UNIVERZITET U SARAJEVU

Fr[ozoFsKt FAKUT-TE[

lEDtRAC,in t,\rJ!.-. ' -. ---, ' IUNIVERZITET U SARA.JEVU

FILOZOTS(I }-AI'ULTETSARAJEVO

- . u-o;lYl,^^-,")'wEr3uo^

Sarajevo, 26. 04. 2019. godine

Komisua za izbor vanrednog profesoraza pooRUete (OBLAST): uuual,ttfitxe NqUKE, pOLIE: JEZICI t

KNJIZEVNOST (FTLOLOGUA), GRANA: GERMANTSTTKA: Njemaaki jezi( lingvistika (predmeti: Ortoepijo

njemotkog jeziko, Uvod u fonetiku i fonologiju, Gromotiko njemoikog govornog jeziko, lp Anolizo

rozgovora, Osnove ortofonije), OPel PREDMET: Njemoiki jezik 2 na Odsjeku za germanistiku

Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Predmet: lzvjestaj Komisije s prijedlogom za izbor vanrednog profesora za PODRUCJE (OBLAST):

HUMANISflEKE NAUKE, POUE: JEZICI I KNJIZEVNOST (FILOLOGUAI, GRANA: GERMANISTIKA:

Njemafkf jezik, lingvistika (predmeti: Ortoepijo njemoikog jeziko, Uvod u fonetiku i fonologiju,

Gromotiko njemoikog govornog jezika, lP Anolizo rozgovoro, Osnove ortofonije), Opet PREDMET:

Njenatki jezik 2 na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu

Na 8. redovnoj sjednici odrZanoj 75. 04. 20L9. godine Vije6e Fakulteta donijelo je odluku o

imenovanju komisije za izbor vanrednog profesoraza poDRUeJE (oBLAST): HUMANI,ru1KE NAUKE,

POUEi JEZICI I KNJTZEVNOST (FTLOLOGUA), GRANA: GERMANTSTTKA: Njematki jezik, lingvistika

(predmeti: Ortoepijo njemotkog jezika, Llvod u fonetiku ifonologiju, Gromotiko njemotkog govornog

jezika, lP Anolizo rozgovoro, Osnove ortofonije), Opel PREDMET: Njemotki jezik 2 na Odsjeku za

germanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u sljede6em sastavu:

Sign.

VUEEU FILOzoFsKoG FAKUTTETA

1. dr. Erminka Zilid, doktor lingvistiakih nauka, redovni profesor na Odsjeku za germanistiku

Filozofskog fakulteta Univen iteta u Sarajevu za oblast njemoikiTez( predsjednilg

2. dr. Vladimir Karabalii, doktor druswenih, humanistitkih i teoloikih znanost! iz podrudja

filologije, redovni profesor na Filozofskom fakultetu Sveudili5ta Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku iz znanswenoB podruaja Humanistidkih znanosti, znanstvenog polja filologija

(znanstvene grane germanistika), alan,

3. dr. Sanela Me5id, doktor lingvistiakih nauka, vanredni profesor na Odsjeku za germanistlku

Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za oblast germonistiko: Njemoiki jezik,

1

lingvistiko (predmeti: Morfologra njemaikog jezika 1 i 2, Uvod u tehnike nauanog rada, tp

Sociolingvistika, Pragmatika, Teorija prevotlenja), ilan.

IZVJESTAJ

Na konkurs za izbor nastavnika (wa zvanja) za PODRUOE (OBLAST): HUMANISTTCKE /VAUrc, POUE:

JEZICI t KNJIZEVNOST (FTLOLOGUA), GRANA: GERMANTSTTKA: Njemaaki jezik, tingvistika (predmeti:

Ortoepijo njemoikog jeziko, Uvod u fonetiku i fonologiju, Gromotiko njemoikog govornog jeziko, lp

Anolizo rozgovoro, Osnove ortofonije), Opet PREDMET: Njemoiki jezik 2, koii je objavljen 23. 03.

2019. godineu dnevnom listu ,,Oslobodenje" i na web-stranici Filozofskog fakulteta Univerziteta u

Sarajevu, pruavio se jedan kandidat:

dr. Dario Mari6, doktor lingvistiEkih nauka. uz prijavu na konkurs kandidat je dostavio: Diplomu o

steaenom nautnom stepenu dokforo lingvistiikih nouko lovjerena fotokopija), Diplomu o steienom

nautnom stepenu rnog,stro lingvistiikih nouko (ovjerena fotokopija), Diplomu o steienoj visokoj

struanoj spremi i struanom nazivu profesor njemotkog jeziko i knjiievnosfi (ovjerena fotokopua),

Biografiju (CV), Bibliografrju (Stampana ie-forma na CD-u), Listu objavljenih knjiga, udibenika i

nautnih radova, lzvod iz matiine knjige rorlenih (ovjerena fotokopija), uvjerenje o driavljanswu

(original), Potvrdu Filozofskog fakultet Univerziteta u Sarajevu, broj: O3-OZ/2ZZ od 26. 3. 2019.

godine o provedenom izbornom periodu u prethodnom zvanju (original), potvrdu Filozofskog

fakulteta Univen iteta u Sarajevu od 25. 03. 2019. godine iz koje je vidljivo da je kandidat bio odretlen

za mentora studentu ll ciklusa studija Firkovai Zeljku (original), odluku Sveuiilista u Mostaru, broj:

04/l-275/12 od L2. 2. 2019. godine iz koje je vidljivo da je kandidat imenovan za alana

Organizacijskog odbora znanswene konferencue Deutsch in s0dosteuropa: Riick-und Ausblicke

(original), Personalnu bibliografrju 2006-2010, tspis iz coBtss/opAc baze podataka: Jo ots mittel f rturnholten noch pausen in gespriichen (magistarski rad), knjigu i radove, kako slUedi:

PRAGMATISIERUNGEN VON WdRTERN AUS UNTERSCHIEDLICHEN WORTKLASSEN IM

GESPROCHENEN OEUTSCH, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 20L9, e-

izdanje, (na 58 stranica), fotokopUa, kao idokaz da se nalazi u COBTSS/OPAC bazi podataka;

INTONATION DER MIT FRAGESATZEN VERBUNDENEN SPRECHHANDLUNGEN IM DEUTSCHEN

UND KROATISCHEN, Zagreber Germanistische Beitrage 22, ZO!3, (1-t46],, Zagreb, (str.71-101),

2

Komisija se zahvaljuje na ukazanom povjerenju i podnosi Vijeiu sljedeii

fotokopija, dokaz da se nalazi u coBtss/opAc bazi podataka, kao idokaz da je rad objavljen u

oktobru 2014.;

DAS IST EIN: T) AH JA ANSCHLUSS TA. DAS ]A ALS TURNHALTE- UND ANSCHLUSSSIGNAL IM

GESPROCHENEN DEUISCH, Linguistik online 83, 4/U, (str.29-491, fotokopua, kao i dokaz da se

nalazi u COBISS/OPAC bazi podataka;

UZLAZNO-SILAZNO.UZLAZNI NAGUSAK U RAZGOVORIMA NA NJEMAEKOM JEZIKU, GOVO: 34,

lZOLTl, 2, easopis za fonetiku, Odjel za fonetiku hrvatskoga filoloikog dru5tva, (str. 109-125),

fotokopija, kao idokaz da se nalazi u COBTSS/OPAC bazi podataka;

DER STEIGEND.FALLEND-STEIGENDE TONHOHENAKZENT IN DEI)TSCHSPRACHIGEN

GESPRACHEN, Studia Germanistica 23 (2018), (str.5-13), fotokopija, kao idokaz da se nalazi u

COBISS/OPAC bazi podataka;

STRUKTURA lNToNAcusKtH osrvARENtA, na 8 printanih stranica, sa potvrdom da de se rukopis

objaviti u Easopisu Strani jezici (svezak 47, broj 3) kao pregledni rad.

Imenovani |e prijaw sa dokumentima blagovremeno dostavio po5tom, 28. 03. 2019. godine

Dokumentacija le potpuna.

1. Biografski podaci

DARIo MARIC Prvih Sest osnovne Skole zavrlio je na

llid:i, a zadnja dva u KreSevu gdje je izbjegao nakon izbijanja rata u sarajevu. 1994. godine odlazi u

Homburg u njemaikoj pokrajini Saarland. 1998. godine zavriava viSu struinu elektotehnidku ikolu i

uspjeSno polaie struanu maturu. po povratku iz Njemaike 1999. godine upisuje se na odsjek

germanistike iOdsjek fonetike na Filozofskom fakultetu Sveuiiliita u Zagrebu. Nakon uspjeSno

zavrsena tri semestra vrada se sa porodicom u Sarajevo gdje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u

sarajevu nastavlja studij na odsjeku za germanistiku. u toku prve dvije godine studiranja na

Filozofskom fakultetu u Sarajevu Dario Marid je uspio poloiiti razliku ispita u odnosu na fakultet u

Zagrebu kao iwe ispite iz prve idruge godine studija propisane planom i programom odsjeka za

germanistiku. lnteres Daria Marita za lingvistiku, a naroiito za njen fonetsko-fonoloiki dio, bio je od

samog poEetka veoma izraien. Na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u

Sarajevu taj dio lingvistiakih studija je oduvijek bio zanemaren. zato je njegova ielja da pl5e diplomski

rad na jednu temu iz te lingvistiake oblasti bila svesrdno pozdravljena. U svrhu izrade diplomskog

rada Dario Marid je oti5ao u w0rzburg gdje je uz pomo6 prof. dr. Richarda Norberta Wolfa napisao

rad pod naslovom ,,Das system der Aussprachefehler der Deutsch lernenden Bosnier und

Herzegowine/' (,,Sistem gresaka u izgovoru kod Bosanaca i Hercegovaca koji ute njemaEki,,). Rad je

J

odbranjen u Sarajevu 28.04.2005. iocUenjen najvedom ocjenom (10). Od 2006. do 2010. godine

Dario Maria je angaiiran na Odsjeku za germanistiku u svojswu asistenta za savremeni njemaikijezik.

U tom periodu (2006 - 2009) Dario Marie studira na postdiplomskom studiju iz lingvistike

organiziranom na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu koji uspje5no zavriava 2009. godine

odbranom magistarskog rada na temu lntonocijo predovonjo i zadriovonjo uloge govornika u

njemotkom i hrvotskom jeziku pod mentorstvom prof. Dr. Visnje Josipovii-Smojver sa Sveudilista u

Zagrebu. Od 2010. do 2074. godine kolega Marii je uposlenik Filozofskog fakulteta Univerziteta u

Sarajevu u zvanju viseg asistenta na oblasti Sovremeni njemoiki jezik.2014. godine brani doktorski

rad na temu lntonocijo pitonje-odgovor sljedovo u njemoikim ihrvotskim kontokt emisijomo napisan

pod mentorswom prof. Johannesa Schwitalle sa Univerziteta u Wiirzburgu. U istoj godini Dario Marid

biva izabran u zvanje docenta na oblast Germanistika, za predmete ortoepijo njemoikog jeziko, lJvod

u fonetiku i fonologiju, Gromotika njemoikog govornog jeziko, lp Anolizo rozgovoro, Osnove

ortofoniie, Njemoiki jezik 2. od ljetnog semestra ikolske 2or4lzo7s. godine Dario Marii je angaiiran

u svojswu vanjskog saradnika na Filozofskom fukultetu SveuCili5ta u Mostaru na predmetu Fonetiko ifonologiio njemotkog jezika (dodiplomski studij). od 2018. dr. Marii je predsjednik Vijeia odsjeka za

germanistiku Filozofskog fakulteta.

2. Nauinoistraiivaiki radovi kandidata

Naudni rad kandidata leii u oblasti savremenog njematkog jezika i najvedim dijelom se fokusira napitanja fonologije njemaikog jezika.

2.1 Nautno istraiivaiki radovi kandidata do zadnieg izbora (do ZO13)

MARle, Dario. Das Dekodieren der lntonation von andauernden lntonationsphr asen. Linguistikonl,ne, |SSN 1515-3014 2011, bd. 46, nr. 2, slt. 63-77.htto:/ lwww.linsu ik-online.net/4611lmaric.pdf. [coBrss.BH-rD 10627865]

MARle, Dario. The intonation of turn-yielding and turn-holding in German and Croatian radio phone-in programmes. 6oyor, |SSN 0352-7565,20LL, knj.28, br. 1, str.3-23.ICOB|SS.BH-ID 7399rt49]

MARIC, Dario. Funkcije intonacije. Govor, |SSN 0352-7565, 2013, knj. 30, br. 1, str. 51-70.[COB|SS.BH-rD 739970s1

4

2.2 Nauino istraiivaaki radovi kandidata nakon zadnjeg izbora

a) Nuano istraiivaiki radovi objavljeni u indeksiranim aasopisima

INTONATION DER MIT FRAGESATZEN VERBUNDENEN SPRECHHANDLI]NGEN IM DEI|TSCHEN

UND KROATISCHEN, Zagreber Germanisrische Beirage ZZ,2Ot3, (1-1,46), Zagreb, (71-101).

(PriloZen dokaz da je rad objavljen u oktobru 2014.)

U ovom radu je Dario Mari6 izvrsio prozodijsku analizu intonaciiskih modela govornog

dielovania koji sadrze upitne reienice. Istraiivanje je bazirao na korpusu sastavljenom od

isfeEaka iz radijskih kontakt-emisija (Deu*chlandradio i Hryauki radio'). svoie istrazivanje iezapoieo hipotezom da postoie intonaciiski modeli koji zahtijevaiu odreatene tipove upitnihreienica i to: upitne ponude, upitne naredbe, upitno informiranje, zatim upitne molbe za

dozvolu, upitni prijedloge, upitno predbacivanje ili upitno negodovanje. Sprovedena analiza iepokazala da uglavnom ne postoji intonacijski model koii je karakteristiian za navedene tipovegovornog dielovanj4 ali zato sg zaklluEuje dr. Marid, finalno uzlazna i visoko uzlazna intonaciiajavljaju u njemaikom jeziku u pratnii pitanja koiima se tok razgovora preusmjerava i pitanja

kojima se suzava fokus. Autor ie ove iste tipove konstatirao i u hrvatskom jeziku, pri 6emu se u

hrvatskom ieziku nerijetko kontekstualiziraiu uz pomod leksi.kih sredstava. Finalno uzlazni

akcenat se u njematkom jeziku veoma Eesto koristi za lokalno upravl.ianje paznje adresata, dok

se u hrvatskom ieziku u tu svrhu koriste druga prozodiiska kao i leksiika sredswa.

DAS IST EIN: H AH JA ANSCHLUSS JA. DAS JA ALS TURNHALTE- UND ANSCHLUSSSIGNAL IMGESPROCHENEN DEUISCE Linguistik ontine 83, 4/17, (str. 29-49).

U ovom nautno istraiivadkom radu dr. Marit na obimnom korpusu i nakon iscrpne analize konstatira

da prikljudni lo uglavnom zna6i ,,nastavak slijedi odmah", kao i da se pojavljuje u duiim govornim

prinosima koje mogu biti dio i kooperativnih i antagonistidkih sljedova. Fonetske realizacije

prikljuanog lo odnose se uglavnom na njegovu suprasegmentalnu razinu i to na promjenu smjera

intonacijskog toka kao ina obim te promjene, na intonacijsku prilagodenost na izjavu prije ill onu

poslije, na registar i boju glasa. PrikljutniTb sprjeiava da sluiaoci pruevremeno zakljude da je izjava

zavr5ena. PrikljutniT'o najavljuje uglavnom novu strukturu reienice koja moie predstavljati nastavak

prekinute izjave ili pak novu izjavu.

5

UZLAZNO-SILAZNO.UZLAZNI NAGLr'.SAK U RAZGOVORIMA NA NJEMAEKOM TEZKU, GOVOr 34,(2017'),

2, easopis za fonetiku, Odiel za fonetiku hrvatskoga filolo5kog dru5wa, (109-125).

Dr. Mari6 za predmet ovoga rada uzima uzlazno-silazno-uzlazni naglasak ko,em do sada, iako je

po niegovom mi5lleniu on jedan od osebuinijih naglasaka u njemaikom ieziku, nije poklanjana

odgovarajuda painia. Istraiivanje le uratleno na korpusu baziranom na razgovorima vodenim u

sklopu radiiskih kontakt-emisiia. Istraiivanje koje .je proveo Dario Mari6 rezultiralo iezakliufcima koji govore da se ovaj naglasak pojavljuje unutar izrtaja koji funkcioniralu kao dio

samoiniciiativnih poiaSnjenja, bezrezervnih uvjeravanja, a ponekad i unutar ironitnih iskaza,

poziva i powralivanja.

DER STEIGEND-FALLEND-STEIGENDE TONHAHENAKZENT IN DEUTSCHSPRACHIGEN

GESPRACHEN,Sitdia cermanistica 23 t2018), (S-131.

Analizirajuii sto primjera uzlazno-silazno-uzlaznog akcenta u razgovorima na niemaikom jeziku

Dario Marii konstatira postoianje niegovih viSe razliiitih funkcija. To je prije svega uloga

sredstva za jaianje ilokucijske snage izjave. Tu je osim toga i funkcija oznatavanja istaknute

radnje, dogatlaja, stanja ili okolnosti pod kojom se odvijaju kao neotekivane, neshvatliive i usuprotnosti sa odekivanim. ova vrsta naglaska moie sluziti i za oznatavanje onog sto jenaglaSeno kao lcatkog bliieg pojaSnjenia odnosno preciziran;'a. Kao funkcije iskristalizirali su se

jos i naiava novog tematskog aspekta, oznadavanle naglasene riiedi ili sintagme podesnom za

saiimanje retenog kao i nalava sadriaja suprotnog onom prethodno izretenom. ovai akcenat

stoji u visesloZnim rijeiima unutar leksiih nagla5enog sloga i sloga koli mu slijedi. IstraZivanje

ove vrste naglaska a koje le proveo dr. Mari6, isto tako ie pokazalo da se on pojavljuje iskljuEivo

unutar nezavrsnih intonacilskih jedinica.

STRUKTURA INTONACASKIH OSTVARENIA, Strani iezici 47/3, (,asopis za primiienienu

lingvistiku, (2018X175-185).

U ovom preglednom ilanku dr. Mari6 govori o postoianiu viie suprotstavljenih modela opisa

intonacije' Svi ti modeli imaju neke zajedniike osobine koie ovai autor rezimira na sljededi na6in:

svim modelima je zaiednidka polaziste pravilna struktura unutar intonaciiskih kontura, zatim

intonacijska jedinica kao osnovna jedinica u analizi kao i nuzna naglasenost najmanje jednog

sloga intonaciiske iedinice. Medu tim modelima, mettutim, postoje i znatne razlike: dok je uiednoi skupini modela za analizu najbitniji fonetski najnagla5enili slog u intonacijskoi jedinici, udrugoj skupini modala najbitniii je posljednji od naglaienih slogova. lsto tako jedna skupina

fonologa fonolo5ki bitnim smatra tonska kretania Ii.iem se ra5Elanjivanju protivi, druga skupina

fonologa intonaciiske konture posmatra kao rezultat povezivania fonoloski bitnih cilinih tonova.

6

b) Autorske kniige

PRAGMATISIERUNGEN VON WORTERN AUS UNTERSCHIEDLICHEN WORTKLASSEN IM

GESPROCHENEN DEUTSCH, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu,Sarajevo, 2019, e-izdanje.

Knjiga Daria Mariia o pragmatizacui rijeii u njemaikom govornom jeziku pokazuje nam da se mnoge

pojave u njematkom jeziku, za koje smo smatrali da su u potpunosti ispitane, mogu istraiivati sa

pozlcue govornog njemadkog jezika i na taj naain dodi do neoiekivanih rezultata. Uaili smo, a tako

udimo i naie studente, da u njemaikom jeziku postoje ivrsta pravila od kojih nema odstupanja,

odnosno da se wa odsustupanja shvataju kao greske. Analizirajudi autentiine razgovore izmedu

izvornih govornika njemaikog jezika, autor ove knjige dolazi do zakljutka da procesi razmiiljanja

ostavljaju sintaksiake i prozodijske tragove u govoru na njemaikom jeziku. Tokom spontanog

razgovora proizvode se sintaksiake i prozodijske govorne jedinice koje omoguiavaju govorniku

verbalizaciju sadriaja koji mu tokom razgovora padaju na pamet. Autor je u ovoj knjizi, koja je

namijenjena prvenstveno nastavnicima njemaikog jezika, ali inaprednim govornicima njemaikog kao

stranog jezika, opisao nekoliko takvih pojava. Prije svega on tematizira diskursne oznake koje

najavljuju govorne radnje koje govorniku upravo padaju na pamet i koje iz tog razloBa imaju red rijeai

svojstven glavnoj reienici. Tematiziraju6i izrazi opet najavljuju temu sljedeie retenice prije nego itoje osmi5ljena njena konstrukcija, a naknadni dodaci ostavljaju moguinost dopunjavanja i preciziranja.

Takot e se tematiziraju i semantidki isprainjene rijeii kojima se nastoje popuniti pauze koje nastaju

na odrealenim mjestima u razgovoru.

c) NauinoistraiivaEkiprojekti

Dario Mari6 je priloiio potvrdu kojom dokazuje da je dlan organizacijskog odbora nauine

konferencije,, Deutsch in Sudosteuropa: Riick- und Ausblicke" koja 6e se odriati 16. i 17. maja 2019.

godine na SveuiiliStu u Mostaru.

d) Mentorstvo kandidata za stepen drugog ciklusa studija

Kandidat je predao potvrdu iz koje proizilazi da je bio mentor pri izradi zavrinog diplomskog rada na

dru8om ciklusu studija u 2015. godini:

7

Firkovad, leljko Jo ots mittel f1r turnholten noch pousen in gesprdchen = Ja koo sredstvo zodr#ovonjauloge govorniko nokon pouze u rozgovorima

Dario Marii je bio angaiovan na vjeibama obrade teksta iz predmeta Sintoko njemotkog jeziko, na

Gromotiikim vjeibomo I i 2, vjeibama iz predmeta Uvod u fonetiku (kasnije Uvod u fonetiku i

fonologijul, na vjeibama prijevoda na predmetu Soyremeni njemoiki jezik 8 - Prijevod 2, na vjeibama

iz predmeta Stirristlkq na vjeibama iz op(ih predmeta Njemoikijezik I i 1,, a po izboru u docenta i na

cjelokupnoj nastavi iz predmeto Ortoepijo njemoikog jeziko, Uvod u fonetiku i fonologiju, Gromotiko

njemotkog govornog jeziko, lP Anolizo rozgovoro i Osnove ortofonije i na nastavi iz opdih predmeta

Njemoiki jezik I i ll. Ved petu godinu kandidat drii cjelokupnu nastavu iz predmeta Fonetiko i

fonologijo njematkog jeziko na Filozofskom fakultetu Sveuiiliita u Mostaru. Potrebno je istaknuti da

kandidat u vjeibe predmeta ortoepAo njemoekog jeziko i Fonetiko i fonologijo njemotkog jeziko

uvodi strojnu fonetsku korekciju slulanja iizgovora prema Verbotonalnoj metodi Petra Guberine.

4. Priiedlog sa obrazloienjem

Prijedlog Komisije je da se doc. dr. Dario Mari6 izabere u zvanje vanrednog profesora poito

smatramo da je ispunio sve uslove predvidene Zakonom. Dr. Marii je proveo jedan izbornl period u

zvanju docenta. Posjeduje iskustvo u nastavi na predmetima za koje je konkurs raspisan. Od izbora u

zvanje docenta objavlo je pet nauinih radova u indeksiranim iasopisima. Objavio je i knjigu, te tako

ispunio itaj uslov. Uiestvuje u organizaciji medunarodne konferencije koja de se odriati u ovom

mjesecu na SveudiliStu u Mostaru. lstidemo da se kolega Mari( bavi llngvistiikom disciplinom koja

prije njega nije razvijana na Odsjeku za germanistiku, pa je utoliko veia njegova zasluga ivruednost.

Sigurno je potrebno vrijeme da fonolog'rja kao lingvistiika disciplina bude bolje prihvaiena medu

studentima. Stoga vjerujemo da ie broj studenata koji piSu zavrini diplomski rad iz ove oblasti bivati

sve vedi. Sagledavajuii sve navedeno, a imajudi u vidu uslove za izbor nastavnika u zvanje vanrednog

profesora propisane Zakonom o visokom obrazovanju i Pravlllma Filozofskog fakulteta u Sarajevu kao

i ljudske vrline iprofesionalnu vrijednost kandidata, Komisija zakljuiuje da dr. Dario Mari6 ispunjava

sve uslove za izbor u nauEno-nastavno zvanie vanrednot profesora. Zato sa izuzetnim 2adovoljswom

predlaiemo Nauano-nastavnom vijeiu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu da izabere dr.

Darija Marida u zvanje vanrednog profesora za PoDRUaJE (oBLAsT): HUMAN,STICKE NAUKE,

POIJET lEZtCt I KNIIZEVNOST (FILOLOGUA), GRANA: GERMANISTIKA: Niemaaki jezik, lingvistika

8

3. Nastavno-pedagoikirad

(predmetr: onoepijo nremdrkoo jezika, uvod u funetiku i ronotqiju, Gromotiko njemoekoggoyomog jezlko, lp Anoliza nzgovoto, Osnove onofaijel, OpA PREDMEf: ryemoeki hzik 2 na

Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Komisija:

(

(dr. Erminka Zili6, red. prof)

7,A.r-rr4^h(dr. Vladimn Karabalid, red. prof)

q

(dr. Sanela Melii, vanr. prof)

Izvjettaj je proditan i urnoi* n.!"drrici Vijeca odsjeka za germanisti-ku o&zanojfl05.20l9godine.

Zamjenica predsjednik Vijeda Odsjeka:

ldoc. dr. Zlata MagJajtijal

9

3

Ay,/o/,