U BOSNI I HERCEGOVINI PRIRUČNIK · Prirucnik o RPZ-u u BiH BHver.indd 13 15.3.2010 16:45:22. 14 RAD POLICIJE U ZAJEDNICI 1.2 Šta je rad policije u zajednici - pregled Rad policije

RAD POLICIJE U ZAJEDNICI U B O S N I I H E R C E G O V I N I

PRIRUČNIKPrirucnik o RPZ-u u BiH BHver.indd 1 15.3.2010 16:45:18

Prirucnik o RPZ-u u BiH BHver.indd 2 15.3.2010 16:45:18

RAD POLICIJE U ZAJEDNICI U B O S N I I H E R C E G O V I N I

PRIRUČNIKSarajevo 2010.


4

RAD POLICIJE U ZAJEDNICI

KONTEKST PRIRUČNIKA

Bosna i Hercegovina i Švicarska su 2004. godine dogovorile početak suradnje na polju provođenja rada policije u zajednici. Policijske agencije u Bosni i Hercegovini su 2007. godine pripremile a Vijeće ministara BiH usvojilo Strategiju za rad policije u zajednici u BiH.

Projekat suradnje između BiH i Švicarske ima za cilj praktično provođenje mnogih segmenata Strategije za rad policije u zajednici u BiH. Jedan od najvažnijih segmenata je bio izrada priručnika koji bi koristili policijski službenici u praktičnom radu, ali i predavači na policijskim akademijama kao nastavno sredstvo.

Priručnik je izradila grupa domaćih stručnjaka sa bogatim iskustvom na polju rada policije u zajednici, a zasnovan je i na rezultatima suradnje između BiH i Švicarske na projektu „Rad policije u zajednici u BiH“, dok je polazni materijal napravio koautor sličnog udžbenika iz Švicarske. Podršku procesu izrade Priručnika su pružili članovi tima projekta „Rad policije u zajednici u BiH“ a � nansiran je od strane Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC/DEZA).


5

Rad policije u zajednici u Bosni i HercegoviniPriručnik

Autori:Damir Čutura, MUP Županije ZapadnohercegovačkeHalid Emkić, Policija Brčko distrikta Bosne i HercegovineMirko Golijanin, MUP Republike SrpskeVehid Hodžić, Policijska akademija Sarajevo, MUP Federacije Bosne i Hercegovine Zoran Jovanović, Policijska akademija Banjaluka, MUP Republike SrpskeBakir Kadrić, Policijska akademija Sarajevo, MUP Federacije Bosne i HercegovineMiralem Malkić, MUP Tuzlanskog kantonaDarko Maričić, MUP Republike SrpskeVedran Mulabdić, Ministarstvo sigurnosti Bosne i HercegovineNataša Rajković, MUP Zeničko-dobojskog kantonaŽeljko Spasojević, Policijska akademija Banjaluka, MUP Republike Srpske

Autor radnog materijala: Stephane Vaney, o� cir policije iz Ženeve

Grupa savjetnika:Fadil Balić, načelnik - viši inspektor, MUP Unsko-sanskog kantonaRobert Cvrtak, šef Odsjeka za odnose s javnošću, Federalna uprava policijeDžon Ćurčić, inspektor, MUP Hercegbosanske županijeReuf Dervišević, viši inspektor, MUP Unsko-sanskog kantonaMiroslav Grabovac, viši inspektor, MUP Srednjobosanskog kantonaHasib Hadžić, načelnik Operativnog centra– glavni inspektor, MUP Bosansko-podrinjskog kantona Senad Ibrulj, samostalni inspektor, MUP Hercegovačko-neretvanskog kantonaJasmin Idrizović, glavni inspektor, MUP Kantona SarajevoPejo Kobaš, načelnik Operativno-komunikacijskog centra, MUP Posavske županijeMiro Lovrić, viši inspektor, MUP Hercegbosanske županijeRanislav Milešić, samostalni inspektor, MUP Zeničko-dobojskog kantonaVojislav Pelkić, zamjenik načelnika Uprave policije, MUP Republike SrpskeFahrudin Selimović, zamjenik šefa Policije Brčko distrikta Bosne i HercegovineZijad Sradović, načelnik Sektora uniformisane policije – glavni inspektor, MUP Tuzlanskog kantonaDragoljub Subotić, viši inspektor, MUP Zeničko-dobojskog kantonaBorislav Šarić, inspektor u Upravi policije, MUP Republike Srpske Vedad Šečić, glavni inspektor, MUP Zeničko-dobojskog kantonaKemal Šehić, šef Odjela za edukaciju, MUP Srednjobosanskog kantonadr Mile Šikman, načelnik Uprave za policijsko obrazovanje, MUP Republike Srpske Vjekoslav Šimunović, načelnik Odjela za profesionalne standarde - glavni inspektor, MUP Županije Zapad-nohercegovačke Ognjen Zekić, stručni savjetnik, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine

Podrška:Zoran Petrović, predstavnik projekta „Rad policije u zajednici u BiH“dr Peter Schorer, direktor projekta „Rad policije u zajednici u BiH“

Fotogra� je: Vedad Divović, Ivan RaičLektor: Kristina Filipović

Posebna zahvalnost se izražava rukovodstvu policijskih akademija u Banjaluci i Sarajevu na njihovoj logistič-koj podršci radu tima autora.


6


Rad policije u zajednici u Bosni i Hercegovini – Priručnik

Autori:Damir Čutura, MUP Županije ZapadnohercegovačkeHalid Emkić, Policija Brčko distrikta Bosne i HercegovineMirko Golijanin, MUP Republike SrpskeVehid Hodžić, Policijska akademija Sarajevo, MUP Federacije Bosne i Hercegovine Zoran Jovanović, Policijska akademija Banjaluka, MUP Republike SrpskeBakir Kadrić, Policijska akademija Sarajevo, MUP Federacije Bosne i HercegovineMiralem Malkić, MUP Tuzlanskog kantonaDarko Maričić, MUP Republike SrpskeVedran Mulabdić, Ministarstvo sigurnosti Bosne i HercegovineNataša Rajković, MUP Zeničko-dobojskog kantonaŽeljko Spasojević, Policijska akademija Banjaluka, MUP Republike SrpskeStephane Vaney, o� cir policije iz Ženeve

Izdavač: CPU d.o.o. SarajevoSuizdavač: Švicarski ured za saradnju u BiH, Piruša 1, 71000 SarajevoISBN: 978-9958-9958-7-3Dizajn i štampa: CPU d.o.o. SarajevoTiraž: 2.000

Ova publikacija ne mora obavezno sadržavati stanovišta SDC-a. Mišljenja iznesena u njoj predstavljaju sta-vove autora.

© SDC 2010


7

Sadržaj


8


1. POLICIJA U ZAJEDNICI - POJAM, HISTORIJAT, CILJEVI .................................................................................. 111.1 Zašto „rad policije u zajednici“? ............................................................................................................................. 131.2 Šta je „rad policije u zajednici“ - pregled ............................................................................................................... 141.3 Sigurnost kao jedna od osnovnih ljudskih potreba ............................................................................................ 171.4 Može li policija sama omogućiti sigurnost? ......................................................................................................... 181.5 Historijat rada policije u zajednici .......................................................................................................................... 181.6 Tradicionalni i savremeni oblici policijskog djelovanja ..................................................................................... 211.7 Različiti aspekti policijskih zadataka ..................................................................................................................... 231.8 Zadaci i metode rada policije u zajednici .............................................................................................................. 231.9 Ciljevi rada policije u zajednici ............................................................................................................................... 241.10 Čemu teži policija a šta građani očekuju? ............................................................................................................. 241.11 Razvoj osnova rada policije u zajednici ................................................................................................................. 25

2. ELEMENTI RADA POLICIJE U ZAJEDNICI............................................................................................................. 272.1 Oblasti .......................................................................................................................................................................... 29

2.1.1 Partnerstvo između policije i zajednice ...................................................................................................... 292.1.2 Rješavanje problema u partnerstvu sa drugima ........................................................................................ 312.1.3 Preventivna politika sigurnosti zasnovana na lokalnom okruženju ..................................................... 332.1.4 Otvorenost ........................................................................................................................................................36

2.2 Principi djelovanja ..................................................................................................................................................... 372.2.1 Načini djelovanja u svrhu postizanja ciljeva RPZ-a ................................................................................. 372.2.2 Bitni principi rada policije u zajednici......................................................................................................... 38

2.3 Rezultati ....................................................................................................................................................................... 412.3.1 Kvalitativni kriteriji za procjenu prevencije kriminala i ostalih aspekata sigurnosti ........................ 412.3.2 Očekivani rezultati preventivnih mjera ......................................................................................................45

3. POLICIJSKI SLUŽBENICI KOJI RADE U ZAJEDNICI ............................................................................................ 393.1 Kvaliteti potrebni za rad policije u zajednici ........................................................................................................ 413.2 Crte ličnosti policajca u zajednici ........................................................................................................................... 413.3 Socijalne i lične sposobnosti .................................................................................................................................... 473.4 Proaktivno razmišljanje ...........................................................................................................................................493.5 Metoda i speci� čni instrumenti rada.....................................................................................................................50

4. KONKRETNE AKTIVNOSTI POLICAJCA U ZAJEDNICI ................................................................................... 514.1 Kontakt sa stanovništvom ....................................................................................................................................... 534.2 Info-tabla (tabela događaja) .....................................................................................................................................544.3 Informiranje nadređenih ......................................................................................................................................... 554.4 Mjesečni izvještaj .......................................................................................................................................................564.5 Karta sigurnosnih događaja ....................................................................................................................................604.6 Kartoteka značajnih objekata ..................................................................................................................................604.7 Ostale aktivnosti ........................................................................................................................................................ 624.8 Informiranje ............................................................................................................................................................... 624.9 Komandirov pristup konceptu rada policije u zajednici ................................................................................... 62


9

5. RJEŠAVANJE PROBLEMA METODAMA MARKETINGA SIGURNOSTI I SARA......................................... 635.1 Metoda „Marketing sigurnosti“ radi održivog rješavanja problema .............................................................. 65

5.1.1 Potrebni koraci za postizanje procesa „Marketing sigurnosti“ .............................................................. 655.1.2 Elementi „Marketinga sigurnosti“ ............................................................................................................... 675.1.3 Razvoj projekta.................................................................................................................................................685.1.4 Metode pridobijanja mogućih partnera u projekt „Marketing sigurnosti“ .........................................77

5.2 Metoda SARA kao jedan od osnovnih instrumenata (alata) za rješavanje problema u zajednici ............. 815.2.1 Skeniranje - Scanning ..................................................................................................................................... 825.2.2 Analiza - Analysis ............................................................................................................................................ 825.2.3 Odgovor - Response ......................................................................................................................................... 825.2.4 Procjena - Assessment ..................................................................................................................................... 825.2.5 Plan rada - primjena metode SARA ............................................................................................................ 83


10



11

POGLAVLJE 1Policija u zajednici –

pojam, historijat, ciljevi


12


Ciljevi ovog poglavlja: Osvrnuti se na osnove rada policije u zajednici

Odrediti nivo sigurnosti potreban da bi ljudska zajednica napredovala

Povećati svijest o tome da policija ne može sama pružiti nivo sigurnosti koji građani žele

Saznati više o historiji rada policije u zajednici

De� nirati položaj rada policije u zajednici unutar oraganizacije policije

Odrediti zadatke, metode i ciljeve rada policije u zajednici


13

Policija u zajednici – pojam, historijat, ciljevi

1.1 Zašto „rad policije u zajednici“?

Zaštita lične sigurnosti i ostalih Ustavom zagarantiranih prava svakog građanina predstavlja jedan od najvažnijih zadataka demokratske države. Građanin je u modernom društvu delegirao zadatke na državu, koje je u prijašnjim društvenim oblicima sam preuzimao. Demonstraciju svoje sigurnosti današnji čovjek više ne vidi u nošenju primitivnih oružja (prahistorija), mačeva (plemići u srednjem vijeku) niti vatrenog oružja (rani naseljenici u Americi). Naime, današnji čovjek vjeruje da će država upotrijebiti sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi ga zaštitila.

Država zbog toga pojedincima ili grupama ne tolerira vršenje nasilja, čak ni kada su ovi uvjereni da na to imaju pravo. Svaka država, zapravo, preuzima na sebe monopol na primjenu sile. Za primjenu prava na upotrebu sile u provođenju ustavnih zahtjeva vezanih za prava, slobodu i sigurnost isključivo je nadležna država. To znači da država silom prijeti ili je upotrebljava na osnovu zakona i primjerenosti.

Policija je najvažniji instrument kojim država raspolaže u ovu svrhu. U načinu na koji policija izvrša-va svoje zadatke oslikava se i odnos države prema građaninu, odnosno da li se on smatra ravnopravnim partnerom ili podređenim subjektom? Da li se njegovi problemi i strahovi koji su vezani za ličnu sigurnost shvataju ozbiljno ili se zanemaruju? Da li se smatra korisnikom policijskih usluga (klijentom) ili faktorom smetnje?

Ovaj stav jasno dolazi do izražaja u načinu rada policije. Govori se o radnoj � lozo� ji policije. Ako se od svakog građanina jedne države zahtijeva da se osjeća odgovornim za državu i da, u tom smislu, samoini-cijativno preuzme jedan dio odgovornosti za društvo, onda policija mora, zbog vlastite potrebe, preduzeti sve kako bi, u službi građanina, zaštitila građanina od kriminala i drugih opasnosti.

Pri tome, danas više nije dovoljno reagiranje na kriminalna djela i nesreće. Naprotiv, moraju se pronaći uzroci koji su mogli dovesti do krivičnih fenomena i opasnosti od nesreća. Prepoznatim uzrocima se mora preventivno pristupiti. Također, treba ih dugoročno smanjiti i, ako je moguće, ukloniti ih.

Zbog složenih povezanosti modernog života, preventivni rad najčešće ne može biti postignut isključivo pomoću policije, nego zajedničkim djelovanjem sa drugim institucijama. Zbog toga je često potrebno stva-rati nove strukture saradnje i tražiti nova sredstva i načine rada kako bi se uzroci objektivnih opasnosti i straha građana spriječili ili smanjili. Koliko god se građani mogu osloniti na zaštitu policije, toliko moraju biti svjesni činjenice da i oni moraju dati svoj doprinos i podržavati državne organe sigurnosti u njihovom radu.


14


1.2 Šta je rad policije u zajednici - pregled

Rad policije u zajednici podrazumijeva partnerstvo između policije i građana u kojem partneri djeluju i rade zajedno na uočavanju i rješavanju problema u zajednici.

Ukratko rečeno: rad policije u zajednici, s jedne strane, predstavlja � lozo� ju rada policije, a, s druge strane, to su operativni koncepti i mjere koji se primjenjuju u korist sigurnosti neposrednog okruženja građana, a koji jačaju osjećaj sigurnosti i doprinose odnosu povjerenja između građana i policije.

Rad policije u zajednici (RPZ) - uopćeno

Rad policije u zajednici predstavlja savremeni način rada policije integriranog u društvo. On, također, zadovoljava principe ljudskih prava i principe pravne države i:

- ima za cilj da, u smislu pružanja usluga, stvara sigurnost i osjećaj sigurnosti, te da jača povjerenje građana u rad policije

- predstavlja način razmišljanja i postupanja policajaca

- ugrađen je u organizaciju, strukturu, hijerarhiju i u rukovodstvo policije

Rad policije u zajednici (RPZ) konkretno predstavlja:

- proaktivni i preventivni rad policajaca

- otvorenu komunikaciju sa građanstvom

- rad osposobljenih RPZ policajaca, koji u svojim rejonima ostvaruju i njeguju kontakt sa građani-ma, preduzećima i institucijama

- provođenje projekata „Marketinga sigurnosti“ (projekti u kojima policija sarađuje sa drugim insti-tucijama ili licima kako bi dugoročno povećala sigurnost i osjećaj sigurnosti)

- sve ostale mjere koje omogućavaju, podržavaju i unapređuju RPZ

Ciljevi i radne oblasti RPZ-a se pojednostavljeno mogu gra� čki prikazati pomoću tzv. „RPZ jajeta“: Ovo „jaje“ sadrži tri glavna cilja RPZ-a i četiri radne oblasti koje su posebno važne za postizanje ciljeva:


15


PovjerenjeOsjećaj sigurnosti

Sigurnost

KontaktPrisutnost

SaradnjaTimski rad

OtvorenostOdnosi s javnošću

Prevencija

U sredini ovog prikaza su navedena tri osnovna cilja rada policije u zajednici (RPZ):

− RPZ ne radi samo na pružanju objektivne sigurnosti nego je skoncentriran i na jačanje često od objektivne sigurnosti različitog osjećaja sigurnosti građana i na izgradnju povjerenja između građana i policije.

− Iskustvo pokazuje da osjećaj sigurnosti kod građana u prvom redu zavisi od toga da li se njihovo direktno okruženje čini urednim i sigurnim. Građani ne dobijaju osjećaj sigurnosti iz statističkih brojki koje prikazuju objektivnu sigurnost. Međutim, vidljiva prisutnost policije je izuzetno zna-čajna za osjećaj sigurnosti.

• Stepen objektivne sigurnosti se oslikava u statističkim podacima koji navode konkretno činjenično stanje koje je ustanovila policija. Naprimjer, u mostarskom kvartu X u 2009. godini prijavljeno je pet lica zbog � zičkog nasilja.

• Stepen subjektivne sigurnosti, odnosno osjećaja sigurnosti se izražava ličnim osjećajem lica, koji je vezan za sigurnosnu situaciju u njihovom okruženju. Radi se o pitanju da li ta lica nemaju, imaju malo, mnogo ili veoma mnogo straha od toga da postanu žrtve nekog kriminalnog djela ili neke nesreće. Naprimjer, prema podacima provedene ankete, u doboj-skom kvartu Y mnoga lica osjećaju strah kada navečer poslije 22 sata izađu van kuće, iako statistika navodi da se radi o natprosječno sigurnom kvartu.

Razlozi za ovakvu situaciju bi mogli biti, npr., loša rasvjeta, prljavština, tamni i nepregled-ni dijelovi ulica, grmovi koji se nalaze u toj ulici, omladina koja tim dijelom prolazi kada ide u diskoteku ili neki slični fenomeni koji objektivno do sada nisu doveli do ugrožavanja.


16


U četiri vanjska dijela našeg gra� čkog prikaza predstavljene su glavne oblasti na koje se u okviru RPZ-a mora obratiti posebna pažnja kako bi se mogla postići tri cilja koja su navedena u centru „RPZ jajeta“:

- Kontakt i prisutnost policije su od centralnog značaja. Vidljiva prisutnost ljubaznog policajca dokazano pospješuje osjećaj sigurnosti kod građana. Ukoliko građani lično poznaju policajca, po-vjerenje raste. Djelovanje RPZ policajca je skoncentrirano na ovaj fenomen i on aktivno traži kon-takt sa građanima iz njegovog rejona. U ovu svrhu se komunikacione sposobnosti svih pripadnika policije unapređuju kroz TA-nastavu (obuku vrše specijalno obučeni TA-treneri).1

- Kako se ne bi moralo djelovati tek na posljedice (krivična djela, nesreće, smetnje), u proaktivnom radu se vrši prevencija da bi se smanjile negativne pojave, odnosno da bi se njihovi uzroci mogli ukloniti. Ovo je zadatak cijele policije, ali posebno RPZ policajaca. Oni su prvenstveno usmjereni na preventivni i proaktivni rad koji iziskuje mnogo vremena. Zbog toga su oni oslobođeni svakod-nevnog reaktivnog i represivnog rada, čiji obim ostale policajce zapravo onemogućava da budu proaktivni.

- Preventivno pristupanje problemima i pronalaženje dugoročnih rješenja često zahtijeva izradu projekata i planova. Nakon što se prepoznaju problemska polja i njihovi mogući uzroci, policija najčešće nije u mogućnosti da sama izradi konceptualna rješenja i da odredi potrebne mjere, već to uspijeva uz saradnju i partnerstvo sa državnim institucijama, nevladinim organizacijama, drugim institucijama ili sa građanima. Takav partnerski projektni rad naziva se „Marketing si-gurnosti“. Zbog toga se u cijeloj policiji, posebno u uniformiranoj policiji, obučavaju stručnjaci ove vrste projektnog menadžmenta. Preventivno i dugoročno rješenje predstojećih problema građani-ma pokazuje da država i policija shvataju njihove brige ozbiljno i da konkretno traže rješenja. To stvara povjerenje i osjećaj sigurnosti.

- Saradnja između građana i policije uvjetuje da građani shvate šta je zadatak policije, koji se ciljevi prate i kojim mjerama i radnjama oni trebaju biti postignuti. RPZ u tu svrhu koristi svako moguće medijsko sredstvo za odnose sa javnošću, kako bi rad policije približili građanima, odnosno kako bi im taj rad bio jasan. Otvorenost u radu policije značajno utječe na stvaranje povjerenja. Zbog toga je izuzetno važno da se radne oblasti, priželjkivani ciljevi i sredstva kojima oni trebaju biti postignuti građanima jasno i otvoreno objasne.

RPZ u spomenutim oblastima čini da osjećaj sigurnosti i povjerenje građana rastu, što, s druge strane, olakšava i ubrzava rad policije. RPZ jednako koristi i građanima i policiji.

1 TA - Transakciona analiza - Obuka iz oblasti komunikacije sa težištem na upravljanju kon� iktima


17


1.3 Sigurnost kao jedna od osnovnih ljudskih potreba

Potreba za sigurnošću je univerzalna ljudska potreba. U tome su se složili mnogi teoretičari, a jedan od najpriznatijih je Maslov (A. H. Maslow, 1908-1970).

Maslovljeva teorija (piramida):

Prema Maslovljevoj teoriji, svako ljudsko biće pokušava zadovoljiti niz potreba poredanih po njihovoj važnosti.

5. Potreba zasamopotvrđivanjem

4. Potreba za priznanjem

3. Društvene potrebe

2. Potreba za sigurnošću

1. Fiziološke potrebe

sekundarne potrebe

primarne potrebe

Svaki put kada se određena potreba zadovolji, prelazi se na viši nivo potreba. Ovo je predstavljeno Maslovljevom piramidom. Prema tome, određeno lice će prvo nastojati da zadovolji svoje osnovne potrebe prije nego što pređe na „viši nivo“ potreba.

Nivo 1 čine potrebe čije zadovoljenje predstavlja puko preživljavanje (� ziološke potrebe): svako ljudsko biće mora zadovoljiti osnovne životne potrebe.

Nivo 2 čine potrebe za sigurnošću. U širem smislu, sigurnost podrazumijeva ne samo � zičku sigur-nost nego i sigurnost stana, radnog mjesta, ličnu sigurnost i sigurnost imovine.

Sve dok ova dva osnovna nivoa piramide nisu zagarantirana, ljudi neće pokušavati zadovoljiti druge potrebe koje nisu od vitalnog značaja.


18


1.4 Može li policija sama omogućiti sigurnost?Jedan od najvažnijih zadataka policije jeste da se osigura društveni mir i spokojstvo tako da se demo-

kratski, ekonomski, socijalni i drugi procesi u društvu odvijaju na zakonit i društveno prihvatljiv način. Međutim, sigurnost je veoma složen fenomen koji nije moguće osigurati bez aktivnog učešća svih članova društvene zajednice.

Rad policije u zajednici se zasniva na uvjerenju da današnji izazovi sa kojima se policija susreće zahti-jevaju od nje da pruži jednu sveobuhvatnu uslugu, proaktivnu i reaktivnu u isto vrijeme.

U policijskom djelovanju u zajednici policajci su više proaktivni, a manje reaktivni jer policijsko dje-lovanje u zajednici prepoznaje i predviđa probleme zajednice i sprečava njihovo nastajanje, odnosno na-stavljanje ako su već u toku. Tom prilikom ostale institucije i građani se moraju uključiti kao partneri pri prepoznavanju i rješavanju problema.Cilj partnerstva je da održi mir, sigurno okruženje i prosperitet za sve članove zajednice.

1.5 Historijat rada policije u zajedniciU svom današnjem obliku, koncept rada policije u zajednici dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država,

Kanade i drugih anglo-saksonskih država. U suštini, on predstavlja globalni pokušaj jednog društva da se bori protiv kriminala i da provede preventivne akcije na nivou zajednice.

Prije nego što se pozabavimo komponentama ovog „povratka radu policije u zajednici“, pokušajmo dati kratak historijski pregled ovog koncepta. Stručnjaci na ovom polju smatraju da se porijeklo rada po-licije u zajednici može pratiti u prošlost do reforme policije koja se desila u Engleskoj i Velsu tokom 19. vijeka.

Nakon što je bio suočen sa dotad neviđenim porastom kriminaliteta, ser Robert Pil (Sir Robert Peel), tadašnji ministar unutrašnjih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, postavio je osnove za novu organizaciju policije - preventivnu, odvojenu od vojske - u kojoj bi policijski službenici trebali služiti građanima, provo-diti zakon i održavati javni red i mir, sve u isto vrijeme.

Na inicijativu Roberta Pila, 1829. godine donosi se prvi zakon o policiji u demokratskoj zemlji (Engleska), koji je ustanovio devet principa za policijsko djelovanje u zajednici:

1. PrevencijaSpriječiti kriminal i nerede prije nego koristiti vojnu silu i strogo kažnjavanje.

2. Odobravanje javnosti Prepoznati da snaga policije zavisi od javnog odobravanja njihove egzistencije, djelovanja i po-našanja. Zadobiti povjerenje javnosti.


19


3. Saradnja sa javnošću Prepoznati da je saradnja sa javnošću neophodna da bi se osiguralo provođenje zakona.

4. Fizička sila Bolja saradnja sa javnošću smanjuje potrebu za upotrebu � zičke sile.

5. Nepristrana služba Ponuditi usluge i saradnju svima, bez obzira na bogatstvo i socijalni status, spremnim žrtvova-njem u zaštiti i očuvanju života.

6. Neophodna razumna upotreba sile Koristiti silu samo kada je to neophodno i u slučaju kada nagovaranja, savjeti i upozorenja nisu dovoljni, da pri tome upotreba neophodne � zičke sile bude najnižeg ranga.

7. Policija i javnost Stalno održavati odnose sa javnošću tako da se izreka: „Policija je javnost i javnost je policija“ provede u djelo. Policajci su samo članovi društva plaćeni da vode punu brigu o građanima u interesu zajednice, njezine dobrobiti i opstanka.

8. Funkcija policije Shvatiti da je funkcija policije da hapsi, a ne da autoritativno sudi i kažnjava krivca. Ovo nije zadatak policije, nego pravosuđa.

9. E� kasnost policije Znati da je pokazatelj e� kasnosti policije odsustvo kriminala i nereda, a ne vidljiva akcija poli-cije dok se suočava sa kriminalom i neredima kao posljedicama.

Prije četrdesetak godina u zapadnoevropskim zemljama policija je počela osjećati korist od tehnološ-kog napretka (vozila, telefon, radiouređaji). Dok je tokom 1960-ih vidljiva prisutnost policije bila osigura-na stalnim pješačkim patrolama, danas je situacija značajno drugačija. Snabdjevenost policije motornim vozilima direktno je utjecala na veličinu teritorija koje su trebale biti pokrivene zonom odgovornosti. Kao posljedica motorizacije i centralizacije policijskih jedinica, u značajnoj mjeri je izgubljena direktna veza između policije i građana. Istovremeno, policija je htjela da poboljša svoje mogućnosti intervencije, kako bi mogla što brže da odgovori na zahtjev građana. Ovo se dešavalo u kontekstu povećanja kriminaliteta i problema vezanih za odvijanje saobraćaja (povećanje broja vozila će sigurno imati za posljedicu poveća-nje nesreća u saobraćaju). Tokom 1970-ih tehnološki razvoj je pod pritiskom ekonomije donio potrebu za jakom racionalizacijom. To je imalo za posljedicu zatvaranje nekih područnih policijskih stanica u grado-vima i predgrađima.

Posljedica ovakvog razvoja je smanjenje kontakta i povećanje jaza između policije i građana. Ljudi su se osjetili napušteno prilikom suočavanja sa svakodnevnim životnim opasnostima. Zbog toga je tražena veća i jasnija prisutnost policije na ulici. U većim evropskim gradovima, tokom 1970-ih, rad policije u zajednici se pojavio kao reakcija na ove zahtjeve. Tješnja veza između građana i policije je stvorila veće povjerenje, poboljšala osjećaj sigurnosti i rezultirala boljom saradnjom, što je naposljetku stvorilo e� kasniji rad poli-cije.

Razlog za povećanje jaza između građana i policije nije bio u svim zemljama samo ubrzani ekonomski razvoj. U pojedinim zemljama ova pojava se desila usljed djelovanja autoritarne vlasti. Bez obzira na to šta bi mogao biti razlog nastanka jaza između policije i građana, moramo reći da policija, u demokratskoj


20


državi, čini dio društva i ima zadatak da pruži uslugu države u domenu sigurnosti. Mentalitet rada policije u zajednici najbolje se izražava prethodnom rečenicom.

Iako se pojam community policing na prostoru Balkana vremenski vezuje uz posljednju deceniju, mo-di� cirani i daleko skromniji oblici ovakvog načina rada postojali su i u periodu bivše SFRJ, naročito od druge polovine osamdesetih godina prošlog vijeka. Tadašnji sistem tzv. „općenarodne odbrane i društvene samozaštite“, i uz činjenicu da je u sebi sadržavao brojne šablonizirane i reaktivne principe rada, u određe-noj mjeri se oslanjao i na saradnju sa stanovništvom, prvenstveno preko mjesnih zajednica kao osnovnih lokalnih organa uprave. Nekadašnji sektorski policajci su u pojedinim segmentima djelovanja predstavljali svojevrstan pandan kontakt-policajcima koji danas postoje u brojnim nacionalnim policijskim službama. Radeći na svom području duži vremenski period, često balansirajući između osjećaja poštovanja i straho-poštovanja na koje su se oslanjali u svakodnevnom radu, postajali su integralni dio matične mikrosredine, stvarajući na taj način preduvjete za uspješnije rješavanje sigurnosnih problema. Za razliku od modela rada policije u zajednici gdje je zaštita građana centralni interes policijske službe, bivši model rada bio je usmjeren na zaštitu države i društvenog poretka. U skladu s tim, javnost je policiju najčešće posmatrala kao organizaciju čija je primarna zadaća zaštita režima, a ne kao javnu službu čija je primarna zadaća za-štita građana, njihovih prava i sloboda, odnosno, policija nije posmatrana kao servis građana (ili kao javni servis), kako se danas doživljava u zapadnoevropskim i drugim razvijenim zemljama.

Ratna i poratna dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije dovela su do znatne militarizacije i politiza-cije policije, te povezivanja njezinih pojedinih segmenata sa različitim kriminalnim grupama, što je za posljedicu imalo narušavanje ugleda policijske službe. Demokratizacijom društva započeto je suzbijanje ovakvih pojava, ali je, i uz provedene reforme, osnovna uloga policije ostala zaštita države i ustavom utvr-đenog društvenog poretka u svrhu zadovoljavanja potreba strukture vlasti. Prisustvo pripadnika IPTF-a, a potom EUPM-a, razmjena iskustava sa policijama razvijenih zemalja svijeta, saradnja sa brojnim međuna-rodnim organizacijama, promjene u zemljama okruženja, članstvo u različitim udruženjima, a posebno u Asocijaciji šefova policija Jugoistočne Evrope (SEPCA), stvorili su preduvjete za prve inicijative vezane uz primjenu novog načina policijskog djelovanja baziranog na radu policije u zajednici.

Nakon početnih koraka u oblasti rada policije u zajednici, koje je 2002. godine inicirao IPTF, krajem 2004. godine EUPM je na prostoru BiH započeo sa implementacijom više projekata među kojima su bili i tzv. 5.5 i 5.4, odnosno „Rad policije u zajednici“ i „Jačanje sposobnosti lokalne policije u pogledu sigurnosti povratnika“. Prema ocjeni implementatora, ovi projekti su u potpunosti zaživjeli na cjelokupnom prostoru BiH. Međutim, praktični rezultati na terenu su se u znatnoj mjeri razlikovali, jer je izostala sveobuhvatna obuka policijskog kadra. Također, implementaciji osnovnih principa rada policije u zajednici je uglavnom pristupano površno, što ukazuje na nepostojanje dubljeg planskog i strateškog djelovanja.

Od oktobra 2003. do decembra 2005. godine, u saradnji sa britanskim Odjeljenjem za međunarodni razvoj (DFID), u dvije pilot-općine, Prijedor u Republici Srpskoj i Žepče u Federaciji BiH, otpočeo je pilot-projekt provođenja strategije rada policije u zajednici i sigurnosti zajednice, radi poboljšanja sigurnosti i preventivnog djelovanja na kriminal, javni red i mir, sa naglaskom na smanjenje tenzija i povećanje povje-renja građana u policiju. Osim toga, jedan od bitnih ciljeva odnosio se i na korelaciju sa ostala tri projekta, koji su se unutar šireg programa provodili u BiH, a to su „Razvoj prihvatljivih i efektivnih strategija u sektoru pravde“, „Pravda u zajednici“ i „Pristup pravnoj pomoći i informacijama“, radi poboljšanja koordi-nacije između policije i drugih organa u sektoru pravde.


21


Istovremeno, na području Zeničko-dobojskog kantona u Federaciji BiH, prvenstveno na području Ze-nice, uz podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC /DEZA), realiziran je pilot-projekt „Rad policije u zajednici“. Aktivnosti su bile usmjerene na obuku iz oblasti transakcione analize (komunikolo-gije), zatim na edukaciju i uvođenje policajaca za rad policije u zajednici, marketing sigurnosti, saradnju sa medijima, renoviranje i opremanje prijemnih prostorija, promotivnu kampanju i ankete. Nakon pilot-faze u Zenici tokom 2006. godine, projekt je proširen na područje cijelog Zeničko-dobojskog kantona. Od 2007. godine ovaj projekt je, uz saradnju svake pojedine policijske agencije i uvažavajući lokalne prilike, proširen i na sve ostale kantone u Federaciji BiH, na područje Republike Srpske i Distrikta Brčko.

Polovinom 2006. godine imenovana je radna grupa za izradu nacrta „Strategije za rad policije u zajed-nici u BiH“, koja je u novembru iste godine uspješno okončala spomenutu aktivnost, a 27. jula 2007. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je ovaj dokument. Nakon toga, u januaru 2008. godine, Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o imenovanju tima za implementaciju „Strategije za rad policije u zajednici u BiH“, koji je započeo sa njezinom implementacijom. Također, stvorena je uspješna infrastruktura u policijskim agen-cijama za provođenje planiranih poslova i zadataka, što je ubrzalo realizaciju brojnih strateških projekata, akcija i svih ostalih aktivnosti iz oblasti rada policije u zajednici.

1.6 Tradicionalni i savremeni oblici policijskog djelovanja

U tradicionalnom modelu policija je djelovala skoro isključivo reaktivno, odnosno djelovala je tek na-kon izbijanja incidentnih situacija (u smislu ovog teksta pod incidentima smatramo kaznena djela, prekr-šaje narušavanja javnog reda i mira, kao i sve druge oblike protivzakonitog i asocijalnog ponašanja).

U skladu s tim, kriteriji uspješnosti policijskog djelovanja prvenstveno su bili stopa rasvijetljenosti ka-znenih djela i brzina intervencije prilikom izbijanja incidentnih situacija.

Međutim, pokazalo se da unatoč visokoj rasvijetljenosti kaznenih djela i unatoč, u pravilu, brzim in-tervencijama policije nakon izbijanja incidenata, u brojnim zemljama dolazilo je do eskalacije incidentnih situacija, zbog čega je rastao osjećaj nesigurnosti građana, a samim time raslo je i nepovjerenje u policiju kao i nepovjerenje u državu u najširem smislu.

Posljedično, to nepovjerenje u državne institucije dovodilo je do apatije građana i do slabog odziva na izbore, odnosno pokazalo je se kao prijetnja i samom demokratskom uređenju zemlje u kojoj je došlo do takvih procesa.

Uočivši to, policije najrazvijenijih zemalja prije nekoliko desetljeća prihvatile su novu i donekle druk-čiju � lozo� ju djelovanja, odnosno prihvaćen je model „rada policije u zajednici“.


22


Više je postulata (temeljnih � lozofskih pretpostavki) ovog modela, a mi ćemo izdvojiti dva:

• policija i pravosuđe ne mogu riješiti problem sigurnosti neke zajednice bez aktivne uključenosti i drugih društvenih subjekata u rješavanje tih problema,

• nije dovoljno intervenirati nakon izbijanja incidenata, potrebno je rješavati probleme koji generi-raju pojavu incidentnih situacija.

Naravno, prihvaćanjem ove � lozo� je rada policija se ne odriče represivnog djelovanja. Naprotiv, kada god je to potrebno, policija će djelovati represivno, i to brzo i e� kasno, ali će njena � lozo� ja biti rješavanje latentnih problema prije nego što se ti problemi manifestiraju (dobiju pojavni oblik).

Shematski, to izgleda ovako:Razlike između tradicionalnog i modernog rada policije

1. Decentralizacija donošenja odluka

TRADICIONALNI NAČIN RADA Sve odluke, kako strateške tako i odluke na operativnom nivou, donose visokopo-

zicionirani rukovodioci

MODERNI NAČIN RADADecentralizacija donošenja odluka na niže nivoe kako bi službenici koji se

nalaze na licu mjesta mogli brzo dono-siti odluke

2. Ko je odgovoran za prevenciju i borbu protiv kriminala

TRADICIONALNI NAČIN RADA Prevencija i borba protiv kriminala su

isključivo odgovornost policije

MODERNI NAČIN RADAOva odgovornost se dijeli sa drugim institucijama (državnim, privatnim,

NVO-ima, pojedinačnim građanima)3. Odnosi prema građanima

TRADICIONALNI NAČIN RADAKomunikacija i saradnja sa građanima su

sporadične i zavise od sklonosti svakog policajca pojedinačno

MODERNI NAČIN RADAInstitucionalizacija partnerstva

4. Operativni aspekti

TRADICIONALNI NAČIN RADAPolicija reagira na krivična djela i ima za

cilj hvatanje počinilaca

MODERNI NAČIN RADADodatno, policija istražuje uzroke i

uvjete koji su doveli do pojave krimi-nala

5. Tehnički aspekti

TRADICIONALNI NAČIN RADADobra prisutnost, brz odaziv na poziv i

kvalitetne istražne mjere i radnje

MODERNI NAČIN RADADodatno, upotreba metoda SARA i

„Marketing sigurnosti“ radi poboljša-nja „tradicionalnog“ načina rada

Tradicionalnim načinom rada policije željeli smo otkriti počinioca krivičnog djela, te smo se fokusirali na postojeće negativne pojave, dok se radom policije u zajednici na taj tradicionalni rad dodaje potraga za prepoznavanjem uzroka i uvjeta koji su doveli do pojave kriminala, sve radi njihovog otklanjanja, tj. sprje-čavanja pojave kriminala. Bolje je spriječiti nego liječiti.


23


1.7 Različiti aspekti policijskih zadataka

Policija obavlja nekoliko osnovnih zadataka:

Rad policije uzajednici je integralni

dio ovih dužnosti i fokusira se na

određena pitanja

Reagirati brzo na poziv Osigurati javni red i mir

Izvršiti uviđaj

Kontrolirati i regulirati saobraćaj

Provesti krivične istrage

Ovo znači da moramo odstupiti od čisto autorirarnog i reaktivnog ponašanja policije

1.8 Zadaci i metode rada policije u zajedniciPolicija svakodnevno sarađuje sa građanima fokusirajući pažnju na sprečavanje kriminala i drugih

opasnosti, izgrađujući partnerstvo na ravnopravnim osnovama.

Sigurnost jednog društva zahtijeva angažiranje svih relevantnih faktora, a ne djelovanje i odgovornost samo jedne institucije - policije. Svaki pojedinačni partner treba dati svoj doprinos, uz zajednički rad na rješavanju problema.

Način na koji je policija radila i metode koje je koristila u prošlosti više nisu dovoljni da se odgovori izazovima i potrebama sadašnjosti i budućnosti. Ovo ne znači da je sve što je rađeno u prošlosti pogrešno i da se treba odbaciti. Naime, sve ono što je bilo dobro i korisno bit će ugrađeno u nove ciljeve i radne metode policije.

Podrazumijeva se da rad policije, njegovi ciljevi, metode i sredstva moraju biti potpuno zasnovani na zakonu. Policajci u svom radu ne koriste samo vozila nego idu i u pješačke patrole ili koriste bicikle kako bi se kretali kroz svoje sektore, sve radi ostvarivanja i poboljšanja kontakta sa građanima.


24


1.9 Ciljevi rada policije u zajedniciGlavni cilj rada policije u zajednici jeste poboljšanje kvaliteta života, a ne samo borba protiv kriminala.

Radi se o tome da se problemi rješavaju dugoročno. Upravo je to razlog zašto prevencija na lokalnom nivou treba biti više uključena u obim usluga koje policija pruža.

Podrazumijeva se da trebamo nastaviti sa borbom protiv svih oblika kriminala, kao što smo to radili i do sada.

Da bismo smanjili kriminalne pojave, potrebno je provoditi različite konkretne mjere i radnje i težiti poboljšanju sigurnosti i osjećaja sigurnosti. Statistike koje govore o kriminalitetu i nesrećama trebamo prihvatiti realno te ih konstantno pratiti i „držati pod kontrolom“.

Rad policije u zajednici je odgovor na povećanje broja društveno devijantnih pojava, sitnog kriminala i povećanje osjećaja nesigurnosti. Dakle, rad policije u zajednici doprinosi osiguranju boljeg kvaliteta života ljudi.

Policija građane treba posmatrati kao partnere, ali i građani, također, trebaju pružiti svoj puni dopri-nos u realizaciji ovog koncepta.

1.10 Čemu teži policija a šta građani očekuju?Ciljevi policije Očekivanja građana

Prodrijeti u sve aspekte sigurnosnog ugrožavanja radi sprečavanja kriminala i drugih opasnosti i na

taj način ukloniti osjećaj nesigurnostiZnati šta to policija radi

Preduzeti sve neophodne mjere i radnje kako bi se smanjio kriminal i otklonile opasnosti Vidjeti policiju kao partnere

Podučiti građane da pravilno procijene opasnost i prevaziđu osjećaj straha

Policija bi trebala da zna i adekvatno odgovori na direktne potrebe građana

Smanjiti osjećaj straha građana te podržavati pre-ventivno ponašanje i akcije Policija bi trebala biti prisutna u smislu preventive

Eliminirati faktore koji pogoduju razvoju krimina-liteta i drugih opasnosti

Policija bi trebala shvatiti da se sigurnost ne očituje isključivo kroz statistike o kriminalu

Razvijati i jačati osjećaj odgovornosti među građa-nima, čak i onda kad su u pitanju lična i imovinska

sigurnost drugih ljudiVjerovati policiji

Promovirati saradnju između građana i policije. Ohrabrivati građane da obavještavaju policiju na odgovoran način, u slučaju kad se desi krivično

djelo ili neka druga opasnost

Policija bi trebala dati doprinos pri rješavanju pro-blema građana koji se tiču sigurnosti.


25

1.11 Razvoj osnova rada policije u zajedniciRad policije u zajednici je � lozo� ja, mentalitet rada policijskih službenika. Tiče se cijele organizacije

policije, baš svakog službenika policije, u svim oblastima rada policije.

Osnovni postulati za uspostavljanje rada policije u zajednici:1. Prisutnost, kontakt i komunikacija - pješačke patrole omogućavaju policijskim službenicima da

bolje upoznaju stanovništvo i teritoriju, čime će i učvrstiti veze koje imaju sa njima.2. Policija nastoji da iznađe održiva rješenja za probleme, i to čim se oni pojave, uz podršku građana

i partnerskih službi.3. U urbanim zonama policijski službenici trebaju imati još čvršću vezu sa građanima koji žive i/ili

rade u njima. Zona odgovornosti je određena položajem policijske stanice. Dakle, ljudi odgovorni za održavanje ovih veza imaju potrebne resurse da predlože rješenja koja su prilagođena datom problemu.

4. Transparentnost (otvorenost). Policija postavlja ciljeve i donosi mjere u skladu sa zakonom i saop-ćava ih građanima preko javnih medija.

Bez obzira na način na koji je rad policije u zajednici organiziran, veoma je bitno da svaki policijski službenik spozna da partnerstvo u rješavanju problema njeguje povjerenje koje zajednica ima u policiju kao savjesnog partnera u pružanju sigurnosti.

S druge strane, otkrivajući probleme u njihovom nastajanju, možemo uštedjeti vrijeme i resurse koje bi policija potrošila na njihovo rješavanje.

Rad policije u zajednici, sa svim svojim elementima, zahtijeva mnogo od policajaca, ali istovremeno dopušta više kreativnosti i samostalnosti u radu.

Primjer:U jednom urbanom naselju na obli-žnjem parkingu učestale su proval-ne krađe iz putničkih automobila u noćnim satima, iz kojih su kriminal-ci, nakon razbijanja bočnih stakala ili vjetrobrana, najčešće krali cd-ple-jere i radiouređaje. Nakon nekoliko prijava građana ovaj problem je pre-dočen na sastanku lokalnog foruma za sigurnost. Predstavnici policije, općinske uprave, foruma i stanovni-ka tog dijela grada zajedno su obišli navedenu lokaciju i zaključili da je osnovni uzrok najvećeg broja krađa slabo osvijetljen parking, pošto su krađe uglavnom počinjene u noć-nim satima. Problem je riješen uz


26


pomoć nadležne službe lokalne općinske uprave, koja je izdvojila sredstva za obnovu pokvarene rasvjete, pa su radnici Elektrodistribucije za nekoliko dana otklonili kvar. Pod jakim svjetlom ulične rasvjete provalnici se nisu usudili da nastave sa krađama tako da se one nisu više ponavljale. Dakle, problem je riješen na obo-strano zadovoljstvo građana i članova lokalnog foruma za sigurnost, ali i pripadnika policije koji više nisu morali svake noći da osiguravaju „problematični“ parking.


27

POGLAVLJE 2Elementi rada

policije u zajednici


28


Ciljevi ovog poglavlja: Shvatiti otkud potreba za partnerstvom između policije i zajednice

Predstaviti pregled različitih metoda za rješavanje problema

Analizirati posljedice načina na koji je policija djelovala u prošlosti

Shvatiti sigurnosne politike na lokalnom nivou

Prepoznati prednosti policije koja su bliske građanima

Shvatiti ciljeve rada policije u zajednici

Upoznati tri načina djelovanja kojim se u radu policije u zajednici mogu postići zacrtani ciljevi


29

Elementi rada policije u zajednici

2.1 Oblasti

2.1.1. Partnerstvo između policije i zajednice

Rad policije zasnovan na birokratskom modelu kojeg odlikuju isključivo hijerarhijsko uređenje i auto-ritativan način rada suprotan je bliskom odnosu sa zajednicom. S druge strane, rad policije koji je zasnovan na decentralizaciji i demokratizaciji omogućava različite, veoma često inovativne oblike saradnje između policije i građana, što rezultira e� kasnijim rješavanjem problema zajednice na određenom području/re-jonu. Policija koja se u svom radu oslanja na ovu vrstu bliske saradnje sa građanima može prilagoditi i unaprijediti svoj način rada njihovim potrebama tako što će:

- preduzeti sve što je u njezinoj moći da ostvari partnersku vezu sa građanima,- raditi na poboljšanju komunikacije sa građanima i izgradnji partnerskih odnosa.

Prema tome, pomoću kursa iz oblasti „transakcione analize“ poboljšavaju se sposobnosti policijskih službenika da komuniciraju sa partnerima (vidjeti 2.1.1.1).

Težnja za ostvarivanjem partnerstva treba da je vidljiva, kako na strateškom (policijsko rukovodstvo i rukovodioci drugih institucija i službi) tako i na operativnom i taktičkom nivou. Službenici policije i nji-hovi partneri koji su zaduženi za rješavanje problema na terenu trebali bi imati podršku svojih nadređenih za provođenje zajedničkih projekata. Prema tome, ukoliko svi različiti akteri društvenog života prepoznaju važnost ovakvog pristupa, utoliko će svakodnevni rad na terenu bili lakši.

Za policiju ovo partnerstvo znači da su građani koji žive na nekom području, zajedno sa općinskom administracijom, državnom upravom, vlasnicima poslovnih objekata, vjerskim organizacijama, školama, zdravstvenim ustanovama i raznim udruženjima, uključeni u proces prevencije kriminala.

12

3

45

6

7

8

U ovakvom modelu partnerstva policija ima ulogu aktera u procesu rješavanja lokalnih problema, a ne ulogu profesionalnog organa koji ima monopol na rješavanju problema. Prema tome, policija ne smatra da je ona jedina koja ima ovlaštenja da radi na rješa-vanju problema. Naprotiv, ona je samo jedan od par-tnera u tom procesu u kojem svi partneri moraju pre-uzeti svoju ulogu u oblastima svog rada. Samo uza-jamna saradnja u različitim domenima rada može pomoći da se pronađu održiva i dugotrajna rješenja.

1. Policijska i pravna nadležnost; 2. Administracija; 3. Škole; 4. Udruženja; 5. Poslovni objekti; 6. Vjerske organizacije; 7. Političari; 8. Bolnice


30


Određene savjetodavne usluge svih aktera, uključujući i policijske službenike, mogu se organizirati kroz sastanke sa građanima. U tom slučaju, policija preuzima ulogu „pružatelja usluga“ ili „servisa građa-na“, tako što djeluje kao posrednik između građana i drugih organizacija.

2.1.1.1 Transakciona analiza

Pristupanje ljudima i komunikacija s njima

Transakciona analiza (TA) pomaže ostvarivanje bolje komunikacije sa ljudima, što naročito dolazi do izražaja prilikom rješavanja kritičnih situacija. Ona pokazuje nekoliko načina na koje se problemi mogu riješiti, jer, kao što reče Pol Vaclavik (Paul Watzlawick): „Ko god pri ruci ima samo čekić, teži da sve pro-bleme posmatra kao da su ekseri“.

Transakcionu analizu je osmislio američki psihijatar dr. Erik Berne (Eric Berne, 1910.-1970.), kao teo-riju ljudske ličnosti i međuljudske komunikacije. Ona predstavlja savjetodavnu, pedagošku metodu koja se koristi pri obrazovanju odraslih radi poboljšanja rada velikih organizacija. Transakciona analiza se uspješ-no koristi u cijelom svijetu.

Transakciona analiza je teorija ljudske ličnosti i jedna od oblasti psihoanalize. Njezin cilj je da razvija lične i socijalne sposobnosti.

Transakciona analiza polazi od tri osnovne ideje:

• ljudsko biće je, u osnovi, dobro (tj. OK);• svi ljudi imaju sposobnost da misle;• čovjek utječe na svoju sudbinu, prema

tome, može utjecati na ishod događaja.

Cilj TA je da ljude navede da napuste negativne ili ograničavajuće gledanje na svijet. Samostalno ili u kombinaciji sa drugim metodama, TA pred-stavlja efektivno sredstvo za rješavanje problema u profesionalnom i privatnom životu. Ona uglavnom pomaže smirivanju kon� ikata tako što apelira na zdrav razum.

Kon� ikti

Iako na njih gledamo kao na nešto neprijatno i uglavnom nastojimo da ih izbjegnemo, kon� ikti su dio našeg svakodnevnog života. Konstruktivan način rješavanja kon� ikata i iznalaženje racionalnih al-ternativa za djelovanje može sačuvati mnogo energije u profesionalnom i privatnom životu policijskog službenika.


31


Model „JA stanja“ nečijeg ega

Transakciona analiza polazi od ideje da svako ljudsko biće reagira iz jednog od tri „JA stanja“ svog ega, koja se razvijaju od samog rođenja. Na osnovu strukturnog modela možemo analizirati vlastito, odnosno tuđe ponašanje i odrediti iz kojeg „JA stanja“ reagiramo mi ili naš sagovornik. Prilikom komuniciranja, lice koje je prošlo obuku iz TA može odrediti:

• Kada se sagovornik osjeća i djeluje oponašajući neko autoritativno lice iz svoje okoline (kao što je roditelj), tada kažemo da to lice govori iz „Roditeljskog JA stanja“ - RJ.

• Kada sagovornik osjeća, misli i djeluje na način na koji se on/ona odlučio pri potpunoj svijesti i na osnovu analize date situacije, tada kažemo da to lice govori iz „Odraslog JA stanja“ - OJ. Ovo je jedino „JA-stanje“ u kojem se razmišlja.

• Kada sagovornik osjeća i djeluje na osnovu obrazaca ponašanja naučenih u djetinjstvu, tada kaže-mo da to lice govori iz „Dječijeg JA stanja“ - DJ.

U odnosu na datu situaciju u komuniciranju lice primjenjuje ono „JA stanje“ koje je adekvatno u tom tre-nutku.

Ciljevi transakcione analize

Cilj TA je prihvatanje samog sebe kao ličnosti (ja sam OK ovakav kakav sam, čak i sa mojim nedostacima) i pokretanje promjene nabolje u svakodnevnom ponašanju. Jasno sagledavanje vlastitih vrijednosti i osjeća-nja pomoći će policajcima da sebi stvore prostor za manevriranje prilikom interakcije sa drugim ljudima (ti si OK takav kakav si, sa svim svojim nedostacima). Na taj način će povećati svoje profesionalne sposobnosti.

Sposobnost da budu aktivni ili reagiraju na pravi način, čak i u teškim situacijama, može biti od stvar-ne pomoći kada se u ličnom i profesionalnom životu sretnemo sa kritički nastrojenim, nervoznim ili razo-čaranim ljudima koji traže pomoć.

2.1.2 Rješavanje problema u partnerstvu sa drugima

Policija mora, sama ili u partnerstvu sa drugima (koncept „Marketing sigurnosti“) ili sredstvima koji ne podrazumijevaju policijsku intervenciju, brzo identi� cirati, analizirati i riješiti probleme. Prepozna-vanje i rješavanje problema su srž rada policije u zajednici. Rješavanje problema je mnogo više od samog djelovanja koje smanjuje ili sprečava kriminalitet. Ono predstavlja dodatni korak kojim se istražuju razlozi pojave kriminaliteta i drugih socijalnih problema.

Ciljevi koji se postižu rješavanjem problema:

• dugoročno rješavanje problema;• smanjenje učestalosti pojave negativnih događaja;• davanje savjeta o ponašanju potencijalnim žrtvama;• eliminiranje faktora koji uzrokuju pojavu kriminaliteta.


32


2.1.2.1 „Marketing sigurnosti“2 - model analize i djelovanja zasnovan na osjećaju sigurnosti građana

Otkrivanje problema – Policija otkriva čega se to stanovništvo plaši (ankete, upitnici, RPZ policajci koji imaju zadatak da uspostave blisku vezu sa sta-novništvom).

De� niranje problema – Imajući na umu strahove i zabrinutost stanovništva, policija će prepoznati problem i de� nirati ga.

Identi� kacija problema koji treba riješiti – Grupa policajaca će uporediti zabrinutost stanovništva s objek-tivnim podacima koji postoje u policijskoj stanici (statistika kri-minaliteta, podnesene prijave itd.) i donijeti zaključak o tome da li je zabrinutost objektivne ili subjektivne prirode.

Partnersko rješavanje problema – Ukoliko policija uvidi da ne može sama riješiti i prepoznati pro-blem koji uzrokuje osjećaj nesigurnosti, radit će u saradnji sa partnerima izvan policije.

Zajedničke mjere na rješavanju problema – Policija i partneri će se dogovoriti o konceptu i mjerama koji bi trebali dugoročno riješiti problem. Zajedno će djelovati i reagi-rati, svako u svom domenu djelovanja.

Analiza rezultata – Nakon zajedničkog rada, svako u svom domenu, svi partneri koji su učestvovali u projektu analizirat će postignute rezultate. Dogovorit će korektivne mjere ukoliko željeni rezultati nisu u potpunosti postignuti.

a

б

в

г

д

ђ

1. Policija otkriva čega se stanovništvo plaši (ankete, upit-nici, RPZ policajci).

2. Problem: narušavanje javnog reda i mira i vandalizam subotom navečer u jednom dijelu grada. Slanje patrola ne rješava problem.

3. Grupa policajaca analizira problem - diskoteka se zatva-ra u 01.00 sat, a zadnji autobus polazi u 02.00 sata.

4. Policija ne može riješiti problem sama. Osniva se radna grupa u kojoj su policajci, predstavnici gradskog prijevo-za i predstavnici diskoteke.

5. Rješenje: Koordinacija. Vrijeme zatvaranje diskoteke se usklađuje sa voznim redom gradskog prijevoza.

6. Rezultat: problem je riješen.

2 ° „Marketing sigurnosti“ je proizvod TC-Teamconsult, Ženeva, 1990. Objašnjenja u tačkama 2.1.2.1 i 5.1 su inspirirana ovim konceptom.


33


2.1.2.2 SARA - model analize i djelovanja

Radi boljeg razumijevanja i rješavanja uočenih negativnih događaja, policija koristi tzv. SARA model za rješenje problema koji su manje kompleksni i provodi ih kroz niz od četiri faze. SARA model: Skeniranje - Analiza - Odgovor - Procjena Scanning – Analysis – Response - Assessment

Faze djelovanja se moraju pažljivo pratiti. Konačnu procjenu svih aktivnosti će dati rukovodilac u zadnjem koraku.

Skeniranje (situacija koja predstavlja problem) - identi� kacija i de� nicija problema (detaljan opis) na osnovu uočenih činjenica.

Analiza (faza analize problema) - dublje shvatanje problema, prepoznavanje uzroka i ključnih faktora problema.

Odgovor (faza reagiranja na probleme) - izbor mjera i radnji radi prevencije i smanjenja pro-blema (tačan opis mjera i željeni efekti), te njihovo provođenje.

Procjena rezultata - uspostavljanje kriterija i identi� kacija podataka radi procjene postignutih efekata.

Ovaj model predstavlja reakciju na uočene događaje i objektivne elemente koje je policija sama otkrila i ne podrazumijeva subjektivne elemente koje su predočili građani.

2.1.3 Preventivna politika sigurnosti zasnovana na lokalnom okruženju

2.1.3.1 Uopćeno

Rad policije u zajednici teži da bude proaktivan i preventivan. Ovaj pristup je dio jedne povezane strukture rada policije: prevencija - uvjeravanje - represija (ova tri elementa se nalaze u istoj ravni). Analiza situacije će dovesti do mjera i radnji koje mogu biti preventivne, uvjeravajuće ili represivne.

Rad policije u zajednici bi u idealnim uvjetima trebalo da bude usmjeren samo na preventivni rad. On bi se trebao koordinirati i upotrebljavati u većini slučajeva. On se zasniva na poznavanju situacije i osjećaju pripadnosti datom sektoru/rejonu.

Uloga policije i pravosudnih organa u provođenju kaznenih mjera je često precijenjena, baš kao što je i mogućnost preduzimanja preventivnih mjera radi sprečavanja društveno štetnih pojava često potcijenje-na. Uz ovo, često je slučaj da se mogućnosti prevencije u smislu angažiranja građana ne koriste dovoljno prilikom preduzimanja preventivnih mjera.

Prevencija kriminala i drugih opasnosti se, u osnovi, zasniva na uključivanju građana koji žive u tom sektoru/rejonu. Da bi se neki problem riješio, važno je koordinirati upotrebu resursa i sredstava koji stoje na raspolaganju u lokalnoj zajednici nekog grada, rejona ili sela.


34


2.1.3.2 Primjeri preventivnih mjera

Osim drugih oblika djelovanja, policija i prevencijom doprinosi borbi protiv kriminala. Pod prevenci-jom se podrazumijeva neophodnost predviđanja kriminalnih pojava putem informiranja stanovništva o ponašanju koje treba biti prihvaćeno radi izbjegavanja postajanja žrtve ili prekršioca.

Primjer 1:Prevencija putem kampanja

Ova vrsta prevencije se odnosi na cjelokupno stanovništvo. Cilj je informiranje stanovništva u cjelini o određenim činjenicama koje utječu na sve građane. Ove kampanje su usmjerene na drogu, ponašanje u vožnji, provale, sigurnost blizu škola itd. Ukratko, ove kampanje imaju sve društvene komponente kao ciljanu publiku.

U Evropi je saobraćajni kriminal predmet velikog broja kampanja, bilo da se odnosi na vožnju pod utjecajem alkohola ili na ponašanje u vezi sa pješacima. Svrha ovih preventivnih kampanja jeste da se učesnike u saobraćaju učini svjesnim o rizicima kojima su izloženi i kojima oni izlažu druge vozače ukoliko krše saobraćajne propise. Ove kampanje su praćene kontrolnim mjerama koje se moraju sma-trati preventivnim sredstvima, čak iako postaju represivne.


35


Primjer 2: Prevencija na nivou škola Ova metoda prevencije se sastoji od programa obuke na nivoima svih obrazovnih jedinica.

Programi, zavisno od starosti učenika, ima-ju za cilj da učenike učine opreznijim prema ponašanju u saobraćaju ili kada su suočeni sa problemima sa drogom, maloljetničkom de-linkvencijom ili bilo kakvim oblikom nasilja.

Primjer 3:Ciljane kampanje

a) Nasilje u porodici U kontekstu � lozo� je rada policije u zajed-nici, policajac u zajednici ima naglasak na prevenciji. Ova vrsta prevencije se odnosi na ciljnu grupu na lokalnom nivou.S jedne strane, kampanje sa preciznim ciljem prilagođene su određenoj destabilizirajućoj pojavi koja se manifestira u sektoru/područ-ju i subjektivne su prirode.Cilj ovih kampanja jeste staviti građanima na raspolaganje neke korisne instrumente i savjete kako bi se izbjegao kriminal koji ih plaši.S druge strane, kampanje sa preciznim ciljem se odnose na stanovnike sektora/područja, u situaciji kada se spomenuta delinkvencija ne manifestira aktivno. U ovom slučaju, lica koja su pogođena su identi� cirana i upozo-rena o rizicima kojima su izloženi ukoliko počine ta djela.


36


b) Nasilje navijačkih grupa

Zbog sve učestalijih nereda na nogometnim utakmicama, a koje su, u pravilu, izazivale organizirane navijačke grupe, RPZ policajci su proveli preventivnu kampanju usmjerenu prvenstveno ka navedenoj ci-ljanoj grupi. Tom prilikom, prije početka odigravanja nogometne utakmice koja je ocijenjena kao utakmi-ca „visokog rizika“, RPZ policajci su sa predstavnicima dviju navijačkih grupa dijelili letke sa sadržajem Zakona o sigurnosti održavanja sportskih takmičenja, koji je nedavno donesen. Navedena utakmica je naposljetku protekla bez ijednog incidenta.

2.1.4 Otvorenost

Građani samo djelimično poznaju ulogu i rad policije - a ponekad ne poznaju uopće. To je razlog zbog kojeg građani ponekad misle da je policija odgovorna i za stvari koje nisu u njezinoj nadležnosti. Ta činje-nica za posljedicu može imati nepotreban pritisak na pripadnike policije.

Često se pogrešno misli da je policijski rad tajan i skriven. Ustvari, samo mali dio policijskog posla treba biti pod oznakom „povjerljivo“. radi veće efektivnosti, većina aktivnosti policajaca treba da je dostu-pna drugim kolegama, a većina informacija treba da je dostupna i javnosti (npr., građani bi trebali imati povratnu informaciju o preduzetim mjerama povodom njihovih prijava).

Što više građani znaju o policiji, to će se više identi� cirati sa njezinom ulogom i imat će više povjerenja u policiju kao instituciju.

Policija bi građanima trebala pružati što iscrpnije informacije, i to što je moguće češće, te bi im trebala omogućiti da sami dođu do informacija koje ih interesiraju (npr., dani otvorenih vrata, sastanci sa građa-nima, forumi za sigurnost, javne manifestacije, informativne brošure, internet itd.).

Mjere iz oblasti odnosa sa javnošću (PR mjere), kao što su audio i videooglasi, prisutnost u masovnim medijima, plakati, brošure, te tematske kampanje, mogu prenijeti važnu poruku i pridonijeti otvorenosti policije.

Najvažnije osobine komunikacije sa javnošću trebaju biti otvorenost i iskrenost. Jasno je da treba težiti izbjegavanju grešaka prilikom rada policije, ali, kada se one, nažalost, dese, ne smiju se skrivati. Povjerenje možemo stvoriti samo onda kada se trudimo da radimo što kvalitetnije i kada priznamo vlastite greške.

Otvorenost znači:

• saopćavanje naših namjera;• stalno i aktivno informiranje građana i davanje mogućnosti građanima da budu informirani;• pružanje istinitih, tačnih i sveobuhvatnih informacija;• predočavanje kompletne slike građanima o tome kakav je rad policije.


37


2.2 Principi djelovanja

2.2.1 Načini djelovanja radi postizanja ciljeva RPZ-a

Ciljevi rada policije u zajednici mogu se postići na tri načina djelovanja koji nadopunjuju jedan drugog.

Prvi način: Predviđanje kriminaliteta radi njegovog sprečavanja

Predviđanje pojave kriminaliteta znači da mi policajci trebamo obraćati pažnju na uznemirujuće pojave u nekom sektoru/rejonu. Kako bi ovo postigli, pridržavamo se nekoliko metoda koje omogućavaju da budemo korak ispred ovih pojava. Prva metoda koju koristimo je pažljivo praćenje prijava koje u nekom sektoru podnose građani i stalna veza sa njima. Ova metoda pomaže da budemo konstantno infor-mirani o sigurnosnim problemima koje građani imaju u našem sektoru. Također, trebamo obratiti pažnju, ne samo na objektivne elemente (podnesene prijave) nego i na subjektivne - stepen osjećaja sigurnosti građana.

Drugi način: Naglašeno prisustvo policije u sektoru

Policajci kojima je ovo zadatak moraju odlično poznavati svoje područje i sta-novnike u njemu. Sam princip rada policije u zajednici zahtijeva od policije značajan stepen decentralizacije i delegiranja zadataka. Policija koja se vodi potrebama gra-đana ne može djelovati sama: ona mora odabrati decentraliziran način rada kako bi osigurala brzu i � eksibilnu reakciju. Policija bi trebala biti bliska građanima i znati sve društvene grupe. Neosporna je činjenica da policija želi da zna mišljenje građana u vezi sa sigurnošću i da osigura svoju prisutnost u nekom sektoru/rejonu. Policajci kojima je povjeren ovaj zadatak moraju posjedovati komunikacione vještine i odre-

đene društvene sposobnosti.

Treći način: Djelovanje u skladu s očekivanjima i potrebama građana: preventivno ili represivno.

Ukoliko policija poznaje očekivanja građana u oblasti sigurnosti, to će pomoći da djeluju na odgovarajući način. Međutim, ako se RPZ koristi samo djelimično ili privremeno, neće se postići željeni rezultati. Kako bi postigli tražene rezultate, po-licija bi trebala biti aktivna, te odgovarati na zahtjeve korištenjem različitih načina djelovanja.


38


2.2.2 Bitni principi rada policije u zajednici

1. Sektorski način rada

Ovaj princip djelovanja rada policije u zajednici podrazumijeva nepo-srednu � zičku prisutnost i stalni rad na jednom području. To će pomoći policajcima da se približe građanima i saznaju njihove potrebe. Područje koje pokriva RPZ policajac ne mora se nužno poklapati sa postojećom sek-torskom podjelom staničnog područja. Ovaj princip djelovanja je osnova za stvaranje povjerenja kod građana. Oni na ovaj način mogu biti dodatno informirani o ulozi policije u društvu kao i o njezinim zadacima.

2. Proaktivan pristup građanima

Ovaj princip podrazumijeva stalni kontakt sa građanima.

Ovo je razlog zbog kojeg RPZ policajci moraju biti prisutni, aktivni i uočljivi na terenu. Ipak, osim ovih policajaca, koji nastoje uspostaviti i održavati bliske veze sa građanima, i svi drugi policajci trebaju djelovati u duhu rada policije u zajednici.

Osim navedenog, RPZ ne znači stvaranje bliske saradnje samo sa vanjskim partnerima, nego i sa sa-radnicima unutar policije. Ovo je jedan sveobuhvatan koncept koji podrazumijeva komunikaciju i infor-miranje.


39


3. Poznavanje lica, teritorije i vlastitih mogućnosti

Ovaj princip podrazumijeva da bi policajci koji rade u zajednici trebali poznavati, kako građane, tako i svoje kolege.

Veoma je bitno da RPZ policajci odlično poznaju organizaciju i način rada svoje policijske stanice kao i speci� čne zadatke i ovlaštenja svojih kolega. Trebaju se stalno konsultirati sa kolegama i biti u stanju da se oslone na njihovu pomoć prilikom rješavanja različitih problema na koja nailaze.

Uz navedeno, RPZ policajci moraju poznavati sektor/rejon u kojem rade, kao i građane koji tu žive i rade.

Prisutnost i kontakt sa građanima

Informiranje, prevencija, razgovor

Represija

Ispitivanje mišljenja

Potraga za rješenjima (unutrašnji i vanjski partneri)

Rad sa strankama

4. Povećanje svijesti policijskih službenika na svim nivoima


40


Ovaj princip zahtijeva povećanje svijesti svih policajaca na svim nivoima, u smislu određivanja radnih zadataka i samostalnosti u njihovom radu. Povećanje svijesti zahtijeva specijalističku obuku. Rad policije u zajednici treba da bude sadržaj nastavnih planova i programa na svim nivoima. Radni zadaci svih poli-cajaca bi trebali biti de� nirani opisom radnih zadataka i trebali bi biti poznati svim kolegama.

5. E� kasnost, brzina i kvalitetan rad

Primjenom ovog principa policija će pružiti kvalitetan rad i biti u moguć-nosti da brzo reagira na svakodnevne potrebe. Bitno je da se uloga policije u društvu predstavi pravilno i da građani shvate i znaju koji i kakav društveni zadatak ima policija. Svaki policijski službenik treba da je u stanju da shvati važnost ovog koncepta i da doprinese njegovoj realizaciji i daljnjem razvijanju.

Ko učestvuje u radu policije u zajednici?

SVI MI!


41


2.3 Rezultati

2.3.1 Kvalitativni kriteriji za procjenu prevencije kriminala i ostalih aspekata sigurnosti

Rad policije u zajednici podrazumijeva stalnu prevenciju, te kvantitativnu i kvalitativnu procjenu te prevencije.

Kvantitativna procjena prevencije podrazumijeva statističke pokazatelje kriminaliteta.

Kvalitativna procjena prevencije je mnogo značajnija jer se, uz objektivni, odnosi i na subjektivni osje-ćaj sigurnosti. Njezina važnost se ogleda u tome što na osnovu nje lakše planiramo rad i aktivnosti na terenu.

Naprimjer, smanjenje kriminaliteta i narušavanja javnog reda i mira podrazumjeva:

• Smanjenje stepena kriminaliteta (prema statistici)• Smanjenje broja prijava i izgreda na javnim mjestima• Smanjenje slučajeva nasilja u školama i na putu do škola• Postizanje pozitivnih rezultata u odnosu na obavještavanje građana o radu policije• Prikupljanje operativno interesantnih informacija prilikom kontakta sa građanima• Smanjenje osjećaja nesigurnosti (subjektivna kategorija) u područjima gdje taj osjećaj postoji• Osvjetljavanje mračnih ulica i dijelova grada• Vidljivu i stalnu prisutnost policije

Pozitivan imidž policije u sektoru/rejonu podrazumjeva:

• Građani se osjećaju sigurno i preuzimaju odgovornost za ono šta se dešava u njihovom okruženju• Traženje savjeta od policije, kao npr.: „Kako da se ponašam u kritičnim situacijama?“


42


2.3.2 Očekivani rezultati preventivnih mjera

Učešće građana u preventivnim aktivnostima

• Organizacija sastanaka i manifestacija u gradovima radi da se premosti jaz između različitih gru-pa i kultura

• Građani predlažu rješenja problema iz oblasti kriminaliteta, javnog reda i mira i saobraćaja u sek-toru/rejonu

• Građani pokazuju povećanu građansku hrabrost u slučajevima nasilnih događaja. Građanska hrabrost znači i da će svjedočiti policiji o tome šta se desilo.

Ciljana saradnja (stvaranje konstruktivnih efekata)

Potrebno je promijeniti način na koji se nosimo sa problemima i usvojiti kreativan način razmišljanja kako bi se postigla veća � eksibilnost (a ne samo reći: „Pa ovako smo radili oduvijek“).

• Uspostavljanje kompetentnih upravnih odbora• Institucionalizacija vidova saradnje (partnerstava)• Stvaranje veza koje će iskoristiti resurse iz sektora/rejona• Osnivanje foruma za sigurnost na kojima će se raspravljati o problemima lokalne zajednice• Razmjena resursa pogodnih za djelotvorne preventivne mjere• Zajednički kursevi u vezi sa RPZ-om za policajce i ostale partnere• Redovno obavještavanje o obavljenom poslu u vezi s uspostavljenim kvalitativnim kriterijima

Prevencija postaje sve važniji zadatak policije zbog toga što se shvata kao građanska obaveza. To znači da prevencija može računati na dugotrajno � nansiranje iz budžeta. Imajući na umu da se policijska pre-vencija ne ocjenjuje izvana, njezini rezultati neće biti lahko vidljivi. Policijska prevencija, i kada je kvali-tetno napravljena i e� kasna, mora biti nadopunjena partnerstvom sa građanima i drugim preventivnim organima.

Svaka danas propuštena prilika da se borimo protiv uzroka kriminaliteta će rezultirati povećanjem kriminaliteta sutra i, prema tome, povećat će potrebu za dodatnim resursima u vezi sa borbom protiv kriminala.


43

POGLAVLJE 3Policajci koji

rade u zajednici


44


Ciljevi ovog poglavlja: Znati kvalitete koji se traže od policijskog službenika koji ima zadatak da promovira

rad policije u zajednici


45

Policajci koji rade u zajednici

3.1 Kvaliteti potrebni za rad policije u zajedniciRad policije u zajednici ima dvojak cilj; s jedne strane, on teži da predvidi probleme i tako djeluje

preventivno, što nikako ne znači da se represivna ovlaštenja policije ne mogu i ne trebaju koristiti, a, s druge strane, RPZ mora u svakom trenutku biti na raspolaganju građanima, nastojeći ispuniti njihova očekivanja. Da bi se ovaj cilj ispunio, policajci, a pogotovo oni koji direktno utjeću na radu u zajednici, trebaju odlično poznavati okruženje i trebaju biti poznati među građanima koji tu borave. Naravno, jedan od osnovnih elemenata rada policije u zajednici je rad u pješačkoj patroli na dodijeljenom terenu jer je to direktan način povezivanja policije sa zajednicom. Policajac u zajednici će na ovaj način stvoriti klimu povjerenja i poštovanja koje je zasnovano na trajnoj vezi sa građanima.

Policajac koji radi u zajednici je polivalentan, prilagođava se svakoj situaciji i „smiruje“ napetost sva-kodnevnog života. On je taj koji je najodgovorniji za održavanje reda, blisko je upoznat sa brigama koje građani imaju, zna kako prići građanima, kako ih saslušati, smiriti, dobiti informaciju, intervenirati, riješiti problem, ponuditi savjet i dati informaciju. Prihvatajući da obavlja ovu profesiju, policijski službenik mora stvoriti klimu povjerenja i poštovanja i mora biti pouzdan.

Policajac koji radi u zajednici predstavlja garant sigurnosti i zakona u sektoru/rejonu i on svojim po-našanjem mora biti uzor dobrog građanina i građanskog duha. On etiku policijskog rada stavlja u službu građanima koji cijene njegova djela. Imperativ je da svaki policijski službenik raspolaže dobrim stručnim znanjem, ali kvalitete koje prvenstveno policajac u zajednici treba da istakne su:

• Profesionalizam• Poštovanje• Samoinicijativnost• Srdačnost i komunikativnost

3.2 Crte ličnosti policajca u zajednici

• Ličnost koja zrači pozitivnom energijom• Stav koji pokazuje da on služi građanima• Radoznao, otvorenog duha, komunikativan• Oštrouman, analitičan, sistematičan, marljiv i odgovoran• Prijatne pojave, uzornog izgleda• Tolerantan prema frustracijama


46


Policajac koji radi u zajednici bi trebao kontaktirati sa svim građanima, bez obzira na njihov društveni sta-tus, porijeklo, kulturu i stil života. Također bi trebao sarađivati sa drugim društvenim subjektima, uglav-nom iz socijalnog i obrazovnog miljea, što zahtijeva dobro poznavanje poslovnih ljudi.

Ovaj policajac bi se trebao osjećati lagodno i samouvjereno prilikom ovih kontakata, demonstrirajući otvo-renost svog duha i dar opažanja. Ukoliko ne posjeduje ove kvalitete, postoji opasnost da ga oni sa kojima se sreće odbiju i da ne ispuni zadatak koji mu je povjeren.

Policajcu u zajednici će postavljati različita pitanja i često ona neće biti iz domena njegovog rada, ali i tada se on mora voditi idejom da treba biti na usluzi građanima. Potrudit će se da pronađe pravi odgovor, sara-đujući sa drugim partnerima i službama.

Prijatna pojava, urednost, ljubaznost i kultura u ophođenju su prijeko potrebni prilikom bilo kakve komu-nikacije. Prvi znak uvažavanja drugog jeste vaš vlastiti izgled.

Navedene osobine potrebne za rad policajca u zajednici moraju biti standard i kod svih ostalih policajaca.


47


3.3 Socijalne i lične sposobnosti• Sposobnost uvažavanja drugih• Saosjećanje (empatija)• Sposobnost uvjeravanja• Sposobnost da služi kao pozitivan primjer• Iskrenost, komunikacione vještine, kultura u ophođenju• Sposobnost za saradnju, te za traženje i postizanje konsenzusa• Sposobnost da pristupa kon� iktima na konstruktivan način• Sposobnost za promjene, da zna pokrenuti stvari• Da prepozna i koristi potencijale partnera • Timski rad, partnerstvo• Sposobnost da rukovodi projektima/on je vođa i treba da iskaže inicijativu• Fleksibilnost, realnost i prosuđivanje

Primjer: Partnerstvo sa službama izvan policije

Nakon jednog nemilog događaja - izbijanja požara u stambenoj jedinici na 20. spratu, te uz maksi-malan angažman vatrogasne jedinice i pripadnika policije prilikom gašenja požara, gdje su korišteni svi ljudski i tehnički kapaciteti, ipak je nastala totalna materijalna šteta, srećom, bez ljudskih žrtava.

Službenici policije i komšije koji su prvi došli na lice mjesta su nakon evakuiranja stanara pokušali iskoristiti postojeće aparate za primarnu protivpožarnu zaštitu, u čemu nisu uspjeli zbog njihove neisprav-nosti. Nakon dolaska vatrogasne brigade, vatrogasci su pokušali iskoristiti instalirane hidrante koji, tako-đer, nisu funkcionirali, te se zbog toga gašenju požara pristupilo na mnogo teži i sporiji način. Požar je za propušteno vrijeme prijetio proširenju na druge stambene jedinice, a sam produkt požara (dim i gasovi) direktno je ugrožavao živote i imovinu građana te umnogome otežao evakuaciju stanara.

Inicirani nemilim događajem, policajci u zajednici su izvršili nasumični uvid u stanje protivpožarne zaštite u višespratnicama, čije je stanje bilo poražavajuće. Osim što sistem protivpožarne zaštite nigdje nije bio u funkciji niti je bio ispravan, u većini hidrantnih ormarića pronađene su korištene šprice, kašike, � aše i drugi predmeti koji su upućivali na to da su spomenuta mjesta pogodna za okupljanje sumnjivih lica - uživalaca narkotičkih sredstava.

Nakon samog prepoznavanja problema, kojim su direktno bili ugroženi životi i imovina građana, RPZ policajci su pokrenuli inicijativu kako bi se problem riješio. Pri tome su uključili službe koje mogu dopri-nijeti rješavanju problema (profesionalna vatrogasna brigada, javno preduzeće zaduženo za održavanje zgrada, osiguravajuće društvo, stručna služba vijeća i načelnika, zastupnici mjesnih zajednica) te s njima dogovorili sastanak. Na spomenutom sastanku, kojem su prisustvovali menadžmenti policije i navedenih partnera, te predstavnici lokalnih medija, RPZ policajci su prezentirali problem potkrijepljen i fotodoku-mentacijom trenutnog stanja protivpožarne zaštite kao i pozitivnih primjera koji se žele postići.


48


Nakon sastanka, dogovoreno je da će zastupnici kućnih savjeta o svemu navedenom upoznati stanare. Također, stručne službe za održavanje zgrada će uputiti tehničke službe na teren kako bi sačinili zapisnik i na-loge o saniranju sistema protivpožarne zaštite. Osiguravajuća � rma će u dogovoru sa predstavnicima stanara odrediti način � nansiranja sanacije postojećih i postavljanja novih protivpožarnih aparata i hidrantne mreže.

Rezultat:Mjesec dana nakon pokretanja ovih aktivnosti, službe koje su bile uključene u rješavanje problema

održale su konferenciju za štampu na koju su bili pozvani i RPZ policajci. Tom prilikom zastupnicima kućnih savjeta podijeljeno je 200 protivpožarnih aparata, koje su donirala osiguravajuća društva sa kojima su stanari prethodno sklopili ugovore o osiguravanju i održavanju stambenih jedinica-zgrada. Navedeni aparati su smješteni i čuvaju se na odgovarajućim mjestima, odnosno u hidrantnim ormari-ćima koji se sada zaključavaju. Time je, također, riješen i problem okupljanja sumnjivih lica kojima je pogodovalo prethodno loše stanje.

Na ovaj način, RPZ policajci su u saradnji sa drugim partnerima riješili problem, a navedene aktiv-nosti su lokalni mediji transparentno propratili te su one naišle na pozitivne reakcije i podršku javnosti.

Primjer: Saradnja unutar policije

Prijateljskim druženjem i razgovorom s učenicima osnovne škole, jedan od učenika je rekao RPZ po-licajcu da se jedan učenik osnovne specijalne škole, inače dječak sa posebnim potrebama, hvalio da ima bombu i da je će donijeti u školu, te je aktivirati.

S obzirom na speci� čnost informacije, RPZ policajci su pažljivo pristupili provjeri te informacije. Raz-govarali su sa nastavnicima osnovne specijalne škole te su izvršili određene provjere na terenu sa građanima.


49


RPZ policajci su saznali da dječak tokom dana, dok su mu roditelji na poslu, provodi vrijeme u kući svog djeda, koji se inače bavi uličnom prodajom i koji je nekim građanima prodavao određena eksplozivna sredstva.

Nakon toga, RPZ policajci su o svim dobijenim informacijama upoznali odjel krimpolicije. Krimpoli-cija je potom pokrenula posebnu istragu te je sa posebnim odjelom kontradiverzione zaštite pretresla kuću. Prilikom pretresa, pronađena je i oduzeta određena količina nelegalno posjedovanog oružja i minsko-ek-splozivnih sredstava te je protiv vlasnika podnesena i krivična prijava.

Rezultat intervencije: Ovaj slučaj pokazuje koliko je bitno njegovati povjerenje sa svim generacijama u društvu. Nakon ne-

koliko mjeseci redovnih kontakata, kod djece se razvio osjećaj povjerenja i oni su RPZ policajcu prenijeli ono što su znali a on je, nakon što je navode provjerio, prenio informaciju svojim kolegama iz odjela za kriminalističku policiju. Ovaj zajednički rad različitih službi unutar policije je imao odlučujuću ulogu u otkrivanju i oduzimanju nelegalnog oružja i eksplozivnih sredstava a naročito u eventualnom sprječa-vanju daleko težih posljedica.

3.4 Proaktivno razmišljanje• RPZ policajac je sposoban da predvidi razvoj situacije, održava dobre kontakte, vodi analitičke

grupe i rukovodi projektima. • Ima osjećaj za razvoj saradnje.• Otvoren je za probleme društva.

Prilikom standardne policijske intervencije djeluje se korak po korak. Slično kao i kod gašenja požara: prvo se ugasi vatra a onda se prelazi na sljedeći korak.

Rješavanje problema prilikom rada policije u zajednici zahtijeva razotkrivanje neke pojave (fenomena), tj. niza pojedinačnih pojava koje su međusobno nekako povezane ili koje se ponavljaju.

Kako bismo rasvijetlili neki fenomen, moramo imati pregled cijele situacije. Dakle, moramo sakupiti sve relevantne informacije i pravilno ih protumačiti.

Primjer: Rješavanje pojave koja se ponavlja na jedan održiv način

U jednom prometnom dijelu grada pojavio se osjećaj straha zbog jednog podzemnog prolaza koji je povezivao nekoliko zgrada i izlazio na dvije prometne ulice. Osjećaj nesigurnosti se javio zbog neosvijet-ljenosti prolaza i neopisive prljavštine. Također, zidovi su bili išarani gra� tima i tu se zadržavao veliki broj omladine. Čim su obaviješteni o ovoj pojavi, RPZ policajci su otišli na lice mjesta, snimili situaciju, potra-žili partnere za saradnju i analizirali moguća rješenja.


50


Organiziran je sastanak sa svim partnerima i dogovoreno je da će nadležni organi redovno čistiti pro-laz od smeća i drugog otpada. Vlasnici okolnih zgrada su se obavezali da će popraviti osvjetljenje, policajci i zaštitari su pojačali patroliranje u toj zoni, a socijalni radnici su dobili zadatak da kontaktiraju omladinu koja se okuplja u prolazu i da, zajedno sa privatnim � rmama, jednom sedmično organiziraju zabavu ili neku kulturnu aktivnost. Nakon toga, obojili su zidove u bijelo i zamolili da oni koji se najčešće koriste tim prolazom, osnovci i srednjoškolci, članovi udruženja penzionera i stanari obližnjih zgrada, zidove iscrtaju muralima.

Rezultat intervencije:

Prvi zaključak je bio da su svi partneri bili pogođeni ovim problemom. Svi oni su se složili da pre-uzmu kontrolu nad problematičnim prostorom i da zajedno nađu rješenje problema. Upravo im je to zajedništvo omogućilo da nađu sveobuhvatno rješenje koje svi razumiju i prihvataju.

Prema tome, cilj je da se nađe barem održivo rješenje, ako nije moguće naći ono koje je trajno. Da bismo ovo postigli, potrebno je da se ne ograničimo samo na prvobitno zapažanje nego da istražimo i shvatimo uzrok problema.

Ovi uzroci mogu biti različite prirode (sociološke, kulturološke, ekonomske itd.) i uključuju simptome neprihvatljivog uznemiravanja ili nasilništva.

3.5 Metoda i speci� čni instrumenti rada

• Analiza problema i njegovo rješavanje• Upravljanje projektima - projektni menadžment• Pravilno upravljanje informacijama • Poznavanje radnih metoda naših partnera

Lične i socijalne sposobnosti, kao i strateško planiranje rada, o kojima smo govorili u prethodnim po-glavljima, moraju se dalje produbiti znanjem i ovladavanjem posebnim instrumentima rada koji će dovesti do uspješnog rada policije u zajednici.

Prema tome, policajac koji radi u zajednici mora razumjeti koji podaci su na raspolaganju u policijskoj stanici kako bi mogao da istakne problematičnu situaciju (ažuriranje baze podataka sa elementima kori-štenim pri intervenciji, ručno ispunjavanje formulara sa tim elementima itd.). On treba da je sposoban da protumači ove podatke i da ih poveže sa podacima iz drugih službi ili institucija.

Nakon toga, on će biti u mogućnosti da se angažira u procesu rješavanja problema. Kako bi mogao da vodi ovaj proces, često u partnerstvu, policajac u zajednici mora imati na raspolaganju alate koji se koriste u projektnom menadžmentu.


51

POGLAVLJE 4Konkretne aktivnosti

policajca u zajednici


52


Ciljevi ovog poglavlja: Znati konkretne aktivnosti policajca u zajednici

Razumjeti korisnost prikupljenih informacija na info-tabli (tabla događaja)

Znati ulogu policajca u zajednici kao prenosioca informacija svom nadređenom

Biti upoznat sa mjesečnim izvještajem policajca u zajednici koji odražava sigurnosnu situaciju u njegovom sektoru/području

Znati važnost praćenja sigurnosne situacije na način koji je lahko vizualizirati, prikazujući sigurnosne parametre na za to predviđenim kartama (kartografsko praćenje)

Biti upoznat sa postojanjem evidencije poslovnih objekata i njihovih vlasnika (ugostiteljski objekti, trgovine, apoteke, kladionice itd.), koja sadrži informacije važne za policijski posao

Poznavati djelokrug obveza policajaca u zajednici

Vidjet ćemo da policajac u zajednici bolje poznaje svoj sektor/područje i sposoban je pronaći odgovarajuće informacije za rješavanje problema


53

Konkretne aktivnosti policajca u zajednici

4.1 Kontakt sa stanovništvom

Policajac u zajednici uspostavlja i održava veze sa stanovništvom u svom sektoru aktivno-sti. On je policajac za kontakt u sektoru.

• On uspostavlja i promovira pozitivan odnos sa stanovništvom u svom sektoru/području (javne i socijalne ustanove, kuće, prenoćišta, klinike, preduzeća i restorani)

• On informira i savjetuje stanovništvo• On jača vezu i nosilac je preventivnih aktivnosti• Konstruktivnim dijalogom sa građanima podstiče rješenje problema na lokalnom nivou

Policajac u zajednici prikuplja informacije potrebne za policijski posao i dostavlja ih svo-jim kolegama i rukovodiocima. Iako su policiji potrebne informacije kako bi potpomogle suz-bijanje i sprečavanje kriminaliteta te identi� ciranje i otkrivanje prestupnika, to ne bi trebalo biti na štetu partnerstva sa zajednicom. Ukoliko javnost stekne dojam da je rad policije u za-jednici prikupljanje obavještajnih podataka, izostat će povjerenje građana.


54


4.2 Info-tabla (tabela događaja)

Svakodnevno, policajac u zajednici informira svoje kolege o aktuelnim i za službu bitnim događajima. On svoja zapažanja zapisuje na info-tabli koja je jasno istaknuta u prostorijama policijske stanice.

Na ovaj su način patrole, bilo pješačke ili motorizirane, svakodnevno obaviještene o postojećoj pro-blematici i, prema tome, mogu pojačati svoju prisutnost na osjetljivim područjima. Informacija treba biti dostavljena pravovremeno.

Sljedeće aktivnosti će biti spomenute na tabli:

Krivična djela i prekršaji iz oblasti javnog reda i mira

Krivična djela i prekršaji javnog reda i mira su navedeni na lijevoj strani table. Nakon kompletiranja table, policajac u zajednici će navesti:

- mjesto/a- datum i vrijeme- način izvršenja (modus operandi)- opis počinioca/počinilaca - prijevozno sredstvo/a- podatke o žrtvama i predmetima krivičnih djela


55


Tražena licaSljedeći elementi će biti naznačeni na tabli:

- identitet traženog lica - razlog zbog kojeg se traži- lični opis- navike tog lica (javna mjesta gdje se on/ona često kreće itd.)- informacije o traženom licu (stepen opasnosti)- prijevozna sredstva koja koristi- psiho� zičke osobine lica

Pitanja saobraćaja na putevimaOsjetljiva područja vezana za saobraćaj će ovdje biti naznačena. Sljedeće informacije će biti zapisane na tabli:

- vrsta otkrivenog prekršaja (brzina, zaustavljanje, neobraćanje pažnje na semafor, pješački prijelazi itd.)

- mjesto, vrijeme, dani u sedmici- područja sa nezgodama- struktura i starosna dob nastradalih lica - učesnika u saobraćaju- oštećenja i razna ograničenja na putevima

RaznoOvo mjesto je rezervirano za različite komunikacije i informacije. Može biti uključeno sljedeće:

- širenje internih ili vanjskih informacija- zahtjevi za informacije vezane za slučaj/istragu (iz ili van sektora)- interna komunikacija

4.3 Informiranje nadređenihPolicajac u zajednici informira svog šefa i rukovodioce o stanju sigurnosti u svom

sektoru.

On se savjetuje sa rukovodiocima, razmjenjuje mišljenja i prima instrukcije od njih.


56


4.4 Mjesečni izvještaj

Policajac u zajednici pravi mjesečni izvještaj o stanju sigurnosti u svom sektoru/po-dručju.

Izvještaj oslikava opću situaciju i situaciju kriminaliteta na koju nailazi policajac u zajednici. Iz-vještaj bi trebalo da se pravi na isti način i trebalo bi da sadržava određena poglavlja. Završen izvještaj policajac u zajednici dostavlja neposrednom rukovodiocu, a u hitnim situacijama direktno obavještava komandira.

Komandir policijske stanice organizira redovne mjesečne sastanke sa svojim saradnicima kojima pri-sustvuju:

- rukovodioci u policijskoj stanici za javni red i mir, kriminalitet i saobraćaj- policajci u zajednici- potencijalni interni partneri (ostale službe u policijskoj stanici)

U stanicama gdje ova praksa ne postoji, komandiri je trebaju uvesti.

Izvještaj treba da sadrži sljedeće elemente:

a) Pregled aktivnosti policajca u zajednici u periodu izvještavanja

Pregled sadrži aktivnosti koje je policajac proveo u zajednici u svom sektoru. Policajac u zajednici će, u kratkoj pisanoj formi, predstaviti rezultate aktivnosti. Ove aktivnosti su bile provedene uz konsultiranje i prema naredbi komandira stanice.

U ovom dijelu izvještaja trebalo bi navesti sljedeće: - aktivnosti preduzete u vezi sa putnim saobraćajem- aktivnosti preduzete na prevenciji kriminala- aktivnosti preduzete na identi� kaciji i otkrivanju kriminalaca- aktivnosti preduzete u vezi sa javnim redom i mirom

b) Otkrivanje krivičnih djela

Ovaj prikaz predstavlja stanje kriminala identi� ciranog u sektoru/području policajca u zajednici u toku proteklog mjeseca. Ono što bi sljedeće trebalo biti spomenuto su:

- priroda i broj prijavljenih djela (kao što su krađe, napadi, oštećenje imovine itd.)- zadržana lica i priroda izvršenih krivičnih djela


57


c) Javni red i mir

U slučaju narušavanja javnog reda i mira, policajac u zajednici analizira sve događaje. U zavisnosti od ozbiljnosti tih događaja, policajac će u izvještaju navesti činjenice.

Ove intervencije su opisane kao što slijedi: • intervencije u slučaju narušavanja javnog reda i mira• intervencije u slučaju izvršenja krivičnih djela vezanih uz oblast javnog reda i mira

d) Analiza trenutnog stanja

Analiza događaja koji su se desili u periodu izvještavanja: - povećanje ili smanjenje broja krivičnih djela - povećanje ili smanjenje broja prekršaja - povećanje ili smanjenje ostalih sigurnosnih događaja

e) Prioritetne aktivnosti koje trebaju biti provedene

Na osnovu analize stanja sigurnosti u prethodnom mjesecu odredit će se aktivnosti koje će biti priori-tetne i uzete u obzir radi prevencije. U ovom dijelu policajac u zajednici, zajedno sa komandirom stanice, predložit će radnje u vezi sa potrebnim sredstvima i aktivnostima.

Ove preporuke se formuliraju prateći analizu događaja. Cilj analize je povećanje svjesnosti policijskih službenika iz stanice u vezi sa događajima koji mogu doprinijeti smanjenju sigurnosti u sektoru/području i čime se traži njihova pomoć radi povećanja prisutnosti na osjetljivim područjima.

Kada postoji povećanje zabrinjavajućih pojava, provodi se analiza. Od rezultata analize će zavisiti an-gažiranje neophodnih sredstava kako bi se smanjile destabilizirajuće pojave. Podrazumijeva se da će svaka prijava biti istražena. Potrebno je uraditi detaljnu analizu problema koja će se zasnivati na informacijama i idejama koje dolaze iz zajednice u partnerstvu sa građanima. Kao rezultat ovakvog partnerskog odnosa dobijamo inovativna i kreativna rješenja koja se provode u zajednici i koja su prilagođena lokalnim okol-nostima.

Primjer:

Predsjednik udruženja vlasnika stanova se žali policiji da su se u posljednjih nekoliko mjeseci dogodile provale u vanjske objekte koje koriste članovi udruženja. Također se žali da je izbilo nekoliko požara u okolnim garažama. Uz sve to, spomenuo je i krađe iz parkiranih vozila.

Nakon zapisivanja ovih prijava, policajac iz zajednice mora utvrditi da li je zabrinutost predsjednika udruženja zaista osnovana. Kao prvo, on prikuplja na jedno mjesto sve prijave koje je dostavilo stanovniš-tvo sa tog područja i sortira ih po vrsti krivičnih djela, kao što slijedi:

• provalne krađe iz vozila• provale i krađe iz vanjskih objekata• oštećenje imovine


58


Prateći prve istrage, policajac u zajednici će otkriti da je zapravo više prijava bilo dostavljeno u pret-hodnih nekoliko mjeseci. Kako bi kompletirao opažanja iz drugog ugla, on će razviti dijagram koji prika-zuje krađe, oštećenje imovine i požare.

12

10

8

6

4

2

0januar

Krađe iz podruma Izazvani požari Krađe iz vozila

februar mart april maj juni

Dijagram pokazuje da je broj krivičnih djela u posmatranom vremenskom periodu u porastu. On, također, pokazuje da je zabrinutost predsjednika udruženja opravdana. Međutim, dijagram ne upućuje na aktivnosti pomoću kojih bi se mogli boriti protiv ovih krivičnih djela. Zbog toga je neophodno odrediti vrstu počinjenih krivičnih djela, modus operandi, datume i vrijeme događaja.

Dijagram ispod predstavlja namjerno izazvane požare otkrivene u aprilu.

2

1

02100

2300

01001

12

ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak subota nedjelja

Na osnovu ovog dijagrama smo zaključili da su se požari desili za vrijeme vikenda (jednom u petak i tri puta u subotu). Vrijeme pojave požara pokazuje da su požari podmetnuti kada su garaže bile prazne. Pre-ma tome, različite kategorije kriminalnih djela su predmet analize i gra� čkog prikaza. Slijedeći ove akcije, zasnovane na nalazima i zapažanjima, policajac u zajednici će otići na lice mjesta. Detaljnim osmatranjem


59


lica mjesta, on može identi� cirati uzroke koji su doveli do izbijanja požara i predložiti mjere na osnovu ko-jih se moglo spriječiti njihovo pojavljivanje. Naprimjer, on može primijetiti da ulazna vrata u vanjske pro-storije i garaže čak i nemaju sistem za zaključavanje i da su kanisteri benzina uskladišteni u podrumima.

Nastavljajući istragu, policajac u zajednici primjećuje da su vrata podruma otvorena a da druga nema-ju odgovarajući sistem za zaključavanje. Ukratko, većina stvari koje su tamo odložene mogu biti otuđene bez ikakvih poteškoća. Kada je otišao na vanjski parking, policajac je otkrio da su razne vrijedne stvari ostavljene u nezaključanim automobilima.

Nakon povratka u stanicu, policajac u zajednici izvještava neposrednog rukovodioca o svojim zapa-žanjima.

Ovakva situacija dokazuje koliko je važno analizirati događaj prije početka određenih aktivnosti. Za-pravo, u ovom kontekstu, prva mjera koju treba preduzeti je kontakt sa predsjednikom udruženja. Cilj ovog sastanka je da ga obavijestimo o našim zapažanjima tako da on dalje može obavijestiti vlasnike zgra-da i udruženje vlasnika radi preduzimanja određenih mjera za prevenciju krađa, oštećenja imovine i pod-metnutih požara.

Uz rukovodiočevo odobrenje, policajac u zajednici će, također, prisustvovati ovom sastanku. On će se sastati sa partnerima, u ovom slučaju to je službenik zadužen za prevenciju, i predstavnikom vatrogasaca.

f) Razno

U ovom dijelu policajac u zajednici navodi činjenice koje nisu uključene u ostale dijelove izvještaja. On detaljno predstavlja svoje glavne aktivnosti:

• posjete školama i drugim obrazovnim institucijama• sastanke s udruženjima• sastanke sa predstavnicima općine• kontakte sa medijima putem policijske službe za odnose sa javnošću


60


4.5 Karta sigurnosnih događaja

Svaka policijska stanica bi trebala biti opremljena kartom područja, koja se nalazi u blizini info-table, na kojoj bi se pokazivali svi sigurnosni događaji.

• Policajac u zajednici je zadužen za ažuriranje karte• Ova karta bi, u realnom vremenu, trebala prikazivati mjesta gdje su počinjena krivična djela i pre-

kršaji• Različita krivična djela i prekršaji su predstavljeni u različitim bojama

4.6 Kartoteka značajnih objekata

Policajac u zajednici izrađuje i ažurira kartoteku značajnih objekata s aspekta rada policije u zajednici.

Kartoteka je važna jer pruža informacije kolegama koji zbog bilo kojeg razloga moraju intervenirati u datom objektu u svom području/sektoru. Važne informacije uključuju: lični i kontakt-podaci vlasnika i upravnika, djelatnost, uskladištene supstance i opasne materije, plan zgrade s ulaznim i izlaznim tačkama.

Informacija je važna jer može pomoći kolegama koji interveniraju da spriječe rizik i omoguće sigurnost svog osoblja i drugih ljudi. Primjer:

LEGENDA:Krađa vozilaKrađe iz vozilaProvale u stanove/kućeProvale u preduzećaRazbojništvaNasilje u porodiciNarušavanje javnog reda i mira


61


Policija i vatrogasci su pozvani zbog požara u apoteci. Poznavajući vrstu materijala koji je uskladišten u apoteci, oni mogu odrediti sigurno područje, zaštitne mjere i materijal za gašenje požara. Policija je pozva-na da intervenira jer je mogući provalnik viđen kako ulazi u apoteku. Također, poznavajući plan zgrade, izlaze i ulaze, policija može bolje planirati i intervenirati a počinilac može biti uhvaćen na djelu.

Slijedi model kartoteke objekata koji je napravljen u Ženevi. Na jednoj strani nalaze se identi� kacioni podaci a na drugoj plan zgrade.

No

27

No

25

No

18 No 2

No 3

N o 1

Ula

z za

za

posl

ene

Loka

cija

opa

snih

mat

erija

Ula

z za

po

sjet

ioce

Zapa

ljiva

he

mijs

ka

sred

stva

Ulica

Deu

x-Po

nts!

No

4


62


4.7 Ostale aktivnostiPolicajac u zajednici, zajedno sa svojim rukovodiocem, učestvuje na sastancima sa pred-

stavnicima lokalne zajednice. On, također, ažurira oglasnu tablu, letke, brošure i kataloge o prevenciji i sigurnosti.

4.8 InformiranjePolicajac u zajednici sistematski analizira vrstu i prirodu prijava podnijetih u njegovom

sektoru/području. Prema tome, ova vrsta „barometra“ kriminaliteta omogućava rukovodiocu da planira i koordinira speci� čne aktivnosti policijskih službenika u osjetljivim područjima/sektorima.

4.9 Komandirov pristup konceptu rada policije u zajednici

Komandir policijske stanice u potpunosti podržava koncept rada policije u zajednici. On svojim djelovanjem podstiče policajce da budu samostalni, samoinicijativni i odgovorni u provođenju koncepta rada policije u zajednici. On će na adekvatan način vrednovati i ocjenji-vati preventivni rad.

S druge strane, policajac u zajednici mora pridobiti povjerenje svog komandira. On mora imati odre-đenu samostalnost i pokazati inicijativu.


63

POGLAVLJE 5Rješavanje problema metodama

"Marketinga sigurnosti" i SARA


64


Ciljevi ovog poglavlja: Znati korake koji trebaju biti preduzeti radi rješavanja problema metodom „Marke-

ting sigurnosti“

Znati korake koji trebaju biti preduzeti radi rješavanja problema metodom SARA

Razlikovati ciljeve koji trebaju biti postignuti odabirom jedne ili druge metode kako bi se riješili problemi


65

Rješavanje problema metodama "Marketinga sigurnosti" i SARA

5.1 Metoda „Marketing sigurnosti“ radi održivog rješavanje problema

Ova metoda rada se ne zasniva samo na analizama do kojih je došla policija nego uzima u obzir i osjećaj sigurnosti građana. Ovaj koncept projektnog menadžmenta je razvila privatna kompanija.

5.1.1 Potrebni koraci za postizanje procesa „Marketing sigurnosti“

a

б

в

г

д

ђ

a) Policija pokušava da otkrije uzroke nesigurnosti stanovništva

Postoji više sredstava za dobijanje odgovora na naše pitanje u vezi s ovim osjećanjima.

Pod ovim sredstvima se podrazumijeva dobijanje odgovora kroz uspo-stavljene veze policajca u zajednici sa stanovništvom, veze koje se razvijaju svaki dan.


66


Kada policajac u zajednici osjeti da građani imaju određeni strah u vezi s osjećajem sigurnosti, on mora odmah reagirati. Odmah će kontaktirati sa svojim komandirom, koji će analizirati činjenice o ko-jima je obaviješten. Zajedno sa policajcem u zajednici radit će na otkrivanju uzroka koji utječu na osjećaj sigurnosti.

Druga sredstva podrazumijevaju ankete ili upitnike koje dobrovoljno ispunjavaju stanovnici sektora/područja. Kada se pročitaju dobijeni odgovori, policija će biti u mogućnosti da identi� cira probleme koji se tiču osjećaja sigurnosti stanovništva u sektoru/području.

b) Identi� kacija problema

Kada od građana dobije upitnike i ankete, policija će prvo identi� cirati pro-blem koji utječe na osjećaj sigurnosti stanovništva. To nije pitanje identi� kacije problema samo jednog lica nego problema koji uznemirava veliki broj stanovnika sektora/područja.

Problem:

Stanovnici određenog sektora/područja se žale da ih već neko vrijeme petkom i subotom uznemirava-ju pojedinci koji prave buku. Osim toga, stanovnici se žale i na smeće koje ti pojedinci ostavljaju iza sebe (slučaj vezan za remećenje javnog reda i mira i ugrožavanje zdravlja građana).

c) Grupa policijskih službenika analizira problem

Nakon identi� kacije problema, grupa policijskih službenika će anali-zirati taj problem. Tokom ove analize policajci će pokušati otkriti da li su prijave dostavljene policijskoj stanici u skladu sa činjeničnim stanjem na terenu. Ova metoda će policiji omogućiti objektivnije sagledavanje proble-ma. Zatim će ova grupa istražiti uzroke koji utječu na stanje sigurnosti u tom sektoru/području.

Ova analiza će dovesti do sljedećih zaključaka:

U tom sektoru/području se nalazi mjesto gdje se mladi ljudi okupljaju nakon prestanka rada diskoteke. Diskoteka je petkom i subotom otvorena do jedan sat ujutro. S druge strane, javni prijevoz (autobusi) radi do dva sata ujutro. Zaključak ove analize pokazuje da gosti imaju jedan sat tokom kojeg mogu hodati po okolini i, eventualno, praviti probleme prije nego što krenu zadnjim autobusom.

Nakon ove analize policija prvo treba da poveća svoje prisustvo u blizini diskoteke i prati goste koji remete javni red i mir u tom sektoru/području. Ovo su kratkoročne mjere, jer će se u kratkom vremenu


67


javni red i mir popraviti, ali će se problem premjestiti na drugo mjesto, jer ti ljudi koji se zabavljaju napustit će mjesta pod nadzorom i provesti ostatak noći na drugom mjestu. Zbog toga problem nije riješen.

d) Traženje partnera radi pronalaženja dugoročnog rješenja problema

Policija će otkriti da ona sama ne može riješiti ovaj problem i da joj treba više partnera radi pronala-ženja djelotvornog rješenja, ali ne da ga presele na drugo mjesto, nego da ga trajno riješe.

Identi� kacija korisnih partnera za rješavanje ovog problemaPartneri koji su identi� cirani i koji su potrebni, osim policije, su:- oni koji su odgovorni za diskoteku,- oni koji su odgovorni za javni prijevoz.

e) Pronalaženje rješenja problema, zajedno sa partnerima

Da bi se otklonio ovaj problem, najbolje rješenje je usklađivanje radnog vremena dis-koteke sa vremenom polaska posljednjeg autobusa. Ovo usklađivanje će spriječiti pojedin-ce da se zadržavaju u susjedstvu i narušavaju javni red i mir.

f) Procjena rezultata

Period procjene mora biti programiran tako da možemo vrednovati rezultate provedene aktivnosti. Potrebno je ponovo kontaktirati sa stanovništvom ovog sektora/područja kako bi ih is-pitali o osjećaju sigurnosti. Ukoliko taj osjećaj nije poboljšan, uzroci koji utječu na stanje sigurnosti u tom sektoru/području će biti preispitani i, ukoliko je neophodno, preduzete mjere treba korigirati ili potpuno promijeniti.

5.1.2 Elementi „Marketinga sigurnosti“

Koncept „Marketing sigurnosti“ je metoda koja je usmjerena ka stvaranju sigurnijeg okruženja radi poboljšanja kako objektivne tako i subjektivne sigurnosti.


68


Pet ključnih elemenata „Marketinga sigurnosti“:

Orijentacija prema klijentima:

Policija, kao jedan od servisa građana, usmjerena je ka potrebama zajed-nice (klijenata).

Prijenos ovlaštenja:

Radi osiguravanja brze i � eksibilne reakcije, policija mora biti decentra-lizirana i u mogućnosti da prenese određene nadležnosti na partnere.

Proširena sigurnost:

Savremena de� nicija koncepta proširene sigurnosti uključuje kako objektivnu tako i subjektivnu sigurnost. Nakon uočenog problema, policija preduzima sve mjere i radnje radi njegovog otklanjanja. Ova metoda izbje-gava premještanje destabilizirajuće pojave na drugo mjesto.

Integracija:

Policija ne može sama učestvovati u cjelokupnoj zaštiti. Njoj trebaju par-tneri za identi� kaciju problema kao i za njihovo rješavanje.

Delegiranje:

Policija koja se brine o potrebama građana mora biti bliska stanovniš-tvu. Ova akcija zahtijeva da određene kompetencije budu delegirane na po-licajca u zajednici, koji ima direktne i stalne veze sa stanovništvom.

5.1.3 Razvoj projekta

Kada sigurnosni problem „ispliva na površinu“, donosi se odluka o razvoju projekta „Marketing sigur-nosti“. Realizacija tog projekta teče kroz šest de� niranih koraka. Pri izradi akcionog plana koji predstav-lja strukturirani i organizirani način rješavanja problema, potrebno je de� nirati vremenske intervale za realizaciju pojedinih aktivnosti.

Marketing sigurnosti


69


Akcioni plan sačinjen je od niza hronološki poredanih aktivnosti. Za svaki od šest ko-raka utvrđen je vremenski interval trajanja.

1 mjesec 4 mjeseca 1 mjesec 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca

a.

b. Analiza situacije

d. Elaboracija projekta

e. Provođenje projekta

f. Procjena

Prve mjere

6. KORAKA

c. Odabir partnera

a. Prve mjere:

Procedura:- Uspostavljanje tima u samoj policiji. U ovaj tim će biti uključeni oni policijski službenici

koji su povezani s identi� ciranim problemom.- Identi� cirani problem mora biti predstavljen policijskim službenicima koji su uključeni u

tim, a metoda („Marketing sigurnosti“) im mora biti objašnjena.- Svi članovi projektnog tima će morati znati ovu metodu u detalje.

Rezultat:- Projekt može početi.

Trajanje:- Mora biti određeno (u sedmicama i mjesecima).

b. Analiza situacije

Procedura:- Analiza subjektivnog stanja sigurnosti. Analiza slijedi nakon što policajac u zajednici pri-

kupi informacije od stanovništva ili nakon upoznavanja sa rezultatima provedene ankete. - Analiza objektivnog stanja sigurnosti. Činjenice pronađene u policijskim statistikama,

pritužbama, saobraćajnim nesrećama itd.- Upoređivanje subjektivnih i objektivnih činjenica će nam pomoći da identi� ciramo pro-

blem koji treba biti riješen.


70


Rezultat:- Problem je identi� ciran.

Trajanje: - Mora biti određeno (u sedmicama i mjesecima).

Kako bi se provela ispravna analiza situacije na nekom području, potrebno je znati sljedeće informacije vezane za dato područje:

Područje xKriterij Informacija

Demografska struktura

Starosna struktura

Sportski klubovi

Etnička struktura

Društvena i politička struktura

Industrija i trgovačke � rme

Etničke manjine

Obrazovne ustanove

Interesne grupe

NVO-i

Udruženja građana

Političke grupe

Kulturna udruženja

Ostala udruženja

Muzički klubovi

Saobraćajna infrastruktura

Javni prijevoz

Općinska administracija

Stanje kriminaliteta i javnog reda i mira

Glavni problemi u društvu

Osjetljivi problemi

Ostalo

Ekonomska struktura

Ekonomski tokovi

Ugostiteljski objekti

Ovaj spisak se može nadopuniti ostalim faktorima ukoliko je to potrebno za analizu situacije u datom području.


71


c. Odabir partnera

Procedura:- Nakon identi� kacije problema, policija će početi tražiti partnere koji će pomoći u njego-

vom rješavanju.- Saradnja između policije i partnera može početi.- Prisutnost policajca u zajednici je neophodna u ovoj grupi.

Rezultat:- Tim je formiran.


Odabir partnera - sistematski pristup

Prilikom odabira partnera i razgovora sa njima stalno moramo imati na umu da svako od njih može imati svoje viđenje datog problema i svoj prijedlog za njegovo rješenje. Veoma je važno da se na početku saradnje svim partnerima pruži mogućnost da iznesu svoje mišljenje, jer je upravo to smisao okupljanja različitih partnera na jednom mjestu.

Radi sistematske identi� kacije partnera (direktno ili indirektno uključenih u rješavanje proble-ma) treba pratiti nekoliko osnovnih koraka:

• smještanje problema u centar procesa; • označavanje faktora koji imaju ključni utjecaj na problem:• označavanje lica koja imaju ili mogu imati direktan utjecaj na faktore;• označavanje aktera koji imaju strateški utjecaj na problem; • podjela partnera u kategorije.

Kako možemo identi� cirati partnere koji trebaju biti uključeni u projektni tim?

Oni mogu biti podijeljeni u dvije kategorije:

Strateški partneri:

Ovi akteri su veoma važni za projekt „Marketing sigurnosti“ jer su oni ti koji mogu donijeti ključne strateške odluke u procesu rješavanja problema. Ovi partneri će biti članovi upravnog odbora projekta i od njih će se tražiti mandat za provođenje projekta i njima će se slati prijedlozi odluka koje trebaju biti done-sene. U pravilu, strateški partneri su načelnici, direktori, šefovi različitih državnih institucija, ali i direktori privatnih � rmi, udruženja itd.


72


Aktivni partneri:

U ovoj grupi su partneri koji će izraditi prijedloge koncepta rješenja i mjera koji će dovesti do rješenja problema. Oni čine „srce“ projekta i od njih će poteći prijedlozi za rješenje datog problema. Nakon dobija-nja mandata od upravnog odbora projekta, ovi partneri će činiti radnu grupu za izradu rješenja i sastajat će se periodično tokom procesa razrade projekta. Prilikom odabira broja i strukture članova radne grupe treba voditi računa o sljedećem:

- Broj: 10-15 lica (radna grupa ne treba biti prevelika).

- Jedan od članova radne grupe treba biti izabran za predsjedavajućeg radne grupe. On/ona će prisustvovati sastancima upravnog odbora kao savjetnik, na taj način osiguravajući vezu između ova dva nivoa.

- Dobar balans vezan za stručnost i znanje o različitim aspektima problema (različitost čla-nova radne grupe će garantirati i različitost u ponuđenim rješenjima problema).

- Atmosfera unutar radne grupe je veoma važna jer će od nje zavisiti e� kasnost rada (po-vremena neformalna okupljanja mogu značajno popraviti atmosferu, npr., večera ili piće nakon sastanka, pozivi na razne svečanosti članova radne grupe iz drugih institucija i sl.).

Džeparenjena željezničkoj

stanici

Sigurnosnaprevencija

Izgled zgrade

Ulična rasvjeta

Prisutnost policije

KomandirPS

Službenikurbanizma

Komunalniinspektor

Upravnikželjezničke stanice

Direktorželjeznica

Načelnik/Komesarpolicije

Načelnikopćine

Osvjetljenježeljezničke stanice


73


d. Razvoj projekta:

Procedura:- Dobijanje mandata za izradu rješenja od upravnog odbora projekta.- Podjela zadataka i de� niranje obaveza članova unutar radne grupe,

dogovor o dinamici rada.- Finaliziranje konačnog rješenja i upućivanje upravnom odboru na odobrenje.

Rezultat:- Mjere su de� nirane i mogu biti aktivirane.


Razvoj projekta - sistematski pristup

Prilikom razvoja projekta, tj. rješenja za identi� cirani problem, prvi korak mora biti okupljanje strateš-kih partnera na sastanku na kojem trebaju dati svoje odobrenje (mandat) članovima radne grupe za izradu rješenja problema. Ovaj sastanak može veoma e� kasno biti iskorišten za medijsko predstavljanje početka rada na rješavanju problema (takozvani „početni događaj“), uz navođenje osnovnog razloga pokretanja projekta marketinga sigurnosti i vremenskih rokova do kada bi se trebalo završiti sa ovim procesom. Važ-no je napomenuti da se članovima radne grupe moraju dati „odriješene ruke“ da rade na rješavanju proble-ma te da ne moraju tražiti daljnja odobrenja od nadređenih za to.

Nakon dobijanja mandata od upravnog odbora, započinje rad radne grupe. Na početku je potrebno dogovoriti način rada i dinamiku sastanaka. Najbolje je na prvom sastanku odrediti datume i lokacije za sve ostale sastanke. Na taj način će svi članovi grupe biti obaviješteni o terminima i moći će planirati svoje obaveze. Također je potrebno da se dogovori o tehničkim detaljima rada (moderacija, način odlučivanja, protok informacija itd.).

Članovi radne grupe se mogu podijeliti u specijalizirane grupe (u zavisnosti od njihove struke i prirode zadataka), te im dati konkretne zadatke koje trebaju ispuniti do određenog datuma (obično do sljedećeg sastanka radne grupe). Na sastancima radne grupe se raspravlja o prijedlozima svih podgrupa i donosi se zajednički stav.

Nakon završetka cijelog procesa razvoja projekta, rezultat će biti jedan projektni dokument koji će predstavljati prijedlog radne grupe za rješenje datog problema. On će sadržavati prijedlog potrebnih mjera i pregled � nansijskih troškova koji bi mogli nastati. Ovaj prijedlog se zatim šalje upravnom odboru na odobrenje.


74


Načelnik/Komesarpolicije



Sigurnost Infrastruktura Socijalna služba

Partner 1Partner 2Partner 3



Radna grupa

Podgrupe

10-15 partnera podijeljenih utematske podgrupe

Mandat zaizradu rješenja

Prijedlog zariješenje problema

Upravni odbor

Direktorželjeznica

Načelnikopćine

e. Implementacija projekta

Procedura:- Projekt je kompletiran i preduzete mjere su postale aktivne na terenu.- Policija sarađuje sa svojim partnerima.

Rezultat: - Projekt postaje aktivan na terenu.



75


Implementacija projekta „Marketing sigurnosti“ mora biti planirana tako da predstavlja radni plan podijeljen na vremenske jedinice. Vremenske jedinice zavise od vremenskog trajanja svakog koraka.

Uzimajući u obzir da policija pokušava da ima radnu grupu za izvršenje različitih misija, u vrijeme početka projekta „Marketing sigurnosti“ neophodno je da se razvije vremenski plan/dijagram.

- Redoslijed aktivnosti koje su programirali i izvršili partneri.- Dodjeljivanje vremena potrebnog partnerima da se pripreme za aktivnu ulogu u projektu.- Prikupljanje podataka potrebnih za aktivno učešće partnera.- Kontroliranje sredstava uključenih na terenu.

PRVEMJERE

ANALIZAODABIR

PARTNERARAZVOJ

PROJEKTAPOKRETANJE

PROJEKTAPROCJENA

1 mjesec 4 mjeseca 1 mjesec 4 mjeseca 4 mjeseca 2 mjeseca

Svaki partner pravi svoj plan aktivnosti u skladu sa općim planom.

Jedan primjer tog planiranja

Mjera: A Projekt 1Naziv projekta:Opis projekta: O čemu se radi?Ciljevi u svrhu rješavanja problema: Glavni zadaci: Odgovornosti: Uloga: Udruženje: Ime:Donosioci odluka: Šef:Članovi tima: Datum implementacije: Ključni datum: Ograničenja: Šta? Kada?

Sadržaj ovih aktivnosti će biti sažet u jednu tabelu koja će odražavati sve preduzete mjere i odgovorna lica za rješavanje problema.


76


Naprimjer:

Mjere Odgovorno lice Rok Uključeni partneri Status/UlogaPOLICIJA

PARTNER APARTNER BPARTNER CPARTNER DPARTNER EPARTNER FPARTNER G

f. Procjena

Procedura:

- Kontrola postignutih rezultata- Analiza saradnje između policije i partnera- Preduzimanje korektivnih mjera ukoliko je to neophodno

Rezultat:

- Zaključenje projekta

Trajanje:

- Mora biti određeno (u sedmicama i mjesecima)

Kada su preduzete mjere započete na terenu, procjena o tome će biti urađena na dan određen za kon-trolnu fazu.

Mjere Prioritet Ko? Rok Trošak/sredstva NivoA I Upravnik škole 31. 12. 2010 Mali (x dana sa y) OKB II Nastavnik V 31. 12. 2010 Velik Kao i planiranoC I Policajci A-B 31. 12. 2010 Veoma velik Kao i planiranoD III Učenici X-Y 31. 12. 2010 Srednji Djelimično

dostignutE … … … … …

Kada se kontroliraju mjere preduzete na terenu, pronaći ćemo da željeni cilj nije u potpunosti dosti-gnut. U ovoj situaciji, korektivne mjere će biti primijenjene i bit će određen novi datum za kontrolu.


77


Br. Korektivne mjere Prioriteti Rok Odgovorno lice123

Lične zabilješke: __________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

5.1.4 Metode pridobijanja mogućih partnera u projekt „Marketing sigurnosti“

Diskusija koja ima za cilj pridobijanje partnera/učesnika bi trebala uzeti u obzir nekoliko ključnih elemenata:

5.1.4.1 Priprema za diskusiju

U pripremi za sastanak

najvažnije je znati:

Kako privući i zadržati pažnju

sagovornika?

Šta vam je cilj sastanka?

Lične karakteristike sagovornika

Odabrati odgovarajući

način komunikacije

Ko vam je sagovornik?

De� nirati ciljeve diskusije - Ukoliko su ciljevi jasno određeni, možete pozitivno utjecati na smjer diskusije. Dobra formulacija predmeta diskusije bitno određuje njezinu uspješnost.

Stoga, važno je sačiniti listu pitanja kako bi olakšali diskusiju.

- Koje rezultate želim ostvariti tokom diskusije?- Koliko vremena imam na raspolaganju (vrijeme)?- Na koji način ću provjeriti ostvarene rezultate?- Da li je postavljeni cilj moguće ostvariti? Kakva će biti veza između cilja i rezultata?- Postoje li neka alternativna rješenja?


78


Upoznati sagovornika/partnera- Ko je sagovornik/partner kojem se obraćam? Koga on/ona predstavlja (instituciju/intere-

snu grupu/organizaciju/grupu građana)?- Da li odabrani partner ima mogućnost da donosi odluke? Ukoliko ne, ko ih donosi?- Koga još moram obavijestiti?- Koje vrijeme i mjesto je najbolje da odredim za susret sa partnerom?- Mogu li na sastanak ići sam ili trebam povesti kolegu ili rukovodioca?- Kakav prostor bih trebao imati na raspolaganju (atmosfera/oprema)?- Koji su odgovori na eventualne prigovore?- Na koji način bih trebao pristupiti u slučaju eventualnih prigovora?- Koji bi nastup mogao imati moj sagovornik?

Pridobijanje pažnje - obratite pažnju na sagovornika, napravite opuštenu atmosferu, postavite što je moguće više pitanja!

- Obratite pažnju na partnera: šta on/ona cijeni? Šta njemu/njoj ne odgovara? Šta je za njega/nju bitno?

- Postavljajte samo relevantna pitanja koja se odnose na prioritete koje je partner identi� -cirao!

5.1.4.2 Proces diskusije

a) Vrste pitanja:

Otvorena pitanja:

Fokusirajte se na otvorena pitanja i koristite ovu metodu kada god je to moguće. Tako ćete otkriti šta zanima vašeg partnera/sagovornika!

- Šta mislite o tome...?- Zašto Vas zanima baš ova tema…?- Koje je Vaše lično mišljenje o ovoj temi…?- Šta je, prema Vašem mišljenju, bitno u vezi sa ovom temom? Šta biste mogli izdvojiti kao

posebno važno…?- Kako Vi vidite rješenje ovog i sličnih problema…?

Zatvorena pitanja:

Ovu metodu koristite da biste završili diskusiju ili kada želite da dobijete određeno gledište!

- Mogu li Vam poslati dokumentaciju o ovome?- Slažete li se da zabilježim Vaša zapažanja?- Prihvatate li da budete uključeni u projektni tim?- Mogu li računati na Vašu pomoć u ovome?


79


Omogućite sagovorniku/partneru da napravi izbor, izvrši prezentaciju i predloži alternativno rje-šenje!

- Kada Vam odgovara da se uključite u projektni tim (odmah ili kasnije)?- Na koji način želite da kontaktiramo s Vama(putem pošte, telefona, e-maila i sl.)?- U kojem smjeru želite nastaviti saradnju: A ili B?

Sugestivna pitanja:

Ova pitanja nisu preporučljiva jer ne dopuštaju sagovorniku da slobodno odabere odgovor. Osim toga, ona često uzrokuju neusaglašenost diskutanata (kontradiktorne situacije)!

- Slažete se sa mnom…!- Siguran sam da o ovom pitanju mislite isto što i ja…! Veoma dobro znate da sam u pravu!

b) Argumenti

Argumenti vam dopuštaju da a� rmirate svoje potrebe. Kreiranjem dobre radne osnove, privući ćete zainteresiranost sagovornika/partnera. To će pridonijeti uspješnoj saradnji.

- Zamislite sebe u suprotnoj situaciji ili se „stavite u partnerovu poziciju“.- Pokušajte uvjeriti sagovornika u korisnost i neophodnost vaših prijedloga. Naglasite nji-

hove prednosti. - Kontrolirajte svoje namjere (imajte mjeru). Vodite računa o tome da li sagovornik razu-

mije vaše argumente?- Da li je diskusija za njega/nju prioritet?- Koristite jasan govor i prije nego što započnete diskusiju, provjerite utjecaj vaših namjera

na sagovornika/partnera.

c) Sažetak argumenata

Radi izrade sažetka argumenata, trebali biste partnera shvatiti ozbiljno.

- Slušajte ga pažljivo, ne prekidajte ga izražavajući svoja zapažanja, njegove argumente shva-tite ozbiljno.

- Pobrinite se da dobro razumijete sve njegove argumente. Na kraju, napravite sažetak nje-govih argumenata (Znači, ako sam dobro razumio…)

- Ne reagirajte odmah na potencijalne prigovore. Pokažite da argumente uzimate ozbiljno (Razumijem vašu zabrinutost). Nakon toga možete reći šta mislite.

- Izbjegavajte kon� ikte sa sagovornikom, ne odgovarajte sa „da, ali…“, čak iako o istom pi-tanju ponovo raspravljate. Objasnite ponovo, ukoliko je neophodno, koristeći druge riječi.


80


5.1.4.3 Ocjena diskusije (brza analiza)

Ocjena diskusije:

- Kako procjenjujem partnera?- Koliko je diskusija trajala?- Da li sam postigao željeni cilj?

Procjena partnera:

- Koliko je partner uspio razumjeti moje namjere?- Da li partner može biti uključen u projektni tim zadužen za koncept „Marketing sigur-

nosti“?

Koja su bila pitanja i kritični odgovori?

- Da li smo uspjeli usaglasiti naša mišljenja?- Da li smo bili u mogućnosti da napravimo akcioni plan?- Koji su sljedeći koraci koje trebam preduzeti?

Odgovori:

- Nakon identi� kacije partnera, saradnja između njih i policije može početi.- Policija predstavlja projekt i rezultate analize.- Policija predstavlja akcioni plan partnerima.


81


5.2 Metoda SARA kao jedan od osnovnih instrumenata (alata) za rješavanje problema u zajednici

Obimnije sigurnosne probleme u zajednici najčešće ćemo rješavati pomoću „Marketinga sigurnosti“. Međutim, osim spomenutog načina, vrlo često se za analizu sigurnosne problematike, sačinjavanje plano-va za rješavanje problema te praktično djelovanje koriste i druge metode poput SARA, KAPRA (CAPRA), SWOT i PESTEL analize, te „Brainstorming“ metode (brain - mozak, storm - oluja). Navedene metode rada mogu se koristiti u rješavanju konkretnih lokalnih problema manjeg intenziteta. Prikazat ćemo me-todu SARA, koja se vrlo često primjenjuje u praksi.

METODA SARA

Ova metoda se zasniva na objektivnim pokazateljima - sigurnosnim statistikama i prijavama sa terena. Kriminalno-preventivna istraživanja i pribavljanje informacija mogu pomoći policiji da kod potencijalnih izvršilaca eliminira motive, prilike i sredstva za izvršenje krivičnih djela. Metoda SARA se sastoji od četiri faze koje nam koriste u rješavanju jednog ili više problema na održiv način. To su:

Scanning - SkeniranjeAnalysis - AnalizaResponse - OdgovorAssessment - Procjena (kontrola i ocjena postignutih rezultata)

SARA

Policija detektira problem na osnovu pritužbi

Policija analizira problem

Traženje partnera

maj 2008.

juni 2008.

juli 2008.

august 2008.

oktobar 2008.

mart 2009.

Saradnja sa partnerima

Implementacija preduzetih mjera sa partnerima

Kontrola/faza procjene


82


5.2.1 Skeniranje - Scanning

Prva faza u okviru metode SARA podrazumijeva skeniranje, odnosno uočavanje stanja u praksi (objektivna sigurnost), te identi� kaciju problema koji utječu na subjektivni osjećaj sigurnosti građana. U sklopu identi� kacije problema neophodno je uspostaviti bolju kontrolu prijava koje dostavljaju građani i ostalih segmenata zajednice koje je prikupio RPZ policajac. U tu svrhu pribavljaju se podaci o kriminali-tetu i opasnim pojavama koji ugrožavaju zajednicu, razmjenjuju se iskustva sa drugim institucijama koje se profesionalno bave problematikom na koju se želi djelovati. Također se pomoću anketa i drugih metoda kod građana mjeri strah od kriminaliteta uopće ili od pojedinih vrsta krivičnih djela. Navedeni poslovi, također, zahtijevaju svakodnevno ažuriranje sigurnosnih karti i informativne table.

5.2.2 Analiza -Analysis

Nakon što je problem identi� ciran, on se analizira i to opažanjem, odnosno razumijevanjem problema. U ovoj fazi problem se detaljno razlaže i analizira, uz pomoć svih relevantnih partnera koji bi mogli dopri-nijeti njegovom rješavanju. Analiza mora biti detaljna, svestrana i, osim policijskih stručnjaka, zahtijeva angažiranje policajaca koji će problem rješavati na terenu, kao i relevantnih subjekata lokalne zajednice.

5.2.3 Odgovor - Response

Ukoliko su pravovremeno i u punoj mjeri angažirani svi nadležni subjekti, pristupa se realizaciji kon-kretnih akcija kojima će se direktno djelovati na probleme i njihove uzroke, kao i na suzbijanje faktora koji bi mogli dovesti do eskaliranja identi� ciranih pojava. Svaki partner će odgovorno realizirati obaveze iz svoje nadležnosti. Pomoću kvalitetnog planiranja odredit će se prostor i vrijeme potrebni za procjenu e� -kasnosti akcija koje su preduzeli policija i partneri u svrhu dugoročnog rješavanja problema koji utječu na sigurnost građana. Radi koordinacije aktivnosti, potrebno je napraviti i provoditi strateški plan djelovanja.

5.2.4 Procjena - Assessment

Posljednja faza koncepta SARA sastoji se od kontrole aktivnosti koje su preduzeli svi partneri koji su učestvovali u realizaciji projekta te od procjene postignutih rezultata. Pomoću kontrole i procjene moći ćemo „izmjeriti“ nivo uspješnosti preduzetih aktivnosti. Naravno, može se desiti da očekivanja ne budu u skladu sa zacrtanim ciljevima. U tom slučaju bit će provedene korektivne mjere i određeni novi rokovi za nastavak kontrole.


83


5.2.5 Plan rada - primjena metode SARA

A. SKENIRANJE

Prvi opis problema O čemu se radi?Obim problema Da li je to lokalni problem ili problem šire

zajednice?Koliko je to ozbiljan problem?

Složenost De� nicija složenosti problema Poteškoće koje treba prevladati Koje poteškoće treba riješiti i koliko je pro-

blem kompleksan?Cilj Koji cilj želimo postići?Razlog za hitnu reakciju Da li problem zahtijeva hitnu reakciju?

Ako je tako, zbog čega?

Prethodne aktivnosti (ukoliko ih je bilo)

Pri skeniranju problema koji je ranije bio pod kontrolom pa ponovo eskalirao ili se pojavio na drugom mjestu, treba navesti sve prethodno preduzete policijske aktivnosti i posebno naglasiti da li one imaju re-presivni ili preventivni karakter.

Aktivnosti Represivne mjere Preventivne ili odvraćajuće mjere

B. ANALIZA

Ko je ugrožen ili koga zabrinjava određeni problem?

Pojedinci ili grupe Kako su pogođene1. Policijski službenici

2.

3.

4.

5.


84


Šta je već urađeno na rješavanju otkrivenih problema?

Ko je radio na tome? Koliko dugo i kako?

1. Policija Reakcija:

2. Druge institucije Reakcija:

3. Ostali Reakcija:

Koje informacije su potrebne za rješavanje ovog problema? Gdje ih možemo pronaći?

Izvor(i)

Izvor(i)

Izvor(i)

Koji elementi će nam pomoći da ocijenimo da li je problem djelimično ili u potpunosti riješen (faktori uspjeha)?

1. Statistike

2. Ankete

3. Ostali

4. Ostali

5. Ostali

6. Ostali

7. Ostali

8. Ostali

9. Ostali

10. Ostali


85


C. ODGOVOR

Koji su načini za rješavanje ovog problema?

Lista partnera je preispitana i napravljen je spisak aktivnosti koje će svaki od partnera realizirati radi uklanjanja problema ili njegovog stavljanja pod kontrolu.

Navedene su aktivnosti policije, uz napomenu da li su one represivne ili preventivne prirode. Nakon toga su spomenute i aktivnosti partnera (pojedinaca ili grupa).

Partneri Kako mogu doprinijeti pronalaženju rješenja?

1. Policija

2. PARTNER A

3. PARTNER B

4. PARTNER C

5. PARTNER D

Aktivnosti Učesnici Vremenski rokovi

Policija

Partneri

Vanjske informacije o aktivnostima


86


D. PROCJENA

Procjena implementacije:

Metoda Pokazatelji Odgovorna lica Rokovi: početak Rokovi: kraj

Analiza preduzetih mjera

Metoda Pokazatelji Odgovorna lica Rokovi: početak Rokovi: kraj

Autorski tim



88



Documents

U BOSNI I HERCEGOVINI PRIRUČNIK · Prirucnik o RPZ-u u BiH BHver.indd 13 15.3.2010 16:45:22. 14 RAD POLICIJE U ZAJEDNICI 1.2 Šta je rad policije u zajednici - pregled Rad policije