Upload
others
View
10
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
„Četrdeset osme“, ali i sugerirati neke nove teme i pristupe, pobuditi zanimanje za neotkrivenim u vremenu koje je u temeljima moderne hrvatske povijesti. Zato je nastojao što policentričnije prezentirati zbivanja, pojave i probleme, uzimajući u obzir poglede „odozgo“ i „odozdo“, „centar“ i „periferija“, „univerzalno“ i „lokalno“ itd. Htio je potaknuti novi interes za arhivskim istraživanjima u ustanovi gdje je po
hranjenih vrela više nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj i u ustanovi koja inače potiče inovativne interese kada je riječ o istraživanju i vrednovanju hrvatske baštine u europskom obzorju.
Zagreb, 30. IX. 2019.
Prof. dr. sc. u m. Drago Roksandić
Pripremni odbor Izložbe
Pripremni odbor Izložbe: Tomislav Branđolica, Iva Cvetkov, mr. sc. Ladislav Dobrica (potpredsjednik), prof. dr. sc. Željko Holjevac, mr. sc. Mirjana Jurić, Danijela Marjanić, Vedran Muić, Maja Pajnić,
prof. dr. sc. u m. Drago Roksandić (predsjednik), Boris Suljagić, Filip Šimetin Šegvić, Nikolina Šimetin Šegvić, Ana Štimac.
Suradnici: Berislav Šepak, Ivan Trogrlić, Vinko Živić (Hrvatsko katoličko sveučilište, Odjel za povijest, Diplomski studij povijesti, usmjerenje Suvremena povijest)
Lektura: dr. sc. Samanta Paronić
Graficko oblikovanje i priprema: Ana Pojatina & Lucija Gudek, Ram
Tisak: Tiskara Zelina d.d.
Naklada: 300 primjeraka
Zgrada u kojoj je zasjedao Državni sabor Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 1848. godine Zagreb, Streljana (HDA, Grafička zbirka, inv. br. 1677)
TROJEDNA KRALJEVINA DALMACIJA, HRVATSKA I SLAVONIJA U HABSBURŠKOJ MONARHIJI
od ustavnih sloboda ferdinanda i. do proglašenja oktroiranog ustava franje josipa i. u kraljevinama hrvatskoj i slavoniji
1848./1849.
9. listopada – 9. studenoga 2019.Hrvatski državni arhiv Zagreb, Marulićev trg 21
IZLOŽBA
građansko društvozahtijevanja
sloboda savjesti
1848.narod
bratstvoneovisno sudstvo
vrijednosti
ustav
štampa
sloboda
jednakostparlamentrevolucija Europa
proljeće naroda
1848.
vrijednosti
nacija
narodnost
promjena
prevrat
javnost
porota
štampa
građanin
pojedinac
klasa
pravo na radreforma
sloboda vjeroispovijesti sloboda govorajavno mnijenje
tolerancija
pravo glasa
Deplijan A5.indd 1 02/10/2019 10:09
M nogo je toga što se u hrvatskoj povijesti „prvi put“ dogodilo 1848. godine
pa iskustvo te godine ne prestaje biti predmetom kritičkog propitivanja istraživača. Kako je 1848. na različite načine bila „prijelomna“ u cijeloj Europi, transnacionalni iskustveni i istraživački horizonti stalno se isprepleću s nacionalnima. Pitanja koja potječu iz te godine ciklički se redovito postavljaju na drugačiji način pa se ponekad čini da su nekad na djelu „povijesni zaborav“, a nekad „oživljavanje prošlosti“. Kompleksna zbivanja u Trojednoj Kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji u to doba, koliko god imala svoja unutrašnja izvorišta, toliko su bila umrežena sa zbivanjima u svim drugim krajevima Habsburške Monarhije. J. Horvat o tome kaže predgovoru svoje 1848 („Zagreb, u kolovozu 1928.“) on kaže: „Prvi put nakon dugih vjekova te godine hvataju Hrvati kao složan, potpun narod za žbice kola svjetske historije – ne kao pasivni gledaoci, već kao djelotvoran faktor. (…) 1848. početak je moderne, suvremene Hrvatske, godina rođenja hrvatske demokracije.“
Hrvatska historiografija o 1848. godini danas je već teško pregledna, ali su vrela i dalje gotovo nepregledna. Supstancijalni su istraživački doprinosi suvremenih istraživača poput Jaroslava Šidaka, Igora Karamana, Nikše Stančića, Petra Korunića, Tomislava Markusa, Vlaste Švoger i drugih. Ipak, nema temeljne monografije o 1848. koja bi zadovoljila domaće potrebe i, istovremeno, bila čitljiva u Europi. O Jelačiću i njegovim „Hrvatima“, „serežanima“ i „grencerima“ i danas se uglavnom misli kao i tada, ako ih se uopće spominje. Ipak, u hrvatskom grand narrative, u dugom trajanju, stanje je obrnuto. Kada je riječ o „Četrde
setosmoj“, paradigmatičan ban barun Josip Jelačić (Petrovaradin, 16. X. 1801. – Zagreb, 20. V. 1859.). Spomenik banu Jelačiću otkriven je 16. XII. 1866. na trgu koji je bio i ostaje simbol modernog Zagreba, na Harmici, koja je već 1848. postala Jelačićev trg. To se dogodilo nakon što je Austrijsko Carstvo katastrofalno poraženo u ratu s Pruskom u bici kod Königgrätza (češki Hradec Králové), 3. VII. 1866. godine. Tom bitkom je presuđeno kakva će biti njemačka nacionalna država, a otvoreno pitanje što će se dogoditi s Austrijskim Carstvom, odnosno kakva će biti hrvatska budućnost. Opravdan je strah da će se obnoviti austrougarski kon
dominij, utemeljen u travnju 1848. godine. Godine 1866. je otpor Jelačićeva Banskog vijeća obznanjivanju Oktroiranog ustava u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji dobio novi smisao, a ban Josip Jelačić – onaj iz proljeća 1848. godine – simbolički novu šansu u hrvatskoj povijesti.
Nakon što su „narodne vlasti“ 25./26. VII. 1947. godine uklonile brončanog jahača, srećom – ne i uništile! – vratio se na Trg, koji je ponovno dobio njegovo ime, 16. X. 1990. godine. Očito nije bio zaboravljen. Dogodilo se to plebiscitarnim pritiskom javnosti u godini koju su mnogi doživljavali kao ostvarenje ciljeva zacrtanih 1848. godine.
Budući da se izložba održava ujesen 2019. godine, treba istaknuti da to ovom pri
likom nije slučajno. Istraživačima je dobro poznata, ali u hrvatskoj javnosti nije dovoljno osviještena činjenica da je car i kralj Franjo Josip I. svoj Oktroirani ustav proglasio 4., odnosno 7. III. 1849. godine, a da je on
u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji službeno obznanjen tek koncem kolovoza i početkom rujna 1849. godine. Ban Jelačić, koji je u to doba bio javno percipiran kao jedan od trojice spasilaca Austrijskog Carstva (WIR = Windischgrätz, Jelačić, Radetzky, što je akronim identičan vladarskome „Wir“), boraveći uglavnom izvan Hrvatske, nije požurivao zakonski nužno obznanjivanje Ustava inkompatibilnog sa „Zahtěvanjima naroda“ od 25. III. 1848. godine i sa samim Jelačićevim političkim programom od 25. IV. i. g. sve dok to nije morao učiniti nakon sloma mađarske revolucije u kolovozu 1849. godine. Kada je to učinio, doživio je kolektivan otpor vlastitoga Banskog vijeća, dakle tijela koje je izraslo iz matrice dubokih promjena u hrvatskom društvu nakon proljeća 1848. godine, kao nukleus buduće hrvatske Vlade, stvoren na inicijativu samog bana Jelačića.
P ripremni odbor ove izložbe nastojao je predočiti neke trajnije vrijednosti hrvat
ske historiografije u suočavanju s temama
„Hrvatski sabor narodima Europe“: vlastoručni koncept Ivana Mažuranića na njemačkom jeziku (Zagreb, početak srpnja 1848.) (HDA, Sabor 1848, VI/21)
Stilizirani portret bana Josipa Jelačića(ilustracija: Lucija Gudek, Zagreb, rujan 2019.)
prevrat porotaštampagrađanin
reforma
narod slobodanarodnostpravo glasa
Deplijan A5.indd 2 02/10/2019 10:09