupi.

Zbog toga je staklarska industrija počela proizvoditi specijalna, dvoslojna i višeslojnastakla, laminirana zvuko-izolirajućim folijama. Na taj način ostvaruju jednostruki prozori,odnosno prozirne pročeljne stijene manje ukupne debljine odnosno manje mase, a primjerenogzvučnog prigušenja (oko 40 dB).

Radi ilustracije priložena je Tablica 2 jednostrukih prozora (sa samo 2 sloja stakala) upočetnom dijelu temeljem podataka iz DIN 4109, Prilog 1, te – za veće vrijednosti prigušenje –prema tehničkim podacima jednog od najvećih europskih proizvođača stakala (Saint Gobain).Pritom se navedeni podaci o zvučnoj izolaciji odnose samo na ostakljenje, a izbor okvira, brtviostakljenja, načina utora i okova mora biti takav da bitno ne umanjuje ukupno zvučnoprigušenje. Uz ispravan izbor navedenih elemenata postiže se zvučna izolacija prozora koja jeoko 2 dB manja od zvučne izolacije ostakljenja.

64


V. teča

jTVZ

Norma HRN EN 12354-3 (u slobodnom prijevodu naslova: Prigušenje zračnog zvukavanjskim građevnim dijelovima protiv vanjske buke) u informativnom Prilogu A opisuje primjerproračuna zvučne izolacije prozora kroz njegova 3, odnosno 4 dijela:

dvostrukog ostakljenja, izolacije (R p,w +Ctr) = 34 dB

okvira, izolacije (R p,w +Ctr) = 46 dB

brtve uz fiksne okvire, izolacije (R p,w +Ctr) = 62,5 dB

brtve uz otklopne okvire, izolacije (R p,w +Ctr) = 46,3 dB

kompletan prozor, računski (R p,w +Ctr) = 33,5 dB

Proračun prikazuje primjer ispravno koncipiranog prozora, uključivo i koncepciju njegovegeometrije (koja nije ovdje prenesena), sa kvalitetnim brtvama (i utorima, „falcevima“ u kojim suone ugrađene), jer je razlika između zvučne izolacije ostakljenja i ukupne zvučne izolacijeprozora samo 0,5 dB.

I za ovakav prozor vrijedi načelo da će nakon ugradnje na zgradi, ostvarivati zvučnuizolaciju manju za ca. 2 dB.

65


stud

eni 2

008TVZ

JEDNOSTRUKI PROZORI IZVOD IZ DIN 4109, Bbl.1, Tab. 40 RED.BROJ

VANJSKO STAKLO

TIP I DEBLJINA

ŠIRINA I ISPUNA

MEĐUPRO-STORA

UNUTARNJE STAKLO

TIP I DEBLJINA

UKUPNA DEBLJINA STAKLA / DEBLJINA

OSTAK-LJENJA

UKUPNA DEBLJINA ELEMENTA

MASA PO PLOŠTINI

OSTAKLJENJA

PROCIJENJENA ZVUČNA IZOLACIJA

OSTAKLJENJA PREMA

EN ISO DIN 140-3/717-1

KOREKCIJA - C - Ctr - C 100 – 5000 - Ctr 100 –5000

PROCIJE-NJENA

ZVUČNA IZOLACIJA PROZORA

Rw,R

OPASKE

(mm) (mm) (mm) (mm) (mm) (kg/m2) (dB) (dB) (dB)

1 3 8Z 3 ≥ 6 14 < 20 ≥ 27 25 Z = zrak 2 3 12Z 3 ≥ 6 18 < 20 ≥ 30 30 3 4 12Z 4 ≥ 8 20 20 ≥ 32 32 4 6 16Z 4 ≥ 8 24 25 ≥ 35 35 5 6 ≥ 40Z 4 ≥ 10 50 25 ≥ 37 37 6 8 ≥ 50Z 6 ≥ 14 64 35 ≥ 42 40

TIP IZVOD IZ TEHNIČKE DOKUMENTACIJE PROIZVOĐAČA SAINT GOBAIN WS

26/43VSG-SI

44.112K 6 14 26 35 43 -3,-7,-2,-7 K = kripton

WS34/43

VSG-SI 44.1

20A 6 14 34 35 43 -2,-7,-1,-2 A = argon

WS30/44

VSG-SI 44.1

12A 10 18 30 45,4 44 -2,-6,-1,-6

WS40/45

VSG-SI 44.1

24A 8 16 40 40 45 -2,-7,-1,-7

WS34/46

VSG-SI 55.1

16A VSG-SI 44.1

18 34 45 46 -2,-6,-1,-6

WS34/47

VSG-SI 66.2

16A VSG-SI 44.2

20 36 50 47 -3,-8,-2,-8

WS41/48

VSG-SI 66.2

20A VSG-SI 44.2

20 40 50 48 -2,-8,-1,-8

WS45/50

VSG-SI 66.2

24A VSG-SI 44.2

20 44 50 50 -2,-8,-1,-8

WS49/52

VSG-SI 86.2

24A VSG-SI 46.2

24 48 60 52 -2,-6,-1,-6

Tablica 3.

Pregled nekih tipova prozirnih konstrukcija – ostakljenja s obzirom na zvučne izolacije

66


V. teča

jTVZ

POLAZNI PODACI ZA PRORAČUN ZVUČNE IZOLACIJE GRAĐEVNIH DIJELOVA

Bez obzira na metodologiju kojom će se proračunavati zvučna izolacija pojedinihgrađevnih dijelova i sklopova (kada i kako to bude odredila naša regulativa, a što i nije predmetovog izlaganja), potrebno je poznavati opće principe važeće za određivanje polaznih podatakakoji će načelno važiti za svaku od metodologija.

Radi se o principima stvarne akustičke homogenosti građevnih dijelova i određivanjunjihove mase po površini temeljem akustički reducirane gustoće materijala iz kojih su ti građevnidijelovi sastavljeni.

Oba ova proračunska principa obrađena su i obuhvaćena u normi DIN 4109, Prilog 1 i 2,ali se mogu prihvatiti za izradu polaznih podataka i kod drugih metodologije proračuna,.

Norma HRN EN 12354 -1 u Prilogu B opisuje način proračuna indeksa zvučne izolacije ufrekventnim područjima za monolitne, zvučno homogene, građevne dijelove prvenstvenotemeljem njihove mase po površini i granične frekvencije koincidencije. Nema prepreke da sepritom primjeni akustički reducirana gustoća materijala, te opisani tretman akustičkehomogenosti.

AKUSTIČKA HOMOGENOST GRAĐEVNIH DIJELOVA

Postavlja se pitanje koji se i kakvi materijali, elementi i sklopovi građevnih dijelova mogusmatrati homogenim u akustičkom smislu?

Akustička je homogenost pritom uvjet za ispravnost proračuna (indeksa) zvučne izolacijekoji se temelje na funkcije mase po ploštini građevnih dijelova.

Do prije 50-tak godina većina je građevnih dijelova zgrada izvođena kao tehnički iakustički (zvučno) homogena (prvenstveno) sa zidovima od pune opeke, žbukanim, i ABmonolitnim međukatnim pločama koje su zamijenile opećne svodove i drvene grednike.

Pojavom šupljih elemenata za zidanje (blok opeke) i ispunu nosivih, horizontalnihkonstrukcija (građevnih sustava tipa «monta», «fert» i sl.), kao i predgotovljenih armirano-betonskih, šupljih stropnih ploča postala je (računski) upitna i zvučna homogenost takvihgrađevnih dijelova. Na takve je dileme odgovor dat u normi DIN 4109, u Prilozima 1 i 2, budućida je primjenjena, statistička metodologija najtočnije mogla registrirati utjecaj šupljina(nehomogenosti) unutar građevnih dijelova.

67


stud

eni 2

008TVZ

U Prilogu B.2 norme HRN EN 12354 -1 navodi se da je proračun zvučne izolacije mogućsamo za zvučno homogene građevne dijelove (koji mogu biti ožbukani), odnosno od šupljikavihmaterijala čije šupljine ne prelaze 15 posto obujma građevnog dijela.

Prateći i uspoređujući rezultate procijenjenih vrijednosti indeksa zvučne izolacije u DIN4109, Prilog 1 proizlazi da se zidovi od šuplje blok opeke, obostrano ožbukani, kao i međukatneploče sa šupljim ulošcima, odozgo sa tlačnom pločom min. debljine 5 cm, a odozdo obveznozrakonepropusno ožbukane, tretiraju kao zvučno homogeni građevni dijelovi, što ukazuje naveću slobodu prilikom procjene akustičke homogenosti.

Kod proračuna mase po ploštini armirano betonskih predgotovljenih elemenata sazatvorenim šupljinama akustički reducirana masa po ploštini izračunat će se iz stvarne ploštinepresjeka i reducirane gustoće armiranog betona od 2.300 kg/m³.

Navodi se i mogućnost da se za proračun akustički reducirane mase primjeni nazivnamasa takvih predgotovljenih elemenata («statička gustoća» prema DIN 1055, dio 1, koja sekoristi pri proračunu opterećanja) - umanjena za 15 posto.

Na niz građevnih dijelova koji nisu tehnički homogeni (monolitni) s određenim sekorekturama i pod određenim pretpostavkama mogu primijeniti principi određivanjaprocjenjenog indeksa zvučne izolacije.

Takvi su, osim opisanih građevnih dijelova sa šupljinama u sastavu:

masivni građevni dijelovi sa predstijenkama;

višeslojni, horizontalni građevni dijelovi;

dvoslojni vanjski zidovi.

Za ovakve se građevne dijelove određuje akustički reducirana masa po površini samo zazvučno homogeni dio.

Osim šupljikavosti na akustičku homogenost građevnih dijelova utječe i način ugradnje,odnosno međusobna povezanost pojedinih slojeva, što se prvenstveno odnosi na horizontalnegrađevne dijelove. Pritom uvijek nije akustički bitna razlika između veza slojeva horizontalnihsklopova.

68


V. teča

jTVZ

Kod zvučno monolitnih (homogenih) horizontalnih građevnih dijelova razlikuju se vezaninamazi (estrisi) i namazi položeni na razdjelni stroj. Za ova 2 slučaja nema razlike u određivanjuakustički reducirane mase po ploštini.

U prvom se slučaju radi o cementnim „košuljicama“, „glazurama“, odnosno drugimvrstama vezanih namaza, slojevima za izravnavanje, postizanje padova i sl.

U drugom se slučaju radi o slojevima nanesenim npr. preko hidroizolacijskih traka,plastičnih folija ili drugih. razdjelnih slojeva. Tu se radi o namazima (estrisima) na razdjelnomsloju, koji se akustički tretiraju kao vezani namazi (estrisi), ali ih se nikako ne smije zamijeniti sa„plivajućim“ namazima (estrisima) na akustično-prigušnom sloju.

U toč. 10.1.1. norme DIN 4109, Prilog.1 dodatno se navodi da se i rastresiti slojevi, kaonpr. sloj šljunka koji je insolacijska zaštita na ravnim krovovima, svojom masom doprinosiukupnoj akustički reduciranoj masi po ploštini cjelokupnog građevnog dijela. Iz navedeneodredbe proizlazi da i koherentni slojevi zemlje kod ozelenjenih krovova učestvuju uostvarivanju indeksa zvučne izolacije tih građevnih dijelova.

Kod vertikalnih građevnih dijelova treba napomeniti potrebu lućenja zidova s vanjskimtoplinsko-izolacijskim oblogama (ETICS) od krutih, masivnih zidova sa elastičnimpredstijenkama koje poboljšavaju zvučnu izolaciju.

Naprotiv, ETICS obloge, uključivo i sa toplinskim branama od kamene vune, u odfrekvencijskim područjima oko 125 Hz pogoršavaju ukupnu zvučnu izolaciju kako se paušalnospominje u DIN 4109 (Prilog 1, poglavlje 10.1.1, op.8), a vidljivo je i iz Tablice D.2 Priloga Dnorme HRN EN 12354-1.

PRINCIP PRORAČUNA MASE PO POVRŠINI GRAĐEVNIH DIJELOVA TEMELJEMAKUSTIČKI REDUCIRANE GUSTOĆE MATERIJALA

Pri određivanju akustički reducirane gustoće materijala u normi DIN 4109, Prilog 1, uzetje u obzir i položaj gdje se taj materijal ugrađuje, funkcija elemenata, način ugradnje i dimenzijegrađevnog dijela, pa tako tehnološki identična gradiva imaju kod akustičkih proračuna različitevrijednosti gudtoće, kako je pokazano na slijedećim primjerima.

69


stud

eni 2

008TVZ

Ako se cementni mort nazivne gustoće 1.900 kg/m³ ugradi kao zidna žbuka u slojudebljine do 1 cm akustički reducirana gustoća bit će (prema Tablici 4 u DIN 4109, Prilog1) 1.800kg/m³. Ako se isti materijal ugradi kao namaz (vezani estrih) na betonsku ploču prema toč.2.6.3. u DIN 4109, Prilog 1 nazivna se gustoća reducira za 10 %, bez obzira na debljinu sloja,pa će akustički reducirana gustoća iznositi 1.710 kg/m³. Vidljivija je razlika kod zidnih žbuka odcementnog ili vapneno-cementnog morta koje, prema spomenutoj Tablici 4, kod debljine slojaod 15 mm imaju akustički reduciranu gustoću 1.667 kg/m³, a kod debljine sloja od 20 mmreducirana je gustoća određena sa samo 1.500 kg/m³, jer je kod većih debljina žbukeustanovljeno češće nekontrolirano smanjenje debljine sloja pri izvođenju radova.

U priloženoj Tablici 3 navedene su akustički reducirane gustoće češće primjenjivanihgrađevnih materijala iskazane u obliku prilagođenim za akustičke proračune, uz nominalnegustoće kako su iskazane u prilogu važečeg toplinskog, tehničkog propisa.

Primjena reduciranih vrijednosti određena je za gustoću zidova u DIN 4109, Prilogu 1,općim izrazom kojim se povezuje gustoća elemenata za zidanje sa gustoćom morta:

Qw ,A = QN – (QN – K) / 10

Pritom oznake znače:

Qw = nazivna gustoća zida u kg/dm³;

QN = nazivna gustoća elemenata za zidanje (blokova, ploča) u kg/dm³;

K = 1.000 za mortove normalne gustoće (v.c.m.) i masivne elemente za zidanje gustoće 400 do 2.200 kg/m³;

K = 500 za lagane mortove i lagane elemente za zidanje gustoće 400 do 1.000 kg/m³.

Primjerice, porozirana blok opeka gustoće 800 kg/m³ zidana laganim mortom rezultirazidom akustički reducirane gustoće od :

QW,A = 800 – (800 –500) / 10 = 770 kg/m³

70


V. teča

jTVZ

Prilikom zidanja iste opeke sa mortom uobičajene gustoće akustički reducirana gustoćazida iznosit će:

QW,A = 800 – (800 –1000) / 10 = 820 kg/m³

(Opaska: Iste su vrijednosti akustički reducirane gustoće iskazane i u Tablici 3 u Prilogu 1normi DIN 4109.)

Elastična predstijenka čini najčešće gips-kartonske ili slične ploče, odmaknute pričvrsnimsustavom od krutog zida, sa zračnim međuprostorom, ispunjenim mekom kamenom vunom.Poboljšanje izolacije je u manjoj mjeri funkcija načina učvršćenja (točkasta učvršćenja dajudodatno poboljšanje od +1 dB), a – kao bitnije – masa po ploštini osnovnog, krutog zida.

Kod nosivih zidova manje mase doprinosi iste predstijenke su veći, nego kod masivnihzidova. Tako na masivnom zidu mase 105 kg/m² elastična predstijenka uvjetuje poboljšanjeindeksa zvučne izolacije od + 12 dB, dok ista predstijenka na masivnom zidu od 450 kg/m²doprinos je samo + 3 dB.

Kod masivnih troslojnih elemenata sastavljenih od 2 masivne betonske obloge sameđuprostorom u kojem je jezgra od tvrde plastične pjene (najčešće ekspandirani polistiren)mogu se zbrojiti mase obje obloge, a dobiveni indeks zvučne izolacije umanjiti za – 2 dB.

Kod zidova sa provjetravanim pročeljem prema DIN 4109, Prilog. 1, pogl. 10.1.1. vanjskizaslon ne utječe na ukupnu zvučnu izolaciju zida. (Ova se odredba ne mora odnositi nadodatna vanjska ostakljenja sa spojenim elementima i ograničenim provjetravanjem).

Kod masivnih dvoslojnih vanjskih zidova mogu se zbrojiti mase vanjskog i unutarnjegzida, a tako izračunatoj zvučnoj izolaciji dodati +5 dB, ako je unutarnja obloga vanjskog zidaukrućena pregradama koje imaju masu po površini 50 % veću od unutarnje obloge dodatakukupnoj izolaciji vanjskog zida može biti i +8 dB. Navedeni znatni dodaci ukazuju na uspostavusustava «kuća u kući» kod ovakvih zidova.

71


stud

eni 2

008TVZ

R.br. Građevni materijali, prema Tehničkompropisu o racionalnoj uporabi energije i toplinske zaštite u zgradama, Prilog C (izvod)

Nazivna gustoćaρNkg/m3

Toplinska provodljivostkontrolniparameter

λW/(m·K)

Akustičkireducirana gustoćaprema DIN 4109,Bbl. 1

ρAkg/m3

IZVOR:DIN 4109, Bbl.1,bliža oznaka izvora Tab = tablica r = redak s = stupac op = opaska pog = poglavlje

1. ZIDOVI, uključivomort u reškama

( * ) ( ** )

1.01 puna opeka od gline

1800 0,81 1.720 Tab 3, r 3, s 2

1.02 puna opeka od gline

1600 0,68 1.540 Tab 3, r 4, s 2

1.03 klinker opeka 1900 0,85 1.810 Tab 3, interpolirano

1.04 klinker opeka 1700 0,80 1.630 Tab 3, interpolirano

1.05 puna fasadna opeka od gline

1800 0,83 1.720 Tab 3, r 3, s 2

1.06 puna fasadna opeka od gline

1600 0,70 1.540 Tab 3, r 4, s 2

1.07 šuplja fasadna opeka od gline

1200 0,55 1.180 Tab 3, r 6, s 2

1.08 šuplji blokovi od gline

1100 0,48 1.090 Tab 3, interpolirano


1000 0,45 950 1.000 Tab 3, r 7, s 3/2


900 0,42 860 910 Tab 3, r 8, s 3/2

Tablica 3.

Pregled akustički reduciranih gustoća nekih građevnih materijala i dijelova izračunatih prema odredbama i principima iz din 4109, prilog 1 - u usporedbi sa gustoćama navedenim u toplinskom tehničkom propisu

72


V. teča

jTVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3

IZVOR:DIN 4109, Bbl.1, bliža oznaka izvoraTab = tablica r = redak s = stupac op = opaska pog = poglavlje


( * ) ( ** )


800 0,39 770 820 Tab 3, r 9, s 3/2

1.12 puna vapneno silikatna opeka

1800 0,99 1.720 Tab 3, r 3, s 2

1.13 puna vapneno silikatna opeka

1600 0,79 1.540 Tab 3, r 4, s 2

1.14 vapneno silikatni šuplji blokovi

1200 0,56 1.090 1.180 Tab 3, r 6, s 3/2

1.15 prirodni kamen 2000 1,40 1.900 Tab 3, r 2, s 2

1.16 šuplji blokovi od betona

1000 0,70 1.000 Tab 3, r 7, s 2


1200 0,80 1.180 Tab 3, r 6, s 2


1400 0,90 1.360 Tab 3, r 5, s 2


1600 1,10 1.540 Tab 3, r 4, s 2


1800 1,20 1.720 Tab 3, r 3, s 2


2000 1,40 1.900 Tab 3, r 2, s 2

1.22 šuplji blokovi od laganog betona

500 0,30 450 Tab 2, r 2

73


stud

eni 2

008TVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3

IZVOR:DIN 4109, Bbl.1, bliža oznaka izvoraTab = tablica r = redak s = stupac op = opaska pog = poglavlje


( * ) ( ** )


700 0,37 650 Tab 2, r 2


900 0,46 850 Tab 2, r 2


1000 0,52 900 Tab 2, r 1


1200 0,60 1.100 Tab 2, r 1


1400 0,72 1.300 Tab 2, r 1

( * ) – Zidovi zidani (lijepljeni) laganim mortom i/ili monolitni elementi.

( ** ) – Zidovi zidani „ normalnim “ mortom ( v.c.m.).

74


V. teča

jTVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3


2 BETON I ARMIRANI BETON

2.01 armirani beton 2500 2,60 2.300 pog 2.2.2.1

2.02 teški beton 3200

2.03 beton 2400 2,50 2.300

2.04 beton ( nearmirani )

2200 1,65 2.100 pog 2.6.3

2.05 beton 2000 1,35 1-900

2.06 beton s laganim agregatom

2000 1,35 1.900 Tab 2, r 1


1800 1,30 1.700


1600 1,00 1.500


1500 0,89 1.400


1400 0,79 1.300


1300 0,70 1.200


1200 0,62 1.100


1100 0,55 1.000 Tab 2, r 1


1000 0,49 950 Tab 2, r 2

75


stud

eni 2

008TVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3




900 0,44 850


800 0,39 750

2.17 porobeton 1000 0,31 950 Tab 2, r 2

2.18 porobeton 900 0,29 850 Tab 2, r 2

2.19 porobeton 800 0,25 750 Tab 2, r 2

2.20 porobeton 750 0,24 700 Tab 2, r 2

2,21 porobeton 700 0,22 650 Tab 2, r 2

2.22 porobeton 650 0,21 600 Tab 2, r 2

2.23 porobeton 600 0,19 550 Tab 2, r 2

2.24 porobeton 550 0,18 500 Tab 2, r 2

2.25 porobeton 500 0,16 450 Tab 2, r 2

2.26 porobeton 450 0,15 400 Tab 2, r 2

2.27 porobeton 400 0,13 350 Tab 2, r 2

2.28 porobeton 350 0,11 300 Tab 2, r 2

2.29 porobeton 300 0,10 250 Tab 2, r 2

2.30 beton s jednozrnatim šljunkom

2000 1,40 1.900 Tab 2, r 1

76


V. teča

jTVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3




1800 1,10 1.700 Tab 2, r 1


1600 0,81 1.500 Tab 2, r 1

77


stud

eni 2

008TVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3


3 ŽBUKE, MORTOVI, ESTRISI

debljina 10 mm 1.800 Tab 4, r 1, s 3

3.01 cementna žbuka debljina 15 mm

2000 1,60 1.670 Tab 4, r 2, s 3

debljina 20 mm i više

1.500 Tab 4, r 3, s 3


3.02 vapnena žbuka debljina 15 mm

1600 0,80 1.670 Tab 4, r 2, s 3


1.500 Tab 4, r 3, s 3


3.03 vap.-cem. Žbuka debljina 15 mm

1800 1,00 1.670 Tab 4, r 2, s 3


1.500 Tab 4, r 3, s 3

Vap.-gip. Žbuka debljina 10 mm

1.000 Tab 4, r 1, s 3 3.04

debljina 15 mm

1400 0,70

1.000 Tab 4, r 2, s 3

gipsana žbuka debljina 10 mm

1.000 Tab 4, r 1, s 3 3.05

debljina 15 mm

1500 0,54

1.000 Tab 4, r 2, s 3

78


V. teča

jTVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3




1.000 Tab 4, r 1, s 3 3.06

debljina 15 mm

1400 0,51

1.000 Tab 4, r 2, s 3


1.000 Tab 4, r 1, s 3 3.07

debljina 15 mm

1300 0,47

1.000 Tab 4, r 2, s 3


1.000 Tab 4, r 1, s 3 3.08

debljina 15 mm

1200 0,43

1.000 Tab 4, r 2, s 3

3.09 lagana žbuka 1300 0,56 1.200 Tab 2, r 1

3.10 lagana žbuka 1000 0,38 950 Tab 2, r 2

3.11 lagana žbuka 700 0,25 650 Tab 2, r 2, procijenjena

3.12 toplinsko-izolacijska žbuka

400 0,11 350 Tab 2, r 2, procijenjena

3.13 toplinsko-izolacijska žbuka

250 0,08 200 Tab 2, r 2, procijenjena

3.14 sanacijska žbuka 1400 0,65 1.300 Tab 2, r 2, procijenjena

3.15 polimerna žbuka 1100 0,70 1.000 Tab 2, r 2, procijenjena

3.16 silikatna žbuka 1800 0,90 1.800 Tab 4, r 1, s 3

3,17 žbuka na bazi akrilata

1700 0,90 1.700 Tab 4, r 1, s 3

79


stud

eni 2

008TVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3



3.18 cementni mort 2000 1,60 1.500 Tab 4, r 3, s 3

3.19 cementni estrih 2000 1,60 1.800 pog 2.6.3

3.20 anhidrit estrih 2100 1,20 1.890 pog 2.6.3

3.22 magnezitni estrih 2300 0,70 2.070 pog 2.6.3




λW/(m·K)


ρAkg/m3


4 PODNE, ZIDNE I STROPNE OBLOGE

4.01 gipskartonske ploče 900 0,25 850 prema pog 2.6.3

4.02 gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca

1300 0,38 1.170 prema pog 2.6.3

4.03 keramičke pločice 2300 1,30 2.070 prema pog 2.6.3

4.04 kamene ploče 2500 2,80 2.250 prema pog 2.6.3

4.05 drvo 550 0,15 500 prema pog 2.6.3

80


V. teča

jTVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3


5 HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI, PARNE BRANE (KOČNICE)

5.01 bitumenska traka s uloškom staklenog voala

1100 0,23 1.000 prema pog 2.6.3

5.02 bitumenska traka s uloškom staklene tkanine

1100 0,23 1.000 prema pog 2.6.3

5.03 bitumenska traka s uloškompoliesterskog filca

1100 0,23 1.000 prema pog 2.6.3

5.04 bitumenska traka s uloškom krovnog kartona

1100 0,23 1.000 prema pog 2.6.3

5.05 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVC-P

1200 0,14 1.100 prema pog 2.6.3

5.06 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB

1600 0,26 1.440 prema pog 2.6.3

5.07 polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR

1300 0,23 1.170 prema pog 2.6.3

5.08 polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE

1300 0,14 1.170 prema pog 2.6.3

81


stud

eni 2

008TVZ




λW/(m·K)


ρAkg/m3


6 RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE

6.01 ekspandirani perlit ≤ 100 0,060 50 prema Tab 2, r 1

6.02 lomljevina ekspandiranog pluta

≤ 200 0,055 150 prema Tab 2, r 1

6.03 lomljevina opeke od gline ≤ 800 0,41 720 prema pog 2.6.3

6.04 pijesak, šljunak, tucanik (drobljenac) ≤ 1700 0,81 1.530 prema pog 2.6.3

82


V. teča

jTVZ

ZAKLJUČAK

Prilikom izrade elaborata (odijeljka, poglavlja) zaštite od buke potrebno je prikupiti i štotočnije obraditi podatke o svim izvorima i smjerovima širenja vanjske buke prema svimmjerodavnim zvučno štićenim prostorijama u zgradi, odnosno odrediti podatke o buci koja će senakon izgradnje emitirati iz građevine prema mjerodavnim zonama i imisijskim točkama uvanjskom prostoru. Temeljem takve analize potrebno je definirati više tipova prozirnihkonstrukcija, vanjskim izgledom kompatibilnih, ali različitih zvučnih izolacija, sve prvenstvenozbog gospodarskih ušteda.

Prilikom izrade elaborata (odijeljka, poglavlja) o akustičkim svojstvima građevine - bezobzira na primjenjene metodologije, te ciljeve proračuna (koji još propisima nisu definirani inovelirani) – preporuča se primjenjivati principe proračuna mase po površini građevnih dijelovapo principima zvučne homogenosti, a temeljem akustički reducirane gustoće materijala, kako jeto obrađeno u normi DIN 4109 Prilog 1 i Prilog 2, koji su vrlo vrijedni dokumenti za poznavanjeakustike zgrada i čija se aktualnost neće ugasiti obveznom primjenom novih EN normi.


stud

eni 2

008

83

TVZ

Prostorno planiranje

Autorica:Ana Mrak-Taritaš, dipl.ing.arh.nečelnik odjela za prostorno planiranjeMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Lokacijska dozvola - komentar obzirom naZakon o prostornom uređenju


V. teča

j

84

TVZ


stud

eni 2

008

85

TVZ

Od 1. listopada 2007. godine u primjeni je Zakon o prostornom uređenju i gradnji(“Narodne novine” br. 76/07)1 kojim se uređuje sustav prostornog uređenja i gradnja,nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uupravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor. Prostornim uređenjem podržavase održivi razvitak tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih djelatnosti iosjetljivosti prostora, osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost standardauređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom, zemljištem i prirodnimdobrima, te očuvanje prostorne osobnosti i dugoročno zaštiti prostor kao osnova zajedničkedobrobiti i pretpostavka za lokalnu konkurentnost.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti dugom tradicijomprostornog planiranja, tako da je pokušavajući dati odgovore na bujajuću privatnu incijativu zagrađenjem, 1994. godine donešen Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94)2.Zakonom o prostornom uređenju je uređen sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade,donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i

1 Donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji Hrvatska ima jedinstveni Zakon kojim je

objedinjena problematika prostornog uređenja i gradnje na način da su i važni podzakonski propisi postalisastavni dio Zakona .

2 Do donošenja Zakona o prostornom uređenju 1994. na snazi je bio Zakon o prostornomplaniranju i uređivanju prostora („Narodne novine“ br. 54/80, 16/86, 18/89, 47/89).


V. teča

j

86

TVZ

tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave u provedbi mjera i aktivnostikojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora Republike Hrvatske.

Donošenjem spomenutog Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94)prvi put se uvodi lokacijska dozvola kao upravni akt. Odnosno uvodi se obveza da se svakizahvat u prostoru provodi u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebnim propisima ilokacijskom dozvolom. Lokacijska dozvola je upravni akt3, a izdaje se na temelju dokumentaprostornog uređenja, te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona. Iznimno,lokacijska dozvola se ne izdaje za zahvate u prostoru koji su određeni propisom kojeg donosiministar.

Imajući na umu spoznaju o ograničenosti, ali i ugroženosti prostora, koja u europskim,ali i ovim našim okvirima sve više sazrijeva, a vodeći računa o osiguravanju održivog razvoja,racionalnog korištenja i zaštite prostora, ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnograzvoja prostora Republike Hrvatske, uslijedilo je nekoliko izmjena i dopuna Zakona oprostornom uređenju i to godine 1998., 2000., 2002. i 2004. (“Narodne novine” br. 68/98, 61/00,32/02 i 100/04).

Kada je riječ o lokacijskoj dozvoli bitna izmjena Zakona o prostornom uređenju bila je1998. godine kada je ukinuta obveza izdavanja lokacijske dozvole na područjima za koje jedonošen detaljni plan uređenja. Odnosno za ta područja se izdavao izvod iz plana4 i na temeljuistog građevinska dozvola. Jednako tako bitna značajka u provođenju dokumenata prostornog

3 Što je lokacijska dozvola bilo je određeno sukladno odredbi članka 34. Zakona o prostornom

uređenju (“Narodne novine” br. 30/94). 4 U provedbi zahvata u prostoru na području za koje je donesen detaljni plan uređenja, radi izrade

glavnog projekta u skladu s tim planom, tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenjaizdaje izvod iz tog plana.

Izvod iz detaljnog plana uređenja, sadrži:

1. naziv plana, te naziv i broj glasila jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samoupraveu kojemu je objavljena odluka o donošenju plana te izmjenama i dopunama plana,

2. izvod iz grafičkog dijela i provedbenih odredbi plana koji se odnose na zemljište na kojemu senamjerava provesti zahvat u prostoru,

3. napomenu da izvod važi do izmjena i dopuna ili stavljanja izvan snage plana, te da je u tijekuizrada novog plana odnosno izmjena i dopuna ili stavljanje izvan snage plana.


stud

eni 2

008

87

TVZ

uređenja, odnosno u odnosu na lokacijsku dozvolu bilo je donošenje Pravilnika o određivanjuzahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 98/99.) kojimje određeno da se lokacijska dozvola ne izdaje za gradnju obiteljske kuće prema posebnompropisu. Promjenom Zakona o prostornom uređenju i donošenjem novog Pravilnika oodređivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br.86/04. i 138/04.), ponovo se za obiteljsku kuću izdavala lokacijska dozvola.

Dakle iz svega gore navedenog, očito je da je tijekom vremena dolazilo do promjena uodnosu na lokacijsku dozvolu i obvezu za što je ista potrebna, a za što nije, a sve u namjeribržeg dobijanja odgovarajućih odobrenja za građenje. Donošenjem Zakona o prostornomuređenju i gradnji objedinjene su problematike dvaju zakona i to bivših Zakona o prostornomuređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakon o gradnji(»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04). Kroz ovo predavanje, odnosno članak progovoriti ćese o lokacijskoj dozvoli, te što u odnosu na Zakon i podzakonske akte ista danas znači.


V. teča

j

88

TVZ

AKTI ZA PROVOĐENJE DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA I GRAĐENJE

Kada je riječ o aktima provedbe dokumenata prostornog uređenja vrlo teško je o istimagovoriti bez stalne usporedbe dva zakona i to Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakonao prostornom uređenju. Naime donošenjem Zakona o o prostornom uređenju (“Narodne novine”br. 30/94) 1994. godine poštivajući dosadašnju tradiciju izdavanja dozvola, ali vodeći računa onekim novim ekonomskim i gospodarskim činbenicima uvedeno je niz novina, tako da jenavjeća novina uz uspostavananje nove strukture dokumenata prostornog uređenja bilalokacijska dozvola.

Donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji kao akt provedbe dokumentaprostornog uređenja zadržava se riješenje o utvrđivanju građevne čestice i potvrdaparcelacijskog elaborata5, koji u pravilu ostaju nepromjenjeni.

Lokacijska dozvola i nadalje ostaje upravni akt, ali je postupak izdavanja iste izmjenjenu želji da se isti racionalizira.

Izvod iz detaljnog plana uređenja nije više akt provedbe dokumenata prostornoguređenja, ali se i nadalje u skladu s detaljnim planom uređenja može parcelirati građevinskozemljište, a pri tome valja imati na umu da je to jedini prostorni plan koji sadrži prijedlogparcelacije.

5 Na parcelaciju građevnog zemljišta i provođenje istog primjenjuju se odredbe od članka 119. do

121. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.


stud

eni 2

008

89

TVZ

Uveden je novi akt – rješenje o uvjetima građenja čija je uloga dvojaka, naime on je uisto vrijeme akt provedbe dokumenata prostornog uređenja, te kao takav zamjenjuje lokacijskudozvolu, ali i akt na temelju kojeg se smije pristupiti građenju određenih građevina, daklezamjenjuje građevnu dozvolu odnosno potrvdu na glavni projekt. Rješenje o uvjetima građenja6

izdaje se za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanjeisključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m.

Nadalje, sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima (“Narodne novine”br. 101/07 i 93/08), određene su jednostavne građevine i radovi čijem građenju, odnosnoizvođenju se može pristupiti bez rješenje o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta igrađevne dozvole.

Građenju građevina može se prostupiti na temelju tri različita akta a to su : rješenje ouvjetima građenja, potvrda glavnog projekta i građevinske dozvole. O rješenju o uvjetimagrađenja je već gore progovoreno, građevinska dozvola se izdaje za gradnju velikihinfrastrukturnih građevina koje su određene Uredbom o određivanju zahvata u prostoru igrađevina za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (“Narodne novine” br.116/07) i građevina koje se nalaze na području dviju ili više županija i Grada Zagreba. Dakle,građevinsku dozvolu izdaje samo Ministartsvo zaštite okoliša, prostornog uređenja igraditeljstva, dok se za sve ostale zahvate u prostoru izdaje potvrda na glavni projekt.

6 Na postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja primjenjuju se odredbe od članka 213. do

222. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.


V. teča

j

90

TVZ

LOKACIJSKA DOZVOLA

OPĆENITO O LOKACIJSKOJ DOZVOLI

Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim za zgrade čija građevinska (bruto)površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čijagrađevinska (bruto) površina nije veća od 600 m i jednostavne građevine i radove određenePravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima (“Narodne novine” br. 101/07 i 93/08).

Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornomuređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona, te u skladu s dokumentimaprostornog uređenja i posebnim propisima. U slučaju međusobne neusklađenosti dokumentaprostornog uređenja užega i širega područja, lokacijska dozvola se izdaje na temeljudokumenta prostornog uređenja šireg područja.

Nadalje, velika novina koja je uvedena donošenjem Zakona o prostornom uređenju igradnji je da se u slučaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog uređenja odredbi ovogaZakona7 primjenjuje odredba ovoga Zakona.

Navedno znači da se kod izdavanja lokacijskih dozvola direktno primjenjuje odredbaZakona, u slučaju da je prostorno rješenje i to i grafički dio i odredbe za provođenju usuprotnosti s odredbama Zakona. Vrlo jasan primjer za ilustraciju navedenog je pojampotkrovlja i visina nadozida. U važećim prostornim planovima na različite načine je određivanopotkrovlje od samog pojma što to je, pa do visine nadozida. Sada je isto određeno Zakonom ikod izdavanja lokacijskih dozvola, ako je planom recimo visina potkrovlja određena 150 cmprimijeniti će se direktno odredba članka 2. Zakona, kojom je određeno da visina vrha nadozidapotkrovlja ne može biti viša od 1,2 m.

Jednako tako u postupku donošenja odluke o koncesiji prema posebnom zakonu natemelju koje će se provesti zahvat u prostoru, mora se pribaviti lokacijska dozvola.

7 Navedeno je određeno odredbom članka 60. stavak 5. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.


stud

eni 2

008

91

TVZ

NADLEŽNOST ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

Lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru određene Uredbom o određivanju zahvata uprostoru i građevina za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (“Narodnenovine” br. 116/07) i građevina koje se nalaze na području dviju ili više županija i GradaZagreba izdaje samo Ministartsvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Nadaljeodredom članka 3. gore naveden Uredbe je propisano da će Ministartsvo zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva izdavati i lokacijsku dozvolu za zahvate u prostoru za koje seutvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša. Vlada Republike Hrvatske donjela je Uredbu opostupku određivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (“Narodne novine” br. 114/08), te jetako povećan broj zahvata u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministartsvo zaštiteokoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Za izdavanje lokacijske dozvole za ostale zahvate u prostoru nadležno je upravno tijelo:

županije na čijem se području planira zahvat u prostoru ako se nalazi izvan područja velikog grada, te ako je zahvat u prostoru planiran na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave,

Grada Zagreba za zahvat u prostoru planiran na njegovom području,

velikog grada na čijem je području planiran zahvat u prostoru.

Odredbom članka 342. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji je propisano jeda dana 1. siječnja 2008. godine županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzimajuslužbenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u županijama kojisu se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akatavezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje sukladno tom Zakonu, svatkosa svojeg područja, a u skladu s uređenjem samoupravnog djelokruga velikih gradova i gradovasjedišta županija, odnosno županija prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoji područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj 129/05.). Navedeno je provedeno iveć se funkcionira po novom ustroju.


V. teča

j

92

TVZ

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE

Uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:

izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,

tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

izjava projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,

pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.

Od časa od kada se počeo primjenjvati Zakon o prostornom uređenju i gradnji prvenedoumice je izazvala odgovarajuća posebna godetska podloga, ali je glavnina nedoumicarješena i prema saznanjima isto u naravi funkcionira. Odgovarajuća posebna geodetskapodloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote suklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom)izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastarnekretnina. Dakle odgovarajuću posebnu geodetsku podlogu izrađuju pravne osobe registriraneza obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina i ovlašteni inžinjeri geodezije, umjerilu koje ovisi o svrsi i potrebi iste, a ovjeravaju je Područni uredi za katastar, odnosnoGradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba.

Kada je riječ o linearnim infastrukturnim građevinama (ceste, trase vodovoda,kanalizacije, telekomunikacija, elektroopskrbe, plinovoda i sl.) tada se pod odgovarajućomposebnom godetskom podlogom može prihvatiti i digitalni ortofoto plan u mjerilu 1:5000dopunjen tekstualnim opisom naziva naselja preuzetim iz Središnjeg registra prostornih jedinicaRH, javnih cesta, željezničkih pruga, vodotoka i kanala s podjelom na listove i oznakom sjevera.


stud

eni 2

008

93

TVZ

Idejni projekt je je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se dajuosnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje), tesmještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi.

Za zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministartsvo zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva idejni projekt ovisno o složenosti i tehničkoj strukturigrađevine, sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštiteokoliša, te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.

Idejni projekt može izrađivati samo projektant koji je fizička osoba koja premaposebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.

Kada je idejni projekt izrađen prema stranim propisima tada se mora provestiusklađenje istog s hrvatskim propisima i pravilima struke – nostrifikacija8 neovisno oobilježjima građevine. Idejni projekt mora biti preveden na hrvatski jezik prije nostrifikacije, uzprijevod na hrvatski jezik, idejni projekt može zadržati izvorni tekst na stranom jeziku. Obvezanostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izrađeni prema propisima zemalja članicaEuropske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklađeni s hrvatskim propisima.

Ako je za organizaciju gradilišta na kojem će se provesti zahvat u prostoru za koji seizdaje lokacijska dozvola, potrebna privremena građevina, uz zahtjev za izdavanje lokacijskedozvole prilažu se tri primjerka idejnog projekta za tu građevinu i drugi odgovarajući prilozi.Važno je reči da i idejni projekt za tu vrstu građevina – privremenu mora biti izrađen u skladu sprostornim planom.

Nadalje, za zahvate u prostoru za koje je sukladno posebnim propisima potrebnaprocjena utjecaja na okoliš9 i/ili procjena prihvatljivosti zahvata za prirodu10 uz zahtjev zaizdavanje lokacijske dozvole potrebno je dostaviti akt da je isti provedeno ili će se odpodnositelja zahtjeva za namjeravani zahvat u prostoru zatražiti da provede postupak procjeneutjecaja na okoliš, odnosno ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu.

8 Navedeno je određeno odredba članka 204. -207. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.9 Vlada Republike Hrvatske je donjela Uredbu o procjeni utjecaja na okoliš („Narodne novine“ br.

64/08).10 Navedeno je određeno Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 30/94 i 72/94).


V. teča

j

94

TVZ

SADRŽAJ LOKACIJSKE DOZVOLE

U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru određuju se:

oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

namjena, veličina i građevinska (bruto) površina građevine s brojem funkcionalnih jedinica,

smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

uvjeti za oblikovanje građevine,

uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti,

uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina,

način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu, komunalnu i drugu infrastrukturu,

mjere zaštite okoliša, odnosno uvjeti zaštite prirode utvrđeniprocjenom utjecaja na okoliš, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno način sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš,

posebni uvjeti tijela i osoba određenih prema posebnim propisima,

ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru,


stud

eni 2

008

95

TVZ

uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, fazno građenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.),

uvjeti za gradnju privremene građevine u funkciji organizacije gradilišta (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i transformatorska stanica radi napajanja gradilišta električnom energijom te prijenosni spremnik za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te građevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola.

Lokacijskom dozvolom se određuje smještaj jedne ili više građevina na građevnojčestici, odnosno unutar obuhvata zahvata. Sukladno tome, a polazeći od spomenutefunkcionalne cjelovitosti, prostornim planovima se često u određenim područjima planira(propisuje) mogućnost građenja stambene građevine i gospodarske, pomoćne i/ili manjeposlovne građevine na jednoj građevnoj čestici. Međutim, ako prostornim planom nije izrijekomplanirana (propisana) mogućnost građenja više građevina na jednoj građevnoj čestici, odnosnoako nisu propisani uvjeti za takvo građenje, to ne znači da to nije dopušteno. Naime, postoji nizzahvata u prostoru koji se sastoje od više istih i/ili različitih građevina na jednoj građevnojčestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru, a za čiju se provedbu u prostornimplanovima (osim u detaljnom planu uređenja) rijetko propisuju posebna pravila za smještaj "višegrađevina" na jednoj građevnoj čestici odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru. Primjerice,to su kampovi, apartmanska naselja, tvornice i dr.

Dakle, činjenica što dokumentima prostornog uređenja nije izrijekom planirana izgradnjaviše građevina na jednoj građevnoj čestici odnosno unutar zahvata u prostoru, te što za takvograđenje nisu izrijekom propisani "posebni uvjeti" ne znači da za takvu izgradnju nije dopuštenoizdati lokacijsku dozvolu. Dapače, za sve građevine, koje zbog svoje prostorne, funkcionalne,oblikovne ili tehničko-tehnološke povezanosti čine cjelinu – zahvat u prostoru, izdaje se, unačelu, jedna lokacijska dozvola, kojom se određuje jedna građevna čestica. Naravno, priodređivanju elemenata takvog zahvata u prostoru na odgovarajući se način primjenjuju odredbeprostornog plana koje se odnose na zahvate u prostoru koje čine "pojedinačne" građevine.


V. teča

j

96

TVZ

Lokacijskom dozvolom se određuje između ostalog i fazno građenje pojedinih cjelinazahvata u prostoru. Navedeno je izuzetno značajno kod složenih zahvata budući da više nemamogućnosti izdavanja načelne dozvole. Lokacijska dozvola kroz određivanja faznog građenjaodređuje pojedine faze koje moraju biti funkcionalne cjeline i za koje će se izdavati pojedinačnepotvrde glavnog projekta, odnosno građevinske dozvole.

Kada je riječ o oblikovanju građevine tada postoj još jedna obveza popisnaodredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a to je mišljenje povjerenstva11 za ocjenuarhitektonske uspješnosti idejnog projekta.

Navedeno povjerenstvo za područja velikih gradova daje mišljenje o uspješnosti idejnogprojekta, osim u slučaju kada je izrađen na temelju prethodno provedenog natječaja.

Predmetno povjerenstvo za područja županija daje mišljenje o arhitektonskojuspješnosti idejnog projekta za smještajne i prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjeneplanirane u prostornim cjelinama obuhvata s više od 5 ha, osim u slučaju kada je izrađen natemelju prethodno provedenog natječaja.

Kod izdavanja lokacijske dozvole sastavni dio iste je idejni projekti izrađeni u skladu sprostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti.

11 Navedeno je propisano odredbom članka 108. stavak 4. i 5. Zakona o prostornom uređenju i

gradnji.


stud

eni 2

008

97

TVZ

POSTUPAK IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE

U želji da se postupak izdavanja lokacijske dozvole racionalizira Zakonom o prostornomuređenju i gradnji je isti izmjenjen u odnosu na Zakon o prostornom uređenju, odnosno isti jedetaljnije razrađen po uzoru na postupak izdavanja građevinske dozvole prema odredbamaZakona o gradnji.

Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo poziva najkasnije u roku od petnaestdana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole tijela i/ili osobeodređene posebnim propisima na uvid u idejni project, radi pribavljanja posebnih uvjeta. Koja suto tijela ovisi o složenosti zahvata za koji se izdaje lokacijska dozvola. Uvidu u idejni projektobvezno prisustvuje radi davanja obrazloženja podnositelj zahtjeva i projektant.

Kada je riječ o zahvatu u prostoru od utjecaja na obranu Države i sigurnost državnegranice tada Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo poziva, radi pribavljanja posebnihuvjeta i druga nadležna tijela državne uprave ili pravne osobe s javnim ovlastima.

POSEBNI UVJETI SMATRAJU SE IZDANIM

VARIJANTA 1

Posebni uvjeti smatraju se izdanim, ako se tijelo i/ili osoba nadležna za izdavanjeposebnih uvjeta prilikom uvida u idejni projekt očituje da je idejni projekt izrađen u skladu sposebnim propisima ili utvrdi da nema posebnih uvjeta ili dostavi posebne uvjete naknadnopisanim putem u propisanom roku.

VARIJANTA 2

Posebni uvjeti smatraju se izdani, odnosno da je idejni projekt usklađen s odredbamaposebnih propisa i u slučaju ako se tijelo ili osoba određena posebnim propisima ne odazovepozivu za uvid u idejni projekt ili se prilikom uvida u idejni projekt, odnosno u naknadnoodređenom roku ne očituje ili ako u propisanom roku Ministarstvu, odnosno nadležnomupravnom tijelu ne dostavi rješenje da idejni projekt nije usklađen s odredbama posebnihpropisa.


V. teča

j

98

TVZ

IDEJNI PROJEKT NIJE USKLAĐEN S ODREDBAMA POSEBNIH PROPISA

VARIJANTA 1

Ako tijelo i/ili osoba, određeni posebnim propisima, prilikom uvida u idejni projekt ilinaknadno u roku od najviše petnaest dana od dana uvida u idejni projekt, utvrde da idejniprojekt nije usklađen s odredbama posebnih propisa, Ministarstvo, odnosno nadležno upravnotijelo će zaključkom podnositelju zahtjeva odrediti primjereni rok za njegovo usklađenje. Akopodnositelj zahtjeva ne postupi po tom zaključku Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijeloće odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

VARIJANTA 2

Ako investitor postupi po zaključku kojim je traženo usklađenje idejnog projekta sposebnim propisima , Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo će ponovno pozivati tijelai/ili osobe određene posebnim propisima na uvid u idejni projekt radi pribavljanja posebnihuvjeta. Ako se tijelo i/ili osoba određena posebnim propisima odazove ponovnom pozivu za uvidu idejni projekt i tom prilikom utvrdi da idejni projekt ponovno nije usklađen s odredbamaposebnih propisa, dužno je o tome donijeti rješenje, te ga u roku od najduže petnaest dana oddana uvida u glavni projekt dostaviti podnositelju zahtjeva i Ministarstvu odnosno nadležnomupravnom tijelu. Ako podnositelj zahtjeva ne podnese žalbu na predmetno rješenje tada ćeMinistarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

VARIJANTA 3

Na rješenje tijela ili osobe određene posebnim propisima da idejni projekt nije usklađens odredbama posebnih propisa, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pokretanjaupravnog spora, koju nadležno tijelo državne uprave, odnosno Upravni sud Republike Hrvatskerješava u hitnom postupku. Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo će prekinuti postupakza izdavanje lokacijske dozvole dok nadležno tijelo državne uprave, odnosno sud ne riješi ožalbi, odnosno upravnom sporu podnositelja zahtjeva. Ovisno o rješenju žalbe, odnosnoupravnog spora postupak će se ili nastaviti ili zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole odbiti.


stud

eni 2

008

99

TVZ

STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE

Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole je:

podnositelj zahtjeva,

vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini,

vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola,

javna ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode,

jedinica lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru.

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za zahvate u prostoru za koje lokacijskudozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ili za koje jezakonom, odnosno odlukom Vlade utvrđeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, stranke upostupku izdavanja lokacijske dozvole su podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju seizdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, javna ustanova zaupravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode i jedinica lokalne samouprave na čijem sepodručju planira zahvat u prostoru.

Ako u postupku izdavanja lokacijske dozvole sudjeluje više od deset stranaka koje suvlasnici ili nositelji drugih stvarnih prava na istoj nekretnini, a koje nemaju zajedničkogpredstavnika ili punomoćnika, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo može zaključkomputem jedne od stranaka, narediti da u roku od deset dana odrede tko će ih predstavljati ili dapostave zajedničkog punomoćnika. Ako stranke ne postupe po zaključku, zajedničkogpredstavnika odredit će nadležno upravno tijelo.


V. teča

j

100

TVZ

U slučaju da se lokacijska dozvola izdaje za građevinu koja neposredno graniči s višeod deset nekretnina, Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo može pozvati stranke radiuvida putem javnog poziva12, koji se objavljuje u dnevnom tisku i/ili na lokalno uobičajeni načinjavnog priopćavanja te na oglasnoj ploči, a nadležno upravno tijelo poziv izlaže i na građevnojčestici ili građevini na koju se odnosi zahvat u prostoru.

Kod izdavanja lokacijskih dozvola sam postupak sudjelovanja stranaka je vrlo osjetljiv iza podnositelje zahtjeva i za stranke u postupku – susjede. Osoba koja se odazove pozivuMinistarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za uvid, dužna je dokazati da ima svojstvostranke. Stranci koja se je odazvala pozivu za uvid, tijelo nadležno za izdavanje lokacijskedozvole može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je stranka dužnaizjasniti se o idejnom projektu, ako se ne izjasni u dodjeljenom roku, smatra se da je imalamogućnost uvida.

Ako se pozivu za uvid stranka13 iz opravdanih razloga ne može odazvati, uvid možeizvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku od osam dana od zadnjeg dana određenog u pozivu zauvid, u kojem je slučaju stranka dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije moglaodazvati pozivu.

12 Javni poziv obvezno sadrži naziv Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela, ime,

odnosno tvrtku podnositelja zahtjeva, naziv, vrstu i lokaciju građevine, mjesto i vrijeme na kojemu strankamože izvršiti uvid i dati izjašnjenje, te obavijest da se pozivu ne mora odazvati osobno već putem svojegopunomoćenika i da se lokacijska dozvola može izdati iako se stranka ne odazove pozivu, nadaljeobjavljuje se, odnosno izlaže najmanje osam dana prije dana, koji je u pozivu određen za uvid. Izlaže sena građevnoj čestici, odnosno građevini na koju se odnosi zahvat u prostoru na vidljivom i dostupnommjestu te na način da bude zaštićen od vremenskih prilika, o čemu službenik nadležnog upravnog tijela uspisu predmeta sastavlja službenu zabilješku Smatra se dostavljen danom objave u dnevnom tisku i/ili nadrugi lokalno uobičajeni način javnog priopćavanja.

13 Osobi koja ne dokaže svojstvo stranke, tijelo nadležno za izdavanje lokacijske dozvole uskratitće mogućnost uvida o čemu će donijeti zaključak.


stud

eni 2

008

101

TVZ

ZAVRŠETAK POSTUPKA IZDAVANJA LOKACIJSKE DOZVOLE

Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole Ministarstvo zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva je dužno riješiti u roku od šezdeset dana, a nadležno upravno tijelo uroku od trideset dana od uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole, tepribavljenih posebnih uvjeta.

Kada Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odnosno nadležnoupravno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole, tada ćezaključkom, najkasnije trideset dana od zaprimanja zahtjeva, investitoru odrediti primjereni rokza ispunjenje tih uvjeta, koji ne može biti dulji od trideset dana.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odnosno nadležnoupravno tijelo rješenjem će odbiti zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole ako utvrdi da:

idejni projekt nije izradila ovlaštena osoba,

idejni projekt nije izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenjana temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola, odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa,

idejnim projektom nije riješeno priključenje građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,

građevna čestica nije uređena,

ako investitor ne postupi po zaključku kojim je od njega zatraženo ispunjenje propisanih uvjeta za izdavanje lokacijske dozvole.

Stranka u postupku može protiv izdane lokacijske dozvole koju je izdalo nadležnoupravno tijelo podnjeti žalbu Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Dokprotiv lokacijske dozvole koju je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja igraditeljstva nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.


V. teča

j

102

TVZ

IZMJENA I DOPUNA LOKACIJSKE DOZVOLE

Podnositelj zahtjeva je dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole ako tijekomizrade glavnog projekta, odnosno građenja namjerava na zahvatu u prostoru učiniti promjenekojima se mijenjaju lokacijski uvjeti, a da se pritom ne mijenja njihova usklađenost s prostornimplanom na temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana.

Kada je riječ o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole tada treba znati da postoji nekolikovarijanti i mogućnosti. Ako je u međuvremenu došlo do izmjene dokumenta prostornog uređenjatemeljem kojeg je lokacijska dozvola izdana, ali predmetna izmjena prostornog plana se neodnosi na promjenu lokacijskih uvjeta može se sukladno takovom izmjenjenom dokumentuprostornog uređenja izdati izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole.

U slučaju da izmjena dokumenta prostornog uređenja utječe na izmjenu lokacijskihuvjeta iz lokacijske dozvole, tada nije moguće izdati izdati izmjenu i/ili dopunu lokacijskedozvole, već se može izdati jedino nova lokacijska dozvola.

U slučaju prestanka važenja prostornog plana ne može se temeljem dokumentaprostornog uređenja koji nije više u primjeni izdati izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole.

Kada je riječ o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole tada je važno znati da ona vrijedionoliko dugo koliko vrijedi i osnovna lokacijska dozvola, odnosno to je akt koji nije neovisan većvrijedi samo uz lokacijsku dozvolu koju mijenja i/ili dopunjuje.


stud

eni 2

008

103

TVZ

VAŽENJE LOKACIJSKE DOZVOLE

Lokacijska dozvola prestaje važiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projektaodnosno građevinske dozvole ne podnese nadležnom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu uroku od dvije godine od dana pravomoćnosti lokacijske dozvole.

Važenje lokacijske dozvole produžuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za jošdvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugiuvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana. Navedeno znači da se u međuvremenunije promjenio dokument prostornog uređenja temeljem kojeg se izdala lokacijska dozvola, iliako se promjenio da se u tom slučaju nisu promjenili lokacijski uvjeti, odnosno da je predmetnizahvat u prostoru u odnosu na dokument prostornog uređenja nepromjenjen. Jednako takolokacijska dozvola se može produžiti ako se u međuvremenu nisu promjenili posebni propisitemeljem kojih su izdani posebni uvjeti.

S procesne, pak, strane gledajući produženje važenje lokacijske dozvole predstavljapravo stranke o kojemu se odlučuje u upravnom postupku. To znači da stranku nije dovoljnopisanim putem obavijestiti o tome da ima ili nema neko pravo već je povodom zahtjeva stranke,sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, potrebno donijeti rješenje, koje, uz ostalo, morasadržavati obrazloženje i uputu o pravnom lijeku.


V. teča

j

104

TVZ

UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

OPĆENITO

Građevinsko zemljište uređuje se u cilju njegovog osposobljavanja za građenje,rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja te s tim u vezipoboljšanja uvjeta života i rada u naseljima. Uređenje građevinskog zemljišta14 obveza jejedinica lokalne samouprave.

Prilikom uređenja pojedinih dijelova građevinskog zemljišta ili građenja pojedinihgrađevina s tim u vezi mora se voditi računa o redoslijedu uređenja tako da se omogućitrenutačna i konačna usklađenost i funkcionalna povezanost tih dijelova.

Nove građevine i uređaji komunalne infrastrukture ili njihovi novi dijelovi, te drugeinfrastrukturne građevine ne mogu se priključivati na postojeće građevine i uređaje komunalneinfrastrukture, odnosno druge infrastrukturne građevine koje kapacitetom ili drugim obilježjimane udovoljavaju novim građevinama i uređajima odnosno njihovim dijelovima.

14 Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća sljedeće radnje i radove: osiguranje sredstava za

uređenje građevinskog zemljišta u proračunu jedinice lokalne samouprave i iz drugih izvora, pribavljanjeprojekata i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih odnosa u skladu Zakonomo prostornomuređenju i gradnji i posebnim zakonom i ishođenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu uređenjagrađevinskog zemljišta, građenje u svrhu proširenja i/ili poboljšanja komunalne i druge infrastrukturesukladno posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije, sanaciju terena (odvodnjavanje,izravnavanje, osiguranje zemljišta i sl.), poticanje i organizaciju suradnje u svrhu koordinacije gradnjepravnih osoba s javnim ovlastima i drugih subjekata u čijem je djelokrugu prema posebnim propisimagrađenje građevina prometne, elektroopskrbne i telekomunikacijske infrastrukture te zdravstvenih,obrazovnih, upravnih i drugih javnih građevina potrebnih za život i rad u jedinici lokalne samouprave.


stud

eni 2

008

105

TVZ

OGRANIČENJA U VEZI IZDAVANJA LOKACIJSKIH DOZVOLA

Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, rješenje o izvedenom stanju i potvrdaizvedenog stanja za zgrade na dijelu građevinskog područja za koji ovim Zakonom nijepropisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, može seizdati samo za građenje na uređenoj građevnoj čestici (pristup s prometne površine, odvodnjaotpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) u skladu s prostornim planom na temeljukojega se izdaje dozvola odnosno rješenje ili čije je uređenje započeto na temelju programagradnje građevina i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom zakonu na način da suizvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenim planom.

Lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja i rješenje o izvedenom stanju na dijelugrađevinskog područja za koji je prema ovom Zakonu propisana obveza donošenjaurbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja može se izdati samo na temelju togplana.

Dakle, navedena odobrenja se mogu izdati samo za građenje na uređenoj građevnojčestici (pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnihmjesta) u skladu s urbanističkim planom uređenja, odnosno detaljnim planom uređenja ili čije jeuređenje započeto na temelju programa gradnje građevina i uređaja komunalne infrastruktureprema posebnom zakonu na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s navedenimplanom.

Gore navedena ograničenja se ne odnose na izdavanje lokacijske dozvole i rješenja ouvjetima građenja za građenje zamjenskih građevina i za rekonstrukciju postojećih građevina.

Kada je riječ o obvezi izrade urbanističkog plana uređenja, tada je važno za reči daodredbom članka 75. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisano da seurbanistički plan uređenja donosi obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područjanaselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja, te za dijelove tih područjaplaniranih za urbanu obnovu.

Ali, neizgrađeni dio građevinkog područja nisu sve faktički neizgrađene površine većeod 5.000 m2, već samo površine koje nisu uređene. Slijedom navedenog faktički neizgrađene,ali uređene površine koje su veće od 5.000 m2 ne smatraju se neizgrađenim površinama usmislu odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji, te za takov prostorni obuhvat ne postojiobveza izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja.


V. teča

j

106

TVZ

Imajući na umu da se posljednjih 20-tak godina zbog svih promjena koje su se dešavalena ovim našim prostorima, paralelno sa izgradnjom građevina nije gradila odgovarajućainfrastruktura, ili su se gradile i rekonstruirale (proširivale) ulice, nerazvrstane ceste, putovi,trgovi i druge prometne površine, ali bez evidentiranja promijenjenog stanja u službenimregistrima – katastru i zemljišnoj knjizi, nastao je veliki problem kod izdavanja lokacijskihdozvola osiguranje obveze da se lokacijska dozvola može izdati samo na uređenojgrađevinskoj čestici.

Vodeći računa o mogućnosti osiguranja takove obveze Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva je izdalo 22. rujna 2008. uputu pozivom na koju u postupcimaizdavanja akata kojima se provode prostorni planovi, nadležna upravna tijela u svrhu utvrđivanjapostojanja odgovarajućeg pristupa građevne čestice na prometnu površinu, te određivanjelokacijskih uvjeta koji su s njom povezani, trebaju obaviti očevid i koristiti: ili izvod izkatastarskog plana priložen uz zahtjev, odnosno sadržan u dokumentu priloženom uz zahtjev,pri čemu je kao postojeće prometne površine potrebno uzimati katastarske čestice koje su kaotakve evidentirane u katastru i/ili dijelove drugih čestica na kojima je kao stvarni način uporabe ukatastru evidentirana prometna površina, odnosno odgovarajuću posebnu geodetsku podlogu ukojoj je ucrtana prometna površina koja postoji u naravi ako ta površina: nije evidentirana ukatastru i/ili ako širina i druge značajke evidentirane prometne površine nisu sukladne stanju unaravi.

Utvrđivanje imovinsko-pravnog statusa prometne površine prilikom utvrđivanjapostojanja odgovarajućeg pristupa građevne čestice na prometnu površinu u gore spomenutimpostupcima, nije predmet tih postupaka te se isti ne utvrđuje, već se kao prometna površinauzima ona koja se kao takva u naravi koristi i koja je evidentirana u katastru na jedan odnavedenih načina, odnosno ucrtana u posebnu geodetsku podlogu. Naime, prema odredbičlanka 2. stavka 1. točke 20. Zakona o prostornom uređenju i gradnji prometna površina jepovršina javne namjene ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojojje osnovano pravo služnosti prolaza, a kojom se osigurava pristup do građevnih čestica. Dakle,u predmetnom kontekstu prometna površina nužno ne mora biti površina javne namjene.


stud

eni 2

008

107

TVZ

ZABRANA IZDAVANJA LOKACIJSKIH DOZVOLA

Nakon dugog vremena15 Zakonom o prostornom uređenju i gradnji propisuje sezabrana izdavanja lokacijskih dozvola. Odnosno, u svrhu izrade urbanističkog plana uređenja ilidetaljnog plana uređenja, čija je obveza izrade propisana prostornim planom šireg područja,predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom o izradi na području obuhvatatog plana zabraniti izdavanje lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za građenje novihi/ili rekonstrukciju postojećih građevina, te rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenogstanja do donošenja tog plana, ali ne duže od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke.Zabrana se može produžiti za najviše godinu dana i nakon toga se više ne može propisati petgodina.

Navedena zabrana se ne odnosi na zahvate u prostoru za koje lokacijsku dozvoluizdaje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

15 Do donošenja Zakona o prostornom uređenju 1994. na snazi je bio Zakon o prostornom

planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine“ br. 54/80, 16/86, 18/89, 47/89) koji je imao zabranuizdavanja odobrenja u vremenu kada se izrađivao prostorni plan.


V. teča

j

108

TVZ

ZAKLJUČAK

Od 1. listopada 2007. u primjeni je Zakona o prostornom uređenju i gradnji (“Narodnenovine” br. 76/07) kojim su objedinjene problematike dvaju zakona i to bivših Zakona oprostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 30/94., 68/98., 61/00., 32/02. i 100/04.) i Zakon ogradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04).

Kada je riječ o lokacijskoj dozvoli važno je za reči da se taj pojam, odnosio akt uvodidonošenjem Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94). Odredbom članka 34.tog Zakona određeno je da je lokacijska dozvola upravni akt, a izdaje se na temelju dokumentaprostornog uređenja, te posebnih zakona i propisa donesenih na osnovi tih zakona.

Danas je na snazi novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji i odredba članka 103.istog propisuje da je lokacijska dozvola upravni akt koji se izdaje na temelju ovoga Zakona ipropisa donesenih na temelju ovoga Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja iposebnim propisima.

Tijekom posljednjih 15- godina od uvođenja lokacijske dozvole pa do danas kroz našuregulativu mijenjala se obveza potrebe izdavanja lokacijske dozvole, tako da se danas ona neizdaje za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m, zgrade za obavljanjeisključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m (za istose izdaje rješenje o uvjetima građenja, na temelju kojeg se može pristupiti građenju) ijednostavne građevine i radove određene Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima(“Narodne novine” br. 101/07 i 93/08), kojim su određene jednostavne građevine i radovi čijemgrađenju, odnosno izvođenju se može pristupiti bez rješenje o uvjetima građenja, potvrđenogglavnog projekta i građevne dozvole.

U želji da se postupak izdavanja lokacijske dozvole racionalizira Zakonom o prostornomuređenju i gradnji je isti izmjenjen u odnosu na Zakon o prostornom uređenju, odnosnodetaljnije je razrađen po uzoru na postupak izdavanja građevinske dozvole prema odredbamaZakona o gradnji. Navedena racionalizacija je prvenstveno odnosi na postupak ishođenjaposebnih uvjeta i sudjelovanje stranaka u postupku izdavanja lokacijskih dozvola. Za sadaprateći provedbu navedenog Zakona o prostornom uređenju i gradnji ne može se sa sigurnošćureči da li su te promjene zaista i ubrzale postupak izdavanja lokacijskih dozvola ili ne.

Novina je i uvođenje mogućnosti da se može ishoditi izmjena i/ili dopuna lokacijskedozvole ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno građenja namjeravaju na zahvatu uprostoru učiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti, a da se pritom ne mijenja njihovausklađenost s prostornim planom na temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana.


stud

eni 2

008

109

TVZ

U želji da se dugoročne investicije zaštite od promjena, ali da se i uvede određenasigurnost lokacijska dozvola vrijedi dvije godine od dana njene pravomoćnosti, te se može jošjednom produžiti za dvije godine.

Dosta bitna promjena je i djelomična zabrana izdavanja lokacijskih dozvola i to u svrhuizrade urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, čija je obveza izrade propisanaprostornim planom šireg područja. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave možeodlukom o izradi na području obuhvata tog plana zabraniti izdavanje lokacijske dozvole irješenja o uvjetima građenja za građenje novih i/ili rekonstrukciju postojećih građevina terješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja do donošenja tog plana, ali ne duže oddvije godine od dana stupanja na snagu odluke. Zabrana se može produžiti za najviše godinudana i nakon toga se više ne može propisati pet godina.

Velika i bujajuća inicijativa za građenjem dovela je do toga da u prostoru imamoizvedene respektabilne građevine, ali pri tome ne postoji adekvanta infrastruktura, što senaročito odnosi na prometnu mrežu. Zbog toga je Zakonom o prostornom uređenju i gradnjiuvedena obveza da se lokacijska dozvola može izdati samo na uređenoj građevinskog čestici.Minimalno uređenim zemljištem smatra se zemljište na kojemu do građevinskih čestica zgradapostoji pristup s prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnimmjesta u skladu s prostorim planom u skladu s kojim se izdaje lokacijska dozvola. Navedenaobveza je dovela do velikih problema pri izdavanju lokacijskih dozvola, tako da je vrlo upitnadaljnja budućnost navedene odredbe kroz zakonsku regulativu, iako bi u odnosu na zaštituprostora bilo jako poželjno da se ista i nadalje provodi.


V. teča

j

110

TVZ

LITERATURA:

Marinović-Uzelac, A., Prostorno planiranje, Dom i svijet, Zagreb, 2001.

Agenda 21, materijal Svjetske konferencije o zaštiti okoliša, Rio de Janeiro,1992.

Strategija prostornog uređivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpanj 1997.

Prostor, komora, gradnja, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, listopad 1998.

Program prostornog uređivanja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređivanja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, svibanj 1999.

Novi informator, Zagreb 2008.

ZAKONSKA REGULATIVA:

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” br. 129/05)

Zakon o prostornom planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine“ br. 54/80, 16/86, 18/89, 47/89)

Zakon o prostornom uređenju (“Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04)

Zakon o gradnji (»Narodne novine«, br. 175/03 i 100/04)

Zakon o prostornom uređenju i građenju ( Narodne novine” br. 76/07)

Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 30/94 i 72/94)

Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 110/07)

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova („Narodne novine” 106/98, 39/04, 45/04, 163/04)


stud

eni 2

008

111

TVZ

Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 98/99.)

Pravilnik o određivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, br. 86/04. i 138/04.)

Pravilniko o jednostavnim građevinama i radovima (“Narodne novine” br. 101/07 i 93/08)

Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (“Narodne novine” br. 116/07)

Uredba o postupku određivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (“Narodne novine” br. 114/08)

Uredba o procjeni utjecaja na okoliš („Narodne novine“ br. 64/08).


V. teča

j

112

TVZ


veljača

200

8

113

TVZ

Prostorno planiranje

Autor:prof. dr.sc. Ognjen Bonacci, dipl.ing.građ.redovni profesor, predsjednik biroa IHP-UNESCOGrađevinski fakultet u Splitu

Rijeke i otvoreni vodotoci kao dijelovi urbanih cjelina


IV. t

ečaj

114

TVZ


veljača

200

8

115

TVZ

Provođenje korita otvorenih vodotoka kroz urbano tkivo velikih, srednjih i malih gradova,pa čak i naselja i sela, jedan je od najsloženijih zadataka koje bi zajednički trebali rješavatiarhitekti (prije svih urbanista) i građevinari (prvenstveno, ali ne i isključivo hidrotehničari) testručnjaci koji se bave širokom problematikom okoliša. Radi se o složenom i vrlo odgovornomposlu za koji ne postoje obrasci kao i konačna, jednostavna te sigurna rješenja. Svaki je slučajposeban te zahtijeva originalan pristup. Uz to zahtijeva stalno praćenje dinamičkih procesa,kako onih urbanističkih tako i onih hidrotehničkih te ekoloških. Pri tome se striktno morajupoštivati određeni principi građevinsko-hidrotehničke, arhitektonsko-urbanističke te ekološkestruke. Kadikad se oni nalaze u manjoj ili većoj koliziji što izaziva dodatne nedoumice te upućujena potrebu ozbiljnih i argumentirani, ali isključivo stručnih analiza.


IV. t

ečaj

116

TVZ

Veliki je problem, barem u našoj sredini, da suradnja i dijalog među zainteresiranim iodgovornim strukama i stručnjacima još uvijek nije uspostavljen. O tome najbolje svjedočinepostojanje usuglašenog rješenja korištenja koridora rijeke Save kroz Zagreb (nasipa,inundacija i korita), ali i slaba estetska rješenja i njihovo stalno zatvaranje brojnih bujičnihvodotoka koji se sa Zagrebačke gore slijevaju kroz gradsko tkivo u rijeku Savu. Problem je dasu za te prostore zainteresirani brojni „veliki igrači“ (prije svega krupni kapital) što ne trebanužno značiti i negativne posljedice za njihov razvoj i korištenja u koliko su ti „veliki igrači“spremni poštivati principe struke. S druge strane problem je da niti struke (neke više drugemanje) nisu do kraj izgradile svoje principe te time nisu niti stvorile uvjete za jasnijerasvjetljavanje problematike, tj. donošenja odluke što i kako treba postupiti u danom slučaju.

Otvoreni vodotok (bez obzira na njegovu veličinu) općenito se ne samo može već se imora smatrati bogatstvom urbanog prostora. Istovremeno treba voditi računa o činjenici da onimogu stvarati i velike probleme urbanom razvoju kao i svakodnevnom životu gradova. Tu seprije svega misli na prijetnje od poplava, zagađenih voda i odlaganja smeća (to je nažalost našveliki problem) u njihovim koritima i na njihovim obalama.

Otvoreni vodotoci predstavljaju kompleksne žive sustave čije je upravljanje složeno ineizvjesno. To se posebno odnosi na slučajeve kada oni prolaze kroz urbane prostore. Oni suznačajni čimbenici regulacije odnosa u okolišu zbog dinamike i važnosti procesa koji se u njimaodvijaju. Kroz njih se transportira voda, termalni i kemijski tok, nanos, hranjivo i biološkiorganizmi. Tekućice i njihova okolica pružaju prostore za izgradnju staništa najrazličitijimvrstama organizama od najjednostavnijih do najsloženijih. Njihova uloga u hranidbenom lancu,a preko toga u održavanju biološke raznolikosti te u osiguravanju dugoročnog održivog razvoja,posebno u urbanim prostorima, dominantna je i nezaobilazna. Otvoreni vodotoci predstavljajumehaničke, ekološke i tehnološke sustave koji se međusobno prožimaju i uvjetuju sa svimprocesima u urbanim prostorima. Nastali su kao rezultat prirodnih procesa s tim da je uposljednjih dvjestotinjak godina na izmjenu njihovih svojstava bitno utjecao čovjek svojimdjelatnostima. I u tom smislu promjene u urbanim prostorima su najdrastičnije i često sanesagledivo i nepredvidivo negativnim posljedicama. Pri tome se treba naglasiti da je najvećavećina zahvata poduzetih od strane čovjeka imala namjeru da poboljša stanje stvari.


veljača

200

8

117

TVZ

Vodotoci mogu i moraju biti ukras urbanih prostora. Trend njihovog zatvaranjaneophodno je spriječiti. Činjenica je da se razvijenost pojedinih društava može procjenjivati naosnovi njihovog odnosa i bogatstvu voda u njihovim prostorima, a prije svega u održavanjuotvorenih vodotoka unutar gradskih područja. U tom smislu u Hrvatskoj nije načinjeno mnogo.Potrebno je intenzivirati rad na toj problematici, a kao prvo neophodno je započeti ozbiljanstručni dijalog među arhitektima-urbanistima i građevinarima-hidrotehničarima, ali i stručnjacimakoji se bave zaštitom prostora s ekološkog stanovišta. Oni bi trebali postaviti principe koji bimogli poslužiti za rješavanje sve brojnijih i sve složenijih situacija na koje se nailazi u našojzemlji. Pri tome bi nam uzor trebali predstavljati rješenja koja su ostvarena u najrazvijenijimdržavama svijeta, prvenstveno onim europskim kao što su Švicarska, Austrija i Njemačka.

Prostorne i vremenske dimenzije korita otvorenih vodotoka činjenica su koja predstavljabitni faktor pri određivanju njihove uloge u tkivu gradova. Hidrološki težim osnovni je čimbenikkoji mora biti uzet u obzir prilikom razmatranja bilo kojeg rješenja. Krivulje trajanja vodostaja iprotoka ključni su i polazni element svake analize. Pri tome se treba voditi računa opromjenjivosti uvjeta otjecanja uzrokovanih antropogenim zahvatima kao i promjena klime zbogkojih dolazi do značajnijih promjena hidroloških karakteristika otvorenih vodotoka. Nerijetko sedešava(posebno u našim uvjetima) da se hidrološke karakteristike otvorenih vodotokanedovoljno uzimlju ili čak i uopće ne uzimlju u obzir prilikom donošenja rješenja.


IV. t

ečaj

118

TVZ

Na slici 1 dat je prikaz šest etapa razvoja korita Dunava kod Beča u razdoblju 1726.-1988. U ne previše dugom razdoblju korito, ali i hidrološke karakteristike Dunava drastično suse promijenile. Beč je na sve te antropogene, ali i na one prirodne promjene znao naći praveodgovore Dunav je bio i ostao ukras i korist grada. Isti je slučaj i rijeke Seine u Parizu, ali i umnogim drugim gradovima. Kad će i da li će Zagreb naći pravo rješenje za Savu kroz Zagrebstvar je koju su njegovi stručnjaci uz ne miješanje politike, ali uz njenu svesrdnu podršku, moralido sada barem teoretski riješiti. Nažalost nisu. Vremena za daljnja odgađanja čini se da nema.

Slika 1. Šest etapa razvoja korita Dunava kod Beča u razdoblju 1726.-1988.


veljača

200

8

119

TVZ

Grad Zagreb je s juga omeđen rijekom Savom sa zapada potokom Dolje i s istokaVugrovim potokom. Sa Zagrebačke gore u urbani prostor grada slijeva se 23 bujična vodotokačija ukupna površina iznosi oko 290 km2 s tim da se njihove površine kreću od 1,5 do 31,0 km2.Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća počelo se raditi na planiranju retencijskihprostora na rubnim dijelovima grada kao ključnim objektima za zaštitu od poplava nizvodnihurbaniziranih dijelova Zagreba od spomenutih bujičnih vodotoka. Do danas je izgrađeno 19objekata ukupne zapremine 2,2 × 106 m3. Ovi objekti kontroliraju slivne površine od oko 75 km2

što odgovara izgrađenosti sustava od oko 80%. Za potpunu izgrađenost sustava potrebno jeizgraditi još 20 retencija sa zapreminom od oko 0,6 × 106 m3. Grad je predviđeno štiti sastupnjem zaštite od pojave 100 godišnjih velikih voda. Pri tome treba imati na umu da su svehidrološke analize rađene za stanje pred više od 40 godina te da su se uvjeti otjecanja, dakle iformiranja poplavnih hidrograma bitno promijenili. O toj će činjenici biti neophodno povestiozbiljno računa.

Riječno korito je po svojim dimenzijama prirodno prilagođeno da propusti srednje vode.Međutim, svako određeno vrijeme veći protoci prelaze kapacitet korita zbog čega dolazi doizlijevanja vode u okolne ravničarske prostore. Plavljenje može biti izazvano ne samooborinama već i porastom razine podzemnih voda. Prema tome poplave ne predstavlja ništadrugo nego dio prirodnih hidroloških varijacija. Kad se poduzimaju mjere obrane od poplavauglavnom se zaboravlja da poplave igraju ključnu ulogu u određivanju (pružanju podrške)biološkoj produktivnosti i raznolikosti u plavljenim područjima, a preko njih i u širem prostorusliva. Poplave značajno pridonose plodnosti tla, formiranju staništa te donosu i izmjeni hranjiva iorganizama. Nanos koji bude transportiran tijekom poplava ne predstavlja samo mrtvu materijuveć i plodne sastojke, hranjiva i biološke organizme.

Bit novog integralnog pristupa poplavama usredotočen je na objašnjavanje ulogepoplava kao opasnih prirodnih katastrofa, ali ujedno i uvažavanje kao i pružanje podrškepozitivnim prirodnim procesa koji su vezani uz poplave i koji su bitni za pružanje podrškeokolišu. Ovakav pristup ima za cilj da se kontrola poplava izvrši na učinkovitiji način nego se todo sada radilo, te da se ujedno poduzetim mjerama kontrole poplava ne nanose štete okolišu.


IV. t

ečaj

120

TVZ

Naime, dosadašnja brojna iskustva su pokazala da se skupim mjerama obrane odpoplava nije postiglo bolja zaštita, ali da su okoliš, održivi razvoj i biološka raznolikost pretrpilinenadoknadive štete.To se prije svega odnosi na isključivanje velikih plavljenih prostora izkontakta s glavnim vodotokom izgradnjom nasipa, izgradnjom velikih akumulacija te isušivanjemmočvara i vlažnih područja. U urbanim prostorima najčešće se pribjegava zatvaranju otvorenihvodotoka, tj. njihovom ukopavanju pod površinu terena. Posljedice ovih i ujedno najčešćih mjeraobrane od poplava i regulacije vodotoka pokazale su se u cijelom svijetu krajnje negativnim idugoročno opasnim sa stanovišta zaštite okoliša. Posljednji zaključak posebno je opasan, amože biti i kontraproduktivan u urbanim prostorima. Moguće je da izazove upravo suprotneučinke povećanja poplava i s njima vezanih odrona zemljišta, pojava klizišta itd.

Čini se da je konačno shvaćeno da većina postojećih sustavi obrane od poplavanedovoljno ili čak uopće ne vodi brige o ekološkim vidovima riječnih koridora i slivova.Posljedica toga nije samo drastična devastacija okoliša i opasno smanjivanje biološkeraznolikosti već i neučinkovito funkcioniranje sustava obrane od poplava. Poplave se su svečešće i sve snažnije, a štete sve veće upravo na rijekama i slivovima na kojima su izgrađeninajsloženiji sustavi obrane od njih. Očigledno je da će čovječanstvo morati prihvatiti konceptnazvan živjeti s poplavama koji prihvaća činjenicu da poplave nije moguće apsolutno spriječitiveć je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti broj ljudskih žrtava i štete koje oneizazivaju. Ujedno je potrebno prepoznati i bolje iskoristiti pozitivne učinke koje poplave vrše naokoliš. O prethodno raspravljanom posebno se treba voditi računa u gradovima kaonajosjetljivijim i najranjivijim dijelovima globalnog ekosustava.

Različiti objekti na vodotocima i rijekama, a prije svih mostovi, predstavljaju ključneurbane elemente koji moraju ispuniti brojne bitne uloge, a prije svega one vezane s transportomljudi i roba. Međutim, oni moraju ispuniti i estetske ciljeve, a ne smiju narušiti ravnotežu uokolišu te pogoršati procese otjecanja velikih voda što se može odraziti u povećanju opasnostiod poplava.


veljača

200

8

121

TVZ

Prilikom donošenja bilo kakovih rješenja vezanih s otvorenim vodotocima i njihovimprolazom kroz gradsko tkivo treba istovremeno i izbalansirano voditi računa o: 1) Funkcionalnimciljevima; 2) Estetici; 3) Ekološkim ciljevima.

Otvoreni vodotok treba shvatiti i tretirati kao dinamički, osjetljivi i bitni dio okoliša, kaoekoton važan za pružanje podrške održivom razvoju urbanih cjelina kroz koje prolazi. Njegoveestetske vrijednosti moraju biti valorizirane i stalno podržavana, što izravno znači da one morajubiti stalno kontrolirane i ako ne poboljšavane barem održavane u istom visokom stanju kakvoće,tj. treba sprječavati degradaciju tog prostora. Radi se o složenom procesu koji ima visoku cijenui traži značajan angažman obrazovanih i odgovornih pojedinaca i institucija.

Uređenje obala otvorenih vodotoka koji protječu kroz urbanizirane prostore predstavljaposebno značajan i složen zadataka. Istovremeno je neophodno osigurati stabilnost obala teomogućiti protok malih voda (često treba računati na presušivanje), ali i onih velikih, tj. zaštititigradsku strukturu od plavljenja. Pri tome u uskim i ograničenim gradskim prostorima uz koritavodotoka treba omogućiti rekreacijske prostore, šetnice, uzgoj hortikulture itd.

Da bi se mogli postići ti ciljevi neophodno je organizirati stalni monitoring raznihparametara (vodostaja, protoka, kakvoće vode, stabilnosti obala, razvoja priobalne vegetacije,održavanje čistoće, tj. sprječavanja odlaganja otpada itd.).

Ovaj rad imao je za cilj da stvori osnovne okvire za buduće razgovore među partnerimate da iznese iskustva i pokuša dati neke principe (prvenstveno one građevinsko-hidrotehničke)koji bi trebali poslužiti kao polazna točka ovom za nas u Hrvatskoj neodgodivom procesu ukojem jako zaostajemo za razvijenim svijetom.


IV. t

ečaj

122

TVZ


stud

eni 2

008

123

TVZ

Suvremeni načini proračuna konstrukcija

Autor:mr.sc. Igor Gukov, dipl.ing.građ.viši predavač, ovlašteni inženjerTehničko veleučilište u Zagrebu

Prednapeti beton


V. teča

j

124

TVZ


stud

eni 2

008

125

TVZ

Beton je umjetni kamen to je materijal velike tlačne a male vlačne čvrstoće. Vlačnanaprezanja izazvana skupljanjem, temperaturom i vanjskim opterećenjem vrlo brzo dostižuvlačnu čvrstoću betona te dolazi do raspucavanja u armiranobetonskim konstrukcijama. Nakonpojave pukotina sva vlačna naprezanja prihvaćaju se armaturom. Širine pukotina seograničavaju ovisno o trajanju opterećenja i agresivnosti sredine kako ne bi došlo dougrožavanja trajnosti konstrukcije.

Slika 1.1. Dijagram normalnih naprezanja u betonskoj gredi.


V. teča

j

126

TVZ

Cilj prednapinjanja je eliminirati ili barem smanjiti vlačna normalna naprezanja u svimpresjecima i to djelovanjem umjetno izazvanim silama. Te sile nazivamo silama prednapinjanja.Tako dobivena naprezanja moraju biti manja od dopustivih vrijednosti u svima fazama izvedbe iuporabe građevine.

Povijest prednapetog betona:

oko 1890. god. prvi zabilježeni patent prednapetog betona registrirao je američki inženjer iz San Francisca imenom Henry Jackson izgradivši betonski nadvoj s prednapetim zategama. No, nakon godinu dana nadvoj se srušio. H. Jackson nije znao za fenomen puzanja betona i opuštanja mekog čelika, što je u konačnici rezultiralo “nestankom” prednapinjanja.

1928. Eugene Freyssinet patentira prethodno prednapinjanje betona čelikom velike čvrstoće

Mörsch, prva knjiga o prednapetom betonu Osnovana Međunarodna federacija za prednapinjanje

(FIP - Fédération Internationale de la Précontrainte) Osnovan Europski odbor za beton (CEB - Comité Européen du Béton) Udruživanjem CEB i FIP nastaje organizacija FIB.

Prednosti prednapetih konstrukcija:

savladavanje velikih raspona uz veću vitkost i manju masu, povećana trajnost zbog izostanka pukotina, smanjeni progibi, velika otpornost na zamor (posljedica male promjene naprezanja u

čeliku za prednapinjanje, sposobnost zatvaranja pukotina nakon djelovanja promjenljivih i

izvanrednih djelovanja, ubrzanje i racionalizacija montažnog građenja.

Nedostaci prednapetih konstrukcija:

potrebna je stručna radna snaga zbog zahtjevnijih radova, potrebna je posebna oprema, velika preciznost u projektiranju i izvođenju i skuplje gradivo.


stud

eni 2

008

127

TVZ

Prednapete konstrukcije upotrebljavaju se kod građevina s elementima velikih raspona kaošto su mostovi, zgrade, montažne građevine, hale, krovne konstrukcije, silosi, bunkeri, te zapotrebe sanacije postojećih građevina...

Slika 1.2. Sanacija naglavne grede stupa vanjskim prednapinjanjem.


V. teča

j

128

TVZ

Ideja da se napinjanjem armature u betonu unesu tlačna naprezanja kako bi se svanaprezanja u eksploataciji mogli preuzeti sudjelovanjem čitavog presjeka dovela je dopotpunog prednapinjanja. Nedostaci ovakvih konstrukcija su:

velika potrošnja čelika za prednapinjanje pojava nepredviđenih pukotina nepotrebna velika sigurnost nemogućnost korištenja duktilnosti.

Pukotine koje se otvaraju djelovanjem i pokretnog opterećenja ne utječu na trajnostkonstrukcije zbog njihovog kraćeg trajanja pa nije potrebno prednapinjanje za ukupnoopterećenje. Takvo prednapinjanje nazivamo djelomično prednapregnuti beton, kada sedopuštaju pukotine ograničenih širina. Nakon prestanka djelovanja pokretnog opterećenjapukotine se zatvaraju pa su takve konstrukcije dovoljno sigurne od korozije i drugih štetnihutjecaja.

Između djelomično i potpuno prednapregnutog betona nalazi se ograničeno prednapetibeton. Kod kojeg se za najnepovoljnije kombinacije opterećenja u tijeku građenja i eksploatacijedopuštaju vlačna naprezanja ograničenih veličina, odnosno manjih od dopuštenih.

fct,mc

Slika 1.3. Naprezanja na gornjem i donjem rubu za potpuno, ograničeno i

djelomično prednapeti beton.


stud

eni 2

008

129

TVZ

Prema načinu prednapinjanja razlikujemo:

prethodno ili adhezijsko prednapinjanje( prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona)

naknadno ili kablovsko prednapinjanje( prednapinjanje nakon stvrdnjavanja betona)

Slika 1.4. Prethodno ili adhezijsko prednapinjanje ( prednapinjanje prije

stvrdnjavanja betona).


V. teča

j

130

TVZ

Slika 1.5. Naknadno ili kablovsko prednapinjanje ( prednapinjanje nakon

stvrdnjavanja betona).

Prema stupnju prednapinjanja razlikujemo:

potpuno prednapeti beton k=1 armirani beton k=0 ograničeno i djelomično prednapeti beton 0<k<1


stud

eni 2

008

131

TVZ

gdje je k odnos momenta dekompresije i ukupnog momenta:

qgg

dek

MMk (1.1)

Moment dekompresije je moment savijanja izazvan vanjskim opterećenjem koji je po veličinii smjeru takav da na vlačnom rubu poništi naprezanja izazvana silom prednapinjanja.

Potpuno prednapeti elementi su oni u kojima pri najnepovoljnijoj kombinaciji djelovanja ubetonu nema vlačnih naprezanja. Za njih je stupanj prednapinjanja 1.0.

U ograničeno prednapetim elementima mogu nastati vlačna naprezanja, ali manja oddopuštenih. Kod njih je stupanj prednapinjanja manji od 1.0.

Kod djelomično prednapetih elemenata pri određenoj kombinaciji djelovanja mogu sepojaviti pukotine, ali njihove karakteristične širine moraju biti manje od propisanih. Stupanjprednapinjanja im je između 0.4 i 0.7.

Naknadno kabelsko prednapinjanje može biti :

unutarnje (kabel se nalazi u presjeku) ili vanjsko (kabel se nalazi izvan presjeka).

Slika 1.6. Unutarnje i vanjsko prednapinjanje.


V. teča

j

132

TVZ

Slika 1.7. Primjer vanjskog prednapinjanja.


stud

eni 2

008

133

TVZ

SVOJSTVA MATERIJALA

ČELIK ZA PREDNAPINJANJE

Kvaliteta čelika može se opisati preko karakteristične vlačne čvrstoće fpk i karakteristične

granice naprezanja fp0.1,k koja odgovara naprezanju s nepovratnom deformacijom 0.1%.

Dijagram naprezanje-deformacija dan je na slici 2.1. Duktilnost čelika ocjenjuje se prekominimalne postignute ukupne deformacije pu,k i odnosa (fp/fp0.1)k.

Slika 2.1. Računski dijagram čelika za prednapinjanje.


V. teča

j

134

TVZ

Slika 2.2. Radni dijagrami armature i čelika za prednapinjanje.

Vrijednosti fp0.1,k, fpk i pu,k za pojedine vrste čelika (žice, užad, šipke), koje se koriste u

europskoj zajednici, dane su tablično. Traži se da čelik za prednapinjanje bude zavarljiv.


stud

eni 2

008

135

TVZ

Maksimalni dopušteno naprezanje registrirano na preši po za postizanje početne sile

prednapinjanja Po ne smije prijeći:

kp

pkp f

f

,1.00 90.0

80.0(2.1)

Neposredno nakon uklanjanja preše i unošenja sile u beton maksimalno dopuštenonaprezanje, kod prednapinjanja poslije stvrdnjavanja, odnosno kod prednapinjanja prijestvrdnjavanja nakon gubitaka sidrenjem, ne smije prijeći:

kp

pkpm f

f

,1.00, 85.0

75.0(2.2)

Sila unošenja proračunava se po izrazu:

Pm,o = pm,o Ap (2.1)

gdje je Ap nazivna površina kabela.

Čelik za prednapinjanje dijeli se, ovisno o veličini relaksacije, na 3 klase:

Klasa 1: žice i užad s visokom relaksacijom Klasa 2: žice i užad s niskom relaksacijom Klasa 3: šipke.


V. teča

j

136

TVZ

Ovisno o naprezanju u čeliku i klasama relaksacije može se na dijagramu naprezanje –relaksacija (slika 2.3.) pronaći relaksacija čelika nakon 1000 h.

Slika 2.3. Relaksacija čelika prema EC2 nakon 1000 h kod 20oC u funkciji

naprezanja sp

Ako nema drugih podataka za modul elastičnosti čelika uzima se 195000 N/mm2.

nHRN EN 10138-1 Čelik za prednapinjanje – 1. dio: Opći zahtjevi (prEN 10138-1:2000)

nHRN EN 10138-2 Čelik za prednapinjanje – 2. dio: Žica (prEN 10138-2:2000)

nHRN EN 10138-3 Čelik za prednapinjanje – 3. dio: Užad (prEN 10138-3:2000)

nHRN EN 10138-4 Čelik za prednapinjanje – 4. dio: Šipke (prEN 10138-4:2000)

Tablica 2.1. Hrvatske norme za čelik za prednapinjanje


stud

eni 2

008

137

TVZ

Slika 2.4. Čelik za prednapinjanje

Zahtjevi na čelik za prednapinjanje:

Visoka čvrstoća Niska relaksacija Mogućnost oblikovanja savijanjem na hladno Zavarljivost Niska osjetljivost na koroziju (posebno naponsku) Geometrijska pravilnost Velike dužine pri isporuci Ponekad dobra prionjivost Ponekad otpornost na zamor


V. teča

j

138

TVZ

Vrsta natege Najmanji broj

Pojedinačna šipka ili žica 3

Šipke i žice, skupljene u nategu ili uže 7

Natege osim užadi ** 3

Tablica 2.2. Najmanji broj natega.

Tablica vrijedi ako se pretpostavi jednak promjer svih žica, šipki ili natega;

**Taj zahtjev može se također smatrati ispunjenim ako element sadrži najmanje jedno užesa sedam ili više žica (promjer žice 4,0 mm).


stud

eni 2

008

139

TVZ

BETON

Zahtjevi na beton u prednapetim konstrukcijama:

Visoka tlačna čvrstoća, Mali iznos skupljanja i puzanja, Trajnost

Tip prednapinjanja Najniži razred tlačne čvrstoće betona

Prethodno prednapinjanje (adheziono) C30/37

Naknadno prednapinjanje C25/30

Tablica 2.3. Najniži razredi betona za prednapeti beton.

Razred betona C30/37 C35/45 C40/50 C50/60

ƒck, N/mm2 30.0 35.0 40.0 50.0

Dupušteno tlačno naprezanje u uporabi, N/mm2

18.0 21.0 24.0 30.0

Dupušteno tlačno naprezanje u fazi transporta, N/mm2

13.5 15.8 18.0 22.5

ƒctm, N/mm2 2.9 3.2 3.5 4.1

Tablica 2.4. Dopuštena tlačna i vlačna naprezanja u betonu.

Modul elastičnosti betona:

3 89500 ckcm fE


V. teča

j

140

TVZ

MORT ZA INJEKTIRANJE

Injektiranje cijevi natega se izvodi normiranim postupcima s mortovima čija su svojstvapropisana normama:

HRN EN 446 Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Postupci injektiranja

HRN EN 447 Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje – Svojstva uobičajenih mortova za injektiranje

Tablica2.5. Hrvatske norme za svojstva morta za injektiranje kabela.

Prostor između kabela i zaštitnih cijevi potrebno je ispuniti mortom za injektiranje ili uljem(ne smije biti zraka ni vode). Mort za injektiranje se pod pritiskom ubrizgava u najnižoj točkikabela a odzračivanje i izlaz morta se događaju u najvišoj točki.

Slika 2.5. Poprečni presjek kabela za prednapinjanje.


stud

eni 2

008

141

TVZ

Slika 2.6. Uzdužni presjek prednapete grede.

Cementni mort za injektiranje ima dvije zadaće.

Štiti natege od korozije. Kako bi se ostvarila dobra zaštita od korozije, čelik mora bitipotpuno obavijen cementnim mortom dostatne gustoće. Ne smiju se pojavljivati nezapunjenidijelovi gdje se zadržao zrak ili voda. Voda se zimi može zalediti i izazvati odlamanje zaštitnogsloja betona.

Druga zadaća cementnog morta za injektiranje je osiguranje sprezanja natege ikonstruktivnog elementa. Za to je potrebna dostatna čvrstoća.

Izvedba ukazuje na činjenicu da je problematično osiguranje potpune ispunjenosti zaštitnecijevi cementnim mortom bez šupljina. Najmanje šupljine mogu dovesti do korozije čelika.

Cementni mort se ne smije injektirati pod velikim tlakom (2 MPa ili druga vrijednostodređena postupkom injektiranja) niti velikom brzinom jer se tako onemogućuje stvaranjezračnih čepova, segregacija, oštećivanje konstrukcije, opreme i ventila, štite se radnici te seomogućuje kontrola protoka morta.


V. teča

j

142

TVZ

Cementni mort za injektiranje mora ispunjavati posebne zahtjeve:

malo izlučivanje vode, sedimentacija:

Cementni mort ne smije biti proizveden s previše vode jer se ona ne može upiti u okolni beton zbog zaštitne cijevi. Izlučena zaostala voda povećava opasnost od korozije i pri niskim temperaturama može se zamrzavati. Ispitivanja su pokazala da se u zaštitnim cijevima s gornje strane u prvim satima, zbog sedimentacije, može stvoriti tanka mješavina cementa i vode ili mjehurići zraka. Zbog toga se kod velikih natega treba naknadno injektirati. Najveće izlučivanje u pravilu nastupa nakon 3-4 sata. Mjerenja treba provesti u tom vremenskom razmaku. S druge strane, cementni mort ne smije biti previše suh jer se zaštitna cijev može začepiti.

Ispitivanja su pokazala da poteškoće s vodom rastu sa starošćucementa. Stoga je potrebno ograničiti starost cementa u proizvodnji cementnog morta za injektiranje. Cement ne smije biti mlađi od 2 do 3 dana kako bi se dostatno ohladio niti stariji od tri tjedna.

kohezija u plastičnom stanju do završetka postupka injektiranja:

Očvršćivanje cementnog morta za injektiranje može početi tek nakon potpunog injektiranja zaštitne cijevi. U nekim slučajevima može biti potrebno i nekoliko sati za dovršenje postupka injektiranja. Dulji vremenski periodi postižu se dodacima koji ne smiju sadržavati kloride. Kod dodataka treba paziti na činjenicu da njihovo djelovanje ovisi o temperaturi.

Konzistencija jako ovisi i o temperaturi morta. Najbolje vrijednosti bez dodataka postižu se pri temperaturi morta od oko 15 °C.


stud

eni 2

008

143

TVZ

Cementni se mort injektira uz ispunjene uvjete navedene u tablici 2.6.za temperaturu zraka, konstrukcijski element i cementni mort.

Temperatura °C Zrak Konstrukcijski element Cementni mort

najmanja 5 5 10

najveća 30 25 25

Tablica 2.6. Rasponi temperature pri injektiranju.

Kada su temperature veće ili manje od navedenih u tablici, potrebne su posebne mjere koje osiguravaju uspješnost postupka injektiranja.

malo izdvajanje cementnog morta:

Kod izdvajanja cementnog morta može doći do zarobljene vode ili velikih promjena volumena tijekom perioda očvršćivanja. Stoga je potrebno birati malu vrijednost vodocementnog omjera v/c. U isto vrijeme mort mora biti i dostatno plastičan te se stoga v/c omjer treba birati u rasponu 0,40 do 0,44.

mala deformacija zbog skupljanja:

Skupljanje morta je uglavnom vrlo malo jer on ne može izgubiti vodu unutar zaštitne cijevi.

povećanje volumena stvaranjem mikropora:

Mort se do ukrućenja treba širiti kako bi ispunio eventualne praznine. Tlačna sila zbog povećanja volumena ne smije biti prevelika.

dostatna tlačna čvrstoća i prionljivost

dostatna otpornost na zamrzavanje.


V. teča

j

144

TVZ

Svojstva cementnog morta za injektiranje u postupku potvrđivanja sukladnosti ispituju senormiranim postupcima (HRN EN 446). Ispituju se:

kohezija, izlučivanje vode, promjena volumena,

čvrstoća.

Slika 2.7. Zaštitne cijevi u kojima se nalaze natege kod naknadnog

prednapinjanja mogu biti čelične ili plastične.

Promjer zaštitne cijevi kabela ovisi o broju užadi. Na slici 2.8. prikazana je tablica za sustavDywidag. Zadnja dva broja kod oznake kabela odnose se na broj užadi. Npr. oznaka kabela6812 znači da kabel ima 12 užadi. Zaštitna cijev je čelična rebrasta i ima dva promjera unutarnjii vanjski.


stud

eni 2

008

145

TVZ

Prostor između natege i zaštitine cijevi može se ispuniti i s drugim materijalima:

mast, ulje, vosak.

Takva natega (unbonded) nije spojena s presjekom i kod nje postoji drugačiji tretman koddokaza na slom (proračun uzdužne armature). Kod natege injektirane injekcijskom smjesom nabazi cementa (bonded) dolazi do promjene deformacija od djelovanja ostalih opterećenja. Kodbonded natege iz tog razloga dobivamo manje armature iz dokaza na slom.

Slika 2.8. Podaci o zaštitnim cijevima.


V. teča

j

146

TVZ

SUSTAVI ZA PREDNAPINJANJE

UVOD

Sastavni dijelovi natege jesu:

žice, snopovi žica užad, snopovi užadi šipke.

a) b)

Slika 3.1. Poprečni presjek užeta za prednapinjanje. a) standardni i b) kompaktni 7-žični presjek.


stud

eni 2

008

147

TVZ

Sidrene glave ili usidrenja ovisno o sustavu prednapinjanja čine:

adhezijska sidra na osnovi prianjanja sidra s navojem sidra na osnovi klina i čahure sidra na osnovi glavice.

Slika 3.2. Sidro kabela za prednapinjanje


V. teča

j

148

TVZ

Slika 3.3. Aktivno sidro kabela za prednapinjanje.

Slika 3.4. Privremeno sidro (kod radne reške) za nastavak kabela za

prednapinjanje.


stud

eni 2

008

149

TVZ

Slika 3.5. Klinovi za sidrenje užadi.


V. teča

j

150

TVZ

Opremu za prednapinjanje sačinjavaju:

preše za napinjanje natega oprema za injektiranje natega naprave za uvlačenje užadi hidrauličke pumpe

Slika 3.6. Preša za prednapinjanje kabela.


stud

eni 2

008

151

TVZ

Slika 3.7. Oprema za injektiranje.

Slika 3.8. Hidrauličke pumpe.

Slika 3.9. Uređaj za uvlačenje užadi u zaštitnu cijev. (Tendon Pulling Machine).


V. teča

j

152

TVZ

Kako ne bi došlo do pomicanja kabela (tj. zaštitnih cijevi) za vrijeme betoniranja, zaštitnucijev je potrebno vezati za podupirače ili postavljenu armaturu. Na taj način će se osiguratiprojektirana geometrija kabela.

Podupirači kabela:

ne smiju štetno djelovati ni na čelik ni na beton, trebaju biti dovoljno čvrsti da osiguraju stabilni položaj kabela u

projektiranoj poziciji, ne smiju oštetiti zaštitu.

Slika 3.10. Podupirači kabela.


stud

eni 2

008

153

TVZ

Slika 3.11. Prije betoniranja potrebno je napraviti kontrolu geometrije kabela.

Kod proračuna ovakvih konstrukcija potrebno je voditi računa o dopuštenim razmacimakabela, sidara kabela i prostoru potrebnom za prešu jer ovi podaci također određuju dimenzijepojedinih dijelova poprečnog presjeka. Na slici 3.12. i u tablici 3.1. dane su standardnevrijednosti koje se upotrebljavaju u većini sustava za prednapinjanje. Svaki sustav zaprednapinjanje ima svoje podatke o ovim vrijednostima, a koje ovise o sili u kabelu odnosnobroju užadi.


V. teča

j

154

TVZ

Slika 3.12. Varijable za kabelsko prednapinjanje.


stud

eni 2

008

155

TVZ

Utori ubetonu

mm

Sidrodimenzije,

mm

Zaštitnacijevmm

Razmak sidara,

mm

Preša mm

Promjeri broj užadi

1 2 3 4 5 6 7 C D E

13–1 130 110 30° 70 85 25/30 80 90 1200 140 100

13–3 180 115 30° 120 210 40/45 115 155 1100 200 150

13–4 240 115 30° 135 210 45/50 125 180 1100 248 175

13–7 240 120 30° 175 215 55/60 155 235 1200 342 220

13–12 330 125 30° 230 405 75/82 195 305 1300 405 250

13–19 390 140 30° 290 510 80/87 230 385 2100 490 295

15–1 135 115 30° 75 85 30/35 95 105 1200 140 100

15–3 200 115 30° 150 210 45/50 130 185 1100 210 140

15–4 240 120 30° 157 215 50/55 140 210 1200 342 220

15–7 305 125 30° 191 325 60/67 175 280 1300 405 250

15–12 350 140 30° 270 510 80/87 220 365 1500 490 295

15–19 470 160 30° 340 640 100/107 265 460 2000 585 300

Tablica 3.1. Standardne dimenzije za kabelsko prednapinjanje.


V. teča

j

156

TVZ

Slika 3.13. Varijable za kabelsko prednapinjanje ploča.

Utori u betonu mm

Sidro dimenzije, mm

Zaštitnacijevmm

Razmak sidara,

mm

Prešamm

Promjer i broj užadi

1a 1b 2 3a 3b 4 5 xe, ye

xs, ys C E F

13–1 130 130 110 70 110 70 30 dia. 125,80

150,100 1390 100 –

13–4 144 310 103 96 250 130 75 × 20 220,140

370,220 1200 90 280

15–1 150 150 115 130 130 95 35 dia. 145,100

175,125 1450 100 –

15–4 168 335 127 115 280 240 75 × 20 235,160

400,230 1450 70 327

Tablica 3.2. Standardne dimenzije za kabelsko prednapinjanje ploča.


stud

eni 2

008

157

TVZ

Slika 3.14. Sidra kabela kod naknadnog prednapinjanja.

Slika 3.15. Završetak prednapetih žica kod adhezijskog prednapinjanja.


V. teča

j

158

TVZ

SUSTAV BBRV

Tri švicarska građevinska inženjera M. Birkenmaier, A. Brandestin i M. R. Roš formirali sustudijsku grupu pod imenom BBR i u suradnji sa strojarskim inženjerom C. Vogtom pronašli iizradili tehnologiju za prednapinjanje betonskih i drugih konstrukcija pod imenom Sustav BBRV.

SUSTAV VORSPANN-TECHNIK

Na osnovi Freyssinetova patenta razrađen je i proširen sustav Vorspann-Technik. Koriste sepojedinačne žice, šipke, užad te snopovi žica i užadi. Kako se najčešće koristi užad, ovdje će sedati potrebni podaci za njihovo korištenje prema prospektima Vorspann- Technik-sustava.

SUSTAV DYWIDAG

Tvrtka Dywidag vlasništvo Dyckerhoff & Widmann iz Münchena proizvodi najviše sustave odpojedinačnih šipki te one od užadi.

SUSTAV VSL

Švicarska tvrtaka sa sjedištem u Bernu.

Vidi link: www.vsl-itrafor.com ili www.vsl.net


stud

eni 2

008

159

TVZ

GUBICI I PADOVI SILE PREDNAPINJANJA

Slika 4.1. Dijagrami unutarnjih sila od prednapinjanja na statički određenom

sustavu.

Moment od prednapinjanja na statički određenom sustavu određuje se prema:

ePM p

Gdje je:

P- sila u kabelu

e- udaljenost težišta kabela od težišta idealnog poprečnog presjeka.


V. teča

j

160

TVZ

Kabel možemo promatrati kao vanjsko opterećenje. On djeluje na nosač preko skretnih sila ipreko sila na sidru.

8

2LpePM p

Skretna sila:

2

8L

ePp

Slika 4.2. Dijagram normalnih naprezanja u poprečnom presjeku određuje se

metodom superpozicije.


stud

eni 2

008

161

TVZ

Sila prednapinjanja ostvarena istezanjem čelika mijenja se u tijeku vremena i uzduželementa (slika 4.3.), a time se mijenjaju i naprezanja u betonu i čeliku.

Do gubitaka sile prednapinjanja dolazi prije i u tijeku unošenja tlačnog naprezanja u beton, ado padova, zbog relaksacije čelika i viskoznih deformacija betona, nakon uvođenja.

Sila u kabelu nakon svih gubitaka i padova

P

Sila u kabelu u trenutku napinjanjaSila u kabelu nakon uklanjana preše

Slika 4.3. Dijagram sile u kabelu za slučaj prednapinjanja s jedne strane.


V. teča

j

162

TVZ

GUBITAK SILE PREDNAPINJANJA ZBOG TRENJA

Prednapete konstrukcije poslije stvrdnjavanja izvode se tako da se kabeli prije montažepostavljaju u zaštitne cijevi. Poslije betoniranja i očvršćavanja betona kabeli se napinju pri čemudolazi do njihova izduženja u odnosu na zaštitne cijevi, koje su već u ovom trenutku čvrstovezane uz beton. Na spoju kabela i cijevi pri pomicanju prednapete armature javlja se trenjekoje se suprotstavlja istezanju.

Gubitak sile prednapinjanja zbog trenja:

xk0 e1P)x(P (4.1)

P0 – početna sila prednapinjanja koja ne smije prekoračiti veličinu 0ppA

k,1.0p

pk0p f9,0

f80,0- maksimalni dopušteno naprezanje na preši, mjerodavan

je manji - koeficijent trenja između kabela i zaštitne cijevi -suma kutova skretanja kabela na duljini x u lučnoj mjeri

k – valovitost kabela

Vrijednosti koeficijenata i k mogu se naći u dokumentaciji proizvođača sustavaprednapinjanja.

Eurocode 2 predlaže slijedeće vrijednosti za koeficijent trenja za kabele koji popunjavaju50% zaštitne cijevi:

hladno obrađene žice 0.17

užad 0.19

rebrasti čelik 0.65

glatke šipke 0.33

Tablica 4.1. Vrijednosti za koeficijent trenja .


stud

eni 2

008

163

TVZ

Za vrijednost k navode se granice:

0.005 < k < 0.01 po dužnom metru (1/m)

Koeficijenti k i mogu se također naći u dokumentaciji sustava prednapinjanja.

Kod skretanja kabela u vertikalnoj i horizontalnoj ravnini, za ukupno se skretanje uzima:

- kada skretanje slijedi jedno iza drugog ili

tg 22 tgtg - kada se skretanje javlja na istoj dionici,

gdje je ukupni kut skretanja u vertikalnoj, a u horizontalnoj ravnini.

GUBITAK NAPREZANJA ZBOG PROKLIZNUĆA KLINA

U trenutku predavanja sile prednapinjanja od preše sidru, zbog prokliznuća klina, dolazi dogubitka postignutog izduženja.

Proizvođač sustava za prednapinjanje daje vrijednost prokliznuća klina (Dl) ovisno o tipusidra.

Kada se sidrenje ostvaruje pomoću hladno obrađenih glavica (sustav BBRV) takvih gubitakanema.

Odnos duljine prokliznuća klina i gubitka naprezanja bit će:

dxE

l zlx

oz

11 (4.2)


V. teča

j

164

TVZ

Gubitak sile prednapinjanja prokliznućem klina:

kl

xP2P 10sl (4.3)

Duljina utjecaja prokliznuća klina

kl/El

x0p

s1 (4.4)

GUBITAK NAPREZANJA ZBOG ELASTIČNIH DEFORMACIJA BETONA

Pri adhezijskom prednapinjanju dolazi do elastičnog skraćenja elementa pri prijenosu sile sčelika na beton. Gubitak naprezanja je proporcionalan naprezanju koje se unosi u beton:

Gubitak sile prednapinjanja zbog elastičnih deformacija betona za prednapinjanje prijestvrdnjavanja betona:

pe1

e0cc A

1P (4.5)

početno naprezanje u betonu u visini težišta čelika umanjen za gubitke trenjem iprokliznućem klina

c100c A/P (4.6)

cpc

c1 y

IA

1 - utjecaj ekscentriciteta sile P0

ycp - udaljenost težišta betonskog presjeka i kabela Ac - površina betonskog presjeka Ic - moment tromost betonskog presjeka

e=Es/Ecm - omjer modula elastičnosti


stud

eni 2

008

165

TVZ

Gubitak sile prednapinjanja zbog elastičnih deformacija betona za prednapinjanje nakonstvrdnjavanja betona:

p0cec An

1n5,0P (4.7)

n – broj kabela koji se sukcesivno prednapinju

PAD NAPREZANJA ZBOG SKUPLJANJA I PUZANJA BETONA TE RELAKSACIJE ČELIKA

Korištenjem algebarske veze naprezanje-deformacija prema Trostu, te pretpostavke da setežište meke i prednapete armature poklapa, dolazi se do izraza za pad naprezanja uprednapetom čeliku u obliku:

Vremenski gubici zbog skupljanja, puzanja i relaksacije čelika u vrijeme t:

p

cpc

c

c

pe

cpcgeprssprscpt A

ttyIA

AA

ttEttAtP

02

000,

,8,0111

,, (4.8)

s(t,t0) - procijenjena deformacija skupljanja

pr - promjena naprezanja u kabelu zbog relaksacije, a dobije se prema slici na osnovu omjera pkp f/ uz 085,0 pgp

0pg - početno naprezanje od prednapinjanja i stalnog opterećenja

(t,t0) - prognozirana vrijednost za koeficijent puzanja

cg - naprezanje u betonu u visini kabela od stalnog opterećenja (-)

0pg - početna vrijednost naprezanja od prednapinjanja u betonu u visini kabela


V. teča

j

166

TVZ

Uz poznate gubitke srednja vrijednost sile prednapinjana u vrijeme t na udaljenosti x odkraja uzduž prednapetog elementa određuje se prema izrazima:

Za prednapinjanje prije stvrdnjavanja betona

tPPPxPPP tirc0t,m (4.9)

Za kabelsko prednapinjanje

tPPPxPPP tcsl0t,m (4.10)

Sila prednapinjanja u vrijeme t=0 je Pm0 određuje se smanjenjem početne sile za trenutnegubitke, dakle prema istim izrazima u kojima je zadnji član 0. Ova sila ne smije prekoračitiveličinu Ap pm,0.

pm,0 je maksimalno dopušteno naprezanje nakon gubitaka sidrenjem kod prednapinjanjaprije stvrdnjavanja betona, odnosno maksimalno dopušteno naprezanje nakon uklanjanja prešekod kabelskog prednapinjanja. Mjerodavna je manja vrijednost od slijedećih:

kp

pkpm f

f

,1.00, 85,0

75,0 (4.11)


stud

eni 2

008

167

TVZ

Konačna sila prednapinjanja Pm je sila nakon svih gubitaka i trenutnih i vremenskih u t= .

Oznaka čelika Y 1080/1230 Y 1375/1570 Y 1470/1670 Y 1570/1770 Y 1600/1860

fpk 1080 1375 1470 1570 1600

fp0.1,k 1230 1570 1670 1770 1860

0.8 fpk 984 1256 1336 1416 1488

0.9 fp0.1,k 972 1238 1323 1413 1440

0p

Max sigma na preši

972 1238 1323 1413 1440

0.75 fpk 923 1178 1253 1328 1395

0.85 fp0.1,k 918 1169 1250 1335 1360

0,pm

Max sigma na sidru t=0

918 1169 1250 1328 1360

,pm

Max sigma na sidru t=

800 1021 1086 1151 1209

Tablica 4.2. Maksimalna naprezanja u čeliku za vrijeme i nakon napinjanja i u

beskonačnosti.


V. teča

j

168

TVZ

KONTROLA NAPREZANJA

Prednapeti elementi proračunavaju se prema metodi dopuštenih naprezanja i po metodigraničnih stanja. Naprezanja u betonu, armaturi i čeliku za prednapinjanje u presjecimaelemenata, pri najnepovoljnijoj kombinaciji opterećenja u toku prednapinjanja, građenja ikorištenja, ne smiju prekoračiti dopuštene vrijednosti dane propisima. Isto tako mora se dokazatida elementi i konstrukcije zadovoljavaju uvjete nosivosti i upotrebljivosti.

Granično stanje naprezanja ograničava naprezanja za proračunsko opterećenje.

Naprezanje u betonu, σc, za rijetku kombinaciju opterećenja, treba biti:

c ck0,6 f (5.1)

a za nazovistalnu kombinaciju:

c ck0, 45 f (5.2)

Naprezanje u čeliku, za rijetku kombinaciju opterećenja, treba biti:

s yk0,8 f (5.3)

Naprezanje u prednapetom čeliku za t=0, treba biti:

kppks fif ,1.085,075,0 (5.4)

Naprezanje u prednapetom čeliku za t= , treba biti:

pks f65,0 (5.5)


stud

eni 2

008

169

TVZ

Klasabetona

C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60

fct,m 1.6 1.9 2.2 2.6 2.9 3.2 3.5 3.8 4.1

fctk, 0,05 1.1 1.3 1.5 1.8 2.0 2.2 2.5 2.7 2.9

fctk, 0,95 2.0 2.5 2.9 3.3 3.8 4.2 4.6 4.9 5.3

Tablica 5.1. Vlačne čvrstoće betona.

Za razvedene presjeke kao što su T, I i sandučasti presjeci kojima su ploče tanje od 10 cm,dopušteno naprezanje umanjuju se za 10%. U montažnim spojevima, bez posebne armature u

spoju, najmanje naprezanje tlaka mora iznositi 1.5 N/mm2.

Prilikom proračuna naprezanja potrebno je odrediti sudjelujuću širinu. Jedan od uvjeta zanjeno određivanje s obzirom na raspon dan je u tablici 5.2.

Slika 5.1. Sudjelujuća šrina b


V. teča

j

170

TVZ

T-presjek Polu T-presjek

Prvo polje bw + 0.17L bw + 0.085L

Srednje polje bw + 0.14L bw + 0.07L

Konzola bw + 0.20L bw + 0.10L

Tablica 5.2. Sudjelujuća šrina b

Izrazi za sudjelujuću širinu vrijede uz sljedeće uvjete:

Odnos susjednih raspona mora biti između 1.0 i 1.5. Duljina konzole mora biti manja od polovice susjednog raspona. Izrazi iz tablice se vrijede samo ako su manji od stvarne širine gornje

pojasnice.

Kontrolu naprezanje potrebno je provesti za dva slučaja:

u fazi napinjanja i u fazi korištenja.

Iz uvjeta dopustivih naprezanja na donjem i gornjem rubu poprečnog presjeka u fazinapinjanja i u fazi korištenja određuje se oblik poprečnog presjeka ili broj kabela. Za proračunnaprezanja u betonu i armaturi koriste se formule teorije elastičnosti.

ct cN Mf fA W


stud

eni 2

008

171

TVZ

Naprezanje na donjem i gornjem rubu za djelovanje pozitivnog momenta savijanja odvlastite težine (Mg) za fazu napinjanja (ako je sustav statički određen).

dopctddc

dc W

MWeP

AP

,max00

95.095.095.0

dopcddc

gc W

MWeP

AP

,max00

95.095.095.0

Naprezanje na donjem i gornjem rubu za djelovanje pozitivnog momenta savijanja odvanjskih opterećenja (Mmax) za fazu eksploatacije (ako je sustav statički određen).

dopctiddidd

m

idc

mdc W

MW

ePAP

,,

max

,,

dopciddidd

m

idc

mgc W

MW

ePAP

,,

max

,,

Idealna površina presjeka:

Ac,id = Ac + (n - 1) (Az + As)


V. teča

j

172

TVZ

Naprezanje na donjem rubu za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od vanjskihopterećenja (Mmax) za fazu eksploatacije (ako je sustav statički određen).

dd

m

c

mdopct

dc W

MW

ePAP max

,

0,max

dopctdd

m

c

mdc W

MW

ePAP

01 ,max

dopctdgc

mdc W

Mke

AP

c

gd A

Wk - jezgra dolje

c

dg A

Wk - jezgra gore

e –udaljenost težišta kabela od težišta neto idealnog presjeka.


stud

eni 2

008

173

TVZ

Za fazu napinjanja za djelovanje pozitivnog momenta savijanja od vlastite težine potrebno jena donjem rubu kontrolirati tlačna naprezanja, stoga izraz glasi:

01 ,dopcd

g

gc

mod W

Mke

AP

Slika 5.2. Naprezanje u fazi napinjanja i eksploatacije.


V. teča

j

174

TVZ

Slika 5.3. Naprezanje u fazi napinjanja i eksploatacije za presjek betoniran u

dvije faze.

Iz ta četiri uvjeta dopustivih naprezanja može se grafički konstruirati područje u kojem sesmije nalaziti prednapeti čelik.

Slika 5.4. Magnel-ovi pravci.


stud

eni 2

008

175

TVZ

GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI

Nakon što se napravi kontrola naprezanja na osnovu koje se određuje količina prednapetogčelika, potrebno je odrediti potrebu količinu armature prema kriterijima graničnog stanjanosivosti. Potrebno je dokazati da su računske veličine izazvane vanjskim djelovanjem manjeod vrijednosti otpora poprečnog presjeka.

PRORAČUN UZDUŽNE ARMATURE

Slika 6.1. Granično stanje nosivosti prednapete grede.

RdSd MM

Potrebna površina nenapete armature:

yds

pppSds fz

zAMA 1

Računska čvrstoća armature

sykyd ff /


V. teča

j

176

TVZ

Računska čvrstoča čelika za prednapinjanje: 1660/1860

22 /57.145/7.145515.1/18609.0/9.0 cmkNmmNf spkpd

Slika 6.2. Količina armature s obzirom na stupanj prednapinjanja.

PRORAČUN POPREČNE ARMATURE

Prednapeti elementi, osobito oni s povijenim kabelima, imaju povećanu nosivost napoprečne sile u odnosu na konvencionalno armirane nosače. Poprečne sile mogu biti znatnoumanjene vertikalnom komponentom sile prednapinjanja, a glavna kosa vlačna naprezanjadjelovanjem horizontalne komponente sila u kabelima.

Proračun prednapetih elemenata naprezanih glavnim kosim naponima provodi se premaProširenoj Mörschovoj analogiji s rešetkom.

U nosačima s povijenim kabelima prema gore računska poprečna sila bit će:

)sin(PVVV pqqggSd

- kut nagiba osi rezultantnoga kabela prema osi nosača u promatranom presjeku.


stud

eni 2

008

177

TVZ

Posmično naprezanje u presjeku dobiva se prema izrazu:

wid

idSdSd bI

SV

Ako se u rebru nalaze šipke ili kabeli kod kojih je promjer zaštitne cijevi n > bw/8, posmična

naprezanja se proračunavaju s reduciranom širinom:

5.0, wredw bb

Kontinuirano opterećenje na duljini 0.75 h uz ležaj ne uključuje se u poprečnu silu iz istihrazloga kao kod armiranobetonskih nosača.


V. teča

j

178

TVZ

GRANIČNO STANJE UPORABLJIVOSTI

Za razliku od graničnih stanja nosivosti koeficijenti sigurnosti za opterećenje i za materijal ugraničnim stanjima uporabljivosti iznose ukoliko nije drugačije određeno:

G,j= Q,j=1,0

M =1,0

Treba dokazati da je: Ed Cd

Tri osnovne kontrole koje se provode u graničnom stanja uporabljivosti su:

kontrola naprezanja, kontrola pukotina i kontrola progiba.

Kod djelomično prednapetih konstrukcija predviđa se otvaranje pukotina samo nadolaskompokretnog opterećenja i njihovo zatvaranje nakon prestanka djelovanja tog opterećenja.Karakteristične širine pukotina moraju biti manje od graničnih veličina danih propisima, a kojeovise o agresivnosti okoline i trajanja opterećenja. Za karakterističnu širinu pukotina uzeta je70% veća vrijednost od srednje širine pukotina.


stud

eni 2

008

179

TVZ

Betonski mostovi dijeli mostove u razrede od A do E. Konstruktivnom elementu moraju bitidodijeljeni razredi agresivnog djelovanja okoliša.

Kombinacija djelovanja za dokaz Razred

dekompresije ( c 0)

širine pukotina

računska vrijednost širine pukotine wk[mm]

A rijetka -

B učestala rijetka

C nazovistalna učestala

D učestala

0,2

E nazovistalna 0,3

F nazovistalna 0,4

Tablica 7.1. Zahtjevi za ograničenje širina pukotina i dekompresiju.

Ukoliko su zadovoljeni uvjeti prema tablicama, smatra se da su zadovoljeni uvjeti trajnosti ikakvoće mosta u smislu graničnog stanja uporabe. Za konstruktivne elemente s posebnimzahtjevima (npr. posude za vodu) mogući su stroži uvjeti za širinu pukotina.

Zadovoljavanje graničnog stanja dekompresije znači da je betonski presjek za mjerodavnukombinaciju opterećenja u fazi građenja, na rubu, a u konačnom stanju u potpunosti u tlaku odprednapete sile u vlačnom području.

Kada se dimenzionira prema razredima širine pukotina i dekompresije, A, B i C zamjerodavnu kombinaciju djelovanja na natezi bližem rubu presjeka ne smiju nastupiti vlačnanaprezanja.


V. teča

j

180

TVZ

Kod dokaza dekompresije u fazama građenja dopušteni su sljedeći koeficijenti zakarakterističnu vrijednost prednapinjanja:

ubetonirane natege, vođene ravno ili približno ravno (npr. centrično prednapinjanje kod uzdužnog potiskivanja): rinf = 1,00, rsup = 1,10;

ubetonirane zakrivljeno vođene natege: rinf = 0,95, rsup = 1,10; vanjske natege: rinf = 1,00, rsup = 1,00.

Dokaz dekompresije provodi se uzimajući u obzir linearne promjene temperature TM.

Puno prednapinjanje odgovara razredima A i B, ograničeno prednapinjanje razredu C, aarmirani beton razredima D i E (tablica 6.15).

prednapinjanje puno ograničeno Djelomično

razred A i B B i C C, D i E

Tablica 7.2. Približna usporedba razreda širine pukotina i dekompresije i starih

naziva

Dokazi za granično stanje uporabe sadrže:

ograničenje naprezanja; ograničenje pukotina i dokaze dekompresije; ograničenje deformacija; ograničenje vibracija i dinamičkih utjecaja.


stud

eni 2

008

181

TVZ

Ukoliko se most prednapinje u uzdužnom smjeru, a u poprečnom ne, potrebno je takoodrediti dimenzije poprečnog presjeka da su na rubu poprečnog presjeka za rijetku kombinacijudjelovanja vlačna naprezanja betona u naponskom stanju I manja od vrijednosti u tablici 6.16.Dokaz ograničenja širina pukotina u poprečnom smjeru provodi se uz iste uvjete kao i uuzdužnome smjeru.

razred tlačnečvrstoće betona

C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60

dop c,rub [N/mm2] 4,0 5,0 5,5 6,0 6,5

Tablica 7.3. Dopuštena rubna vlačna naprezanja betona u poprečnom smjeru

kada se ne prednapinje u poprečnom smjeru


V. teča

j

182

TVZ

PROTOKOL PREDNAPINJANJA

Prednapinjanje prednapetog čelika izvode specijalizirane osobe prema protokoluprednapinjanja. Kako bi bili sigurni da je čelik doista prednapet prema proračunskoj sili potrebnoje kontrolirati dvije osnovne vrijednosti:

pritisak na preši u barima i izduženje čelika u milimetrima.

Slika 8.1. Protokol prednapinjanja.

Ako se tijekom unošenja sile u naknadno napete kabele računsko izduženje ne dobiva ugranicama ± 5 % uvjetovane ukupne sile ili unutar ± 10 % uvjetovane sile za jedan kabel, trebapoduzeti mjere predviđene projektnim specifikacijama. Jednako treba postupiti i ako se tijekomunošenja sile u prethodno napete kabele računsko izduženje ne dobiva u granicama ± 3 %uvjetovane ukupne sile ili unutar ± 5 % uvjetovane sile za jedan kabel.

183


stud

eni 2

008TVZ

Suvremeni načini proračuna konstrukcija

Autorica:dr.sc. Sonja Zlatović, dipl.ing.građ.prof. visoke školeTehničko veleučilište u Zagrebu

Geotehnika u propisima za projektante (EC 7-1)

184


V. teča

jTVZ

185


stud

eni 2

008TVZ

Eurocode 7-1: Geotehničko projektiranje - Opća pravila

Eurokod 7 Geotehničko projektiranje Članice CEN-a (Europskog odbora za normizaciju), tj. zemlje EU i CEFTA,

prihvatile su 2004. godine tekst nove europske norme Eurokod 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila (EN 1997-1:2004). Time je nova norma zamijenila deset godina staru prednormu ENV 1997-1:1994. Bit će u uporabi usporedno s postojećim normama do kraja 2009. kada se nekompatibilne stare norme moraju povući. 2007. i 1997-2, drugi dio.

Niz bitnih novina i promjena da svaka od članica definira posebnosti koje sustrogo ograničene i unose se u normu krozNacionalni dodatak, a odnose se na parametre (parcijalni, modelski i korelacijski faktori) jednog ili više izabranih između tri ponuđenapristupa projektiranju, parametre koji određuju dozvoljene pomaketemelja, parametre koji određuju minimalne zahtjeve za geotehničkeistražne radove, postupke proračuna i kontrole, te parametre koji se odnose na dimenzioniranje uz pomoć uobičajenih i općenitokonzervativnih pravila.


Eurokod u Hrvatskoju Hrvatskom zavodu za normizaciju

provodi se postupak prilagođavanja Eurokoda uvjetima u RHpriprema se prijevod Eurokoda koji će biti prihvaćen kao nacionalni dokument s dodacima koji obuhvaćaju posebitosti RH

prije: prihvaćanje Eurokoda u originalu

budući da prijevod nije dovršen, kao ni rječnik geotehničkih pojmova, i uopće, … bilješke na engleskom s dodacima na hrvatskom.

engleski termini su službeni termini Eurokoda,hrvatski termini su najvjerojatniji nazivi koji će se naći u budućem Eurokodu

ovo je prvi zajednički europski sustav standardazanimljiv i zato što je prvi zajednički za cijelu građevinu

EN 1990: Eurocode: Basis of structural design

Paket Eurokoda

EN 1990: Eurocode Basis of structural design: osnove projektiranja k.EN 1991: Eurocode 1 Actions on structures: djelovanja na konstrukcijeEN 1992: Eurocode 2 Design of concrete structures: projektiranje betonskih k.EN 1993: Eurocode 3 Design of steel structures: projektiranje čeličnih konstrukcEN 1994: Eurocode 4 Design of composite steel and concrete structures: spregnuEN 1995: Eurocode 5 Design of timber structures: .. drvenih..EN 1996: Eurocode 6 Design of masonry structures: .. zidanih..EN 1997: Eurocode 7 Geotechnical design: geotehničko projektiranjeEN 1998: Eurocode 8 Design of structures for earthquake resistance:

projektiranje konstrukcija za potresnu otpornostEN 1999: Eurocode 9 Design of aluminium structures: .. aluminijskih..


1. General: općenito1.5. Nazivi i definicije koji se odnose na djelovanjakarakteristična vrijednost djelovanja: characteristic value of an action

(Fk) glavna reprezentativna vrijednost djelovanjareprezentativna vrijednost djelovanja: representative value of an action

(Frep) vrijednost koja se koristi za provjeru graničnog stanja. To možebiti karakteristična vrijednost (Fk) ili.. ( Fk)

projektna vrijednost djelovanja: design value of an action (Fd) vrijedonstdobivena množenjem reprezentativne vrijednosti parcijalnim faktorom f

NAPOMENA Produkt reprezentativne vrijednosti množen s parcijalnim faktorom F = Sd f također se može odrediti kao projektna vrijednost djelovanja (See 6.3.2).

Eurocode: Basis of structural design: osnove projektiranja konstrukcija

& Designers’ Guide to EN 1990


1.5... svojstva materijala ili proizvoda (material or product property )karakteristična vrijednost: characteristic value (Xk or Rk) vrijednost

svojstva materijala ili proizvoda koja ima propisanu vjerojatnost da neće biti dosegnuta u hipotetskom nizu neograničenih pokušaja. Ova vrijednost općenito odgovara određenoj fraktili pretpostavljene statističke distribucije pojedinog svojstva materijala ili proizvoda. Nominalna vrijednost se ponekad koristi kao karakteristična vrijednost.

projektna vrijednost svojstva materijala ili proizvoda: design value of a material or product property (Xd or Rd) vrijednost dobivena dijeljenjem karakteristične vrijednosti s parcijalnim faktorom m ili M

, ili, u posebnim uvjetima, izravnim određivanjemnominalna vrijednost materijala ili proizvoda: nominal value of a

material or product property (Xnom or Rnom) vrijednost koja se normalno koristi kao karakteristična vrijednost i određena je iz odgovarajućih dokumenata kao što je Europska norma ili Prednorma


& Designers’ Guide to EN 19901. General: općenito


1.5... geometrijska svojstva karakteristična vrijednost geometrijskog svojstva: characteristic value

of a geometrical property (ak) vrijednost koja se uobičajeno poklapa s dimenzijama specificiranima projektom. Gdje je potrebno, vrijednosti geometrijskih veličina mogu odgovarati nekoj propisanoj fraktilistatističke distribucije.

projektna vrijednost geometrijskog svojstva: design value of a geometrical property (ad) općenito nominalna vrijednost. Gdje je potrebno, vrijednosti geometrijskih veličina mogu odgovarati nekoj propisanoj fraktili statističke distribucije.

PRIMJEDBA Projektna vrijednost geometrijskog svojstva uglavnom je jednaka karakterističnoj vrijednosti. Ipak, može se smatrati različitom u slučajevima gdje je promatrano granično stanje vrlo osjetljivo prema vrijednosti geometrijskog svojstva, na primjer u slučaju utjecaja geometrijskih nepravilnosti na izvijanje. U takvim slučajevima, projektna vrijednost će normalno biti određena kao vrijednost određena izravno, na primjer u odgovarajućoj Europskoj normi ili Prednormi. Alternativno, može se ustanoviti na statističkojosnovi sa vrijednosti kojoj odgovara prikladnija fraktila (npr. rjeđavrijednost) nego za karakterističnu vrijednost.



186


V. teča

jTVZ


1.1. Scope: pregledglavni dokument u sustavu Eurokodaustanovljava principe i zahtjeve za sigurnost, uporabivost i trajnost

konstrukcijaopisuje osnove projektiranja i provjere i određuje upute za odgovarajuće

aspekte pouzdanosti konstrukcijaodređuje osnove i opća načela za projektiranje konstrukcija zgrada i

građevina of buildings and civil and engineering works (uključujućigeotehničke aspekte, otpornost konstrukcije pri požaru i situacije koje uključuju potres, izvedbu i privremene konstrukcije) i treba je rabiti zajedno sa EN 1991 to EN 1999




2.1. Basic requirements: osnovni zahtjevi2.1.4. Robustness..robusnost.. sposobnost da se izdrži posljedice grešaka bez oštećenja nerazmjernih

izvornom uzroku.. ability to withstand events of consequences of human errors without being damaged to an extent disproportionateto the original cause..

(1)Izbjegavanje, uklanjanje ili smanjivanje hazarda.(2)Izbor konstruktivnih oblika koji imaju nisku osjetljivost za

promatrane hazarde(3)Izbor strukturnih oblika i projekta koji će preživjeti na odgovarajući

način slučajno uklanjanje pojedinog elementa ili dijela konstrukcije ili pojavu prihvatljive lokalne štete.

(4)Izbjegavanje, koliko je god moguće, konstruktivnih sustava koji se mogu srušiti bez upozorenja.

(5)Povezivanje konstruktivnih elemenata u cjelinu.


& Designers’ Guide to EN 19902. Requirements: zahtjevi


Designers’ Guide to EN 1997R Frank, C Bauduin, R Driscoll, M Kavvadas, N Krebs Ovensen, T Orr, B Schuppener

Eurocode 7: Geotechnical designGeotehničko projektiranjeGeneral rules opća pravila


sadržaj EN 1997-1

1. General: općenito2. Basis of geotechnical design: osnove geotehničkog projektiranja3. Geotechnical data: geotehnički podaci4. Supervision of construction, monitoring and maintenance: nadzor,

monitoring i održavanje5. Fill, dewatering, ground improvement and reinforcement: ugradnja

zemljanih mater., crpljenje, poboljšanje i armiranje tla6. Spread foundations: plitki temelji7. Pile foundations: piloti8. Anchorages: geotehnička sidra9. Retaining structures: poduporne konstrukcije10.Hydraulic failure: hidraulički slom11.Overall stability: opća stabilnost12.Embankments: nasipi

Annexes

Geotechnical design –Part 1: General rules:



Geotechnical design –Part 2: Ground investigation and

testing: Geotehničko projektiranje –geotehničko ispitivanje

sadržaj EN 1997-2

1. General: općenito2. Planning of ground investigations: planiranje geotehničkih

ispitivanja.. geotehničkih istražnih radova3. Soil and rock sampling and groundwater measurements: uzorkovanje

tla i stijene i mjerenje podzemne vode4. Field tests in soil and rock: in situ ispitivanja5. Laboratory tests on soil and rock : laboratorijska ispitivanja tla i

stijene6. Ground investigation report: geotehničko izvješće

Annexes


Xd= XK/

M

Xd

Fd= F · Frep

Frep

= · Fk

Fd

ad =anom+ a_

Ultimate limit states: granična stanja nosivostiEQU STR and GEO UPL HYD

Serviceability limit states : granična stanja uporabe

pregled Eurokoda 7

Geotehnički projekt

Geotehničko izvješće

Nadzor.. valjanost projektnih pretpostavki..

monitoring i održavanje

Hydraulic failure: hidraulički slomOverall stability: opća stabilnostFill, dewatering, ground

improvement and reinforcement: ugradnja zemljanih materijala, crpljenje vode, poboljšanje i armiranje tla

Spread foundations: plitki tem.Pile foundations: pilotiAnchorages: geotehn. sidraRetaining structures: poduporne

konstrukcijeEmbankments: nasipi

EN 1997 – dio II: Geotehnički istražni radovi

EN 1997 – dio I: Opća pravila

Characteristic values: karakteristične vrijednostiDesign values: projektne vrijednosti

187


stud

eni 2

008TVZ


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.1. Design requirements projekni zahtjevi 2.2. Design situations projektne situacije2.3. Durability trajnost2.4. Geotechnical design by calculation geotehničko projektiranje kroz

proračun2.5. Design by prescriptive measures projektiranje propisanim mjerama2.6. Load tests and tests on experimental models probna opterećenja i

eksperimentalni modeli 2.7. Observational method metoda opažanja 2.8. Geotechnical Design Report geotehnički projekt


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.1. Design requirements projektni zahtjevitreba dokazati da niti jedno značajno granično stanje nije dosegnutotreba uzeti u obzir:• uvjete u tlu glede opće stabilnosti i pomaka tla• prirode i veličine građevine i njenih elemenata, uključujući posebne

zahtjeve kao što je projektni vijek• uvjete glede okoliša – susjednih objekata, prometa, usluga,

vegetacije, opasnih kemikalija• uvjeta u tlu• podzemne vode• utjecaja okoliša (hidrologija, površinska voda, tonjenje, sezonske

promjene temperature i vlažnosti)


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.1. Projektni zahtjevigranična stanja trebaju biti provjerena barem jednom od metodalimit states should be verified by one or a combination of ..• use of calculations 2.4 proračun• adoption of prescriptive measures 2.5 propisane mjere• experimental models and load tests 2.6 eksperimentalni modeli i

probna opterećenja • an observational method 2.7 metoda opažanja

ako je moguće,projektni rezultati trebaju biti provjereni prema usporedivim iskustvima

složenost svakog geotehničkog projekta treba biti identificirana zajedno s pridruženim rizicima

tri geotehničke kategorije mogu biti uvedene.. nacionalni dodatak


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.1. Projektni zahtjevigeotehnička kategorija 1 Geotechnical Category 1.. samo male i relativno jednostavne konstrukcije .. osnovni zahtjevi mogu biti ispunjeni na temelju iskustva i

kvantitativnih geotehničkih ispitivanja

.. sa zanemarivim rizicima

rutinske metode za projektiranje i izvedbu temelja samo ako nema iskopa ispod razine podzemne vode ili..


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.1. Projektni zahtjevigeotehnička kategorija 2 Geotechnical Category 2.. uobičajeni tipovi konstrukcija i temelja bez posebnih rizika zbog teških

uvjeta u tlu ili uvjeta opterećivanja.. kvantitativni podaci o tlu i analiza .. .. rutinske procedure pri ispitivanju i izvedbi

examples: spread foundations, raft foundations, pile foundations, walls and other structures retaining or supporting soil or water, plitki

temelji, temeljne ploče, piloti, potporni zidoviexcavations, iskopi

bridge piers and abutments, temelji mostoviembankments and earthworks, nasipi

ground anchors and other tie-back systems, sidratunnels in hard, non-fractured rock and not subjected to special water

tightness or other requirements tuneli u čvrstim, neraspucalimstijenama i bez posebnim zahtjevima za vododrživosti


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.1. Projektni zahtjevigeotehnička kategorija 3 Geotechnical Category 3.. konstrukcije ili dijelovi izvan GC 1 i 2.. alternativne mjere i pravila.. primjeri:

very large or unusual structures, velike i neuobičajene konstrukcijestructures involving abnormal risks, or unusual or exceptionally difficult

ground or loading conditions, konstrukcije koje su izložene izuzetnom riziku ili neuobičajenom ili posebno teškim uvjetima u tlu ili opterećivanju

structures in highly seismic areas, konstrukcije u područjima visoke seizmičnosti

structures in areas of probable site instability or persistent ground movements that require separate investigation or special measures

konstrukcije u područjima vjerojatne nestabilnosti tla ili trajnih pomicanja tla koji zahtjevaju posebna ispitivanja ili posebne mjere

188


V. teča

jTVZ


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna2.4.1 Općenitoznanje o uvjetima u tlu i stijeni ovisi o obimu i kvaliteti

geotehničkih ispitivanja. to znanje i kvaliteta izvedbe uglavnom su značajniji za ispunjavanje osnovnih zahtjeva nego je preciznost u modelima proračuna i parcijalnim faktorima


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna2.4.1 Općenitoveličina i raspodjela pritiska tla, unutarnje sile i momenti mogu

(usidrene ili razuprte zagatne stijene) znatno ovisiti o krutosti konstrukcijekrutosti i čvrstoći tlastanju naprezanja u tlu

analize moraju koristiti relacije između naprezanja i deformacije za tlo&stijenu i gradivo i stanja naprezanja u tlu koja su dovoljno reprezentativna za promatrano granično stanje da bi dali sigurni rezultat


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna2.4.5 Karakteristične vrijednosti2.4.5.2 Karakteristične vrijednosti geotehničkih parametarapodručje tla koje utječe na ponašanje geot.k. pri pojedinom gran.stanju

uglavnom je bitno veće nego je uzorak ili .. područje aktivirano u pojedinom in situ pokusu… ►oprezna procjena srednje vrijednosti za cijelu površinu ili volumen tla/stijene.. ako najdonja ili najgornja vrijednost.. oprezna procjena donje i gornje vrijednosti koje se mogu dogoditi u području tla koje utječena ponašanje geot.konstrukcije.. to područje: može ovisiti o ponašanju pridržane konstrukcije

primjer: slom tla pod temeljem za zgradu na više tem. stopa: ili pojedine zone pod temeljimaili pod cijelom zgradom ako je konstrukcija kruta

ako se koriste statistički postupci.. treba razlikovati između lokalnog i regionalnog uzorkovanja

karakteristična vrijednost.. računska vjerojatnost.. slabija vrijednost .. ne veća od 5%, razina pouzdanosti od 95%

ako se koriste standardne tablice.. birati vrlo oprezne vrijednosti


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna2.4.6 Design values Projektne vrijednosti2.4.6.1 Design values of actions Projektne vrijednosti djelovanja.. EN 1990:2002.. izravno ili izvedene iz reprezentativnih vrijednosti:

Fd= F · Frep

Frep

= · Fk

.. EN 1990:2002

F .. Annex A ili NA.. Annex A (konvencionalni projekti).. ako izravno.. zahtijevana razina sigurnosti: Annex A

Fd


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Geotehničko projektiranje temeljem proračuna2.4.6 Projektne vrijednosti2.4.6.2 Design values of geotechnical parameters: Projektne vrijednosti

geotehničkih parametara:.. izravno ili izvedene iz karakterističnih vrijednosti:

Xd= XK/

M

Xd

M za trajne.. Annex A ili NA.. Annex A (konvencionalni projekti).. ako izravno.. zahtijevana razina sigurnosti: Annex A


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Projektiranje na temelju proračuna2.4.7 Granična stanja nosivosti2.4.7.1 Općenitogdje je prikladno.. slijedeća granična stanja.. ne dosegnuta:gubitak ravnoteže (equlibrium) konstrukcije ili tla/stijene, kao krutog

dijela, pri čemu čvrstoća konst. materijala i tla/stijene nije značajna za otpornost (EQU >)

unutarnji slom ili prevelike deformacije konstrukcije ili konstr. elementa, uključujući temelje, pilote, podrumske zidove.. pri čemučvrstoća (strength) konstr.mat. jest značajna za otpornost (STR >)

slom ili prevelike deformacije tla/stijene, pri čemu čvrstoća tla ili stijene jest značajna za otpornost (GEO >)

gubitak ravnoteže konstrukcije ili tla/stijene uslijed uzgona ili drugog vertikalnog djelovanja (uplift) (UPL)

hidraulički slom, unutarnja erozija i “piping” u tlu uslijed hidrauličkih gradijenata (HYD)

189


stud

eni 2

008TVZ


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Projektiranje na temelju proračuna2.4.7 Granična stanja nosivosti2.4.7.2 Provjera statičke ravnoteže.. EQU… treba potvrditi da

Edst;d

≤ Estb;d+ Td

Edst;d

= E { FFrep; Xk/ M; ad} dst

Estb;d

= E { FFrep; Xk/ M; ad} stb

.. parcijalni faktori: A.2(1), A.2(2), tablice A.1 i A.2 ili NA

.. uglavnom važni pri projektiranju konstr.rijetko u geot. proj…: kruti temelji na stijeni..

EQU


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Projektiranje na temelju proračuna2.4.7 Granična stanja nosivosti2.4.7.3 Provjera otpornosti za granična stanja nosivosti konstrukcije i

tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama2.4.7.3.1 Općenitogranično stanje sloma ili prevelike deformacije konstruktivnog elementa

ili područja tla/stijene.. STR i GEO.. treba potvrditi da

Ed≤ Rd

STR i GEO



tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama2.4.7.3.2 Učinci djelovanja.. parcijalni faktori.. ili na djelovanja ili na njihove učinke:

or

.. parc. faktori.. A.3.1(1), A.3.2(1) ili NA, tablice A.3, A.4: preporuč. vr.

.. parc. faktori na djelovanja iz ili kroz tlo (pritisak vode..) mogu voditi do neracionalnih ili fizikalno nemogućih projektnih vrijednosti.. ►faktori se mogu primijeniti izravno na učinke djelovanja izvedeno izreprezentativnih vrijednosti djelovanja

Ed= E { FFrep; Xk/ M; ad}

Ed= E E { Frep; Xk/ M; ad}

Frep

E

STR i GEO



tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama2.4.7.3.3 Projektne otpornosti.. parcijalni faktori.. svojstava tla ( ) ili otpornosti ( ) ili oboje

or

or

STR i GEO

RX

Rd= R { FFrep; Xk/ M; ad}

Rd= R { EFrep; Xk; ad} / M

Rd= R { EFrep; Xk/ M; ad} / R

.. gdje učinci djelovanja su faktorirani, =1,0R;d

parcijalni faktori: A.3.3.1(1), A.3.3.2(1), A.3.3.4(1), A.3.3.5(1), A.3.3.6(1), NA, tablice A.5-A.8, A.12, A.13, A.14: preporuč.vr.



tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama2.4.7.3.4 Projektni pristupi (Design Approaches)2.4.7.3.4.1 Općenito.. koji projektni pristup DA treba koristiti može biti određeno NA.. dalje pojašnjenje: Annex B.. parcijalni faktori u Annex A..

A za djelovanja ili učinke djelovanjaM za parametre tlaR za otpornosti

STR i GEO



tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama2.4.7.3.4.1 Projektni pristup 1 (Design Approach 1).. osim za projekt. osno opt. pilota i sidara.. provjeriti da se granično

stanje of sloma ili prevelikih deformacija neće dogoditi niti pri jednoj kombinaciji skupova parcijalnih faktora:

Kombinacija 1: A1 M1 R1Kombinacija 2: A2 M2 R1

“ ” znači “biti kombinirano sa”

parcijal f. primijenjeni na djelovanja i na param. čvrstoće tla/st.

STR i GEO

190


V. teča

jTVZ



tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama2.4.7.3.4.1 Projektni pristup 1 (Design Approach 1)za projekt. osno opt. pilota i sidara.. s svakom od

Kombinacija 1: A1 M1 R1Kombinacija 2: A2 (M1 ili M2) R1

Komb.1, parc.f. na djelovanja i na param. čvrstoće tla/st.Komb.2, na djelovanja, na otpornosti tla i ponekad na param. čvrstoće tla/st.in Komb.2, M1 korišten za pror. otpornosti pilota i sidara, M2 za nepovoljna djelovanja na pilota uslijed negativnog trenja ili poprečnog opt.

STR i GEO



tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama2.4.7.3.4.2 Projektni pristup 2 (Design Approach 2) .. potvrditi da se neće dogoditi granično stanje sloma ili prevelike

deformacije … sa slijedećom komb. skupa parc.f.Kombinacija : A1 M1 R2

parc. f. primjenj. na djelovanja ili na učinke djelovanja i na otpornosti tla/st.

ako se koristi za kosine i analizu opće stabilnosti rezultirajući učinak djelovanja na kliznoj plohi množi se sa i posmična otpornost duž klizne plohe se dijeli sa

STR i GEO

E

R;e



tla/stijene u stalnim i prolaznim situacijama2.4.7.3.4.3 Projektni pristup 3 (Design Approach 3) .. potvrditi da se neće dogoditi granično stanje sloma ili prevelike

deformacije … sa slijedećom komb. skupa parc.f.Kombinacija : (A1 ili A2) M2 R3

A1 na djelovanja konstrukcijeA2 na geotehnička djelovanja

parcij.f. primj. na djelovanja ili na učinke djelovanja od konstr. i na parametre čvrstoće tla/st.

ako se koristi za kosine i analizu opće stabilnosti djelovanja na tlo (djelovanja konstr., prometno opt...) tretiraju se kao geot.dj. (A2)

STR i GEO


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Projektiranje na temelju proračuna2.4.7 Granična stanja nosivosti2.4.7.4 Procedura provjere i parcijalni faktori sigurnosti za "uplift"

(uzdizanje uslijed uzgona..)… UPL.. provjeriti da projektna vrijednost kombinacije destabilizirajućih trajnih

i promjenjivih vertikalnih djelovanjaje manja ili jednaka zbroju projektnih vrijednosti stabilizirajućihtrajnih vertikalnih djelovanjai projektne vrijednosti dodatnih otpornosti protiv uzdizanja

dodatne otpornosti protiv uzdizanja.. također stabilizirajuća trajna djelovanja

parc.f. za trajne i prolazne situacije A.4(1), A.4(2) ili NA, tablice A.15, A.16 .. preporučene vrijednosti

UPL

Vdst;d

≤ Gstb;d+ Rd

Vdst;d

= Fdst;d + Qdst;d

Vdst;d

Gstb;d

Rd


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Projektiranje na temelju proračuna2.4.7 Granična stanja nosivosti2.4.7.5 Provjera otpornosti obzirom na hidraulički slom (uslijed strujanja

vode u tlu).. HYD.. v. 10.3.... treba potvrditi, za svaki odgovarajući stupac tla, da

projektna vrijednost destabilizirajućeg pornog tlaka na dnu stupca tla ili projektna vrijednost strujnog tlaka na stupac tlaje manja ili jednaka stabilizirajućem totalnom vertikalnom naprezanju na dnu stupcaili uronjenoj težini stupca

part.fact.. A.5.(1), NA, Table A17 the preporuč. vrijednosti

HYD

udst;d

Sdst;d

stb;d

G’stb;d

udst;d

≤ stb;d

Sdst;d

≤ G’stb;d


2. Osnove geotehničkog projektiranja2.4. Projektiranje na temelju proračuna2.4.8 Granična stanja uporabivosti.. provjera.. treba ili zahtijevati da

ili slijediti metodu datu u 4.8(4)parc.fakt.. uobičajeno 1,0, ili NA

karakteristične vrijednosti trebaju biti promijenjene ako se mogu dogoditi promjene svojstava tla/st. tijekom života konstrukcije (spuštanje razine podzemne vode ili isušivanje.. )

Ed≤ Cd

191BILJEŠKE


stud

eni 2

008TVZ

192 BILJEŠKE


V. teča

jTVZ

193BILJEŠKE


stud

eni 2

008TVZ

194 BILJEŠKE


V. teča

jTVZ

195BILJEŠKE


stud

eni 2

008TVZ

www.astudio.hr

Documents

TVZ5-Arhitektura