28
1.1. Organizacija policije na državnom nivou 1.1.1. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je utemeljena 2002. godine, usvajanjem Zakona o Agenciji za informacije i zaštitu, kojim je ova agencija definirana kao samostalna institucija BiH, odgovorna za prikupljanje i obradu podataka od interesa za provođenje međunarodnih i kaznenih zakona BiH, kao i za zaštitu vrlo važnih ličnosti, diplomatsko-konzularnih predstavništava i objekata institucija Bosne i Hercegovine, te diplomatskih misija. Usvajanjem Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, 1 u lipnju 2004. godine, Agencija za informacije i zaštitu je transformirana u Državnu agenciju za istrage i zaštitu, te je dobila policijska ovlaštenja i postala prva policijska agencija koja svoju mjerodavnost ostvaruje na cijeloj teritoriji BiH. Ovim zakonom SIPA je definirana kao upravna organizacija Ministarstva sigurnosti BiH sa operativnom samostalnošću, čije su mjerodavnosti sprečavanje, otkrivanje i istraga kaznenih djela iz mjerodavnosti Suda BiH, fizička i tehnička zaštita štićenih ličnosti i objekata, zaštita ugroženih svjedoka i svjedoka pod prijetnjom i drugi poslovi iz njenog djelokruga koji su određeni ovim zakonom. Akcije SIPA-e na hapšenju osoba osumnjičenih za ratne zločine, uspješno provedene istrage kaznenih djela pranja novca, organiziranog kriminaliteta, terorizma, trgovine ljudima i ostalih kaznenih djela, kao i pružanje potpore i zaštite svjedocima, uspješno obavljanje poslova i zadataka zaštite ličnosti i objekata, formiranje specijalne jedinice, samo su neke od činjenica koje govore o uspješnosti SIPA-e od osnivanja do danas. S obzirom da je kriminalitet, posebno organizirani, poprimio međunarodni karakter, Državna agencija za istrage i zaštitu sprovodi koordiniranu suradnju sa domaćim i međunarodnim 1 Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (Sl. glasnik BiH, br. 27/04 , 63/04 , 35/05 i 49/09) 1

Organizacija Policije u BiH

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Policija u BIH

Citation preview

1.1. Organizacija policije na dravnom nivou 1.1.1. Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA)Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA) je utemeljena 2002. godine, usvajanjem Zakona o Agenciji za informacije i zatitu, kojim je ova agencija definirana kao samostalna institucija BiH, odgovorna za prikupljanje i obradu podataka od interesa za provoenje meunarodnih i kaznenih zakona BiH, kao i za zatitu vrlo vanih linosti, diplomatsko-konzularnih predstavnitava i objekata institucija Bosne i Hercegovine, te diplomatskih misija.Usvajanjem Zakona o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu,[footnoteRef:1] u lipnju 2004. godine, Agencija za informacije i zatitu je transformirana u Dravnu agenciju za istrage i zatitu, te je dobila policijska ovlatenja i postala prva policijska agencija koja svoju mjerodavnost ostvaruje na cijeloj teritoriji BiH. Ovim zakonom SIPA je definirana kao upravna organizacija Ministarstva sigurnosti BiH sa operativnom samostalnou, ije su mjerodavnosti spreavanje, otkrivanje i istraga kaznenih djela iz mjerodavnosti Suda BiH, fizika i tehnika zatita tienih linosti i objekata, zatita ugroenih svjedoka i svjedoka pod prijetnjom i drugi poslovi iz njenog djelokruga koji su odreeni ovim zakonom. [1: Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu (Sl. glasnik BiH, br.27/04,63/04,35/05i49/09)]

Akcije SIPA-e na hapenju osoba osumnjienih za ratne zloine, uspjeno provedene istrage kaznenih djela pranja novca, organiziranog kriminaliteta, terorizma, trgovine ljudima i ostalih kaznenih djela, kao i pruanje potpore i zatite svjedocima, uspjeno obavljanje poslova i zadataka zatite linosti i objekata, formiranje specijalne jedinice, samo su neke od injenica koje govore o uspjenosti SIPA-e od osnivanja do danas.S obzirom da je kriminalitet, posebno organizirani, poprimio meunarodni karakter, Dravna agencija za istrage i zatitu sprovodi koordiniranu suradnju sa domaim i meunarodnim organima za provoenje zakona, kako bi borbu protiv svih vrsta kriminaliteta uinila to efikasnijom, te na taj nain podigla stupanj globalne sigurnosti na jo veu razinu.Organizacijska struktura AgencijeKabinet ravnatelja: Kabinet ravnatelja se stara o dokumentima i materijalima koji se dostavljaju ravnatelju, vri odreene protokolarne poslove, poslove prijema i obrade pote upuene ravnatelju, pripreme za odravanje savjetovanja i drugih sastanaka koje organizira Agencija ili ravnatelj, ostvaruje potrebnu suradnju sa organima uprave i drugim organizacijama u vezi sa izvrenjem poslova iz djelokruga Kabineta, vri i organizira poslove u vezi sa obavljanjem funkcije ravnatelja u ostvarivanju javnosti rada Agencije, surauje sa mjerodavnim organima, slubama za informiranje i predstavnicima sredstava javnog informiranja, uestvuje u izradi programa rada, izvjea o radu i drugih pisanih materijala Agencije koji se odnose na ostvarivanje javnosti rada.Kriminalistiko istrani odjel: Kriminalistiko-istrani odjel (KIO) radi na spreavanju, otkrivanju i istraivanju kaznenih djela iz mjerodavnosti Suda BiH, pronalaenju i hapenju poinitelja kaznenih djela i njihovom dovoenju tuitelju, pod nadzorom, po smjernicama i nalozima tuitelja, sukladno Zakonu o kaznenom postupku BiH. KIO prua operativnu pomo Financijsko-obavjetajnom odjelu, prikuplja obavjetenja i podatke o kaznenim djelima, prati i analizira sigurnosnu situaciju i pojave koje pogoduju nastanku i razvoju kriminaliteta, organizira i obavlja kriminalistiko-strune poslove. U okviru ovog odjela funkcioniraju sljedee unutarnje organizacione jedinice: Odsjek za borbu protiv terorizma i trgovine ABHO Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje finansijskog kriminaliteta i korupcije Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje organiziranog kriminaliteta Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje kriminaliteta u svezi sa trgovinom ljudima Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje kriminaliteta u svezi sa opojnim drogama Odsjek za sprjeavanje i otkrivanje kriminaliteta u svezi sa ostalim kaznenim djelima Odsjek za kriminalistiko-obavjetajne posloveFinancijsko obavjetajni odjel: Financijsko-obavjetajni odjel (FOO) utemeljen je sukladno lanku 11. Zakona o Dravnoj agenciji za istrage i zatitu. lankom 13. istog zakona definirane su mjerodavnosti prema kojima FOO prima, prikuplja, dokumentira, analizira, istrauje, prosljeuje tuitelju informacije, podatke i dokumentaciju primljenu sukladno zakonu i drugim propisima BiH u svezi sa spreavanjem pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti. Odjel ostvaruje meunarodnu suradnju u oblasti spreavanja i istraga u svezi sa pranjem novca i financiranjem teroristikih aktivnosti, te osigurava strunu pomo tuitelju u financijsko-obavjetajnom domenu.FOO je utemeljen sukladno definiciji financijsko-obavjetajnih jedinica Egmont grupe (udruga financijsko-obavjetajnih jedinica drava cijelog svijeta) i postalo je operativno 28.12.2004. godine stupanjem na snagu Zakona o spreavanju pranja novca. Za punopravnog lana Egmont grupe FOO je primljen 29. lipnja 2005. godine na godinjoj skuptini u Washingtona. Proces rada FOO-a propisan je Zakonom o spreavanju pranja novca, kojim su definirani svi zadaci i mjerodavnosti FOO-a, zadaci i obveze obveznika i drugih organa po odredbama ovog zakona. Istim zakonom utvrene su mjere i odgovornosti za otkrivanje, spreavanje i istraivanje pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti, te propisane mjere i odgovornosti meunarodne suradnje u oblasti spreavanja pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti.Centar za istraivanje ratnih zloina u okviru svojih mjerodavnosti prikuplja informacije, otkriva i istrauje kaznena djela ratnog zloina i kaznena djela kanjiva po meunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, koja su definirana Kaznenim zakonom BiH (Genocid, lanak 171; Zloini protiv ovjenosti, lanak 172; Ratni zloin protiv civilnog stanovnitva, lanak 173; Ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika, lanak 174; Ratni zloin protiv ratnih zarobljenika, lanak 175; Organiziranje grupe ljudi i podstrekivanje na uinjenje kaznenog djela genocida, zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina, lanak 176; Protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, lanak 177; Protivpravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratitu, lanak 178; Povreda zakona ili obiaja rata, lanak 179; Individualna kaznena odgovornost, lanak 180; Povreda parlamentara, lanak 181; Neopravdano odgaanje povratka ratnih zarobljenika, lanak 182; Unitavanje kulturnih, povijesnih i religijskih spomenika, lanak 183; Zlouporaba meunarodnih znakova, lanak 184.) Ovaj centarsurauje sa Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju u istrazi i kaznenom gonjenju osoba koje su optuene da su poinile kaznena djela ratnog zloina i kaznena djela kanjiva po meunarodnom ratnom i humanitarnom pravu.Odjel za zatitu svjedoka obavlja poslove i zadatke sukladno Zakonu o programu zatite svjedoka u BiH i drugim propisima u BiH o zatiti svjedoka, sa ciljem da se osigura efikasna zatita svjedoka prije, u toku i nakon kaznenog postupka, kako bi se svjedoku omoguilo slobodno i otvoreno svjedoenje u kaznenom postupku pred Sudom BiH. Odjel donosi odluke i sprovodi sve mjere koje se odreuju u svezi sa stranim svjedocima u BiH sukladno sporazumu ili angamanu sklopljenim izmeu BiH i strane drave u svezi sa zatitom svjedoka, unapreuje suradnju i razmjenjuje informacije sa odreenim nevladinim organizacijama, dravnim organima, kao i stranim dravnim organima i meunarodnim organizacijama mjerodavnim za zatitu svjedoka. U povijesti Bosne i Hercegovine na dravnoj, entitetskoj ili drugoj razini dravnog ureenja, u okviru policijskih ili drugih istitucija za provedbu zakona u BiH, ovakav vid organizacijske i institucionalne zatite svjedoka nije postojao.Odjel za unutarnju kontrolu vri sprovoenje istraga na temelju predstavki koje se odnose na nepravilno ponaanje i rad policijskih djelatnika i drugih uposlenih u Dravnoj agenciji za istrage i zatitu, sprovodi istrane postupke o uporabi sile, uporabi smrtonosne sile, prekoraenja ovlasti i korupciji u policiji. Na ulazu u sjedite Agencije u Sarajevu, Regionalni ured Sarajevo, Regionalni ured Mostar, Regionalni ured Banjaluka i Regionalni ured Tuzla , Odjel za unutarnju kontrolu je postavio sanduad u koja graani mogu ubacivati albe i predstavke na rad uposlenih u SIPA-i.Jedinica za specijalnu potporu je obuena za samostalno djelovanje protiv raznih oblika terorizma u svim meteorolokim uvjetima i na razliitim geo prostorima, te djelovanje protiv svih vidova kriminaliteta u situacijama kada nije dovoljna ili je nepouzdana uporaba temeljnih policijskih i kriminalistikih snaga u sigurnosnom, kriminalistiko-taktikom i materijalno-tehnikom smislu. Jedinica je obuena i za rjeavanje svih oblika talakih situacija, za brzo, energino i efikasno neutraliziranje teroristikih kriminogenih grupa ili pojedinaca, pretraivanje terena i potjere za obuenim teroristikim grupama ili pojednicima, u razliitim uvjetima, uz primjenu razliitih taktikih i manevarskih mogunosti pri izvravanju postavljenih zadataka, koristei razliite vidove djelovanja sa karakteristikom ofanzivno-upadnog djelovanja. Pored toga, Jedinica je osposobljena i za potrage visokog rizika za osumnjienim izvriteljima kaznenih djela iz mjerodavnosti Suda BiH, te potrage za odbjeglim kriminalcima, za visokorizina lienja slobode, hapenje osoba osumnjienih da su poinili ratne zloine i kaznena djela kanjiva po meunarodnom ratnom i humanitarnom pravu, kao potpora Centru za istraivanje ratnih zloina. Jedinica se moe angairati kao potpora pri zatiti VIP linosti i delegacija prilikom posjeta BiH, kao potpora pri zatiti objekata od posebnog znaaja, naroito kada postoji izraen stupanj vee teroristike prijetnje napada na objekte, te kao potpora Odjelu za osiguranje linosti i objekata u uspostavljanju naruenog javnog reda i mira u veem obimu u blizini tienih objekata.U suradnji sa drugim policijskim organima, te drugim upravnim ili dravnim organima, Jedinica prua potporu i vri pronalaenje, potragu i hapenje osoba koja planiraju izvrenje kaznenih djela terorizma, prua pomo u otklanjanju posljedica izazvanih prirodnim nepogodama, kod nesrea na vodi i pod vodom i u rjeavanju razliitih vidova kriznih situacija. Jedinica moe vriti pretraivanje terena, blokiranje odreenog prostora, zatvaranje pojedinih pravaca postavljanjem zasjeda i drugih vidova djelovanja sa namjerom da se osujeti napad ili izvrenje kaznenog djela. Pri izvravanju navedenih poslova Jedinica moe koristiti razliite vidove oruja, orua i opreme za vatrenu podrku, neutraliziranje ili unitavanje teroristikih grupa.Sluba za operativnu potporu vri poslove i zadatke stalnog operativnog deurstva Agencije, koordinira rad deurnih slubi u regionalnim uredima i organizacijskim jedinicama, obavlja poslove organizirane i planske primjene operativno-taktikih mjera i radnji u cilju pravovremenog prikupljanja podataka i saznanja o kriminalnoj djelatnosti grupa i pojedinaca, vri poslove kontradiverzione zatite na razini i u mjerodavnosti Agencije, priprema programe i neposredno organizira realizaciju obuke svih organizacijskih jedinica u Agenciji, obavlja poslove odravanja i razvoja informacijskog sustava Agencije, poslove razvoja i koritenja sustava veze i kriptozatite, radi i druge poslove.Sluba za administraciju i unutarnju potporu u funkciji je administrativne potpore drugim organizacijskim jedinicama SIPA-e. Poslovi i zadaci ove slube su izrada programa, informacija i izvjea, ostvarivanje odgovarajue suradnje sa drugim slubama i odjelima u Agenciji, kao i drugim organima i organizacijama u vezi sa radom Slube, praenje i prouavanje dejstva zakona i drugih propisa na rad Agencije i struno pojanjenje u cilju jedinstvenog sprovoenja i primjene propisa, praenje i analiziranje stanja kadrova u vezi sa zakonitim prijemom i otpustom kadrova i dr.Sluba za materijalno-financijske poslove u funkciji je logistike podrke drugim organizacijskim jedinicama SIPA-e. Poslovi i zadaci ove slube su da ostvaruje odgovarajuu suradnju sa drugim odjelima i slubama u Agenciji, kao i drugim organima i organizacijama u vezi sa radom Slube, stara se o realizaciji programa materijalnog opremanja, obavlja raunovodstveno-financijske i imovinsko-pravne poslove, vri odravanje vozila i objekata Agencije, prijem, uskladitenje i distribuciju svih nabavljenih i doniranih roba, izrauje nacrte godinjih prorauna, prati realizaciju prorauna, vodi sve zakonom predviene raunovodstvene evidencije, vri plaanje stvorenih obaveza prema dobavljaima i dr.I etiri regionalna ureda: Regionalni ured Banja Luka Regionalni ured Mostar Regionalni ured Sarajevo Regionalni ured Tuzla

1.1.2. Granina policija Bosne i HercegovineGranina policija Bosne i Hercegovine (ranije: Dravna granina sluba BiH) uspostavljena je na temelju Zakona o Dravnoj graninoj slubi BiH, kojj je, u skladu sa svojim ovlatenjima, 13. sijenja 2000. godine donio Visoki predstavnik u BiH.[footnoteRef:2] S operativnim radom Granina policija BiH otpoela je 6. lipnja 2000. godine osnivanjem prve Postrojbe / Jedinice, J/PGP Aerodrom Sarajevo. Proces preuzimanja poslova nadzora i kontrole prelaska dravne granice od entitetskih i kantonalnih MUP-ova tekao je etapno i okonan je 30. rujna 2002. godine inauguracijom Jedinice / Postrojbe Granine policije Strmica. [2: Zakon o dravnoj graninoj slubi (Slubeni glasnik BiH, broj: 50/04, 21/07), izmjenama ovog zakona iz 2007. godine Dravna granina sluba mijenja naziv u Granina policija BiH.]

Donoenjem novog Zakona o Graninoj policiji BiH (Dravnoj graninoj slubi) u listopadu 2004. godine, Granina policija BiH je definirana kao upravna organizacija u okviru Ministarstva sigurnosti BiH, s operativnom samostalnou, osnovana radi obavljanja policijskih poslova vezanih za nadzor i kontrolu prelaska granice BiH i drugih poslova propisanih zakonom.Zakonom o izmjeni Zakona o Dravnoj graninoj slubi, koji je stupio na snagu 18. 04. 2007. godine, naziv Dravna granina sluba BiH promijenjen je u Granina policija Bosne i Hercegovine.Poslovi iz nadlenosti Granine policije BiH su: Provedba odredbi Zakona o nadzoru i kontroli prelaska dravne granice kako je propisano tim zakonom;[footnoteRef:3] [3: Zakon o nadzoru i kontroli prelaska dravne granice (Slubeni glasnik BiH, broj: 56/04, 52/05,.).]

Provedba odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu kako je propisano tim zakonom;[footnoteRef:4] [4: Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu (Slubeni glasnik BiH, broj: 29/03, 4/04, 53/07, 36/08).]

Sprjeavanje, otkrivanje i istraivanje djela koja su propisana kaznenim zakonima u BiH kada:a. su ta kaznena djela usmjerena protiv sigurnosti dravne granice iliprotiv izvrenja poslova i zadataka iz nadlenosti Granine policije; ilib. se ta kaznena djela moraju goniti u skladu sa odredbama ozloupotrebi javnih isprava koje slue kao dokaz identiteta, o putnojispravi i obvezi posjedovanja vize, te odredbama o kretanju i boravku stranaca i azilu ukoliko su poinjena prilikom prelaskagranice ili su izravno vezana za prelazak dravne granice; ilic. ta kaznena djela obuhvaaju prijevoz robe preko dravne granice iji promet nije doputen, robe bez slubenog odobrenja ili u sluajukrenja vaee zabrane - ukoliko je Graninoj policiji dodijeljenadunost nadzora takvog odobrenja i zabrane na osnovi drugogpropisa ili administrativnog sporazuma s tijelima odgovornim zatakvo gonjenje. Sprjeavanje, otkrivanje i istraivanje drugih kaznenih djela na zahtjev ovlatenog tijela; Sprjeavanje, otkrivanje i istraivanje:d. prekraja koji su propisani Zakonom o nadzoru i kontroli prelaskadravne granice, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, tedrugim zakonima; ilie. drugih prekraja na zahtjev nadlenog tijela; Pruanje policijske potpore organizacijskim jedinicama u okviru Ministarstva sigurnosti u provedbi Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu i drugih vaeih propisa iz ovoga podruja; Poduzimanje mjera zatite zranog civilnog prometa i sigurnostiprostorija meunarodnih zranih luka u BiH; Osiguravanje svojih organizacijskih jedinica od opasnosti; Davanje strunog miljenja pravosudnim organima ili drugim institucijama na njihov zahtjev, a vezano za vjerodostojnost dokumenata koji su koriteni ili su se namjeravali koristiti za prelazak dravne granice. Ti dokumenti su putne isprave, dokumenti za osobnu identifikaciju i bilo koji drugi dokumenti koji su vezani za kretanje osoba, vozila ili roba preko dravne granice. Izvravanje i drugih poslova propisanih zakonom i drugim propisom.Granina policija BiH kontrolira cjelokupnu granicu BiH, dugaku 1551 km, na kojoj je 89 graninih prijelaza, od ega 55 meunarodnih (ukljuujui i etiri meunarodne zrane luke u BiH ), te 34 granina prijelaza za pogranini promet. U organizacijskom smislu, Granina policija je strukturirana s ciljem osiguravanja koordinacije svih aktivnosti na sredinjoj, regionalnoj i lokalnoj razini tako da prua visokospecijalizirane usluge, potrebne za izvrenje zadaa iz svoje nadlenosti, kao i da osigura dvosmjernu razmjenu informacija izmeu sredinjih, regionalnih i lokalnih razina organizacijskih jedinica, a one su: Glavni ured / kancelarija Terenski uredi / kancelarije Postrojbe / jedinice Sredinji istrani ured / kancelarija Specijalizirane postrojbe / jedinice Centar za obuku Ostale organizacijske jedinice definirane Pravilnikom o unutranjoj organizaciji.

1.1.3. Obavjetajno sigurnosna agencija Bosne i HercegovineDana 22. oujka 2004. godine, na osnovu lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupnikog i Doma naroda, usvojila je Zakon o obavjetajno sigurnosnoj - sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine br. 12, od 14.04.2004. godine, a Agencija je poela sa radom 01. lipnja 2004. godine. Dakle, spomenutim Zakonom osnovana je Obavjetajno sigurnosna / bezbjednosna agencija Bosne i Hercegovine koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuiranje obavjetajnih podataka u cilju zatite sigurnosti, ukljuujui suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Bitno je naglasiti da Agencija obavlja svoj rad sukladno odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, ukljuujui odredbe Europske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola, te meunarodne ugovore i sporazume koje je BiH potpisala ili im je pristupila. Prema zakonskom rjeenju, Agencija je civilna obavjetajno-sigurnosna institucija koja ima status neovisne administrativne organizacije Bosne i Hercegovine. Agencija ima status pravne osobe. U sastav Agencije ule su civilne obavjetajno-sigurnosne institucije koje su ranije djelovale u entitetima - u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj. Zakonom je odreeno da se na teritoriji Bosne i Hercegovine ne mogu osnivati ni djelovati nikakve druge civilne obavjetajno-sigurnosne strukture. Financijska sredstva za rad Agencije u cjelini se osiguravaju iz dravnog budeta, sukladno zakonu koji regulira Trezor institucija Bosne i Hercegovine.Obavjetajno sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine je odgovorna za prikupljanje obavjetajnih podataka u svezi sa prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine, kako unutar, tako i van Bosne i Hercegovine, njihovo analiziranje i prenoenje ovlatenim dunosnicima i tijelima, kao i za prikupljanje, analiziranje i prenoenje obavjetajnih podataka s ciljem pruanja pomodi ovlatenim slubenim osobama kako je definirano zakonima o kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini, te ostalim nadlenim tijelima u Bosni i Hercegovini kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost Bosne i Hercegovine. Ovdje se pod prijetnjama po sigurnost Bosne i Hercegovine smatraju prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti Bosne i Hercegovine, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su tetne po Bosnu i Hercegovinu, ukljuujui: terorizam i meunarodni terorizam; pijunaa usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili tetna po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi nain; sabotaa usmjerena protiv vitalne nacionalne infrastrukture Bosne i Hercegovine ili na drugi nain usmjerena protiv Bosne i Hercegovine; organizirani kriminal usmjeren protiv Bosne i Hercegovine ili tetan po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi nain; trgovina drogama, orujem i ljudima usmjerena protiv Bosne i Hercegovine ili tetna po sigurnost Bosne i Hercegovine na bilo koji drugi nain; nezakonita meunarodna proizvodnja oruja za masovno unitenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i ureaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju; nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod meunarodnom kontrolom; radnje kanjive po meunarodnom humanitarnom pravu; djela organiziranog nasilja ili zastraivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Bosni i Hercegovini.

1.1.4. Sluba za poslove sa strancimaSluba za poslove sa strancima osnovana je Zakonom o Slubi za poslove sa strancima (Slubeni glasnik BiH, broj 54/05), kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH, s operativnom samostalnou radi obavljanja poslova iz nadlenosti koje su propisane pomenutim Zakonom.Sluba se prvenstveno bavi nadzorom i kontrolom nad kretanjem i boravkom stranaca u Bosni i Hercegovini, kroz obavljanje administrativno-upravnih i inspekcijskih poslova.Obavljanjem administrativno-upravnih poslova Sluba odluuje o statusu stranaca u BiH, dakle, kroz odobravanje ili odbijanje boravka stranaca u zemlji, kao i o odbijanju boravka, otkazu boravka i udaljenju stranaca iz zemlje.Takoer, vri odreene sigurnosne provjere kod odluivanja o izdavanju viza, a kod dugoronih boravaka izdaje saglasnost na izdavanje dugoronih viza.Sluba o strancima koji su u ilegalnom boravku, ili je oigledno da stranac nee dobrovoljno napustiti zemlju, odluuje o smjetaju stranaca pod nadzor u Imigracioni centar.U okviru inspekcijske nadlenosti Sluba operativnim putem kroz prikupljanje obavjetenja i informacija prati i kontrolie zakonitost boravka stranaca u Bosni i Hercegovini.Sluba prikuplja podatke o ilegalnim migracijama i ilegalnim migrantima u Bosni i Hercegovini, zatim nadzire i kontrolie boravak stranaca kroz njihovu eventualnu nezakonitost u koritenju boravka, o ugroavanju javne sigurnosti ili ugroavanja nacionalne sigurnosti zemlje od odreenih kategorija stranaca, kao i drugih inkrimisanih radnji, nakon kojih Sluba preduzima represivne mjere i primjenjuje druga zakonom propisana ovlatenja.Ove nadlenosti Sluba izvrava putem obuenih i certificiranih ovlatenih lica - inspektora za strance. Sluba funkcionira u okviru sljedeih terenskih centara (TC): TC Sarajevo, TC Banja Luka, TC Mostar, TC Zenica, TC Trebinje, TC Bijeljina, TC Brko, TC Istono Sarajevo, TC Doboj, TC Tuzla, TC Travnik, TC Gorade, TC Biha, TC Oraje, TC Livno i TC Ljubuki.

1.1.5. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i HercegovineMinistarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je nadleno za vrenje sljedeih poslova: poslovi dravljanstva; upis i evidenciju graana; zatitu linih podataka; prijavljivanje prebivalita i boravita; line isprave; putne isprave.

Takoer je nadleno za vrenje poslova i izvrenje zadataka koji su u nadlenosti Bosne i Hercegovine, i koji se odnose na utvrivanje temeljnih principa koordiniranja aktivnosti, usklaenosti planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na meunarodnom planu u podrujima: zdravstva i socijalne zatite , mirovina, znanosti i naobrazbe, rada i upoljavanja, kulture i porta, geodetskim, geolokim i meteorolokim poslovima.

1.2. Organizacija policije na entitetskom nivou

Sukladno ustavnom ureenju BiH, koju ine entiteti (Federacija BiH i Republika Srpska, te Distrikt Brko) unutarnji poslovi u Federaciji BiH u nadlenosti su Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (u daljem tekstu: FMUP) i deset kantonalnih ministarstava unutarnjih poslova. Ministarstvo unutranjih poslova Republike Srpske (u daljem tekstu: MUP RS) je jedinstveni republiki organ i on je u nadlenostima Centara javne sigurnosti.

1.2.1. Federalno Ministarstvo unutarnjih poslova

Sukladno lanku 13. Zakona o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine FMUP je nadlean za vrenje sljedeih poslova[footnoteRef:5]: [5: Zakon o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH", broj: 49/05).]

neposredno provodi federalnu politiku i izvrava federalne zakone iz okvira svoje nadlenosti i o tome obavjetava premijera Vlade Federacije, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije) obavezno dva puta godinje, a po potrebi i ee; rjeava u upravnim stvarima o dravljanstvu Federacije utvrenim federalnim zakonom; vri nadzor nad provoenjem federalnih zakona; priprema i predlae zakone i druge propise iz nadlenosti Federalnog ministarstva; vri nabavku naoruanja, opreme i materijalno-tehnikih sredstava za svoje potrebe; donosi i realizira programe kolovanja, strunog osposobljavanja i usavravanja slubenika Federalnog ministarstva; stara se o primjeni strunih i naunih metoda u svom radu; organizira i neposredno ili u saradnji sa odgovarajuim ustanovama ili privrednim drutvima obavlja nauno-istraivake poslove neophodne za unapreivanje djelatnosti policije i kriminalistiko-tehnikih istraivanja i vjetaenja; osigurava jedinstvenu obradu podataka iz nadlenosti Federalnog ministarstva; vri organiziranje, razvoj, modernizaciju i odravanje funkcionalnog sustava veza i obavlja poslove prijenosa zatienih informacija Federalnog ministarstva; vri organiziranje jedinstvenog sustava obavjetavanja potrebnog za ispunjavanje svojih nadlenosti prema ovom Zakonu; vodi statistike i operativne evidencije potrebne za obavljanje poslova iz svoje nadlenosti.Glede organizacije Ministarstva potrebno je istai da se na elu ministarstva nalazi ministar i sekretar koji ine Kabinet ministra FMUP. Djelokrug rada sekretara ministarstva reguliran je Zakonom o dravnoj slubi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06) i podzakonskim propisima donesenim na osnovu tog zakona. Sukladno odredbi lanka 8. navedenog zakona, sekretar organa dravne slube obavlja poslove od znaaja za unutarnju organizaciju i rad organa dravne slube, koordinira radom odjela i sektora, sarauje izmeu organa i drugih tijela dravne slube i preduzea, realizira program rada organa dravne slube i odgovoran je za koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala koji su mu povjereni i obavlja i druge poslove koje mu odredi rukovodilac organa dravne slube. Sekretar organa dravne slube za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu organa dravne slube.Pored Kabineta ministra funkcionira i Odsjek za odnose s javnou iji djelokrug rada obuhvata vrenje sljedeih poslova vri i organizira poslove u vezi s obavljanjem funkcije ministra u ostvarivanju javnosti rada Ministarstva; organizira i brine se o istupima ministra u medijima, organizira konferencije za tampu, intervjue i uestvuje u pripremi materijala za ta istupanja; vri blagovremeno obavjetavanje redakcija javnih glasila o aktivnostima ministra i Ministarstva; blisko i redovno sarauje s glasnogovornikom Federalne uprave policije; sarauje s nadlenim organima, slubama za informiranje i predstavnicima medija i daje, na njihov zahtjev ili po potrebi Ministarstva, informacije i obavjetenja o odreenim dogaajima i pojavama o stanju sigurnosti u Federaciji i aktivnostima i mjerama koje, s tim u vezi, preduzima ministar i Ministarstvo; prati informiranje javnosti u javnim glasilima o radu ministra i Ministarstva; predlae i prua strunu pomo novinarima u pripremanju priloga iz oblasti unutranjih poslova i stara se o blagovremenom i objektivnom informiranju domae i inozemne javnosti; vri pripremu i tampanje ili produkciju publikacija, promotivnih i drugih materijala za predstavnike medija, kao i njihovu distribuciju medijima i lanovima policijskih snaga; organizira strune seminare i prezentacije, te tematske medijske kampanje, dizajnira i odrava WEB stranicu Ministarstva; vri i druge poslove.Odsjek za meunarodnu suradnju vri sljedee poslove: prati i procjenjuje stanje u meunarodnim odnosima bitnim za ostvarivanje nadlenosti Ministarstva; inicira, sudjeluje i podrava implementaciju i odgovornosti Ministarstva koje proizlaze iz meunarodnih obaveza; prati i analizira provoenje pojedinih meunarodnih konvencija, ugovora i sporazuma, predlae i izrauje planove aktivnosti meunarodne saradnje, predlae nain i oblike bilateralne i multilateralne saradnje s resornim ministarstvima drugih drava, kao i saradnje s meunarodnim organizacijama i institucijama; vodi i koordinira protokolarne i radne sastanke i susrete na ministarskoj i drugim razinama; koordinira u meunarodnim kontaktima slubenika Ministarstva; inicira, organizira i priprema uee slubenika Ministarstva na savjetovanjima, konferencijama i seminarima; sarauje sa slubama Federalne uprave policije i Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine na izvrenju planiranih i odobrenih poslova i zadataka meunarodne saradnje; obavlja prevodilake i druge poslove.U okviru Ministarstva, takoer funkcioniraju i Sektor za pravne poslove, Sektor za materijalno finansijske poslove i Sektor a ope i zajednike poslove. Inspektorat za nadzor rada agencija i unutranjih slubi za zatitu ljudi i imovine i zatitu od poara na osnovu odredaba lana 54. i 59. Zakona o agencijama i unutranjim slubama za zatitu ljudi i imovine ("Slubene novine Federacije BiH", broj 78/08), vre nadzor: nad agencijama i unutranjim slubama zatite koji vre poslove iz lana 26. Zakona o agencijama i unutranjim slubama za zatitu ljudi i imovine (poslovi fizike zatite novanih trezora, praenje,osiguranje prijevoza novca i prijevoza novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, poslove zatite pravnih lica u ijoj strukturi kapitala Federacija ima vlasniki udio, kao i poslove zatite pravnih lica koja proizvode, koriste i skladite radioaktivne tvari, eksploziv, nuklearno gorivo i otpatke, te za ljude i ovjekov okoli druge opasne i tetne tvari); ostvaruju saradnju i koordinaciju s ostalim inspekcijskim slubama kantonalnih organa unutranjih poslova; prate rjeavanje upravnih stvari u propisanim rokovima; vre i druge poslove propisane Zakonom o agencijama i unutranjim slubama za zatitu ljudi i imovine i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona.U sastavu Federalnog ministarstva unutranjih poslova djeluje Ured za pritube javosti, koji ine predsjednik i dva lana, od kojih je jedan dravni slubenik Ministarstva i dva predstavnika javnosti.Ured odluuje o svim pitanjima na nain i uvjetima utvrenim Uredbom o Uredu za pritube javnosti. Administrativne i druge poslove za rad Ureda obavlja Referat za strune i administrativne poslove za rad Ureda za pritube javnosti, koji ine struni savjetnik za strune poslove za albe javnosti i vii referent-operater.U sastavu Ministarstva nalazi se i Federalna uprava policije koja obavlja operativne poslove policije iz nadlenosti Ministarstva. Sukladno lancima 4. i 52. Zakona o unutarnjim poslovima FBiH Federalna uprava policije je nadlena za poslove koji se odnose na: spreavanje i otkrivanje kaznenih djela terorizma, meukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga, organiziranog kriminala, te pronalaenje i hvatanje poinilaca tih kaznenih djela i njihovo privoenje nadlenim organima; osiguranje odreenih linosti i zgrada Federacije BiH i promet i prijevoz eksplozivnih materija. Sukladno lanku 18. Zakona o unutarnjim poslovima FBiH Federalna uprava policije obavlja sljedede poslove: neposredno preduzima mjere na spreavanju i otkrivanju kaznenih djela terorizma, meukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga, organiziranog kriminala, te pronalaenje i hvatanje poinilaca tih kaznenih djela i njihovo privoenje nadlenim organima; vri kriminalistiko - tehniko vjetaenje i na traenje drugih nadlenih organa; organizira i neposredno vri osiguranje odreenih linosti i zgrada Federacije BiH; priprema prijedlog ukupnog broja policijskih slubenika u Federalnoj upravi policije i kriterije za njihovo popunjava-nje; raspisuje i objavljuje INTERPOL-ove meunarodne, federalne i meukantonalne potrage, izdaje o tome odgovara-juda glasila i vodi registre; sarauje s nadlenim tuilatvima u vezi s obradom krivi-nih sluajeva; obavlja druge poslove iz nadlenosti Zakona o unutranjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine i drugim propisima. U organizacionom smislu Federalnu upravu policije sainjavaju direktor, zamjenik direktora, Kabinet direktora, Sektor a administraciju i logistiku podrku, Specijalna policijska jedinica, Sektor uniformirane policije, Sektor kriminalistike policije, Centar za forenziku i informatiku podrku i Jedinica za profesionalne standarde.

1.2.2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske

Ministarstvo unutranjih poslova Republike Srpske je jedinstveni republiki organ. Sukladno Zakonu o unutranjim poslovima RS (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 48/03) policijski poslovi u Ministarstvu unutranjih poslova Republike Srpske su: operativno struni poslovi kojima se obezbjeuje zatita ivota, lina sigurnost, ljudska prava i slobode, zatita ustavnog poretka od nasilnog ugroavanja i promjena i sigurnost Republike u skladu sa zakonom; zatita svih oblika svojine; spreavanje vrenja kaznenih djela, otkrivanje kaznenih djela, pronalaenje, hvatanje i predaja izvrilaca kaznenih djela nadlenim organima; odravanje javnog reda i mira; zatita odreenih linosti i objekata; obezbjeenje javnih skupova, manifestacija, kulturnih i sportskih priredbi i drugih dozvoljenih vidova masovnog okupljanja graana; bezbijednost i kontrola saobradaja na putevima, odreeni poslovi bezbijednosti u drugim oblastima saobradaja i pruanje pomodi radi otklanjanja poljedica kojima se ugroava sigurnost lica ili imovina u vedem obimu; boravak i kretanje stranaca; poslovi asistencije i pruanja pomodi drugim organima; poslovi civilne zatite i odreeni poslovi zatite od poara, preventivnotehnike zatite, prometa, upotrebe i skladitenja opasnih materija. Ostali unutranji poslovi su: upravno pravni; analitiko informatiki, poslovi komunikacije i veze; materijalno finansijski i imovinski poslovi; kolovanje i struno osposobljavanje; kontrola nabavljanja, dranja i noenja oruja i municije; jedinstveni matini broj; prebivalite i boravite; putne isprave; line karte; vozake dozvole i registracija motornih i prikljunih vozila.

Za vrenje policijskih poslova utvruju se osnovne i unutranje organizacione jedinice. Osnovne organizacione jedinice u sjeditu Ministarstva su: Kabinet ministra, Direktor policije, Uprave i Sluba, a van sjedita Ministarstva Centri javne sigurnosti. Unutranje organizacione jedinice u sjeditu Ministarstva su: inspektorati, biroi, centri, jedinice, odjeljenja, odsjeci, Dispanzer za zdravstvenu zatitu, Visoka kola unutranjih poslova, Policijska akademija i timovi. Unutranje organizacione jedinice van sjedita Ministarstva su: Stanica javne bezbijednosti, Policijska stanica, Sektor, odjeljenja, jedinice, Operativno deurstvo, odsjeci, grupe i stanina odjeljenja policije. Policijske poslove organizira, usmjerava, kontrolira, koordinira i sve policijske aktivnosti vodi direktor policije (u daljem tekstu: direktor), kao rukovodilac ukupnih operativnih poslova u Ministarstvu i za svoj je rad odgovoran ministru i Vladi. Poslove direktor vri neposredno i preko, za to nadlenih rukovo-dilaca osnovnih organizacionih jedinica policije. Ostalim poslovima rukovode rukovodioci osnovnih organizacionih jedinica i za svoj su rad odgovorni ministru.

Nadlenosti direktora su da: usmjerava, planira, upravlja i nadgleda sve aktivnosti policije; rukovodi policijskim aktivnostima, organizira, objedinjuje i usmjerava rad policije; donosi rjeenja o zasnivanju, rasporeivanju i prestanku radnog odnosa ovlatenih slubenih lica, kojima on ruko-vodi; donosi rjeenja o rasporeivanju i smjenjivanju rukovodilaca osnovnih i unutranjih organizacionih jedinica po liniji rada; predlae finansijski plan za potrebe policije i odgovara za sve finansijsko-materijalne resurse rasporeene za potre-be policije; ocjenjuje osnovanost pravdanja sredstava prinude koji vre rukovodioci osnovnih organizacionih jedinica; organizuje pripremanje programa rada, informacija, analiza, izvjetaja i drugih materijala iz djelokruga policije; redovno izvjetava ministra o preduzetim mjerama i aktivnostima policije. Poslove neposrednog odravanja javnog reda i mira spreavanja vrenja kaznenih djela i prekraja, kontrole reguliranja saobraaja na putevima, neposrednog fizikog osiguranja linosti i objekata, kao i odreene poslove Ministarstva, ija priroda i uslovi u kojima se obavljaju to zahtijeva, u okviru nadlenosti utvrenih ovim zakonom, izvravaju policajci u propisanoj policijskoj uniformi.

Nadlenost Uprave policije je: Prati, usmjerava i usklauje rad uniformirane policije i prua im strunu pomo u izvravanju poslova i zadataka. Prati stanje javne sigurnosti iz djelokruga policije i nalae mjere za njegovo unapreenje. Neposredno organizira i vri poslove osiguranja linosti i objekata koji se prema Odluci Vlade ili Rjeenjem Ministra unutranjih poslova posebno osiguravaju. Ostvaruje uvid u stanje sigurnosti saobraaja na putevima i sigurnost prevoza ekslozivnih i drugih opasnih materija i s tim u vezi preduzima odgovarajue mjere. Vri praenje i obradu prekraja evidentiranih radarskim sustavim. Organizuje i uestvuje u vrenju vanrednih i posebnih osiguranja. Vri inspekcijski nadzor i kontrolu nad radom centara javne sigurnosti, stanica javne sigurnosti, policijskih stanica i jedinica policije i prua im strunu pomo. Uestvuje u izradi nastavnog plana i programa redovne obuke. Uestvuje u pripremi zakonskih i drugih propisa kojima se reguliu poslovi i zadaci, organizacija, postupanja i druga pitanja koja se odnose na policiju. Priprema analitiko-informativne materijale iz svog djelokruga. Prati, usmjerava, prua instruktivnu strunu pomo i usklauje preventivni rad sektora policije, policijskih stanica i jedinica policije. Planira, nadzire i kontrolie preventivni i problemski orijentisan rad policije i uestvuje u organizaciji i razvijanju preventivnih poslova policije, uspostavlja sustav prikupljanja i obrade podataka potrebnih za preventivni rad, vri analitiko informativne poslove iz oblasti prevencije, analizira zakonsku regulativu i predlae mjere i rjeenja sa ciljem unapreenja prevencije. Ostvaruje suradnju sa drugim institucijama radi preduzimanja zajednikih aktivnosti na sigurnosnoj prevenciji, predlae, planira i realizuje preventivne kampanje i aktivnosti, te u tom smislu ostvaruje potrebnu saradnju sa sredstvima javnog informisanja, primjenjuje osnovne principe rada policije u zajednici, vri i druge poslove iz svog djelokruga. Prati i usmjerava rad na implementaciji rada policije u zajednici i obavlja i druge poslove iz djelokruga rada policije.Ove aktivnosti, Uprava policije obavlja preko svojih unutarnjih organizacionih jedinica.

Uprava kriminalistike policijevri obradu najsloenijih kaznenih djela, vri poslove kontrole, nadzora i instruktivnog usmjeravanja rada svih organizacionih i jedinica za podrku kriminalistike policije na poslovima suzbijanja i otkrivanja kaznenih djela u oblasti ekonomskog kriminaliteta, organizovanog i tekog kriminaliteta, opteg kriminaliteta, neovlatene proizvodnje i prometa opojnih droga, uz podrku kriminalistiko-obavjetajnih analiza, kriminalistiko-tehnikih metoda i sredstava, posebnih operativnih poslova i potraga, vri nadzor nad zakonitosti rada organizacionih i jedinica za podrku na poslovima suzbijanja i otkrivanja kaznenih djela, pronalaenja i hvatanja izvrilaca kaznenih djela i osiguranja potrebnih dokaza za uspjeno voenje kaznenog postupka, predlae mjere, odreuje rokove, odreuje obaveze CJB u oblasti kontrole naloenih mjera, prati realizaciju, predlae sankcije i mjere unaprijeenja, prati, prouava i analizira stanje, kretanje i pojavne oblike kriminaliteta i primjenu kriminalistiko-tehnikih metoda, kriminalistiko obavjetajne analize i posebnih operativnih poslova, usmjerava rad drugih organizacionih jedinica na poslovima kriminaliteta, preduzimanja mjere na unaprijeenju organizacije, vrenja poslova i poslova poboljaanja efikasnosti u suzbijanju i otkrivanju kriminaliteta, priprema podzakonske propise kojima se regulie rad i postupanje na suzbijanje kriminaliteta, priprema programe strunog osposobljavanja i usavravanja, priprema analitiko-informativne materijale iz djelokruga rada, ostvaruje potrebnu saradnju sa drugim dravnim organima, objavljuje - raspisuje potjernice i objave, izdaje registar i glasnik potjernica, postupa po relevantnim saznanjima obavjetajno sigurnosne slube kada se odnose na djelokrug rada Uprave, obavlja i druge poslove iz djelokruga rada Uprave.

Specijalna jedinica policije se, kroz svoj istorijski put, uspjela transformisati, i ona je sada visokoprofesionalna antiteroristika jedinica, usko specijalizovana i opremljena namjenskom, specijalistikom opremom. Namijenjena je izvrenju specijalnih poslova i zadataka u cilju obezbjeivanja maksimalne sigurnosti graana i njihove imovine, kroz podrku redovnim policijskim snagama pri izvoenju policijskih operacija koje su van dometa njihove profesionalne osposobljenosti i obuenosti, prvenstveno, to se odnosi na borbu protiv terorizma na taktikom i operativnom nivou, rjeavanje talakih kriza, pruanje asistencija Upravi kriminalistike policije i Centrima javne sigurnosti prilikom liavanja slobode opasnih kriminalaca i kriminalnih grupa, posebno u situacijama gdje se oekuje pruanje otpora vatrenim orujem.10