USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Broj: U-III-1451/2015 Zagreb, 9. travnja 2015. Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica te suci Mato Arlovi, Marko Babi, Snjeana Bagi, Mario Jelui, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palari, Duka arin i Miroslav eparovi, u postupku koji je ustavnom tubom pokrenuo Milan Bandi iz Zagreba, kojeg zastupaju Marijan Hanekovi, odvjetnik u Odvjetnikom drutvu Hanekovi & partneri u Zagrebu i Kreimir Krsnik, odvjetnik u odvjetnikom drutvu Krsnik & partneri u Zagrebu, na sjednici odranoj 9. travnja 2015. donio je

O D L U K U I. Ustavna tuba se usvaja. II. Ukidaju se: - rjeenje upanijskog suda u Zagrebu broj: Kv-Us-19/15-2 Kir-Us-154/15 od 18. oujka 2015., - rjeenje suca istrage upanijskog suda u Zagrebu broj: Kir-Us-154/15 od 10. oujka 2015., - rjeenje upanijskog suda u Zagrebu broj: Kv-Us-12/15-3 Kir-Us-91/15 od 9. oujka 2015. III. Ova odluka objavit e se u "Narodnim novinama".

O b r a z l o e n j e

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Milan Bandi iz Zagreba (u daljnjem tekstu: podnositelj) podnio je 26. i 31. oujka 2015. dvije ustavne tube: po punomoniku Marijanu Hanekoviu, odvjetniku u Odvjetnikom drutvu Hanekovi & partneri u Zagrebu i Kreimiru Krsniku, odvjetniku u Odvjetnikom drutvu Krsnik & partneri u Zagrebu. Ustavne tube su doputene i pravodobne. Ustavne tube oba podnositeljeva punomonika Ustavni sud smatra jednom ustavnom tubom podnositelja. U IV. dijelu obrazloenja ove odluke prigovori podnositelja prikazani su onako kako su navedeni u jednoj odnosno drugoj ustavnoj tubi iskljuivo radi njihove preglednosti.

2

1.1. Te su ustavne tube podnesene protiv rjeenja vijea upanijskog suda u Zagrebu broj: Kv-Us-19/15-2 Kir-Us-154/15 od 18. oujka 2015. (u daljnjem tekstu: drugostupanjsko rjeenje), kojim su odbijene albe podnositelja (u statusu osumnjienika) protiv rjeenja suca istrage upanijskog suda u Zagrebu broj: Kir-Us-154/15 od 10. oujka 2015. (u daljnjem tekstu: rjeenje suca istrage ili prvostupanjsko rjeenje). 1.2. U toki I. izreke prvostupanjskog rjeenja podnositelju je na temelju lanka 127. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - proieni tekst, 91/12., 143/12., 56/13. i 145/13.; u daljnjem tekstu: ZKP) odreen istrani zatvor u trajanju od mjesec dana (najdulje do 10. travnja 2015.) iz razloga propisanih lankom 123. stavkom 1. tokama 2. i 3. ZKP-a. U toki II. izreke prvostupanjskog rjeenja sudac istrage je na temelju lanka 104. stavka 2. ZKP-a odredio naplatu "iznosa jamstva od 15.000.000,00 kn, koje je odreeno rjeenjem ovog suda od 13. studenog 2014. godine, u korist dravnog prorauna RH". U toki III. prvostupanjskog rjeenja sudac istrage je na temelju lanka 98. stavka 6. ZKP-a ukinuo mjere opreza "iz lanka 98. stavak 2. toka 5. i 6. i stavka 3. ZKP odreene prema I okrivljenom Milanu Bandiu rjeenjem ovog suda od 13. studenog 2014. godine". 2. Podnositelj u ustavnoj tubi navodi da su mu osporenim rjeenjima povrijeena ljudska prava i temeljne slobode zajamene lancima 16. stavkom 2., 22., 25., 29. stavcima 1., 2. alinejom 2. i stavkom 5. i 48. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te lancima 3. i 5. stavkom 2. Ustava, kao i lancima 5. i 6. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Meunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - proieni tekst, 8/99. - ispr., 14/02. i 1/06.; u daljnjem tekstu: Konvencija).

II. INJENICE I OKOLNOSTI SLUAJA

1) Pokretanje istrage

3. 20. listopada 2014. Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: USKOK) donijelo je rjeenje broj: K-US-165/14, K-PO-US-8/14, IS-US-52/14, kojim je odredilo provoenje istrage protiv vie okrivljenika. Podnositelj je u tom postupku bio I. okrivljenik u odnosu na kojega je pokrenuta istraga zbog osnovane sumnje da je (na nain i u vrijeme poblie opisano u izreci tog tjeenja) poinio kaznena djela protiv slubene dunosti, i to: - trgovanje utjecajem iz lanka 295. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12., u daljnjem tekstu: KZ), - zlouporabom poloaja i ovlasti iz lanka 291. stavaka 1. i 2. KZ-a, i - utajom poreza ili carine iz lanka 256. stavka 1. KZ-a, sve u vezi s lankom 51. KZ-a. 4. 7. studenoga 2014. sudac istrage upanijskog suda u Zagrebu rjeenjem broj: Kir-Us-418/14 odbio je albu podnositelja protiv rjeenja USKOK-a o provoenju istrage.

3

2) Prvotni istrani zatvor te odreivanje jamevine i mjera opreza

5. 13. studenoga 2014. rjeenjem suca istrage upanijskog suda u Zagrebu broj: Kir-Us-475/14 podnositelju je odreen istrani zatvor iz razloga navedenih u lanku 123. stavku 1. tokama 2. i 3. ZKP-a u trajanju od mjesec dana. 5.1. Tim je rjeenjem sudac istrage (u toki III. izreke u odnosu na podnositelja), na temelju lanka 102. stavka 1. ZKP-a, odredio jamstvo u iznosu od 15.000,000,00 kn (u daljnjem tekstu: 15 milijuna kuna) kao zamjenu za istrani zatvor. Istodobno, na temelju lanka 98. stavka 2. toaka 5. i 6. i stavka 3. ZKP-a u vezi s lankom 102. stavkom 4. ZKP-a sudac istrage je (u toki III. izreke u odnosu na podnositelja) odredio i mjere opreza i to: - zabranu podnositelju uspostavljanja ili odravanja veze s osobama koje e biti ispitane kao svjedoci u (tom) postupku, i - zabranu podnositelju obavljanja "zakonite profesionalne djelatnosti gradonaelnika Grada Zagreba". 6. 18. i 19. studenoga 2014. vijee upanijskog suda u Zagrebu, rjeenjem broj: Kv-Us-171/14-3 (Kir-Us-475/14) potvrdilo je (u dijelu koji se odnosi na podnositelja) rjeenje suca istrage.

a) Ukidanje istranog zatvora

7. 19. studenoga 2014. sudac istrage upanijskog suda u Zagrebu donio je, na temelju lanka 125. stavka 1. toke 3. u vezi lanka 102. stavka 1. ZKP-a rjeenje broj: Kir-Us-475/14 kojim je (u toki I. izreke) ukinuo istrani zatvor (i) podnositelju ustavne tube. U toki II. izreke navedeno je da se podnositelj i ostali okrivljenici moraju pridravati "sljedeih uvjeta" da "sukladno danom obeanju nee utjecati na svjedoke niti e poiniti novo kazneno djelo", a ako postupe protivno uvjetima rjeenja o odreivanju jamstva (prema toki III. izreke) "rjeenjem e se odrediti naplata iznosa jamstva u korist prorauna ... i odrediti istrani zatvor." Prethodno je (istoga dana, 19. studenoga 2014.) pred sucem istrage odrano roite na kojem su podnositelj i drugi okrivljenici "dali obeanje da nee ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i da nee ponoviti novo kazneno djelo" (str. 3. obrazloenja rjeenja). Ujedno je na roitu utvreno da je izvrena uplata iznosa jamevine od 15 milijuna kuna na depozitni raun upanijskog suda u Zagrebu. 8. Sukladno tome, podnositelj je pod navedenim uvjetima puten na slobodu 19. studenoga 2014.

b) Odreivanje privremene mjere

9. 23. prosinca 2014. sudac istrage upanijskog suda u Zagrebu u predmetu broj: Kir-Us-580/14 - u povodu prijedloga USKOK-a za odreivanje privremene mjere

4

oduzimanja imovinske koristi tijekom postupka protiv podnositelja i dr. zbog kaznenog djela iz lanka 291. stavaka 1. i 2. i dr. KZ-a - donio je rjeenje o odreivanju privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi kojom se (u toki I. izreke) zabranjuje:

"MILANU BANDIU ..., s prebivalitem u Zagrebu, ulica Hermana Buana 4, ili treoj osobi po ovlatenju ili nalogu Milana Bandia, da otui ili optereti pokretnine - umjetnike slike i skulpture ..."

Pokretnine o kojima je rije poblie su navedene u tokama I.A)., I.B) i I.C) izreke rjeenja. U toki II. izreke rjeenja sudac istrage odredio je "privremeno oduzimanje pokretnina - umjetnikih slika i skulptura iz toke I. te povjeravanje na uvanje i upravu Dravnom uredu za upravljanje dravnom imovinom." U toki III. izreke sudac istrage podnositelju je naloio:

"... da pokretnine - umjetnike slike i skulpture iz toke I.A) pohranjene na adresi Zagreb, Hermana Buana 4, i iz toke I.B.) pohranjene na adresi Samobor, Slava Gora, Slavogorska bb, preda u posjed i na privremeno upravljanje Dravnom uredu za upravljanje dravnom imovinom, Zagreb, Demanova 10, koja predaje se odreuje za dan 29. prosinca 2014. s poetkom u 9,00 sati na lokaciji Samobor, Slava Gora, Slavogorska bb, a odmah nakon toga na lokaciji Zagreb, Hermana Buana 4, u protivnom se provedba ovog rjeenja povjerava ovlatenim predstavnicima Dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske."

Prema toki V. izreke rjeenja "privremena mjera e se, sukladno lanku 15. stavku 1. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem, ukinuti ako u roku od dvije godine od dana kada je mjera odreena ne bude potvrena optunica ili podnesen prijedlog iz lanka 2. stavka 2. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekrajem, a ista se donosi u korist Republike Hrvatske", dok prema toki VI. izreke privremena mjera moe trajati "najdulje ezdeset dana nakon to sud dostavi obavijest da je presuda u predmetnom kaznenom postupku postala pravomona."

c) Ukidanje mjere opreza - zabrane obavljanja "zakonite profesionalne djelatnosti gradonaelnika Grada Zagreba"

10. Rjeenjem vijea upanijskog suda u Zagrebu, broj: Kv-Us-12/15-3 Kir-Us-91/15 od 9. oujka 2015. djelomino su prihvaene albe podnositelja protiv rjeenja suca istrage broj: Kir-Us-91/15 od 27. veljae 2015. o odbijanju prijedloga za ukidanje mjera opreza. Tim je rjeenjem ukinuta mjera opreza iz lanka 98. stavka 2. toke 6. ZKP-a, to jest mjera zabrane podnositelju obavljanja "zakonite profesionalne djelatnosti gradonaelnika Grada Zagreba".

5

3) "Proirenje" istrage

11. Istog dana, 9. oujka 2015., USKOK je donio rjeenje broj: K-US-165/14, K-PO-US-8/14, IS-US-52/14 o "provoenju i proirenju" istrage protiv podnositelja zbog postojanja osnovane sumnje da bi:

"1) u vremenu od 8. prosinca 2014. do 27. veljae 2015. u Zagrebu, I okrivljeni Milan Bandi zajedno sa za sada nepoznatom odvjetnicom iz Odvjetnikog drutva Hanekovi i partneri d.o.o., u nakani da znatno oteaju dokazivanje u kaznenom predmetu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta broj K-US-165/14, KPO-US-8/14, IS-US-52/14 najprije od svjedokinje Vide Demarin koja je 8. prosinca 2014. ispitana pred Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u predmetu broj K-US-165/14, KPO-US- 8/14, IS-US-52/14 u kojemu je doneseno pravomono rjeenje o pokretanju istrage protiv I okrivljenog Milana Bandia i dr. zbog sumnje na uin kaznenih djela iz lanka 291. stavak 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona/11, zatraili da promijeni iskaz u svezi vlasnitva nad umjetninama koje su prilikom provoenja dokaznih radnji pretraga doma i drugih prostorija temeljem naloga suca istrage upanijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-382/14 od 19. listopada 2014. i Kir-Us-386/14 od 20. listopada 2014. provedenih 22. listopada 2014. pronaene na adresama u Zagrebu, Vilima Korajca 15, te u Samoboru, Slava Gora, Slavagorska 53, a u odnosu na koje je upanijski sud u Zagrebu pod brojem Kir-Us-580/14 donio rjeenje o odreivanju privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi zabranom I okrivljenom Milanu Bandiu ili treoj osobi po njegovom ovlatenju ili nalogu otuenja ili optereenja pokretnina- umjetnikih slika i skulptura te oduzimanjem istih, i to na nain da ih kao predsjednica upravnog odbora Zagrebake zaklade za pomo osobama oboljelima od cerebrovaskulamih bolesti prikae kao vlasnitvo iste zaklade, iako znajui da navedene umjetnine nisu vlasnitvo spomenute zaklade, nego I okrivljenog Milana Bandia, u koju svrhu su joj na potpis predali dokument naziva 'Potvrda' kojim se potvruje da su ukupno 33 umjetnine vlasnitvo navedene zaklade, koji dokument je tom prilikom u uredu Vide Demarin isprintala nepoznata odvjetnica iz Odvjetnikog drutva Hanekovi i partneri d.o.o., a koji dokument je Vida Demarin na njihovo traenje potpisala te potom 18. veljae 2015. prilikom ponovnog ispitivanja u svojstvu svjedoka pred Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta sukladno uputi I okrivljenog Milana, Bandia i navedene odvjetnice izjavila da tijekom ranijeg ispitivanja nije spominjala postojanje tog dokumenta jer ga se nije sjetila, a zatim ga je 23. veljae 2015. dostavila Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, a nakon to je Vida Demarin pred Uredom za sprjeavanje korupcije i organiziranog kriminaliteta 18. veljae 2015. svjedoila sukladno njihovim ranijim uputama, 27. veljae 2015. I okrivljeni Milan Bandi je ponovno kontaktirao Vidu Demarin te od imenovane zatraio da potpie i dokument naziva 'Umjetnine Zagrebake zaklade za pomo osobama oboljelima od cerebrovaskulamih bolesti pohranjenih na adresi Slavogorska 53, Slava Gora, Samobor i na adresi Vilima Korajca 15, Zagreb s danom 03.05.2014.' sa okvirnim popisom umjetnina na navedenim lokacijama, svjestan pri tome da navedene umjetnine nisu niti su bile vlasnitvo spomenute zaklade, te od imenovane zatraio da ukoliko bude naknadno trebala kao svjedok pojasniti taj dokument navede da ga je ranije zaboravila, a na to Vida Demarin nije pristala,

- dakle, drugoga s namjerom potaknuo da kao svjedok u prethodnom kaznenom postupku dade lani iskaz,

6

2) u vremenu od 23. prosinca 2014. do 02. sijenja 2015. u Zagrebu, a nakon to je 23. prosinca 2014. sudac istrage upanijskog suda u Zagrebu u predmetu broj Kir-Us-580/14, povodom prijedloga Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, donio rjeenje o odreivanju privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi zabranom I okrivljenom Milanu Bandiu ili treoj osobi po njegovom ovlatenju ili nalogu otuenja ili optereenja pokretnina - umjetnikih slika i skulptura te privremenim oduzimanjem istih, i to u odnosu na dio umjetnina pronaenih prilikom provoenja dokaznih radnji pretraga doma i drugih prostorija na adresama u Zagrebu Vilima Korajca 15, te u Samoboru, Slava Gora, Slavagorska 53, temeljem naloga suca istrage upanijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-382/14 od 19. listopada 2014. i Kir-Us-386/14 od 20. listopada 2014., kao utemeljitelj i predsjednik Zagrebake zaklade za pomo osobama oboljelim od cerebrovaskulamih bolesti sainio i vlastoruno potpisao dokument naziva 'Naputak' iz kojeg je proizlazilo da se sve slike i skulpture koje su donirane Zagrebakoj zakladi za pomo osobama oboljelim od cerebrovaskulamih bolesti u proteklih 10 godina pohranjuju - skladite u Slavogorskoj 53, Slava Gora i Vilima Korajca 15, Zagreb, te daje dokument izraen 3. svibnja 2014., iako je znao da navedene umjetnine nisu donirane spomenutoj Zakladi te da Zaklada nije vlasnik istih, ve da su njegova imovina, kao i da je isti dokument antidatiran, nakon ega je u cilju da u albenom postupku pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske neistinito prikae da su predmetne umjetnine vlasnitvo spomenute zaklade te time znaajno otea postupak dokazivanja i osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, 30. prosinca 2014. putem odvjetnika Kreimira Krsnika te 02. sijenja 2015. putem odvjetnice Ksenije Vrine iz odvjetnikog drutva Hanekovi i partneri d.o.o., upanijskom sudu u Zagrebu kao prilog albama na spomenuto rjeenje suda od 23. prosinca 2014. dostavio navedeni 'Naputak' svjestan da navodi istoga ne odgovaraju istini,

- dakle, kao odgovorna osoba svojim potpisom ovjerio poslovnu ispravu s neistinitim sadrajem, te s ciljem da znatno otea dokazivanje u postupku pred sudom podnio dokaz znajui da je rije o krivotvorini,

- pa da bi time poinio radnjama opisanim pod tokom 1) kazneno djelo protiv pravosua - poticanjem na davanje lanog iskaza - opisano u lanku 305. stavku 1. u vezi lanka 37. Kaznenog zakona/11, a radnjama opisanim pod tokom 2) kazneno djelo protiv pravosua - spreavanjem dokazivanja - opisano u lanku 306. stavak 2. Kaznenog zakona/11 u svezi lanka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i kazneno djelo krivotvorenja - krivotvorenjem slubene ili poslovne isprave - opisano u lanku 279. stavak 1. Kaznenog zakona/11, sve u svezi lanka 51. Kaznenog zakona/11."

12. 25. oujka 2015. sutkinja istrage upanijskog suda u Zagrebu rjeenjem broj: Kir-Us-187/15 odbila je albu podnositelja protiv navedenog rjeenja USKOK-a.

4) Ponovno odreivanje istranog zatvora, oduzimanje jamevine i ukidanje mjera opreza

13. 10. oujka 2015. USKOK je podnio upanijskom sudu u Zagrebu prijedlog za naplatu jamstva u korist dravnog prorauna i odreivanje istranog zatvora "iz zakonske osnove lanka 104. st. 2. u svezi lanka 123. st. 1. to. 2. i 3. Zakona o kaznenom postupku" jer je podnositelj "postupio protivno uvjetima rjeenja o jamstvu" koje je "odreeno kao zamjena za istrani zatvor".

7

14. Na temelju sudskih rjeenja koja osporava u ovom ustavnosudskom postupku (vidi toke 1.1. te 15. i 16. obrazloenja ove odluke) podnositelj se od 10. oujka 2015. ponovo nalazi u istranom zatvoru u trajanju od mjesec dana, to jest do 10. travnja 2015. Osim odreivanja istranog zatvora, tim je rjeenjima naloena i naplata jamstva, a mjere opreza su ukinute (vidi toku 1.2. obrazloenja ove odluke).

III. OSPORENA RJEENJA SUCA ISTRAGE I VIJEA UPANIJSKOG SUDA U ZAGREBU

15. Sudac istrage upanijskog suda u Zagrebu donio je 10. oujka 2015. osporeno prvostupanjsko rjeenje koje u mjerodavnim dijelovima glasi:

"Uz prijedlog za naplatu jamstva i odreivanje istranog zatvora USKOK je ovom sudu dostavio iskaz svjedokinje Vide Demarin iz kojeg iskaza danog na zapisnik 06. oujka 2015. proizlazi osnovana sumnja na uin vie kaznenih djela od strane I okr. Milana Bandia i to u vremenu nakon donoenja rjeenja o provoenju istrage i nakon odreivanja jamstva u ovom predmetu. Naime, iz spomenutog iskaza svjedokinje proizlazi da je od imenovane I okr. Milan Bandi traio da lano iskazuje u svojstvu svjedoka u ovom predmetu, kao i da je dokumentacija koju je prilagao u sudski predmet upanijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us- 580/14 povodom odluivanja o prijedlogu USKOK-a za odreivanje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi zabranom otuenja ili optereenja te oduzimanjem pokretnina bila neistinita, a da je sve navedeno poduzimao s ciljem da znatno otea dokazivanje u kaznenom predmetu Ureda za sprjeavanje korupcije i organiziranog kriminaliteta K-US-165/14, KPO-US-8/14, IS-US-52/14 i upanijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-580/14. Vezano uz navedeno doneseno je rjeenje USKOK-a broj K-US-165/14, KPO-US-8/14, IS-US-52/14 od 09. oujka 2015. o provoenju i proirenju istrage protiv I okr. Milana Bandia zbog postojanja osnovane sumnje da je poinio kaznena djela poticanja na davanje lanog iskaza iz l. 305. st. 1. KZ/11, sprjeavanja dokazivanja iz l. 306 st. 2. KZ/11 te krivotvorenja slubene isprave iz l. 279. st. 1 KZ/11.

... i sam I okr. Milan Bandi na roitu prilikom ukidanja istranog zatvora dao osobno obeanje kao uvjet jamstvu da nee ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i da nee ponoviti kazneno djelo, kojom prilikom je i upozoren na posljedice postupanja protivno uvjetima rjeenja o jamstvu.

(...) U ovom sluaju proizlazi da je I okr. Milan Bandi postupao protivno danom

obeanju i odreenim uvjetima jamstva budui da iz prikupljenih dokaza proizlazi relevantan stupanj osnovane sumnje da je poduzeo nedozvoljene radnje prema jednom od svjedoka u postupku, te ujedno tijekom postupka koristio krivotvorene dokaze, a ime je poinio nova kaznena djela. Ujedno njegovo postupanje prema svjedokinji Vidi Demarin koju potie na uin kaznenog djela davanja lanog iskaza govori u prilog zakljuku o njegovoj spremnosti na zlouporabu procesnih ovlatenja okrivljenika, te spremnosti na kontakt sa svjedocima i davanje istima uputa na koji nain svjedoiti, a sve u cilju da on umanji ili izbjegne kaznenopravnu odgovornost, dakle o postojanju realne opasnosti da bi takve nedozvoljene radnje mogao poduzeti i prema drugim svjedocima koje je tijekom ovog postupka jo potrebno ispitati. Ovdje treba napomenuti da svjedokinja Vida Demarin nije bila obuhvaena mjerama opreza iz lanka 98. stavak 2. toka 5. i 6. ZKP odreenim I okrivljeniku, meutim takvo postupanje u odnosu na tu

8

svjedokinju ukazuje na opasnost takvog postupanja prema drugim svjedocima za koje je utvreno postojanje koluzione opasnosti ranijim rjeenjem Suda.

(...) Takoer obzirom na injenicu da rjeenjem o provoenju i proirenju

istrage od 09. oujka 2015. I okr. Milanu Bandiu stavlja na teret i da je krivotvorio dokaz koji je upotrijebio u albenom postupku pred sudom, isto predstavlja opravdani razlog za zakljuak o postojanju sumnje da bi I okr. Milan Bandi boravkom na slobodi, usprkos odreenom jamstvu, mogao izmijeniti ili krivotvoriti i druge dokaze, a sve u cilju izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti.

I okr. Milan Bandi je i nadalje na funkciji gradonaelnika Grada Zagreba, koju funkciju obavlja ve 15 godina, a upravo u tom svojstvu je poinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret rjeenjem o istrazi od 20. listopada 2014. i to zlouporabom svojih slubenih dunosti te s tim u svezi zlouporabom autoriteta svojeg drutvenog poloaja i utjecaja, koja je inio u duljem vremenskom periodu, pri emu je iskazao visok stupanj kriminalne volje, te otetio kako proraun RH, tako i proraun Grada Zagreba i Zagrebakog holdinga d.o.o., za znaajne milijunske iznose. Pri tome je za istaknuti da je I okr. Milan Bandi kao gradonaelnik trebao brinuti o interesima Grada Zagreba, a postupao je upravo suprotno, protivno tim interesima.

injenica da je usprkos odreenoj mjeri jamstva i mjerama opreza I okr. Milan Bandi osnovano sumnjiv da je poinio tri nova kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od pet godina, a koja je poinio neovisno o funkciji koju obnaa, govori u prilog zakljuku da ak i u sluaju prestanka obnaanja funkcije gradonaelnika Grada Zagreba, obzirom na brojnost svih kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret te spremnost na daljnje injenje kaznenih djela i izraenu upornost, postoji realna opasnost da bi boravkom na slobodi poinio tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu. Navedeno je i u korelaciji s ve ranije obrazloenim postupanjem u odnosu na svjedokinju Vidu Demarin te krivotvorenjem dokaza, ime je jasno izrazio odnos prema postupku koji se protiv njega vodi te spremnost na daljnja postupanja suprotna zakonski obvezama.

Dakle, radnje koje je I okr. Milan Bandi poduzimao nakon to mu je istrani zatvor zamijenjen jamstvom, a koje su predmet rjeenja o provoenju i proirenju istrage od 09. oujka 2015., govore u prilog zakljuku da jamstvo kao blaa mjera kojom se treba postii ista svrha kao i kod istranog zatvora, u ovom sluaju, usprkos injenici da je iznos jamevine 15 milijuna kuna, nije bio dovoljna garancija da I okr. Milan Bandi nee poiniti novo kazneno djelo odnosno utjecati na svjedoke.

Kako je svojim postupanjem I okrivljeni Milan Bandi prekrio osobno obeanje koje je izrekao kao uvjet jamstvu da nee ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i da nee ponoviti kazneno djelo sud je postupio prema odredbama lanka 104. stavak 2. ZKP te je odredio naplatu iznosa jamstva od 15.000.000,00 kn u korist dravnog prorauna RH a protiv I okrivljenika odredio istrani zatvor iz istih onih zakonskih razloga zbog kojih je istrani zatvor egzistirao u asu zamjene blaim mjerama jamstva i mjerama opreza, a pri tome su mjere opreza ukinute."

16. Osporenim rjeenjem vijea upanijskog suda u Zagrebu od 18. oujka 2015. odbijene su albe podnositelja i potvreno je rjeenje suca istrage tog suda od 10. oujka 2015. Mjerodavni dijelovi obrazloenja osporenog drugostupanjskog rjeenja glase:

9

"... vidljivo je prije svega da se prijedlog USKOK-a za naplatu jamstva i odreivanje istranog zatvora odnosi na postupanje osumnjienog Milana Bandia kojim on kri uvjete jamstva u kaznenom postupku koji se protiv njega ve provodi temeljem pravomonog rjeenja o provoenju istrage, s tim da se prijedlog USKOK-a ne temelji direktno i samo na predmetnom rjeenju o provoenju i proirenju istrage, ve i na onim konkretnim podacima i dokazima koji su prikupljeni u predmetu provoenja istrage po pravomonom rjeenju, a kojima USKOK potkrepljuje navode da je osumnjieni Milan Bandi postupao protivno uvjetima jamstva, makar se na tim istim podacima i dokazima ujedno temelji i predmetno rjeenje o provoenju i proirenju istrage ... Neosnovani su i prigovori o nezakonitom postupanju dravnog odvjetnika, isticanjem da rjeenje o provoenju i proirenju istrage osumnjienom Milanu Bandiu dravni odvjetnik nije dostavio. Obveza je dravnog odvjetnika da rjeenje o provoenju istrage zajedno s poukom o pravima iz lanka 239. stavak 1. ZKP/08 dostavi osumnjieniku najkasnije u roku od 8 dana od dana njegova donoenja, koji rok u konkretnom sluaju nije prekoraen, budue je rjeenje donijeto dana 9. oujka 2015., a roite povodom prijedloga USKOK-a odrano je dana 10. oujka 2015. Posebno, vezano jo i za prigovore alitelja da je osumnjieni Milan Bandi bio onemoguen postavljati pitanja svjedokinji Vidi Demarin jer nije pozvan na roite dana 6. oujka 2015. godine istie se da ni jedna odredba ZKP/08 ne propisuje obvezu obavjetavanja osumnjienika ili branitelja o takvom roitu ... Ispitujui pobijano rjeenje, a povodom ostalih albenih navoda, vijee je utvrdilo da je sudac istrage pravilno zakljuio da je osumnjieni Milan Bandi postupio protivno uvjetima koji su odreeni rjeenjem o odreivanju jamstva broj Kir-Us-475/14 od 13. studenog 2014. godine jer je unato danom obeanju u smislu lanka 102. stavak 1. ZKP/08, to je bio uvjet tom jamstvu, poinio nova kaznena djela te ometao istragu poticanjem na davanje lanog iskaza iz lanka 305. stavak 1. u vezi lanka 37. KZ/11, sprjeavanjem dokazivanja iz lanka 306. stavak 2. KZ/11 i kazneno djelo krivotvorenja slubene ili poslovne isprave iz lanka 279. stavak 1. KZ/11.

To da je osumnjieni Milan Bandi nakon polaganja jamstva i danog obeanja osnovano sumnjiv da bi poinio naprijed navedena kaznena djela sudac istrage je utvrdio uvidom u rjeenje o provoenju i proirenju istrage koje je USKOK donio dana 9. oujka 2015. godine te zapisnika o ispitivanju svjedokinje Vide Demarin kao i materijalnih dokaza priloenih rjeenju o provoenju i proirenju istrage.

Osumnjieni Milan Bandi u odnosu na krenje obeanja da nee poiniti nova kaznena djela, pogreno smatra da bi to obeanje bilo prekreno samo ako poini isto ili istovrsno kazneno djelo za koje se ve vodi kazneni postupak ili neko novo kazneno djelo u okviru njegove gradonaelnike dunosti ili neko djelo blisko povezano s tom dunou. Izloeni stav osumnjienog Milana Bandia za ovo vijee nije prihvatljiv jer ne proizlazi iz odredbi lanka 123. ZKP/08 u kojem su taksativno navedene osnove za odreivanje istranog zatvora, pa se sukladno lanku 123. stavak 1. toke 3. ZKP/08 istrani zatvor moe odrediti ako osobite okolnosti upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu. Dakle, odredbe Zakona o kaznenom postupku ne specificiraju prirodu kaznenih djela ve se ono odreuje prema teini kaznenog djela vezano na propisanu kaznu zatvora za to kazneno djelo.

10

Prema tome, suprotno onome to osumnjienik istie u albama, istrani zatvor koji je osumnjienom Milanu Bandiu odreen temeljem citirane zakonske odredbe iz razloga to je poinio nova kaznena djela za koja su propisane kazne zatvora do pet godina, kako se radi o teim kaznenim djelima u smislu citiranog lanka 123. stavak 1. toka 3. ZKP/08, pravilno je utvrenje suca istrage da je time osumnjienik prekrio svoje obeanje da nee initi nova kaznena djela.

... zakon ne poznaje stupnjevanje osnovane sumnje koja bi bila vezana za injenicu pravomonosti rjeenja o provoenju istrage, jer osnovana sumnja mora postojati ve u trenutku donoenja rjeenja o provoenju istrage, a sukladno lanku 217. ZKP/08 ...

... u svemu su prihvatljivi razlozi suca istrage zbog kojih cjelokupno postupanje osumnjienog Milana Bandia prema svjedokinji Vidi Demarin cijeni kao postupanje kojim on kri uvjete iz rjeenja o jamstvu iz predmetnog kaznenog postupka koji se protiv njega vodi, osobito u sklopu toga i osobno obeanje da taj postupak nee ometati s osnove koluzionih razloga, iako navedena svjedokinja nije poimence naznaena u rjeenju o odreivanju istranog zatvora, odnosno, rjeenju o odreivanju jamstva i u okviru toga danog osumnjienikovog obeanja.

Naime, injenje novih kaznenih djela od strane osumnjienog Milana Bandia, a kako je to naprijed navedeno, upuuje na realnu opasnost oite osumnjienikove spremnosti na protupravno involviranje u tijek istrage, kako bi drukije prikazao i osujetio dokazivanje injenica koje su bitne u ovom kaznenom postupku.

Iz navedenih razloga, pravilna je i zakonita pobijana odluka suca istrage, kojom je zbog postupanja osumnjienika protivno uvjetima rjeenja o jamstvu, odredio naplatu iznosa jamstva od 15.000.000,00 kuna u korist prorauna te ukinuo mjere opreza kao uvjet jamstva i protiv osumnjienog Milana Bandia odredio istrani zatvor temeljem istranozatvorskih osnova iz toke 2. i 3. stavka 1. lanka 123. ZKP/08."

17. Protiv tih rjeenja podnositelj je, putem svojih odvjetnika, podnio ustavne tube kojima je pokrenut ovaj ustavnosudski postupak. Podnositelj predlae da Ustavni sud ukine osporena sudska rjeenja, odredi njegovo putanje na slobodu te isplatu ranije (u)plaene jamevine u iznosu od 15 milijuna kuna.

IV. PRIGOVORI PODNOSITELJA

18. Odredbe Ustava i Konvencije za koje podnositelj smatra da su povrijeene u njegovom sluaju navedene su u toki 2. obrazloenja ove odluke. 19. Podnositelj je u ustavnoj tubi podnesenoj putem odvjetnika Marijana Hanekovia iz Zagreba pri iznoenju injenica naveo da je sudac istrage:

"... rjeenjem broj Kir-Us-475/14 13. studenog 2014. podnositelju zbog postojanja koluzijske i iteracijske opasnosti (l.123. stavak 1. toka 2. i 3. ZKP/08) odredio istrani zatvor, koji je zamijenio jamstvom, te kao uvjet jamstva odredio mjere opreza na temelju lanka 98. stavak 2. toka 5. i 6. i stavka 3. ZKP/08 u vezi s lankom 102. stavak 4. ZKP/08. Na roitu odranom dana 19. studenog 2014. sukladno odredbi lanka 102. stavak 1. ZKP/08, podnositelj je dao osobno obeanje da nee ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i da nee ponoviti kazneno djelo. Nadalje se navodi da je vijee upanijskog suda u Zagrebu rjeenjem broj Kv-Us-12/15 dana 9. oujka 2015. ukinulo mjeru opreza iz lanka 98. stavak 2. toka 6. i st. 3. ZKP/08."

11

19.1. Nakon toga podnositelj je postavio pitanje:

"... je li odreivanje ukidanja jamstva i naplata jamstva u korist dravnog prorauna Republike Hrvatske bilo 'zakonito', odnosno u 'skladu s postupkom propisanim zakonom' s aspekta ustavnih i konvencijskih zahtjeva u vezi s krenjem uvjeta jamstva, odnosno obeanja podnositelja da nee ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke i da nee ponoviti kazneno djelo, te drugo, je li redovni sud 'zakonito' odluio o odreivanju istranog zatvora. (...) Prije nego to se vijee, odnosno sudac istrage, uope upustilo u raspravljanje o osnovanoj sumnji iz rjeenja o provoenju i proirenje istrage, trebalo je utvrditi proizlazi li iz injeninog opisa kaznenog djela njegova zakonska obiljeja, odnosno moe li okrivljenik u odreenom kaznenom postupku biti poinitelj kaznenog djela. Dakle, sud je trebao, ne ulazei u pitanje postojanja osnovane sumnje je li poinitelj poinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, utvrditi postoje li pretpostavke za provoenje i proirenje istrage, jer ako ne postoje, ne postoji niti osnova za prijedlog USKOK-a za ukidanje i naplatu jamstva i odreivanje jamstva. Rjeenjem o proirenju istrage podnositelju se stavlja na teret da je poinio kazneno djelo iz l. 305. st. 1. u vezi s l. 37. KZ/11. Sukladno irokim pravima obrane koja su joj dana ZKP/08, ali i Ustavom RH i EKLJP, istie se da ni okrivljenika niti njegovi branitelji koji postupaju po uputi okrivljenika i pripremaju obranu s okrivljenikom, u kaznenom (prethodnom) postupku ne mogu poiniti kazneno djelo poticanja na davanje lanog iskaza ..."

19.2. Smatrajui da "ne moe biti poinitelj kaznenog djela iz l. 305. KZ/11 u svezi s l. 37. KZ/11, a da vijee i sudac istrage svoje odluke o ukidanju i naplati jamstva i odreivanju istranog zatvora temelje na utvrenju da je podnositelj poinio navedeno kazneno djelo koje ne moe poiniti", podnositelj istie da mu je zbog izostanka sudske kontrole odreena drakonska kazna kojom mu se istodobno oduzima "15 milijuna kuna i sloboda". 19.3. Takoer je naveo kako sudovi njegovo postupanje prema svjedokinji Vidi Demarin "cijene kao postupanje kojim podnositelj kri uvjete iz rjeenja o jamstvu iz predmetnog kaznenog postupka koji se protiv njega vodi, osobito iz razloga to je dao osobno obeanje da upravo taj postupak nee ometati s osnove koluzijskih razloga, iako navedena svjedokinja nije poimence naznaena u rjeenju o odreivanju istranog zatvora, odnosno u rjeenju o odreivanju jamstva i u okviru danog podnositeljevog obeanja". Istie proturjean zakljuak sudova "da cjelokupno postupanje podnositelja Milana Bandia prema svjedokinji Vidi Demarin, koja nije svjedok u odnosu na koje je utvrena koluzijska opasnost, predstavlja krenje upravo tog podnositeljevog osobnog obeanja da upravo postupak koji se vodi protiv njega (istraga USKOK-a broj: K-US-165/14) nee ometati s osnove koluzijskih razloga". 19.4. Kad je rije o davanju osobnog obeanja, podnositelj je naveo:

"Davanjem osobnog obeanja da upravo postupak koji se vodi protiv njega (istraga USKOK-a broj K-US-165/14) nee ometati s osnove koluzijskih razloga,

12

podnositelj je dao obeanje da nee ometati postupak utjecanjem na tono odreene svjedoke iz rjeenja suca istrage broj Kir-Us-475/14 od 13. studenog 2014. kojim mu je odreen istrani zatvor, odnosno na svjedoke u odnosu na koje je istim tim rjeenjem utvrena koluzijska opasnost. Podnositelj to obeanje nije prekrio niti je tijekom postupka utvrena bilo kakva naznaka da bi utjecao na svjedoke u odnosu na koje je utvrena koluzijska opasnost."

19.5. U ustavnoj tubi pozvao se na naelo razmjernosti koje je razraeno u lanku 16. stavku 2. Ustava, smatrajui da u konkretnom sluaju "sudac istrage, odnosno vijee, s obzirom na sadraj obrazloenja pobijanih rjeenja, nije ispitalo opravdanost ukidanja jamstva, naplate jamstva i odreivanja istranog zatvora podnositelju s dostatnom panjom, nije uzelo u obzir, razradilo i stavilo u meusoban odnos sve injenice i okolnosti sluaja te nije navelo dostatne razloge za svoju odluku, koji bi ukazivali na postojanje razmjera izmeu upotrijebljene mjere i njezinog legitimnog cilja". Iznio je zakljuak da su osporena rjeenja zbog nedostatka obrazloenja "rezultat arbitrarnog tumaenja i primjene mjerodavnog prava". Opetovano je isticao da iz "materijalnih dokaza priloenih rjeenju o provoenju i proirenju istrage ne proizlazi da je podnositelj osnovano sumnjiv za kaznena djela poticanjem na davanje lanog iskaza, spreavanje dokazivanja i krivotvorenja slubene ili poslovne isprave koja mu se rjeenjem stavljaju na teret".

19.6. "Odluivanje o ukidanju i naplati jamstva i odreivanju istranog zatvora", kako je to naveo podnositelj, "podrazumijeva analizu i podrobno obrazloenje relevantnih injenica i okolnosti vezanih za krenje uvjeta jamstva kao osnove za odreivanje istranog zatvora." U ustavnoj tubi je naglasio:

"Rjeenje o ukidanju jamstva, naplati jamstva u korist dravnog prorauna i odreivanju istranog zatvora treba biti obrazloeno takvim relevantnim injenicama za odluku o jamstvu koje egzistiraju kad dolazi do propasti jamstva, a u konkretnom je to sluaju daje podnositelj ometao kazneni postupak utjecanjem na svjedoka u odnosu na kojeg je utvreno postojanje koluzijske opasnosti i da je poinio novo, isto ili istovrsno kazneno djelo. Odbijajui albene razloge podnositelja, vijee je u obrazloenju pobijanog rjeenja zauzelo stav da podnositelj Milan Bandi u odnosu na krenje obeanja da nee poiniti nova kaznena djela, pogreno smatra da bi to obeanje bilo prekreno samo ako poini isto ili istovrsno kazneno djelo za koje se ve vodi kazneni postupak ili neko novo kazneno djelo u okviru njegove gradonaelnike dunosti ili neko djelo blisko povezano s tom dunou, jer to ne proizlazi iz odredbi lanka 123. ZKP/08 u kojem su taksativno navedene osnove za odreivanje istranog zatvora ... Ovakav stav vijea je toliko apsurdan da bi njegova primjena znaila da je sud ovlaten ukinuti i naplatiti jamstvo i okrivljenika vratiti u istrani zatvor, pa makar on poinio kazneno djelo izazivanja prometne nesree u cestovnom prometu kojom je prouzroena teka tjelesna ozljeda. Svakako je potpuno arbitrabilno i zakonski neutemljeno ukinuti i naplatiti jamstvo koje je dato kao garancija u kaznenom postupku koji se vodi zbog poinjenja kaznenog djela zlouporabe poloaja i ovlasti, kaznenog djela trgovanja utjecajem i kaznenog djela utaje poreza, za predmetna kaznena djela (poticanjem na davanje lanog iskaza iz lanka 305.)"

13

Prema ocjeni podnositelja, osporena su rjeenja "utemeljena na neprihvatljivim pravnim stajalitima koja su u tolikoj mjeri pogrena i bez razboritog pravnog obrazloenja da predmetne odluke ine arbitrarnim i samovoljnim u tolikoj mjeri da podnositelju ustavne tube uskrauju pravo na zagarantiranu sudsku zatitu i pravino suenje iz lanka 29. stavku 1. Ustava (sadrano u lanku 6. stavku 1. Konvencije), da mu je osporenim rjeenjima povrijeeno ustavno pravo iz l. 16. st. 2., iz l. 29. st. 2. al. 2. (sadrano u l. 6. st. 3. to. b.) i d.), ustavno pravo na slobodu zajameno lankom 22. Ustava sadrano u lanku 5. stavkom 1. tokom c) Konvencije), ustavno pravo iz l. 29. st. 5. Ustava sve u vezi s l. 3. i l. 5. st. 2. Ustava RH." 20. U ustavnoj tubi podnesenoj po punomoniku, odvjetniku Kreimiru Krsniku iz Zagreba, podnositelj - uz navoenje svih prigovora koji su identini ili slini prigovorima koje je iznio odvjetnik Marijan Hanekovi, posebno istie da mu je (prema sadraju osporenih rjeenja) odreen istrani zatvor jer je "utjecao na iskaz svjedoka Vide Demarin", osobe za koju tvrdi da "nije znao da e biti ispitana u svojstvu svjedoka i osobe koja nije bila na popisu osoba ... u odnosu na koje je podnositelju odreena i mjera opreza iz l. 98. st. 2. to. 6. ZKP/08". Naglasio je nedostatnost obrazloenja osporenih rjeenja i njihovu arbitrarnost. 20.1. Zakljuno, podnositelj smatra da su mu kumulativnim odreivanjem istranog zatvora i naplatom jamstva u korist dravnog prorauna "u situaciji kada nisu prekreni uvjeti jamstva" povrijeena (i) ustavna prava "zajamena l. 16. st. 2. (naelo razmjernosti) i 48. st. 1. Ustava (pravo vlasnitva)".

V. MJERODAVNO PRAVO

21. U konkretnom sluaju istrani zatvor protiv podnositelja odreen je na temelju lanka 123. stavka 1. toaka 2. i 3. ZKP-a. Te zakonske odredbe glase:

"lanak 123. (1) Istrani zatvor se moe odrediti ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila kazneno djelo i ako: (...), 2) osobite okolnosti upuuju na opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za kazneni postupak ili da e ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vjetake, sudionike ili prikrivae, 3) osobite okolnosti upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu, kojim prijeti, (...)"

22. Mjerodavne odredbe ZKP-a o mjerama jamstva i opreza glase:

"5. Jamstvo lanak 102.

(1) Istrani zatvor odreen iz razloga navedenih u lanku 123. stavku 1. toki 1. do 3. ovog Zakona, moe se ukinuti ako okrivljenik ili tko drugi za njega dade jamstvo, a sam okrivljenik obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee

14

napustiti svoje boravite, da nee ometati kazneni postupak i da nee poiniti novo kazneno djelo. (2) U rjeenju o odreivanju istranog zatvora, sud moe odrediti visinu jamstva koja moe zamijeniti istrani zatvor. Jamstvo uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na teinu kaznenog djela, osobne okolnosti te imovno stanje okrivljenika. (3) Ako ocijeni da jamstvo ne moe zamijeniti istrani zatvor sud e navesti okolnosti zbog kojih nalazi da je iskljuena zamjena istranog zatvora jamstvom. (4) Uz jamstvo sud moe odrediti jednu ili vie mjera opreza kao uvjet jamstva."

"lanak 104.

(...) (2) Ako okrivljenik postupi protivno uvjetima rjeenja o jamstvu, rjeenjem e se odrediti naplata iznosa jamstva u korist prorauna, a protiv okrivljenika e se odrediti istrani zatvor."

"4. Mjere opreza lanak 98.

(1) U sluaju kad postoje okolnosti iz lanka 123. ovog Zakona zbog kojih je mogue odrediti istrani zatvor ili je zatvor ve odreen, sud i dravni odvjetnik e, ako se ista svrha moe ostvariti mjerom opreza, obrazloenim rjeenjem odrediti primjenu jedne ili vie takvih mjera. Pritom e se okrivljenik upozoriti da e se u sluaju nepridravanja izreene mjere, ona zamijeniti istranim zatvorom. (2) Mjere opreza jesu: (...) 5) zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom, 6) zabrana obavljanja odreene poslovne aktivnosti, (...) (6) Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonosti presude. Trajanje mjera opreza nije ogranieno rokovima trajanja istranog zatvora. ... (...)"

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

23. S obzirom na navode i razloge ustavne tube, Ustavni sud je ustavnu tubu podnositelja razmatrao s aspekta eventualne povrede ustavnog i konvencijskog prava na slobodu, kao temeljnog ljudskog prava, zajamenog lankom 22. Ustava i lankom 5. stavkom 1. tokom c) u vezi sa stavkom 3. Konvencije.

1) Naelna pravna stajalita o lienju slobode

24. lanak 22. Ustava glasi:

"lanak 22. ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva. Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o emu odluuje sud."

24.1. Ustavni sud je u vie svojih odluka izrazio stajalite da istrani zatvor kao zakonska mjera oduzimanja temeljnog ljudskog prava na osobnu slobodu,

15

zajamenog lankom 22. Ustava i lankom 5. stavkom 1. Konvencije predstavlja posebno osjetljivu mjeru oduzimanja osobne slobode ovjeka, u razdoblju prije donoenja pravomone sudske presude o krivnji. Ustavni sud uvaio je injenicu da, s aspekta zatite ljudskih prava, istrani zatvor, kao zakonska mjera oduzimanja temeljnog ljudskog prava na osobnu slobodu u razdoblju prije donoenja pravomone sudske presude o krivnji, nije kazna niti se za okrivljenika smije pretvoriti u kaznu. U razdoblju istranog zatvora jo uvijek u cijelosti vai ustavna pretpostavka nedunosti, zajamena lankom 28. Ustava, koji glasi:

"lanak 28. Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja."

24.2. Istrani zatvor doputeno je odrediti samo u sluaju u kojem postoji visoki stupanj vjerojatnosti utvrenja krivnje i izricanja kazne, to jest u kojem postoji "osnovana sumnja" da je osoba poinila kazneno djelo te, naelno, samo u cilju osiguranja pokretanja i provoenja kaznenog postupka. Stoga ZKP za odreivanje istranog zatvora uvijek trai kumulativno postojanje "osnovane sumnje" da je osoba poinila kazneno djelo i postojanje barem jednog od razloga taksativno nabrojanih u lanku 123. stavku 1. ZKP-a. 25. Mjerodavni dio lanka 5. stavaka 1. i 3. Konvencije glasi:

"lanak 5. PRAVO NA SLOBODU I SIGURNOST

1. (...) Nitko se ne smije liiti slobode osim, u sljedeim sluajevima i u postupku propisanom zakonom: (...) c) ako je ... pritvoren radi dovoenja nadlenoj sudbenoj vlasti kad postoji osnovana sumnja da je poinio kazneno djelo ili kad je razumno vjerovati da je to nuno radi sprjeavanja izvrenja kaznenog djela ...; (...) 3. Svatko ... pritvoren u uvjetima predvienim stavkom 1. tokom c) ovoga lanka ... ima pravo u razumnom roku biti suen ili puten na slobodu do suenja. Putanje na slobodu moe se uvjetovati davanjem jamstva da e ta osoba pristupiti suenju. (...)"

25.1. Navedenim odredbama lanka 5. Konvencije ureeno je pitanje lienja slobode vezano uz kaznenu odgovornost u razdoblju pritvaranja osobe od uhienja do donoenja (u prvom redu) prvostupanjske sudske presude (lanak 5. stavak 1. toka c) Konvencije). Stavak 3. lanka 5. Konvencije sadrava procesna jamstva tjelesne slobode vezana uz postupak lienja slobode u navedenom razdoblju. 25.2. Europski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) opetovano naglaava da se sva lienja slobode moraju provoditi "u postupku propisanom zakonom" i biti "zakonita" kako bi pojedinac bio zatien od arbitrarnosti vlasti koje odluuju o oduzimanju njegove slobode (predmet Bizzotto protiv Grke, presuda, 15. studenoga 1996., zahtjev br. 22126/93, 31.).

16

Zahtjev "zakonitosti" iz lanka 5. Konvencije ne znai samo potovanje mjerodavnog domaeg prava, ve to pravo mora biti sukladno s opim naelima Konvencije, a osobito naelu vladavine prava i pravne jednakosti iz preambule Konvencije (predmet llascu i drugi protiv Moldove i Rusije, veliko vijee, presuda, 8. srpnja 2004., zahtjev br. 48787/99, 461.). 25.3. ESLJP je u predmetu Mooren protiv Njemake (presuda, veliko vijee, 9. srpnja 2009., zahtjev br. 11364/03) postavio temeljna naela mjerodavna za tumaenje "zakonitosti" lienja slobode u smislu lanka 5. stavka 1. Konvencije. Na ta stajalita ESLJP se pozvao i u predmetima Bernobi protiv Hrvatske (presuda, 21. lipnja 2011., zahtjev br. 57180/09, 43.) i Hai protiv Hrvatske (presuda, 1. srpnja 2010., zahtjev br. 42998/08, 24.). Opa naela utvrena u presudi Mooren protiv Njemake (2009.) glase:

"(i) Saeto ponavljanje mjerodavnih naela

72. Kad je rije o zakonitosti pritvaranja, ukljuujui pitanje je li bio potovan postupak propisan zakonom, Konvencija u biti upuuje na nacionalno pravo i postavlja obvezu da pritvaranje bude u skladu s njegovim materijalnim i postupovnim pravilima. Potovanje nacionalnog prava nije, meutim, dostatno: lanak 5. stavak 1. uz to trai da svako lienje slobode bude u skladu sa svrhom zatite pojedinca od arbitrarnosti (vidjeti, inter alia, Erkalo protiv Nizozemske, 2. rujna 1998., 52., Izvjea o presudama i odlukama 1998-VI; Steel i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 23. rujna 1998., 54., Izvjea 1998-VII, i Saadi protiv Ujedinjenog Kraljevstva [VV], br. 13229/03, 67., ESLJP 2008- ...). Sud dalje mora utvrditi s tim u vezi potuje li samo domae pravo Konvenciju, ukljuujui opa naela izraena ili implicirana u njoj, osobito naelo pravne sigurnosti (usporediti Baranowski protiv Poljske, br. 28358/95, 51. - 52., ESLJP 2000- III; Jeius protiv Litve, br. 34578/97, 56., ESLJP 2000-IX, i Nasrulloyev protiv Rusije, br. 656/06, 71., 11. listopada 2007.).

() Naela koja se primjenjuju na ispitivanje potovanja domaeg prava

73. Iako je u prvom redu na domaim vlastima, i to sudovima, tumaiti i primjenjivati domae pravo, nepotovanje domaeg prava povlai za sobom, na temelju lanka 5. stavka 1., povredu Konvencije i Sud stoga moe i treba preispitati je li bilo potovano to pravo (vidjeti, inter alia, Benham protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 10. lipnja 1996., 41., Izvjea 1996-III; Baranowski, naprijed citiran, 50.; Jeius, naprijed citiran, 68., i Ladent protiv Poljske, br. 11036/03, 47., ESLJP 2008- ... (izvaci)).

74. Meutim, Sud je pojasnio, osobito u svojoj novijoj praksi, da svaki nedostatak otkriven u rjeenju kojim se odreuje pritvaranje ne ini samo to pritvaranje kao takvo nezakonitim u smislu lanka 5. stavka 1. Razdoblje pritvaranja u naelu je zakonito ako se temelji na sudskom rjeenju/nalogu (court order). Naknadno utvrenje vieg domaeg suda da je nii sud pogrijeio na temelju domaeg prava kad je donio rjeenje/nalog nee nuno retroaktivno utjecati na valjanost razdoblja pritvaranja u meurazdoblju (vidjeti, inter alia, Benham, naprijed citiran, 42.; Douiyeb protiv Nizozemske [VV], br. 31464/96, 45., 4. kolovoza 1999.; Minjat protiv vicarske, br. 38223/97, 41., 28. listopada 2003., i Khudoyorov protiv Rusije, br. 6847/02, 128., ESLJP 2005-X (izvaci)).

75. U svojoj novijoj sudskoj praksi Sud je, pozivajui se na usporedivo razlikovanje koje je stvorilo englesko pravo (usporediti Benham, naprijed citiran, 43. - 46., i Lloyd i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 29798/96 i dr.,

17

102., 105. et seq., 1. oujka 2005.), dalje konkretno odredio okolnosti pod kojima je pritvaranje ostalo zakonito u navedenom razdoblju u smislu lanka 5. stavka 1.: za ocjenu potovanja lanka 5. stavka 1. Konvencije treba uiniti osnovno razlikovanje izmeu ex facie nevaljanih rjeenja/naloga kojima se odreuje pritvaranje (ex facie invalid detention orders) - primjerice onih koje je donio sud u prekoraenju nadlenosti (vidjeti Marturana protiv Italije, br. 63154/00, 78., 4. oujka 2008.) ili onih u kojima zainteresirana stranka nije dobila pravilnu obavijest o roitu (vidjeti Khudoyorov, naprijed citiran, 129., i Liu protiv Rusije, br. 42086/05, 79., 6. prosinca 2007.) - i rjeenja/naloga o odreivanju pritvaranja koja su prima facie valjana i djelotvorna, osim ako i sve dok ih ne ukine vii sud (ibid.). Rjeenje/nalog o odreivanju pritvaranja mora se smatrati ex facie nevaljanim ako nedostatak u rjeenju/nalogu predstavlja teku i oiglednu nepravilnost (gross i obvious irregularity) u iznimnom smislu naznaenom u praksi Suda (usporediti Liu, naprijed citiran, 81.; Garabayev protiv Rusije, br. 38411/02, 89., 7. lipnja 2007., ESLJP 2007- ... (izvaci), i Marturana, naprijed citiran, 79.). Stoga, osim ako ne konstituiraju teku i oiglednu nepravilnost, nedostatke rjeenja/naloga kojima je odreeno pritvaranje (defects in a detention order) mogu ispraviti domai albeni sudovi u tijeku sudskog preispitivanja postupka."

2) Naelna pravna stajalita o jamstvu i jamevini

26. Prema stajalitu ESLJP-a, uvjeti jamstva u prvom redu moraju biti usmjereni na osiguranje pojavljivanja pritvorenika na suenju. Oni nemaju i ne smiju imati kazneni ili kompenzacijsko-odtetni smisao. U predmetu Neumeister protiv Austrije (presuda, 27. lipnja 1968., zahtjev br. 1936/63), ESLJP je, u okolnostima konkretnog sluaja, iznio sljedea naelna pravna stajalita:

"14. I onda kad je naelo putanja na slobodu uvjetovanog jamstvima izgledalo prihvatljivo, njegovo ostvarenje jo je uvijek iskljuivo ovisilo o utvrenom iznosu jamstva; taj iznos prvo je odreen na 2.000.000, potom na 1.750.000, pa na 1.250.000 ilinga, da bi na kraju, 3. lipnja 1968., bio smanjen na iznos od milijun ilinga; g. Neumeister taj je novac mogao prikupiti tek 16. rujna. Prilikom odreivanja iznosa jamstva strogo se vodilo rauna o financijskoj teti koju je on, prema optunici, nanio oteenome. To nastojanje da se iznos jamstva za putanje na slobodu vee iskljuivo uz tetu koju je on, navodno, nanio oteeniku nije, ini se, u skladu s lankom 5. stavkom 3. Konvencije. Taj lanak ne propisuje naknadu tete, ve prisutnost optuenika na suenju. Zato iznos jamstva mora naelno biti utvren s obzirom na tu osobu, na imovinu kojom ona raspolae i na odnos s osobama koje e joj pruiti jamstva, drugim rijeima, mora se voditi rauna o stupnju sigurnosti da ta osoba, upravo zbog mogunosti gubitka imovine koja je posluila kao jamstvo ili mogunosti poduzimanja odreenih mjera protiv jamaca u sluaju da se ona ne pojavi pred sudom, odustane od svake elje za bijegom."

27. Konano, ESLJP je u predmetu Margareti protiv Hrvatske (presuda, 5. lipnja 2014., zahtjev br. 16115/13) saeo svoja naelna stajalita ovako:

"92. U pogledu pitanja jamevine, Sud ponavlja da je jamevina predviena lankom 5. stavkom 3. Konvencije odreena posebice da bi se osigurala optuenikova prisutnost na raspravi. Njezin su iznos mora procijeniti u prvom redu u odnosu na optuenika i njegovu imovinu. Stoga vlasti moraju

18

posvetiti jednaku pozornost utvrivanju odgovarajueg iznosa jamevine kao i odluivanju je li optuenikov kontinuirani pritvor neophodan. Moraju propisno opravdati iznos u odluci kojim se utvruje jamevina i moraju uzeti u obzir sredstva kojima optuenik raspolae i njegovu mogunost da plati traeni iznos (vidjeti Mangouras protiv panjolske [VV], br. 12050/04, 78.-80. ...)."

28. Sukladno tome, primjena jamstva mora biti razmjerna cilju zbog kojeg se ono daje: ako tijela kaznenog postupka smatraju da je uvjetno putanje na slobodu uz jamstvo opravdano, onda uvjeti jamstva moraju biti realni i zadovoljavajui, ali ne smiju biti previe tegobni, jer kao takvi mogu obezvrijediti tu mjeru (to jest vraanje slobode pritvoreniku). Nadalje, iznos jamevine mora biti odreen ovisno o imovini okrivljenika i njegovu odnosu s osobama koje jamevinu daju, a ne o visini tete koju je okrivljenik (navodno) uzrokovao (navodnim) poinjenjem kaznenog djela. Meutim, ako je izvjesno da visina jamevine, utvrena iskljuivo na temelju imovine podnositelja zahtjeva, ne bi bila dostatna da osigura okrivljenikovu prisutnost na raspravi, "iznimna priroda" pojedinanog sluaja i "ogromna teta" koja se vezuje uz navodno poinjenje kaznenog djela mogu dovesti do potrebe da se u obzir uzme i "profesionalno okruenje" koje je inilo osnovu djelatnosti o kojoj je rije u tom sluaju, ako je to potrebno kako bi se osiguralo da jamstvo bude uinkovito. U takvim su iznimnim sluajevima sudovi ovlateni "prilagoditi visinu jamevine razini odgovornosti", kako bi osigurali da se odgovorne osobe ne potiu na izbjegavanje pravde na nain da "rtvuju" jamevinu (v. predmet Mangouras protiv panjolske, presuda, veliko vijee, 28. rujna 2010., zahtjev br. 12050/04).

3) Primjena naelnih pravnih stajalita na konkretan sluaj

29. Ustavni sud primjeuje da je podnositelju (ponovo) odreen istrani zatvor uz ukidanje jamstva i naplatu iznosa jamevine od 15 milijuna kuna u korist dravnog prorauna, uz istodobno ukidanje mjera opreza, iz razloga to je - prema utvrenju sudova - "osumnjieni Milan Bandi postupio protivno uvjetima koji su odreeni rjeenjem o odreivanju jamstva broj Kir-Us-475/14 od 13. studenog 2014. godine jer je unato danom obeanju u smislu lanka 102. stavak 1. ZKP/08, to je bio uvjet tom jamstvu, poinio nova kaznena djela te ometao istragu poticanjem na davanje lanog iskaza iz lanka 305. stavak 1. u vezi lankom 37. KZ/11, sprjeavanjem dokazivanja iz lanka 306. stavak 2. KZ/11 i kazneno djelo krivotvorenja slubene ili poslovne isprave iz lanka 279. stavak 1. KZ/11." 30. Podnositelj je u ustavnoj tubi postavio pitanje: jesu li ponovno odreivanje istranog zatvora protiv podnositelja te ukidanje jamstva i naplata jamstva u korist dravnog prorauna, bili "zakoniti" i u "skladu s postupkom propisanim zakonom" s obzirom na - po podnositeljevom miljenju, pogrenu - ocjenu suda da je u njegovu sluaju dolo do krenja uvjeta jamstva? 31. Vijee upanijskog suda u Zagrebu u osporenom rjeenju smatra "da je sudac istrage pravilno zakljuio da je osumnjieni Milan Bandi postupio protivno uvjetima koji su odreeni rjeenjem o odreivanju jamstva broj Kir-Us-475/14 od 13. studenog 2014. godine jer je unato danom obeanju u smislu lanka 102. stavak 1. ZKP/08, to je bio uvjet tom jamstvu, poinio nova kaznena djela te ometao istragu poticanjem na davanje lanog iskaza iz lanka 305. stavak 1. u vezi lanica 37. KZ/11,

19

sprjeavanjem dokazivanja iz lanka 306. stavak 2. KZ/11 i kazneno djelo krivotvorenja slubene ili poslovne isprave iz lanka 279. stavak 1. KZ/11." 32. Podnositelj je u ustavnoj tubi istaknuo prigovor da se iteracijska opasnost kao osnova za odreivanje/produljenje istranog zatvora (ranije pritvora) iz lanka 123. stavka 1. toke 3. ZKP-a (v. toku 21. obrazloenja ove odluke) mora odnositi na istovrsno ili slino kazneno djelo za kakvo se okrivljenik tereti, a ne na bilo koje kazneno djelo. 33. Ustavni sud primjeuje da je sudac istrage u osporenom prvostupanjskom rjeenju prihvatio prijedlog USKOK-a i utvrdio "da je usprkos odreenoj mjeri jamstva i mjerama opreza I okr. Milan Bandi osnovano sumnjiv da je poinio tri nova kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora od pet godina, a koja je poinio neovisno o funkciji koju obnaa". Takvo ponaanje podnositelja stoga "govori u prilog zakljuku da ak i u sluaju prestanka obnaanja funkcije gradonaelnika Grada Zagreba, obzirom na brojnost svih kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret te spremnost na daljnje injenje kaznenih djela i izraenu upornost, postoji realna opasnost da bi boravkom na slobodi poinio tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu". 33.1. Ustavni sud dalje primjeuje da je vijee upanijskog suda u Zagrebu u osporenom drugostupanjskom rjeenju prethodno utvrenje suca istrage preoblikovalo u naelno pravno stajalite kako se "sukladno lanku 123. stavak 1. toke 3. ZKP/08 istrani zatvor moe odrediti ako osobite okolnosti upuuju na opasnost da e ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu. Dakle, odredbe Zakona o kaznenom postupku ne specificiraju prirodu kaznenih djela ve se ono odreuje prema teini kaznenog djela vezano na propisanu kaznu zatvora za to kazneno djelo". 34. Ustavni sud ne smatra da je na ovom mjestu potrebno posebno prikazivati injenice i okolnosti svakog od navodna tri nova kaznena djela koja je, prema utvrenju suca istrage i nadlenog sudskog vijea, poinio podnositelj dok je bio na slobodi na temelju uplaene jamevine, uz odreene mjere opreza. Za Ustavni sud dostatno je i relevantno to to su i nadleni sudac istrage i sudsko vijee u provedenom postupku i u osporenim rjeenjima utvrdili kako postoji osnovana sumnja da je rije o novim kaznenim djelima koja je podnositelj poinio "neovisno o funkciji koju obnaa" i koja nisu istovrsna djelima zbog kojih je protiv podnositelja 20. listopada 2014. pokrenuta istraga u predmetu broj: K-US-165/14, K-PO-US-8/14, IS-US-52/14 te odreen istrani zatvor koji je zamijenjen jamstvom i mjerama opreza. Tako je u rjeenju upanijskog suda u Zagrebu broj: Kir-Us-187/15 od 25. oujka 2015. (vidi toku 12. obrazloenja ove odluke) sutkinja istrage, odgovarajui na prigovor podnositelja da ZKP ne poznaje "proirenje istrage", izrijekom potvrdila da nije rije o istim ili istovrsnim kaznenim djelima:

20

"U konkretnom sluaju, dakle, postoji personalni koneksitet kao zakonski razlog za spajanje postupaka protiv istog okrivljenika, pa nije odluno to se ne radi o poinjenju istih ili istovrsnih kaznenih djela".

34.1. S obzirom na takvo stanje stvari, ini se da je za suca istrage i sudsko vijee u provedenom postupku bilo relevantno samo to to su utvrdili postojanje osnovane sumnje da je, u vrijeme dok se protiv podnositelja provodila istraga zbog navodna etiri kaznena djela koja je ranije uinio u funkciji gradonaelnika Grada Zagreba i zbog kojih je bio pod reimom jamstva i mjera opreza, podnositelj uinio nova kaznena djela koja nisu bila vezana uz njegovu funkciju gradonaelnika Grada Zagreba, ali su takva da je za njih prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu. Razlog za ponovno lienje slobode naen je u brojnosti svih kaznenih djela koja se podnositelju stavljaju na teret te spremnosti na daljnje injenje kaznenih djela i izraenoj upornosti odnosno u realnoj opasnosti "da bi boravkom na slobodi poinio tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu". Na toj su osnovi sudac istrage i sudsko vijee zakljuili da je podnositelj prekrio obeanja koja je dao u odnosu na prvotna etiri kaznena djela iz prvotno pokrenute istrage, kao i izreenu mu mjeru opreza te su mu ponovo odredili istrani zatvor, sada za ta, ali i nova tri djela, naplativi ujedno i podnositeljevo jamstvo u korist dravnog prorauna. 35. Za Ustavni sud u ovom ustavnosudskom postupku postoji samo jedno ustavnopravno relevantno pitanje kad je rije o zatiti ustavnih prava pojedinaca: je li s aspekta jamstva slobode osobe u smislu lanka 22. stavka 1. Ustava i lanka 5. stavka 1. toke c) u vezi sa stavkom 3. Konvencije ustavnopravno prihvatljivo (prema terminologiji Konvencije, "zakonito") oduzimati slobodu osobi i liavati je uplaenog jamstva u situaciji kad bude utvrena osnovana sumnja da je ta osoba poinila neko (bilo koje) kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu, a da to kazneno djelo izlazi izvan kruga onih zbog kojih se protiv nje pokrenula istraga, odredio istrani zatvor, odobrilo jamstvo i propisale mjere opreza? Odgovarajui nijeno na to pitanje, Ustavni sud ne polazi samo od izriaja lanka 123. stavka 1. toke 3. ZKP-a, sagledavajui ih u njihovoj cjelini, koji - prema njegovoj ocjeni - jasno i nedvosmisleno upuuju na negativan odgovor, budui da zahtijevaju konkretnu i razboritu naznaku postojanja opasnosti da e osoba "ponoviti kazneno djelo ili da e dovriti pokuano kazneno djelo, ili da e poiniti tee kazneno djelo za koje je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu"). Ustavni sud polazi - poslui li se terminologijom ESLJP-a, i sa "stajalita zdravog razuma" (point of common sense). S tog je stajalita teko razumjeti kako bi postupanje osobe koja je u slinoj situaciji kao podnositelj, a koja, primjerice, skrivi teku prometnu nesreu sa smrtnim posljedicama (za koju je prema zakonu mogue izrei kaznu zatvora od pet godina ili teu kaznu), moglo i smjelo tetno utjecati na njezinu pravnu situaciju vezanu uz prvotnu istragu i mjere koje su u okviru nje odreene toj osobi (to jest dovesti do ponovnog lienja slobode u okviru prvotne istrage, naplate jamstva i ukidanja mjera opreza).

21

36. Ustavni sud podsjea na naelno pravno stajalite, sadrano u njegovoj novijoj odluci broj: U-III-6979/2014 od 19. studenoga 2014.:

"10. ... Stajalite je Ustavnog suda da se lanak 123. stavak 1. toka 3. ZKP-a/08 moe pravilno primijeniti samo u sluaju kada sud najprije utvrdi postojanje injenica iz kojih proizlazi konkretna i razborito predvidiva bojazan od ponavljanja kaznenog djela, a zatim i da se radi o opasnosti ponavljanja istog ili istovrsnog djela."

Istovjetno je stajalite izraeno i u ranijoj odluci Ustavnog suda broj: U-III-1162/1997 od 2. prosinca 1998.:

"Bojazan da e okrivljenik ponoviti kazneno djelo znai da bi mogao izvriti kazneno djelo istovjetno ili slino s kaznenim djelom za koje se kazneno goni, a ne bilo koje drugo kazneno djelo."

36.1. S obzirom na svoju dugogodinju stabilnu i vrstu praksu o tom pitanju, Ustavni sud izraava zabrinutost zbog odstupanja koja su sudac istrage i sudsko vijee uinili u predmetu koji se razmatra u ovom ustavnosudskom postupku. Oni su u lanak 123. stavak 1. toku 3. ZKP-a uveli objektivno mjerilo visine propisane kazne zatvora kao jedini kriterij prema kojem se prosuuje primjena te zakonske odredbe na konkretne sluajeve ("odredbe Zakona o kaznenom postupku ne specificiraju prirodu kaznenih djela ve se ono odreuje prema teini kaznenog djela vezano na propisanu kaznu zatvora za to kazneno djelo, kojim prijeti"). Takvim su pristupom sudac istrage i sudsko vijee otvorili mogunost da se u posebno osjetljivim postupcima u kojima se odluuje o lienju slobode osoba uvede tetni formalizam i mehaniko postupanje, na tetu ustavnih jamstava njihove slobode. 36.2. tovie, odstupanje koje je uinjeno u osporenim rjeenjima bacilo je sjenu na razumljivost i dostatnu preciznost lanka 123. stavka 1. toku 3. ZKP-a, to je Ustavni sud duan istaknuti. Naime, on podsjea na stajalite ESLJP-a, izraeno u presudi Mooren protiv Njemake (2009.), o zahtjevima koji za domae zakone proizlaze iz koncepta "zakonitosti" u smislu lanka 5. stavka 1. Konvencije:

"() Traena kvaliteta domaeg prava

76. tovie, Sud mora utvrditi potuje li samo domae pravo Konvenciju, ukljuujui opa naela izraena ili implicirana u njoj. Za ovu zadnju toku, Sud naglaava da je, to se tie lienja slobode, osobito vano osigurati provedbu opeg naela pravne sigurnosti (vidjeti Baranowski, naprijed citiran, 51. - 52.; Jeius, naprijed citiran, 56., i Khudoyorov, naprijed citiran, 125.). Kad navodi da svako lienje slobode mora biti zakonito i provedeno u skladu s postupkom propisanim zakonom, lanak 5. stavak 1. ne upuuje tek natrag na domae pravo; kao i izrazi u skladu sa zakonom i propisan zakonom u stavcima 2. lanaka 8. do 11., i oni se odnose na kvalitetu zakona i trae da (zakon) bude u skladu s vladavinom prava, konceptom sadranim u svim lancima Konvencije. Kvaliteta zakona u tom smislu podrazumijeva da kad nacionalni zakon doputa lienje slobode, taj zakon mora biti dovoljno pristupaan, precizan i predvidljiv u svojoj primjeni kako bi se izbjegao rizik arbitrarnosti (vidjeti Amuur protiv

22

Francuske, 25. lipnja 1996., 50., Izvjea 1996-III, i Nasrulloyev, naprijed citiran, 71.)."

36.3. S obzirom na takvo stanje stvari, a radi otklanjanja dvojbi koje bi osporena stajalita nadlenog suda mogla otvoriti u sudskoj praksi, Ustavni sud ponavlja svoje dugogodinje i vrsto naelno pravno stajalite da je u lanku 123. stavku 1. toki 3. ZKP-a rije o konkretnoj i razborito predvidivoj bojazni od ponavljanja istog ili istovrsnog kaznenog djela koje se osobi stavlja na teret. 37. Ustavni sud na kraju primjeuje da su sudac istrage i nadleno sudsko vijee pokuali nai poveznicu izmeu (navodnih) triju novih kaznenih djela i prvotne istrage pokrenute protiv podnositelja 20. listopada 2014. zbog etiriju drugih (navodnih) kaznenih djela, obrazlaui tu vezu time to je podnositelj "sve navedeno poduzimao s ciljem da znatno otea dokazivanje u kaznenom predmetu Ureda za sprjeavanje korupcije i organiziranog kriminaliteta K-US-165/14, KPO-US-8/14, IS-US-52/14 i upanijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-580/14", odnosno radi "ometanja istrage" (v. toke 15. i 16. obrazloenja ove odluke). Nije zadaa Ustavnog suda preispitivati injenice svih tih sluajeva i utvrivati jesu li one pravilno i potpuno utvrene odnosno jesu li iz njih izvueni pravilni zakljuci. S aspekta zatite ustavnog prava na slobodu, relevantno je samo to to poinjenje novih, drugih, razliitih kaznenih djela od onih zbog kojih je odreen istrani zatvor, koji je zamijenjen jamstvom, ne moe biti ustavnopravno prihvatljiv razlog za sudsku kvalifikaciju o krenju uvjeta tog jamstva, pa bilo za ta (nova) kaznena djela i utvreno da su poinjena s ciljem da se otea dokazivanje u prvotnoj istrazi ili ta istraga omete. Naime, osnovana sumnja u poinjenje tih novih, drugih, razliitih kaznenih djela od onih zbog kojih je odreen istrani zatvor, koji je zamijenjen jamstvom, mogla bi biti razlog za odreivanje podnositelju istranog zatvora po drugoj (novoj) osnovi, ali ne bi mogla biti razlog za sudsko utvrenje o krenju uvjeta jamstva, jer su ti uvjeti odreeni za posve druga kaznena djela u kontekstu prvotne istrage, a za tu su istragu prethodno odreena i pravila ponaanja koja podnositelj mora potovati, ukljuujui mjere opreza koje su u okvirima te istrage precizno postavljene i odreene. Ustavni sud zakljuno utvruje da je sudska praksa duna razvijati se tako da uvaava i potuje ustavna jamstva odnosno prava koja su Ustavom zajamena uhienicima, osumnjienicima, okrivljenicima i optuenicima. 38. Uvaavajui, dakle, injenicu da se podnositelju - rjeenjem od 9. oujka 2015. - stavlja na teret osnovana sumnja da je poinio nova kaznena djela, koja nisu istovrsna kaznenim djelima uin kojih mu je stavljen na teret prema prvotnom rjeenju o provoenju istrage od 20. listopada 2014., Ustavni sud ocjenjuje da u okolnostima konkretnog sluaja nisu ispunjeni uvjeti da se podnositelju, do sada neosuivanoj osobi, zbog "injenja novih kaznenih djela ... protivno uvjetima rjeenja o jamstvu" odredi naplata iznosa jamstva od 15 milijuna kuna u korist prorauna, ukidanje mjere opreza kao uvjeta jamstva i odreivanje istranog zatvora na temelju lanka 123. stavka 1. toke 3. ZKP-a.

23

39. Ukidanjem osporenih rjeenja u ovom ustavnosudskom postupku ostaje na snazi rjeenje suca istrage upanijskog suda u Zagrebu broj: Kir-Us-475/14 od 19. studenoga 2014., kojim je ukinut istrani zatvor podnositelju ustavne tube (vidi toku 7. obrazloenja ove odluke), kao i rjeenje o odreivanju jamstva i mjera opreza broj: Kir-Us-475/14 od 13. studenoga 2014. (vidi toku 5.1. obrazloenja ove odluke). Slijedom toga, podnositelj se ima odmah pustiti na slobodu, a jamevina uplaena u dravni proraun ima se vratiti na depozitni raun upanijskog suda u Zagrebu. 39.1. Na temelju lanaka 73. i 76. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02. - proieni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), odlueno je kao u toki I. i toki II. alinejama 1. i 2. izreke.

4) Rjeenje vijea upanijskog suda u Zagrebu broj: Kv-Us-12/15-3 Kir-Us-91/15 od 9. oujka 2015

40. Ustavni sud duan je na kraju primijetiti da situacija vezana uz opstojnost mjera opreza nije jasna. Naime, u toki 10. obrazloenja ove odluke navedeno je da je rjeenjem vijea upanijskog suda u Zagrebu broj: Kv-Us-12/15-3 Kir-Us-91/15 od 9. oujka 2015. ukinuta podnositelju mjera opreza iz lanka 98. stavka 2. toke 6. ZKP-a, to jest mjera zabrane podnositelju obavljanja "zakonite profesionalne djelatnosti gradonaelnika Grada Zagreba". Meutim, sudac istrage ukinuo je u toki III. izreke osporenog prvostupanjskog rjeenja mjere opreza "iz lanka 98. stavak 2. toka 5. i 6. i stavka 3. ZKP odreene prema I okrivljenom Milanu Bandiu rjeenjem ovog suda od 13. studenog 2014. godine" (vidi toku 1.2. obrazloenja ove odluke), s kratkim utvrenjem da je sud postupio prema mjerodavnim odredbama ZKP-a i "protiv I okrivljenika odredio istrani zatvor iz istih onih zakonskih razloga zbog kojih je istrani zatvor egzistirao u asu zamjene blaim mjerama jamstva i mjerama opreza, a pri tome su mjere opreza ukinute" (vidi toku 15. obrazloenja ove odluke). Proizlazilo bi da je upanijski sud u Zagrebu dva puta u dva dana ukinuo istu mjeru opreza zabrane podnositelju obavljanja "zakonite profesionalne djelatnosti gradonaelnika Grada Zagreba" (iz dva razliita razloga), to se ne moe objasniti nikakvim racionalnim razlozima. 40.1. Ustavni sud istodobno primjeuje da je nejasno postupanje upanijskog suda u Zagrebu u odnosu na mjeru opreza vezanu uz obavljanje profesionalne djelatnosti podnositelja rezultiralo time da je rjeenje vijea tog suda broj: Kv-Us-12/15-3 Kir-Us-91/15 od 9. oujka 2015., kojim je podnositelju ukinuta mjera opreza iz lanka 98. stavka 2. toke 6. ZKP-a, to jest mjera zabrane podnositelju obavljanja "zakonite profesionalne djelatnosti gradonaelnika Grada Zagreba", pravno egzistentno. Ustavni sud u tom smislu ponavlja da uinci navedene mjere opreza odnosno njezina ukidanja izlaze izvan djelokruga Ustavnog suda. Te su mjere u iskljuivoj nadlenosti redovnog sudstva. Naime, Ustavni sud nije dio sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj. Njegova je nadlenost specifina i iskljuivo je usmjerena na zatitu ljudskih prava. Drugim

24

rijeima, ona je ograniena na ispitivanje jesu li redovni sudovi ispunili svoje obveze iz podruja ljudskih prava na koje ih obvezuje nacionalni Ustav. 40.2. Stoga je Ustavni sud, u specifinim okolnostima ovog sluaja, polazei od neobjanjivog postupanja upanijskog suda u vezi s ukidanjem mjere opreza zabrane podnositelju obavljanja "zakonite profesionalne djelatnosti gradonaelnika Grada Zagreba", ukinuo i rjeenje vijea upanijskog suda u Zagrebu broj: Kv-Us-12/15-3 Kir-Us-91/15 od 9. oujka 2015., kako bi predmet vratio u stanje kakvo bi moralo biti ustanovljeno ovom odlukom Ustavnog suda, kojom se tite iskljuivo podnositeljeva ljudska prava. Naime, refleksno djelovanje ove odluke na nain da se njome osnauje (i) rjeenje vijea upanijskog suda u Zagrebu broj: Kv-Us-12/15-3 Kir-Us-91/15 od 9. oujka 2015., nije ni prihvatljivo ni doputeno. 40.3. Slijedom navedenog, na temelju lanaka 73. i 76. Ustavnog zakona, odlueno je kao u toki II. alineji 3. izreke. 41. Odluka o objavi (toka III.) temelji se na lanku 29. Ustavnog zakona.

PREDSJEDNICA dr. sc. Jasna Omejec, v. r.

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOMII. INJENICE I OKOLNOSTI SLUAJA1) Pokretanje istrage2) Prvotni istrani zatvor te odreivanje jamevine i mjera oprezaa) Ukidanje istranog zatvorab) Odreivanje privremene mjerec) Ukidanje mjere opreza - zabrane obavljanja "zakonite profesionalne djelatnosti gradonaelnika Grada Zagreba"

3) "Proirenje" istrage4) Ponovno odreivanje istranog zatvora, oduzimanje jamevine i ukidanje mjera opreza

III. OSPORENA RJEENJA SUCA ISTRAGE I VIJEA UPANIJSKOG SUDA U ZAGREBUIV. PRIGOVORI PODNOSITELJAV. MJERODAVNO PRAVOVI. OCJENA USTAVNOG SUDA1) Naelna pravna stajalita o lienju slobode2) Naelna pravna stajalita o jamstvu i jamevini3) Primjena naelnih pravnih stajalita na konkretan sluaj4) Rjeenje vijea upanijskog suda u Zagrebu broj: Kv-Us-12/15-3 Kir-Us-91/15 od 9. oujka 2015