U ovom broju - HEP · 2016-05-10 · provodi se rekonekcija Muka~evo - Rosiori,uz potvrdu Mariana Cernata i Ljubomyra Karacha, rukovoditelja dispe~era zapadnoga dijela Ukrajine (Lviv)

2 HEP VJESNIK 164 (204), rujan 2004.

U ovom broju:

Provedena rekonekcija zona UCTE

Uskla|en redoslijed faza su~elja Hrvatska–SlovenijaHrvatska–Ma|arska

DV 400 kV Konjsko–Mostar nakon 12 godina na svom - 400 kV naponu

DV 400 kV Ernestinovo–Ugljevik pu{ten u pokusni rad

Izvr{ni tim za resinkronizaciju UCTE, posljednji dogovori i provjeraprije rekonekcije

TSO - naj~e{}i model u Europi

Europa u potrazi za protumjerama za sprje~avanje raspada EE sustava

Vjetroelektrana Ravna na otoku Pagu uskoro zapo~inje komercijalnuproizvodnju

Novi ~asopis Elektroenergetika

Odlazak u mirovinu uz vrlo povoljne poticajne mjere

Pet 400 kV dalekovoda: Ma|arska –Rumunjska, Ma|arska – Srbija i Crna Gora,Srbija i Crna Gora - Bosna i Hercegovina,Ukrajina – Rumunjska, Srbija i Crna Gora -Hrvatska i nacionalni dispe~erski centri uspomenutim zemljama, ali i u Bugarskoj iGr~koj u nedjelju, 10. listopada o.g. su bilina nogama. Rekonekcija, ~ije je vo|enjeUCTE povjerio HEP-u, usprkos dvojbemnogih europskih, ali i na{ih stru~njaka –provedena je, sada se moè re}i, s lako}om.Dakako, zahvaljuju}i odgovornoj i temeljitojpripremi.

Zavr{na to~ka rekonekcije bila jenova TS Ernestinovo. S obzirom na njenutragi~nu ulogu u razdvajanju, ali inedavnom spajanju UCTE zona, uputno jepodsjetiti na doga|aje koji su odredilinjenu sudbinu.

TS 400/110 kV Ernestinovo uDomovinskom ratu u kolovozu i studenom1991. godine trpila je minobaca~ko,topovsko i avionsko razaranje, nakon ~ega jeponovno uspostavljan pogon, uz sve«stanjenije» postrojenje i sve manji brojvodova u pogonu. Krajem studenoga tegodine posada je morala napustiti svojuTrafostanicu. Premda je bila u UNPA, akasnije u UNTAES zoni od sije~nja 1992.godine, zapo~inje vi{egodi{nja plja~kapostrojenja (vi{e od 100 kilometara kabela,uzemljiva~ka mreà, sva primarna isekundarna oprema...).

Nakon otimanja TS Ernestinovo, zauredno napajanje Slavonije i Baranjegradi se privremena transformacija«1505/2» u travnju 1992. godine ikori{tenjem voda 400 kV Tumbri-Ernestinovo, ali na naponu 220 kV,priklju~uje se u TS Mraclin. Tako|er jeizgra|ena privremena 220 kV dionica

voda na drvenim stupovima u duljini od12 kilometara te priklju~ak TS \akovo nataj vod.

Tek u prolje}e 1998. godine moglo sepristupiti prostoru na kojem je nekad bilopostrojenje sna`ne TS Ernestinovo.Najprije ga se moralo «o~istiti», odnosnoukloniti otprilike 500 tona neupotrebljive~eli~ne konstrukcije i potpuno uni{tenihtransformatora. Kona~no, u prolje}e 2002.godine zapo~ela je obnova postrojenjatrafostanice (25 milijuna eura) i svihuni{tenih vodova (daljnjih 25 milijunaeura). Obnova je zavr{ena ujesen 2003.godine i TS Ernestinovo je priklju~ena nana 110 kV mreù, ~ekaju}i dovr{etak TS@erjavinec i pu{tanje u rad 400 kV njenogpostrojenja. To se dogodilo u ljeto 2004.godine, kada je napu{ten pogon 220 kVvoda i uspostavljen 400 kV napon.

Zna~i, od travnja 1992. do ljeta 2004.godine, samo jedan vod 220 kV Mraclin-«1505/2» - \akovo povezivao je cijeluSlavoniju i Baranju s ostalim dijelomhrvatskog elektroenergetskog sustava.Nedavnim pu{tanjem u pogon voda 400 kVErnestinovo – Ugljevik (BiH) ostvarena jepopre~na veza – preko Ugljevika, Tuzle,Sarajeva i Mostara – do TS Konjsko. Time jestvoren 400 kV prsten i prvi korak upotpunom povezivanju 400 kV mreè nakonnjene obnove.

Zna~i, ponovno povezivanje prve idruge sinkrone zone UCTE zavr{ilo je u to~kigdje je zapo~elo razdvajanje tadajedinstvene UCTE – u TS Ernestinovo.

Slavonija i Baranja, usustavljene uveliku sinkronu zonu, prije svega u hrvatskielektroenergetski sustav, a preko njega i {ire,mogu odahnuti jer vi{e ne vise na jednojìci.

Glavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika\ur|a Su{ec

57

21

3

4

5

6-9

10,11

12

16,17

21

28

29

204164

Slavonija i Baranja –kona~no - vi{e nevise na jednoj ìci!

Nedjeljno je ki{no jutro. U sedam sati, 10.listopada o.g., u prostorima Nacionalnogdispe~erskog centra HEP-a okupljaju se ~lanovi Tima,koji su petak i subotu dovr{avali operativnupripremu nedjeljnoga Doga|aja – rekonekciju prve idruge sinkrone zone UCTE, jedan od povijesnih izna~ajnijih europskih elektroenergetskih doga|aja.

- Od 7 do 7,30 sati provjerava se potpornatehnika.

- Od 7,30 do 8, 30 sati uspostavljaju se vanjsketelekomunikacijske veze sa svim centrima zemaljauklju~enih u rekonekciju.

- Od 8,30 do 9 sati primaju se telefaks porukeo spremnosti stavljanja pod napon pet dalekovoda.

- U 9 sati, u sredi{njoj prostoriji, otkudarekonekcijom rukovode supredsjedatelji Izvr{nogatima za rekonekciju UCTE mr. sc. Ivica Toljan (HEP) imr. sc. Milan Jev{enak (ELES), zapo~inje komunikacijas nacionalnim koordinatorima – provjerava seuklopno stanje rekonekcijskih vodova.

- Daje se telefonski nalog NDC-u u Bukure{tu,Beogradu, Sofiji i Ateni za promjenom na~ina radasekundarne regulacije.

- Daje se telefonski nalog NDC-u Budimpe{tiza privremenom promjenom pluralisti~koga radasekundarne regulacije CENTREL-a.

- Nakon telefonskoga naloga Bukure{tu zauklju~enje dalekovoda Sandorfalva u TS Arad, u9,34 sati uspje{no je obavljena resinkronizacija, {topotvr|uju Jozsef Zereny iz MAVIR - a i Marian Cernat izNacionalnog dispe~erskoga centra TRANSELECTRICA -Rumunjska.

- Potom se daje nalog Budimpe{ti za uklju~enjeSubotice u TS Sandorfalva i nakon toga, u 9,41 jeobavljena rekonekcija dalekovoda Sandorfalva -Subotica, {to potvr|uju Jozsef Zereny i Dragan Vignjevi},rukovoditelj Dispe~era u EPS.

- Dalje se daje nalog za provjeru redoslijedafaza u TS Ernestinovo, Rosiori i Trebinje.

- Potom se daje telefonski nalog Sarajevu zauklju~enje dalekovoda Podgorica u TS Trebinje.Nakon potvrde da su uvjeti ispunjeni, u 9,58 satiprovedena je rekonekcija dalekovoda Podgorica– Trebinje, {to potvr|uju Zaim Karamehmedovi},koordinator dispe~era u ZEKC i Zoran \ukanovi}rukovoditelj NDC-a u Elektroprivredi Crne Gore.

- Daje se telefonski nalog za vra}anjesekunradarne regulacije u uobi~ajeni na~in rada uNDC-u u Bukure{tu, Beogradu, Sofiji i Ateni.

- Slijedi priprema rekonekcije Muka~evo (Ukrajina)– TS Rosiori (Rumunjska), {to je nakon uspostavljanjaprimjerenih uvjeta uspje{no obavljeno - u 10,07 satiprovodi se rekonekcija Muka~evo - Rosiori, uzpotvrdu Mariana Cernata i Ljubomyra Karacha,rukovoditelja dispe~era zapadnoga dijela Ukrajine (Lviv).

- Na kraju, daje se nalog nacionalnomkoordinatoru Hrvatske Marinku Rogi}u za uklju~enjedalekovoda Mladost u TS Ernestinovo, {to je

uspje{no obavljeno u 10,20 sati. Time je obavljenarekonekcija posljednjega 400 kV dalekovoda.

Potom je uslijedila rekonekcija na 220 kV i 110kV razini.

- Daje se telefonski nalog Sarajevu i nakonostvarivanja uvjeta, uklju~uju se dalekovodi 220 kVTrebinje - Peru~ica, 110 kV Trebinje – Herceg Novi i220 kV Vi{egrad – Poèga

U 11 sati, Izvr{ni tim progla{ava da je tehni~kidio Projekta UCTE rekonekcije prve i druge sinkronezone – uspje{no obavljen!

ZADOVOLJSTVO I OLAK[ANJEU sredi{njoj prostoriji, stoèru za rekonekciju,

voditelji i njihovi suradnici nisu skrivali zadovoljstvo, ali iolak{anje {to je iznimno zahtjevan tehni~ki zahvatprotekao bez ijedne pogre{ke. Mr. sc. Ivica Toljan i mr. sc.Milan Jev{enak zahvalili su svim sudionicima, koji su nabilo koji na~in uloìli trud u ostvarenje Projekta UCTE. Uznjih su iz HEP-a u Projekt izravno bili uklju~eni: MarinkoRogi}, Damjan Me|imorec, Davorin Ku~i}, Ante Bari},[ime Radi}, Silvio Brki}, Leo Prelec, uz jo{ brojnesuradnike. Rekonekciju je pratio i dr. sc. Walter Sattingeriz ETRANS-a ([vicarska- Laufenburg), TSO-a kojikoordinira vo|enje elektroenergetskih sustava ju`neEurope. Me|u prvima je voditeljima rekonekcije injihovim suradnicima ~estitao predsjednik Uprave HEP-a,mr. sc. Ivan Mravak i ~lanovi Uprave, koji su uzrukovoditelje HEP-a, VRED-a, fakulteta i instituta teABB-a (tom prigodom ispitan je i novi njihov sustav zamjerenje fazora, instaliran u TS @erjavinec i TS Tumbri) tajproces pratili uìvo preko video projekcije u drugojprostoriji.

- Zahvaljujem UCTE-u {to je ukazala povjerenjeHEP-u da iz Zagreba koordinira rekonekciju europskogasustava. Jedinstveni UCTE omogu}it }e ve}u sigurnostkupaca u Hrvatskoj, a osobito Slavonije. Osim {to sustvoreni uvjeti za otvoreno trì{te elektri~ne energije,povezanost i opti~kim vezama omogu}uje globalizacijutoga trì{ta. Zadovoljan sam {to je Hrvatska dobroodradila svoj dio posla i dokazala da i u budu}nostimoè kvalitetno odraditi takve zahtjevne poslove, rekaoje mr. sc. Ivan Mravak.

Telefonske, SMS i e-mail poruke s ~estitkamazapo~ele su stizati u HEP neposredno nakon zavr{etkarekonekcije iz cijele Europe. Naime, zahvaljuju}i internetprikazu napona, frekvencije, radne energije i uklopnogstanja svih pet 400 kV dalekovoda – glavnih akterarekonekcije - proces rekonekcije mogli su pratitizainteresirani iz UCTE-a. Posebna internet stranicarezultat je rada stru~njaka iz Sektora za poslovnuinformatiku HEP-a, Slu`be za procesnu informatiku HEPPrijenosa i HNOSIT-a.

VELIKI DAN ZA HRVATSKU ELEKTROENERGETIKUI HRVATSKU DR@AVU

Mr. sc. Ivica Toljan, naglasio je da je 10.listopada 2004. godine veliki dan za hrvatskuelektroenergetiku, odnodno HEP, ali i za hrvatskudràvu.

HEP VJESNIK 164 (204), rujan 2004. 3

POVEZIVANJE

Kontinentalna Europa - jedinstveno sinkrono podru~je

HEP dobro odradio svoj dio posla\ur|a Su{ec

Nakon dvogodi{njih sloènih priprema i velikoga teretaodgovornosti, skok mr.sc. Ivice Toljana i pljesak svihsuradnika, najbolje pokazuju zadovoljstvo i olak{anjenakon rekonekcije posljednjega 400 kV dalekovodaMladost -Ernestinovo u 10,20 sati

Stanje napona, radne energije, prekida~a i frekvencije usvim klju~nim to~kama nakon rekonekcije dvije sinkronezone UCTE

- U nekoliko godina uspjeli smo stvoriti uvjete zapovezivanje elektroenergetskih sustava kontinentalneEurope i infrastrukturno osigurati kvalitetnu optimizacijusustava, {to je preduvjet za razvoj gospodarstva. Nakontemeljitih priprema, rekonekciju smo obavili bezpogre{ke, u roku kra}em od planiranoga. Nakon ovogdana{njega doga|aja bit }e druk~iji tehni~ki igospodarski ìvot u Hrvatskoj, ali i u zemljama koje sunakon dugo godina ponovno postale dio UCTE sustava,ali i novim njegovim ~lanicama –Bugarskoj i Rumunjskoj,rekao je mr. sc. Ivica Toljan.

Suradnju svih sudionika rekonekcije ocijenio jeiznimno uspje{nom mr. sc. Milan Jev{enak, zamjenikdirektora ELES-a i supredsjedatelj Izvr{noga tima zarekonekciju UCTE, rije~ima:

- U pripremu rekonekcije bilo je uklju~enopuno ljudi. Bez koordinacije, èlje i volje svih tihljudi, to se ne bi uspjelo ostvariti. Stoga se svimanjima zahvaljujem, jer je suradnja bila odli~na.

Dr. sc. Walter Sattinger zahvalio je svimsudionicima i izrazio zadovoljstvo {to je danasmogao biti svjedokom rekonekcije, toga va`nogdoga|aja za europsku elektroenergetsku zajednicu.

- Zapo~injemo novu budu}nost, jer postojijedan sustav od Danske do Portugala...Italije, Gr~ke,Poljske...Sve je to zajedni~ko europskoelektroenergetsko trì{te. Svim kolegama koji su utomu sudjelovali èlim puno sre}e u budu}em –zajedni~kom radu, poru~io je dr. sc. W. Sattinger.

PROBNI RAD OBJEDINJENOGA UCTE SUSTAVADO 1. STUDENOG O.G.

Do 1. studenog trajat }e probni rad jedinstvenogaUCTE sustava, {to je razdoblje u kojem se o~ekujenjegovo stabiliziranje. Zbog toga, do toga datuma nijedopu{tena trgovina elektri~nom energijom izme|uzemalja biv{e prve i druge sinkrone zone UCTE.

Krajem listopada o.g., kako je najavio mr. sc.Ivica Toljan, uz potporu Upravnog odbora UCTE, u TSErnestinovo }e se okupiti sudionici rekonekcije isve~ano obiljeìti dobro odra|eni timski posao.

Premda je za ljude koji dugo godina ìve selektroenergetskim sustavom, rekonekcija bila tehni~kizahvat, istina znatno zahtjevniji od uobi~ajenoga, svi onikoji su od 9 do 11 sati u prostorijama HEP-a pratili tajcijeli proces, mogli su osjetiti napetost zbog velikeodgovornosti koju je UCTE dodijelio HEP-u. Nedjeljnojutarnje sna`no atmosfersko pra`njenje popra}enobu~nom grmljavinom u Zagrebu, nije ukazvalo na dobro.Ali, nebo se smilovalo i dopustilo mirno okru`jedalekovodima, glavnim akterima rekonekcije.Komunikacija s najodgovornijim ljudima u Rumunjskoj,Ma|arskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori iUkrajini te Bugarskoj i Gr~koj odvijala se jezikom tehnike isvi su oni bili dio jednoga tima, elektroprivrednika koji sus prepoznatljivim entuzijazmom èlili dobro obavitiposao. Taj posao obavili su bez pogre{ke.

O okolnostima prije razdvajanja UCTE-a na dvijezone, ru{enju elektroenergenergetskih objekata tijekomDomovinskoga rata u Hrvatskoj i rata u Bosni iHercegovini, o obnovi uni{tenih objekata i stvaranju svihpreduvjeta za ponovno objedinjavanje drugog po veli~inisinkronog podru~ja u svijetu – u posebnom prilogu uidu}em broju HEP Vjesnika.


POVEZIVANJE

KontinentalnaEuropa - jedinstvenosinkrono podru~je

Uskla|ivanje redoslijeda faza na su~elju elektroenergetskihsustava Hrvatska - Slovenija i Hrvatska – Ma|arska

Posljednja prilagodbaprije rekonekcije

Zbog neuskla|enoga redoslijeda faza na sviminterkonekcijskim vodovima prema Sloveniji i Ma|arskoj,{to je naslije|e prvog visokonaponskog povezivanja tihsustava (DV 110 kV Rakitje-Brestanica otprije 60 godina),zahvaljuju}i okolnosti {to su se u NE Kr{ko obavljaliremontni radovi, 25. rujna 2004. godine u HEP-u jeprovedeno uskla|ivanje toga redoslijeda. To je bilopotrebno napraviti zbog uskla|ivanja ozna~avanja faza,sukladno s ostalim europskim zemljiama.

NASLIJE\ENA LOGIKA

Naime, odranije su ti sustavi bili povezani uzredoslijed faza R(0)-S(4)-T(8) na slovenskoj strani iredoslijed faza T(8)-R(0)-S(4) na hrvatskoj strani.Takvalogika povezivanja primjenjivala se i prigodom kasnijeizgradnje interkonekcijskih vodova prema Sloveniji.Povezivanje preostalih dràva biv{e Jugoslavije nasustav UC(P)TE – uklju~uju}i i Gr~ku i Albaniju,obavljeno je na jednaki na~in, odnosno zadràvanjemhrvatskoga na~ina obiljeàvanja redoslijeda faza u tomdijelu UCTE, ju`no od Hrvatske.

Tako povezani sustavi (Hrvatska, Bosna iHercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Gr~ka iAlbanija) mogli su funkcionirati me|usobno i prekoSlovenije su bili povezani na mreù UC(P)TE, ali jetrebalo voditi ra~una o uskla|ivanju redoslijeda faza zasvaku budu}u interkonekcijsku vezu toga dijela napreostali dio UC(P)TE.

Primjerice, zbog razli~ito ure|enoga rasporedafaza izme|u sustava Hrvatske i Ma|arske, prigodomizgradnje prvog DV 400 kV Tumbri-Heviz, prije spajanjatrebalo je obaviti ude{enje faza, jednako kako je bilorije{eno na su~elju Slovenije i Hrvatske. Tako je bilo iprigodom pu{tanja u rad druge trojke 400 kVdalekovoda, {to je provedeno nakon pu{tanja upokusni pogon TS 400/220/110 kV @erjavinec.

S obzirom na ~injenicu da su sva su~elja izme|unacionalnih elektroenergetskih sustava UCTE, osimhrvatsko - slovenskoga i hrvatsko-ma|arskogame|usobno uskla|eni u redoslijedu faza, Izvr{ni tim zarekonekciju UCTE preporu~io je da se to uskladi prijerekonekcije prve i druge sinkrone zone UCTE.

Prema Sloveniji, uskla|ivanje je obuhvatilodalekovode: 2 x 400 kV Tumbri-Kr{ko, 400 kV Melina –Diva~a, 220 kV @erjavinec – Cirkovce, 220 kV Pehlin –Diva~a, 110 kV Nedeljanec – HE Formin, 110 kV Matulji– Ilirska Bistrica i 110 kV Buje – Koper.

Prema Ma|arskoj bili su obuhva}eni dalekovodi:2 x 400 kV @erjavinec – Heviz, 110 kV Nedeljanec –Lenti i 110 kV Donji Miholjac – Siklos.

Obavljena su potrebna prespajanja, tako da je nahrvatskoj strani postignut jednaki redoslijed faza,odnosno faze R(0)-S(4)-T(8) hrvatskogelektroenergetskoga sustava spojene su na iste fazeslovenskog i ma|arskoga sustava.

Za taj posao osnovano je Povjerenstvo u sastavu:Davorin Ku~i} (voditelj), mr. sc. Dragutin Mihalic, prof. dr.sc. Juraj [imuni}, Mihajlo Abramovi} i mr. sc. BoìdarFilipovi}. Povjerenstvo je izradilo Operativni program,napravljeni su potrebni prora~uni, izra|ene projektantskepodloge, nabavljeni potrebni dijelovi te je sve dogovoreno sodgovaraju}im slu`bama na hrvatskoj, ma|arskoj islovenskoj strani. Dobivene su potrebne suglasnosti zaisklju~enje interkonekcijskih vodova.

KRATKO ISKLJUÊNJE, A POTOM SINKRONIZACIJA

Nakon {to je prethodno obavljen preplet na 2 xDV 400 kV Tumbri - NE Kr{ko, obavljene su pripreme

za preplet ostalih dalekovoda, kao i ostale pripreme iprilagodbe na sekundarnoj opremi i potrebnamjerenja.

Tako su 25. rujna o.g. u jutarnjim satimaposupno isklju~eni svi interkonekcijski dalekovodi, stim da se zapo~elo sa 110 kV, potom 220 kV i 400 kVdalekovodima. Posljednji je isklju~en DV 400 kV@erjavinec-Heviz. Nakon uspje{no ostvarenogaoto~nog pogona hrvatskog elektroenergetskogsustava, zapo~elo je povezivanje, odnosnosinkronizacija hrvatskoga na slovenski sustav napotezu Tumbri – Kr{ko. Provedeni su svi prepletispomenutih dalekovoda te su postupno pu{tani upogon. Uspostavljen je stabilan pogon s novimredoslijedom faza, s tim da je DV 400 kV Melina –Diva~a pu{ten u pogon dan kasnije, 26. rujna o.g.

Budu}i da je, tijekom uskla|ivanja, hrvatskielektroenergetski sustav ~etiri sekunde bio u oto~nomradu, odnosno nepovezan s europskim sustavom, to jebio uspje{no poloèni ispit u okviru vrlo opse`nih isloènih priprema za rekonekciju 13 godina odvojenihUCTE zona, koja je uslijedila 10. listopada o.g. Jednakotako, u oto~nom radu kratko je bio i elektroenergetskisustav Bosne i Hercegovine, budu}i da su ta dvasustava me|usobno spojena u paralelnom pogonu.

Prigodom provo|enja ovoga tehni~kizahtjevnoga (i rizi~noga) postupka, potvr|ena jesmislenost na~ela TSO-a, odnosno zajedni{tva HEPPrijenosa i CROISMO-a. Naime, time su bile isklju~enesve birokratske i administracijske zapreke, zbog kojih bicijeli postupak vjerojatno trajao puno dulje.

Voditelji cijeloga postpuka bili su Marinko Rogi}i [ime Radi}, a u NDC-u su bili dispe~eri Luka [poljar iSlavko Jozi}.

-Mi smo taj doga|aj pripremili vrlo odgovorno,razmotrili smo svaku pojedinost i imali smo rje{enje za sveokolnosti. Istina, o~ekivali smo najbolje, ali smo sepripremali i za druk~ije opcije. Ostvarena je vrlo dobrakoordinacija, s tim da su u Bosni i Hercegovini i Hrvatskojfrekvencija i proizvodnja bile malo vi{e nego {to su bileprije isklju~enja sustava, a posljedica je – rad kao jednamreà. To nam je bila posljednja prigoda da ispravimoredoslijed faza iz 1943. godine i uspostavimo kona~norje{enje. Premda je na europskoj razini taj doga|ajozna~en vrlo sloènim i bilo je puno dvojbi, sve jeprovedeno s lako}om. Pokazalo se da je Hrvatska ozbiljan ipouzdan partner. Pritom je do izraàja do{la dugogodi{njapredanost poslu, iskustvo i pozitivna selekcija kadra kojiìvi s mreòm. Nakon uspje{no obavljenoga posla, osje}aosam se vrlo ponosno, rekao nam je Marinko Rogi},rukovoditelj Slu`be za vo|enje sustava Hrvatskognezavisnog operatora sustava i trì{ta..

\ur|a Su{ec

Uz najodgovornije ljude projekta, ovdje su i predsjednik UpraveHEP-a mr. sc. Ivan Mravak i ~lan Uprave za prijenos mr. sc.Ivica Toljan, a osmjeh na licima znak je zadovoljstva zbogobavljenoga posla bez ugroàvanja rada sustava


POVEZIVANJE

DV Konjsko – Mostar

Vaàn korak za resinkronizacijuMarica @aneti} Malenica, Snimio: Goran ûbra

Nakon dvanaest godina, ovo je u tehni~kom smislu suvremeno opremljeni dalekovod

Premda je rat ve} godinama iza nas i trudimo sezaboraviti ga, ipak nas svakodnevno ne{to podsjeti nate dane, mjesece i godine opasnog ìvljenja. Splitskiprijenosa{i bi vra}ali film tih nemilih doga|aja svakiput kad bi ih radni zadatak odveo put TS Konjsko.Slijede}i trasu DV Konjsko – Mostar (D 411) pogled biim zastajao na posljednjem od nekoliko ratnihprovizorija kojima su o{te}eni dalekovodi, u to ratnovrijeme, privremeno osposobljavani i vra}ani u pogon.Do raspada Jugoslavije i Domovinskoga rata, D 411predstavljao je dio ju`nog kraka 400 kV prstena NikolaTesla, koji je povezivao sve proizvodne jedinice ipotro{a~ka sredi{ta republika biv{e dràve.

Ratna pri~a o DV 400/220 kV Konjsko – Mostarpo~ela je jo{ 1991. godine kada je, 20. rujna, vi{e putabombardirana TS 400/220/110 kV Konjsko. Mjesec danatrajali su najnu`niji popravci tako da je ve} 22. listopadate godine ponovno pu{tena u pogon. Ali, nakon {estmjeseci do{lo je do novog prekida rada, ovoga puta zbograta u susjednoj Bosni i Hercegovini. Tako je 12. travnja1992. godine zbog bombardiranja iz pogona ispala i TS400/220 kV Mostar 4 u ûlama. Osloba|anjem teritorijazapadno od Mostara i oko TS Mostar 4 u prolje}e 1993.godine, bilo je mogu}e ostvariti privremenu vezu HEâpljina – TS Konjsko. Radnici Odjela za odràvanjedalekovoda i trafostanica splitskog PrP-a premosnicomili bypassom, kako to oni kaù, vratili su taj dalekovod ufunkciju, ali pod naponom od 220 kV.

DEMONTIRANO I POSLJEDNJE RATNOPRIVREMENO RJE[ENJE

Postrojenje 400 kV u TS Konjsko je ubeznaponskom stanju bilo od prolje}a 1992. dojeseni 1995. godine, kada su akcijom Olujaoslobo|eni okupirani dijelovi Republike Hrvatske ikad se ponovno uklju~io DV 400 kV Konjsko –Velebit (D 419). Nakon zavr{etka ratnih operacija uBiH i primjenom Daytonskog sporazuma po~ele supripreme za obnovu objekata u susjednoj dràvi, pa

se tako prije godinu dana obnovila i potpunouni{tena TS 400 kV Mostar 4 u ûlama.

U okviru priprema za ponovno stavljanje DVKonjsko – Mostar pod 400 kV napon u TS Konjsko,to~nije u 400 kV polju Mostar, tijekom ove godine,prema rije~ima Gorana ûbre, rukovoditelja Odsjekaza odràvanje dalekovoda, obavljena je zamjenastrujnih i naponskih mjernih transformatora irevizija svih aparata primarne opreme, krugovaupravljanja, signalizacije i blokada. Tako|er jeumjesto dosada{nje elektrostati~ke za{tite ugra|enanova numeri~ka te novi ormar obra~unskogmjerenja. Kupljena je i optika, ali jo{ nije montirana.Kada se i to obavi, bit }e to u tehni~kom smislusuvremeno opremljen dalekovod.

Nakon zavr{etka funkcionalnog ispitivanja, uzkoordinaciju dispe~era iz OKVM Split, 4. kolovozaove godine u 15,20 sati DV 400 kV Konjsko – Mostarje uklju~en u prazni hod sa strane TS Konjsko. Polasata poslije, D 411 uklju~en je i na drugom kraju uTS Mostar 4 i nakon dvanaest godina stavljen je podteret, odnosno 400 kV napon. Tako je tog vru}egkolovo{kog dana, kada je ve}ina nas bila nagodi{njem odmoru, nestalo i posljednje ratnoprivremeno rje{enje u TS Konjsko te vra}enonormalno uklopno stanje.

NU@NA TEMELJITA OBNOVA 400 KV POSTROJENJA

Koordinator za ispitivanje i pu{tanje podnapon 400 kV polja Mostar u TS Konjsko MatkoUtrobi~i} nagla{ava veliki zna~aj toga doga|aja.

- Takvim zahvatom napravili smo jo{ jedankorak ka rekonekciji i resinkronizaciji mreà Zapadne iJugoisto~ne Europe, {to }e pove}ati pouzdanost na{egelektroenergetskog sustava, a otvara nam se imogu}nost naplate tranzita elektri~ne energije koja }eprolaziti na{im dijelom jedinstvenog europskogsustava. Ta uloga name}e i problem temeljiterekonstrukcije postrojenja 400 kV u TS Konjsko, kako

primarne tako i sekundarne opreme, ako se èlimo ufunkcioniranju postrojenja osigurati od neugodnihiznena|enja. To se prvenstveno odnosi na primarnuopremu (sabirnice, prekida~i i rastavlja~i) koja jedijelom zastarjela, a dijelom jo{ trpi posljedicebombardiranja iz vremena ratne agresije. Razlog vi{eda se postrojenje 400 kV u TS Konjsko temeljito obnovijest ~injenica da je to jedina TS u 400 kV prstenu uHrvatskoj u kojoj to nije u~injeno.

Uz Odjel za odràvanje, na demontiranju togaposljednjeg ratnog privremenog rje{enja iuspostavljanja 400 kV napona sudjelovali su iradnici Odjela relejne za{tite, Odjela mjerenja iVoznog parka, a sve~anom ~inu vra}anja dalekovodau njegovu pravu funkciju prisustvovao je i direktorPrP-a Split Marko Lovri}, tehni~ki rukovoditeljJadranko Radovanovi} i rukovoditelji odjela.

Nakon {to je 4. kolovoza ovegodine DV 400 kV Konjsko –Mostar uklju~en u prazni hodsa strane TS Konjsko te kasnije ina drugom kraju u TS Mostar 4- nakon dvanaest godinastavljen je pod teret, odnosno400 kV napon i time je nestaloposljednje ratno privremenorje{enje u TS Konjsko

Sve~anom ~inu vra}anja dalekovoda u njegovu pravufunkciju prisustvovao je i direktor PrP Split Marko Lovri},tehni~ki rukovoditelj Jadranko Radovanovi}, glavnidalmatinski dispe~er Goran Tomi} i rukovoditelji odjelakoji su bili uklju~eni u cjelokupan posao

>


POVEZIVANJE

TS Ernestinovo i TE Ugljevik

Posljednja karika 400 kV lancaPripremio: N. Mandi}

Izgled 400 kV prstena koji je nastao spajanjem ~vori{ta : @erjavinec(1), Tumbri(2), Melina(3), RHE Velebit(4), Konjsko(5),Mostar(6), Sarajevo10 (7), Tuzla (11), Ugljevik(12), Ernestinovo(14), @erjavinec. Dionica 400 kV @erjavinec -Tumbri-Ernestinovo je rekonstruirana i u lipnju ove godine pu{tena pod napon 400 kV. Tijekom rata i pora}a dijelovi dioniceTumbri - Ernestinovo su bili pod naponom 220 kV, a nakon izgradnje TS @erjavinec stavljeni u sada{nju funkciju. VezaKonjsko – Mostar do kolovoza ove godine bila je tako|er pod naponom 220 kV zbog velikih o{te}enja u TS Mostar 4. Dioprstena 400 kV je nedavno u potpunosti revitaliziran i pu{ten pod napon 400 kV. Zna~i, sve do nedavno polovica prstenanije bila u sada{njoj funkciji. To je dionica od @erjavinca - Ernestinova – Ugljevika - Sarajeva - Mostara 4 – Konjskog.Svjetlijom crvenom bojom ozna~eni su dijelovi prstena koji su donedavno bili u druk~ijoj funkciji od sada{nje.Granica prve sinkrone zone je pomaknuta prema istoku i na slici je prikazana zelenom bojom.

Na{ elektroenergetski sustav je zami{ljen iustrojen kao dio EES-a biv{e dràve. On se ''sastojao''od {est podsustava (odnosno osam), koje ovdje trebashvatiti asocijativno. Ne moè se govoriti o nekakvimpravim podsustavima, koji primjerice rade odvojeno,jer su oni tehni~ki funkcionirali povezani zajedno uokviru jedne cjeline EES-a biv{e Jugoslavije. Temeljemte ~injenice dimenzionirani(1) su svi njegovi elementi,dalekovodi, rasklopna postrojenja, trafostanice,elektrane i sve ostalo {to EES-~ini sustavom upravom smislu te rije~i, kako dinami~ki, tako i stati~ki.Od 16. rujna 1974. godine taj je sustav bio povezanna UC(P)TE preko prve veze s mo}nom mreòmEurope - Italije, a 23. travnja 1975. godine iAustrijom. Dvije godine kasnije ostvaren je prviparalelni rad Jugoslavije i Gr~ke. Pro{lo je, zna~i, 30godina od prvog povezivanja s UC(P)TE (dana{njiUCTE).

Nakon prvih ratnih razaranja, hrvatskiEES je odsje~en od isto~nih dijelovaelektroenergetskog sustava biv{e dràve.Neposredno nakon toga i od BiH. Povrh toga,uslijedila su razaranja s velikim {tetama kojesu u svakom pogledu znatno oslabila na{sustav, koji je prolazio razli~ite oblike rada.Skoro svi popravci i tehni~ka rje{enjao{te}enih dijelova sustava, bili su privremenogobilje`ja. Uz velika zalaganja ljudi te ulaganjafinancijskih sredstava, EES je - koliko su totada{nje mogu}nosti dopu{tale - podizan irevitaliziran. O tim naporima HEP Vjesnik jeredovito informirao javnost i uvijek bio namjestu gdje se ne{to gradilo, popravljalo.

Skoro svi europski sustavi su svojommreòm dalekovoda otprilike kru`nog oblika, {toomogu}uje jeftinije i jednostavnije povezivanjekrajnjih to~aka sustava, lokaciju proizvodnihobjekata i svega drugoga. Nakon mnogobrojnihuni{tenja postrojenja i mreè, izgled na{egsustava je specifi~an. Nakon osamostaljenjaRepublike Hrvatske i hrvatskogaelektroenergetskog sustava, iz pribli`no kru`nogoblika negda{njeg zajedni~kog EES-a biv{edràve, na{ sustav poprima otprilike oblik ''Y'' .Krajni kraci tog Y su jedan u Slavoniji, drugi okoDubrovnika. To je zahtjevan oblik, kojeg diktirazemljopisni poloàj. Osobito stoga {to svakato~ka toga sustava mora imati jednake uvjeterada. To nije nimalo jednostavno ostvariti.

U taj oblik neizbje`no se uklapa EES BiH,koji zajedno s hrvatskim EES-om ~ini cjelinu.Preko teritorija BiH ostvarena je najkra}aelektri~na veza izme|u krakova spomenutogaoblika Y. To nije tako samo u ovom slu~aju.Sjetimo se da je u jednom razdoblju rata, ju`nidio hrvatskog elektroenergetskog sustava biopotpuno odsje~en od ostaloga dijela sustava iradio paralelno s mreòm BiH. Pripojenje sustavuostvareno je projektom Oto~na veza.

PRSTEN 400 kV ÎNE ^VORI[TA: TS @ERJAVINEC, TS TUMBRI, TSMELINA, RHE VELEBIT, TS KONJSKO, TS MOSTAR, TS SARAJEVO 10,TS TUZLA, TE UGLJEVIK, TS ERNESTINOVO.VI[E OD 1000 MW IZRAVNO INSTALIRANOG PROIZVODNOGKAPACITETA JE NA MRE@i 400 kV PRSTENA, OD ÊGA JE VI[E OD50 POSTO U HIDROELEKTRANAMA, [TO MU DAJE VELIKUPOGONSKU FLEKSIBILNOST. OD 30. KOLOVOZA 2004. GODINE U13:37 CIJELA BiH JE U PRVOJ SINKRONOJ ZONI, A POSLJEDNJA JEUKLJUÊNA TE UGLJEVIK

>

PRIPREME

Rekonstrukcije sustava su obavljanedinamikom koja je bila mogu}a. Na kraju je na reddo{lo spajanje i posljednjega elementa togenergetskog lanca u povezivanju DV 400 kV TSErnestinovo -TE Ugljevik (na shemi prikazancrno-crvenom crtom).

Izra|en je program s razli~itimprora~unima stanja na{eg i sustava BiH. Natemelju matemati~kog modela {ireg podru~jakoji je uklju~io obilje`ja 22 sustava, obavljeni suprora~uni i analize. Zapravo, na{ sustav i diosustava BiH ve} odranije funkcioniraju kao jednaenergetska cjelina te kada kaèmo «oba sustava»to podrazumijeva odre|ene nadle`nosti kontrolei upravljanja energetskim objektima namati~nom teritoriju. S na{e strane, zakoordinaciju svim pripremnim i izvr{nimzahvatima bio je zaduèn NDC Zagreb (operatorisustava Hrvatskoga nezavisnog operatorasustava i trì{ta) i ZEKC Sarajevo (BiH). Topodrazumijeva uklju~ivanje svih ostalih centara,osobito DC Osijek koji je primao izvr{ne nalogeza manipulaciju opremom i postrojenjima,koordinirano s ostalim subjektima. Centar ZEKCSarajevo je bio zaduèn za koordinaciju u BiH iprema Zagrebu, uz pomo} njegovih lokalnihcentara.

Na{a mreà je manje-vi{e u uobi~ajenompogonskom stanju, nakon pu{tanja u probni radTS @erjavinec i TS Ernestinovo, s bilancomparametara maksimalnih vrijednosti za ljetnireìm. Povrh toga, obavljene su odre|enepripreme pogona za povezivanje to~aka. Sviobjekti su pod jedinstvenim upravljanjem jednetvrtke - HEP Zagreb iz jedne i jedine to~ke uzpotpunu koordinaciju s ostalim centrima svakogtrenutka.

Uvjet za povezivanje dvije to~ke je bio:normalan pogon dalekovoda 400 kV TE Gacko –Mostar 4, TS Sarajevo 10 - Mostar 4, TS Mostar 4-TS Konjsko. U drugoj sinkronoj zoni su se nalaziliobjekti ERS: TE Ugljevik (286 MW) , HE Vi{egrad(3x105 MW), kao i DV 400 kV TS Tuzla –TS Vi{egrad(vidi sliku 1 i 5). Svi navedeni objekti prije spajanjaspomenutih to~aka moraju biti preba~eni na prvuUCTE zonu. Prebacivanje na prvu sinkronu zonuobavljeno je do 30. kolovoza 2004. godine u 00:00sati. TE Ugljevik preba~ena je u ponedjeljak 31.kolovoza u 13:37 sati.2

ISCRPNO IZRA\EN PROGRAM I PODUZETEMJERE SIGURNOSTI

Program je izra|en temeljem prikupljenihparametara uz ve} spomenuti uvjet i provjeru nakonuklju~enja postrojenja u prvu sinkronu zonu. Bilancurekonekcije BiH sa~injavaju bilance tri partnera zareìm maksimalnog optere}enja. U BiH to su: HZHB,EP BiH, ERS. Bilanca snaga je napravljena temeljempodataka za EP HZHB (bruto potro{nja 380 MW;uvoz 335 MW proizvodnja 4 MW; iporuka unutarBiH 140 MW; uvoz izvan BiH 195 MW;) ili saldiranouvoz 335 MW.

Podaci za ~vori{ta Ernestinovo i \akovo, kao i dio podataka dostupnih iz BiH (Ugljevik i TS Tuzla). Uz postoje}u konfiguracijumreè, prizvodnja- potro{nja, izgled dijagrama se najvjerojatnije ne}e bitno mijenjati. Na slikama 2. i 3. ~vori{ta su potpunografi~ki opisana, jer su to funkcije P; I = f(t) i Q;U= f(t)

Zapis s monitora prikazuje trenutak uklju~enja vodnog polja Ugljevik u Ernestinovu u prazan hod. Za slu~aj isklju~eneprigu{nice u TS \akovo, napon u Ernestinovu je bio pribli`no 430 kV – bez uklju~ene prigu{nice 100 MVAr. Zna~ajnepromjene mogu se o~ekivati uklju~enjem dalekovoda prema istoku, koje }e uskoro uslijediti


Optere}enje dalekovoda Ernestnovo – Ugljevik, 1. rujna o.g. tijekom 24 sata. Vidljivo je da u intervalu 00-06 sati Ernestinovodaje energiju u BiH (zbog toga je predznak minus). Drugi dio dana Ernestinovo prima energiju iz BiH. Sli~ni tokovi suuspostavljeni i idu}ih dana, pri postoje}oj proizvodnji i potro{nji. O~ekuju se promjene tokova snage u jesenjskom razdoblju

Za EP BiH Sarajevo (bruto potro{nja 465 MW;proizvodnja 685 MW) saldirano ukupno izvoziskazan snagom 220 MW.

Za EP RS (bruto potro{nja 325 MW;proizvodnja 380 MW ; isporuke 35 MW) saldiranoizvoz 20 MW.

Na temelju konkretnih podataka obavljeni suprora~uni i nakon analize konstatirano da jezatvaranje petlje tehni~ki izvedivo u obje to~ke,odnosno u TS Ernestinovo i TE Ugljevik . Tehni~kihzaprjeka nije bilo za prvo obostrano pu{tanje uprazan hod u obje to~ke. Pritom }e u obje krajnjeto~ke biti obavljeni dodatni tehni~ki pregledi iprovjeren redoslijed faza u Ernestinovu i Ugljeviku.U predvi|eno vrijeme za rekonekciju toga DV uelektrani Ugljevik ne}e biti raspoloìv sinkronoskop(odnosno, ''sinkro~ek''). Za{to sinkro~ek, kada realnogledano podru~je Ernestinova, \akova… i Ugljevika,Tuzle …ve} imaju povezne dalekovode razine 220 kVi 110 kV na prvoj sinkronoj zoni. Odgovor jest u kutuizme|u vektora napona na sabirnicama TE Ugljevik,odnosno TS Ernestinovo.

Stoga je na zajedni~kom sastanku odlu~eno dase spajanje prstena obavi u TS Ernestinovo.Poduzete su sve mogu}e mjere sigurnosti zaizvo|enje toga manevra - spajanja dviju to~aka.Tako je angaìran jedan agregat RHE Velebit sminimalnom snagom i mogu}im dizanjem tereta domaksimuma proizvodnje, za slu~aj potpore mreì inepredvi|enih tokova snaga. To je jedina elektrana uHrvatskom sustavu koja je izravno vezana naspomenuti prsten 400 kV. Njena velika prednost je{to u ovo ~vori{te moè injektirati ili uzimati izmreè P, Q . Sa svim dispe~erskim centrimauspostavljen je dodatno usmeni kontakt,neposredno prije manevra te su upu}eni odre|eninalozi.

PRAZAN HOD DALEKOVODA

Nakon provedenih priprema, uslijedilo je prvouklju~enje u prazan hod (dalekovod uklju~en samou jednoj to~ki) vodnog polja Ernestinovo u TEUgljevik u 15:15. Pri tomu u TS Ernestinovo jenapon na kraju praznog voda 429 kV i Q= +64MWAr. Nakon provjera svih parametara, redoslijedafaza, vod je isklju~en. Jednaki postupak proveden jeu to~ki TS Ernestinovo te ponovo isklju~enje.

Pri prvom uklju~enju u prazan hod izUgljevika do ulaznih rastavlja~a TS Ernestinovoostvarene su sljede}e vrijednosti trenuta~nogkaraktera: UUGLJEVIK = 417 kV; UERNESTINOVO= 412 kV; teza slu~aj uklju~enja u prazan hod iz TS Ernestinovo(bez prigu{nice 100 MVAr u Ernestinovu na 110 kVstrani)

UERNESTINOVO= 429 kV; pritom Q = 85 MVAr ;UUGLJEVIK= 428 kV bez uklju~ene prigu{nice;

Nakon priklju~enja prigu{nice 100 MVAr uErnestinovu.

UERNESTINOVO= 407 kV; pri tom Q = 16 MVAr ;UUGLJEVIK = 407 kV;

Nakon toga prigu{nica u TS Ernestinovoisklju~ena.

Podaci su prikupljeni neposredno nakonuklju~enja, tako da tada podaci o kutu vektora

napona ä ili Ää1,2 pri tim manipulacijama, nisu bilipoznati (mogu se izvaditi uvidom u bazu podataka).

Sve navedene vrijednosti utvr|ene sutrenuta~no, konstatirano da je bilo kolebanjavrijednosti napona manje od jedan posto iliprocijenjeno do 4 kV kod pojedinih mjerenjanapona. Podaci su manjkavi jer dostupnost svihveli~ina istodobno nije bila mogu}a.

OBOSTRANO UKLJUÊNJE

Nakon obavljanja potrebnih manevarauklju~enja u prazan hod dalekovoda u Ernestinovui Ugljeviku, uslijedilo je obostrano uklju~enje uErnestinovu u 16:05 sati. Posljednji nalog iuspje{no provo|enje toga manevra obavljeno jeprekida~em spojnog polja 400 kV u TS Ernestinovo.


POVEZIVANJE

TS Ernestinovo i TE Ugljevik

Pojednostavljena karta UCTE s poveznim dalekovodima prikazuje dosada{nje dvije sinkrone zone i njihovo objedinjavanje.Sada{nja granica prve UCTE zone, zemljopisno, proteè se du` rijeke Drine. Pravac {irenja prve sinkrone zone ozna~en jestrelicama, a zelene povr{ine tako|er trebaju biti u prvoj sinkronoj UCTE zoni. U prvoj polovici listopada o.g. o~ekuje seobjedinjavanje prve i druge sinkrone zone.Taj doga|aj velikoga je europskog zna~aja, jer predstavlja prvi korak u spajanjurazdvojenih sustava

Pro{irenje prve sinkrone zone u BiH, potom korak prema isto~nim granicama - zelene povr{ine prikazane na karti

Na tom polju je bio vezan '' sinkro~ek''. Tokovisnaga na DV 400 kV su bili minimalni, zapravoblizu nule. Satne vrijednosti maksimalnogoptere}enja toga dalekovoda su bile pribli`no 70MW. Ukupno dnevno TE Ugljevik je dao u TSErnestinovo Wd= 1043 MWh i primio Wp= 54MWh.Velika optere}enja toga dalekovoda tek }euslijediti, nakon rekonekcije dalekovodaErnestinovo - S. Mitrovica te ostalih pravacaprema Rumunjskoj Bugarskoj i dalje.

NAKON PU[TANJA U POGON, ''VISOKI''NAPONINEDJELJOM I NO]U

Kako je spomenuto na po~etku ovoga napisa iuz ~injenicu ozna~enu (1), moglo se o~ekivatipove}ane napone no}u, kad su dugi prijenosnidalekovodi prazni i generiraju jalovu energiju (+Q;MVAr). Iskustveno se ra~una da 100 km duljinedalekovoda pod naponom 400 kV generira od 50-60MVAr. Zato se sniàvanju napona u sada{njemstanju na{ega EES-a i uz postoje}u opremu moèpristupiti samo planski i koordinirano. Topodrazumijeva provo|enje odre|enih mjeraistodobno u BiH, ostalim susjednim sustavima, kao iu na{em sustavu. Parcijalno sniènje napona ne dajepotrebni u~inak.

Fizikalno gledano, naponi su trome veli~inekoja se relativno sporo mijenjaju, za razliku od nekihdrugih. Kad se oni zbog pove}anog tereta zapo~nusniàvati -''tonuti'', taj proces traje relativno dugo.Jednako vrijedi i za pove}anje napona.

Previsoki naponi mogu se sniziti isklju~enjemdugih paralelno priklju~enih veza, ali se timesmanjuje sigurnost pogona. To je posljednjamogu}nost koja se moè razmotriti i procijeniti {toje njena prednost, a {to nedostatak. Isklju~enja seprovode samo u krajnjoj nu`di.

[to je sve mogu}e u~initi u ranimjutarnjim satima kad su naponi primjerice (2.rujna 2004. godine) u TS \akovo 220 kV dostiglivrijednosti ve}e od 254 kV, na 400 kV strani 443kV, a prigu{nica 100 MVAr je ve} ukop~ana?Visoki naponi su poznata pojava u svimdijelovima mreè. Mogu}e je hidroelektraneangaìrati u kompenzacijskom pogonu (uzimajujalovu energiju iz mreè, ali pritom tro{epribli`no 8 MW?). Za takav koristan u~inak nasustav primjerena elektrana mora imatipripravnu vodu u akumulaciji – odnosnoenergiju! Postavljam pitanje: je li uputnodugotrajno angaìrati elektrane za navedenunamjenu ili se to moè druk~ije rije{iti?

Tereti su najniì no}u u intervalu od 02:30 do05:00 sati. Moè se o~ekivati da i naponi tad budunajve}i. [to se moè poduzeti za sniènje napona spostoje}om opremom?

Mogu se sve termoelektrane spustiti naminimalnu proizvodnju jalove energije, odnosnorade u cap. Podru~ju (TE Ugljevik je radio od 02:09do 0000 sati i uzimao iz mreè Q= –17 MVAr; smjerjalove energije pokazuje predznak, ako je to (-)generator je uzima iz mreè).

Tijekom no}i, zbog minimalnih optere}enjanaponi narastu na vrlo visoke vrijednosti.

Ste~ena empirijska zapaànja u svezi suklju~enim dalekovodom su minimalna, ali se moèsa sigurno{}u re}i da }e porast napona biti jo{ ve}itijekom ljetnih vikenda. Tek povezivanjem ioptere}ivanjem poveznih vodova prema istoku,problemi s pove}anim no}nim naponima }e sesmanjiti - prividno i nestati. Time }e se rije{iti jedanproblem, ali treba znati da svaki veliki poreme}aj,primjerice na istoku, zna~i i preno{enje ve}eg ilimanjeg {tetnog utjecaja na na{ sustav.

OBILJE@JA ^VORI[TA ERNESTINOVO I UGLJEVIK

^vori{ta Ernestinovo i Ugljevik mreè 400 kVsu, prema tehni~kim obilje`jima, potpuno razli~ita.^vori{te Ernestinovo je nedavno pu{teno u probnirad. Ve}ih pogonskih problema za sada nije bilo. Toje preteìto potro{a~ko-tranzitno ~vori{te, kojenema priklju~enih jakih izvora. U toj regiji-lokalitetunaj~e{}e se proizvedena energija svodi na iznos 20do 40 MW. Postoje}e naponske razine su 400 i 110kV. Napona i transformacije 220 kV nema.Energetski najblià 220 kV to~ka je TS \akovo. Utomu postoji sli~nost sa ~vori{tem TE Ugljevik, ~ija jenajblià 220 kV trafostanica TS Tuzla (Ljuba~e).

^vori{te 400 kV Ugljevik je iznimnoproizvo|a~ko ~vori{te s izravno instaliranimizvorom-proizvodnjom (300 MW) te energetskibliskim izvorima HE Vi{egrad (3x105 MW) i TE Tuzla(pribli`no 700 MW). Ti izvori nisu uvijek u funkcijiproizvodnje maksimalne instalirane snage, ali supotpora cijeloj mreì (pogledati sliku 1 i mreù 400kV). TE Ugljevik i njeno postrojenje je davno pu{tenau pogon. Prema osobnom i provjerenomdugogodi{njem iskustvu autora ovoga napisa, TEUgljevik je vrlo pouzdana, stabilna elektrana. ''Moèraditi'' i radi no}u u kapacitivnom podru~ju (uzimajalovu energiju iz mreè!), {to je va`no obilje`je sobzirom na sada ''predimenzioniranu mreù''. Zna~i,vidljive su razli~itosti i sli~nosti navedena dva~vori{ta. Iz toga proizlaze odre|ene ~injenice koje suve} izre~ene ili prikazane na grafikonima i nepredstavljaju novost.

Tri izvora zna~ajne instalirane ukupnesnage ve}e od 1000 MW su izravno dionovopovezanog prstena 400 kV. To su izvori RHEVelebit, TE Ugljevik i HE Vi{egrad. Ukupnoinstaliranih 575 MW u hidro proizvodnji, dajeprstenu pogonsku fleksibilnost, kao i cjelini dvapovezana susjedna sustava. Povrh te trielektrane, s jednakim ciljem mogu raditi i ostaleelektrane, ali ne preuzimaju}i velike iznosejalove energije kao RHE Velebit i RHE âpljina.Njihov doprinos u tom pogledu je znatno manji


Zatvaranjem petlje 31. kolovozau 16:05, obavljeno je prvoposlijeratno povezivanje noveTS Ernestinovo i TE Ugljevik(BiH), ~ime je osposobljenaposljednja karika 400 kV lanca

KAKO SNIZITI VISOKE NAPONE?

Provjerena pogonska obilje`ja elektrana,koja su bitna za sniènje visokih napona su:

RHE Velebit 2x 130 MW ; u kompezacijskomreìmu rada po svakom agregatu uzima iz mreè -3MW i –75 MVAr (ukupno 2 agregata ostvaruju –150MVAr) i sniàva no}u napon za pribli`no 5 kV utrenuta~noj konfiguraciji mreè.

Uz to, i RHE âpljina (BiH) 2x 230 MWpriklju~ena s dva 220 kV dalekovoda na TSMostar 4 , u kompenzacijskom pogonu svakiod agregata uzima iz mreè -4 MW i –160MVAr. Elektri~ki gledano, ona ima pribliànodziv na ~vori{te TS Mostar 4 kao da jesmje{tena u to ~vori{te. No}u pri visokimnaponima i kompenzacijskom radu sniàvanapon u bliskom ~vori{tu do 14 kV. Predznakminus opisuje smjer jalove energije iz sustavau elektranu. Elektrana radi ukompenzacijskom reìmu.

TE Ugljevik (BiH) 300 MVA u pogonuproizvodi pribli`no 290 MW, pritom moèprimati iz mreè do – 40 MVAr. HE Vi{egrad(BiH) 3x 105 MW pritom moè tro{iti 3 x – 20MVAr.

Osim toga, mogu} je rad svakog agregat HEDubrovnik na minimalnom teretu i – 50 MVAr.Hidroelektrana Trebinje (BiH) moè u raduuzimati iz mreè 3 x –10 MVAr.

Ostale hidroelektrane mogu radom ukapacitivnom podru~ju doprinijeti sniènju napona smanjim iznosima preuzete jalove energije iz mreè.

Najve}i problem dosad je bilo nov~anovrednovanje rada u kompenzacijskom reìmureverzibilnih elektrana za potrebe sustava.Svrha njihova rada proisti~e izpredimenzionirane mreè, koja tijekom satiniskog optere}enja generira jalovu energije,stoga naponi u njoj narastu na enormno visokevrijednosti. Sniènje napona se moè posti}i idrugim zahvatima, no oni sada nisu mogu}i.Postoje mi{ljenja da su to zapravo posebneusluge elektrana za trenuta~ne potrebesniènja visokih napona u EES-u.

Iskustveno je poznato da 400 kV dalekovodgenerira pribli`no 56 MVAr na svakih 100 kmduljine. Tako|er, prigu{nica 100 MVAr u ~vori{tu TSTumbri i TS Ernestinovo priklju~ena na 110 kVstrani ima zadatak sniènja visokih napona. Ako sedogodi ispad 400 kV TS @erjavinec - TS Ernestinovosamo u @erjavincu, napon u Ernestinovu narastena 430 kV. Uklju~enjem prigu{nice on se sniàvana pribli`nu vrijednost od 409 kV. Istodobno,napon na 110 kV strani se snizi za 6-8 kV. Sve goreizneseni podaci odnose se za slu~aj kad dalekovodprema Ugljeviku nije uklju~en. Ako je ta vezauklju~ena i prsten u cijelosti zatvoren, u~inaksniàvanja napona uklju~enjem prigu{nice jetrostruko niì u istoj to~ki sustava. U slu~ajuprekida 400 kV petlje radi hitnoga popravka(primjerice Konjsko-Mostar 4), naponi nanavedenim elektri~ki bliìm to~kama ne narastu navrijednosti koje su postignute u zatvorenomprstenu. Elektri~ki udaljene to~ke 400 kV prekidprstena zapravo niti ne osjete kroz eventualnosniènje vrijednosti napona.

Ovaj tekst je nastao samo 48 sati nakonpu{tanja i povezivanja to~aka Ernestinovo –Ugljevik(BiH). Podaci su prikupljani iz razli~itih izvora ùrno,jer se gube iz baze podataka nakon 48 sati, ako tonije posebno traèno. Izneseni su pojedinii manjekori{teni podaci, kao i oni koji su u na{oj sredini ~esto uuporabi i manje-vi{e su poznati.

IZVR[NI TIM ZA RESINKRONIZACIJU

Sredinom rujna (13. i 14.) 2004. godine odràn je10. sastanak UCTE Executive Team for North-SouthRe-Synchronization (Izvr{ni tim za resinkronizacijusjevera i juga) – UCTE ET, kojem je doma}in bio HEP.Valja naglasiti da je to po prvi puta bio dvodnevnisastanak uz sudjelovanje ~ak 24 sudionika (iz BIH, Gr~ke,Hrvatske, Ma|arske, Makedonije, Njema~ke, Poljske,Rumunjske, Slova~ke, Slovenije, [vicarske, Ukrajine teSrbije i Crne Gore), prema tek 12 sudionika na prvomsastanku UCTE ET prije dvije godine, {to ve} i samo posebi govori o zna~aju tog sastanka. Uvodno jedobrodo{licu sudionicima sastanka izrazio predsjednikUprave HEP d.d. mr.sc. Ivan Mravak, koji je izrazio naduda }e biti prihva}en program resinkronizacije, u ~ijem suostvarenju spremni pomo}i HEP-ovi stru~njaci.

Sastankom su predsjedali supredsjedateljiIzvr{nog tima (UCTE ET) mr.sc. Ivica Toljan, ~lanUprave HEP d.d. i mr.sc. Milan Jev{enak, zamjenikglavnog direktora slovenskog ELES-a (kojeg jepredsjednik UCTE-a imenovao za nasljednika Jiri

Feistu koji je 31. srpnja 2004. nakon odlaska u drugu~e{ku tvrtku predao i svoje svoju du`nosti uUCTE-u). U pripremi i radu sastanka s hrvatskestrane sudjelovali su jo{ i Damjan Me|imorec iz HEPPrijenosa, Sektor za tehni~ku potporu (kao tajnik UCTEET) te iz HNOSIT-a Marinko Rogi} - rukovoditeljSlu`be za vo|enje sustava i mr.sc. Snjeàna Blagajaciz Slu`be za planiranje i usluge sustava.

Prema zaklju~cima s pro{log sastanka UCTE ET,analizirana su dostavljena izvje{}a o spremnosti zapogon potrebne infrastrukture za ponovno povezivanjetzv. 1. i 2. sinkrone zone UCTE, prije svega klju~nih pet400 kV dalekovoda (Muka~evo – Rosiori, Sandorfalva –Arad, Sandorfalva – Subotica, Ernestinovo – Mladost,Trebinje – Podgorica), ali i spremnosti regulacijskihblokova pod njihovom koordinacijom koordinacijskogcentra UCTE «Sjever» (RWE Transportnetz Strom,Brauweiler, Njema~ka) i «Jug» (ETRANS, Laufenburg,[vicarska). Posebna pozornost posve}ena je jo{nerealiziranim to~kama iz izvje{}a, kao i njihovomstvarnom ili formalnom utjecaju na cjelokupnuspremnost za rekonekciju, prije svega u svezi sadostavom potrebnih mjerenja (za sekundarne regulacije idrugo) s interkonekcijskih vodova izme|u BiH i Srbije iCrne Gore do koordinatora bloka, kao i podre|enihspecifi~nih zahtjeva koordinatora CENTREL bloka.

Slijedom prijedloga okvirnog Multilateralnogprograma resinkronizacije (MRP) pripremljenog odtajnika UCTE ET temeljem dogovorenih ulaznihmaterijala (koji su priloèni u obliku trinaest Annexa)posebice su raspravljana pitanja u svezi s dijelom MRPkoji je preuzet iz prijedloga operativnog programapripremljenog pod vodstvom Boìdara Kolege, direktoraSektora za tehni~ku potporu HEP Prijenosa. Tako suobja{njene i dora|ene sve pojedinosti pojedine faze uprovedbi rekonekcije (redoslijed, odgovornosti sudionikai sli~no), uvjeti uklopa pojedinih vodova (s obzirom na U,f i kut), na~in komunikacije izme|u neposrednouklju~enih TSO-a i ostalih potrebnih sudionika, kao iprikaz podataka za pra}enje realizacije rekonekcije nainternet-stranici, koju su za ovu svrhu pripremilistru~njaci HEP-SPI; HNOSIT i HEP-Prijenos.Posebno je naincijativu M. Jev{enaka raspravljano pitanje to~nogdatuma i po~etnog vremena resinkronizacije. Zaklju~enoje da se zadrì nedjelja 10. listopada 2004. ali spomakom od jednoga sata (u 9/9.10 umjesto 8/8.10) teda se ostane samo na jednom scenariju (redoslijedu)uklapanja (tzv. glavnom iz prethodnih verzija programa).

Predstavnici ma|arskog MAVIR prezentirali sumetodologiju i rezultate njihovih mjerenja identitetafaza izme|u 1. i 2. sinkrone zone UCTE obavljenih 8.rujna 2004. godine, kojima je potvr|en cikli~ki pomakistoimenih faza od 120º u hrvatskomelektroenergetskom sustavu u odnosu na tri susjedna(ma|arski, slovenski i srpski). Slijedom opse`ne raspraveo toj temi, kao i internih konzultacija unutar HEP-a,donesena je odluka da }e HEP u svrhu osiguranjanesmetane realizacije cjelokupnog programa rekonekcijeiskoristiti povoljne elektroenergetske okolnosti (remontNE Kr{ko) za uskla|enje rasporeda faza u suradnji sa


STRUKA

Iz aktivmosti UCTE

Posljednja provjeraspremnosti za povezivanje UCTE zona

^lanovi Izvr{nog tima UCTE za resinkronizaciju sjevera i juga nakon rujanskog sastanka u Zagrebu, snimkom u Nacionalnomdispe~erskom centru obiljeìli su zajedni~ki rad na tom zna~ajnom projektu

Damjan Me|imorec

U Izvr{nom timu UCTE zaresinkronizaciju sjevera i jugausugla{ene su pojedinosti, izme|uostalog, da }e nakon fizi~kerekonekcije do kraja listopada 2004.godine uslijediti razdobljepoja~anog nadzora rada takvogcjelokupnoga sustava, tijekomkojega zbog sigurnosnih razlogane}e biti dopu{teni komercijalniugovori za kupoprodaju elektri~neenergije preko dosada{njegasu~enja dva dijela UCTE

susjedima, premda tijekom proteklog razdoblja takvarazlika u ozna~avanju istoimenih faza nije ~inila nikakveprobleme u pogonu.

Kona~na verzija MRP je provjerena zajedni~kim~itanjem cjelokupnog teksta osnovnoga dokumenta itom su prigodom usugla{ene sve preostale pojedinosti,poput formulacije da }e nakon same (fizi~ke) rekonekcijedo kraja listopada uslijediti razdoblje poja~anog nadzora(monitoringa) rada takvog cjelokupnog sustava zakojega iz sigurnosnih razloga ne}e biti dopu{tenikomercijalni ugovori za kupoprodaju elektri~ne energijepreko dosada{njeg su~elja dva dijela UCTE.

U pogledu drugog dokumenta, ~ija je izradapovjerena UCTE ET, tj. Multilateralnoj pogonskojkoordinaciji (MOC), zaklju~eno je da je zbog zna~ajnognapretka na pripremi UCTE «Pogonskog priru~nika»(Operation Handbook – OH), ~ija su prva tri dijela ve}prihva}ena, nema vi{e potrebe za postojanjem takvogposebnog dokumenta i da bi neizbje`no do{lo dopreklapanja. Zato je predloèno da UCTE SC prihvatitakav zaklju~ak i oslobodi UCTE ET te obveze.

Oko prijedloga priop}enja za javnost kojim bise svi korisnici mreè upozorili na specifi~nostiresinkronizacije i njene mogu}e posjedice nauobi~ajeni rad, zaklju~eno je da bi bio nepotrebanrizik najavljivati tu informaciju prije same realizacijeresinkronizacije, ali da u okviru poslovnihkomunikacija svaki TSO treba obavijestiti svojepartnere.

Sudionici su u posjetili i na{ Nacionalnidispe~erski centar i tom su se prigodom fotografiralikako bi obiljeìli zajedni~ki rad na tom zna~ajnomprojektu.

UPRAVNI ODBOR

Dan uo~i 21. sastanka Upravnog odbora UCTE(UCTE SC) odrànog 23. rujna 2004. u Sarajevu sastalo sePredsjedni{tvo UCTE (tzv. Bureau) u pro{irenom sastavu,u kojem su po prvi puta bili i predstavnici HEP-a mr.sc.Ivica Toljan i Damjan Me|imorec, u svojstvusupredsjedatelja i tajnika UCTE ET. S obzirom na~injenicu da je na dnevnom redu sastanka UCTE SC bilapriprema rekonekcije, cilj tog sastanka bio je provjeritistanje svih provedenih aktivnosti i traènih dokumenata.

Na sastanku, obojica supredsjedatelja UCTE ET stajnikom UCTE ET predstavili su kronologiju doga|aja,od podjele mreè UCTE na dvije sinkrone zone 1991.godine (kao posljedice razaranja prijenosnih objekata uagresiji na Republiku Hrvatsku, prije svega TSErnestinovo s okolnim objektima u Slavoniji, a potom ina BiH -prvenstveno trafostanice Mostar 4) i aktivnostiUCTE ET od njegova osnivanja 2002. godine. Posebno jenagla{en prikaz Multilateralnog programaresinkronizacije (MRP), potpisanog od UCTE ET naposljednjem sastanku, po pojedinim poglavljima i svihtrinaest priloga. Navedene su i glavne to~ke planiranihoperativnih aktivnosti za predloèni dan rekonekcije(10. listopada 2004.) koje }e koordiniratisupredsjedatelji UCTE ET kao glavni koordinatori izhrvatskog NDC u Zagrebu. Prikazan je i izgledweb-strancie uspostavljene za pregledni prikazrelevantnih mjerenja iz svih krajnjih trafostanica na petdalekovoda putem kojih }e se obaviti rekonekcija.Nagla{ena je i potreba razdoblja poja~anog nadzorapogona nakon resinkronizacije u kojem ne}e biti

dopu{teni komercijalni ugovori za kupoprodajuelektri~ne energije preko dosada{njeg su~elja dvijeUCTE zona, kao i pravog na~ina obavje{tavanja javnostii sudionika na trì{tu o realizaciji resinkronizacije.

Potom je uslijedila rasprava, u kojoj suobja{njavane razli~ite pojedinosti programa, aposebice i realizacija najavljenoga uskla|ivanjarasporeda faza na su~elju hrvatskog EES premaslovenskom i ma|arskom, prema iscrpnomprogramu HEP-a u suradnji sa susjedima i ostalimsustavima na ~iji pogon taj zahvat znatno utje~e(austrijski i talijanski).

Nakon {to su prijedlozi UCTE ET odobreni, u {irojraspravi oko na~ina obavje{tavanja javnosti (medija,institucija, sudionika na trì{tu ...) prevladalo je stajali{teda je rije~ o vrlo zna~ajnom doga|aju koji je potrebnonajaviti na uskla|eni i odmjereni na~in kako se ne biizazvalo negativne posljedice u slu~aju eventualneodgode realizacije ili sli~noga. Stoga je zaklju~eno da senakon uspje{ne realizacije uskla|ivanja rasporeda fazauskladi tekst najave resinkronizacije koja }e bitiobjavljena od Tajni{tva UCTE, a posluìti }e i kao okvir zaobavje{tavanje javnosti na nacionalnoj razini svakog~lana UCTE-a. Odlu~eno je da se posebna pozornost utom priop}enju posveti najavi probnog pogona koji }euslijediti nakon resinkronizacije, predvidivio do krajalistopada. Potom }e se, temeljem rezultata nadzoraprobnog pogona, objaviti to~an datum po~etkarealizacije komercijalnih ugovora, kao i na~in postupnogpove}anja raspoloìvih iznosa elektri~ne energije u timugovorima do maksimalno dopu{tenih NTC vrijednostina relevantnim su~eljima. Kao prikladno vrijeme i mjestoza takvu objavu ocijenjeno je Ernestinovo krajemlistopada ili po~etkom studenoga slijedom prijedlogaHEP-a za simboli~no obiljeàvanje zavr{etka procesarekonekcije (reprezentativnim skupom predstavnikapolitike i struke od europskog i regionalnog zna~aja), kojije i prihva}en.

Zaklju~no je predsjednik UCTE SC uime svih~lanova zahvalio UCTE ET na dosada{njiimrezultatima rada te poèlio uspjeh i sre}u urealizaciji resinkronizacije. Za kontakt osobu okokomunikacije sa sredstvima javnog priop}avanja usvezi s rekonekcijom odre|en je tajnik UCTE ET uimenjegovih supredsjedatelja.

U ozra~ju ubrzanja reformi UCTE

U nastavku sastanka najvi{e pozornosti posve}enoje o~itovanjima ~lanova o spremnosti za za potpisivanje«Multilateralnog ugovora» (Multilateral Agreement -MLA) te dostavljenim dodacima MLA (kojima pojedini~lanovi deklariraju koje to~ke iz prihva}ena prva tri dijelaUCTE «Pogonskog priru~nika» / Operation Handbook –OH/ ne mogu ispuniti, za{to i do kada te {to poduzimajuda to ne ugrozi pogon ~itavog UCTE sustava). Naprimjedbe da se ùri s rokovima za tako ozbiljne odlukeodgovorili su predsjednik UCTE g. Fuchs i ostalipredstavnici UCTE na pro{lotjednom 11. Regulatornomforumu EU za elektri~nu energiju (tzv. «FirentinskomForumu») odrànom u Rimu. Tamo se UCTE na{ao predizborom ubrzavanja vlastitih reformi u ciljuomogu}avanja implementacije pravno obvezivihtehni~kih pravila i standarda ili da se alternativno toprepusti vanjskim ~imbenicima poput regulatora (krozsavjetodavno tijelo Europske komisije /EC/ pod nazivom

European Regulatory Group for Electricity and Gas/ERGEG/) ili same EC koja je ve} raspisala natje~aj zastudiju o tehni~kim pravilima u europskojelektroenergetskoj mreì.

Razja{njene su dvojbe nekolicine ~lanova okonjihove spremnosti za potpisivanje MLA zbogspecifi~nih okolnosti u pojedinim zemljama. Tako|erje puno pozornosti privukao veliki broj dostavljenihdodataka MLA od ve}ina ~lanova, pa je odlu~eno da}e radna grupa za pogon i sigurnost ispitatidostavljene dodatke i potom dostaviti preporuke~lanovima UCTE SC oko njihove prihvatljivosti.Potom je utvr|en raspored konkretnih aktivnosti dopotpisivanja MLA od strane ~lanova UCTE koje bitrebalo zavr{iti do sredine prosinca o.g. kako bi MLAmogao stupiti na snagu s po~etkom 2005. godine.

Nastavno su dogovoreni i rokovi za kona~neprimjedbe na prijedloge radne grupe za pravnapitanja o promjenama Statuta i Internih pravilaUCTE, koje su nu`ne zbog uskla|ivanja preduvjeta~lanstva u UCTE s MLA, s ciljem njihova prihva}anjana sljede}em sastanku UCTE SC.

U kontekstu MLA i OH dogovorena je razradaposebnog dopunskog dokumenta MLA-a “Procesnadzora uskla|enosti i provo|enja OH” (CMEP),odnosno svojevrsnog mehanizma «unutra{njekontrole», u okviru posebne privremene radne grupekako bi se prona{lo naju~inkovitije i najjednostavnijerje{enje za primjenu tog mehanizma, koji tako|erproizlazi kao obveza prema regulatorima i EC.

Predsjedni{tvo UCTE predstavilo je i prijedlogstrategije UCTE-a, oko ~ega su se stajali{ta polarizirala,posebice oko potencijalnih podru~ja (osobito vezanih uztehni~ko-komercijalne aspekte trì{ta elektri~nomenergijom) preklapanja sa ETSO (European TransmisionSystem Operators). Premda bez jedinstvenog formalnogzaklju~ka, o~ekuje se da }e se ta pitanja raspraviti iprema mogu}nosti usuglasiti na sastanku vode}ih ljudiUCTE i ETSO (ali i NORDEL, te britanskih i irskihorganizacija TSO-a) krajem listopada ove godine.

Od ostalih tema, na dnevnom redu UCTE SCuobi~ajeno su prezentirane aktivnosti radnih grupa iostalih tijela UCTE-a, pri ~emu je malo vi{e vremenaposve}eno uskla|ivanju prijedloga oko sastavaTehni~kog odbora za Albaniju, ali i posebnepodgrupe za odnose s Ukrajinom (sa albanskimKESH), kao i nadzornih tijela za realizaciju studijeizvodljivosti sinkronog povezivanja UCTE-UPS/IPS.

Uz to raspravljeni su prijedlozi za pro{irenjaobuhvata UCTE statistika te informacije o suradnji stijelima EU (vi{e dijelova EC, ali i Europskogparlamenta).

Prezentirano je cjelovito izvje{}e o uzrocima iposljedicama raspada ve}eg (ju`nog) dijela gr~kogsustava sredinom srpnja, dok je o kratkotrajnom prekidunapajanja Luksemburga i najzapadnijeg dijela Njema~kebilo mogu}e saznati tek najosnovnije informacije zbogistrage koja je u tijeku.

Treba spomenuti da je uvodno skup pozdraviopomo}nik ministra vanjske trgovine BiH, a doma}iniiz ZEKC-a (Zajedni~ki elektroenergetskikoordinacijski centar Sarajevo) su i izvijestili opotpisivanju ugovora o isporuci opreme i usluga zanovi sustav vo|enja EES BIH.


Tridesetog rujna 2004. godine u sjedi{tu HEP-a uZagrebu, G. de Montravel iz RTE-a, francuskog operatoraprijenosne mreè, predstavio je temeljne zna~ajke rada togdijela francuske elektroprivrede. Prezentaciji su, osimpredsjednika Uprave mr.sc. Ivana Mravka, ~lanova Uprave isuradnika iz HEP-a, nazo~ili dr.sc @eljko Tom{i}, pomo}nikministra gospodarstva, rada i poduzetni{tva, dr.sc. Mi}oKlepo, ravnatelj Vije}a za regulaciju energetskih djelatnosti,mr.sc. Zdenko Tonkovi}, direktor Instituta zaelektroprivredu i energetiku, dr.sc. Nijaz Dizdarevi} uimedr.sc. Gorana Grani}a, ravnatelj Energetskog institutaHrvoje Poàr te predstavnici Ministarstva gospodarstva iMinistarstva europskih integracija RH.

Kako je napomenuo mr.sc. Ivica Toljan, ~lan UpraveHEP-a za prijenos, ova je prezentacija organizirana, sobzirom da je HEP pokrenuo inicijativu za korekcijompostoje}eg paketa energetskih zakona, kao poku{ajprovjere iskustva drugih zemalja da bi se izbjegle mogu}epogre{ke u organizaciji vo|enja na{eg elektroenergetskogsustava, imaju}i u vidu glavni cilj - o~uvati HEP kaocjelovitu grupu.

RTE – U OKVIRU FRANCUSKE ELEKTROPRIVREDE

Geogres de Montravel, direktor za me|unarodneodnose u RTE-u, rekao je da je Francuska, po{tuju}ieuropske direktive i otvaraju}i trì{te (koje je, kako jenapomenuo, danas otvoreno vi{e od 60 posto),odlu~ila da operator prijenosne mreè, RTE, ostane uokviru Francuske elektroprivrede, EDF-a, uz osiguranjenjegove potpune neovisnosti. Francuska je odabralaTSO model, prema kojemu je operator vlasnik mreè tenjome upravlja i brine o njezinom razvoju.

- Takav model je u Europi naj~e{}i, a RTE jedanas najve}i prijenosni operator u Europi, jedan odnajneovisnijih i najboljih ponu|a~a usluga, naglasio jeG. de Montravel.

Premda se nalazi u okviru EDF-a, RTE je od njegapotpuno odvojen, u financijskom i upravlja~kom pogledu, a

njegov generalni direktor nije odgovoran EDF-u, ve}izravno regulatoru (CRE). Imenuje ga ministar zaenergetiku, nakon {to CRE o tomu da svoje mi{ljenje. CREima pristup svim izvje{}ima RTE-a, odobrava njegovgodi{nji investicijski program te rje{ava mogu}e sporoveRTE-a i korisnika sustava. Prema novom zakonu,donesenom u Francuskoj ove godine, RTE postajetvrtka - k}erka EDF-a.

RTE trenuta~no zapo{ljava 8.000 ljudi, a u 2003.godini ostvario je promet ve}i od ~etiri milijarda eura, sgodi{njim ulaganjem od 535 milijuna eura. Organizacijski,ga ~ine Razvoj i odràvanje prijenosne mreè (sa sedampodru~ja), operator sustava s nacionalnim dispe~erskimcentrom i sedam regionalnih centara, financijska,pravno-kadrovska i ostale zajedni~ke slu`be.

OBVEZA ÛVANJA TAJNEDo organiziranja TSO-a, operatora prijenosne

mreè, u Francuskoj je do{lo nakon prve Direktive iz1996. godine. Operator, spomenuo je predava~,osigurava pristup mreì svim njezinim korisnicima,proizvo|a~ima, povla{tenim potro{a~ima idistribucijskim tvrtkama.

- Na{a je misija jam~iti sigurnost i pouzdanostfrancuskog elektroenergetskog sustava te osiguratitransparentni pristup svim korisnicima. Ciljevi su nam:sigurnost EES-a, nediskriminacijski pristup mreì,prihva}anje prijenosnih objekata od strane javnosti tedoprinos stvaranju elektroenergetskog trì{ta,napomenuo je G. de Montravel.

Posebice se osvrnuo na obvezu ~uvanje tajne:- «Igra~ima na trì{tu», pa tako ni EDF-u, ne

smijemo davati povjerljive informacije. To je propisanozakonom, postoje provjere, kao i povelja o ~uvanjutajni te popis informacija koje nije dopu{teno davati.U tom cilju, rekao je, RTE je i potpuno fizi~ki odvojenod EDF-a: ima vlastite zgrade i informacijski sustav.

G. de Montravel je podsjetio da potro{nja elektri~neenergije u Francuskoj iznosi 449 TWh, od ~ega napovla{tene kupce otpada 320 TWh. êtiri su glavnakonkurenta u opskrbi povla{tenih potro{a~a elektri~nomenergijom, a francuski kupci mogu imati ugovore i sastranim dobavlja~ima. Postoji i neobvezuju}ame|unarodna burza elektri~ne energije, Powernext, ~iji jevlasnik holding, u kojemu je RTE najve}i pojedina~nidioni~ar. Dok Powernext uskla|uje ponudu i potra`nju, RTEje odgovoran za fizi~ku isporuku elektri~ne energije kojomse trgovalo na burzi.

RTE POSTAJE TVRTKA-K]ERKA EDF-aKako je naglasio G. de Montravel, dono{enje druge

Direktive, u lipnju 2004. godine, {to je bio drugi korak uotvaranju trì{ta elektri~ne energije, za Francusku zna~ipravno odvajanje operatora prijenosne mreè. Pri tomu }ese i dalje RTE zadràti u EDF grupi. Uskoro, kroz nekolikotjedana, RTE postaje tvtka–k}erka EDF-a. Istodobno,francuski je Parlament odlu~io, premda to - kako jenapomenuo G. de Montravel - nije povezano s Direktivom,promijeniti statut EDF-a: umjesto javne tvrtke u vlasni{tvudràve postaje dioni~ko dru{tvo u kojemu dràva imanajmanje 70 posto vlasni{tva.

RTE }e kao dioni~ko dru{tvo i dalje biti potpunivlasnik prijenosne imovine, dok }e njegov kapital bitivlasni{tvo EDF-a, dràve ili druge javne kompanije.

FRANCUSKA JE ODLUÎLA ELEKTROPRIVREDUOÛVATI JEDINSTVENOM

Na upit - za{to je RTE u okviru EDF-a, G. deMontraval je rekao:

- Prema Direktivi, TSO nije bilo obvezno izdvojiti izgrupe. Nadalje, francuska vlada je odlu~ilaelektroprivrednu tvrtku o~uvati jedinstvenom, ~ime joj jedala mogu}nost da se {iri u druge zemlje. Tre}i razlog jefinancijski, jer takva tvrka, uz prihode iz konkurentnedjelatnosti, omogu}ava i sigurne prihode iz reguliranedjelatnosti. Postoji i socijalni razlog: EDF je utemeljennakon Drugog svjetskog rata, tijekom obnove zemlje ijedna je od javnih usluga koja ima visoki ugled u javnosti.Vlada je nije èljela razdvojiti, poni{tavaju}i tako ono {tojavnost cijeni.

Korisnicima mreè, objasnio je, prelazak RTE-a izstatusa direkcije EDF-a u njegovu tvrtku-k}erka ne}eni{ta promijeniti; to, kako je rekao, samo zna~i da RTEpostaje samostalna pravna osoba. Jedino }e se promijenitiupravljanje kompanijom - u upravlja~koj strukturi RTE }eimati generalnog direktora i nadzorni odbor. Granice sEDF-om ostaju jednake, a protokoli me|u direkcijamapostaju ugovori. RTE }e odsad morati sama upravljatifinancijama, ali }e se mo}i zaduìvati kao samostalnatvrtka, a ne preko EDF-a. Novi poloàj RTE-a, potvrdio je,zna~i da }e on imati nepromijenjene odnose s tvrtkama uEDF-u kao i s onima izvana.

Odgovaraju}i na pitanje je li imovinu nacionalnekompanije potrebno dijeliti po manjim dijelovima; akoda, prema kojim kriterijima, G. de Montravel je kazaokako to nije potrebno te dodao:

- EDF i dalje ostaje mati~na tvrtka. Jedina stvarje da smo stvorili RTE kao posebnu pravnu osobu.Imovinu smo prenijeli na RTE, ali EDF i dalje ostajevlasnik i, barem u po~etku, jedini je dioni~ar.

Na pitanje kako to da se od {est prekograni~nihmjesta zagu{enja u Europi pet nalazi na granicamaFrancuske, G. de Montravel je odgovorio da je Francuskaizvoznik elektri~ne energije te da do zagu{enje dolazi samoprema van. No, kapaciteti koji idu u Francusku, naveo je,skoro su beskona~ni. Osim toga, podsjetio je, mreà i nijebila izgra|ena za otvoreno trì{te.

Odgovaraju}i na pitanje treba li zadràti imovinuu mati~noji tvrtki (elektroprivredi), rekao je da uFrancuskoj smatraju da je puno bolje da je TSO vlasnikimovine, tako da se moè neovisno zaduìvati.

Na upit kakva je suradnja regulatora i TSO-a, G.de Montravel je odgovorio:

- Ona je izvrsna. Imamo inteligentnogregulatora, potpuno smo transparentni i nemamoozbiljnije pritu`be korisnika.

Na kraju je I. Mravak napomenuo kako je uProgramu rada Uprave, HEP zacrtan kao jedinstvenatvrtka, s jasno prepoznatljivim TSO modelom,naglasiv{i:

- Smatram da nam Direktiva ostavljamogu}nost obrane tog stava iz na{eg Programa.Najbitnije je udovoljiti zahtjevima Direktive, ali ne i}idalje od toga. O~uvati HEP je vrlo teàk put i stogamoramo raditi sinkronizirano.

Tatjana Jalu{i}


STRUKA

Prezentacija RTE-a, francuskog operatora prijenosne mreè

TSO – naj~e{}i model u Europi

RTE je danas najve}i prijenosni operator u Europi, jedanod najneovisnijih i najboljih ponu|a~a usluga, naglasio jeG. de Montravel

U prostorijama DP Slavonski Brod, 26. kolovozao.g. odràn je sastanak predstavnika HEP Prijenosa d.o.o.,PrP Osijek, DP Slavonski Brod, Elektroprijenosa Banjalukai distribucije «Elektrodoboj». Doma}in je bio direktor DPSlavonski Brod Zdenko Veir, a sastanak je vodio direktorPrP Osijek, Mihajlo Abramovi}.

Uime HEP-a nazo~ni su bili: Marijan Kalea,rukovoditelj Tehni~ke slu`be PrP Osijek, Branko[tefi}, rukovoditelj Odjela vo|enja PrP Osijek teVjekoslava Golob, voditelj Slu`be za razvoj iizgradnju DP Slavonski Brod.

Iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine sastanku subili nazo~ni: Du{an Mijatovi}, direktor ElektroprijenosaBanjaluka, Ranko Gavrilovi}, {ef Slu`be za dalekovodeRepublike Srpske i Milenko Cvijanovi}, direktordistribucije «Elektrodoboj». Zbog sloènosti poslova naprojektiranju i izvo|enju radova, na sastanku su kaokonzultanti prisustvovali i stru~njaci Dalekovoda, Zagreb- Tomislav Jeli}, voditelj izgradnje objekata visokognapona i Predrag Pavlovi}, izvr{ni direktor organizacijskejedinice za projektiranje.

Na sastanku su se dogovarale aktivnosti zaobnovu prijelaza dalekovoda 110 kV Slavonski Brod2 – Bosanski Brod preko rijeke Save.

Naime, budu}i da se na istim stupovima naprijelazu preko rijeke Save nalazi i dalekovod 35 kVSlavonski Brod 2 – Bosanski Brod, dogovorene su i

aktivnosti kojima }e se uz obnovu dalekovoda 110 kVobnoviti i prijelaz na 35 kV naponskoj razini. Radovimana obnovi obuhvatit }e se zamjena faznih i za{titnihvodi~a i izolacije, kao i deminiranje trase dalekovoda sobje strane Save. Obnovom i pu{tanjem u pogon tihdalekovoda pove}at }e se sigurnost opskrbe

trafostanica u obje dràve, a zavr{etak radovapredvi|en je za sredinu listopada.

Na sastanku se raspravljalo i o obnovi dalekovoda220 kV \akovo – Grada~ac. Kako su ti radovi prakti~nozavr{eni, uslijedit }e dogovor o mogu}nosti njegovapu{tanja u pogon.


ODNOSI

Predstavnici HEP-a i Elektroprivrede BiH-a

Obnova dalekovoda 110 kV, alii 35 kV, preko rijeke Save Denis Karna{

Predstavnici elektroprivreda Hrvatske i Bosne i Hercegovine dogovorili su obnovu dalekovoda 110 i 35 kV preko Save, azavr{etak radova predvi|en je sredinom listopada ove godine

Nepogoda u Slavoniji

Velika je nepogoda 26. kolovoza o.g. zahvatilaisto~ni dio Hrvatske, a uz o~ekivane {tete naelektri~nim vodovima u Brodsko-posavskoj iOsje~ko-baranjskoj ùpaniji, najteè je o{te}ena TS35/10 kV Dalj.

Naime, pijavica je na zgradi trafostanicepodignula ~itavi limeni krov i odbacila ga skoro 100metara. U tom potezu je obli`nja prometnica, preko kojeje krov preletio. Prava je sre}a da nitko nije stradao,budu}i da se sve doga|alo u 14,30 sati, kada velik brojautomobila prolazi tom cestom.

U bliòj okolici snaàn je vjetar ~upao stablaiz korijena i prouzro~io veliku {tetu poljoprivrednimusjevima.

Osim o{te}ena krova, zabiljeène su i {tete nazra~nim izolatorima dalekovoda Osijek II – Dalj.Uklopni~ar u Trafostanici Dalj Du{ko Popovi} rekaonam je da takvu nepogodu jo{ nije doìvio.

D. Karna{

Krov trafostanice u Daljupreletio prometnicu izavr{io u kukuruzi{tu

2U Parizu je od 28. kolovoza do 4. rujna o.g.odràno jubilarno 40. zasjedanje CIGRÉ, {to je privukloveliku pozornost sudionika i javnosti, pa u HEP Vjesnikuvrijedi rije~ju i slikom zabiljeìti va`nije dojmove.

Bio je to prvi veliki skup CIGRÉ nakon novogaustroja te najuglednije i najstarije udruge za velikeelektri~ne sustave, pa mu je uz tradicionalno okupljanjeinènjera energeti~ara ovoga puta prisustvovalo imnogo ekonomista, ekologa, pravnika i drugih kojezanimaju teme elektroenergetike. Procjenjuje se da jeskupu prisustvovalo pribli`no 2700 registriranihsudionika i 600 prate}ih osoba, pa se uz izlaga~e teponeke bez registracije ukupan broj sudionika pribliìobrojci od 3500 tisu}a ljudi, {to je ~itav jedan grad umalom. Iz Hrvatske je bilo registrirano 35 sudionika, a uzprate}e osobe ukupno ih je bilo vi{e od 50. Najve}i brojsudionika, o~ekivano, bio je iz HEP-a. Skupu je bionazo~an predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak,predsjednik HO CIGRÉ mr. sc. Ivica Toljan, negda{njipredsjednik HK CIGRÉ Milan Bobetko i drugi.

Hrvatski ogranak bio je prvi put predstavljenpublikacijom “Newsletter HO CIGRÉ”, koja je pobudila

primjerenu pozornost. Hrvatska je prvi put naTehni~koj izlo`bi, uz Dalekovod, imala jo{ jednu tvrtku,ovoga puta Kon~ar. Vjerujemo da }e se uskoroprigodom takvoga svjetskog skupa i HEP predstavitisvojim {tandom, s obzirom na zna~aj koji na{a mreàima u europskim interkonekcijama. Prvi put suZasjedanje izravno pratili novinari koji u Hrvatskojprate energetiku (naàlost ne i iz HEP Vjesnika!) te jehrvatska javnost bila promptno obavje{tavana odoga|ajima na ovoj velikoj smotri u Parizu.

Uvodni govor 40. zasjedanja CIGRÉ prigodomotvaranja odrào je Predsjednik CIGRÉ u odlasku DavidCroft iz Australije hvale}i dostignu}a i, pomalo nekriti~ki,novu strukturu studijskih komiteta. Spomenuo je vi{e od5000 ~lanova CIGRÉ {irom svijeta i dva nova nacionalnakomiteta (île i Ukrajina), potom 350 ~lanova nasesijama grupa te ~ak 133 sastanka razli~itih radnihskupina, potom radionica, panel rasprava... Uvodno slovozavr{io je tradicionalnom porukom “Vive le CIGRÉ”. D.Crofta je na predsjedni~koj du`nosti zamijenio YvesFilion iz Kanade, s uvjerljivo ve}im brojem glasova odprotukandidata iz Brazila. Tako je izvorno europskaorganizacija opet u rukama izvaneuropljanina.

Drugi govor na otvaranju odrào je Francuz C.Mandil, izvr{ni direktor IAE (Me|unarodne agencije zaenergiju) i to pod naslovom “Dobiti i izazovi energetskogtrì{ta – klju~na uloga za prijenos”. Naglasio je zna~ajreforme energetskoga trì{ta, ali i novih pravila zaprijenosne mreè kao mjesta tr i{ta i regionalne trgovine.

SC C4 PRIHVATIO «ZAGREB 2007», ODLUKA ACU TRAVNJU 2005.

Radni dio 40. zasjedanja protekao je u sesijama 16skupina za svaki studijski komitet, a saèci rasprava bit }eprikazani u prigodnoj publikaciji HO CIGRÉ. Odràni su i

godi{nji sastanci studijskih komiteta za njihove redovite ipromatra~ke ~lanove te voditelje radnih skupina. Uzobjavljeni referat u SC C1 (i raspravu umjesto planiranogme|unarodnog referata u SC C4), za Hrvatsku jenajva`niji bio godi{nji sastanak SC C4 “System TechnicalPerformances”. Naime, na tom sastanku donesena jekona~na odluka o potpori organizacije Simpozija CIGRÉ2007. godine u Zagrebu. Radni naslov simpozija“Tranzijentne pojave u u velikim interkonekcijskimelektroenergetskim sustavima” ocijenjen je vrloatraktivnim, a od predloèna dva termina prihvatljiviji jebio onaj od 20. do 23. svibnja 2007. godine. Ipak, nasastanku Administrativnog vije}a (AC) nisu donesenekona~ne odluke o doma}inima dvaju relativno dalekihsimpozija CIGRÉ u 2007. godini (prvi kandidati su Japan iHrvatska), ve} je zaklju~eno da }e se to u~initi na idu}emsastanku AC u Dubaiju u travnju 2005. godine.Preporu~eno je da se do tada predloènom simpozijupod vodstvom SC C4 priklju~i jo{ poneki studijskikomitet, primjerice A3, B2, C2, radi osiguranja ve}egbroja radova i sudionika. Prema tomu, do travnja idu}egodine predstoje nam va`ni poslovi, ali najva`niji dioupravo je obavljen, u Parizu. Ako se Hrvatska èli svijetupredstaviti kao jedan od voditelja povezivanja europskihinterkonekcija, organizaciju Simpozija 2007. godinetreba odmah zapo~eti osmi{ljavati i provoditi temeljiteukupne pripreme.

Iz doista bogatoga programa ovogodi{njeg CIGRÉtjedna u francuskoj i svjetskoj metropoli, valja izdvojitipojedine posebne doga|aje, poput radionice “Velikiporeme}aji” ili panela “EPEE” (Edukacija za tehnikuelektroenergetskih sustava) i “Sigurnost napajanjaelektricitetom – o~ekivanja i pokri}e”. Na tradicionalnodobro posje}enim “Velikim poreme}ajima”, ovoga putasu razmatrani veliki ispadi i raspadi u nizu zemaljapo~ev{i od SAD i Kanade, preko [vicarske i Italije,[vedske i Finske, do Irana, Alìra, Libije i Jordana. Pitamose kada }e na ovoj svjetskoj tribini biti prikazanazna~ajna hrvatska iskustva s velikim ispadima iraspadima uslijed poàra, posolice, leda i drugihnepogoda (ako je ve} kasno za na{ prikaz stradanjasustava u ratnoj agresiji). Kona~no jo{ jedanputspomenimo veliku Tehni~ku izlo`bu, koja je bila pravaparada elektrotehnologije u 21. stolje}u u kojeg smo ve}dobrano zagazili.

Od dru{tvenih doga|aja izdvojimo dobroposje}en ve~ernji doga|aj u Pavillons de Bercy(usprkos istodobnom koncertu Madonne udvorani u susjedstvu!). U Bercyu je bio ponu|engastronomski obilazak francuskih provincija:Jugozapada, Velike Burgundije, Jugoisto~nogMediterana te Alzasa i Lorena. Od stvarnihturisti~ko-tehni~kih obilazaka, ponu|eni su posjetRheimsu i Ruti {ampanjca (s posjetom samostanugdje ga je «izumio» Dom Perignon), potomobilazak dvorca Fontainebleau i drugima te DoliniLoire (Val de Loire) kojeg izdvajamo u posebnomokviru kao mali energetsko-turisti~ki vodi~~itateljima.


STRUKA

40. jubilarno zasjedanje CIGRÉ

Va`na potpora Hrvatskoj Ante Sekso-Telento

Prvi nastup u svojstvu novog Predsjednika CIGRÉ: YvesFilion (Kanada) prigodom otvaranja CIGRÉ

DVIJE STRANE MEDALJE

Uz brojne uglednike iz svijeta visokoga napona,ve} na ulazu u impozantni Palais des Congrès, zna~ajnupozornost mnogih pobudila je skupina ogor~enihradnika poznate izolatorske tvrtke Sediver. Dijelili su letkeu kojima protestiraju protiv zaustavljanja proizvodnje izatvaranja laboratorija u mjestu Saint-Yorre, koji seli udruge zemlje (Brazil, Kinu, Italiju), a time i gubitkapribli`no 300 radnih mjesta. Upozoravali su da tvrtkanije u financijskim problemima, da se promjene provodesamo radi kratkotrajnoga profita, ugroàvaju}i pritompouzdan prijenos elektri~ne energije. Samo {est godinaod obiljeàvanja 100. obljetnice Sedivera prigodnomsve~ano{}u za CIGRÉ sudionike na prvoj platformiEiffelova tornja, isti eksperti, specijalisti i donositeljiodluka mole se da pomognu i podupru da se “spasi tafrancuska tehnologija za dobro svih nas”. Proglaszavr{ava porukom: “Inzistirajmo samo na francuskimizolatorima i na francuskoj tehni~koj potpori”! To jesamo mali primjer druge strane globalizacije, koja svojimzakonitostima neumoljivo djeluje i na najve}e. Jer, brojnivisokonaponski vodovi najnovije generacije opremljeniupravo s opremom spomenute tvrtke pouzdanofunkcioniraju. Posljedice takvoga poteza tek }e se vidjeti.

Otvaranje 40. zasjedanja CIGRÉ, Palais des Congres uParizu 29. kolovoza 2004 s lijeva: A. Merlin, C. Mandil,D. Croft (dosada{nji predsjednik), A. Bolaza, J. Kowal(generalni tajnik)

Konferencija za novinare uParizu

Stvoreni preduvjeti zarekonekciju

Trideset i prvog kolovoza 2004. godine,Trafostanica Ernestinovo je 400-kilovoltnimdalekovodom spojena s Ugljevikom u BiH, ~ime su uHrvatskoj ostvareni svi tehni~ki preduvjeti zaponovno povezivanje elektroenergetskih sustavazapadne i jugoisto~ne Europe, 10. listopada ovegodine preko HEP-ove mreè. Re~eno je to nakonferenciji za novinare koju su u Parizu 31.kolovoza odràli mr.sc. Ivan Mravak, predsjednikUprave HEP-a i mr.sc. Ivica Toljan, ~lan Uprave zaprijenos te ujedno predsjednik hrvatskog komitetaCIGRÉ.

- Time se zatvara petlja kroz BiH(Konjsko-Mostar-Sarajevo-Ugljevik-Ernestinovo)te stvara preduvjet za povezivanjeelektroenergetskog sustava od Ukrajine,Ma|arske, Rumunjske, Hrvatske, Srbije, Crne Gorei Gr~ke preko pet dalekovoda do zapadne Europe,rekao je mr.sc. I. Toljan, naglasiv{i da takveokolnosti uvelike isku{avaju stru~nost HEP-a.Rije~ je o vrlo sloènom poslu, u kojemu postojigolem rizik od raspada sustava. Da do toga ne bido{lo, zemlje sudionice rekonekcije su sedogovorile da prilikom trajnog umreènja nemame|usobnog trgovanja elektri~nom energijom teda svaka zemlja osigura dostatne izvore energijeza vlastite potrebe.

Ivan Mravak je na konferenciji naglasio daHEP èli ostati jedinstvena tvrtka prema uzoru nafrancusku elektroprivredu te }e pred hrvatskimSaborom pokrenuti izmjene energetskog paketazakona.

Ur.


DOLINA LOIRE

SU@IVOT POLJOPRIVREDE,TURIZMA I ENERGETIKE

Iz bogate ponude tehni~ko-turisti~kih posjeta,u rijetkom malo slobodnijem danu odabrali smoposjet dolini rijeke Loire, najdulje francuske rijeke(1010 km), podru~ja poznatog po dvorcima,poljoprivredi, ali i po nizu energetskih objekata.

Dolina Loire zvana i Vrt Francuske sadrì ponekeod najljep{ih francuskih dvoraca, ali i najva`nijihenergetskih objekata mreè EDF-a. Spomenimo velikunuklearnu elektranu na Loire Saint Laurent les Eaux(2300 MW!), potom mno{tvo dalekovodnih koridoraprete`no napona 400 kV, ~itav niz razli~itih rje{enjastupova dalekovoda - od klasi~nih do suvremenihkompaktiranih glava stupova (naj~e{}e opremljenihproizvodima tvrtke Sediver). Putem zapaàmo damnoge trase suvremenih kompaktiranih vodova napona400 kV prolaze paralelno i blizu trasi autoceste. Nije li todobar putokaz i za nas? Me|utim, ono {to posebnofascinira jest ~injenica da u istoj dolini koegzistiraenergetika u svojem najintenzivnijem obliku (nuklearka,koridori najvi{ih napona) zajedno s poljoprivredom iosobito vinogradarstvom. Zanimljivost je tako|er daputem ne vidimo farme vjetroelektrana.

Me|utim, turisti~ki je to podru~je najpoznatijepo nizu dvoraca. Poloèna jugozapadno od Pariza,dolina Loire (za{ti}ena UNESCO-om) bila je stolje}imavitalni spoj Atlantika i srca Francuske. Nije ~udno da jepostala dolina ~etrdeset kraljevskih i grofovskih dvoraca.U jednom od njih, blizu mjesta Amboise proveo jeposljednje godine ìvota na poziv francuskog kraljaFrançoisa I veliki Leonardo da Vinci. Malo je poznato daje Leonardo, ro|eni Toskanac (1452.), na{ao svojposljednji dom u Francuskoj (1519.) u Amboisu. Unedalekom dvorcu Chambord, kojeg smo posjetili, a u~ijoj je ekstravagantnoj konstrukciji krovi{ta sudjelovaoveliki Leonardo ~uva se - ako ve} ne Mona Lisa (upari{kom je Louvreu) - a ono barem umjetni~ka vizijakako Leonardo stvara svoju i svjetsku najpoznatijuumjetni~ku sliku. Tijekom posjeta u Chambordu je bilaizlo`ba najpoznatijeg Leonardovog inènjerskog djela,~uvenog Codex Leicester, rukopisa na 18 dvostrukihstranica na kojima je obra|en studij vode, njenogkretanja, mostova, sustava kanalizacije. Kuriozitet je daje opise i crteè ure|aja Leonardo dao u njegovupoznatom reflektiraju}em pisanju od desna na lijevo –~itljivom samo u ogledalu. Ne moèmo se ne sjetitina{eg velikog srednjevjekovnog inènjera FaustaVran~i}a, koji u istom stolje}u (1595.) objavljuje svojeMachinae Novae u kojima daje mnoga sli~na,usavr{ena, pa i originalna rje{enja. Naàlost, za razlikuod Parka Leonarda da Vincija u dvorcu ClosLucé-Amboise u kojem je u naravi izvedeno 40 izumaLeonarda, mi (jo{) nemamo Park Fausta Vran~i}a ukojem bi bilo izvedeno Faustovih 50 izuma.

Zavr{imo kratki posjet dolini Loire posjetomnajljep{em dvorcu Francuske, elegantnom iromanti~nom Chenonceaux Chateau. Planiran od èna igra|en za njih, bio je jo{ u 14. stolje}u omiljenarezidencija kraljica i kurtizana, pa ga i danas zovuDvorac dama. Zadnji sjaj dala mu je Caterina de Mediciure|enjem ~uvenih vrtova. Ipak, u povijesti je posluìoprizemnijim namjenama: u Prvom svjetskom ratu je biovojna bolnica, a u Drugom granica slobodne i okupiraneFrancuske. Danas, kao i ve}ina dvoraca Loire, sluì novojvelikoj industriji – turizmu.

êlnici HEP-a u Parizu, odràli su konferenciju za novinare koji su pratili 40. zasjedanje CIGRÉ

Dok radnici Sedivera prosvjeduju radi ukidanja razvoja iproizvodnje u Francuskoj, njihov kompaktirani dalekovod400 kV u dolini sigurno radi

POVIJESNA ULOGA UDRUGE VGB POWER TECH E.V.

U travnju 1972 je udruga VGB Technische Vereinigugder Gross Kraftswerksbetreiber e.V. je obiljeìla 50 godinapostojanja. U Udruzi je tog trenutka bilo 250 ~lanova spribli`no 100.000 MW instalirane snage u 11 europskihzemalja s 55 izvanrednih i podupiraju}ih ~lanova.Dogovorom udruga njema~kih javnih i industrijskihelektrana (VDEW, VIK) i VGB-a pro{irena je djelatnost VGB-aosim velikih kotlova i na podru~je turbina, elektrotehniku itehniku vo|enja procesa .

Danas je VGB Power Tech e.V. je me|unarodnaudruga proizvo|a~a elektri~ne energije i topline,organizacijski strukturirana u sljede}e poslovne centre:

�nuklearne elektrane,

�fosilno loène elektrane,

�obnovljivi izvori i decentralizirana proizvodnja

�za{tita okoli{a,

�perativne usluge.

Poslovni centri se bave svim tehnolo{kimpitanjima proizvodnje elektri~ne energije i topline i

za{tite okoli{a u uskoj suradnji s njema~kom udrugomelektrana VDEW i europskom udrugom EURELECTRIC.

VGB udruga ima ukupno 425 ~lanova iz 29zemalja svijeta (operatori elektrana, proizvo|a~ienergetske opreme i razne stru~ne i znanstveneinstitucije), koji predstavljaju proizvodni park elektranaod 471.700 MW, od kojih 394.000 MW u Europi.

Zadaci VGB Power Tech-a su:

�transfer tehnologije i kori{tenje me|unarodnih

iskustava u proizvodnji elektri~ne energije i

topline,

�stru~no osposobljavanje kadrova i

�predstavljanje stru~nih interesa udruènih

~lanica VGB-a.

VGB Power Tech e.V. svake godine organizirame|unarodni stru~ni kongres posve}en najnovijimtehnologijama proizvodnje elektri~ne energije i topline.

Pro{logodi{nji VGB Kongres, odràn je uKopenhagenu od 15. do 17. rujna pod nazivom «GenerationGap – Risk and Challenge for the electricity Market».

Pod dojmom raspada elektroenergetskogasustava u New Yorku i Londonu, zanimljivo je podsjetitise 1977. godine jer se VGB Konges tako|er odrào uKopenhagenu, a raspravljalo se o «prijete}oj nesta{ici»energije nakon prve naftne krize i velikom blackoutu uNew Yorku 13. srpnja 1977.

Budu}i da su o~ekivani manjkovi proizvodnihkapaciteta u Europi i na~in prevladavanja mogu}ih krizadanas nezaobilazne teme svih ve}ih stru~nih kongresa isimpozija, o tomu se razgovaralo na dva prethodna VGBKongresa - u Bruxellessu (2001.) i Berlinu (2002.). Napro{logodi{njem Kongresu je znatno porastao intereseuropske stru~ne javnosti usmjeren na utvr|ivanje budu}ihzada}a utom doista va`nom podru~ju.

Tamo je pribli`no 1000 eksperata energeti~araraspravljalo o zahtjevima i izazovima za proizvodnju iopskrbu elektri~nom energijom u svijetlu sigurnosti opskrbe,ekonomi~nosti i njene ekolo{ke prihvatljivosti.

Predsjednik Uprave me|unarodne udruge VGBPower Tech e.V. Dr. Gerd Jeger je odrào uvodnoizlaganje s naslovom: Kako provesti predstoje}u obnovuproizvodnog parka elektri~ne energije u Europi?

S obzirom na aktualnost teme, donosimoizlaganje u cijelosti.

"U pedesetim i {ezdesetim godinama pro{logastolje}a sigurnost opskrbe je bila temelj europskoggospodarskog rasta. U osamdesetim godinama sesve vi{e smanjuje negativan utjecaj na okoli{,zahvaljuju}i primjeni ekolo{ki prihvatljivih tehnikaza{tite. Od po~etka devedesetih godina, uelektroenergetici glavnu ulogu imaju konkurentnost iliberalizacija trì{ta. Danas se sva ta tri navedenacilja moraju provoditi istodobno.

Danas sigurnost opskrbe ponovno dospijeva u àri{testru~ne javnosti. Ispadi sustava u SAD-u i Velikoj Britaniji supokazali {to zna~i gubitak sigurnosti u opskrbi elektri~nomenergijom. Ugroàvanje sigurnosti opskrbe istodobnonegativno utje~e na oba druga osnovna cilja, na ekolo{kuprihvatljivost i konkurentnost.

U Njema~koj se trenuta~no me|usobnosukobljavaju potpuno razli~ite predod`be o budu}ojproizvodnji elektri~ne energije.

VGB udruga podupire znanstveno istraìva~ki radu napredne tehnologije proizvodnje elektri~ne energijena europskoj i nacionalnoj razini.

Na nacionalnoj razini krajem godine bit }edovr{ena studija o referentnoj (NWR) elektrani nakameni ugljen bruto snage 600 MW, koja trebadokazati izvodljivost takve napredne termoelektrane.

Zajedno s ostalim europskim tvrtkama pokrenut jeprojekt pod nazivom "Component Test Facility", koji trebadokazati tehni~ku zrelost materijala i komponentielektrane u interesu ostvarenja maksimalne korisneu~inkovitosti sljede}e generacije parnih elektrana,prvenstveno u interesu za{tite okoli{a.

VGB Power Tech sura|uje s EURELECTRIC-om uokviru radne skupine "Ensuring Investments", koja sebavi osiguranjem investicijskih sredstava za predstoje}uizgradnju proizvodnog parka u Europi.

VGB intezivno sura|uje u energetsko-politi~kojraspravi o budu}oj proizvodnji elektri~ne energije uNjema~koj na temelju najnovije studije: posve}eneinvesticijama na liberaliziranom trì{tu energije, omogu}im opcijama, trì{nim mehanizmima i okvirnimuvjetima.

Pou~ena brzim i te{kim ispadom 62.000 MW nasjeveru SAD 14. kolovoza 2003. godine, kojim je bilopogo|eno 50 milijuna ameri~kih gra|ana, Europa traìprave odgovore i protumjere za sprje~avanje takvihneèljenih doga|aja.

Zna~aj sigurnosti opskrbe za gospodarstvo idru{tvo nije teoretsko pitanje, ve} mjerilo kvaliteteopskrbe elektri~nom energijom. Proizvo|a~i elektri~neenergije u Europi su u pro{losti mnogo u~inili zasigurnost opskrbe, zahvaljuju}i primjeni dokazane


SMJEROVI

Sigurnost opskrbe

Kako provesti predstoje}u obnovuproizvodnog parka elektri~ne energije u Europi?

Pou~ena brzim i te{kim ispadom62.000 MW na sjeveru SAD 14.kolovoza 2003. godine, kojim jebilo pogo|eno 50 milijunaameri~kih gra|ana, Europa traìprave odgovore i protumjere zasprje~avanje takvih neèljenihdoga|aja

>

tehnike, kori{tenju {iroke baze energetskih resursa -ugljena, urana, plina i obnovljivih izvora, vode}iistodobno ra~una i o razvoju potro{nje energije.

Ispad u SAD je izazvao povike ideologa narazvojne planove. Pojavili su se zlonamjerni prijedlozi.Primjerice, "H2 revolucionar" Jeremy Rifkin u listu Weltam Sontag 17. kolovoza 2003. pi{e:" Da bi se sprije~iletakve katastrofe, na{e mreè za elektri~nu energijumoraju biti decentralizirane. Umjesto nekoliko velikihelektrana, milijuni malih elektrana moraju preuzetiopskrbu elektri~nom energijom na temelju gorivih }elijai vodika".

Najavljivanje obnovljivih izvora kao glavnihnositelja budu}e opskrbe je pretjerano i pogre{no.Obnovljivi izvori su va`ni i bit }e jo{ va`niji. Oni sudodatni izvori, a ne zamjenski.

Ukloniti ili izbje}i CO2 emisiju i istodobno prestatikoristiti nuklearne energiju nije mogu}e - ni sada, ni ubudu}nosti.

Sa stajali{ta opskrbe energijom, postoje triglavna problema, koja se hitno moraju svladati.Potreban je europski politi~ki i dru{tveni konsenzus ociljevima daljnjeg razvoja energetske i ekolo{kepolitike. Navode se samo tri pitanja koja traèodgovore:

• Kolika je podno{ljiva ovisnost o uvozu energije?

• Kojim ekolo{kim i klimatskim politi~kim

ciljevima treba teìti?

• U kojim okvirima se treba odigravati trì{no

nadmetanje?

Nu`na je realisti~ka procjena potencijalarazli~itih tehnologija, osobito s realisti~kim vremenskimokvitima.

Pitanja su: {to je ostvarivo u idu}ih 15 do 20 godina,koja }e tehnologija biti preferentna nakon toga vremena i{to se ve} danas mora razvijati i istraìvati za sutra?

U sve tri to~ke danas postaje zna~ajne manjkavosti.Naime, rizik uvoza ne moè se smanjiti ako se energent kao{to je, primjerice, prirodni plin, sve vi{e koristi u proizvodnjielektri~ne energije zbog smanjenja CO2 emisije. Umjestodogovorno usugla{enih ciljeva, preferiraju se, diskreditirajuili ~ak zabranjuju pojedine tehnologije.

Precjenjivanje potencijala obnovljivih izvoravodi podcjenjivanju gospodarskih posljedica. Da je tovelika opasnost, koja zanemaruje temeljne razvojnegospodarske aspekte, kao {to su trì{no nadmetanjei zadràvanje radnih mjesta, pokazuje aktualniupitnik austrijske industrijske udruge, koja okuplja250 industrijskih poduze}a. Tako pri daljnjempove}anju tro{kova energije porezima, ekolo{komelektri~nom energijom i trgovinom emisijama,ispitanici razmi{ljaju o zaustavljanju investicija (35posto) ili premje{tanju proizvodnje u inozemstvo (23posto). U takvim uvjetima nije mogu}e stvoritipogodnu klimu za nove investicije, premda pogonskivijek europskog proizvodnog parka sna`no poziva nanjegovo obnavljanje i nove investicije.

Proizvo|a~ elektri~ne energije je sposoban i k tomuspreman procijeniti i vrednovati nove tehnologije zaproizvodnju elektri~ne energije, vode}i pri tomu ra~una osigurnosti opskrbe, ekolo{koj prihvatljivosti i ekonomi~nosti.

Proizvodnja elektri~ne energije iz malihpostrojenja, kao {to su elektrane na biomasu, gorive}elije ili vjetroelektrane je neekonomi~na u konkurenciji~iste proizvodnje elektri~ne energije. Njihovakonkurentnost se danas moè ostvariti samo uzsubvencije ili pri odre|enim uvjetima, kad je potrebnaistodobna potro{nja toplinske energije, kad nije mogu}

priklju~ak na javnu elektri~nu mreù i kada se koristelokalna korisno upotrebljiva goriva.

Ako govorimo o ostvarivanju tehnologija zaproizvodnju elektri~ne energije, govorimo o planu utri faze koji se mora ostvariti u idu}a dvadesetlje}a.

U idu}ih 10 do 15 godina, izgradnja elektranaodvijat }e se na temelju konkurentnih raspoloìvihtehnologija, kao {to su:

• suvremene kombi elektrane,

• termoelektrane na kameni ugljen poput

optimiranog koncepta referentne elektrane 600

MW (RKW NRW),

• termoelektrane na lignit uz primjenu

tehnologije izgra|ene elektrane u Njema~koj na

lignit (1000 MW) nazvanoj BoA.U tim elektranama se primjenjuju najsuvremenija

rje{enja koje omogu}uju veliku u~inkovitost tehnolo{kihprocesa.

U idu}ih 10 do 15 godina treba razvijati sljede}egeneracije elektrana za izgradnju i njihovo kori{tenjenakon 2020. godine. To su:

-parne elektrane na kameni ugljen sparametrima pare 700 oC i stupnjem korisnog u~inkaod 50 ili vi{e posto,

-elektrane na lignit s predsu{enjem ugljena,-elektrane na ugljen s integriranim

rasplinjavanjem ugljena,- napredne nuklearne elektrane,-elektrane s gorivim }elijama na temelju plina za

kogeneracijske procese i-elektrane s naprednim tehnologijama na

temelju obnovljivih izvora - Sunca, vjetra, biomase -izgra|enih za specifi~ne potrebe potro{a~a i naprikladnim lokacijama.

Tehnologije na kojim se ve} danas moraistraìvati za sutra su:

-u~inkovite tehnologije za odvajanje CO2 koriste}inajsuvremenije IGCC tehnologije i koncepte zaodlaganje CO2,

-nuklearna fuzija,-tehni~ki koncepti s vodikom kao energentom i-istraìvanje daljnjih obnovljivih potencijala.U tom smislu trebaju zajedni~ki operatori

elektrana i proizvo|a~i opreme ubrzavati i financiratitehnolo{ki razvoj.

Uskoro se u Europi moraju osigurati investicijskasredstava potrebna za razvoj i izgradnju proizvodnogparka od 200.000 MW, kojim do 2020. godine trebazamijeniti dio zastarjelog postoje}eg parka i izgraditidodatne proizvodne jedinice snage 100.000 MW zbograsta potro{nje elektri~ne energije.

Pro{irenjem EU s 10 novih ~lanica i zemljamakandidatima, ta }e se brojka od 300.000 MW znatnopove}ati.

Samo u Poljskoj, ê{koj i Ma|arskoj s ukupnomgodi{njom potro{njom od 235 TWh je vi{e od 50 postoinstalirane snage - pribli`no 42.000 MWtermoelektrana na ugljen - danas starije od 35 godina.Danas se govori o prekomjernim proizvodnimkapacitetima u tim zemljama, pri ~emu se zaboravljada gra|anin War{ave godi{nje tro{i 50 posto manjeenergije od gra|anina Antwerpena ili Frankfurta naMajni (Poljska 3700 kWh/godi{nje, Njema~ka 6.476kWh/godi{nje, EU-15 6.600 kWh/godi{nje).

VGB Power Tech udruga traì da se navedene~injenice savjesno i odgovorno razmotre, bez ideolo{kihprepreka i predrasuda, u interesu 450 milijuna gra|anaEurope. Da bi se potkrijepila spremnost proizvo|a~a

elektri~ne energije i proizvo|a~a energetske opreme zaelektrane, objavljena je Kopenha{ka izjava, koja jeupu}ena europskim politi~kim strukturama u interesubudu}e sigurne, ekolo{ki prihvatljive i ekonomi~neopskrbe elektri~nom energijom i toplinom. U njoj seformuliraju zahtjevi i pretpostavke za investicije u noveelektrane i tehnologije, koje su u interesu svih europskihzemalja".

Pripremio: Vladimir Dokmanovi}


VGB Power Tech e.V. Europska udruga operatoraelektrana i EPPSA, EuropeanPower Plant suppliers Association, udruga zaproizvodnju energetske opreme zaelektrane, objavili su povodom VGB Kongresa®Kraftwerke 2003¯ u Kopenhagenuod 15. -17. rujna 2003. godine sljede}u:

KOPENHA[KU IZJAVUEuropski operatori elektrana i proizvo|a~i

elektrana preuzimaju odgovornost za sigurnu,ekonomi~nu i ekolo{ki prihvatljivu opskrbu elektri~nomenergijom i toplinom, danas i u budu}nosti. Znatnepotrebe za zamjenskim i novim potrebama u europskomproizvodnom parku zahtijevaju opse`ne investicije, kojemoraju zadovoljiti uvjete intenzivne konkurencije irezultirati budu}im uspje{nim proizvodnim parkom.Operatori i proizvo|a~i elektrana su spremni prihvatiti teizazove.

Europski operatori elektrana i proizvo|a~ielektrana traè od vlada europskih zemalja da se nanacionalnoj i europskoj razini stvore okvirni uvjeti ida se pri tomu vodi ra~una o o~uvanju ravnoteèizme|u sigurnosti opskrbe, ekonomi~nosti i ekolo{keprihvatljivosti.

Ti se ciljevi odnose na:1. nepristranu procjenu mogu}nosti i

potencijala razli~itih energetskih energenata itehnika za proizvodnju elektri~ne energije,

2. smanjivanje uvoznih rizika u europskomelektroprivrednom gospodarstvu o~uvanjem {irokoprihva}enog i u pro{losti primjenjivanogenergetskog proizvodnog miksa,

3. preferiranje tehni~ke opcije diverzificiranestrukture primarnih energetskih nositelja/energenata

4. osiguranje i primjenu europskihharmoniziranih trì{nih pravila za proizvo|a~eelektri~ne energije i topline,

5. stvaranje okvirnih uvjeta za o~uvanjeostvarenog europskog tehnolo{kog vodstva upodru~ju sigurnosti opskrbe i proizvodnji elektrana,

6. nepristrano unaprje|ivanje i poticanjeistraìvanja i razvoja u svim podru~jima proizvodnjeelektri~ne energije,

7. primjenu sustava poticaja i potpomaganjapojedinih tehnologija prema mjerilu njihoveu~inkovitosti i trì{ne osposobljenosti,

8. definiranje ciljeva europske ekolo{ke iklimatske politike, vode}i ra~una o njenim u~incima natrì{nu konkurentnost proizvodnje elektri~ne energijete harmoniziranje instrumenata za za{titu klime.

To su temelji pouzdane dugoro~ne politikeunutar Europske unije i istodobno nu`ni preduvjetiza dono{enje potrebnih investicijskih odluka zazama{an program obnove proizvodnog parka uEuropi. Operatori i proizvo|a~i elektrana su spremnidati svoj doprinos konstruktivnoj i kvalitetnojenergetsko - politi~koj raspravi o toj vrlo zna~ajnojtemi.

Zbog redovnog remonta koji }e trajati do 1.listopada 2004. NE Kr{ko je 4. rujna ove godineisklju~ena iz pogona. Zamjena nuklearnog goriva(56 gorivih elemenata od ukupno 121), remontvitalne opreme i dijelova, provjera integritetaprimarnog kruga te testiranje opreme, va`nije suaktivnosti koje }e se odvijati u ovom remontu.Tijekom tih 27 dana, u NE Kr{ko }e biti uvedenopribli`no trideset tehnolo{kih novosti radipove}anja razine sigurnosti i stabilnosti elektraneu sljede}em gorivom ciklusu koji }e, za razliku oddosada{njih dvanaestomjese~nih, trajati 18mjeseci. Dvadeseti gorivi ciklus, koji je upravozavr{io, bio je prijelazni i trajao je pribli`nopetnaest mjeseci.

- Prijelaz na 18 mjese~ni ciklus pove}avaraspoloìvo vrijeme rada nuklearke za prosje~no 13dana godi{nje. Time }emo do 2023. godine, do kada jepredvi|en njezin rad, dobiti jednogodi{nju proizvodnju,odnosno dodatnih pet milijarda kilovatsati, naglasio jepredsjednik Uprave NE Kr{ko Stane Ro`man nakonferenciji za novinare odràne u Kr{kom 3. rujna2004. godine.

Podsjetimo da gorivi ciklus (ìvotni vijekreaktorske jezgre) traje od jedne zamjene gorivado sljede}e, odnosno od remonta do remonta.Prija{nji proizvodni ciklusi u NE Kr{ko bili sudvanaestomjese~ni, {to zna~i da se radelektrane jedanput godi{nje planirano prekidaozbog zamjene dijela gorivih elemenata i ostalihredovnih remontnih aktivnosti. Skra}ivanjeduljine remonta i produljenje proizvodnoggorivog ciklusa osigurava ve}u godi{njuraspoloìvost elektrane.

- Produljenje gorivog ciklusa ne}e utjecatina sigurnost rada elektrane, rekao je VladimirJelavi}, zamjenik predsjednika Uprave NEK-a,napomenuv{i da je uobi~ajena praksa u svijetu daelektrane takvog tipa imaju remont svakih godinui pol do dvije godine. Osvr}u}i se na razdoblje radaizme|u dva remonta, od 4. lipnja 2003. do 4. rujna2004. godine, zaklju~io je da je elektrana u 20.gorivom ciklusu postigla planiranu proizvodnju. Unjegovom prvom dijelu tijekom 2003. godine, 93dana je radila smanjenom snagom da bi seizbjeglo prekora~enje zagrijavanja rijeke Save.Zabiljeèna su i dva kra}a neplaniranazaustavljanja rada NE Kr{ko: zbog manje gre{ke ukrugu napajanja izolacijskog ventila, {to jeuzrokovalo zatvaranje ventila glavnog parovoda tezbog otkazivanja glavnog napajanja kontrolnih{ipki. Od po~etka lipnja 2004. godine, elektrana jeradila smanjenom snagom zbog produljenjagorivog ciklusa.

- Svi ti ispadi su «unutar o~ekivanih»,premda nam je, dakako, cilj da ih potpunoizbjegnemo. Njihovi uzroci bili su na sekundarnomdijelu elektrane te su mogu}i i na

konvencionalnim elektranama, napomenuo je V.Jelavi}.

S. Ro`man je najavio tri velike investicije u2005. godini, vrijedne 17 milijuna eura:niskotla~nu turbinu, pobolj{anjeprocesno-informacijskog sustava te zamjenureaktorske pumpe i pove}anje mo}i rashladnihtornjeva, koje }e se realizirati tijekom dvije do trigodine.

U skladu s vaè}im me|udràvnimsporazumom, do 1. rujna 2004. godine NE Kr{koje slovenskom i hrvatskom elektroenergetskomsustavu isporu~ila po polovicu od ukupnoproizvedenih 6,7 milijarda kilovatsati. Uprivremenom skladi{tu u krugu NE Kr{ko bile su31. kolovoza 2004. godine uskladi{tene 4803ba~ve (2267,664 m3) niskog isrednjeradioaktivnog otpada.


JAVNOST

Konferencija za novinare u NE Kr{ko

Remont od 4. rujna do 1. listopada

V. Jelavi} i S. Ro`man govorili su o radu NE Kr{ko izme|u dva remonta te o remontu u ovoj godini

Uz uobi~ajene remontne radove, u ovomremontu su planirani i:- zamjena termo elemenata za mjerenjetemperature primarnoga sustava- pregled penetracija reaktorske glave metodomvrtlo`nih struja i ultrazvukom- preventivna zamjena brtvi na obje reaktorske crpke- pregled reaktorske posude u okviru programastalnog nadzora opreme (ISI program)- redovni periodi~ni remont visokotla~ne turbine- pregled opreme 400-kilovoltnog rasklopnogpostrojenja- pregled i sanacija tre}eg preljevnog polja brane naSavi- pregled sekundarnih cjevovoda nedestruktivnimmetodama.

Tijekom remontne zaustave, izvode se i planiranemodifikacije, koje obuhva}aju pobolj{anja, dopune ilipromjene opreme i tehnolo{kih sustava elektrane.Proizlaze iz svjetske prakse ili iz vlastitih zahtjeva zapove}anjem razine nuklearne sigurnosti, pouzdanostirada i lak{eg upravljanja opremom. Prije svega sunamijenjene pove}anju raspoloìvosti sigurnosneopreme i elektrane u cjelini, a time i kvaliteti ipouzdanosti njenog rada. U ovogodi{njem remontu bit}e izvedeno pribli`no 30 modifikacija. Me|u ve}ima su:- zamjena alarmnog sustava u kontrolnoj sobi- zamjena 220 V DC baterije- zamjena instrumentacije za kontrolu razine uizmjenjiva~ima topline na klasi~nom dijelu elektrane- zamjena izmjenjiva~a topline rashladnog sustavakomponenata sekundarnog kruga.

Tijekom 27 dana remonta, u NEKr{ko }e se uvesti pribli`notrideset tehnolo{kih novostiradi pove}anja razinesigurnosti i stabilnostielektrane u sljede}em gorivomciklusu koji }e, za razliku oddosada{njihdvanaestomjese~nih, trajati 18mjeseci

>

Radovi u remontu

Glavne modifikacije uovogodi{njem remontu

Prvog listopada 2004. godine, u nazo~nosti @eljkaTom{i}a, pomo}nika ministra u Ministarstvu gospodarstva,Ivana Mravka, predsjednika Uprave HEP-a, ~lanova Uprave iposlovodstva te poslovnih partnera HEP-a, u DP Elektraâkovec u pogon je pu{tena nova trafostanica 35/20/10 kVMursko Sredi{~e. Njezina temeljna funkcija je napajanjesjevernog dijela Me|imurske ùpanije elektri~nomenergijom.

TRAFOSTANICA SPREMNA ZATRANSFORMACIJU NA 20 KV NAPON

Kako je naglasio direktor DP Elektra âkovec RatimirOrlovac, cijela je trafostanica, osim za{titne opreme, djelodoma}ih stru~njaka. Gra|evinski projekt izradilo je, podnadzorom DP Elektra âkovec, Me|imurjeinènjering-âkovec, a elektromonta`ni DP Elektraâkovec, prema ideji Kon~ara-Zagreb. Gra|evinske radoveizvelo je Me|imurje graditeljstvo-âkovec, a izvedbenielektro-projekt, isporuku elektromonta`ne opreme imontaù Kon~ar-Inènjering za energetiku i transport, skooperantima. Sve ostale radove, kao i nadzor, izveli suradnici Elektre âkovec. Tro{kovi njezine izgradnje iznosilisu pribli`no 12 milijuna kuna. Maksimalna snagatrafostanice iznosi 2 x 8 MVA; ima devet 35 kV polja te 1920 kV polja. U sustavu je daljinskog upravljanja Elektreâkovec.

Prigodom pu{tanja u pogon, R. Orlovac je kazao:

- Ovo je prva na{a trafostanica koja je spremna zatransformaciju na 20 kV napon. Posebice napominjem dasu ovdje, me|u prvim postrojenjima u Hrvatskoj, ugra|enimetalom oklopljeni, plinom SF6 izolirani kompaktni sklopnimoduli, tip KSMA 38 kV, opremljeni vakuumskimprekida~em i tropoloàjnom vakuumskom rastavnomsklopkom, kojima se upravlja motornim pogonom, ru~no ilidaljinski, proizvo|a~a Kon~ar EASN- Zagreb.

Trafostanica je izgra|ena u neposrednoj blizini stareTS 35/10 kV Mursko Sredi{~e, koja je nakon pune 52godine, sada prestala s radom. Sve ve}a potro{nja i zahtjeviza osiguranjem kvalitetne distribucije elektri~ne energije natom podru~ju nametnuli su potrebu za njezinommodernizacijom. No, kako bi to zna~ilo znatne prekide uisporuci elektri~ne energije i veliku nepouzdanost rada,boljim rje{enjem pokazala se izgradnja novoga objekta,posebice jer je iziskivala tek malo ve}e tro{kove negorekonstrukcija stare trafostanice.

U SPOMEN ÂKOVE^KOJ MUNJARI

Istoga dana, povodom obiljeàvanja 111. godi{njiceDP Elektra âkovec, odràna je i prigodna sve~anost. Nazgradi ~akove~koga Paromlina, u ~ijem je dvori{tu namjestu dana{njih silosa nekada bila prva munjara uâkovcu iz koje je 1. listopada 1893. godine poteklaelektri~na energija, otkrivena je spomen-plo~a. âkovec je,tada, u posljednjem desetlje}u 19. stolje}a - prisjetili su seuzvanici - bio tek malo trgovi{te sa samo tri do ~etiritisu}e stanovnika na krajnjoj periferiji dviju dràva.

- Iz generatora Munjare, u sklopu tada{njegaParomlina, potekla je elektri~na struja i svojomsnagom upalila stotine àrulja rasutih po ~itavommjestu. Masovna primjena elekti~ne energije, najprijeza rasvjetu, a potom i za druge svrhe, ~ini taj doga|ajiznimno va`nim. To je prvi slu~aj takve primjeneelektri~ne energije u svakodnevnoj praksi na podru~judana{nje Republike Hrvatske, naglasio je R. Orlovac.Time je upravo tu, zaklju~io je, prije punih stotinu ijedanaest godina zapo~eo u po~etku jedinstven,premda u svojoj biti dvostruk proces: proizvodnja idistribucija elektri~ne energije. A, distribucija je ovdje,kako je ocijenio, ostala vaàn ~imbenik pro{losti,sada{njosti i budu}nosti ovoga grada i kraja.


NOVO

Pu{tena u rad TS 35/20/10 kV u Murskom Sredi{~uDP Elektre âkovec

Dva razloga za sve~anostTatjana Jalu{i}

Nalogom dispe~eru, Ivan Mravak pustio je u pogon TS35/20/10 kV Mursko Sredi{~e

Ratimir Orlovac na sve~anosti obiljeàvanja 111. godinaDP Elektre âkovec

Hrvatska -Svijet Dva hrvatska referata Na Konferenciji PSCE 2004 (Power SystemsConference & Exposition) IEEE Power Engineering Society,koja se odràva u New Yorku od 10. do 13. listopada o.g.,Hrvatska }e biti zastupljena s dva referata. Rije~l je oreferatima: «Raspadi (blackout) s gledi{ta operatorasustava, autora Nijaza Dizdarevi}a i Matislava Majstrovi}aiu Energetskog instituta «Hrvoje Poàr, Nike Mandi}a izHrvatskog nezavisnog operatora sustava i trì{ta iSnjeàne ]uji} ôko iz HEP Prijenosa te Kvaliteta energijeu distribucijskoj mreì nakon priklju~enja vjetroelektrane,autora Nijaza Dizdarevi}a, Matislava Majstrovi}a i Sr|ana@utobradi}a iz Energetskog instituta «Hrvoje Poàr».

(Ur)

Direktiva Europske unije 2001/77/EG o poticanjuproizvodnje elektri~ne energije iz obnovljivih izvora naunutra{njem trì{tu elektri~ne energije, kako se punim nazivomzove Direktiva iz naslova ovoga napisa, objavljena je uSlu`benom glasniku Europske unije 27. listopada 2001. godinete je tada stupila na snagu. Premda stara ve} tri godine, nesje}am se da je objavljen njezin prikaz, a ~esto se pozivamo nanju kada govorimo ili pi{emo o obnovljivim izvorima. [to to~nopi{e u njoj? U prvoj re~enici stoji da je svrha te Direktive porastudjela obnovljivih izvora u proizvodnji elektri~ne energije naunutra{njem trì{tu elektri~ne energije (tu se pod unutra{njimtrì{tem podrazumijeva trì{te Europske unije).

[TO SU TO OBNOVLJIVI IZVORI?

U smislu Direktive, pod obnovljivim izvorimasmatraju se: obnovljivi nefosilni izvori, zna~i vjetar,Sunce, toplina Zemlje, energija valova te plime i oseke,vodne snage, biomasa, deponijski plin, kanalski plin ibioplin. U tomu pod biomasom treba razumijevati:biolo{ki razgradivi dio proizvoda, otpadaka i preostalihtvari iz poljoprivrede (uklju~ivo biljne i ìvotinjsketvari) i {umarstva te s njima povezanih industrija, kao ibiolo{ki razgradive dijelove industrijskog i ku}anskogotpada. Odmah naglasimo: Direktiva obuhva}a svevodne snage iskori{tene u proizvodnji elektri~neenergije, a ne samo u malim hidroelektranama, kako se~esto pogre{no tuma~i.

Direktiva se mora provesti sukladno obvezama kojeje Europska unija prihvatila, zaklju~uju}i protokolUjedinjenih naroda o klimatskim promjenama iz Kyota.

S Direktivom su se morala uskladiti nacionalnazakonodavstva do 27. listopada 2003. godine. Svakadràva-~lanica mora svake dvije godine podnositi izvje{tajKomisiji Europske unije o napretku u ostvarenju nacionalnogcilja, a svake pete godine moraju aktualizirati nacionalni cilj opostotnom udjelu obnovljivih izvora u brutopotro{nji elektri~neenergije za sljede}ih deset godina unaprijed.

U MANJE OD DESETLJE]A - UDVOSTRUÎTIPOSTOTNE UDJELE KORI[TENJA OBNOVLJIVIHIZVORA

Nacionalni ciljevi koji se trebaju ostvariti do 2010. godinesu pove}anje udjela obnovljivih izvora u potro{nji ukupneenergije na 12 posto (stanje prije dono{enja Direktive jepribli`no 6 posto) te osobito udjela u bruto doma}oj potro{njielektri~ne energije od 22,1 posto (prije dono{enja Direktive 13,9posto), na razini cijele Europske unije. Zna~i, u manje od desetgodina treba prakti~ki udvostru~iti postotne udjele kori{tenjaobnovljivih izvora. Kako je zate~eno stanje u pojedinimzemljama-~lanicama EU vrlo razli~ito, to je ukupna zada}arazli~ito pridijeljena pojedinim ~lanicama, sukladno njihovomzate~enom stanju, prirodnim okolnostima, objektivnimmogu}nostima i rasporedu obveza prema protokolu iz Kyota,{to je prikazano u tablici.

Budu}i da je Direktiva donesena kada je Europskaunija imala 15 ~lanica, ona se do njezine dopune odnosisamo na tih 15 ~lanica. Bit }e zanimljivo vidjeti, osobito u

Hrvatskoj, kako }e se u zadanim ciljevima postaviti novihdeset ~lanica.

Zada}e su vrlo raznolike, od Portugala koji prakti~kine mora bitnije pove}ati udjel obnovljivih izvora doUjedinjenog Kraljevstva, koje treba ostvariti pove}anjeudjela s 1,7 na 10 posto ili Belgije, koja treba ostvaritipove}anje udjela s 1,1 na 6 posto. Vidimo da su postoje}iudjeli najve}i u Austriji – 70 posto i [vedskoj - zaokruèno49 posto. Obje zemlje daju – u okviru Direktive –napomenu da se udjel zate~ene i ciljne hidroelektri~neproizvodnje mora sagledavati u vi{egodi{njem nizu, uzev{iu obzir hidrolo{ke i klimatske okolnosti ba{ u promatranoj

godini. [vedska nagla{ava da u vla`noj godini njezinehidroelektrane mogu proizvesti 78 TWh, a u su{noj samo51 TWh.

Pove}anje udjela obnovljivih izvora premaDirektivi 2001/77/EG

Ako bi autoru ovoga napisa bio dopu{ten komentar,smatram da je mjesto i prigoda da se kaè kako je i todokaz da u Europskoj uniji ne postoji kriti~na masa dràvas vrlo visokim udjelom hidroenergije u elektroenergetskomsustavu te su jednom broju neke elementarne stvari iztoga podru~ja zapravo nedovoljno poznate. To je bitnona{im pregovara~ima o pristupu u ~lanstvo, jer je Hrvatskaprema udjelu hidroenergije odmah iza Austrije i [vedske.Naime, Hrvatska je 1997. godine ostvarila udjel kori{tenjavodnih snaga u ukupnoj potro{nji energije od 15 posto(kada se tomu pribroji i ogrjevno drvo, onda je taj udjel bio20 posto), a udjel hidroelektrana

u ukupnoj proizvodnji elektri~ne energije od 55posto (u ukupnoj potro{nji elektri~ne energije taj je udjelbio 41 posto, radi relativno velikog uvoza). Varijacijaproizvodnje samo u posljednjih deset godina iz

nepromijenjenog hidroelektranskog parka u Hrvatskoj bilaje izme|u 7,2 TWh (1996.) i 4,3 TWh (1993.).

U nastavku, Direktiva govori o potpori koju dràve~lanice – netrì{no – smiju davati proizvo|a~ima elektri~neenergije radi postizanja nacionalnog cilja te da ta potporatreba trajati najmanje sedam godina, kako bi se takvimproizvo|a~ima pruìla sigurnost u ulaganju.Dràve-~lanice morale su do 27. listopada 2003. godineuvesti izdavanje jamstva neovisne institucije, o podrijetluelektri~ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (takavcertifikat dobile su sve HEP-ove hidroelektrane).

Pitanje priklju~aka na mreù elektrana koje koristeobnovljive izvore te utjecaja na sustav i iz elektroenergetskogsustava, nije ure|eno uz dobro shva}anje sustava, premami{ljenju autora ovoga prikaza. Elementarno dâ, obveza jeoperatora prijenosne i distribucijske mreè da priklju~i takvuelektranu uz potpuno ili djelomi~no pokrivanje tro{kovapriklju~ka i nu`nih poja~anja u mreì; razumijeva se – dakako –da }e takvi tro{kovi biti pokriveni iz odobravanja pove}anenaknade za kori{tenje prijenosne i distribucijske mreè od straneregulatora, koju pla}aju svi kupci (premda to eksplicitno ne pi{eu Direktivi).

NEDOVOLJAN UTJECAJ TEHNOLOGA I TEHNIÂRA,A PREVELIK PRAVNIKA I EKONOMISTA!

Iz odredbi Direktive koje govore o dobitku {to bi trebaoimati elektroenergetski sustav, iz ~injenice da je elektrana kojakoristi obnovljivi izvor priklju~ena eventualno izravno naniskonaponsku mreù te da time ne angaìra prijenosnu mreù,proizlazi bitno nepoznavanje sustava. Nedovoljan je utjecajtehnologa i tehni~ara, a prevelik pravnika i ekonomista, pripisanju takvih direktiva! Elektrana na obnovljivi izvor angaìra iprijenosnu mreù i elektrane preostaloga sustava, bez obzira nanaponsku razinu priklju~ka. Naime, {to u slu~aju da je izostaodotok obnovljivog izvora (vjetar, Sunce) ili je on smanjen (vodnesnage) ili je, pak, elektrana na obnovljivi izvor (na biomasu ilitoplinu Zemlje) u kvaru!? Takozvane usluge sustava (odràvanjefrekvencije i napona, vo|enje sustava i ponovna uspostavanapajanja nakon poreme}aja) strûje po povezanoj mreì te se umnogim zemljama tro{kovi usluga sustava obra~unavaju i naukupnu vlastitu proizvodnju, neovisno o tomu je li je ijedankilovatsat preuzet iz mreè, samo ako je elektrana povezana nasustav.

Primjera radi: u njema~koj prijenosnoj mreì (koja jekrajem 2003. godine imala 14600 megavata uvjetroelektranama, najvi{e u svijetu, ali preteìto na sjeveru)nu`ne su hitne dogradnje. U njema~kom elektroenergetskomsustavu bitno je porastao udjel konvencionalnih regulacijskihelektrana kako bi potra`nju uskladili s neravnomjernomproizvodnjom vjetroelektrana; snaga vjetroelektrane ovisi otre}oj potenciji brzine vjetra, {to zna~i da ako se brzina vjetrasmanji dvostruko – snaga vjetroelektrane padne na osminu, {tomoraju trenutno sanirati regulacijske elektrane, neprekidno uvrtnji. Na jedan megavat inastalirane snage uvjetroelektranama treba u njema~kim okolnostima dràti 0,85megavata rezerve u drugim (konvencionalnim) elektranama. Tozna~i da vjetroelektrana {tedi gorivo, ali za sebe traì prakti~kijo{ jednu takvu elektranu u sustavu, pri ~emu }e stupanjiskori{tenja konvencionalnih elektrana biti umanjen (poskupit}e njihova proizvodnja), jer }e biti neoptere}ene u razdobljimakada ima vjetra. Sve to je njema~ka stvarnost, a ne naga|anje!

SKUPA PROVEDBA DIREKTIVE

Provedba Direktive traì mnogo novca! U austrijskimokolnostima zahtijeva godi{nje vi{e od stotinu milijuna eura teje dodatak na cijenu elektri~ne energije preuzete na niskomnaponu radi poticanja kori{tenja elektri~ne energije izobnovljivih izvora sredinom 2004. godine bio 0,24eurocenta/kWh i rast }e iz godine u godinu. U Njema~koj je zapoticanje obnovljivih izvora u 2003. godini prikupljeno pribli`nodvije milijarde eura. Doma}instva su pla}ala (kao i svi drugikupci) u toj godini 0,42 eurocenta/kWh za poticanje obnovljivihizvora, tako|er, uz rast tog dodatka iz godine u godinu.


EUROPA-HRVATSKA

Direktiva EU o obnovljivim izvorima energije

Razli~ite obveze zazemlje - ~laniceEuropske unije Marijan Kalea

Zemlja El.energija1997 (TWh)

Udjel obn.izvora1997 (%)

Udjel obn. izvora2010 (%)

Belgija 0,86 1,1 6,0

Danska 3,2 8,7 29,0

Njema~ka 24,9 4,5 12,5

Gr~ka 3,9 8,6 20,1

[panjolska 37,2 19,9 29,4

Francuska 66,0 15,0 21,0

Irska 0,84 3,6 13,2

Italija 46,5 16,0 25,0

Luksemburg 0,14 2,1 5,7

Nizozemska 3,5 3,5 9,0

Austrija 39,1 70,0 78,1

Portugal 14,3 38,5 39,0

Finska 19,0 24,7 31,5

[vedska 72,0 49,1 60,0

Ujedinj.Kraljevstvo

7,0 1,7 10,0

Ukupno EU 338,4 13,9 22,1

Najkasnije 30. studenoga ove godine,vjetroelektrana Ravna Pag, prva komercijalnavjetroelektrana izgra|ena u Hrvatskoj, zapo~et }ekomercijalnu proizvodnju elektri~ne energije, koju }eprodavati isklju~ivo Hrvatskoj elektroprivredi, osim onekoja joj je potrebna za vlastitu potro{nju.

Rije~ je o dopunskom izvoru hrvatskogaelektroenergetskog sustava.

Naime, Hrvatska elektroprivreda i hrvatskatvrtka Adria Wind Power d.o.o. potpisali su 19. rujna2001. godine petnaestogodi{nji Ugovor o kupoprodajielektri~ne eneregije iz vjetroelektrane Ravna na otokuPagu. Ugovorom je utvr|ena ukupna instaliranasnaga od 5.600 kW (na pragu 5.000 kW) i mogu}agodi{nja proizvodnja od 15 milijuna kWh, uzprosje~ne vjetrovne okolnosti.

Potpisivanju Ugovora prethodile su temeljitepripreme. Prije svega, obavljena su kontinuiranamjerenja vjetra, zapo~eta na podru~ju lokacije Ravnakrajem 1998. godine. Izmjerena je srednja godi{njabrzina vjetra od 6,4 metra u sekundi, a ekonomi~nimkori{tenjem vjetra smatra se srednja godi{nja brzinavjetra izmjerenog 25 metara iznad tla od najmanje 5,5metara u sekundi.

Budu}i da su na lokaciji Ravna izmjereni jaki i~esti udari bure i ve}i od 40 metara u sekundi,izabrana je vjetroturbina robusne konstrukcije dansketvrtke Vestas V52.

Montaà opreme je zapo~ela 19. kolovoza o.g.Budu}i da je u tvornici izra|ena ukupna oprema, zamontaù na lokaciji bila su potrebna samo tri dana.Dva dana trajala je mehani~ka montaà, a jedan danspajanje energetskih i upravlja~kih kabela.

Oprema je na lokaciju, gdje je prethodnopripremljen temelj, dopremljena kamionima. Dva sudopremila stup, svaki po jedan segment, jedan glavuvjetroelektrane s generatorom i reduktorom i jedan trilopatice vjetroturbine.

Na postavljeno tijelo stupa podignuta je glavavjetroelektrane. Nakon {to su se na tlu na glav~inuvjetroturbine montirale lopatice rotora odstaklopalstike i nakon {to je vjetroturbina podiguta ispojena na pogonsku osovinu – mehani~ka montaàje bila zavr{ena. Na lokaciji je postavljeno sedamvjetrogeneratora, snage po 850 kW.

Zna~i, uskoro }e jadranski vjetrovi – bura, jugo,tramontana, maestral, burin, levant...pokretati lopaticevjetroturbine prve komercijalne vjetroelektrane uHrvatskoj. Kada vjetroelektrana ne bude u pogonu ili kadane bude proizvodila dovoljno elektri~ne energije za vlastitepotrebe, Hrvatska elektroprivreda }e joj to osiguratisukladno vaè}im tarifnim stavovima za prodaju elektri~neenergije u Hrvatskoj. Elektri~nu eneregiju }e Adria WindPower isporu~ivati na mjestu priklju~ka vjetroelektrane nadistribucijsku mreù, prema elektroenergetskoij suglasnostikoju je izdalo DP Elektra Zadar.

VJETAR

Ravna na otoku Pagu - prva vjetroelektrana za komercijalnu proizvodnju

Uskoro elektri~na energija izsnage jadranskih vjetrova\. Su{ec

Pripremljen je temelj stupa

U zraku je i drugi dio stupa

Podiè se glava vjetroelektrne i...

Mehani~ka montaà zavr{ena je za dva dana

...vjetroturbina

Obnovljivi izvori energije su posljednjihgodina u Njema~koj u sredi{tu dru{tvenog ipoliti~kog zanimanja. Vjetroenergija, vodne snage,biomasa, geotermalna i Sun~eva energija trebajupruìti ve}i doprinos ekolo{ki prihvatljivojproizvodnji elektri~ne energije.

Njema~ka do 2012. godine treba smanjitiemisiju stakleni~nih plinova za 21 posto u odnosuna 1990. godinu. Do 2050. godine teì sesmanjenju CO2 emisije za 80 posto. Udjelobnovljivih izvora u proizvodnji elektri~ne energijetrebao bi se do 2010. godine pove}ati na 12,5posto bruto potro{nje elektri~ne energije. Cilj jeSavezne vlade da 2050. godine s proizvodnjom izobnovljivih izvora energije pokriva 50 postoukupne opskrbe energijom.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U NJEMA^KOJ

U 2001. godini iz obnovljivih izvora ispalionica otpada proizvedeno je ukupno 38 TWhelektri~ne energije. To je 6,5 posto njema~ke brutopotro{nje elektri~ne energije. Za 2002. godinupredvi|ena je proizvodnja iz obnovljivih izvora 45TWh ili 7,7 posto bruto potro{nje elektri~neenergije. Najve}i udjel te energije otpao je 2001.godine na hidroenergiju s 23,5 TWh, potom slijedivjetroenergija s 9,88 TWh (26,6 posto energijeobnovljivih izvora), biomasa i Sun~eva energija s2,02 TWh (5 posto proizvodnje obnovljivih izvora).Sun~eva energija sudjeluje u bruto proizvodnjielektri~ne energije s manje od 0,1 posto. O~ito jeda, srednjoro~no, Sun~eva energija ne moèpruìti ve}i doprinos proizvodnji elektri~neenergije u Njema~koj.

Prema studiji Instituta za energiju i okoli{,tehni~ki proizvodni potencijal elektri~ne energije izenergije Sunca je 1000 TWh/godi{nje, kad bi se utu svrhu iskoristili svi krovovi i slobodne povr{ine uNjema~koj.

U Njema~koj postoje zna~ajnienergetsko-ekonomski potencijali proizvodnjeelektri~ne energije iz biomase, u prvom redu izbiogenih krutih goriva te potom iz bioplina. Zaproizvodnju elektri~ne energije iz biomase mogu}eje maksimalno proizvesti 190 TWh elektri~neenergije godi{nje. Biomasa bi se mogla koristiti,prije svega, pri decentraliziranoj proizvodnji upoljoprivredi i {umskom gospodarstvu, pridodatnom izgaranju u konvencionalnimelektranama na ugljen i svugdje gdje nastajuvelike koli~ine otpadnog drveta.

TEHNI~KI POTENCIJALI GEOTERMALNEENERGIJE – PRIBLI@NO 310 TWh GODI[NJE

Prirodne pretpostavke za kori{tenjegeotermalne energije u proizvodnji elektri~neenergije u Njema~koj nisu pogodne. Ne postojetoplinski potencijali 100 oC blizu povr{inezemlje. Da bi se oni mogli koristiti, trebalo bi

dose}i dubinu od 4000 metara. Prednostgeotermalne proizvodnje elektri~ne energijejest u njenom mogu}em trajnom kori{tenju zapokrivanje temeljnog optere}enja, a isklju~enoje kori{tenje sezonski ili dnevno promjenljivekoli~ine elektri~ne energije. Lo{a strana suvisoki investicijski tro{kovi prije ulaska upogon. Tehni~ki potencijali geotermalneproizvodnje elektri~ne energije su vrlo veliki,pribli`no 310 TWh/godi{nje. Prema tomu,geotermalna proizvodnja elektri~ne energijemogla bi pokriti zna~ajan dio potro{njeelektri~ne energije u Njema~koj (poput veli~ineon i offshore vjetroenergije). Ako se rije{etehni~ki problemi i smanje investicijskitro{kovi, geotermalna energija bi mogla imatizna~ajni udjel u proizvodnji elektri~ne energijeiz obnovljivih izvora.

VODNE SNAGE – POTICAJIMA DO VE]E SNAGE

Unato~ sna`nom rastu vjetroenergije, vodnesnage su jo{ uvijek najva`niji obnovljivi izvorenergije Njema~ke. Najve}i dio elektri~ne energijeiz hidroelektrana se proizvodi u postrojenjimave}im od 5 MW. S dana{njom tehnologijom,iskori{teno je pribli`no 75 posto iskoristivoghidropotencijala. Zamjena postoje}ih postrojenjaili njihovo osuvremenjivanje je oteàno zbogte{kih ekonomskih ili ekolo{kih okvirnih uvjeta.Okvirne smjernice o vodnim snagama EU i njihovaprimjena stvara veliku nesigurnost. Osobitupozornost privukla je novelacija njema~kogZakona o obnovljivim izvorima energije. Nacrt"Grossen EEG Novelle" od 5. studenog 2003.godine predvi|a poticaje za elektri~nu energijuproizvedenu iz obnovljenih hidroelektrana dosnage 150 MW, s najmanje 3,7 centi Â po dodatnoproizvedenom kWh. Hidro postrojenja za koja seèli ostvariti navedeni poticaj moraju pove}atisnagu za najmanje 15 posto. Osim toga, nakonobnavljanja postrojenja, mora se ostvariti dobroekolo{ko stanje, u svakom slu~aju bolje odprethodnog.

DO 2010. – PROIZVODNJA IZVJETROELEKTRANA 31 TWh

Pri kori{tenju energije vjetra postavlja sepitanje koji prostor i koje mogu}nosti postoje zabudu}i razvoj vjetroelektrana na kontinentalnom ipomorskom dijelu Njema~ke. Primje}uje se trendda se trì{te onshore izgradnje pomi~e uunutra{njost Njema~ke. Za to postoje dva razloga:prvi je da na obali ima sve manje mjesta zaizgradnju novih vjetroelektrana, a drugi, da jerotor vjetroelektrane sve ve}i, zbog ~ega i toranjmora biti sve vi{i da bi vjetroelektrana moglakoristiti sna`niji vjetar. Ukupna snaga parkavjetroelektrana na kontinentalnom dijelu sljede}ihgodina mogla bi se udvostru~iti.


ISKUSTVA DRUGIH

Proizvodnja elektri~ne energije u Njema~koj u 2050. godini

Koliki je mogu}i doprinos obnovljivih izvora?Pripremio: Vladimir Dokmanovi}

U 2001. godini iz obnovljivihizvora i spalionica otpadaproizvedeno je ukupno 38 TWhelektri~ne energije, {to je 6,5posto njema~ke brutopotro{nje elektri~ne energije

>

Slika 2. Razvoj veli~ine rotora vjetroelektrane ovisno onjenoj snazi

Slika 1. Tehni~ki potencijali za proizvodnju elektri~neenergije iz obnovljivih izvora u Njema~koj

Za dostizanje cilja - udvostru~enja udjelaobnovljivih izvora do 2010. godine, mora - premastudiji Saveznog ministarstva za okoli{, za{tituprirode i reaktorsku sigurnost, u Njema~koj bitiinstalirano ukupno 15.000 MW uvjetroelektranama, od kojih 3.000 MW offshore.Od 2010. godine trebalo bi se u vjetroelektranamaproizvoditi 31 TWh ili {est posto ukupneproizvodnje elektri~ne energije u Njema~koj.

Njema~ki Institut za vjetroenergiju (Dewi)je 2002. godine procijenio da }e se uNjema~koj do 2007. godine izgraditi (on- ioffshore) 19.678 MW u vjetroelektranama.Prema strategiji Savezne vlade, do 2025./2030.godine moglo bi se u Njema~koj instalirati 20do 25.000 MW u offshore vjetroelektranama.Da bi se ostvario taj cilj, trebalo bi izgraditiprijenosnu mreù, koja bi tu energijutransportirala do naseljenih mjesta. Osim toga,na raspolaganju moraju biti konvencionalneelektrane, da bi se osigurala opskrba u vrijemekada vjetroelektrane ne proizvode.

U Njema~koj postoji tehni~ki proizvodnipotencijal energije vjetra od 110 do 330 TWhgodi{nje, ovisno o izgradnji offshorevjetroelektrana. Na ekonomsko kori{tenjenavedenog potencijala utje~u ~imbenici kao {tosu: stabilnost mreè (regulacijska energija),izgradnja prijenosne mreè, nesigurnosti gledeekonomskog razvoja i s tim nadolaze}i rizici upogledu offshore izgradnje te ekolo{ki zahtjeviusmjereni na za{titu krajobraza i dodatne mjere.

REZULTATI ISTRA@IVANJA INSTITUTA ZAENERGIJU I OKOLI[

Pokrivanje 50 posto bruto potro{njeelektri~ne energije Njema~ke obnovljivimizvorima energije u 2050. godini je vrloambiciozan cilj. Odlu~uju}a }e biti ekonomskaiskoristivost postoje}eg tehni~kog potencijala, atehni~ki razvoj u idu}ih 45 godina }e omogu}itiostvarenje toga cilja. Pri svim naporima koji se~ine u poticanju razvoja obnovljivih izvoraenergije, ne smije se zanemariti njihovaekonomska i tehni~ka u~inkovitost. Nemanikakvog smisla forsirati neekonomi~neobnovljive izvore, za koje treba izdvajati golemenaknade za poticaje i optere}ivati ra~unekupaca elektri~ne energije. Zakon o obnovljivimizvorima energije ide u pravom smjeru. Ubudu}e}e vjetroelektrane koje ne ostvare 65 postoreferentnog prihoda biti isklju~ene iz poticaja.Nadalje, smanjuje se naknada, odnosno poticajiza vjetroelektrane i biomasu na dva posto. Akose u srednjoro~nom razdoblju èli pove}atiu~inkovitost obnovljivih izvora energije, Zakon oobnovljivim izvorima energije treba op}enitousmjeriti na kriterije u~inkovitosti. Donesenemjere mogu biti samo prvi korak.


STRUKA

Svjetski energetski savjet

Otvorene sveenergetske opcije

U Australiji, u Sydney, je od 5. do 9. rujna o.g. odràn Svjetski energetski savjet stemom: Uspostavljanje i odràvanje energetskih sustava: izazovi i okolnosti za energetskudjelatnost. U radu Savjeta uime HEP-a sudjelovao je Ivo ôli}, ~lan Uprave za proizvodnju idistribuciju toplinske energije i distribuciju plina i energetsku u~inkovitost.

U okviru Savjeta odràno je i zasijedanje Izvr{ne skup{tine Svjetskog energetskogsavjeta, na kojoj su prihva}ena izvje{}a o radu u prethodnom razdoblju i prihva}eni poslovnii financijski planovi za idu}e trogodi{nje razdoblje.

Tako|er su izabrani novi ~lanovi radnih tijela Savjeta. ^lanom Study Committee (ekspertnapotpora studijama koje se izra|uju u okviru Svjetskog energetskog savjeta) izabran je dr. sc. GoranGrani}, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Poàr i predsjednik Hrvatskog energetskog dru{tva.Doneseni su zaklju~ci, koje zbog va`nosti i aktualnosti objavljujemo u cijelosti.

Uspostavljanje odrìvih energetskih sustavapostao je jasan prioritet energetskog sektora. Glavnizaklju~ak Svjetskog energetskog savjeta 2004. jest da jeodrìve energetske sustave mogu}e ostvariti, no postojemnogi izazovi kojima se hitno moramo pozabavitiukoliko ih èlimo ostvariti u ovom stolje}u.

Nedavni porast cijena energije vjerojatnonajavljuje dugoro~nu tendenciju. I dok }e to poticatiprijeko potrebnu energetsku u~inkovitost i investiranje,ono predstavlja velike pote{ko}e u {irenju pristupamodernim energetskim uslugama jednoj tre}inistanovni{tva koja ih jo{ nema, ili kojemu je pristup timuslugama nedostatan zbog nedovoljne gospodarskerazvijenosti. Energetski sustav koji odràva takvenejednakosti nije ni odrìv ni prihvatljiv.

Jednako tako, prekidi opskrbe – koje opetovanodoìvljavaju mnogi u zemljama u razvoju te raspadisustava koji su se 2003. dogodili u Americi i Europi –rezultirali su velikom, ekonomskom kaznom,podcrtavaju}i va`nost jam~enja sigurnosti opskrbe uglobalnom energetskom sustavu, koji je sve vi{eme|uovisan.

Uspostavljanje odrìvih energetskih sustavazahtijeva osiguranje tog pristupa i sigurnost opskrbe,istodobno izbjegavaju}i u~inke na okoli{ koji bi ugrozilidru{tveni i gospodarski razvoj u budu}nosti.

Iz raznolikih rasprava vo|enih tijekomtrodnevnoga rada Savjeta, Svjetsko energetsko vije}edonijelo je sljede}e zaklju~ke kako slijedi.

* Sve energetske opcije moraju ostati otvorene,niti jedna tehnologija se ne smije idealizirati nitidemonizirati. To uklju~uje konvencionalne opcije ugljena,nafte, plina, nuklearne i hidro energije (velike i male), teobnovljive izvore energije, dakako, u kombinaciji spove}anom energetskom u~inkovitosti. Svaka opcijapodlijeè nesigurnostima te si ne moèmo dopustitiodbaciti niti jednu. Raznolikost energetskih izvora jetemelj jakog sustava, ~ak i kada se optimalna kombinacijagoriva razlikuje s obzirom na lokalne okolnosti.

* Ve}i udjel ulaganja u globalnu infrastrukturumora se posvetiti energiji. Za to su klju~ne cijene kojeodraàvaju tro{kove . Energetski sustavi koji se usrednjoro~nom ili dugoro~nom razdoblju sami neispla}uju – nisu odrìvi. Zakonski okvir to morapriznavati te osiguravati stabilnosti i transparentnostkako bi pravodobno privukao potrebna ulaganja.

* Javlja se pragmati~niji pristup tr i{noj reformi.Sada svi priznaju da bi mogle biti potrebne trì{ne

intervencije (primjerice subvencije ili porezi) kako bi sepostigli glavni ciljevi, uklju~uju}i pristup energiji, sigurnostopskrbe, promociju inovacija i jednake mogu}nosti za sve– trì{te u kojem se utjecaj okoli{a odràva u cijeni. Takveintervencije omogu}uje pragmati~niji pristup istodobnoimaju}i na umu utjecaj na cijene, ali s nastojanjem da tobude u najmanjoj mogu}oj mjeri.

* Pouzdanost opskrbe elektri~nom energijomje prioritet. U industrijaliziranim zemljama kupcizahtijevaju sto postotnu pouzdanost, dok oni uzemljama u razvoju ~esto trpe prekide opskrbe, uzpoznati tro{ak tih prekida.

* Regionalna integracija elektroprivrednihsustava mogla bi potaknuti pristup opskrbienergijom i njezinu sigurnost. Regionalna sesuradnja mora unaprijediti kako bi se uskladio razvojenergetskih zakona i stvorila potrebna infrastruktura.Ona je tako|er klju~ za optimiziranje odnosavoda-energija.

* Klimatske promjene ozbiljan su globalniproblem koji zahtijeva promjene pona{anjapotro{a~a, ali i nudi potencijalne mogu}nosti. Touklju~uje pove}ani transfer u~inkovitih tehnologija izindustrijaliziranih u zemlje u razvoju te poticaje zaulaganje kroz dobrovoljno ili regulirano trgovanjeemisijama ili druge mehanizme.

* Tehnolo{ke inovacije i razvoj su vitalni zapomirenje pro{irenih energetskih usluga kako bi seprilagodile pravednijem gospodarsksom razvoju saza{titom okoli{a. Pobolj{anje postoje}e opskrbe ikori{tenje tehnologija klju~ni su za pove}anjeu~inkovitosti i smanjenje tro{kova te u~inak na okoli{, kaonajnovije opcije.

* Istraìvanje i razvoj se mora podupirati ja~e iu~estalije nego {to je to bilo dasad. To je preduvjetprijeko potrebnoj inovaciji.

* Mora se zadobiti i o~uvati povjerenje javnosti.To ovisi o transparentnosti energetskog sektora.Cijene koje odràvaju tro{kove ne}e uvijek bitipopularne me|u potro{a~ima. Bit }e potrebno velikorazumijevanje javnosti kako bi se prihvatile promjenei izbjegli politi~ki pritisci.

* Razumijevanje i povjerenje javnosti po~inje smladima. Deklaracija sa simpozija mladih jasnopokazuje va`nost koju mladi pridaju odrìvostienergetskih sustava i njihovo razumijevanje pitanja iizazova povezanih s postizanjem tog cilja u praksi.

Pokrivanje 50 posto brutopotro{nje elektri~ne energijeNjema~ke obnovljivim izvorimaenergije u 2050. godini je vrloambiciozan cilj, a odlu~uju}a }ebiti ekonomska iskoristivostpostoje}eg tehni~kog potencijala

>

One~i{}enje okoli{a je svakim danom sve ve}e. Tomone~i{}enju doprinose sve djelatnosti, a veliki udjel imaproizvodnja elektri~ne energije. Stoga EU pitanjuproizvodnje elektri~ne energije pridaje veliki zna~aj, jertime u znatnoj mjeri moè odlu~ivati i utjecati na razinubudu}eg one~i{}enja njenoga prostora.

Jedno od iznimno zna~ajnih pitanja EU jeproizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Misli sepritom na sve izvore koje pokre}e vjetar, energijaSunca, energija biomase i ostali oblici.

Veliki zamah u istraìvanju, instaliranju i proizvodnjiu proteklom razdoblju ostvaren je u podru~juvjetroelektrana. Zna~ajna sredstva pod iznimno povoljnimuvjetima te razli~iti vidovi dràvnih stimulacija ulaù se urazvoj, izgradnju i rast takve proizvodnje, {to je u suglasjus preporukama Kyoto protokola o smanjenju emisijestakleni~kih plinova. Naime, taj dokument propisuje,pojedina~no za svaku zemlju potpisnicu, koliko morasmanjiti emisiju {tetnih plinova u atmosferu. Krajni cilj jeukupno trajno sniènje razine one~i{}enja okoli{a. Najve}iproblem predstavlja smanjenje emisije CO2. Stoga seiznimno stimulira proizvodnja elektri~ne energije izobnovljivih izvora.

Deset zemalja - novih ~lanica u EU, donoserazli~itu energetsku strukturu izvora, jer one uvelikeovise o ugljenu (~esto lignitu) u proizvodnji elektri~neenergije i topline ili o uvezenim fosilnim gorivima.Pojedine zna~ajno ovise o nuklearnim izvorima.

Nove ~lanice su i podru~je za brzi napredak usektoru obnovljive energije. Raspolaù bogatim iskustvomste~enim u posljednjih 10 do 15 godina u drugim

dijelovima Europe i to, ne samo politi~kim istrukturalnim, ve} i tehnolo{kim i komercijalnim-iskustvom.

U EUROPI PREVLADAVAJU TERMOELEKTRANE INUKLEARNE ELEKTRANE

Kakva je struktura izvora za proizvodnju elektri~neenergije u Europi? U ukupnoj proizvodnji elektri~neenergije europskih zemalja prevladava proizvodnja utermoelektranama i nuklearnim elektranama (slika 1). Ona~ini najve}i dio ukupno proizvedene energije. Proizvodnjahidroelektrana ovisi o hidrolo{kim okolnostima i, zarazliku od proizvodnje termo i nuklearnim elektranama,stagnira 20 godina.

Izme|u starih i novih ~lanica EU postoji aktivnarazmjena znanja i iskustva. Primjerice, pro{le godine jeodràn interparlamentarni susret u Ateni, koji je biousredoto~en na deset novih ~lanica, povezuju}izastupnike zaduène za energetska pitanja, a posebnoobnovljive izvore - iz svih 25 zemalja. Jedan od na~inarazmjene iskustava su brojna regionalna i mjesnapartnerstva izme|u starih i novih ~lanica. Postizanjeciljeva, tako|er, zahtijeva pove}anje javne svijesti oobnovljivim izvorima i onomu {to mogu ponuditi, {tozahtijeva osobitu pozornost.

Prikupljanje podataka i njihova vremenskauskla|enost za svaku dràvu ponekad se ~ini nepremostivproblem. Zvu~i pomalo neobi~no {to se ~esto u tekstu kojislijedi spominje drvo kao energent. No, ne zaboravimo~injenicu da je u kori{tenju drveta (otpadne mase,trupaca, korijenja) Finska svjetski {ampion -(o tomu smopisali u HEP Vjesniku broj 157/197). Drìmo zanimljivim zasvaku zemlju, novu ~lanicu EU, izdvojiti specifi~nosti,odnosno potencijale obnovljivih izvora energije.

CIPAR- [AMPION PROIZVODNJEELEKTRI^NE ENERGIJE IZ SUNCA

Uvoz nafte ~ini 97 posto opskrbe primarnomenergijom na Cipru. Doslovno cijela energetskaproizvodnja se temelji na nafti. Energija iz obnovljivihizvora ~ini pribli`no 4,2 posto primarne energije, {toje u velikoj mjeri rezultat impresivnog solarnotermalnog trì{ta koje ova zemlja ima.

Politika i ciljevi

Ciparska vlada je donijela plan rada koji bitrebao vladinim subvencijama i poticajima potaknutiproizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao iu{tedu i racionalno kori{tenje energije u industriji idoma}instvu. Cilj je udvostru~iti udjel energije izobnovljivih izvora do 2010. godine - na 9 posto.

Solarno termalna

Do 2000. godine Cipar je postao jedna od vode}ihsvjetskih zemalja u solarno termalnim instalacijama.Kori{tenje solarno termalne energije je najzastupljenije udoma}instvima i hotelskom poslovanju, ali i ustakleni~kim agrikulturama. Isplativost solarnih kolektirapostiè se u roku od dvije godine.

Solarni kolektori na Cipru ukupno zauzimajupodru~je od 600 km2 (pribli`no 8m2 po stanovniku), au njima se proizvede 336 GWh energije godi{nje.Procijenjena emisija CO2 je 285 000 tona godi{nje,{to je pribli`no 10 posto ukupno ostvarene emisijeCipra. Najve}a solarna elektrana na svijetu snage je2,3 MW u Nizozemskoj, koja proizvede1,23 GWhelektri~ne energije godi{nje.

Hidro i vjetro energija te foto}elijeCipar nema instaliranu hidroelektranu i u idu}em

razdoblju u ovom sektoru se ne o~ekuje promjena. Porastse o~ekuje u sektoru vjetroenergije. Predvi|a se da }einstalirani kapacitet dose}i 0,2 GW do 2010. godine i 0,4GW do 2020. godine. Energetski zakoni na Cipru uklju~uju40 posto subvencije za tro{kove ulaganja u tehnologijufoto}elija, uz zajam~eni otkup po poznatoj cijeni (20eurocenti/kWh).

MALTA- NAFTA I PLINMalta u zadovoljenju energetskih potreba u

potpunosti ovisi o fosilnom gorivima - nema doma}eenergetske izvore. Elektri~na energija se proizvodi udvije elektrane s ukupnim kapacitetom od 580 MW iovisi o nafti i plinu.

Politika i ciljeviGlavni cilj energetske politike je osiguranje

opskrbe. Teì se razvoju sukladno petnasetogodi{njemenergetskom planu, u~inkovitom radu elektrana,premje{tanju sada{njih plinskih instalacija,u~inkovitoj uporabi energije, promoviranjuobnovljivih izvora i brizi za za{titu okoli{a.

Solarno termalna energijaPremda su stambena struktura, klimatski i

geografski uvjeti sli~ni onima na Cipru, solarno termalnatehnologija na Malti se nije razvila u tolikoj mjeri, unato~znatnom potencijalu. Otprilike 20 posto ku}ne potro{njeelektri~ne energije otpada na grijanje vode, a za grijanje ihla|enje prostora se skoro u potpunosti koristi elektri~naenergija. Ljetno vr{no optere}enje je sada ve}e odzimskoga zbog zahtjeva klimatizacije, {to otvaramogu}nosti za iskori{tenje solarne energije za tu svrhu.

Solarni grija~i vode mogu dati 0,03 Mte

primarnoj potro{nji energije do 2020. godine.Hidro i vjetro energija, foto}elijeHidropotencijal je za sada neiskori{ten, ali se

o~ekuje njegov porast na 30 MW do 2020. godine.Proizvodnja iz vjetra bi mogla rasti do instaliranogkapaciteta od 70 MW do 2010. godine i za jo{ 100 MWdo 2020. godine.

Malta ima ~etiri demonstracijska sustavafoto}elija priklju~ena na mreù na Sveu~ili{tu, aukupan instalirani kapacitet tih i drugih umreènihsustava je 7,5 kWp.

ESTONIJA - PROIZVODNJA IZ [KRILJCAEstonija je jedina zemlja na svijetu koja kao

primarni izvor energije ima naftu iz {kriljaca Njenepozama{ne rezerve pokrivaju 75 posto ukupne


ANALIZE

Obnovljivi izvori u novim ~lanicama EU

Zna~ajni europski poticaji zaizgradnju ~istih izvora energije

Deset zemalja - novih ~lanica uEU, donose razli~itu energetskustrukturu izvora, uvelike oviseo ugljenu (~esto lignitu) uproizvodnji elektri~ne energije itopline ili o uvezenim fosilnimgorivima, kao i o nuklearnimizvorima, ali su i podru~jepogodno za brzi napredak usektoru obnovljive energije

Pripremio: N.Mandi}

>

opskrbe energijom u Estonije i doslovce – elektri~naenergija se proizvodi iz termoelektrana koje koristenaftu iz {kriljca.

Estonija tako|er ovisi o uvozu fosilnih goriva.Ta zemlja trenuta~no za sve potrebe uvozi prirodniplin iz Rusije preko cjevovoda dugog 400 km.Norve{ka bi mogla postati drugi opskrbljiva~Estonije prirodnim plinom. Mali dio potencijalaestonskih obnovljivih izvora je iskori{teno. Ona imapribli`no 2 milijuna hektara {ume koji ve} dajupribli`no 3 milijuna m3 drvnog otpada i ogrjevnogdrveta godi{nje. Izvori biomase jo{ nisu preciznoprocijenjeni, ali u~inkovitija uporaba drvnebiomase u suvremenim sustavima grijanja ili uproizvodnji energije se ~ine kao logi~an sljede}ikorak.

Politika i ciljevi

Estonski energetski sektor je identificirao dvaglavna cilja: osigurati dràvi pouzdan izvor energije ito uz najniù mogu}u cijenu. Da bi se postigli takviciljevi, Vlada èli pove}ati u~inkovitost i pobolj{atipouzdanost proizvodnje i njene distribucije.Potaknula je inozemna ulaganja za pobolj{anjeinfrastrukture i olak{ala natjecanje i raznolikostproizvodnje u podru~ju energetike.

Novi energetski zakon je uveo feed-in tarifu zaobnovljive izvore - do 5,1 eurocenti/kWh. Pla}anje prematom zakonu }e se provoditi sve do kraja 2015. godine.

Vjetar

Trenuta~ni instalirani vjetrokapacitet u Estonijije 5 MW, a zna~ajan vjetropotencijal postoji upriobalju. Najbolje lokacije se nalaze du` balti~keobale i na velikim otocima Hiiumaa i Saaremaa.Kratkoro~no se o~ekuje izgradnja pribli`no 100 MWvjetroelektrana.

Mala hidro postrojenja

Estonija ima pribli`no 700 rijeka i pritoka,700 starih hidroelektrana, vi{e od 500 instaliranihturbina te pribli`no 100 brana koje bi se mogleopremiti suvremenim turbinama. One bi u tomslu~aju mogle podmiriti lokalne potrebe zaenergijom. Mala iskori{tenost hidropotencijala bise mogla ubrzo promijeniti zbog novogenergetskog zakona.

Foto}elije, solrarno termalna i geotermalnaenergija

Kapacitet foto}elija je40 sustava zasvjetionike, male krovove s foto}elijama instaliranekao pokusni projekti, nekoliko projekata koje jefinancirala EU ili estonski javni ili privatni sektor.Solarno termalni i geotermalni izvori nisu osobitorazvijeni i zastupljeni.

LATVIJA- ZNATNA PROIZVODNJA HE IPROIZVODNJA IZ TRESETA

Glavni energetski izvor Latvije je treset, kojizadovoljava znatan dio ukupnih energetskih potreba –procjenjuje se da treset i gorivo drvo ~ine 20 do 25 postoenergetskih potreba te dràve. Ugljen, nafta i plin semoraju uvoziti. Ipak, 75 posto energije proizvodi se uvelikim hidroelektranama, smje{tenim na tri ve}e rijeke.Me|utim, rije~ je o sezonskoj proizvodnji, koja moèzadovoljiti potra`nju samo (otprilike) jednu tre}inugodine. Vlada podupire ili osigurava inicijative za razvojmanjih hidro postrojenja.

Politika i ciljeviLatvija je prepoznala opskrbu energijom kao

prioritet i poduzela mjere kako bi pove}ala energetskusamostalnost do 2010. godine. Nova tarifa je 5Eurocenti/kWh, {to je dvostruko od prosje~ne cijene, zarazdoblje od osam godina od spajanja na mreù. Vlada,tako|er, poti~e razvoj novih hidro postrojenja i ve}ekori{tenje obnovljivih izvora, posebno drva, treseta i vjetra.

VjetarVjetropotencijal Latvije je zna~ajan na nekoliko

lokacija. Najbolja mjesta nalaze se du` balti~ke obale i okozaljeva kod Rige. Trenuta~no Latvija ima 23,8 MWinstaliranog vjetrokapaciteta, od ~ega ve}ina (19,8 MW)otpada na ''Veja'' , vjetro- farmu s 33 turbine instalirane utravnju 2002. godine na balti~koj obali. Latvijska vlada jeod tada donijela zakon, koji jam~i tarifu za prvih osamgodina rada vjetro turbine. Time je sva budu}eproizvedena energija iz vjetroelektrana na{la plasman-svog kupca.

Biomasa, solarno termalna i geotermalnaenergija, foto}elije

Kao {to je ve} spomenuto, gorivo drvo sekoristi, ali ve}inom u malim i naj~e{}eneu~inkovitim ku}nim postrojenjima. Solarni izvorisu mali, ali se ne isklju~uje mogu}nost za sezonskokori{tenje foto}elijskih sustava i solarno termalnihizvora. Zabiljeèno je samo 3 kWp neumreènogkapaciteta u 2003.godine. Geotermalni izvori suprona|eni u dvije regije (Riga i jugozapadnaLatvija).

LITVA- PROIZVODNJA IZ NELitva, tako|er, ovisi o uvozu energije pri

~emu je Rusija glavni opskrbljiva~ sirovom naftom.Od 1994. godine. Litva smanjuje potro{nju ugljenai traì druge izvore za proizvodnju energije. Ve}inaenergije se danas proizvodi u nuklearnimelektranama, uz termoelektrane na prirodni plin ilinaftu. Odre|ena manja koli~ina drva se tako|erkoristi za proizvodnju energije.

PolitikaNije planirano kori{tenje obnovljivih izvora za

proizvodnju energije u bliòj budu}nosti, premda je utijeku rekonstrukcija malih hidroelektrana. Jedan odprioriteta nacionalnog energetskog plana jekori{tenje lokalnih izvora i obnovljivih izvora energije.Odre|eni programi ve} su se zapo~eli ostvarivati.

Vjetar, biomasa i geotermalna energijaJedine dosad instalirane vjetro turbine su u rasponu

od 60 kW, ve}inom dizajnirane i izgra|ene tijekomdevedesetih godina pro{loga stolje}a. Planira se izgradnja''probne'' vjetro-farme od 4 MW u Butingu na balti~kojobali, ~ije financiranje nije u potpunosti rije{eno.

Litva ima geotermalne izvore s niskimtemperaturama vode, pa je njihova u~inkovitostmala. Sli~na nova tri opskrbna sustava su u izgradnji ikoristit }e toplinske crpke. Ukupni kapacitetgeotermalnih izvora je pribli`no 70 MW.

Odre|ena koli~ina drveta i drvene mase koristi se zaproizvodnju energije, a biomasa kao izvor energije i njenemogu}nosti jo{ nisu u potpunosti procijenjene.

MA\ARSKA – FOSILNO I NUKLEARNOGORIVO

Ma|arska ovisi o uvezenim fosilnim gorivimaza otprilike 60 posto primarne energije, a tijekomposljednjih deset godine ostalih 40 posto otpada naproizvodnju iz lignita, uz stalno smanjenje izprirodnog plina i nafte u doma}oj proizvodnji.

Obnovljivi izvori pokrivaju 1,7 posto ukupnepotro{nje primarne energije Ma|arske, ali pove}anjecijena fosilnih goriva mogu pove}ati izglede zakori{tenje obnovljivih izvora.

Politika i ciljeviMa|arska vlada je obe}ala pove}anje udjela

obnovljivih izvora na 6 posto, {to je skoro udvostru~enjetrenuta~nog iznosa. Otprilike 9,5 eurocenti/kWh se pla}au vremenu vr{ne potro{nje za energiju iz svihobnovljivih izvora (cijena za bilo koje drugo vrijeme je5,9 eurocenti/kWh) u roku osam godina.

Geotermalna energijaMa|arska predstavlja jedan od najve}ih potencijala

u Europi za nisko-temperaturne geotermalne izvore iBudimpe{ta se smatra europskim gradom s najve}omrazinom geotermalnog grijanja. Geotermalni izvori vi{eodgovaraju za grijanje nego za proizvodnju energije. To jetrenuta~no drugi najiskori{teniji obnovljivi izvor.Zabiljeèno je 810 aktivnih termalnih izvora 1995. godine(324 je zatvoreno krajem 1993.godine). Proizvodnjatermalne vode se smanjila s 490 milijuna m3 u 1989. na190 milijuna m3 u 1993. godini i od 1990. godine nije biloulaganja u njihov razvoj. Ukupna instalirana termalnaenergija iz toga izvora je 750 MW.

VjetarDanas Ma|arska ima 2 MW umreènog vjetro

kapaciteta, ali jedna projekcija pokazuje da bi bilomogu}e instalirati 800 MW tijekom sljede}ih desetgodina. Prema novom zakonu, licenciraneelektroprivredne kompanije su obvezatne prihvatitiproizvodnju obnovljive energije, sve dok onaodgovara odre|enim tehni~kim zahtjevima. Cijena jezajam~ena u rasponu od 6,5 do 9,5 Eurocenti/kWh,ovisno o dobu dana kad je energija isporu~ena.

Foto}elije i solarno termalna energijaTrenuta~no instalirani kapacitet je 80 kWp, od

~ega je 72 kWp neumreèno. Prema procjenamastru~njaka postoji pribli`no 30.000 i 40.000 m2


EU - 10 Primarni oblici energije u proizvodnji elektri~ne energije 2002. godine u (%)

instaliranih solarno termalnih kolektora razli~itekvalitete i trajnosti, {to je 3 do 4 m2 na tisu}ustanovnika. Podru~je s kolektorima se pove}ava za1000 m2 godi{nje.

POLJSKA- DOMINIRA TERMOPROIZVODNJA

Poljskim energetskim sektorom dominira ugljen - ikameni i lignit. Industrija ugljena je jedna odnajrazvijenijih i najve}ih grana poljske industrija. Plin sekoristi prete`no u industrijskom i sektoru ku}anstva – 80posto ku}anstva sada koriste prirodni plin za kuhanje ipoja~ano prelaze na plinsko grijanje. Obnovljivi izvori susudjelovali u poljskoj potro{nji primarne energije sa 4posto 2001. godine i to ve}inom iz hidro energije i drvnihostataka. Obnovljivi izvori pokrivaju 1,3 posto opskrbeelektri~nom energijom. Stru~ne analize pokazujupotencijal obnovljive energije koji bi pokrivao skoro 60posto doma}ih potreba za primarnom energijom. Ve}inatehni~kog potencijala je povezano s biomasom – drvom idrvnom ostacima, kao i ostacima iz agrikultura.

Politika i ciljeviPoljska politika prema obnovljivim izvorima provodi

se sukladno smjernicama EU i Kyoto protokola. U rujnu2000. godine je prihva}en prvi dokument koji propisuje topodru~je, a glavni cilj je pove}ati udjel obnovljivih izvora uprimarnoj energiji na 7,5 posto u 2010. godini i na 14posto u 2020. godini.

Propis iz prosinca 2000. godine kao ciljpostavlja proizvodnju iz obnovljivih izvora od 7 postodo 2010. godine pomo}u sustava kvota.

BiomasaProizvodnja iz biomase (pribli`no 2,5 posto u

2002.godini) su ve}inom u toplinarskom sektoru, gdjedominiraju manja postrojenja (vi{e od 100.000 malihi postrojenja srednje veli~ine, ukupnog procijenjenogkapaciteta ve}eg od 5.000 MW, proizvodnje 88.300 TJtopline), ali i postrojenja na iverje, javno grijanje naslamu i CHP biomasu u pulpi i papiru u industrijipoku}stva. Plinske elektrane (njih 25) su proizvele22,3 GWh elektri~ne energije i 100 TJ topline u2002.godini.

Geotermalna energijaGeotermalni izvori s nadoknadivom energijom

u Poljskoj iznose vi{e od 30 000 Mte, stemperaturama vode izme|u 35C i 130C na 1000 -3000 metar dubine.

VjetarPoljska ima 52 MW vjetroturbina instaliranih u

posljednje tri godine. Ve}a postrojenja postoje uCisowo - 18 MW blizu Darlowa i 30 MW u Zagorzeuna balti~koj obali. Postoje predvi|anja o izgradnjikapaciteta od 1.600 MW u sljede}ih pet godina.

Foto}elijeTrenuta~no je instalirano pribli`no 60 kWp

–neumreèno, dok je 47 kWp spojeno na mreù .Mala hidro postrojenjaPoljska ima vi{e od 100 malih crpnih

hidroelektrana, koje se koriste za pokrivanje vr{nogoptere}enja. Me|utim, iskori{tava se samo pribli`no13 posto njihova godi{njeg potencijala od pribli`no12 milijuna kWh iz zbog visoke cijene.

Solarno termalna energijaProcijenjeno je iskori{tavanje od pribli`no

40.000 m2, {to je 1 m2 na tisu}u stanovnika. Udjeluvezenih kolektora je pribli`no 40 posto.

Ê[KA- TE NA UGLJEN I NESkoro dvije tre}ine primarne energije je iz

~vrstih goriva proizvedenih u zemlji. Ugljen se izvozi(preteìto u Slova~ku, Njema~ku i Austriju), dok seelektri~na energija u ê{koj proizvodi najvi{e izlignita. Postoje tako|er nuklearne elektrane ihidroelektrane. Premai podacima iz 2000. godine,8,25 PJ elektri~ne energije proizvedeno je izobnovljivih izvora, od toga 5,66 PJ iz velikih te 2,45PJ iz manjih hidroelektrana s biomasom kaoizvorom. Iz biomase se, tako|er, proizvodi 85 postood 24,7 PJ ukupne proizvodnje topline iz obnovljivihizvora u 2000. godini. Predvi|a se za 2010. da bi se8,05 posto ukupne opskrbe energijom moglodobivati iz obnovljivih izvora, s udjelom biomase od3,28 posto.

Politika i mjereNova energetska politika ima cilj posti}i 5 do 6

posto elektri~ne energije iz obnovljivih izvora do2010. godine i 8 do 10 posto do 2020. godine. Zato jeodre|ena nova tarifa za elektri~nu energiju izfoto}elija od 2 eurocenta/kWh te smanjen uvozniporez na opremu za obnovljive izvore.

HidroenergijaRepublika ê{ka ima dugu tradiciju

proizvodnje turbina za hidroenergiju. Mnogemale hidroelektrane, koje su radile prije pedesetihgodina pro{loga stolje}a su bile napu{tene zbogpoliti~kih razloga, pa ako se rekonstruiraju,odnosno instalira 220 MW kapaciteta, iz togaizvora moglo bi se dobiti 835 GWh godi{nje.

VjetarKrajem 2001. godine uvedena je nova tarifa

od 9,5 eurocenti/kWh, {to je minimalni iznos kojidistribucijske tvrtke moraju isplatitiproizvo|a~ima energije iz vjetra te, osim toga,moraju prihvatiti novu opskrbu. Na nekolikopodru~ja izmjerena je brzina vjetra od 0,8 do9m/s i procijenjen je potencijal od 600 - 700 MW.Krajem 2002. godine radni vjetrokapacitet je bio7 MW, koji se preteìto sastoji od manjih turbinapodignutih u devedesetim godinama pro{logastolje}a.

Foto}elijeOd svih zemalja srednje Europe, ê{ka ima

najve}i instalirani kapacitet foto}elija od 150 kWp(120kWp je umreèno).

Geotermalna energijaDosad je instalirano 100 toplinskih crpki s

ukupnim kapacitetom od 2 MW.

SLOVA^KA- TE NA UGLJEN I NESlova~ka uvozi pribli`no 80 posto svoje primarne

energije, od ~ega je pribli`no tre}ina proizvedena izugljena, a pribli`no 45 posto elektri~ne energije proizvodise u nuklearnim elektranama, 37 posto iz fosilnih izvora ipreostalih 18 posto iz hidro izvora. Obnovljivi izvori (osim10 MW iz velikih hidroelektrana) ~ine samo 1,6 postoukupne proizvodnje primarne energije, ali Slova~ka imazna~ajan potencijal za razvoj i napredak u ovom podru~ju.

Politika i ciljevi

Slova~ka planira uskladiti svije energetskezakone s onima u EU. Glavni prioritet je razviti sektorbiomase, posebno za grijanje. Cilj je pove}atidoprinos obnovljivih izvora u izvorima primarneenergije na 4 posto do 2005.godine.

BiomasaBiomasa ima veliki potencijal za rast s

raspoloìvim izvorima u {umarstvu, agrikulturi iotpadnim tvarima iz procesa obrade drveta iindustrije hrane. Velik je i potencijal u sektorugrijanja, osobito za manja ku}anstva i javno grijanje.Cijena biomase za javno grijanje bi mogla bitikonkurentna nafti.

Hidro, geotermalna i vjetroenergijaPostoji pribli`no 250 lokacija pogodnih za male

hidroelekrane, koje bi zajedno mogle imati kapacitetod 93 MW.

Identificirano je 26 perspektivnih lokacija zaiskori{tavanje geotermalne energije, a vjetro projektod 2,4 MW (4 turbine od po 600 kW) se planiraizgraditi sjeverno od Bratislave.

SLOVENIJA –TE, NE, HEUvezena nafta i plin ~ine vi{e od polovice ukupne

opskrbe primarnom energijom u Sloveniji. Pribli`no 95posto potro{nje ugljena je iz vlastitih rezervi lignita, asmanjenje kori{tenja toga goriva }e se nastaviti i sljede}ihgodina. Ugljen ima veliku va`nost u proizvodnji energije,ravnomjerno raspore|ene izme|u termo, hidro inuklearne energije. Obnovljivi izvori ~ine pribli`no 10posto proizvodnje primarne energije, a polovica otpadana hidroenergiju, koja ovisi o hidrolo{kim okolnostima.Prema podacima kori{tenim za ovu analizu, {to se ti~eugljena, Slovenija je sli~na ostalim zemljama - ~lanicamaEU.

Politika i ciljeviU Sloveniji je prihva}ena va`na energetska

strategija 1994. godine s ciljem postizanja uvjeta zasigurnu i pouzdanu opskrbu potro{a~a i uz briànodnos prema okoli{u. Postoje dodatne mogu}nosti zahidro, geotermalnu, vjetroenergiju i biomasu, a Vladanudi financijske poticaje samo za promoviranjevjetroenergije i drugih obnovljivih izvora.

Hidro, geotermalna energija i biomasaObnova postoje}ih malih hidroelektrana i

pove}anje kapaciteta postoje}ih velikih elektrana jedio Vladine energetske strategije za obnovljive izvore.Dodatnih pet lokacija uz Savu bi moglo pove}atiinstaliranu snagu za pribli`no 200 MW novog hidrokapaciteta do 2010. godine. Sustavno prou~avanjegeotermalnih izvora traje od 1982. godine. Drvo idrveni briketi su va`no gorivo za grijanje prostora,osobito u stambenom sektoru.

Latvija i Slovenija imaju najve}u hidroproizvodnju od svih novih deset ~lanica.

26 HEP VJESNIK 164 (204), rujan 2004

Obnovljivi izvori unose veliku nepoznanicu uostvarenje energergetske bilance. Osobito ako je ve}injihov udjel u ukupnoj proizvodnji energije. Primjerice,predvi|ena proizvodnja hidroelektrana ovisi ohidrolo{kim okolnostima, a rad vjetroelektrana oneizvjesnoj snazi i koli~ini vjetra. Jednako se moè re}iza Sun~evu energiju.

Moè se zaklju~iti da }e se za sada zadràtipostoje}a struktura proizvodnje elektri~ne energije,uz snaàn i zna~ajan prodor novih izvora. I dalje }ese proizvodnja elektri~ne energije temeljiti napostoje}oj tehnologiji sagorijevanja fosilnog inuklearnog goriva, uz nove izvore koji }edopunjavati budu}u decentraliziranu idiverzificiranu proizvodnju elektri~ne energije.

HEP Plin d.o.o. i Strojarski fakultet SlavonskiBrod su 24. rujna ove godine bili doma}ini 2.seminara o prirodnom plinu Natural Gas Osijek,odrànog u Osijeku. Seminaru je nazo~io veliki brojsudionika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji suse mogli informirati o najnovijim dostignu}ima kadaje u pitanju prirodni plin. Seminar su slu`benootvorili Zdravko Fadljevi}, direktor HEP Plina d.o.o ipredstavnik Strojarskog fakulteta u SlavonskomBrodu Pero Raos.

Z. Fadljevi} je govorio o tarifnom sustavu ipote{ko}ama zbog nekonzistentnosti zakonskihodredbi o djelatnosti distribucije plina. Naime,zakonski nije propisano da je opskrba plinomenergetska djelatnost, a ne postoji ni sustavnipristup tarifnom sustavu.

-U tarifnom sustavu koji predlaè HEP Plin, uop}im odredbama stoji primjena za krajnje kupce,gdje je dobiveno pravo distribucije i opskrbe zapovla{tene kupce, dobavlja~e plina i drugedistributere. S druge strane, omogu}ava sepriznavanje punog iznosa tro{kova nabavljenogplina, sve tro{kove trajne, pouzdane i kvalitetneopskrbe, povrat uloènih sredstava u izgradnju kao irazvoj i unaprje|enje poslovanja, naglasio je Z.Fadljevi}.

O temi Energija za energiju zanimljivo predavanjeodrào je akademik Boò Udovi~i}, upozoriv{i i nanajnovije svjetske doga|aje, koji upravo potvr|ujuneodrìvost odrìvog razvoja. Akademik Udovi~i}naglasio je, izme|u ostaloga, da kod izrade planova iprojekcija treba voditi ra~una o potro{nji energije zapridobivanje odre|enog oblika energije te potrebi da se,kolikogod je to mogu}e i opravdano, koristre oblicienergije bez energetskih pretvorbi.

NEOPREZNOST POLITIÂRA MO@E SE ODRAZITI INA OPSKRBU ENERGIJOM

- Budu}i da je prirodni plin jedan odnajpoèljnijih prirodnih oblika energije (dobro

izgaranje, mala potro{nja energije za pridobivanjeplina, malo one~i{}enje okoli{a...)treba ga koristitiza izravno dobivanje topline, s visokim stupnjemkorisnosti, a ne treba zaboraviti da je prirodni plinosnovna sirovina u prehrani (umjetna gnojiva), uorganskoj i anorganskoj kemiji, sirovina u farmaciji,sirovina za dobivanje vodika (gorive }elije,transport), podsjetio je B. Udovi~i}.

Kada je rije~ o neodrìvosti odrìvog razvoja B.Udovi~i} je upozorio na o~ekivanja u budu}nosti,budu}i da je, prema njegovim rije~ima, vrijemejeftine energije - pro{lo.

-Amerikanci su struku okrenuli naglava~ke, pasu umjesto tehnologa na prvim mjestima uodlu~ivanju pravnici i ekonomisti. Europska unijaopet srlja u okrilje Rusiji, jer ekonomski i politi~kièle napustiti termoelektrane na ugljen i nuklearneelektrane, okre}u}i se plinu kojega ima prakti~kisamo u Rusiji i to u nemirnim ju`nim podru~jima.Tako se neopreznost politi~ara moè odraziti i naoprskrbu energijom. Kod nas je na snazi zakon,prema ~ijim odredbama je zabranjeno ~ak iistraìvanje na podru~ju nuklearnih elektrana ilitermoelektrana na ugljen. To samo dokazuje gdjenam se nalazi znanost i koji je njen utjecaj udru{tvu, zabrinut je B. Udovi~i}.

PRIMJENOM NOVIH TEHNOLOGIJA DO U[TEDA IMANJEG UTJECAJA NA OKOLI[

O prora~unima plinske mreè Gasnet 4slikovitu su prezentaciju imali prof.dr.sc.ZdravkoVirag i doc.dr.sc. Mario [avar sa zagreba~kogFakulteta strojarstva i brodogradnje, dok je ohla|enju prirodnim plinom govorio dipl.ing.Miljenko Baborsky iz poduze}a Tehnokom Novetehnologije –Inènjering -Trgovina d.o.o.

Zajedni~ki rad Vijek trajanja polietilenskihcjevovoda prirodnog plina prof.dr.sc. Mladena

[ercera s Fakulteta strojarstva i brodogradnje,prof.dr.sc. Pere Raosa s brodskog Strojarskogfakulteta i mr.sc. Zlatka Tonkovi}a iz HEP Plina,predstavio je prof. M. [ercer.

Zapaèna je bila i prezentacija Uvarivanje~eli~nih plinovodnih priklju~aka bez obustavedobave prof.dr.sc. Ivana Samardì}a saStrojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu.Primjena tehnologije zavarivanja kod spajanja~eli~nih plinovodnih priklju~aka na plinovodnumreù od ~eli~nih cijevi pruà zna~ajne u{tede(novca i vremena), a prihvatljivo je sa stajali{tasigurnosti i o~uvanja okoli{a (nema rasipanjaenergije i one~i{}enja ~ovjekova okoli{a),nafla{eno je u predavanju.

Gosti iz Bosne i Hercegovine, dr.sc. \emalPeljto i mr. sc. Semin Petrovi} izIstraìva~ko-razvojnog centra za gasnu tehnikuprikazali su ekonomi~no kori{tenje prirodnog plinate sustavni pristup tehni~koj regulativi. Jednakotako, prikazana su iskustva iz Kantona Sarajevo isuradnja s me|unarodnim institucijama napodizanju kvalitete usluge.

Grijanje plinom visokih, velikih slaboizoliranih i otvorenih prostora, bila je tema kojuje, kao posljednji predava~ predstavio mr.sc.Luka ârapovi} iz poduze}a \uro \akovi} –Aparati d.d. Naj~e{}e je rije~ o prostorima kao{to su proizvodne hale, {portske dvorane, crkve,tr`nice, izlo`beni i ostali prostori koji zahtjevajudruk~iji pristup u odnosu na zagrijavanjestambenih prostora.

Na kraju je sve sudionike pozdravio JosipFri{~i} iz Hrvatske stru~ne udruge za plin, rekav{i dasu takvi seminari korisni i nu`ni, budu}i da je plinnezaobilazni energent. Podsjetio je na èlju da uskoroj budu}nosti prirodni plin u Hrvatskoj koristi trimilijuna ljudi.


STRUKA

Seminar o prirodnom plinu u Osijeku

Nove tehnologije i iskustvaDenis Karna{

Budu}i da je prirodni plin jedanod najpoèljnijih prirodnih oblikaenergije (dobro izgaranje, malapotro{nja energije za pridobivanjeplina, malo one~i{}enje okoli{a...),treba ga koristiti za izravnodobivanje topline s visokimstupnjem korisnosti. Ne trebazaboraviti da je prirodni plinosnovna sirovina u prehrani, uorganskoj i anorganskoj kemiji,sirovina u farmaciji, sirovina zadobivanje vodika...

>

Na Zagreba~kom Velesajmu je 15. rujna 2004.godine predstavljena Elektroenergetika, «~asopis zaproizvodnju, prijenos, distribuciju i kori{tenjeelektri~ne energije». Prema rije~ima predsjednikaUre|iva~kog odbora prof.dr.sc. Boè Udovi~i}a,~asopis je pokrenut s namjerom «reaktiviranjastruke», koja je - prema njegovim rije~ima - u na{emdru{tvu zanemarena u svim podru~jima, a posebiceu elektroenergetici.

- To se najbolje vidi u tomu da prakti~ki nemastudenata elektroenergetike, {to }e za Hrvatskuimati katastrofalne posljedice, ocijenio je B.Udovi~i}.

Premda, kako je rekao, u nas ve} postojeglasila koja se bave tim podru~jem, taj novi ~asopisnastojat }e stanje u elektroenergetici u Hrvatskoj isvijetu analizirati na stru~an na~in, naglasio je B.Udovi~i}.

Koncepcijski, Elektroenergetika }e nastojatiobjediniti stru~ni i informativni pristup, a autoritekstova bit }e eminentni stru~njaci, ukazao jeDavor Mladina, ~lan Ure|iva~kog odbora. Teme koje}e obra|ivati odnose se, izme|u ostalog, na radelektroenergetskog sustava, nadziranje i upravljanjete pu{tanje u pogon elektroenergetskih postrojenja,izgradnju novih elektroenergetskih objekata, obnovui modernizaciju postoje}ih, trì{ne odnose iorganizaciju elektroprivredne djelatnosti. U ~asopisu}e se predstavljati savjetovanja i simpoziji, iskustvainozemnih elektroprivrednih tvrtki, povijesnidoga|aji, doprinosi velikana iz struke, nove knjige i~asopisi...

Glavna tema prvog broja je obnova na{eTrafostanice 400/110 kV Ernestinovo, aprikazana je i HEP Proizvodnja - njezin zna~aj imogu}nosti u elektroenergetici Hrvatske, uziscrpan prikaz svih njezinih elektrana. Tu su inaslovi: «U Kaliforniji je deregulacija izazvalakatastrofu», «Kronologija mraka u Americi»,«Brojila utro{ka elektri~ne energije – pogled ubudu}nost», «Kontrola kvalitete pri izgradnjielektroenergetskih objekata», «Naprednetehnologije za izgaranje ugljena», «Primjenateorije pouzdanosti u analizi sigurnostitehni~kih sustava». Slijede napisi iz inozemnog idoma}eg tiska s elektroenergetskim temama,prikazi knjiga i tomu sli~no.

Kako je rekao Josip Moser, glavni urednikElektroenergetike, ona je namijenjena svimzainteresiranima za to podru~je, bilo da dolaze izelektroprivrede, elektroindustrije, s fakulteta, izznanstvenih institucija...

- @elimo da na{ ~asopis popuni prazninu ustru~noj literaturi na podru~ju proizvodnje,prijenosa, distribucije i opskrbe elektri~nomenergijom. @elimo da dosegne dovoljnu razinustru~nosti i informiranosti, ali da ~itateljstvo neoptere}uje prevelikom znano{}u i formulama,zaklju~io je J. Moser.

Izdava~ Elektroenergetike je Kigen, a izlazit }e~etiri puta godi{nje.

Tatjana Jalu{i}


STRUKA

Predstavljen prvi broj~asopisa Elektroenergetika

Stru~ni pristupelektroenergetskim temama

Predstavnici svih kadrovskih slu`bi HEP-aokupili su se 7. rujna 2004. godine u sjedi{tu HEP-a uZagrebu, radi poblièg upoznavanja s ovogodi{njimprogramom poticajnih mjera za prestanak radnogodnosa. Sukladno Odluci Uprave HEP-a d.d., odnosnodirektora d.o.o., poticajne mjere za umirovljenjeradnika HEP-a, osim otpremnine, obuhva}aju imogu}nost dokupa mirovine putem ROYALmirovinskog osiguranja d.d. iz Zagreba.

Predstavnici ROYAL mirovinskog osiguranja,Ivo Bula{, predsjednik Uprave sa suradnicama\ur|om Lovenjak-Lepotinec, Jasminom Bandur iSnjeànom Kuhar, predstavili su pobliè institutdokupa mirovine kao na~ina trajnog pobolj{anjafinancijskog poloàja u mirovini.

Dokupljena mirovina doìvotni je dodatak namirovinu iz HZMO te ima ostala njezina obilje`ja:ispla}uje se mjese~no, pove}ava se u jednakompostotku dva puta godi{nje, a ostvarivo je i pravo naobiteljsku mirovinu pod jednakim uvjetima kao i kodosnovne mirovine. Podrobnije informacije opoticajnim mjerama svi zainteresirani radnici mogudobiti u svojoj kadrovskoj slu`bi ili u ROYALmirovinskom osiguranju.

Ur., Snimila: D. Jurajev~i}

Dokup mirovine putemRoyal osiguranja

PREZENTACIJA PROGRAMA POTICAJNIH MJERA

Predstavnici Royal mirovinskog osiguranja i Antun Crni},direktor Direkcije za pravne, kadrovske i op}e poslove HEP-a

U sjedi{tu HEP-a u Zagrebu odràna jetijekom tri rujanska dana edukacija ekonomista izjednog dijela HEP grupe iz podru~ja internerevizije i kontrole. Predava~i su bili doc.dr.sc. BorisTu{ek, prof.dr.sc. Lajo{ @ager i stru~ni radniciSektora za internu reviziju i kontrolu HEP-a.

T.J.

EDUKACIJA U HEP-U

Ekonomisti u~e o internojreviziji i kontroli

Elektroenergetika }e nastojati objediniti stru~ni i informativnipristup, a autori tekstova bit }e eminentni stru~njaci

>

Predstavljanje ~asopisa Elektroenergetika na Zagreba~kom Velesajmu

Odluka o poticajnim mjerama za prestanakradnog odnosa u 2004. godini ovih je dana pobudilaveliko zanimanje radnika HEP grupe, a posebice onihkojima je namijenjena - radnicima koji ove godineispunjavaju uvjete za odlazak u prijevremenu ilistarosnu mirovinu. Oni koji prihvate ponudu UpraveHEP-a za sporazumni prestanak ugovora o radu radiumirovljenja, dobit }e u paketu:

- otpremninu za umirovljenje u iznosu 1/8 brutoprosje~ne mjese~ne pla}e ispla}ene radniku za triprethodna mjeseca prije prestanka ugovora o radu, a zasvaku navr{enu godinu neprekidnog trajanja radnogodnosa u HEP-u (~l. 86. Kolektivnog ugovora za HEPgrupu),

- dokupljenu mirovinu u iznosu razlike odmirovine ostvarene u HZMO-u do mirovine koja bi bilaostvarena da je navr{en odre|eni mirovinski sta` i/ilistarosna dob,

- poticajnu otpremninu (prema ~lanku 6.Odluke o poticajnim mjerama za prestanak radnogodnosa za 2004. godinu).

VA@AN ISKORAK UPRAVE HEP-a

Objedinjavanjem ovih triju mjera, UpravaHEP-a napravila je vaàn iskorak u zbrinjavanjuradnika pred mirovinom. Proteklih su godina radnicis uvjetima za mirovinu mogli izabrati samo jednu odpoticajnih mjera - ili isplatu jednokratneotpremnine ili dokup mirovine. Ove godine, prvi put}e radniku pripasti znatni nov~ani iznos ispla}enjednokratno (do 90.000 kuna za one koji u 2004.prvi put imaju uvjete za mirovinu, odnosno do72.000 kune za one koji su uvjete za mirovinu stekliprije 2004. godine) te doìvotna dokupljenamirovina koju ispla}uje Royal mirovinsko osiguranje.

Dokupljena mirovina je dodatak na mirovinuiz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i imanjezina najva`nija obilje`ja: ispla}uje se doìvotno umjese~nim iznosima, pove}ava se u jednakompostotku dva puta godi{nje i omogu}ava pravo nakori{tenje obiteljske mirovine.

Radnicima s ostvarenim uvjetima za starosnumirovinu, koji prihvate ovu ponudu, HEP }e dokupommirovine omogu}iti uve}ano mirovinsko primanje kojebi ostvarili da su ostali u radnom odnosu jo{ pet godina

.

Oni koji odlaze u prijevremenu mirovinu primat }edokupljenu mirovinu u iznosu umanjenja mirovine zbogranijeg umirovljenja prije stjecanja uvjeta za starosnumirovinu (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, zasvaki mjesec ranijeg umirovljenja doìvotno se izgubi0,34 posto mirovine, za jednu godinu 4,08 posto, a zapet godina ranijeg umirovljenja izgubi se ~ak 20,4 postomirovine).

Ovogodi{nja poticajna mjera u HEP-u zadovoljavai kratkoro~ne i dugoro~ne financijske potrebe budu}ihumirovljenika. Dok jednokratna otpremnina naj~e{}e

zavr{ava u brzoj potro{nji, s dokupljenom mirovinomdoìvotno se pobolj{ava financijski poloàj u mirovini.HEP je dokupom mirovine odlu~io doìvotno skrbiti zasvoje radnike, odnosno nagraditi ih za njihovdugogodi{nji doprinos rastu i razvoju poduze}a. Tu vrstukompanijske mirovine ve} ~etrnaest godina primanekoliko tisu}a umirovljenika iz vi{e od 180 poslovnihsubjekata u Hrvatskoj (Ina, Fina, bolnice, brodogradili{ta i

ostali). Me|u njima je i veliki broj biv{ih hepovaca koji,primaju}i svakog prvog u mjesecu dokupljenu mirovinu,na odre|eni na~in ostaju trajno povezani sa svojombiv{om radnom sredinom, pa je stoga ~esto nazivaju i

HEP-ova mirovina.

OTI]I ILI OSTATI?

Kolikogod je ovogodi{nja ponuda HEP-a vrlopovoljna, mnogi su radnici jo{ uvijek u dvojbi je li imisplativije oti}i u mirovinu ili ostati u radnom odnosu.Brojni su razlozi zbog kojih se èli odgoditi odlazak umirovinu, poput ~injenice da su mirovinska primanjapuno nià od pla}a, rastanka s dosada{njim na~inomìvota, ustaljenim obvezama, kolegama s posla i sli~no.No, tek mali broj radnika zna da odga|anje umirovljenjazna~i naj~e{}e i manju mirovinu. Taj se paradoks temeljina odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju, premakojoj se svake godine obra~unsko razdoblje, iz kojeg seuzimaju pla}e za izra~un mirovine, pove}ava za trigodine. Tako se ove godine visina mirovine izra~unavana temelju 25 uzastopno najpovoljnijih godina rada, dok}e se ve} sljede}e ra~unati na temelju 28 godina, i takoredom.

Val privatizacije, koji je ve} zahvatio velik broj

poduze}a u ve}inskom dràvnom vlasni{tvu nose}i sasobom velike promjene i neizvjesnost, uskoro }e uslijeditii u HEP-u. Posljedice toga procesa osjetit }e i najstarijiradnici, pa se moè zaklju~iti za{to je ove godine iznospoticajne otpremnine najstimulativniji upravo za radnike

kojima je paket poticajnih mjera ponu|en prvi put.

Oni koji su na pragu umirovljenja, do kraja ovegodine moraju donijeti jednu od najva`nijih ìvotnihodluka: ostati u radnom odnosu ili oti}i u mirovinu. Kakobi lak{e procijenili {to je za njih povoljnije, kadrovskeslu`be HEP-a uskoro }e svakom potencijalnomkandidatu za mirovinu dostaviti obrazac s opisom iznosanjegove jednokratne otpremnine te s iznosima mirovineiz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje idokupljene mirovine iz Royal mirovinskog osiguranja.


INICIJATIVE

Poticajne mjere za prestanak radnog odnosa

Dok su proteklih godina radnici suvjetima za mirovinu mogliizabrati samo jednu od poticajnihmjera - ili isplatu jednokratneotpremnine ili dokup mirovine -ove godine prvi put }e radnikupripasti znatni nov~ani iznosispla}en jednokratno (do 90.000kuna za one koji u 2004. prvi putimaju uvjete za mirovinu,odnosno do 72.000 kune za onekoji su uvjete za mirovinu stekliprije 2004. godine) te doìvotnadokupljena mirovina kojuispla}uje Royal mirovinskoosiguranje

Ovogodi{nje,vrlo povoljnepoticajne mjere

Bernarda Peji}, dipl iur.

>

Ve} ste mogli primijetiti da mi u PP HE Jugkontinuirano, uz elektri~nu energiju, proizvodimomagistre i doktore znanosti. Moè se pretpostavitida se i drugi dijelovi HEP-a mogu podi~iti sa sveve}im brojem zaposlenika koji su postigli vi{eznanstvene i specijalisti~ke stupnjeve obrazovanja,ali o njima - ~ini mi se - nema tko pisati. Meni nitijedan novi magistar (doktor) ne moè promaknutineka`njeno, pa se vjerojatno stje~e dojam da ih miimamo vi{e od drugih. Bilo kako bilo, PP HE Jug jedobio jo{ jednog mr.sc. i to Ivana Vrcu, direktora

Pogona HE \ale. On je, nakon poslijediplomskogstudija Financijski management na Ekonomskomfakultetu u Splitu magistrirao u lipnju ove godine.Tema njegova magistarskog rada je: Upravljanjetro{kovima odràvanja elektrana u uvjetimaliberalizacije trì{ta. Dakako, i ~ovjek i temazanimljivi su za ~itatelje HEP Vjesnika.

HEP Vjesnik: Jo{ ste jedan od brojnih na{ihinènjera koji se odlu~io za nastavak obrazovanja izpodru~ja ekonomije, to~nije financijskogmanagementa. Je li na tu odluku utjecaladirektorska funkcija koju obavljate i pripadnostmanagerskoj strukturi, ili su se, pak, poklopili i Va{iosobni stru~ni interesi?

Mr.sc. IVAN VRCA: I jedno i drugo. Posao kojiobavlja direktor hidroelektrane traì sve vi{e znanjao ekonomskim disciplinama i to posebno ofinancijama. Uvo|enjem trì{ta elektri~ne energije,pa makar samo u po~etnoj fazi, trì{no okruènjeulazi i u posljednji segment funkcioniranjaelektrane. Izrada planova te njihovo fizi~ko ifinancijsko ostvarenje dobilo je i drugu stranuzami{ljene poluge pokretanja poslova. Naime, uzuobi~ajene razloge pokretanja poslova uhidroelektrani kao {to su: kvar, pregled, spoznaja ostanju ili nova tehnologija - financijski u~inak sadaizravno i ravnopravno zauzima svoje mjesto. Znanjao financijama su potrebna i svima donose korist.Kada je prije ~etiri godine otvoren poslijediplomskistudij Financijskog managementa na EkonomskomFakultetu u Splitu nas nekoliko je upisalo taj studij inismo se pokajali.

HEP Vjesnik: U svom magistarskom raduop{irno obja{njavate problematiku upravljanja

tro{kovima odràvanja elektrana u sada{njim inovim uvjetima poslovanja. [to Vas je ponukalo naodabir upravo te teme?

Mr.sc. IVAN VRCA: Hidroelektrana je, sdana{njeg stajali{ta gledano, stari afirmiranitehni~ki sustav koji je bio novost u prvoj polovicipro{loga stolje}a, pa tro{kova temeljnih istraìvanjavi{e nema. Me|utim, kad vi{e hidroelektranapoveèmo u sustav, to je nova cjelina te se titro{kovi prenose na elektranu. Predmet mogaistraìvanja je pona{anje te cjeline.

Ako pretpostavimo da je znanje projektiranjapla}eno kroz investiciju i optere}uje elektranu kao isvaka investicija, znanje vo|enja i odràvanja jesadràno u procedurama, uputama i spoznajama, paje osposobljavanje i obrazovanje osoblja te njihovozapo{ljavanje onaj tro{ak kojeg imamo uhidroelektrani i kojim moèmo upravljati. Da bispoznali ove i druge tro{kove ne moramo ohidroelektrani znati puno. Brojni ra~uni za svakudjelatnost i zahvat stizat }e redovito. Ako èlimoupravljati tim tro{kovima i postavit ih u korelaciju snekim veli~inama, doga|ajima i procesima -moramo o elektrani znati sve i to s nekolikoutemeljenja.

Tako|er je va`no uo~iti da sklopovi i sustavi uhidroelektrani imaju dug ìvotni vijek i to nekoliko putadulji od tehni~kih proizvoda kojima smo okruèni(strojevi za pranje, ru~ni alat, automobili...), pa se odnosprema tro{kovima bitno mijenja u na{im uvjetima,sukladno promjenama gospodarskog i tehnolo{kogprostora. Mno{tvo obveza koje sada postoje uhidroelektrani utemeljeno je kad se tim obvezamadruk~ije pristupalo. Prate}i promjenu okruènja jednehrvatske hidroelektrane, jasno je da ona ve} svojomizgradnjom pod to~no odre|enimsocijalno-gospodarsko-politi~kim uvjetima nosizarobljeno vrijeme svoje izgradnje. Spomenuta relativnadugovje~nost jam~i joj, na ovim prostorima, izgradnjupod jednim uvjetima, a eksploataciju pod drugim. Uhrvatskom elektroenergetskom sustavu postoje vrlosuvremene elektrane, ali i one koje su davno napravljene.Zapanjuju}e je da na mreù moèmo sinkronizirati i bezikakvog straha u trajni rad uklju~iti stroj ~iji je projektantro|en jo{ u 19. stolje}u (?!). Zna~i li to da je energetikastarinska industrija, ili je do{lo do zastoja u razvoju?! I jeli napredak u energetici usporediv s napretkom u ostalimpodru~jima? Zadràvanje jednake tehnologije skorojedno stolje}e tako|er je zadràlo i organiziranje vodnihresursa, rije~nih tokova, akumulacija... Ukratko,angaìranje velikih prostora, {to je opet na neki na~in uaktivi bilance. To razmatranje je zanimljivo ako èlimo nafinancijskim trì{tima investirati u vrijednosnicetrgova~kih dru{tava koje imaju hidroelektrane. Velikipreokret bi se dogodio kad bi, pretpostavimo, gorivim}elijama, koje jedan vid energije pretvaraju u elektri~ni


RAZGOVOR S POVODOM

Mr.sc. IVAN VRCA, direktor Pogona HE \ale

Hrvatski energetski interes jelegitiman, stru~an i - nije grijeh!

Pripremila: Marica @aneti} Malenica

> Odlika hrvatske energetike je daje nadprosje~no spregnuta sosjetljivim okoli{em ikompliciranim rije~nim tokovimai ta je ~injenica strate{ka, a neenergetska spoznaja

U hrvatskom elektroenergetskomsustavu postoje vrlo suvremeneelektrane, ali i one koje su davnonapravljene - zapanjuju}e je dana mreù moèmo sinkronizirati ibez ikakvoga straha u trajni raduklju~iti stroj ~iji je projektantro|en jo{ u 19. stolje}u (?!)

>

bez mehani~kih dijelova, rije{ili proizvodnju energetskihproizvoda.

HEP Vjesnik: [to se podrazumijeva pod novimenergetskim proizvodima ?

Mr.sc. IVAN VRCA: Poticaj za novi energetskiproizvod moè do}i i sa strane kupca, ali u slu~ajuenergetike i od proizvo|a~a. Proizvo|a~ energijemoè se prilagoditi svim zahtjevima koje zakondopu{ta, a kupac zahtijeva. Ako to od proizvo|a~atraì pove}ane tro{kove, proizvo|a~ moè naposeban na~in stimulirati kupca da ublaì i prilagodisvoje zahtjeve obilje`jima elektrane (dnevnidijagram, raspored snage, ili neprekinutostnapajanja). Istina, moè traìti i od zakonodavca dazakonski ograni~i zahtjeve, pravdaju}i to bilougroàvanjem sustava, pogonskom sigurno{}udrugih potro{a~a, nemogu}no{}u da uz postoje}ucijenu energije udovolji zahtjevu… To je u trì{nimdru{tvima teè realizirati jer postoje drugi ponu|a~i.Kod trì{ta elektri~ne energije proizvo|a~, zapravo,preko tarifnog sustava inicira energetski proizvod tena taj na~in dio dobiti od pogodnije proizvodnjedijeli s potro{a~em. Kupac tako|er moè iniciratisvojim zahtjevima energetski proizvod, jer imadodatni prihod ili izostanak rashoda, ako energijunabavlja pod odre|enim obilje`jima, koje zahtijevanjegov pogon ili tehnologija. To je puno ~e{}i slu~aj.

Kad kupac ima zahtjev za odre|enimobilje`jem kWh, to iskazuje tako {to je spremanplatiti to obilje`je. U financijskom smislu, ono jenovi proizvod jer se proizvodi, ima tehni~kog ifinancijskog posrednika te se za njega ispostavljara~un. Model moèmo i dalje razvijati, odnosnozamisliti kao da postoji poseban dio elektrane, kojiproizvodi samo taj novi proizvod. Dapa~e, moèmopretpostaviti jednu virtualnu elektranu, u okvirupostoje}e, koja isporu~uje samo taj energetskiproizvod. Moèmo nadalje identificirati ostalaobilje`ja te virtualne elektrane, prema modelu kojivrijedi i za osnovnu proizvodnju kWh. Ovog setrenutka, prema kriterijima od kojih sam po{ao,moè identificirati pribli`no dvadeset energetskihproizvoda. Zaklju~ak je da su oni uvijek derivati triosnovna ~imbenika: snage, energije i pouzdanosti.Pri tomu, nisu svi vremenske funkcije i ne ovise svi onalogu nadre|enih sustava vo|enja energetskihsustava. Naime, neki su nastali stjecajem odre|enihokolnosti, pa ih ima i doista bizarnih. Primjerice,energija deponirana za slu~aj kvara, koja seisporu~uje pod odre|enim naponom i odre|enomsnagom u vremenskom razdoblju, a da do kvara nijedo{lo. Zna~i pla}eno je ono {to se nije ni dogodilo.Potom, ugovor o priklju~ku je zapravo najskupljienergetski proizvod, odnosno lokacija, jer je uvijekzahvat u prostor i pla}a se ~ak ako energija niti nete~e. Zanimljivo je da se moè i preprodati, zna~itrgovati, a da nitko nije izmjerio ni mA struje. îm sepojavi novi energetski proizvod, do}i }e do pritiskana zakonodavca da ga izdvoji iz obveze isporu~iteljaelektri~ne energije, jer bi to zna~ilo da potro{a~ ilipla}a ono {to ne koristi, ili proizvo|a~ isporu~ujeono za {to ima tro{kove koje ne napla}uje. Ra~uniza elektri~nu energiju }e biti sve sloèniji i sigurnose bez stru~ne pomo}i u budu}nosti ne}e mo}isklopiti energetski posao, osim za ku}anstva.

HEP Vjesnik: Neki od navedenih proizvoda, bezkojih sustav ne moè tehni~ki funkcionirati, trajno}e ostati izvan interesa trì{ta dok za druge,razvojem trì{ta i novih potreba, postoji - premaVa{im rije~ima - mogu}nost premije{tanja iznetrì{nog u trì{ni dio poslovanja. Moète li nam toobjasniti primjerom?

Mr.sc. IVAN VRCA: Veliki raspadi energetskihsustava hitro su inicirali jako zanimljiv energetskiproizvod, kojeg bismo uvjetno mogli nazvati obveznoulaganje u za{titu od raspada. To je o~ito proizvodiniciran od dràve i nije za sada trì{ni, ali svakako }eimati svoje proizvo|a~e (elektrane ili dijelove elektrana,komunikacijske i upravlja~ke puteve, softver, obu~eneljude, postupke upotrebe, zakonsku regulativu,dalekovode, postupke provjere i odràvanja, kao itro{kove). To su upravo nabrojena obilje`ja elektrane, pamoèmo re}i da }e veliki sustavi uskoro imati virtualnuelektranu koja }e ~uvati sustav od raspada. Dakako da }eona biti razbacana po razli~itim objektima i lokacijama.Sve te razbacane dijelove, na odre|eni na~in, objedinjujesamo jedan doga|aj: kontrola i upravljanje financijskimposljedicama postojanja s jednog mjesta. Taj energetskiproizvod je u fazi nastajanja i pod ~vrstom je kontrolomdràve, dapa~e u SAD-u je za njegovu strate{ku uporabuutemeljeno ono {to Amerikanci nisu nikad imali,Ministarstvo energetike. Moja je procjena da }eputovanje tog energetskog proizvoda od netrì{nogprema trì{nom potaknuti jedan potpuno novi igra~ nauvjetno re~eno energetsko financijskom trì{tu, a to suosiguravateljske kompanije. To je za njih sjajna prigodada od dràve preuzmu osiguranje svakog financijskiizmjerljivog u~inka raspada sustava i steknu prigodu zanovi posao i prihod. Dràve }e to jedva do~ekati, a silnasredstva osiguravateljskih sustava }e se usmjeriti usmanjenje mogu}nosti raspada i njihovog tro{ka. Naime,u povezanosti energetskih i financijskih trì{taneprestalno dolazi do transformacije energetskih ufinancijske proizvode i obrnuto. Potro{a~, kojeg je sada uduhu hrvatskog jezika bolje zvati kupac, ima dojam dasustav ima neograni~ene mogu}nosti, pa mu nije va`noje li energija u akumulacijskim jezerima, spremnicimanafte ili na ìro ra~unima. Uvjet su pogonski raspoloìveelektrane, slobodan pristup prijenosnim putovima,jednaka pravna norma na cijelom prostoru te ulazakosiguravateljskih dru{tava u energetiku sa svojimproizvodima, uz dakakoo ve} afirmirano financijskotrì{te.

HEP Vjesnik: Nastupaju li liberalizacijomtrì{ta i nove okolnosti za postoje}e kategorije kao{to su prihodi i rashodi, odnosno tro{kovi?

Mr.sc. IVAN VRCA: Liberalizirano trì{teproblematizira skoro sve stabilne ~imbenike kojisa~injavaju elektranu: ljudske resurse, tehnologiju itro{kove.

Povrh cjelovitog znanja, ljudi moraju trajnodokazivati osposobljenost za pojedine specijalnosti iovla{tenja. Provjere su tipizirane i uskla|ene sazakonskim i industrijskim standardima. Skorosveobuhvatni on line sustav nadzora i vo|enja jeu~inio spornim posadu, strukturu rasporeda posla,broj ljudi i njihovo radno mjesto. Nitko doista nijevi{ak, ali novi zaposlenik u hidroelektrani nemauzora u prethodniku. Jedno je sigurno: novi }e imatidruge zadatke, druga ovla{tenja i druga mjerila

uspje{nosti. U hidroelektrani, nakon odre|enogvremena, ne}e biti niti jednog klasi~nogelektrostrojarskog dijela, koji ne}e objavljivatiinformacije o svom stanju ili poloàju, u odnosu nareferentne veli~ine. Na lokalnu mreù }e stizativeliko mno{tvo podataka o svim tehnolo{kim iliprocesnim pozicijama ili doga|ajima. Server bazepodataka }e dobiti prigodu obra|ivati informacije oskoro svemu {to se nalazi u hidroelektrani. Lokalnamreà je budu}e mjesto velikog napretka.Sposobnost svakoga dijela da preko nje razgovara sostalim sustavima je odlu~uju}a za stvaranjeekspertnog znanja o remontima, radovima,zamjenama ili procjenama preostalog ìvotnogvijeka, tog najtajanstvenijeg zaklju~kamanagementa hidroelektrane, koji polako napu{tateoriju vjerojatnosti i ulazi u racionalno podru~je.Autodijagnostika, i to preko vanjskih komunikacija,omogu}ava odràvanje, uz najefikasniju potporuizloènu trì{tu. Tro{kovi i spoznaja o njima, postajutre}i i mo`da odlu~uju}i segment hidroelektrane.Oni }e dati ili oduzeti smisao pojedinim zahvatima uhidroelektrani. Modelom virtualne elektrane jepokazano da svaki rad u hidroelektrani ima odraz utro{ku, a cilj u servisiranju nekog energetskogproizvoda. Povratnu vezu za svaki energetskiproizvod moèmo zatvoriti modelom: profitabilnostproizvodnje – proizvodnja – prihod – tro{kovi -upravljanje tro{kovima. Tako|er moèmo racionalnodo}i do sljede}ih zaklju~ka: {to odre|enahidroelektrana moè isporu~iti trì{tu, koliko toko{ta i koliko vrijedi hidroelektrana na tom trì{tu.To se tim modelom moè istraìti i za skupinuelektrana te do}i do zaklju~ka kako formiratiprofitabilnu skupinu hidroelektrana itermoelektrana, a da se nadopunjavaju u osvajanjupoloàja na trì{tu odre|enog energetskogproizvoda.

HEP Vjesnik: Koji su to novi tro{kovi, koji }e sepojaviti funkcioniranjem trì{ta te kako }e se pratitii njima upravljanja?

Mr.sc. IVAN VRCA: O novim tro{kovima nemoèmo suditi s pozicija nepostojanja trì{ta.

Kad je uspostavljeno trì{te i kad postojeure|ene baze podataka o razvrstavanju tro{kova,odràvanja, procedura te baze energetskihproizvoda koji se realiziraju na trì{tu,pretraìvanjem tih baza moèmo do}i do spoznaja otim novim tro{kovima te ih pridruìti objektima. Podnovim tro{kovima podrazumijevamo tro{kovevezane za odràvanje kojih nije bilo, niti bi ih bilo danije novog proizvoda. To je doista sloèn posao injega na jednoj odre|enoj elektrani nije mogu}ejednostavno napraviti, odnosno te{ko je odredititro{kove koji ne bi ina~e nastali kod odràvanja ikvarova. Zaklju~ak je da }e posao biti sve lak{i kakobudemo popunjavali bazu podataka koju smoformirali po svim poslovima, planovima, rashodima,prihodima i energetskim proizvodima. To je posaokoji }e proiza}i iz relacijske baze podataka, alimoramo postaviti kriterije na upite i uvjete (sort,index, query...). Takav bi na~in pretpostavljao da suse sve izmjene dogodile zbog investiranja u noveproizvode, {to obi~no nije stvarnost, ali imaelemente koji su ispravni. Preslikavanje sa sli~nih


objekata u trì{nim gospodarstvima je tako|er na~inutvr|ivanja odjeka novog proizvoda na tro{koveodràvanja i ima odre|enih logi~nosti, ali gasvakako treba provjeravati s vlastitim pogonom.

HEP Vjesnik: [to podrazumijevate podpojmom virtualne elektrane kao zami{ljenimmjestom proizvodnje svakog energetskog proizvodate tipom organiziranja skupine elektrana?

Mr.sc. IVAN VRCA: Virtualna elektrana je plodinformati~ke obrade nad bazom podataka, kojasadrì prethodno identificirane i razvrstane sveakcije u elektrani. Ona u fizi~kom pogledu nemasmisla, ali upravljanje tro{kovima izdvaja je kaosuvislu cjelinu.

Elektroenergetika je prema suvremenimshva}anjima stara industrija, odlu~uju}a za ìvot uobliku kojeg poznajemo te jedna od okosnicaprogresa posljednjih stotinu godina. Razvoj jezapo~ela kao hrabra i profitabilna privatnainicijativa da bi, zbog iznimne va`nosti, tridesetihgodina pro{loga stolje}a postala dràvna strategija.Kraj 20. stolje}a i po~etak 21. ponovno je doìvjelapremje{tanje iz netrì{nog dràvnog okruènja upoduzetni~ko i privatno trì{no.

Sama proizvodnja tehnolo{ki je tvrdokornozadràla rje{enja koja su sli~na negda{njim, ali jesustav koji ~ine elektrane, mreà i potro{a~i doìvioburan i iznena|uju}i razvoj. Trì{te je u energetskisustav unijelo novu kvalitetu i iniciralo noveproizvode. Impuls koji je do{ao od trì{ta, prenio sena sve aspekte energetike: proizvodnju, odràvanje,prijenos, nadzor, cijene, tarife, distribuciju, tro{kove irazvoj. Odràvanje i tro{kovi povezani s njimdoìvjeli su i neprestano }e doìvljavatitransformaciju. Tro{kovi odràvanja }e, kao i nasvakom trì{tu, morati pratiti nove proizvode te bitipridodavani upravo onom kupcu koji ih inicira.Posebnost tro{kova koji servisiraju neki energetskiproizvod je u tomu da nikad svi ne}e biti isklju~ivotrì{ni. Zbog tehni~ke naravi energetskog sustava,neki }e morati biti dogovorno raspodijeljeni. Upravozbog toga nema smisla dvojba je li energija roba ilinije, nego koji to energetski proizvod trenuta~nonije trì{nog obilje`ja i koji }e ga tehnolo{kinapredak lansirati u trì{nu sferu. Ta spoznaja jeosobito va`na, jer novi energetski proizvodi su unastajanju i stalno putuju od netrì{nog prematrì{nom.

HEP Vjesnik: [to ste zapravo nastojali istraìtiu svom magistarskom radu i koliko su Vam u tomupomogle spoznaje o sada{njem radu elektranekojom upravljate?

Mr.sc. IVAN VRCA: Tkogod se bavigospodarstvom, a energetika je va`na gospodarskagrana, postavlja to poznato pitanje: koji je topokazatelj koji otkriva uspje{ni gospodarski subjekt i{to je potrebno pratiti da bi ostao uspje{an. Znanostje razvila mno{tvo sinteti~kih koeficijenata ikombinacija izvu~enih iz financijskih izvije{}a koji otomu govore. Za energetske subjekte to je malosloènije, a za one koje napu{taju netrì{nookruènje i ulaze u trì{te energetskih proizvoda,kao {to je slu~aj kod nas, skoro da i nema teorijskoguzora. Jednostavno re~eno, kad bi dobili nagospodarenje neku na{u hidroelektranu, bi li mogli

podmirivati sve obveze prema okolini, odràvati jepogonski spremnom, obnavljati je i upravljati, nakoji na~in je koristiti i bi li rezultat bio pozitivan?Ako rezultat nije prihvatljiv s financijskog stajali{ta,u {to treba uloìti da bude prihvatljiv?! Poku{ao samrazviti model koji bi, nakon odre|enoga razdobljainformati~kog pra}enja, dao odgovor na to pitanje.

HEP Vjesnik: HE \ale, kojoj ste direktor,posljednja je hidroelektrana izgra|ena u Hrvatskoj, au pogonu je ve} petnaest godina. Ima li, unovonastalim trì{nim uvjetima, nade za izgradnjunovih hidroelektrana u Hrvatskoj ?

Mr.sc. IVAN VRCA: Hidroelektrana \ale je lijepprimjer proizvoda koji bi mogli nazvati - dobrouravnoteèn projekt elektrane u sloènom kr{u naekolo{ki zahtjevnoj rijeci. Kao i sve na{ehidroelektrane, nosi otisak vremena u kojem jenastala. Odluka o izgradnji, zauzimanje prostora,na~in financiranja, preuzete obveze, izbor ljudi iproizvo|a~a opreme - sve to pripada pro{losti kojase vi{e ne moè opona{ati. Nove elektrane napravit}e drugi razlozi, opisani }e biti drugim normama, auspje{nost im ne}e vi{e biti strate{ka negofinancijska. Ure|enost energije koju dajuhidroelektrane je vrlo visoka i njihovo novo mjestoje sigurno kako bi, u suglasju s vjetroelektranama ilisolarnim elektranama koje to nemaju, pove}alekoeficijent ure|enosti sustava. Mislim da }e budu}emjesto investiranja biti taj novi energetski proizvod,vi{e nego nove hidroelektrane. Program razvoja kojije predstavila Uprava HEP-a donosi optimizam .

HEP Vjesnik: Poznati ste kao gorljivizagovornik o~uvanja hidroelektrana u na{imrukama, kao nacionalnoga blaga. U ~emu viditeopasnost od ulaska stranog kapitala u proizvodnudjelatnost HEP-a?

Mr.sc. IVAN VRCA: Voditi ra~na o vlastitominteresu je moralno i nije mana. [tovi{e, usuvremenom svijetu o~ekuje se da gospodarski subjektiracionalno poznaju i iznose svoje interese, a nestrahove. Ako razgovarate s nekim tko je rezerviranprema interesima institucije koju zastupa, to je najboljiznak da }ete morati jednog dana ponovno narazgovor, ili }e dogovori biti sporni. Hrvatski energetskiinteres je legitiman, nije grijeh i nije neeuropski inestru~an. Hrvatska dràva nije ~udo u Europi negostvarnost, pa je njena energetika specifi~nost, kao i kodsvake druge europske dràve. Odlika hrvatskeenergetike je da je nadprosje~no spregnuta s osjetljivimokoli{om i kompliciranim rije~nim tokovima. Ta~injenica je strate{ka, a ne energetska spoznaja. Stranikapital, koji je po~etkom pro{log stolje}a i zapo~eoelektrifikaciju Hrvatske, sada je drugoga tipa. Njegovamo} nije uvijek u suglasju s interesima prostora nakojem djeluje. O~it je za to primjer Kalifornije. Kada sesve zbroji, energeti~ari te ameri~ke dràve jednostavnosu zamolili dràvu da se ponovno, makar djelomi~no,vrati u energetski prostor ili nekoga prisili da izgradi iono {to odmah ne donosi dobit. Koga bi Hrvatskamogla zamoliti ?! Strani kapital }e sigurno do}i i u HEP,jer su financijska trì{ta anonimna, svima dostupna ibez uvjeta, ali mi ve} postajemo jaki pa }emo bitipreskupi lo{ima. A dobri su dobrodo{li.


RAZGOVOR S POVODOM

Mr.sc. IVAN VRCA, direktor Pogona HE \ale

> Kad kupac ima zahtjev zaodre|enim obilje`jem kWh, toiskazuje tako {to je spremanplatiti to obilje`je i ufinancijskom smislu ono je noviproizvod jer se proizvodi, imatehni~kog i financijskogposrednika te se za njegaispostavlja ra~un

Veliki raspadi energetskih sustavahitro su inicirali jako zanimljivenergetski proizvod, kojeg bismouvjetno mogli nazvati obveznoulaganje u za{titu od raspada,{to je o~ito proizvod iniciran oddràve i za sada nije trì{ni, pamoèmo re}i da }e veliki sustaviuskoro imati virtualnu elektranukoja }e ~uvati sustav od raspada

>

> Ure|enost energije koju dajuhidroelektrane je vrlo visoka injihovo novo mjesto je sigurnokako bi, u suglasju svjetroelektranama ili solarnimelektranama koje to nemaju,pove}ale koeficijent ure|enostisustava, tako da mislim da }ebudu}e mjesto investiranja bititaj novi energetski proizvod, vi{enego nove hidroelektrane

Liberalizacija trì{ta elektri~ne energije uvjetujenove na~ine poslovanja i modernizaciju u svhuostvarenja {to boljeg poloàja u odnosu na konkurenciju.S obzirom na ~injenicu da }e se u Hrvatskoj uskoro mo}ibirati opskrbljiva~a elektri~ne energije, potrebni su namnovi paketi ponuda kako bi kupci ostali vjerni HEP-u, a ikako bi HEP privukao nove kupce.

Konkurentsku prednost HEP moè ostvaritiuvo|enjem novih tehnologija, inovacija, podizanjemrazine znanja zaposlenika, optimiranjem poslovnihprocesa i sli~nim.

U DP ELEKTROJUG DUBROVNIK PREZENTIRANAAPLIKACIJA OPSKRBNE DJELATNOSTI

Glavni cilj pokretanja informatizacije poslovnihprocesa opskrbne djelatnosti HEP-a bio je unaprijeditiposlovanje s kupcima, {to podrazumijeva brù reakcijuna njihove primjedbe i zahtjeve te smanjiti tro{koveposlovanja, gubitke u poslovanju i za{tititi prihod.

Vi{i stupanj informatizacije omogu}ujeisporu~iteljima elektri~ne energije kvalitetnoupravljanje poslovnim procesima (informacije za sverazine managementa), upravljanje tro{kovima teupravljanje prihodima (naplata). Informatizacijaposlovne rezultate ~ini mjerljivima, {to je od velikeva`nosti jer nemjerljivi rezultati nisu ni upravljivi.

Projekt Modernizacija opskrbne djelatnostizapo~et je u travnju 2002. godine izradom projektnedokumentacije, koja je obuhva}ala analizuisplativosti, tehni~ku analizu, sistemske zahtjeve teanalizu kadrova. Dokumentom su definiranesljede}e faze projekta: faza analize, faza dizajna tefaza implementacije. Ubrzo, nakon odobrenjaUprave HEP-a, utemeljena su ~etiri tima za glavnapodru~ja: radne naloge, mjerne ure|aje, obra~un isalda konti. Osim njih, osnovani su i timovi za:marketing, CRM (Customer RelationshipManagement), managersko izvje{tavanje(reporting), analizu energetskih veli~ina, ugovaranje(Contract Management) te priklju~ke i EES.

U prvoj fazi analize poslovnih procesa timovisu analizirali postoje}u poslovnu praksu, predloìlipobolj{anja i zapisali procese koriste}i se u po~etkuUML-om (Unified Modeling Language), a kasnijespecijaliziranim alatom Casewise. Alat Casewiseomogu}ava stvaranja jedinstvenog repozitorijaznanja o poslovnim procesima te njihovu dinami~kusimulaciju.

Nakon faze analize, poslovni timovi su svojepodloge proslijedili informati~arima koji su pristupilifazi dizajna.

S obzirom na to da je strate{ko opredjeljenjeHEP-a postati regionalni igra~ poku{ali smo i na{esusjede zainteresirati za taj projekt. Tako smosudjelovali u natje~aju za nabavu aplikacijskogrje{enja Elektroprivrede HZ Herceg - Bosne.

Nakon vi{e od dvije godine rada timova uslijedilaje pripremna faza za pilot projekt. U razdoblju od 17. do29. lipnja 2004. godine, Tim za mjerne ure|aje i radnenaloge, Tim za obra~un, Tim za saldakonti i naplatu,

sistemska i DBA potpora i operativna potpora su, napilot lokaciji u DP Elektrojug Dubrovnik, pripremaliprezentaciju aplikacije opskrbne djelatnosti. Intenzivnimradom (izvan radnog vremena, blagdanima i vikendom)~lanovi timova, a pod stru~nim vodstvom @arkaMudrov~i}a, uspjeli su kvalitetno prezentirati sustav. Naprezentaciji su prisustvovali predstavnici EP HZ HB ipredstavnici managementa HEP-a.

U DP ELEKTRA KRI@ FAZA TESTIRANJA S PRAVIMPODACIMA POTRO[AÂ

Od 6. do 17. rujna 2004. godine timovi su nastaviliintenzivni rad u Nastavno-obrazovnom centru Velika,pod vodstvom zamjenika direktora Projekta @arkaMudrov~i}a. Skoro ~etrdeset ljudi sudjelovalo je u ovojfazi izrade aplikacije. Timovi su radili na doradiprogramskih rje{enja, integraciji programskih modula,testiranju pojedinih dijelova zajedno s poslovnimkorisnicima te pripremi za sljede}u fazu testiranja, kojase planira provesti sredinom listopada u DP Elektra Kri .

Naime, DP Elektra Kri` odabrana je za fazutestiranja s pravim podacima potro{a~a zbogveli~ine DP-a, velikog broja zaposlenika toga DP-akoji su sudjelovali u izradi aplikacije - mladih ljudikoji }e se brzo obu~iti za rad s aplikacijom. Kupci natom podru~ju, zna~i, uskoro mogu o~ekivati prvera~une za elektri~nu energiju primjenom noveaplikacije. Tijekom rada timova, pristigla je i vijest ona{em izboru kao najpovoljnijem ponu|a~u nanatje~aju u Mostaru, pa je to bila dodatnamotivacija timovima za rad. Sredinom listopadao~ekuje se potpisivanje ugovora s Javnimpoduze}em Elektroprivreda Hrvatske zajedniceHerceg-Bosne, d.o.o.

Kapaciteti Nastavno-obrazovnog centraVelika, koji se nalazi na ju`nim obroncima planinePapuk u turisti~kom centru Velika, po prvi put su bilipopunjeni. Povrh toga, zbog skoro neprekidnog radana izdvojenoj lokaciji NOC-a, svim sudionicima bioje omogu}en program slobodnih aktivnosti:vje`banje u teretani, igranje stolnog tenisa, biljara,badmintona, a vo`nja biciklom bila je doistapotrebna nakon cijelog dana provedenog pred

ra~unalima. U blizini je i kupali{ni centar «Toplice» stri bazena. Zanimljive su bile i planinarske ibiciklisti~ke staze.

Veliku pomo} u organizaciji rada aplikacije uVelikoj pruìo je Zvonko êvapovi}, rukovoditeljSlu`be za prodaju i odnose s potro{a~ima DP ElektraPoèga.

ODNOSI

Modernizacija opskrbne djelatnosti HEP-a

Novim paketima ponude zadràti kupce HEP-aMarija @uùl

Tina Jaka{a, koordinator rada timova

Opu{taju}e slobodne aktivnosti nakon naporna rada

^lanovi timova u NOC-u Velika, spremni za rad

ZAKON O RADU - ORU@JE RADNI^KOG VIJE]A

Podsjetimo, radni~ko vije}e (RV) ~ine radniciizabrani na neposrednim, slobodnim i tajnimizborima.

RV treba djelovati u sredi{tu ~etverokutaradnici - poslodavac - sindikati - nadzorni odbor.Ono od svih strana prikuplja informacije, na temeljunjih zauzima stavove te ih iznosi pred poslodavca ucijelom nizu zakonskih slu~ajeva. RV ima vrlo velikezakonske ovlasti i {irinu djelovanja, kao {to se vidi iztablice.

Suradnja kvalitetnog RV-a s radnicima,sindikatima i predstavnikom radnika u nadzornomodboru nije upitna (ili barem ne bi trebala biti), jersu svi u odnosu na poslodavca na istoj strani. Stogaje odnos prema poslodavcu klju~an.

RADNI^KO VIJE]E I POSLODAVAC: SURADNICIILI NEPRIJATELJI !?

Naravno da je poslodavac, na temeljunjegovih interesa, kao samostalno vode}e tijelo(management) ili, ako je u koncernu (grupi) kaotijelo upu}eno na naputke, u mnogim to~kamaprotivnik predstavnicima radnika, ali ipak neisklju~ivo. Naime, postoje i zajedni~ki interesi i dajedno poduze}e preìvi na trì{tu te pokaè dobreekonomske rezultate. Samo to moè trajno osiguratii zaposlenje i pla}u radnika. Ako poslodavacprimijeti da RV nije samo ko~nica nego i tvoracvlastitih ideja, iz toga moè nastati pozitivnasuradnja od koje mogu svi profitirati.

RV nikako ne bi trebalo postati tijelo pritiskana poslodavca, osim u slu~ajevima kr{enja zakona.Upravo suprotno, ono treba biti partner poslodavcu.A to }e postati ako prikuplja informacije, obra|ujeih, analizira te uspore|uje s planovima. Na temeljutih saznanja moè se zauzeti stav, uputiti pitanjeposlodavcu (primjerice, o porastu tro{kova,neravnomjernom izdvajanju sredstava za edukaciju,opravdanosti zapo{ljavanja novih radnika, ...) ili gasavjetovati (primjerice, na~in zbrinjavanja vi{karadnika, smanjenje tro{kova poslovanja, uvo|enjenovih tehnologija, ...).

Zna~i, bit je u pra}enju gospodarskog isocijalnog stanja u poduze}u. Svakom kvalitetnom ipo{tenom poslodavcu takav pristup RV-a mora bitiu interesu, jer se tako moè samo pove}atiprofitabilnost tvrtke. Ipak je ovdje, nedvojbeno,prvenstveno rije~ o za{titi i kontroli te RV odre|enepostupke jednostavno ne smije prihvatiti i mora imse suprotstaviti svim sredstvima.

RESTRUKTURIRANJE HEP GRUPE - OPASNOSTZA PRAVA RADNIKA

Nedavno je CS Bu{ko Blato izdvojena iz okriljatvrtke Proizvodnja d.o.o. i postala samostalnotrgova~ko dru{tvo (d.o.o.) u vlasni{tvu HEP-a.Sigurno je da svih 37 radnika CS Bu{ko Blato, danas,kada vi{e nisu u okrilju velike tvrtke, strahuje za


(NOVI) ODNOSI

Radni~ko vije}e (2)

Odlu~ivanje radnika u poduze}uOpseg

djelovanja

radni~kog

vije}a

Obveze

poslodavcaDjelovanje

Zakon o

radu

Kontrolira

- po{tivanje Zakona o radu, pravilnika o radu, kolektivnih ugovorate drugih propisa koji su doneseni u korist radnika,

- obra~unava li i upla}uje poslodavac uredno i to~no doprinose zasocijalno osiguranje.

^lanak 143.

Odlu~uje- o imenovanju i opozivu jednog ~lana nadzornog odbora(predstavnik radnika). ^lanak 158.a

Suodlu~uje

Poslodavacmoè samouzprethodnusuglasnostradni~kogvije}adonijetiodluku o:

- otkazu radniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ilineposredna opasnost od invalidnosti,

- otkazu radniku starijem od {ezdeset godina (mu{karac), odnosnopedeset pet godina ìvota (èna),

- otkazu predstavniku radnika u nadzornom odboru,

- otkazu ~lanu radni~kog vije}a,

- otkazu kandidatu za ~lana radni~kog vije}a koji nije izabran te~lanu izbornog odbora za razdoblje od tri mjeseca nakonustanovljenja izbornih rezultata,

- uvr{tavanju osoba u program zbrinjavanja vi{ka radnika, i to: zavrijeme trudno}e, kori{tenja porodiljnog dopusta, kori{tenja pravana rad u skra}enom radnom vremenu roditelja, odnosnoposvojitelja, kori{tenja posvojiteljskoga dopusta i dopusta zanjegu djeteta s teìm smetnjama u razvoju te petnaest dananakon prestanka trudno}e, odnosno prestanka kori{tenja tihprava,

- prikupljanju, obra|ivanju, kori{tenju i dostavljanju tre}imosobama podataka o radniku.

^lanak 146.

Savjetuje

Poslodavacmora traìtimi{ljenjeRV-a koddono{enjaodluka o:

- dono{enju pravilnika o radu,

- planu zapo{ljavanja, premje{taju i otkazu,

- o~ekivanim posljedicama koje za radnike mogu proiza}i pojavomnovog poslodavca ili vlasnika poduze}a,

- mjerama u svezi sa za{titom zdravlja i sigurnosti na radu,

- uvo|enju nove tehnologije te promjene u organizaciji i na~inurada,

- planu godi{njih odmora,

- rasporedu radnog vremena,

- no}nom radu,

- nadoknadama za izume i tehni~ko unaprje|enje,

- dono{enju programa zbrinjavanja vi{ka radnika.

^lanak 145.

Prati ianalizira

Poslodavacmoranajmanjesvaka trimjesecadostavitipodatke o:

- stanju i rezultatima poslovanja,

- razvojnim planovima i njihovom utjecaju na gospodarski isocijalni poloàj radnika,

- kretanju i promjenama u pla}ama,

- opsegu i razlozima uvo|enja prekovremenog rada,

- broju radnika koji su kod njega zaposleni na odre|eno vrijeme terazlozima za njihovo zapo{ljavanje,

- za{titi i sigurnosti na radu i mjerama za pobolj{anje uvjeta rada,

- drugim pitanjima osobito va`nim za gospodarski i socijalnipoloàj radnika.

^lanak 144.

Pregovara

ZOR omogu}uje nadopunu kolektivnog ugovora posebnimsporazumima radni~kog vije}a s poslodavcem. Ti se sporazumi trebajuodnositi na pitanja koja se rje{avaju na razini poduze}a i koja ina~e nerje{avaju strane kolektivnog ugovora ako one za to izri~ito ovlasteradni~ko vije}e.

^lanak 156.

^lanak 157.

svoju budu}nost. To ne zna~i da su ba{ kod njihunaprijed ugroèna radna mjesta, pla}e i op}enitoprava iz radnog odnosa. No, treba naglasiti kako jeHEP grupa jo{ uvijek u procesu restrukturiranja, pamoèmo o~ekivati daljnje cijepanje i razdvajanjepojedinih organizacijskih jedinica na dijelove koji }ebiti pogodni za privatizaciju. Svima je poznata~injenica da novi vlasnik koji teì profitu prvopoku{ava smanjiti prava radnika, kao i njihov broj.Zato je posebna pozornost potrebna upravo u na{adva najve}a dru{tva: HEP Distribuciji d.o.o. i HEPProizvodnji d.o.o.

Radnici (pa i sami sindikati) trebaju seunaprijed pripremiti i to upravo utemeljenjem RV-apo organizacijskim jedinicama. Poslodavac nijeduàn sindikatu, ve} samo RV-u, dostaviti podatkeva`ne za gospodarski i socijalni poloàj radnika upoduze}u. Predstavnik radnika u Nadzornom odborudodatno }e omogu}iti pravodobno djelovanje RV-a.

Nije dobro pouzdati se samo u sindikate ivjerovati da }e nam sko~iti u za{titu ba{ u onomtrenutku kada to bude potrebno. Da ne budepogre{no shva}eno, sindikati nisu problem, ~ak{tovi{e, oni trebaju odigrati glavnu ulogu u raduRV-a.

Budimo po{teni pa se osvrnimo naobe}avaju}i Program rada Uprave HEP-a d.d. zarazdoblje od 2004. do 2008. godine, koji je u HEPVjesniku predstavio predsjednik Uprave mr. sc. IvanMravak. U Programu je nagla{eno da svimsredstvima treba zadràti cjeloviti (integrirani) HEP,koji }e tada postati regionalni trì{ni igra~. Pri tomu}e se izraditi nova organizacija i sistematizacija,smanjiti tro{kovi poslovanja, umiroviti 2.000 radnikate pomladiti HEP s 1.000 novih radnika. To, pak, neumanjuje nu`nu pozornost radnika, jer rije~ je samoo Programu, a tek }e praksa pokazati ho}e li tako ibiti. Na temelju dosada{njega, sporogrestrukturiranja uz metodu poku{aja i pogre{aka,smatramo da nitko ne bi trebao unaprijed stavljatiruku u vatru za ostvarenje tog ambicioznogPrograma.

Pripremili:Denis Geto, dipl. ing.

Ivica Mudrov~i}, potpredsjednikTEHNOS-a


Radni~ko vije}e nikako ne bitrebalo postati tijelo pritiska naposlodavca, osim u slu~ajevimakr{enja zakona, nego upravosuprotno - partner poslodavcu,kojemu takav pristup mora bitiu interesu

>

PODSJETNIK

Prije stotinu godina

Tramvajem kroz ulice Pule

Prije jednoga stolje}a, Pulom je krenuo prvielektri~ni tramvaj. U vremenu sveop}eg austrijskogprogresa, Pula je tramvaj dobila pet godina nakon Rijeke,godinu dana nakon Lovrana, a ranije od Zagreba koji jeelektri~ni tramvaj dobio 1910. godine i Osijeka 1916.godine. Naàlost, tramvaj je Pulom prometovao samotrideset godina, ali o njemu svjedo~e brojne razglednicetoga doba, a ostao je u sje}anju starijih ljudi.

U VODE]OJ EUROPSKOJ RATNOJ LUCI TRAMVAJZAMIJENIO OMNIBUSE I KOÎJE

Javni promet u gradu zapo~eo je deset godinaprije tramvaja i veè se uz prometovanje dvaomnibusa te ve}eg broja ko~ija, koje su putnikevozile po ustaljenim linijama. Razvojem Pule kaovode}e europske ratne luke, rasle su i potrebe zaunaprje|enjem grada. Radi toga je austrijskoministarstvo èljeznica 1897. godine naloìlo ing.Rudolfu Urbanitzkyju izradu projekta za postavljanjetramvajske mreè, kojeg je kasnije realizirala be~katvrtka Wrede.

Konkretniji potezi poduzeti su ve} 1902. godine,kada predsjednik gradske komune Lodovico Rizziraspisuje komunalni zajam od 1.200.000 zlatnih kruna.Odlukom K.U.K. ministarstva financija u Be~u odobrenoje izdavanje 2.020 zadu`nica. Budu}i da su gra|anisporo kupovali zadu`nice, odgo|en je po~etakizgradnje, ali ubrzo su stvoreni potrebni uvjeti i tako jezapo~elo. Dvojica specijaliziranih stru~njaka spomenutetvrtke Wrede montirali su trole i uveli elektri~nuenergiju za potrebe tramvaja, ali i za gradsku i privatnurasvjetu.

Prvu tramvajsku trasu izgradila je tvrtka JakobaLudwiga Munza (isti je bio graditelj jednog dijela pulskihvila i hotela) i po njoj je 15. velja~e 1904. godineizvedena generalna probna vo`nja (premda su prveprobne vo`nje zapo~ele ve} u velja~i 1903. godine).Po~etkom godine pristigli su prvi tramvajski vagonitvrtke Weitzer iz Graza. Vagoni crvene i be` boje, duljine7,60 metara, teìne 5600 kilograma bili su podijeljeni udvije klase sa po ~etrdeset sjede}ih i 16 staja}ih mjesta.Za no}nih vo`nji unutra{njost tramvaja bila jeosvijetljena elektri~nim àruljama, a prugu je obasjavaloveliko prednje svjetlo. Postojala je i tre}a klasa koju su~inili otvoreni vagoni, dvostruko lak{i od vu~nih kola.

PROFITABILAN POSAO

Iz danas sa~uvanih tada{njih novinasaznajemo kako je prvi dan nakon otvaranja

prodano pribli`no 6500 karata, a nakon prva ~etirimjeseca i prije|enih 26.000 kilometara prodana je41.000 karata. Dobit je iznosila vi{e od 50.000austrijskih kruna, {to bi danas bilo mjerljivostotinama tisu}a ameri~kih dolara.

Od tramvajske remize koja se nalazila naju`nom dijelu grada (u naselju Stoja, u blizinidana{nje Tvornice cementa), tramvaj je prometovaoprema sredi{tu grada, granaju}i se u dvije trase.Lijeva trasa vodila je obalom prema èljezni~kojstanici, a desna sredi{tem grada prema sjevernomnaselju [ijana. Trasa prema [ijani pu{tena je upromet 1909. godine, a 1911. godine produljena jedo Crkve Gospe od Milosti na ulazu u grad. Grad jena taj na~in bio dobro povezan, a tramvajski prometbio je pove}an vikendom kada su gra|ani odlazili upoznato izleti{te, popularni Kaiserwald (dana{nju[ijansku {umu).

PULSKI TRAMVAJI ZAVR[ILI KAO STARO@ELJEZO ILI NA DNU MORA

Razvojem automobilske industrije do{lo jedo modernizacije prometa, ~ime je tramvajpostao nerentabilan. Nakon trideset godinaprometovanja tramvaj je prednost prepustiomnogo brìm autobusima tvrtke Gratoni. Svojuposljednju vo`nju ulicama grada je odvozio 16.lipnja 1934. godine, a o njegovoj sudbini postojedvojbe. Prema dokazanoj pri~i, tra~nice i vozila suprodani na licitaciji kao staro èljezo, dok jeprema predaji cjelokupni tramvajski inventarpotonuo negdje u Sredozemlju. Naime, Musolinije namjeravao unaprijediti novoosvojenu kolonijuAbesiniju u sjevernoj Africi, gdje je brodom poslaotada tako|er ukinutu prugu Pore~-Trst(popularnu Parencanu) i pulske tramvaje. Na putuje konvoj bombardiran i cjelokupni tovar zavr{iona dnu mora.

Osim spomenutih razglednica i sje}anja starihPuljana o postojanju tramvaja svjedo~e danaso~uvana remiza i mehani~arska radionica, ostacitramvajske trole (kop~e i stupovi) i tra~nica tetransformirani ostaci tramvajskih kola po dvori{timaprivatnih ku}a (stolci, prozori…). Tramvajski promet,koji je trajao samo tri desetlje}a, dokaz jesuvremenosti grada s po~etka dvadesetog stolje}a,ali i njegove sustavne elektrifikacije.

Jelena Rup~i}, Jasenko Zeki}

Udruga hrvatskih branitelja HEP-a 1991. –1995. osnovana je tijekom 1996. godine u Zagrebu.Osniva~ka skup{tina bila je potvrda i plod brojnihèlja, koje su u svim dijelovima na{e tvrtke nicale usrcima branitelja. êkao se znak, inicijativa, a ona jepotekla iz zagreba~ke TE - TO i tisu}ru~ke do~ekanas odobravanjem. Odmah potom krenulo se uosnivanje ogranaka u svim organizacijskimcjelinama u kojima su branitelji ìvjeli i radili. Danasznamo da Udruga ima 3.200 ~lanova, da svoj radostvaruje kroz ~etiri regionalna odbora i da joj se, od20. velja~e ove godine, na ~elu nalazi Tihomir Lasi},zaposlenik DP-a Elektrodalmacija Split. Do izborabio je ~lan Predsjedni{tva ogranka splitskog DP-a,potom dopredsjednik Regionalnog odbora za ju`nuHrvatsku, pa predsjednik toga Odbora te ~lanIzvr{nog odbora Udruge.

U na{em razgovoru s njim saznali smo ~ime suse rukovodili branitelji HEP-a osnivaju}i Udrugu,kako postiù da se njihov glas ~uje unutar i izvantvrtke i kakve su si postavili zada}e i ciljeve.

Vjesnik HEP: Koji su bili razlozi stvaranjaUdruge branitelja HEP-a?

Tihomir Lasi}: Ono {to nas je vodilo odsamoga po~etka bila je èlja da pomognemo.Prije svega, svojim kolegama braniteljima, urazli~itim okolnostima koje su ih nakon povratkaiz Domovinskoga rata do~ekale na njihovimradnim mjestima. Suo~eni smo bili sa svakojakimslu~ajevima, od neodgovaraju}ih radnih mjesta uokviru njihove stru~ne spreme do potpunogzaborava unutar organizacijskih shema, koje suse provodile tijekom njihova izbivanja iz radnesredine. Na{a èlja za pomo}i tako|er se odnosilana obitelji branitelja, poginulih ili invalidnih, naublaàvanje te{kog materijalnog stanja u kojemusu se mnogi na{li, ali i na svaki drugi oblikpotpore koji smo bili spremni pruìti. Uz to smo,kao jedna jaka udruga, èljeli ostvariti suradnju iizvan HEP-a u nizu humanitarnih akcija.

Vjesnik HEP: Vjerujemo da je za ostvarenjetakvih zamisli trebalo razumijevanje ~elnih ljuditvrtke. Na kakav ste odziv nai{li?

Tihomir Lasi}: To~no. Trebali su namrazgovori s poslovodstvom, od vrha prema niìmrazinama, i moram odmah naglasiti da smonai{li na veliko razumijevanje, ne samoposlovodstva, nego i svih zaposlenih koji su uovoj Udruzi prepoznali vlastite èlje da sepo{tenim odnosom prema radu moè pobolj{atiosobni status, ali i boljitak cijeloga HEP-a. KaoUdruga posebno smo cijenili doprinos onih ljudi

koji su u vrijeme rata, unato~ èlji da uzmupu{ku u ruke, morali obavljati radne obveze iomogu}iti funkcioniranje sustava. Mi njihovezasluge ne smijemo nikada zanemariti. Takosmo se i postavili. Ono {to ovdje neizostavnoèlim naglasiti je to da su moji prethodnici,svojim kvalitetnim moralnim uvjerenjem, podiglirad Udruge na vi{u razinu i njima moèmozahvaliti da je Udruga postala prepoznatljiva ipriznata.

Vjesnik HEP: Biti na ~elu Udruge je ~ast, ali iodgovornost. Kako }ete se Vi nositi s tim i kakvuUdrugu vidite u bliskoj budu}nosti?

Tihomir Lasi}: Ja sam u potpunostisvjestan {to sam odabrao od onoga trenutkakada sam prihvatio predsjedni~ko mjesto. Istina,to je bila najve}a ~ast, toliki je broj ljudi iz svihkrajeva Hrvatske dao za mene glas i to ba{ namoj ro|endan. Bio sam iznimno sretan. To jebilo priznanje mom dosada{njem radu, ali izajedni~ka nada da }emo i dalje uspje{nonastaviti. Zato èlim svojim radom dosti}irazinu mojih prethodnika, a ako okolnostidopuste, bit }u prezadovoljan ako krenemo i zakorak dalje. Uz redovan rad, koji svatko od nas uPredsjedni{tvu obavlja na svom radnom mjestu,potrebno je puno odricanja, puno anga`mana itruda da stvari teku uhodanim ritmom, dapomaèmo svojim ~lanovima, obiteljimabranitelja, da odràvamo {portske susrete... i sveostalo {to nas ~eka. A, to {to nas ~eka su nekateà vremena. Za sve nas u HEP-u, jer jeneupitno da }e i HEP uskoro krenuti uprivatizaciju. Ova Udruga èli da se taj procesobavi {to bezbolnije, da {to manje ljudi -posebice branitelja - ostane bez posla, da setakvi vi{kovi ako ih bude, a vjerojatno ih ima jertako govore studije, rije{e prirodnim odljevom. Usuradnji s Upravom i sindikatima èlimo {touspje{nije rije{iti to pitanje. Mi dajemo punupotporu sada{njoj Upravi pri njihovimnastojanjima i planovima da privatizacijuprovedu tako da HEP i nadalje ostane jakahrvatska tvrtka u ve}inskom vlasni{tvu dràve, ada mogu}i strate{ki partneri budu jake doma}etvrtke. Nadalje, osobno èlim poduprijeti, apridruùje mi se cijeli Sredi{nji odbor, inicijativuza do{kolovanje i prekvalifikaciju {to ve}egbroja branitelja. Prema obavljenoj anketi, vi{eod 150 ih je izrazilo takvu èlju, prvenstveno zado{kolavanje za zanimanja koja trebaju HEP-u.


RAZGOVOR S POVODOM

Tihomir Lasi}, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 1991.-1995.

Uvijek }emo statiiza pravoga radnika

Pripremila: Vero~ka Garber

Vjesnik HEP: Spomenuli ste suradnju sasindikatima i Upravom. U kojim podru~jima op}egdobra moèmo o~ekivati va{ glas?

Tihomir Lasi}: Prema Zakonu o radu Udruga,mi ne moèmo biti partner u pregovara~kimtimovima sindikata i Uprave, ali moèmo dobromvoljom predlagati jednima i drugima da prona|urje{nje problema za op}e zadovoljstvo svihzaposlenih. Jer, u svojim redovima imamo veliki brojvisokoobrazovanih pojedinaca, stru~njaka izrazli~itih podru~ja i samim time valjanihsugovornika. Pa, i Predsjednik Uprave je na{ ~lan.Stoga }emo pokrenuti takav oblik suradnje sasindikatima, kojemu }e cilj biti pobolj{anjematerijalnog statusa svih zaposlenih u HEP-u.Upravo status je posljednjih godina, {to pokazuje istatistika, na dnu ljestvice svih javnih i dràvnihtvrtki. Da se izrazim {portskim rije~nikom, mogli bilako ispasti iz prve lige u niì rang natjecanja.Neoprostivo je to za tvrtku koja bi morala stajati uzbok INI i HT-u.

Vjesnik HEP: Kako ostvarujete suradnju sdrugim udrugama branitelja?

Tihomir Lasi}: Kao ~lanovi Zajednice udrugabranitelja javnih poduze}a pratimo zbivanja utim tvrtkama. Trenua~no su aktualna zbivanja uHT-u, spremaju se otpu{tanja radnika i mi }emodati potporu zaposlenicima i njihovoj Udruzi da{to humanije provedu te procese. Mnoge nasudruge traè za humanitarne akcije, primjerice,nov~ano smo pomogli Caritasu iz Vukovara, akciji«Dajmo da ~uju» i nizu drugih. Na{i regionalniodbori i sami imaju mogu}nosti odlu~ivanja isamostalnog uklju~ivanja u regionalne doga|aje.Pokazalo se da je takav, necentralizirani radpuno uspje{niji, jer na{i ogranci najbolje poznajulokalne okolnosti. Obveza nam je poticanje radau pojedinim sredinama gdje nema o~ekivaneaktivnosti i gdje se rad udruge svodi na jednog~ovjeka – u pravilu predsjednika, {to nije ni dobroni dostatno.

Vjesnik HEP: Govorili smo o èljama i planurada u budu}nosti. [to Udruga planira odraditiprimjerice, do kraja godine?

Tihomir Lasi}: Prvo {to èlimo realizirati jedavna èlja, koju ve} godinama poku{avamoprivesti kraju. Vjerujemo da je zamisao sazrela i

da }emo napokon uspjeti. Naime, èljeli smopostaviti spomen obilje`je svim poginulimbraniteljima HEP-a, a njih je pribli`no 50, uglavnoj zgradi sjedi{ta tvrtke u Ulici gradaVukovara u Zagrebu. Natje~aj za izradu idejnogrje{enja je u tijeku i nadamo se da }emoprigodom obljetnice Udruge, sredinom prosinca,to i dovr{iti. Mi smo prihvatili ranije idejnorje{enje za spomen obilje`je, ali se ono na àlostnije moglo uklopiti u recepcijski prostor glavnezgrade, pa smo odlu~ili postaviti ga na na{ojdrugoj lokaciji. Kako se na{a Uprava pridruìla uèlji da postavimo i spomen obilje`je uVukovaru – kao simbolu borbe i otpora – to }ese te dvije akcije odvijati istodobno.

Sve ostalo Udruga }e obavljati prema ve}uhodanom na~elu, pa tako i ve} tradicionalne{portske susrete po~etkom listopada u Osijeku,gdje }e se na memorijalnom turniru «BrankoAndro{» okupiti otprilike 200 na{ih ~lanova.

Vjesnik HEP: Na kraju, mislite li da }e va{aUdruga ispuniti o~ekivanja svojih ~lanova?

Tihomir Lasi}: Ja se tomu itekako nadam.Ve} sam rekao da imamo velikog razumijevanjaUprave i ve}ine direktora na niìm razinama isamo èlimo tu suradnju zadràti i dalje. Jer, onaje preduvjet uspje{nosti na{ih akcija. Mi neèlimo kao Udruga biti privilegirani u odnosu nadruge udruge, èlimo samo svojim po{tenimodnosom prema radu posti}i uvaàvanje,zadràti jedinstvo i slogu i nadalje djelovati kaojedna velika obitelj. I zato }emo uvijek stati izapravog radnika. Ono {to nam nikako nije drago i{to smo u zadnje vrijeme prepoznali jest ~injenicada je HEP postao prolazna stanica za pojedince kojisu u nj do{li zbog osobne koristi ili prema politi~kojdirektivi. Takvi ljudi ne mogu HEP doìvjeti i voljeti kaosvoj. Kako su na rukovode}im mjestima, njima je HEPsamo odsko~na daska za daljnju karijeru. I zato danaspati na{a tvrtka, a rejting nam stalno pada. @ao namje da se takve stvari doga|aju i tu se kao branitelji ikao Udruga osje}amo razo~arani. Jer, braniteljisu1991. godine nastojali svojim doprinosom u borbistvoriti uvjete za boljitak svih, a posebice na{etvrtke. S druge strane, sve one mlade sposobneljude koji èle raditi za dobrobit svih nas, radoprihva}amo i èlimo im dobrodo{licu.


ALUMNI FESB-a, JAVITE SE !U travnju ove godine, tijekom trajanja

manifestacije Dani FESB-a, osnovana je Udruga biv{ihstudenata (alumni) Fakulteta elektrotehnike, strojarstvai brodogradnje (FESB) u Splitu. Osniva~koj skup{tiniprisustvovala su 94 osniva~a. Ina~e, od po~etka radaFakulteta (odnosno od 1964. godine kada sudiplomirali prvi studenti upisani akademske godine1960/61.) pa do osnivanja ove Udruge na sveu~ili{nimstudijima (Elektroenergetika, Elektronika i Strojarstvo)diplomirao je 3231 student, a na stru~nim studijima1214 studenata.

Ciljevi Udruge biv{ih studenata FESB-a susljede}i:o~uvanje tradicije FESB-a Sveu~ili{ta u Splitu,promicanje ugleda FESB-a u nas i u svijetu, skrb zarazvoj i napredak FESB-a, promicanje ugledainènjerske struke te njegovanje i razvoj etikeinènjerskog poziva, utjecaj na stvaranje javnogmi{ljenja o svim bitnim pitanjima razvoja na stru~nomi znanstvenom podru~ju elektrotehnike, strojarstva,brodogradnje i ra~unarstva, utjecaj na razvoj inapredak spoznaje o potrebi o~uvanja prirode i~ovjekova okoli{a, izgradnja i ja~anje suradnje izme|ubiv{ih studenata FESB-a, poticanje i uspostava vezaFESB-a i sli~nih obrazovnih, razvojnih i istraìva~kihinstitucija u Republici Hrvatskoj i u svijetu i razvijanjesuradnje sa sli~nim udrugama u nas i u svijetu.

^lanovi Predsjedni{tva su: Ivan Vrca(predsjednik), dr.sc. Dinko Begu{i} (potpredsjednik),mr.sc. Juraj Bona~i (tajnik), Dijana Mudni} (rizni~arka),dr.sc. Igor Duplan~i}, Marko Lovri}, Vlado Mikuli}, dr.sc.Stanko Milun, dr.sc. Vesna Roje, Goran [kugor, dr.sc.Nenad Vuli} i dr.sc. @eljko Domazet. Za ~lanoveNadzornog odbora imenovani su: Vladimir Kessler,Neven Rei} i Slavko Sa{a.

U ovih nekoliko mjeseci, koliko Udrugapostoji, uspjela je privu}i jo{ pedeset novih ~lanovatako da ih danas broji 148, od ~ega 68elektroenergeti~ara, 50 elektroni~ara, 29 strojara ijednog inènjera ra~unarstva.

Predsjednik Ivan Vrca, ina~e na{ kolega (direktorPogona HE \ale) i ~lanovi Predsjedni{tva pozivaju, iposredstvom HEP Vjesnika, sve kolegice i kolege, biv{estudente FESB-a, da im se pridruè i postanu ~lanoviUdruge te da svojom aktivno{}u pomognu {to boljem iu~inkovitijem ostvarenju postavljenih ciljeva.

Redovna skup{tina, na kojoj }e biti predloènprogram djelatnosti i plan rada, odràt }e sepo~etkom studenoga ove godine, a krajem togamjeseca bit }e organiziran i zajedni~ki skup svih~lanova. Stoga se mole svi ve} registrirani ~lanovi,kao i oni koji }e se uskoro u~laniti da svojimkonstruktivnim prijedlozima pomognuPredsjedni{tvu kako bi uskladilo programdjelatnosti s interesima i èljama ve}ine ~lanova.

Dodatne informacije o Udruzi prona|ite nastranici FESB-a http://andromeda.fesb.hr/fesb/, ava{e prijedloge im moète uputiti na e-mailadresu: [email protected].

Marica @aneti} Malenica

U jutarnjim satima 7. rujna 2004. godine, napodru~ju Velike Barne, to~nije kod stupa br. 152 10 kVdalekovoda Barna, radnici Pogonskog ureda VelikiGr|evac DP Elektra Bjelovar prona{li su tijekom ukopastupa nagaznu minu. O tomu su odmah obavijestilipoliciju iz PU Grubi{no Polje, nakon ~ega su stiglipirotehni~ari koji su je, kako njezin transport nije biomogu}, uni{tili na licu mjesta.

Prema rije~ima predradnika Milana Rakocije,ina~e sudionika Domovinskog rata i dobrogpoznavatelja oru`ja i minskih sredstava, rije~ je o

200 grama te{koj mini, namijenjenojprotupje{a~kom djelovanju. Prema njegovumi{ljenju, mina je najvjerojatnije zaostala iz1991. godine. Uz to {to je izgledala staro, na toupu}uje ~injenica da je u blizini bio ~etni~kibunker te su vjerojatno bila minirana mogu}askloni{ta za slu~aj napada. Sretna je okolnost daosoba koja je minu postavljala nije bila dovoljnostru~na, pa je lo{e postavila upalja~, ina~e bisigurno eksplodirala.

Josip Mlinar

Posljednji sastanak predsjedni{tvo je odràlo 13. rujna o.g.u prostorijama FESB-a

DP ELEKTRA BJELOVAR - PU VELIKI GR\EVAC

Kod ukopa stupa prona|ena mina

INICIJATIVE

Jedan od ovogodi{njih dobitnika Nagrade je iOsje~anin dipl.ing. Predrag Mari}, za posebno zapaèndiplomski rad iz podru~ja energetike – „Modeliranje ianaliza prijelazne pojave u mreì Prijenosnog podru~jaOsijek, kori{tenjem ATP-EMTP softwera“. Mladog jeznanstvenika za nagradu predloìo njegov mentorprof.dr. Srete Nikolovski s Elektrotehni~kog fakulteta uOsijeku.

- U softverski paket uneseni su svi podaci ovodovima mreè Prijenosnog podru~ja Osijek, modelisvih 110 kV vodova i model 400 kV voda Ernestinovo –@erjavinec. Provedena je simulacija uklopa svih 110 kVvodova dobivena prema preporuci Dispe~erskogcentra PrP Osijek.

U diplomskom su radu dobivene vrijednostistruja i napona koji su se pojavili ili su se trebalipojaviti pri uklopu Trafostanice Ernestinovo. Ina~e,za model 400 kV dalekovoda Ernestinovo-@erjavinec u ATP-EMTP softveru kori{ten je sloènJ. Marti-ev frekvencijski ovisan model. Svi podacio vodovima, transformatorima, o prigu{nici kojase nalazi u Trafostanici Ernestinovo, kompenzacijiu trafostanicma i potro{nji svih prijenosnihstanica PrP Osijek, dobiveni su suradnjomElektrotehni~kog fakulteta u Osijeku i HEP-a.Shema je unesena u softver. Sve je biloprora~unato na temeljni napon od 110 kV. Uklopkao prijelazna pojava promatran je na 110 kVvodovima, ukratko nam je rekao P. Mari}.

O tomu {to je bilo odlu~uju}e za izbor studijaenergetike i planovima na po~etku znanstvene karijere,P. Mari} se rekao:

-Od osnovne {kole volio sam fiziku i matematiku,osvajao nagrade na ùpanijskim natjecanjima. Takosam1995. bio tre}i, 1996. prvi i 1997. drugi u fizici. Mnogikaù da sam se na taj studij odlu~io na nagovor oca @arka,

koji je dugogodi{nji radnik Elektroslavonije, {to nije to~no.Zbog mog zanimanja za matematiku i fiziku bilo je logi~nonastaviti {kolovanje na Elektrotehni~kom fakultetu. Sadaradim kao asistent na ETF-u na Zavodu zaelektroenergetiku i elektri~ne strojeve. Upisao samposlijediplomski studij i èlim nastaviti napredovati u strucikroz magisterij i doktorat.

POSTAJEMO JAKO ^VORI[TE, JAKA I ZANIMLJIVAMRE@A

Zanimljivo je da ETF radi brojne studije zagospodarstvo, a posebno za HEP. Uz softvere koje dijelom isami razvijaju, poput odre|enih modela u realnomvremenu i prora~una pri odre|enom uklopu iliprojektiranju, daju gotova rje{enja {to je korisno HEP-u.

- Primjer jedne od studija bila je simulacija uklopatransformatora u Ernestinovu sa sekundarne strane. Pritakvoj manipulaciji struja transformatora moè dose}ivi{estruku nazivnu vrijednost. Nadalje, izra|ena je studijaparalelnog rada transformatora u TrafostaniciErnestinovo, studija prora~una elektromagnetskih polja uTrafostanici Ernenstinovo, prora~un pouzdanosti mreèPrijenosnog podru~ja Osijek...Trenuta~no radimo simulacijuisklopa prigu{nice u TS Ernestinovo uz pomo} ATP-EMTPprogramskog paketa, objasnio je P. Mari}.

O Nagradi, ali i vi|enju budu}eg hrvatskogelektroenergetskoga sustava, P. Mari} je rekao:

- Nagrada mi puno zna~i. Ona je dokaz da moj radvrijedi, a to je prvi spoznao moj mentor prof.dr. SreteNikolovski, koji je procijenio da diplomski rad zadovoljavakriterije za tako zna~ajnu nagradu. @elio sam studiratielektroenergetiku, jer funkcioniranje bilo kojeg sustavaupravo ovisi o energiji. Volim da ono {to ~ovjek radi imaprakti~nu, uz to i zna~ajnu primjenu. Elektroenergetika uHrvatskoj ima budu}nost. Interkonekcijom izme|uErnestinova i Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore,

postajemo jako ~vori{te i jaka mreà. Zbog me|unarodnihtokova snaga preko na{eg elektroenergetskog sustava,mogu}ih istraìvanja stabilnosti i pouzdanosti tog dijelasustava, radit }e se jo{ puno projekata i razvijati nove ideje.

Najnapredniji na~in prijenosa elektri~ne energijeu vrlo razvijenim zemljama je istosmjerni veleprijenos,~ija je prednost u odnosu na izmjeni~ni u znatnomanjoj uzdu`noj impedanciji vodova. Nadalje, razvojsuvremenog elektroenegetskog sustava mora pratitirazvoj informacijske tehnologije, primjerice nadzor ivo|enje sustava pomo}u GPS-a. Stalni porastpotro{nje elektri~ne energije i promjene na dnevnomdijagramu optere}enja, s obzirom na dana{njeproizvodne potencijale, ukazuju potrebu za novimizvorima. Na na{em fakultetu, izme|u ostaloga, punose pozornosti usmjerava razvoju obnovljivih oblikaenergije, {to bi za slavonsko podru~je prvenstveno bilaenergija biomase.

D. Karna{


RAZGOVOR S POVODOM

Predrag Mari}, dobitnik ovogodi{nje nagrade Zaklade "Hrvoje Poàr"

Hrvatska energetika ima budu}nost

Dobro pogledajmo oko sebe

U posljednje se vrijeme sve vi{e objekataprilago|ava invalidima i njihovim potrebama. HEPje na svom naplatnom mjestu u ulici CaraHadrijana u Osijeku, koje je jedno odnajfrekventnijih u gradu, ve} imalo prilaz zainvalide te za majke s djecom u kolicima. No, kakobi dodatno olak{ali pristup ovom naplatnommjestu, u DP Elektroslavoniji odlu~ili su smanjitistrminu prilaza i tako jo{ vi{e olak{ati invalidimadolazak na na{e blagajne. Za taj je zahvat bilopotrebno prilagoditi i bo~na vrata, tako da prilazodgovara najzahtjevnijim standardima kada su upitanju invalidi u kolicima.

D. Karna{

OLAK[AN PRILAZINVALIDABLAGAJNAMA

Svojedobno, kada je prema zakonu javnarasvjeta prestala biti vlasni{tvo HEP-a i postala brigalokalnih zajednica (op}ina i gradova),Elektroprimorje je svu postoje}u dokumentaciju ojavnoj rasvjeti u Rijeci, u analognom obliku, predalonovom vlasniku - Gradu Rijeci. Dokumentacija jetada obuhva}ala pribli`no 70 posto infratrukturejavne rasvjete. U me|uvremnu, razvijali su seprogramski alati, pa su i Elektroprimorje i GradRijeka pokrenuli GIS projekte (geografskeinformacijske sustave).

VRLO OPSE@AN I VISOKO STRUÂN POSAO

Grad Rijeka je u lokalnom komunalnompoduze}u Energo utemeljio Odjel za javnurasvjetu i prije tri godine krenuo u pilot projektGIS-a javne rasvjete. Projekt je obuhvatiopribli`no 20 mjernih mjesta i pokazao da trebaizraditi cjeloviti GIS javne rasvjete u Rijeci te daje to nabolje izvesti u suradnji sElektroprimorjem. Dogovori su uskoro pretvoreniu ugovor, prema kojemu se Elektroprimorjeobvezalo izraditi aplikaciju pod programskimpaketom ARC VIEW identi~nu modelu kojikoriste u Gradu Rijeci. Dogovorena je iprimopredaja podataka o mjernim i rasvjetnimmjestima i napojnim vodovima javne rasvjete ushp digitalnom formatu. Kombinacijom novihdigitalnih GIS tehnologija kovertirana jeanalogna dokumentacija u geokodiranu udigitalnom obliku. Posao izrade cjelovitog GIS-ajavne rasvjete bio je vrlo opseàn i visokostru~an. Podaci o mjernim mjestima, rasvjetnimtijelima i vodovima prikupljani su klasi~nim iGPS metodama, a potom obra|ivani i ugra|ivaniu GIS projekt. O kakvu je poslu rije~ najboljegovori podatak da je prije uno{enja podataka naterenu trebalo iscrpno obraditi skoro 300mjernih te ~ak 14.000 rasvjetnih mjesta (?!).Posao je trajao pribli`no dvije godine, ali jezavr{en na najbolji mogu}i na~in i na obostranozadovoljstvo Grada Rijeke i DP Elektroprimorje.

OBOSTRANA KORIST – GRADA IELEKTROPRIMORJA

Grad je dobio sveobuhvatan i iscrpan GISjavne rasvjete koji omogu}ava objedinjavanjepodataka i vizualizaciju odnosa izme|u objekata usustavu gradske javne rasvjete, kao i mogu}nostprostorne analize te izrade i ispisa tematskih karataprema potrebama korisnika. Tako|er je bitnopojednostavljen unos i aùriranje budu}ihprostornih podataka.

Istodobno, DP Elektroprimorje Rijeka iskoristiloje tu prigodu za snimanje cjelokupne niskonaponskezra~ne mreè te uno{enje podataka u GIS NN mreèElektroprimorja.

Taj je projekt pokazao kompatibilnost dvakonkurentska softverska paketa, u {to su mnogi prije

toga sumnjali. Naime, Elektroprimorje raspolaèpaketom «ESRI» , a Grad Rijeka koristi «Intergraph».Unto~ tomu, nije bilo pote{ko}a kod preno{enjapodataka iz jednog u drugi sustav.

Bilo bi neoprostivo, makar na kraju, nespomenuti poimeni~no ljude koji su prvi u Hrvatskojizradili cjelovit GIS projekt javne rasvjete u jednomvelikom gradu. Poslove su koordinirali Rudi Zba{nik,

koji je u me|uvremenu oti{ao u zasluènu mirovinute sada{nji rukovoditelj Odjela za tehni~kudokumentaciju Ivan Ivani{. Posao digitalnog unosapodataka i softverske potpore obavili su informati~kistru~njaci Darko Me|ure~an i Neven Cuculi}, aobilje podataka na terenu prikupili su: MarinkoMonjac, Arsen Lini}, Slavko Mar~ac, Alen Velni},Eduard Ple{e, Dean Poli} i Anton Vasili}.


STRUKA

Elektroprimorje Rijeka ponovno prednja~i

Rije~ki GIS prvi u Hrvatskoj! Ivica Tomi}

Stru~ni tim Elektroprimorja koji je izradio projekt GIS-a javne rasvjete u Rijeci - prvi u Hrvatskoj

Izvadci iz GIS-a koji pokazuju gusto}u mreè javne rasvjete i obilje podataka koje je valjalo prikupiti, obraditi, pretvoriti udigitalni oblik, unijeti u ra~unalo i objediniti te korisnicima u~initi lako dostupnim

OSIJEK je postao veliko gradili{te. Dakako, uizgradnju ili obnovu infrastrukture u potpunosti jeuklju~ena i Hrvatska elektroprivreda. Najopse`nijiradovi izvode se na rekonstrukciji dva me|usobnopovezana sredi{nja gradska trga – Marina Drì}a, nakojem se nalazi osje~ka «katedrala» i Ante Star~evi}a,koji se smatra glavnim trgom grada na Dravi. Radoveistodobno obavljaju i radnici Hrvatskoga Telekoma,Vodovoda i Gradskog prijevoznog poduze}a, pa jezbog njihove sloènosti osnovano i posebnopovjerenstvo, a sve pod okriljem Gradskogpoglavarstva kao investitora.

Od po~etka, u radove su uklju~eni radnici HEPToplinarstva – Pogona Osijek, koji su posao na TrguMarina Drì}a dovr{ili jo{ u srpnju. Jo{ je izmijenjenatrasa na priklju~ku za pothodnik na Trgu AnteStar~evi}a, u ~ijem }e se sklopu priklju~iti i novavelika zgrada na Trgu. Osim tih radova obavlja se irekonstrukcija cjevovoda u duljini od 115 metara ugradskom naselju Sjenjak i to na {etali{tu premaDivaltovoj ulici. Rije~ je o najve}oj investiciji osje~keToplane, vrijednoj pribli`no 700 tisu}a kuna.

Kada je Gradsko poglavarstvo Osijeka po~eloplanirati rekonstrukciju spomenutih trgova, u DPElektroslavoniji su postojale dvije opcije. Prva je bilazadràti postoje}e stanje elektroenergetske mreè natrgovima, uz manja ulaganja i manje optere}enje uàri{tu gra|evne sezone. Me|utim, odlu~eno je zadrugu opciju - napraviti tehni~ki korektno rje{enjekoje }e dugoro~no rije{iti napajanje kupaca u tompodru~ju. Tehni~ko rje{enje sagledava budu}i raspletniskonaponske i srednjenaponske mreè u najstroèmsredi{tu Osijeka, a realizacija se odvija etapno, prate}idinamiku rekonstrukcije javnih povr{ina.

[to se ti~e rekonstrukcije trgova, ona obuhva}aizgradnju nove Trafostanice (20)/0,4 kV Osijek 245,novih niskonaponskih raspleta: iz Trafostanice Osijek245 i iz novog rasklopi{ta s transformacijom R10(20)/0,4 kV Osijek XXIII te zamjenu svih postoje}ihkabela novima. Istodobno se odvija i postupakrazdvajanja mreè javne rasvjete od niskonaponskeelektrodistribucijske mreè.

NOVA TRAFOSTANICA ZA TEMELJNONAPAJANJE OBA SREDI[NJA OSJE^KA TRGA

-U planiranju zahvata u prostoru, nastojimo seuklopiti u urbanisti~ko rje{enje. Pri rekonstrukcijipostoje}ih srednjenaponskih i niskonaponskih kabela, kaoi pri izgradnji novih, zadràvamo postoje}e trase, a kodizgradnje novog niskonaponskog raspleta koristimopostoje}e koridore. Mikrolokacija Trafostanice Osijek 245dogovorena je s arhitektom budu}eg trgova~kog centra,tako da }e ta trafostanica u kona~nici ~initi jedinstvenuarhitektonsku cjelinu s trgova~kim centrom. Na 10(20) kVrazini imamo dva kabela koje zamjenjujemo pridràvaju}ise postoje}e trase. U jedan od ta dva kabela interpolirat

}emo novu Trafostanicu Osijek 245, koja }e biti locirana uneposrednoj blizini trgova i sluìt }e za temeljnonapajanje oba trga i za rastere}enje okolne ~etiritrafostanice kako bi one bile raspoloìve za napajanjeporasta potro{nje u {irem sredi{tu grada, rekla nam jemr.sc. Marina âvlovi}, koja je izravno uklju~ena uplaniranje i tijek radova.

Za napajanje trgova elektri~nom energijompredvi|ena je izgradnja jo{ jedne pojne to~ke –rasklopi{ta s transformacijom R XXIII, koje }e bitilocirano u budu}em objektu Esseker centra u[ama~koj ulici, odnosno u neposrednoj bliziniglavnog trga. Iz tog objekta bit }e poloèniniskonaponski kabeli koji }e elektri~nom energijomopskrbljivati dio potro{a~a na Trgu A. Star~evi}a i upothodniku. No, za cjelovito tehni~ko rje{enjenapajanja najuèg sredi{ta grada Osijeka nijedovoljno samo rekonstruirati i dograditielektroenergetsku mreù. Naime, kako bi se osiguralopouzdano napajanje toga podru~ja, plan jepovezivanje 10(20) kV razine novog rasklopi{ta R XXIII u zgradi Esseker centra s postoje}im rasklopi{temR V koje se nalazi u Gunduli}evoj ulici, sjeverno oddvorane Zrinjevac, ~ime }e biti ostvarena veza doTrafostanice 110/10 Osijek 3. To je, ina~e,alternativno napajanje na vi{oj naponskoj razini odpostoje}e na trgovima, budu}i da se najuè sredi{tegrada napaja iz Trafostanice 35/10 kV Gornji grad.

-Na taj smo na~in osigurali pri~uvno napajanje iu slu~aju neraspoloìvosti pojne TS 35/10 kV Gornjigrad, ~ime je osigurana kvaliteta napajanja kakvu strogicentar grada zasluùje. Veza dva rasklopi{ta – R V i RXX III – bit }e ostvarena kabelima presjeka 300 mm2 ,{to jam~i izno{enje dostatne energije na 10(20) kVrazini do najuèg sredi{ta grada. Uvaàvaju}i dinamikurekonstrukcije ulica u sredi{tu Osijeka, taj }e kabelskidalekovod biti polagan u postupku rekonstrukcije uliceL.Jegera, koja se predvi|a po~etkom sljede}e godine,rekla je mr. sc. M. âvlovi}.

Na niskonaponskoj razini zamjenjuju se svipostoje}i kabeli, uklju~uju}i i sve kabelske ormari}e nafasadama zgrada, kao i priklju~ke u opsegu u kojem suunutar obuhvata zahvata rekonstrukcije trgova. Timpristupom, uz interpolaciju niskonaponskih raspleta novihdviju pojnih trafostanica u niskonaponsku mreù,osigurava se kvalitetnije napajanje svih potro{a~a. Zarazliku od uobi~ajene prakse polaganja niskonaponskihkabela presjeka 150 mm2, ovdje se Elektroslavonijaodlu~ila za ve}i presjek – 185 mm2, ~ime je osiguranadodatna zaliha u izno{enju energije.

Vrlo opse`ni radovi potrebni su i zbog obveznihuputa Gradskog poglavarstva Osijeka, prema kojimana spomenutim lokacijama u sljede}ih deset godinane}e biti dopu{teni radovi, odnosno bilo kakvaiskapanja.


NESVAKIDA[NJE

Sredi{te Osijeka - veliko gradili{te

HEP dugoro~no rje{avanapajanje sredi{ta Osijeka

Denis Karna{

Idejno rje{enje sredi{njeg Trga Ante Star~evi}a

Radnici HEP Toplinarstva, Pogona Osijek, zamijenili sucijevi vrelovoda na Trgu Marina Drì}a

Ba{ kada je je jedan od vatrogasnih du`nosnika izjaviokako ove godine poàri kasne, {to su prenijeli javni mediji,nekako mi se ~ini da ih je tom izjavom zapravo dozvao. Da sedrào one Ne diraj lava dok spava, mo`da bi nas mimoi{li.Dakako, samo mo`da. Zna~i, ipak, premda sa zaka{njenjem -vatreni plami~ci pohodili su nas krajem ljeta i izazvaliiskap~anja na srednjenaponskoj mreì Dalmacije.

Zbog poàra na {ibenskom podru~ju (kod Pakova sela)posljednjega dana kolovoza, iz mreè su isklju~eni DV 220 kVBilice – Konjsko 1 i 2 (u vremenu od 12,20 do 17,59 sati) i DV220 Zaku~ac – Bilice (u vremenu od 12,16 do 13,08 sati).Tijekom tih nekoliko sati, podru~je [ibensko-kninske iZadarske ùpanije napajalo se preko oto~ne petlje DV 110 kVTS Obrovac – RHE Velebit i starog bakrenog 110 kV vodaBilice – Trogir.

Nekoliko dana poslije, 9. rujna o.g., poàr je buknuo ublizini Ka{tel Su}urca te je u 12,17 sati ispao 110 kV vodKonjsko – Ka{tela 1. Kako bi se kanaderima, kao i gasiteljima,omogu}io nesmetani rad na poàri{tu, zbog sigurnosti suisklju~eni: DV 220 kV Bilice Zaku~ac (12,26 do 20,20 sati) i DV220 kV Konjsko – Ka{tela 2 (od 12,24 do 19,56 sati). Svipotro{a~i na tom podru~ju, koji se napajaju iz TS 110/35 kVTrogir i TS 110/35 kV Ka{tela, tih nekoliko sati elektri~nuenergiju dobivali su preko bakrenog DV 110 kV Bilice – Trogir.

Podatke smo dobili od Snjeàne ûji} ]oko,dispe~era, koja je tih vatrenih rujanskih dana deùralana svom radnom mjestu.


PO@AR

Gorjelo na {ibenskom podru~ju i u blizini Ka{tel Su}urca

Nijedno ljeto bez plamena Marica @aneti} MalenicaSnimili: Sre}ko Aljinovi}

i Igor Sutlovi}

Posljednjeg dana kolovoza poàr je buknuo kod Pakova sela i ponovo zaprijetio na{oj mreì

No}u je poàr jo{ sablasniji

Kanader u akciji

Gorjelo je i u blizini Ka{tel Su}urca, u blizini na{ih postrojenja

Napokon je osvanuo i taj dan, ~etvrtak 23.rujna 2004. godine. Skoro svi novinari HEP Vjesnikaobi{li su brane i strojarnice hidroelektranaCetinskoga sliva – HE Peru}a, HE \ale i HE Zaku~ac.Put je planiran odavno, ali razli~ite obveze i te{ko}epri njihovu uskla|ivanju stalno su odga|ale taj putka Sinju, Biskom i Omi{u. Sastanak ekipa iz Zagreba,Rijeke, Pule i Splita dogodio se, prema planu, naPeru}i, u prijepodnevnim satima. Na{i doma}ini suIvan Vrca, direktor HE \ale, koju }emo obi}i drugupo redu i, dakako, na{a kolegica Marica @aneti}Malenica koja iz broja u broj za HEP Vjesnik prati sve{to se doga|a na hidroelektranama PP HE Jug. Onaje posjetila HE Cetinskoga sliva bezbroj puta, ali zatoje za ve}inu ostalih ovo jedinstven doga|aj zau~enje i pam}enje.

Akumulacija i brana HE Peru]a – graditeljskoûdo

Dok ushi}eno promatramo golemu branu najezeru Peru}a i zadivljuju}u ljepotu krajobraza te sazaka{njelom strepnjom razmi{ljamo {to bi se dogodiloda su srpski okupatori uspjeli u svojoj bezumnoj namjeriru{enja cijele brane u sije~nju 1993. godine, saznajemoda se nalazimo u gornjem dijelu rijeke Cetine, 14kilometara uzvodno od Sinja. Tu je prije vi{e od 40godina stvorena akumulacija, prva na kr{kom terenu.Brana visoka 63 metra i pripadaju}i objekti dovr{eni su1960. godine, a stru~njaci nam kaù da se ovi objektimogu slobodno tretirati kao graditeljsko ~udo. Stvorenaje akumulacija korisnog volumena od 565 milijunaprostornih metara vode. Za evakuaciju vode izgra|ena jepreljevna gra|evina s brzotokom i temeljni ispust.Zaklopnica na preljevnoj gra|evini dimenzija je 10 x 7metara i moè propustiti 428 prostornih metara vode usekundi, tako da akumulacijsko jezero moè prihvatiti ievakuirati vodni val 10 000 godi{njeg povratnograzdoblja. Temeljni ispust propu{ta 220 prostorna metravode u sekundi, a opremljen je regulacijskomzatvara~em 2,8 x 4,0 metara i pomo}nim, dimenzija 4,0


S LICA MJESTA

Novinari HEP Vjesnika u hidroelektranama Cetinskoga sliva – Peru}a, \ale i Zaku~ac

Zelena rijeka za

proizvodnju zelene energijeIvica Tomi}

Snimio: Ivan Su{ec

Novinari HEP Vjesnika iznad preljevne gra|evine brane HEPeru}a - na najvi{oj koti...

...i najniòj koti - u galeriji brane (gdje je neprijateljaktivirao eksploziv)

x 4,0 metara. Voda do turbina stiè tunelom promjera6,7 metara, ~ija je duljina 300 metara. Strojarnica irasklopno postrojenje nalaze se ispred brane nanizvodnoj strani i do njih se valja dugo spu{tati prilaznimstubama. Dakako, postoji i obilazna cesta kojom jemogu}e do strojarnice do}i automobilom. Strojarnica jeopremljena dvjema proizvodnim jedinicama s Francisturbinama snage 21,3 MW i sinkronim generatorimaprivodne snage 26 MVA.

ZAHTJEVNI RADOVI REVITALIZACIJEPOSTROJENJA

U vrijeme na{eg posjeta HE Peru}a, u tijeku subili intezivni radovi na revitalizaciji postrojenja.Mijenja se temeljna oprema. Direktor HE Peru}a JosipMacan informirao nas je da je ve} lani zapo~elafizi~ka demonataà jednog agregata, koji je zavr{iona otpadu jer je naàlost prevelik i preteàk (pribli`no100 tisu}a tona) da bi se o~uvao za eventualnitehni~ki muzej. Za tu svrhu bit }e o~uvan turbinskirotor. Stari ure|aji zasluùju du`nu pozornost, jer sudulje od 40 godina radili besprijekorno. Zato su sviposlovi demontaè i zamjene starih ure|aja i opremesuvremenijima pra}eni obilnom foto i videodokumentacijom. Dok jedan agregat radi i proizvodielektri~nu energiju, drugi se obnavlja {to je doistazahtjevno, ali za sada se taj posao odvija bez ijednogpropusta i ozljede na radu.

Napu{taju}i HE Peru}a, jo{ jedanput bacamopogled na, kao suzu ~isto Peru}ko jezero i preljevniobjekt. Odlazimo u podzemlje, u galeriju brane gdjeje bio postavljen eksploziv, a potom aktiviran predo~ima UNPROFORA. Na sre}u, brana je tada samoo{te}ena, ali ne i sru{ena unato~ 20 do 30 tonaeksploziva aktiviranoga u preljevnoj gra|evini iinjekcijskoj galeriji. Istoga dana Hrvatska vojska jezauzela objekt i pristupilo se hitnoj sanaciji. Brana jesanirana glinobetonskom dijafragom i povi{ena za1,5 metara te je time pove}an volumen akumulacijeza daljnjih 33 milijuna prostornih metara vode.

HE PERU]A, DESET GODINA IZARU[ITELJSKOGA ÎNA, JO[ JE JAÂ, VE]A,LJEP[A I KORISNIJA

Obnovom i revitalizacijom HE Peru}a pove}at}e se sigurnost i pouzdanost elektrane, produljitinjen ìvotni vijek za sljede}ih 40 godina te pove}atiproizvodnja elektri~ne energije. Nakon zamjene iobnavljanja nekad vrlo kvalitetne, ali sadatehnolo{ki zastarjele opreme - prosje~namaksimalna snaga HE pove}at }e se s 42 na 62 MW,a godi{nja proizvodnja za pribli`no 15 posto.

Prema rije~ima na{ih doma}ina, prva vrtnjapredvi|ena je ve} po~etkom studenog, a polovicomprosinca 2004. godina obnovljena HE kre}e u probnirad.

Suludi ~in neprijateljske srpske vojske, kako toobi~na biva, rezultirao je, umjesto planiranogru{enja karastrofalnih razmjera, novim ìvotom. HEPeru}a, danas, deset godina iza ru{iteljskoga ~ina,jo{ je ja~a, ve}a, ljep{a i korisnija nego {to je bila.Napustili smo je sa àljenjem, ali na{i satovinovinarske poduke o proizvodnji elektri~ne energijei uìvanje u krajobrazu nastavljeni su nizvodno.


Susret s radnicima HE Peru}a u strojarnici

Revitalizacijski poslovi su u tijeku, montira se nova oprema Kratka poduka - direktor HE Peru}a Josip Macanobja{njava prednosti novoga postrojenja

Ljestvama u utrobu, a kako druk~ije?

HE \ALE, NAJLJEP[A ME\U LJEPOTICAMA

Sljede}a postaja bila je HE \ale, kamo nas jeodveo na{ doma}in, direktor te Hidroelektrane, IvanVrca. HE \ale proto~na je hidroelektrana smje{tenana rijeci Cetini 5,8 kilometara nizvodno od Trilja.Pu{tena je u pogon 1989. godine.

Njezina akumulacija sluì za dnevno izravnavanjeprotoka vode i maksimalni joj je volumen 3,7 hm3. Branaje duga 110 metara, {iroka 8,8 metara u kruni, a utemelju pribli`no 53 metra. Strojarnica je smje{tena utijelu armiranobetonske gravitacijske brane visoke 40,5metara. Opremljena je s dvije proizvodne jedinice(turbine Kaplan instalirana snaga 40,8 MW). Srednjagodi{nja proizvodnja pribli`no 107,5 GWh.

He \ale je, kao i ve}ina ostalih hidroelektrana,prava ljepotica. Za razliku od peru}ke akumulacije, ukojoj se skuplja kristalno ~ista voda jer u okolici nemanaselja, na branu |alske hidroelektrane, zahvaljuju}iniskoj ekolo{koj svijesti stanovni{tva i turista, stièmnogo sme}a iz gornjeg toka rijeke Cetine. Zato suovdje postavili dodatnu plutaju}u branu, koja zaustavljaodba~eni otpad, naj~e{}e najlonske vre}ice, plasti~neboce, limenke i sli~an prirodno nerazgradivi materijal.Zaustavljeno sme}e se redovito skuplja i odvozi te Cetinanapu{taju}i \ale ponovno veselo ùbore}i, ~ista te~enizvodno prema HE Zaku~ac i svom kona~i{tu uJadranskom moru pokraj prelijepog gradi}a Omi{a.

HE ZAKUÂC, JAÂ OD HRVATSKOGA DIJELANE KR[KO

HE Zaku~ac, najsna`nija hidroelektranahidroenergetskog sustava rijeke Cetine - bila je na{eposljednje odredi{te. Pogled na elektranu i u{}e rijekeCetine u more kod Omi{a oduzima dah zbognevjerojatne ljepote kanjona koji se otvara samo da bi sezelena Cetina mogla spojiti s plavim Jadranom pokrajprelijepoga Omi{a, nekad znamenitog upori{ta nadalekopoznatih omi{kih gusara. Na visokoj stijeni iznad u{}aljepotice Cetine u «najlip{e more na svitu» i elektrane upodno`ju Mosora straàri kameni kip omi{ke Judite, MileGojsali}, koja je, prema legendi, svojedobno, `rtvuju}inevinost, spasila grad od najezde Turaka. Krasotica je,veli legenda, svojom za~udnom ljepotom zavelaturskoga vojskovo|u i, iskoristiv{i njegovu opijenostljepotom dalmatinske djevice, digla tursko skladi{testreljiva i baruta u zrak, onemogu}iv{i tako daljnje turskonapredovanje, uz `rtvu vlastitoga ìvota.

Elektrana je, izgra|ena na u{}u Cetine u more kodOmi{a, u dvije etape. Prva je zavr{ena 1961. godine. Dotada su izgra|eni brana Pran~evi}i (duljina pet km, visina35 metara), dovodni tunel s vodnom komorom i tla~nimcjevovodima, kao i strojarnica s dvije proizvodne jediniceukupne snage 216 MW. U drugoj etapi, zavr{enoj 1980.godine, dogra|en je drugi tla~ni tunel s vodnomkomorom i tla~nim cjevovodima te jo{ dvije proizvodnejedince ukupne snage 270 MW. Danas je ukupnainstalirana snaga elektrane impresivnih 486 MW, {to jevi{e od hrvatskoga dijela u NE Kr{ko.

Dovodni tuneli, na me|usobnom su razmakuod 45 metara. Stariji, desni tunel dug je 9.876metara, promjer mu je 6,1 metara, a propusna mo}100 prostorna metra u sekundi, dok je noviji, lijevitunel, izgra|en 1979. godine, dug 9.894 metra,promjera 6,5 metara i propusne mo}i 120 prostornametra vode u sekundi.


Dokaz: jedan agregat HE Peru}a radi

HE \ale sa zelene strane, u pravom smislu te rije~i

...i na ulazu zelene rijeke u njene strojeve

Hidreolektrana koristi vode sliva rijeke Cetineiz akumulacije Peru}a i Bu{kog Blata. AkumulacijaPeru}a sluì za sezonsko vodno izravnjavanjeprotoka, dok akumulacija Bu{ko Blato obavljapotpuno godi{nje izravnanje.

Strojarnica HE Zaku~ac, s ~etiri mo}neproizvodne jedinice, smje{tena je u jedinstvenojpodzemnoj kaverni do koje vodi impozantan tunel. Dvageneratora ugra|ena u prvoj etapi imaju snagu od 108MW svaki, a u drugoj etapi ugra|ene su jo{ dvageneratora od po 135 MW. Turbine monitirane u prvojfazi tipa su Francis i pojedina~ne snage od 110,5 MW,instaliranog protoka 50 prostorna metra u sekundi, uzkonstruktivni pad turbine 250,4 metra, dok su u drugojfazi ugra|ene turbine snage 138,3 MW svaka, protoka60 prostorna metra u sekundi, uz pad od 250,4 metra.

Zanimljivo je da prva ideja o izgradnjihidroelektrane na lokaciji dana{njeg Zaku~ca datiraiz 1902. godine. No, projekt belgijskog inènjeraMacqueta odba~en je kao preskup, a umjesto njegaje prihva}en neracionalniji, ali jeftiniji projekt ing.De{kovi}a, koji je posluìo kao podloga za dono{enjeodluke o izgradnji HE Kraljevac.

OSUVREMENJIVANJEM OPREMEDO POVE]ANJA INSTALIRANE SNAGE

U HE Zaku~ac, pogonu kojim rukovodi direktorStjepan Ti~inovi}, tako|er je u tijeku revitalizacijapostrojenja, ali za razliku od Peru}e gdje se mijenjatemeljna oprema, u Zaku~cu je rije~ o njenomosuvremenjavanju. Revitalizacija }e rezultirati, osimproduljenja ìvotnog vijeka postrojenja ipove}anjem instalirane snage na ra~un pove}anjaiskoristivosti turbina i ostale opreme.

[to re}i na kraju na{ega zapisa ohidroelektranama Cetinskoga sliva? Moè se pro~itatidesetine tekstova o tomu, mogu se pogledati stotineslika i slu{ati sati predavanja, ali pravi dojam o ljepoti,snazi i va`nosti tih hidroelektrana moè se ste}i samoìvim susretom s njima. Pogled na branu i s brane naakumulaciju s jedne i odvodne kanale s druge strane, tepreljevnu gra|evinu i goleme zaklopnice pobu|ujupo{tovanje prema onima koji su to zamislili, izgradili ionima koji to odràvaju. Tuneli koji vode do strojarnica izvuk mo}nih strojeva u radu i u laiku izazivaju osje}ajpo{tovanja za veli~inu stolje}ima skupljanog ljudskogznanja, koje je u stanju ukrotiti elementrane prirodne silei zastra{uju}i ru{ila~ku mo} zarobiti, pripitomiti iiskoristiti za op}e dobro. Danas, kada je svugdje prisutnai najaktualnija tema - ulazak Hrvatske u euroatlantskeintegracije i kada mnogi sa skepsom gledaju na hrvatskusposobnost da se izjedna~i s razvijenom Europom, pravoje zadovoljstvo vidjeti hrvatske hidroelektrane, hvaljeneobnovljive izvore energije, znaju}i da smo po proizvodnjitoliko traène «zelene energije» daleko ispred prosjekaEuropske unije, sa skoro 50 posto udjela ekoenergije uukupnoj proizvodnji elektri~ne energije. Na tompodru~ju, mnogi razvijeniji zaostaju za nama.

Zahvalni smo na{im ljubaznim doma}inima,direktoru PP HE Jug @eljku Kljakovi}u Ga{pi}u idirektorima hidroelektrana Cetinskoga sliva kojesmo posjetili, {to su nam omogu}ili da se na licumjesta uvjerimo koliko su impresivna djelaljudskoga znanja i ruku, a istodobno uskla|ena sprekrasnim prirodnim okoli{em.


Evo, to ~ini ~ovjek, ranjava rijeku - ekolo{ka plutaju}a brana skuplja otpad i dalje Cetina veselo nastavlja svoj put - ~ista

Prepoznatljivi tunel koji nas je odveo do strojarnice HE Zaku~ac prelijeva se u bojama

Nakon obilaska hidroelektrana na Cetini, na{posjet Dalmaciji èlili smo zavr{iti u jednomdistribucijskom pogonu Elektrodalmacije, i to oto~nom.Na to nas je, priznajemo, osim uro|ene novinarskeznatièlje i poriva da zavirimo u svaki kutak HEP-a,navela i èlja da barem jedan u nizu sastanaka Odjela zainformiranje i Odjela za odnose s javno{}u odrìmo uopu{tenijem okruènju, druk~ije od uobi~ajenih,uùrbanih slu`benih susreta. A to smo, sloìt }e se svi, izasluìli: 200 brojeva HEP Vjesnika i Nagrada zakladeHrvoje Poàr u ovoj godini, nisu mala stvar! Tako smo zaposljednje odredi{te na{ega putovanja odabrali Bra~,kojega vodom napaja upravo Cetina, uz ~iji smo se tokspustili do morske obale.

Na na{em najve}em srednjedalmatinskom inajvi{em jadranskom otoku, dugom pribli`no 40 km,povr{ine skoro 400 km2, u 23 naseljena mjestaobitava 13,5 tisu}a stanovnika. Uz grad Supetar,administracijski je podijeljen na jo{ sedam op}ina:Bol, Selca, Nereì{}a, Sutivan, Postira, Pu~i{}a iMilna. Okolo cijeloga otoka niè je priobalnopodru~je, a podalje od obale srednje visoravno ivisoko planinsko. Na otoku nema rijeka ni potoka,ve} nekoliko manjih izvora slatke vode te priobalnihizvora i vrulja s preteìto slanom vodom. Zanimljivoje da je u ranijoj geolo{koj formaciji, prije milijungodina kada je Bra~ bio dio kopna, njegovomduljinom od istoka prema zapadu tekla rijeka Cetina,koja je usjekla duboke kanjone i danaskarakteristi~ne za taj otok.

POGON BRA^ U SUPETRU

S ljepotom tog srednjedalmatinskoga otoka iPogonom Bra~ upoznao nas je njegov rukovoditeljOzren Dragi~evi}, ina~e ro|eni Bra~anin, koji je cijelisvoj radni vijek proveo u bra~kom Pogonu (premdaje, kaè nam, o~ekivao da }e se nakon zavr{etkaElektrotehni~kog fakulteta u Splitu tu samoprivremeno zadràti). O otoku kaè:

- Bra~ je jedan od «najìlavijih» otoka, zato jernema monokulturno gospodarstvo. Uz turizam, koji jeovdje najja~a gospodarska grana, tu se razvilo ikamenoklesarstvo, riboprera|iva~ka industrija... Me|uva`nijim tvrtkama i na{im ve}im potro{a~imaelektri~ne energije su Jadrankamen-Pu~i{}a i Selca,Sardina iz Postira, Berica-Nereì{}a te Arneri} uljara,Poku}stvo i Vodovod Bra~, koji se nalaze u Supetru. Tusu i ve}e hotelijerske tvrtke kao {to su Zlatni rat iBritanida u Bolu te SvPetrvs hoteli i Vellaris u Supetru.

Pogon Bra~ smje{ten je u Supetru, jedinojtrajektnoj luci na sjevernoj strani Bra~a,administrativnom sredi{tu u kojemu su koncentriranesve va`nije slu`be na otoku. Ima pribli`no 3,5 tisu}astanovnika. Zgrada Pogona, izgra|ena prije osamnaestgodina, osigurava zadovoljavaju}i prostor za svepotrebne slu`be jednog distribucijskog pogona. - Jo{ jeljep{e ovdje kad mendule procvitaju, napominje netko, anema ni najmanjeg razloga da mi u to ne povjerujemo.Usput, odmah zapaàmo umjetni~ke tragove upogonskom krugu: skulpturu u kamenu te jednu u

maslinovom drvu. Svjedo~e oni koliko je jakainspirativnost bra~kog podneblja i materijala koje nudinjegova priroda. Umjetni~ko stvarala{tvo proìma takosvakodnevni ìvot dvojice bra~kih elektra{a, IveMarkovi}a i Jure Derada.

Otok Bra~ se elektri~nom energijom napaja izTrafostanice 110/35 kV Nereì{}a, instalirane snage 2x20MVA, koja je dvostrukim 110 kV vodom povezana srasklopi{tem 110 kV Dugi Rat na kopnu te jednostrukim110 kV vodom sa TS 110/35 kV Starigrad na Hvaru. NaTS 110/35 kV Nereì{}a povezane su 35 kilovoltnimvodovima trafostanice 35/10 kV: Postira, Bol, Milna iPu~i{}a, svaka instalirane snage 2x4 MVA. Daljnjadistribucija elektri~ne energije obavlja sezra~no-kabelskom 10 kV mreòm. Vr{no optere}enje uTS 110/35 kV Nereì{}a, zabiljeèno u kolovozu 2004.godine, iznosilo je 18,2 MW, dok su najmanjaoptere}enja u proljetnim mjesecima.

Danas nema gu`ve u omanjoj {alter salibra~kog pogona, u kojoj rade Mirjana Motu{i} i\ulijana @uvi}. U Deùrnoj slu`bi – na prijavikvarova zati~emo Juru Zagu. Mreà mu je na ekranura~unala kao na dlanu, a u Bra~u su zadovoljni {tojednim njenim dijelom mogu daljinski upravljati. Sradom u Pogonu Bra~ upoznaju nas i Ivica Jelin~i},inènjer u Odjelu odràvanja M@, Jak{a Matuli},voditelj Slu`be tehni~ke dokumentacije, Dasen[lender, voditelj Referade za EES i priklju~ke te IvoMarkovi}, koordinator Odsjeka za trafostanice.

Veliko bra~ko podru~je pokriva mali broj radnika,name}e se glavni zaklju~ak. U bra~kom Pogonuzaposleno ih je 36, a prosje~na starost ljudi je 45 godina.

- Nema mogu}nosti zapo{ljavanja, a opsegposlova i veli~ina mreè se stalno pove}ava, izdvajajednu od glavnih boljki Pogona Bra~ O. Dragi~evi}.

Ni stanje u voznom parku nije idealno,premda - dodaje rukovoditelj - ne smiju bitipotpuno nezadovoljni: radnu mehanizaciju imaju,ali nedostaju osobna vozila.

VELIKI PORAST POTRO[NJE ELEKTRI^NE ENERGIJE

Pogon Bra~ obiljeàva znatan rast potro{njeelektri~ne energije i broja obra~unskih mjesta. Godine2003., s mreè prijenosa preuzeli su 63 milijuna kWhelektri~ne energije, {to je porast od devet posto uodnosu na godinu dana ranije. Takva tendencija seo~ekuje i ove godine. Primjerice, 1994. godine preuzelisu 43 milijuna kWh.

Lani su pod napon stavili 430 novih obra~unskihmjernih mjesta, pa je ukupan broj potro{a~a na kraju2003. godine bio 11.338, od toga 10.099 u kategorijiku}anstvo. Nije te{ko zaklju~iti da takav porast potro{njei broja potro{a~a mora, èli li se osigurati kvalitetan ìvotna otoku, pratiti i odgovaraju}i razvoj distribucijskemreè, {to trenuta~no nije slu~aj. A za njezinoodràvanje potrebni su, dakako, i ljudi.

Osim starosti, «nemalo problema», kako kaè O.Dragi~evi}, na postoje}oj mreì izazivaju vremenskenepogode, a posebice posolica. Bura ili jugo zimi,naime, ~esto nanesu fini sloj soli na izolatore


S LICA MJESTA

Pogon Bra~ DP Elektrodalmacija Split

HEP u izazovnoj ljepoti OtokaTatjana Jalu{i}

Ozren Dragi~evi}, rukovoditelj Pogona Bra~: -opsegposlova i veli~ina mreè se stalno pove}avaju

Mirjana Motu{i} i \ulijana @uvi} u {alter-sali bra~kog pogona

Jure Zago u Deùrnoj slu`bi

dalekovoda, koja u posebnim vremenskim uvjetima,uslijed velike vla`nosti zraka ili lagane oborine,izaziva samozapaljenje stupova. Lani se tako,primjerice, u jednoj no}i zapalilo njih vi{e oddvadeset! Velikih {umskih poàra, koji bi ugroàvalina{a postrojenja, na sre}u, ove godine nije bilo. No,ne valja se uvijek pouzdati u sre}u – jedino rje{enjeza{tite mreè od vremenskih utjecaja je zamjenazra~nih dalekovoda na drvenim stupovima drugomtehnologijom ili njezino kabliranje. Ipak, prednost ikvaliteta srednjenaponske mreè na Bra~u je~injenica da je ona u naseljima prete`no kablirana,{to je uspje{no ostvareno tijekom posljednjih 15godina.

TS POSTIRA – PRVA TRAFOSTANICA 35/10 KVNA JADRANSKIM OTOCIMA

Mjesto Postira, na sjevernoj strani Bra~a,nekad poznato poljoprivredno podru~je, za nas jehepovce zanimljivo odredi{te zbog najmanje dvarazloga. Prvi je Trafostanica Postira iz 1955. godine- prva trafostanica 35/10 kV izgra|ena najadranskim otocima. U planu je njezinarekonstrukcija, pri ~emu - napominju Bra~ani -prethodno valja rije{iti temeljnu dvojbu: ho}e li seprije}i na 20 kV napon.

Drugi je razlog odlaska u Postiru galerija Kora IveMarkovi}a Kore, na{eg zaposlenika, u kojoj su izloènenjegove skulpture od maslinovog drveta. U galerijiovog ro|enog Postiranina, zaljubljenog u svoj otok,gostoljubivo nas do~ekuje i Ivina ìvotna pratiljaMirjana, koja mu je velika potpora u umjetni~komradu. Premda Ivo nije klesarskog nego elektrotehni~kogzvanja, u oblikovanju drveta prona{ao je odu{ak svojojumjetni~koj naravi. - Maslina ima pjesmu u sebi,odgovara na upit za{to ba{ ta vrsta drveta. Kiparenjemse po~eo baviti po~etkom Domovinskoga rata, a ume|uvremenu je imao puno samostalnih izlo`bi. UzBiblijske teme, najdraì mu je motiv, uo~avamo, èna sdjetetom. Ni sami nismo odoljeli odavde ponijeti dioBra~a, ~udesno maslinovo drvo oìvljeno ljudskomrukom.

VIDOVA GORA – TRAFOSTANICA NA NAJVI[OJTO^KI NA HRVATSKIM OTOCIMA

Obilaze}i Bra~ i na{a postrojenja, na trenutkezaboravljamo da smo na otoku. Mora se ne vidi,putujemo okruèni hladom {uma borova, pinija,~empresa, koji se izmjenjuju s makijom i niskimraslinjem. Kamene gomile i ograde podsje}aju naskako je bra~ki teàk vjekovima kr~io svaki komadzemlje, na kojemu bi mogao uìvati u njezinojplodnosti. Bra~ je poznat po uzgoju vinove loze inadaleko cijenjenom vinu, po svojim maslinama,bajamu – bademu, smokvi, roga~u, {ipku... Aromebora, ru`marina, lavande mije{aju se, no{enevjetrom, u onaj prepoznatljiv, topli mediteranskimirisni koktel.

Prolazimo pokraj TS 110/35 kV Nereì{}a, kojase nalazi u sredi{tu otoka. Pokraj nas promi~u halemalih prera|iva~a kamena, po kojemu je Bra~poznat diljem svijeta i koji je postao njegovsvojevrsni simbol. U Nereì{}ima uo~avamo itvornicu `vaka~ih guma (da, odavde su bile one`vake iz na{ega djetinjstva!), danas zatvorenu, kojoj

se jo{ nije odredila sudbina. Do drugog, ju`nog krajaotoka, valja pro}i i pokraj [kripa, najstarijeg naseljana Bra~u, s grozdom kamenih ku}a gdje je -prisje}amo se - sniman spot Hrvatskeelektroprivrede po~etkom devedesetih godina, sbakicom koja ima «samo jednu svi}u». Uspinjemo sena Vidovu goru, najvi{i vrh na jadranskim otocima,778 metara nad morem. Na Vidovoj gori nalazi se ijedna na{a trafostanica, koja drì po~asno mjestotrafostanice na najvi{oj to~ki na hrvatskim otocima.Na Bra~u, zna~i, moète i planinariti, a - vjerovali iline - zimi uìvati i u snje`nim radostima (osim akoniste elektra{, kojemu snijeg donosi nevolje!), jer seVidova gora zna i zabijeliti. A pogled s nje namorsku pu~inu, obli`nji Hvar, na poznatu bolskuplaù Zlatni Rat, oduzima dah. Samo o{tra bura iniska temperatura, koji su i nas ovdje do~ekali,mogu biti ti koji }e vas omesti u èlji da ovdjeproboravite {to je mogu}e dulje vremena, pune}i seenergijom visine i nadahnjuju}i se ljepotom mora.

Uhvativ{i posljednje odsjaje ljeta umediteranskom ambijentu, upoznavaju}i PogonBra~ istodobno smo bili u prigodi otkriti brojneljepote i raznolikosti toga srednjedalmatinskogotoka. U izboru mjesta sastanka, zaklju~ili smo nakraju, nismo ni najmanje pogrije{ili.


Vidova gora: trafostanica na najvi{oj to~ki na hrvatskimotocima

Slabe to~ke u 35 kilovoltnoj mreì su TS35/10 kV Postira, izgra|ena 1955. godine, stehnolo{ki zastarjelom opremom te 35 kVdalekovodi Nereì{}a – Murvica i Nereì{}a –Postira, izgra|eni 1955./56. godine, kojima je hitnopotrebna revitalizacija (za DV Nereì{}a – Murvicaprojektna dokumentacija je pri kraju izrade).

U 10 kV mreì se, zbog specifi~nosti terena iizloènosti agresivnom djelovanju posolice tepoàrne opasnosti u {umskim podru~jima, kaopotencijalno najugroèniji izdvajaju: 10 kilovoltnidalekovodi Milna – Rt Bra~, Nereì{}a - Bol, Bol –Gornji Humac te Selca – Povlja. Djelomice jeizra|ena projektna dokumentacija za njihovuzamjenu ili rekonstrukciju ili su postignuti dogovoris jedinicama lokalne samouprave o zajedni~kimradovima na njihovoj sanaciji i modernizaciji.

Niskonaponska mreà se rekonstruira idogra|uje zahvaljuju}i, u prvom redu, velikombroju novih potro{a~a. Karakteriziraju je velikeoscilacije optere}enja u vikenda{kim podru~jima tekonstantno veliki porast instalirane snage koddoma}eg stanovni{tva.

Veliko podru~je koje pokriva Pogon Bra~(primjerice, Bol, Selca, Povlja i Sumartin udaljeni su vi{eod 40 km od sjedi{ta Pogona!), iznimno veliki broj novihpriklju~aka (u 2003. godini priklju~eno je vi{e od 400brojila), stalne aktivnosti na naplati elektri~ne energije,dotrajalost dijela voznog parka - uzrokuju zaostatke uobavljanju ostalih redovnih poslova (odràvanje,pregledi, zamjena brojila). Dio problema mogao bi serije{iti zapo{ljavanjem elektromontera - zadnji put taj jekadar ovdje zaposlen 1997. godine.

Tamna slika bra~kog Pogona:zastarjela mreà i nedovoljan brojljudi

OTKRI]E BRAÂPUT

Zatvori{ li o~i ispred otvorene karte Hrvatske, i spusti{prst ruke u bilo koju to~ku na karti, oti|i tamo. I gdje god to bilou Hrvatskoj bit }e to put otkri}a. Moglo je tako biti i s na{imputem na Bra~, no bio je to, ipak, nespontani izbor: plan da seuz 200 broj HEP Vjesnika, ode u taj neponovljivi Bra~. I da tamo,parafraziraju}i Odlazak Tina Ujevi}a re~emo sebi samom: tamo,tamo da putujem, tamo, tamo da ostanem!

Bra~ je ~udo. Mada sam tamo boravio vi{e puta, u ovojprigodi otkrivamo Bra~ kao dar Bo`ji, kao korpus ljepote, zavi~ajutisnut u du{u puka i du{u puka utisnutu u zavi~aj, u samikamen, borove, pejza`.

Istina, u Hrvatskoj nekako sve ~arolije postaju obi~ne.Valjda je takvo vrijeme koje sve procjenjuje i banalizira. No Bra~ seunato~ svemu otima: preduboko mu je korjenje, predubokamudrost, pretajnovita i nedosti`na ljepota, prebremenita povijest idugo pam}enje, stari proroci i svjesni i mudri suvremenici. I kakvagod svakodnevica bila, sa svom svojom rutinom, Bra~ ~uva, osje}asvoju osobnost. Ispovijeda ju i govori istodobno stotinama jezika:~udesnosti, egzoti~nosti, ljepote, ìvota, pustolovnosti. I dok to~ovjek tako proìvljava, osje}a ipak potrebu uputiti tjeskoban upit:tko je taj pojedinac, naslov, autoritet, kome mogu re}i, adresiratièlju, molbu da se sa~uva Bra~?! U nemo}i i nesnalaènju, re}i }uusput: Bra~u gordi, hrvatski – ~uvaj se.

KOLEGE HODOÂSNICISastanak dvaju odjela u Supetru. Retrospektiva 200

brojeva sublimno se slaè pred na{im o~ima. Gledaj, radili smone{to, i uradili, govorim sam sebi. Ne{to kao zgrada. U njojstanuju ìvi ljudi, pospremili se za povijest jednog vremena,okruènja, sustava, naroda. Gledam kako su ljudi, kako su kolegedobili «format» sudionika, graditelja, {iritelja dobrih informacija,vijesti. Gradili zgradu – Vjesnik, izgradili i sebe i zgradu. Teobljetnice ne~emu vrijede: da te potsjete, da te suo~e s istinom otebi, da zaviri{ u vlastiti trag, njegovu dubinu, snagu. Da vidio sami osjetio snagu komunikacije, vrijednost strpljenja i upornosti na{ejedinice za: informiranje, odnose s javno{}u, poslove odnosa sjavno{}u, interno informiranje, i kako smo se sve zvali... Ali kadprepozna{ tko je i {to HEP, prepozna{ HEP u njegovoj misiji i sebeu njemu, onda je svejedno kako si naslovljen.

Zamislimo da odjednom nestane Vjesnika: iz arhiva, izsje}anja. Bio bi pust pogled, pusti trag, izgubili bi se pojmovi ovremenu kako ga imenuju ljudi.

Vidim, eto upravo ovdje na ovom jubilarnom sastanku uz200 broj, da smo istinski zreli nastaviti «pri~u» o mjestu, vremenu isudionicima. Jer glavni sudionici na{ih pri~a ostaju i dalje isti:~ovjek i pri~a o njemu i jednom tako obi~nom, svakodnevnomproizvodu, pomagalu, pokreta~u, ~aroliji - kilovatsatu elektri~neenergije. Svjesni smo da se tehnologija nadmo}no name}esvakom odnosu. No upravo njome treba upravljati, usko~iti u tajstroj, sti{ati ga, usporiti da bi se moglo – komunicirati. Da bi semoglo izdràti. Krenuti prema novih 200 brojeva HEP Vjesnika.Zamislite koliko nas ~eka vode u akumulacijama, koliko susreta,koliko novih kolega, mogu}nosti za radost. I uvijek, akozaboravimo sebe same, mogu}nost da otputujemo na mudri,~udesni Bra~. I da se vratimo sebi, kao pravi kolege – hodo~asnicina putevima memorije Bra~a i svog vlastitog ìvota.

M.B.M.

Posjetiti Bra~, a ne vidjeti njegov najskriveniji kutak– Pustinju Blaca, bio bi neoprostiv propust. No, do}i do njeniije jednostavno. Makadamskim putem valja izdràti polasata ne ba{ ugodne vo`njom automobilom te potomjednako toliko vremena pje{a~iti uskom stazom. Trud }enakon svega toga biti nagra|en: pribliìv{i se ju`noj straniotoka, daleko od naseljenih mjesta, iz kamene stijeneizranja Pustinja Blaca, kamena gra|evina koja zadivljujeskladom gradnje i bogatim povijesnim sadràjem - uovom kamenom dragulju pro{lost kao da je zauvijekukamenjena.

Njezin je za~etak kamenjem pregra|ena pe}ina, ukoju su se 1551. godine, bjeè}i pred Turcima, sklonilipustinjaci iz Poljica. Uza hrid su, kao uz zaklon, dozidavalirazli~ite vrste nastambi. Niz niskih i vi{ih gra|evinazbijenih uza stijenu povezuju u jedinstven sklad krovovipokriveni obijeljenom kamenom plo~om. Blata~kupustinju obnavljali su nara{taji sve}enika, koji su doposljednjeg, don Nike Mili}evi}a, koji je umro 1963.godine, bile iz iste obitelji. Sve}enici glagolja{i, zajedno sasvjetovnjacima s kojima su ìvjeli u ~vrstoj zajednici,nekada su na ovom dijelu Bra~a obra|ivali zemlju iuzgajali stoku. Jo{ uvijek se naziru ostaci vinograda, kojisu se nekad prostirali sve do mora; u blizini je bilo tritisu}e stabala maslina, a u dolcima prema Vidovoj goriuzgajane su ìtarice. Blaca je tako polovicom 18. stolje}abila bogatija od ostalog dijela Bra~a! Godine 1905. tu jebio izgra|en jedinstveni p~elinjak u Dalmaciji. Blacani suizvozili svoje proizvode: vino, ulje, sir i med u Veneciju iBe~.

Darovite dje~ake koji su bili u slu`bi Pustinje,sve}enici su podu~avali ~itanju i pisanju te imomogu}avali daljnje {kolovanje do misni{tva. Do 1962.godine ovdje je radila i {kola koju su poha|ali u~enici izobli`nja tri sela, na {to nas podsje}a ljupka u~ionica smalim drvenim klupama. Crkva posve}ena GospiUznesenja, po~ela se graditi 1588. godine, a nakon poàraje ponovno izgra|ena 1757. godine. Godine 1977.Pustinja Blaca pre{la je u vlasni{tvo Op}ine Bra~.

Otvaraju}i vrata brojnih prostorija, otvorili smo iknjigu davnih prohujalih vremena. Podsje}aju nas na tokamenice u kojima se dràlo maslinovo ulje, ka{uni zaìto, odljeljak za pepeo koji se skupljao iz kamina, iz kojegse pravio pra{ak za rublje, `rvanj za mljevenje ìtarica,mje{ine za vino, maske za za{titu od p~ela.... Sredi{nje inajstarije mjesto bila je kuhinja s kaminom, gdje supustinjaci kuhali, razgovarali, grijali se i molili. Vatra naognji{tu gorjela je tijekom cijele godine, osim na Veliki~etvrtak, kada se gasila i ponovno uìgala, uz blagoslovognja. Zanimljivo je da su djeca koja su poha|ala {kolumorala donositi drva i tako su, odràvaju}i vatru u kuhinji,pla}ala svoju {kolarinu.

O bogatom duhovnom ìvotu u Pustinji Blacasvjedo~e stari brevijari, bogata knji`nica s knjigama nanekoliko stranih jezika te onima pisanima glagoljicom,latinicom ili bosan~icom. Ovdje je bila i prva privatnatiskara na otoku i u Dalmaciji, «Privatna mala TiskaraBlaca». Jedna zanimljivost vezana je za glasovir koji jeovdje kao poklon stigao1924. godine: brodom jedopremljen u uvalu, odakle ga je 12 ljudi trebalo nositiosam sati. Da bi to izdràli, dano im je dobro gorivo:

pravo, misno vino, kojega su popili 56 litara. Posljednjisve}enik koji je ovdje ìvio bio je don Niko Mili}evi} mla|i,dr. prof. astronomije, koji je Pustinju Blaca obogatio sa jo{jednom zanimljivo{}u. Dvadesetih godina 20. stolje}aosnovao je ovdje opservatorij koji je dopunio knji`nicom,instrumentima i teleskopima. Otkrio je jedan asteroid idva kometa i po tomu je bio poznat. U Blacima se ~uvanjegov dnevnik te po{ta koja mu je stizala iz cijelogasvijeta. U Pustinji Blaca je i kapelica u kojoj se odvijalamisa za tri okolna sela, a nakon 1963. godine, otkad nemasve}enika, samo jedanput godi{nje, prvu subotu poslijeVelike Gospe kada je ovdje hodo~a{}e.

KLESARSKA [KOLA – PUÎ[]A

«Na bra~kom otoku ~ovjek i kamen ìve i ratuju odiskona», napisao je netko. I doista, koliko je ùljeva i mukeproiza{lo iz borbe s kamenom, znaju samo Bra~ani. No,istodobno, kamen je mnogima zna~io kruh, izvor prihoda.Zbog bogatih slojeva bijelo-ù}kastog vapnenca u tlu,otok je bogat i nadaleko poznat po svom bijelom i sivomkamenu, upotrebljavanom u gra|evinarstvu u cijelomsvijetu jo{ od anti~kih vremena, pa do danas. Priroda jetako pogodovala razvitku klesarskog obrta i kamen jepostao jedna od najunosnijih grana bra~kogagospodarstva. Nekada su na otoku bili rimski kamenolomi,~iji se ostaci i danas vide Od bra~kog kamena gradili su seSalona i Dioklecijanova pala~a, a njegovo kori{tenjedoìvljava procvat u doba renesanse. Na{i graditelji ikipari, kao Juraj Dalmatinac, Andrija Ale{i, NikolaFirentinac, koriste se njime za svoje gra|evine {iromDalmacije, a [ibenska katedrala samo je jedan primjer.

Na kamenu je Bra~anin ro|en, od kamena je ìvio ipod kamenom je pokopan. Bra~ je, moè se re}i, uzkamen sudbinski vezan, o ~emu i danas govoremnogobrojni kamenolomi. Mi smo posjetili onaj najve}i,Jadrankamen u Pu~i{}ima, gdje je zaposleno skoro 400ljudi, a jo{ 30 obrtnika na Bra~u bavi se tom djelatno{}u.U Pu~i{}ima je i jedinstvena srednja {kola u na{oj zemlji –Srednja klesarska {kola.

- Ovo je jedina {kola na kojoj se odmah vidi ~ime sebavi, duhovito zaklju~uje Ton~i Vlahovi}, ravnateljKlesarske {kole, aludiraju}i na njezino prekrasno kamenopro~elje i brojne klesarske detalje iz kamena kojima jeukra{ena. [kola je utemeljena 1907., a zgrada u kojoj jedanas potje~e iz 1950. godine. Trenuta~no ju poha|a 110u~enika, koji su podijeljeni u obrtni~ko, gra|evinskotehni~ko te klesarsko usmjerenje. U njezinoj neposrednojblizini je |a~ki dom, jer u nju dolaze u~enici iz cijeleHrvatske, pa ~ak i iz inozemstva. Vijenac, rozete, stupove,kapitele... sve detalje na {koli izradili su njezini u~enici i toisklju~ivo ru~nim alatima. Rade na tzv. klesarskim barilima– ba~vama ispunjenima kamenom pra{inom, za koje sepokazalo da su jedino pogodno postolje, koje ne vra}audarac. U~enici ove {kole ~esto na izlo`bama javnostipredstavljaju svoj rad, a posebice su ponosni na onu uParizu, o kojoj govore panoi u {kolskom hodniku.

- [kola inzistira na ru~noj obradi, tzv. rimskoj {koliobrade kamena u vlastitoj radionici, ali se u~enici udrugim pogonima upoznaju sa svim modernimtehnologijama u obradi i ekspoloataciji kamena,nagla{ava T. Vlahovi}.


S LICA MJESTA

Pogon Bra~ DP Elektrodalmacija Split

Pustinja Blaca – povijestzamrznuta u kamen

Pustinja Blaca - pro{lost zamrznuta u kamenu

U posjetu Klesarskoj {koli u Pu~i{}ima

Dvadeset i ~etvrtoga rujna o.g., na prostoruPogona Bra~ odràn je sastanak Odjela za internoinformiranje i Odjela za odnose s javno{}u Hrvatskeelektroprivrede. Bio je to prvi sastanak novinaraHEP Vjesnika nakon dodjele nagrade ZakladeHrvoje Poàr i sve~anog obiljeàvanja 200. brojaHEP Vjesnika. Uz uobi~ajeni dnevni red,razmatranje i analizu ~etiri posljednja izdana brojate dogovor o temama za idu}e brojeve HEPVjesnika, tom prigodom je svakom novinaruuru~ena uokvirena povelja Nagrade, kao i posebanCD s prezentacijom prikazanom prigodomobiljeàvanja jubilarnog 200. broja, HEP Vjesnik odprvog do dvjestotog.

\ur|a Su{ec, glavni i odgovorni urednik HEPVjesnika, zahvalila se svim novinarima isuradnicima koji su sudjelovali u stvaranjudosada{njih 200 brojeva te tako i sami doprinijelidobivanju vrijednog priznanja.

- Za HEP Vjesnik, rekla je \. Su{ec, nagradaZaklade Hrvoje Poàr zna~i veliku potvrdu njegovevrijednosti.

êstitkama novinarima HEP Vjesnikapridruìo se i Mihovil Bogoslav Matkovi},rukovoditelj Odjela za odnose s javno{}u HEP-a,kazav{i da je njihov susret na Bra~u istodobno idobra prigoda da ~itateljstvo upoznaju s radombra~kog distribucijskog pogona.

Rukovoditelj Pogona Bra~, Ozren Dragi~evi},kazao je kako se Vjesnik rado ~ita i u njihovoj malojsredini. îtaju ga, napomenuo je, sva tri nara{taja,jer svatko u njemu na|e ne{to za sebe. Odnosno,kako nas je slikovito pohvalio na{ doma}in:

- Za razliku od drugih tiskovina koje sebacaju, HEP Vjesnik se nosi doma.

T. J.

Sastanak Odjela za informiranje iOdjela za odnose s javno{}u

HEP Vjesnik se nosi doma

Nakon dulje stanke zbog godi{njih odmora,sredinom rujna ponovno kre}emo na teren. Ovogaputa smo u Pogonu Dugo Selo, jednom od petvanjskih pogona DP Elektra Zagreb i jednom od dvapogona s pogonskim uredom (PU Vrbovec).

Na{i sugovornici su: Mirkom Meli{, dugogodi{njirukovoditelj Pogona i njegovi suradnici mr. sc. ZlatkoBlaìnovi}, rukovoditelj Slu`be za tehni~ke poslove, SlavoKova~evi}, rukovoditelj Odsjeka za prodaju i odnose spotro{a~ima, Marijan Prusec, rukovoditeljom Odsjeka zaizgradnju i usluge te Branko Tukec, koordinator u Uredupogona za sve vrste za{tita. Od njih doznajemo kako ìvei rade dugoselski elektra{i, s ~ime se mogu pohvaliti, a na{to potuìti. Na àlost, to drugo je i u ovoj radnoj srediniprisutnije. No, krenimo redom.

OVE GODINE ZA INVESTICIJE - NULA KUNA

Pogon Dugo Selo zauzima pribli`no 680 ~etvornihkilometara i pokriva isto~ni dio grada Zagreba, gradDugo Selo, grad Vrbovec, ju`ni dio grada Sv. Ivan Zelina,zapadni dio grada Ivani} Grad, op}ine Brckovljani iRugvica te dio op}ine Rakovec. Njihova jedina TS110/30/10 kV Dugo Selo zadovoljava njihove potrebe sa60 MW instalirane snage (od mogu}ih 120 MW), jedinoplaniraju uskoro zamijeniti jedan transformator snage20 MW s novim od 40 MW. Nadalje, Pogon ima dvije TS30/10 kV (Vrbovec i Sesvetski Kraljevac) te 261 TS10(20)/04 kV, a ve} 28 godina sve novo grade u varijanti20 kV radi prijelaza na 20 kV napon, kada za to sazrijuuvjeti. Pogon ima 1.300 kilometara dalekovoda 30 kV,10(20) kV i niskonaponskih mreà, koje su djelomice(osobito u ve}im mjestima) kablirane te 23.000 stupnihmjesta (petinu u betonskoj ili èljeznoj izvedbi). Premarije~ima Z. Blaìnovi}a, prioritetne investicije su imizgradnja tri nove TS 10(20)/04 kV, a potom jo{interpolacija {est novih trafostanica te odràvanjezra~nog DV 35 kV Vrbovec-Tkalec (kabelska varijanta ugradu Vrbovcu te zamjena kriti~nih stupova na trasi DV).Od èlja i planova izdvaja ugradnju daljinski upravljanihrastavlja~a i distribucijskih trafostanica. Maksimalni vr{niteret im je 28 MW (prije 15 godina iznosio je 9,2 MW), agodi{nja prodaja je na razini 117,6 milijuna kWh i ustalnom je porastu. Naime, Pogon obiljeàva najja~iprirast stanovnika u mati~nom DP-u te zna~ajan razvojmale privrede. Tomu u prilog govore i podaci ogodi{njem priklju~enju pribli`no 400 novih potro{a~a.Stanje postrojenja, nagla{ava rukovoditelj M. Meli{, jezadovoljavaju}e, premda imaju i oni svoje sive zone,poglavito u vikend-naseljima, koja moraju {to prijeprimjereno rije{iti izgradnjom novih trafostanica spripadaju}im dalekovodima i niskonaponskim mreàma.


S LICA MJESTA

Pogon Dugo Selo DP Elektra Zagreb

U nemogu}oj misiji

U doista te{kim uvjetima s premalo ljudi, u starom i neprimjerenom stambenom prostoru,dugoselski elektra{i rade one najnu`nije poslove na upravljanju, izgradnji i uslugama, dok ne stiùskrbiti o odràvanju, zbog ~ega im je mreà sve lo{ija, pa im se name}e pitanje: do kada je takomogu}e?

>

Josip Topol i Mario Ku{ina, KV monteri, dovr{avaju uzemljenje kako bi jo{ prije berbe ovo naselje dobilo prvi napon

Kako i kada }e to uspjeti pitamo se nakon saznanja da jena ra~unu ovogodi{njih investicija nula kuna te da odideje do izgradnje pro|u i dvije-tri godine.

NEDOSTATAK LJUDI I SKUÊN POSLOVNI PROSTOR

U Pogonu danas radi samo 65 radnika, za razlikuod negda{nja 84 i to je problem broj jedan i ovogaPogona. Posljednjih sedam godina, nagla{ava M. Meli{,na àlost nisu nikoga zaposlili, a mnogi su im oti{li umirovinu. Sve vi{e osje}aju taj nedostatak, osobito uinènjerskom i monterskom kadru i strahuju ho}e li ikako mo}i raditi dalje. Za prvu pomo} nu`no im jebarem deset novih ljudi, jer su u sada{njim okolnostimaprisiljeni raditi samo najnu`nije radove u Odsjekuupravljanja, na izgradnji i uslugama te na utjerivanjudugova. Zbog toga najvi{e trpi odràvanje. SukladnoZakonu o gra|enju, morali bi imati brojniji inènjerskikadar, a za sada imaju - slovima i brojkama - jednogjedinog diplomiranog inènjera (od ukupno tri VSS-a),jednog V[S, svi ostali su SSS, VKV, KV i ne{to NKV. Timvi{e nestrpljivo o~ekuju skora{nje diplome dvojice kolegakoji uz rad studiraju za inènjere energeti~are, {to }e imdjelomice ublaìti postoje}e probleme.

Vozni park, recimo, zadovoljava brojem (22razli~ita vozila), ali ne i kvalitetom, jer su vozila stara idoderana te traè znatna ulaganja u odràvanje. I to jo{nije sve {to zagor~ava ìvot dugoselskim elektra{ima.Naime, jo{ uvijek ìve i rade u skromnom i doistaneprimjerenom poslovnom prostoru, u kojem jedvaimaju gdje primiti stranke. Kolegice iz blagajni~kedvoranice èljno i{~ekuju PC istodobno ne znaju}i kamo}e ih smjestiti. Nemaju ni pravi vanjski skladi{ni prostor,pa ~esto osjetljivi materijal izvla~e iz vode i ispod snijega,a stari su stupovi parkirani na parkirali{tu... I do kadatako? Ve} dugo postoji dokumentacija za pro{irenjeposlovne zgrade i za skladi{ni prostor, ali nikako da seosiguraju sredstva za ovu ùrnu namjenu. S poslovnimprostorom se mu~e i njihovi kolege iz PU Vrbovec, no otomu kasnije iz prve ruke. Opskrba alatom, doznajemo,nije odgovaraju}a, a u opremu za{tite na radu valjalo bivi{e ulagati kako bi se moglo raditi bolje. Probleme sradnom disciplinom i kori{tenjem slu`benih vozilauspijevaju dràti pod kontrolom.

U Odsjeku prodaje i odnosa s potro{a~ima radisamo pet montera i tri kolegice na {alterima zapotro{a~e. Od 18.900 potro{a~a, najvi{e ih je ukategoriji ku}anstva, za ~ije godi{nje o~itanjeangaìraju studente, a o~itanje kategorije ostali na0,4 kV obavljaju sami i to dvomjese~no. Potro{nju navisokom naponu( PIK Vrbovec, Dalekovod, Ciglana idr.) o~itavaju mjese~no. Puno truda ulaù i upobolj{anje naplate, uklju~uju}i brojne opomene i373 ovogodi{nja iskap~anja neurednih plataca(opomene i naloge za iskap~anja dobivaju iz sjedi{taDP-a u Zagrebu), zahvaljuju}i ~emu im je naplataipak zadovoljavaju}a. Upravo je u tijeku godi{njeo~itanje i utjerivanje dugova. Ankica [u{njar,blagajnica i Mirjana Krpani}, referent za reklamacije,suglasnosti i priklju~ke, ne àle se na posao i rad sastrankama, ve} na sku~en prostor.

U Odsjeku za izgradnju, usluge i odràvanje radisamo 22 radnika, od ~ega je samo njih 12 operativaca(montera), pa im valja biti, kako napominje MarijanPrusec, ~arobnjak da bi se organizirao posao, {to ~estonalikuje nemogu}oj misiji. To ipak nekako uspijevaju


S LICA MJESTA

Pogon Dugo SeloDP Elektra Zagreb

Rukovoditelj Pogona Dugo Selo Mirko Meli{: problem brojjedan nam je nedostatak inènjera i montera

Ankica [u{njar, blagajnica, Mirjana Krpani}, referent iSlava Kova~evi}, rukovoditelj Odsjeka za prodaju i odnoses potro{a~ima, jedva ~ekaju primjeren {alterski prostor izbog potro{a~a i zbog njih

Zlatko Blaìnovi}, Slava Kova~evi}, Marijan Prusec i Branko Tukec, rukovoditelji odjela i odsjeka u Pogonu

Krunoslav Sohora, tehni~ar na radnom mjestu poslovo|e,jedan je od dvojice njihovih kolega koji }e uskorodiplomirati i postati inènjer energetike

Skladi{tar Josip Koprivnjak u unutra{njem skladi{tu, kojevapi za pro{irenjem

Na vanjskom skladi{tu oprema je izloèna ki{i i snijegu

zahvaljuju}i tomu da svi rade sve (za gra|evinske radovekoriste usluge vanjskih izvo|a~a), a za poslijepodnevna ino}na deùrstva koriste sve brojnije starije (i iskusnijemontere), odnosno one s raznim zdravstvenimograni~enjima.

O za{titi na radu doznajemo od Branka Tukecada godi{nje imaju dvije-tri lak{e povrede te da imajuproblema s primjenom za{titnih sredstava, koja imne stiè pravodobno, a katkada je upitne kvalitete.

Odlazimo u Gostovi} Vinograde (vrbove~kopodru~je), gdje dugoselska ekipa zavr{ava radove nanovoj TS 250 kVA i tri kilometra dugoj niskonaponskojmreì, kako bi to naselje doma}eg imena Fr~kovec naradost njihovih novih potro{a~a dobilo svoju prvu struju.I to jo{ prije ovogodi{nje berbe, budu}i da je to podru~jenajpoznatije po plodnim i kvalitetnim vinogradima.Ovdje su Josip Topol, Mario Ku{ina, KV monteri i @eljkoMi{ma{, dugogodi{nji traktorist, koji dovr{avajuposljednja dva uzemljenja da bi trafostanica drugogadana mogla na tehni~ki pregled i u probni pogon. Kaùda su oni majstori za sve, od srednjeg do niskog napona,od kabela do zra~nih mreà. Dakako da ih je premalokada im je deset kolega oti{lo u mirovinu, a zadnjegnovog su primili prije osam godina. Unato~ svega, pa inepovoljnih radnih uvjeta i ljeti i zimi, nije im – kaù -ni{ta te{ko, samo su prigovorili kvaliteti opremevisokonaponskog uzemljenja i dodali da bi pla}e moglebiti i bolje.

KRNJI PU VRBOVEC

Za kraj ostavljamo obilazak Pogonskog uredaVrbovec udaljenog 25 kilometara od sjedi{ta Pogona,gdje nas poslovo|a Davor Pisa~i} upoznaje sastanjem u PU. Jo{ uvijek su smje{teni u zgradi(ci)staroj blizu 40 godina, koja odavno vapi za obe}animrenoviranjem i pro{irenjem. Grad Vrbovec je darovaodio zemlji{ta za njihovu poslovnu zgradu,dokumentacija je spremna, ali od svega toga za sadanema ni{ta... Jo{ prije sedam godina rekonstruirali suTS 30/10 kV i time podigli energetsku razinu PU.Osam radnika PU dovoljno je samo za pokrivanjedeùrstava (po 12 sati), a uz to rade nadzor mreà,planirane rekonstrukcije, hitne intervencije iinvesticije u mreì. Da bi postali pravi pravcatipogonski ured manjka im operativa i odnosi spotro{a~ima, a èlja im je zbog njihovih potro{a~a toi postati, kako bi im ovdje u Vrbovcu mogli pruìti svepotrebne usluge. Za sada imaju samo Odsjekupravljanja i vrbove~ki elektra{i nastoje sve {to moguu~initi sami. Kada im zatreba pomo}, dobivaju je izPogona. Najvi{e ih ti{ti starost ljudi i zdravstvenaograni~enja njih pet (od osam), {to posebice osje}ajupri otklanjanju kvarova. U PU imaju samo deùrnovozilo, a svu potrebnu mehanizaciju dobivaju izDugog Sela i ve} su navikli na takav na~in rada.Sre}om, nemaju ~este havarije na mreì, zahvaljuju}itomu {to su je zadnjih godina dotjerali, izuzevnekoliko mreà u selima.

To je jo{ jedna elektra{ka pri~a, sli~na mnogimve} ispri~anim pri~ama, ali ipak svaka od njih imadruk~iji {tih, koji nas vu~e da je zabiljeìmo. Abiljeìmo i, nadamo se da }e im uskoro ipak krenutina bolje.

Dragica Jurajev~i}


Zajedni~ki snimak nakon posla

Poslovna zgrada Pogona Dugo Selo ve} je dugo pretijesna njenim stanarima

Vrbove~ki elektra{i smje{teni su jo{ uvijek u ovoj zgradi, staroj 40 godina

Nova niskonaponska mreà u Gostovi} Vinogradima

Biti u Vinici, a ne posjetiti tamo{nji arboretum bio bi grijeh, kojinisam htjela po~initi. Stoga smo u dru{tvu na{ega doma}ina JosipaRo`mari}a, poslovo|e PU Vinica DP Elektra Vara`din, krenuli uobilazak ove prirodne ljepote koja doista podsje}a na zemaljski raj i usvako godi{nje doba svojom osebujnom ljepotom privla~i brojnezaljubljenike prirode. Rijetki su trenuci kada na{a osjetila uìvaju kaona ovakvim mjestima, gdje o~ima upijamo ljepotu rijetkih primjerakadrve}a, u{ima oslu{kujemo pti~ji pjev (koje ujutro ~ine pravi maliorkestar), udi{emo raznovrsne mirise, a rukama nje`no dodirujemoprekrasno drve}e i biljke. Na takvim mjestima se zaboravljaju sve brigei obveze, jer ovo je mjesto stvoreno za ~isti uìtak.

Arboretum Opeka, kako doznajem iz bro{ure dobivene od susretljiveravnateljice ovda{nje {kole Jelke Gr|an, prema bogatstvu biljnih vrstazauzima prvo mjesto me|u tri arboretuma hrvatske ba{tine i jedan je odstarijih u Europi. Temelj parka ~ini prirodna {uma hrasta kitnjaka i pitomogkestena, koji pokrivaju breùljke u zale|u parka, a podno dvorca otvorena jeravnica s umjetnim jezerom, gdje su zasa|ene brojne vrste drve}a i grmlja izrazli~itih dijelova svijeta. Smje{ten je na krajnjim sjeveroisto~nim obroncimaMaceljske gore, na samo dvadeset kilometara od Vara`dina, a rasprostire sena 64 hektara povr{ine. Za njegov pomni obilazak valja odvojiti puno vi{evremena nego smo ga imali, ali u sat vremena uspjeli smo vidjeti rijetkovi|ene primjerke mamutskih tuja, sekvoja, platana, libocedra, vitke jelevisoke nekoliko desetaka metara, prekrasne goleme lipe, pla~u}e smreke,stabla magnolije ... Ovdje sve uspijeva zahvaljuju}i pogodnom tlu i klimi teuz pomo} drve}a i grmlja stvorenim specifi~nim uvjetima mikroklime.

Ovdje su i ostaci negda{njega dvorca, koji je 1852. godine do{ao uposjed stare francuske velika{ke obitelji Bombelles. Naime, te se godine grofMarko Bombelles oènio s Ferdinandom, k}erkom grofa Franje Dra{kovi}a,koja je posjed dobila kao miraz. Dvorac se 1856. godine preuredio u velikuprekrasnu pala~u koja je nosila naziv grad Opeka (u doljnjem dijelu perivojaproizvodila se cigla). Istodobno se perivoj ure|uje prema engleskim uzorimavrtne arhitekture. Nabavlja se egzoti~no i endemsko drve}e i grmlje iznajpoznatijih svjetskih i europskih perivoja. Za kona~ni oblik perivoja 1860.godine zasluàn je Marko Bombelles mla|i.

Dvorac je danas, naàlost, u ru{evnom stanju, negda{nji bazen jeneupotrebljiv, ali je na ìvotu umjetno jezero prepuno lopo~a i usrednjega otok ljubavi. Kako smo putem sreli prof. Vladimira [timeca,negda{njega ravnatelja i zaljubljenika u arboretum, doznali smo kakosu se ranije ovdje odràvali teniski turniri, snimani su filmovi... Sve usvemu, bilo je puno ìvlje nego sada. Dolaze i danas, osobitovikendom, ljubitelji prirodnih ljepota napuniti baterije za ìvot naasfaltu. Pa i on, kaè, uljep{ava si ìvot di{u}i punim plu}ima u ovojoazi ljepote. Perivoj oko dvorca jo{ je 1947. godine progla{enza{ti}enom prirodnom rijetko{}u, a 1961. godine postaje ihotikulturnim spomenikom.

Saznajem i za ovda{nju najstariju hrvatsku vrtlarsku {kolu ArboretumOpeka, osnovanu 1958. godine, koja sada djeluje kao Poljoprivredna iveterinarska {kola. Osnovna joj je djelatnost vrtlarstvo, upravo zbogarboretuma, koji uz svoju ljepotu predstavlja i izniman izvor spoznaja odrve}u, ukrasnom grmlju, cvije}u i vje{tini oblikovanja krajobraza.Arboretum, osim umjetni~ke, kulturno-povijesne, turisti~ke vrijednosti ima iznanstvenu, dendrolo{ku, odgojno-obrazovnu ulogu, a sluì i kao mati~njak.Blago njezinim u~enicima, razmi{ljam, dok nerado napu{tam gorostasnovi{estoljetno drve}e, ispod kojega smo mi ljudi tako maleni i prolazni.

Kako sam sigurna da mnogi na{i ~itatelji nisu jo{ ~uli za Opeku,èlim vas slikom i rije~ju nagovoriti da posjetite ovaj divan kutakLijepe na{e, udaljen od Zagreba samo 100 kilometara. Ovdje, u rajuzemaljskom uìvat }ete, ne}ete poàliti.

34

NESVAKIDA[NJE

Vinica iz drugog kuta

Arboretum Opeka – raj na zemlji DragicaJurajev~i}

Mamutska tuja s piramidalnom kro{njom, iz Sjeverne Amerike, moè narasti i do 60 metara, a ìvjeti ido 800 godina

Ovaj kalifornijski libocedar moè doìvjeti i 500godina

Budu}i da joj se grane spu{taju do zemlje, moètekro~iti u unutra{njost mamutske tuje, koja podsje}ana dùnglu i moè primiti brojne znatièljnike

Ovdje je inekad bilapala~agrofaBombellesa,a danas jeto ru{evnidvorac, koji~eka daponovnozablista

Pogonski ured Vinica najmanja je organizacijskajedinica DP Elektra Vara`din i pokriva njezinosjeverozapadno podru~je, odnosno tamo{nje ~etiri op}ine:Vinicu, Certicu, Petrijanec i Marku{evec. Kako bismopredstavili njezinih 12 zaposlenika i zabiljeìli njihovu pri~uu HEP Vjesniku, prvoga dana rujna smo u Vinici, poznatojpo dobrim vinima i predivnom arboretumu. U njihovojlijepo ure|enoj poslovnoj zgradi, obnovljenoj prije desetgodina, na{ je prvi sugovornik Josip Ro`mari}, poslovo|a uPogonskom uredu, koji je ovdje sa 32 godine odra|enih uVinici najstariji i najiskusniji elektra{. Zapravo, samo je onu poslovnoj zgradi, jer su elektra{i ra{rtkani po terenu,kako bi iskoristili lijepe rujanske dane za dovr{enje {to vi{eposla. A posla, kako ~ujem, imaju i preko glave.

@MIRKAJU @ARULJE I VE[MA[INA NEMREDELATI

Pogonski ured Vinica, koja grani~i i sa susjednomSlovenijom, proteklih je godina u~inila mnogo upravo napograni~noj mreì, koja je sada ve}im dijelom na betonu ielkaleksu. S druge strane, imaju jo{ puno problemati~nihzona, a jedna od najkriti~nijih je Vinica Breg, gdje mreèbiljeè i 30 godina, pa su sve ~e{}e pritu`be tamo{njihpotro{a~a da im `mirkaju àrulje i da ve{ma{ina nemredelati. Vikendima im se naponske okolnosti pogor{avaju izbog brojnih vikenda{a na ovim lijepim bregovima smnogim vinogradima. Vini~ki elektra{i ~ine najvi{e {tomogu, sukladno raspoloìvim sredstvima, ljudima imehanizaciji, a svega toga im manjka. Jedino im ne manjkasolidno ure|enog poslovnog prostora i te{kih uvjeta radana terenu, jer kada se udruè nepristupa~an teren i zimskisnje`ni uvjeti, doista mnogi od njih poàle {to su odabralielektra{ki kruh.

SVI RADE SVE

Budu}i da ih je u Pogonskom uredu samo 12, svi radesve, uklju~uju}i odràvanje, otklanjanje kvarova, pregled mreà,zamjenu brojila, a katkada uska~u u pomo} i vara`dinskojIzgradnji na investicijama. U svakom slu~aju nema ih dovoljno i,prema rije~ima poslovo|e J. Ro`mari}a, nu`na su im barem jo{tri mlada radnika, koji bi im popravili i nepovoljnu starosnustrukturu. Unato~ tomu {to ovdje prevladava srednji nara{taj,nemaju problem s bolovanjima, svi su uvijek rasploìvi, panekako ipak uspijevaju obaviti radne radne zada}e.Najpotrebniji je tehni~ar Pogonskoga ureda, kojega godinamabezuspje{no traè.

Ova ~isto mu{ka ekipa vrlo uspje{no brine i o ure|enjuokoli{a poslovne zgrade, o ~emu svjedo~i uredno poko{en idotjeran okoli{. Na mjestu njihove poslovne zgrade do prije 12godina postojala je i stara trafostanica iz 1918. godine, kada jeVinica ve} imala struju iz HE Fala. Osim nedostka ljudi, najvi{e ihmu~e stara i dotrajala vozila, a najpotrebnije im je vozilo zabu{enje rupa i dizanje stupova. U zimskim mjesecima spa{ava ihjedina Lada..

Pogonski ured ima dvostrano napajanje preko DV 35kV iz brane Crnica i iz TS Nedeljanec, a mogu se napajati ipreko DV 10 kV iz Vara`dina i Ivanca. Prije dvije godine surekonstruirali i modernizirali (daljinsko upravljanje) svojujedinu TS 35/10 kV Vinica (izgra|enu 1965. godine) u kruguPU, a skrbe jo{ o 90 malih trafostanica (10/4 kV), 16kilometara DV 35 kV (12 kilometara od Vinice do braneCrnica i ~etiri kilometra od Nedeljanca do Vinice), 75kilometara zra~nih DV 10 kV, 10 kilometara kabelskih DV 10kV, 187 kilometara niskonaponske zra~ne mreè i osamkilometara kabelske niskonaponske mreè. Njihovi potro{a~i,sve, osim prijave kvarova, rje{avaju u 15 kilometara

udaljenom Vara`dinu, budu}i da u Pogonskom uredunema Odsjeka za prodaju i odnose s potro{a~ima.

U selu Ladanje Donje nalazimo petero~lanu vini~kuekipu na prebacivanju niskonaponske mreè s drvenih nabetonske stupove. Tu su poslovo|a Marijan Hrgar, Slavko Dugi iMario Hrn~i}, VKV monteri, Damor [incek, brigadir i Tomica[ipek, KV monter. Ovdje su od jutra i unato~ ki{i koja ih je prala,taj su posao priveli kraju. I oni se àle na nedostatak ljudi ivozila. Godine, kaù, ~ine svoje (samo su trojica od njih 12 mla|iod 40 godina), pa im je puno lak{e raditi na stupu iz ko{arenego s penjalicama. Zbog brojnih te{kih terena treba im ikvalitetnija zimska obu}a. Posla imaju puno, a svjesni su toga dapotro{a~i ne smiju biti bez napona, bez obzira na vremenskeuvjete i na sve probleme s kojima se suo~avaju usvakodnevnom obavljanju svojih radnih zada}a.

53

S LICA MJESTA

Pogonski ured Vinica, DP Elektra Vara`din

Premalo ljudi i vozila, previ{e te{kih terenaDragica Jurajev~i}

Nakon zavr{etka posla u Ladanju Donjem zajedni~ka snimka jedne od dviju elektra{kih ekipa PU Vinica

Prije dvije godine je rekonstruirana i modernizirana njihova jedina TS 35/10 kV, izgra|ena davne 1965. godine

Josip Ro`mari}, poslovo|a PU Vinica: nu`no nam jekadrovsko poja~anje i pomla|ivanje


S LICA MJESTA

Remont HE Zaku~ac u tijeku – revitalizacija se zahuktava

Mo} ljudskoga uma i ruku imo} vode, na jednom mjestu

Posada treba posloìti dijelove agregata C na svojemjesto do kraja listopada ove godine

Sve poslove demontaè i montaè obavila je iskusna posada HE Zaku~ac: demontaà nose}ega leàja

Demontaà turbinske brtve

Montaà me|uvratila

Kada su nedavno novinari HEP Vjesnika posjetili HEZaku~ac, mogli su se uvjeriti da je istina sve ono {to o na{ojnajve}oj hidroelektrani godinama pi{em. I vi{e od toga. Jer,susret sa Zaku~cem ostavio je manje ili vi{e snaàn dojam nasvakog od njih, ovisno o spremnosti njihovih pogleda i mislida upiju sve to {to se ovdje nudi sublimirano i na jednommjestu: mo} ljudskoga uma i ruku i mo} vode. A sve to lijepouklopljeno u brdoviti i na mahove siv i surov krajobraz,mediteransko raslinje i kamene ku}ice koje prizivaju pro{lost,ali vjerno sluè sada{njosti. Ba{ kao {to sada{njosti na{ojsluè i ta ~etiri sna`na agregata {to strpljivo i{~ekuju obnovu,koja }e im produljiti ìvot i pove}ati snagu. A samim tim imosigurati budu}nost koju }e, svojim radom, oni svima namau~initi svijetlom, a gospodarstvu perspektivnom. Sve su tovidjele moje kolegice i kolege novinari, a sada evo i za~itatelje HEP Vjesnika obja{njenje za sve ono {to se ustrojarnici i oko nje zbivalo tada, ali i sada i sutra.

U ZNAKU ZAMJENE PRIMARNE OPREME - [ESTSLJEDE]IH GODINA

Ova je godina, {to se ti~e odràvanja, bila iznimnozahtjevna, nagla{ava direktor Pogona HE Zaku~ac StjepanTi~inovi}, a obavljeni su mnogi gra|evinski radovi, kao iremontni zahvati na opremi. Revitalizacija primarneopreme, koju smo najavili u prilogu iz listopada pro{legodine, ne odvija se «tr~e}im korakom», ali postupno kre}e smrtve to~ke. Tako je do sada: zavr{en Investicijski program idonesena odluka o zamjeni i obnovi hidroelektrane ucijelosti; izra|ena je kona~na tenderska dokumentacija zanu|enje zamjene i obnove turbina A,B,C i D; priprema seobjava javnog nadmetanja za izradu izvedbenog projektazamjene i obnove, a u tijeku je i dopuna i dorada tenderskedokumentacije za generatore A,B,C i D s uzbudom. Toplaniramo obaviti do kraja ove godine. Objavljivanje javnognatje~aja 13. rujna zapravo moèmo smatrati po~etkomrevitalizacije primarne opreme u pravom smislu, a potrajat}e do 2010. godine.

RASTAVLJEN I OGOLJEN DO TEMELJA

I dok je revitalizacija jo{ uvijek u papirnatoj fazi,poslovi godi{njeg odràvanja su itekako vidljivi, prvenstvenooni vezani uz generalni remont agregata C, koji je zapo~eojo{ 23. lipnja, a treba biti zavr{en do 29. listopada. A kad jeremont generalni, onda to zna~i da postrojenje skidaju dogola i do kraja, kako bih ja rekla, odnosno da je obavljenademontaà cjelokupnog agregata, sve do njegovihbetoniranih dijelova, kako bi to puno stru~nije rekao tehni~kirukovoditelj Pogona Jozo ]urlin. Od njega sam doznala da sesvi radovi odvijaju prema planu i da je posljednji put takavdetaljan remont na tom agregatu obavljhen prije pet godina.Razlog za opseàn remont su prvenstveno kavitacijskao{te}enja na radnom kolu turbine, pa je provedena cjelovitadefektaà opreme turbine i generatora, odnosno: remontturbine s opremom, reparaturni radovi na sanacijitraverznog obru~a spirale, popravak izolacije pola rotorageneratora, pregled i servisni radovi na statoru i rotorugeneratora s opremom, svi poslovi redovite godi{nje revizije,AKZ opreme, a obavljena je i zamjena VN kabela 220 kV.

- Nakon remontnih zahvata na statoru i rotorugeneratora obavljena su elektri~na ispitivanja, a sada je utijeku montaà opreme generatora. Primarna ispitivanja bit}e obavljena nakon zavr{etka cjelokupne montaè ipunjenja proto~nog trakta turbine, kaè J. ]urlin

Poslove demontaè i montaè obavlja, kao i uvijek,uigrana i vrijedna posada elektrane, a specijalisti~ki radovipovjereni su na{im dugogodi{njim partnerima: KONÂR -GIM –u (na statoru i rotoru generatora), KONÂR – Institutuza elektrotehniku (ispitivanja na opremi generatora nakonreparature), Alstomu Hrvatska (reparaturni radovi na te{kimdijelovima turbine), Martingu (nerazorna ispitivanja i nadzor

na izvo|enju reparaturnih radova na turbini), Salonavaru(reparaturno-zavariva~ki poslovi na kavitiranim dijelovimaopreme turbine).

I ove godine se nastavilo s polaganjem VN kabela 220kV i to od blok transformatora do RP 220 kV generatora C.Otome na stranicama koje slijede. S proizvodne strane,radove su nadzirali Slaven Gotovac i Marko Mandi}.Montaù kabelskih polica obavila je trogirska tvrtka ZUT(nadzor êdo Radi}), a stru~njaci tvrtkte KONÂR –Energetski transformatori radili su na prilago|enju nu`nomza priklju~ak novih kabela (nadzor Vice Or{uli}). Odkoordinatora svih ovih radova zapo~etih po~etkom srpnja,Ivice Maru{i}a, doznajem da su radovi u potpunosti zavr{eni18. rujna i da su provedena visokonaponska ispitivanja.

- Sada se ~eka zavr{etak remonta agregata Ckako bismo mogli i}i u probni pogon. Kontrolu kvalitetenadzirao je dr.sc. Vladimir Firinger iz KONÂR –Instituta za elektrotehniku, stru~njak s velikimiskustvom za kabele.

JEDNOMU REMONT, OSTALIMA REVIZIJAI dok se agregat C pretresao od glave do pete,

agregati A i D su se morali zadovoljiti tek godi{njomrevizijom (agregat A pregledan je od 18. svibnja do 8. lipnja,a agregat D od 26. srpnja do 2. rujna), tijekom koje jeispitana turbinska i generatorska oprema (zamjenajednopolnih generatorskih prekida~a tropolnim; zamjenaprekida~a u RP 110 kV; revizija regulacijske sklopke namre`nom transformatoru 110/35 kV; obrada i filtracijaizolacijskih ulja sva tri blok transformatora generatora D...).Zbog velikih voda, pregled agregata A i D je kasnio, a zbogjednakih razloga nije obavljena ni revizija agregata B,planirana za razdoblje od 26. svibnja do 15. lipnja. Ho}e li je ikada obaviti, ovisit }e o hidrolo{kim okolnostima i procjenidispe~era, a nadaju se terminu od 1. do 20. studenog o.g.

Od mr.sc. Lina Stani~i}a, rukovoditelja odràvanja,doznajem {to se jo{ radilo i na ~emu se jo{ radi ovihprvih jesenjskih dana.

- Obavljena je ugradnja dva nova kontejnera u RP220 kV za smje{taj opreme upravljanja, signalizacije, za{tite imjerenja za generatorska polja {to su koordinirali IvicaMaru{i} i Tomislav Sekelez, a pri kraju su i radovi napostavljanju i pu{tanju u pogon LAN-a, poslovne mreè HEZaku~ac. Sada se mreà postavlja u vodnim komorama(zasunskoj i na brani Pran~evi}i), a tim zahvatom }e sekvalitetno rije{iti informatika, telefonija i besprekidnonapajanje. Poslove izvodi tvrtka "EXOR" iz Zagreba, a nadzornad radovima obavlja Stanko Sapunar.

Obavili su i montaù jednog ku}nog agregata, ~ijepu{tanje u pogon tek predstoji. A kada on bude upogonu, po~et }e se s montaòm drugog agregata.

Ove godine ni gra|evinski dio opreme nije imao mira.Sanirana je brana Pran~evi}i s temeljnim ispustima, kao i diolijevog dovodnog tunela koji je bio najugroèniji. Uz vizualnipregled obavljeno je, tijekom srpnja i kolovoza, kontaktno ikonsolidacijsko injektiranje, ~i{}enje talo`nice i nu`nigeodetski radovi. Pregled desnog dovodnog tunela, koji jebio planiran jo{ za kraj svibnja o.g., nije obavljen, a ho}e li bitiu ovoj godini jo{ uvijek je pod upitnikom i ovisi o hidrolo{kimokolnostima. Sanirani su i gra|evinski objekti u krugu ~vorastrojarnice, gdje }e biti smje{ten PPZ (protupoàrna za{tita),a sluìt }e i kao uredski prostor. Obnova o~ekuje i ulazniobjekt. Jo{ uvijek traje adaptacija starih kamenih ku}a naprostoru izme|u uredske i upravlja~ke zgrade, od kojih supojedine bile u ru{evnom stanju. One }e sluìti kao uredskiprostor za smje{taj osoblja koje }e sudjelovati u zamjeni iobnovi opreme elektrane. Zavr{etak tih radova o~ekuje sekrajem godine, pa }emo o tomu vi{e pisati u jedom odsljede}ih brojeva.



Mr. sc. Lino Stani~i}, rukovoditelj odràvanja: obavljena jeugradnja dva nova kontejnera u RP 220 kV, a pri kraju su iradovi na postavljanju i pu{tanju u pogon LAN-a,poslovne mreè HE Zaku~ac

Ivica Maru{i}, koordinator poslova zamjenevisokonaponskih kabela 220 kV: sada se ~eka zavr{etakremonta agregata C kako bismo mogli i}i u probni pogon

Jozo ]urlin, rukovoditelj Pogona: svi radovi odvijaju seprema planu, a posljednji put takav detaljan remontagregata C obavljen prije pet godina

Stjepan Ti~inovi}, ditektor Pogona HE Zaku~ac:objavljivanje javnog natje~aja 13. rujna o.g. zapravomoèmo smatrati po~etkom revitalizacije primarneopreme u pravom smislu, a potrajat }e do 2010. godine

Cjelokupni posao izmjene kabelskih veza odtrafo komora do vanjskog postrojenja HE Zaku~ac,nakon tri ljetna razdoblja rada, zavr{en je sredinomrujna o.g. Obavili su ga radnici Slu`be za izgradnju iusluge splitske Elektrodalmacije koji, uz stru~nicertifikat za izvo|enje kabelskih instalacija 110 i 220kV, imaju i ste~eno iskustvo uspje{no odra|enihsli~nih poslova. Primjerice, u HE Senj iliElektroprijenos Opatija.

U na{oj najve}oj Hidroelektrani tijekom ljetnihmjeseci 2002. godine zamijenjeni su stari 110 kVkabeli, poloèni novi i izra|ene 110 kV kabelskeglave. Pro{loga ljeta poloèn je dio kabela 220 kV iizra|eno osam kabelskih glava, a krajem ovogakolovoza zapo~elo je polaganje preostalih kabela220 kV i izra|eno {est novih kabelskih zavr{etaka.Unutar vi{e stotina metara dugih hodnika Elektranei u prostoru sa sinusoidnim temeljima sada se najednom mjestu na{lo svih sedam kabela 220 kV.Posao je za SIU vodio Ivica Kati}, koordinirao Ton~iMladini}, a pri izradi kabelskih glava organiziracijuvodio Mate Miji}. Uime ABB-a kao isporu~iteljaopreme, kabela i zavr{etaka, specijalisti~ki nadzorobavljao je Simeon Popov, a kako su nam reklidoma}i radnici, svojim je velikim stru~nim znanjempomagao da se posao izvede {to bolje, {to kao~ovjek od nadzora, nije duàn ~initi. Tako|er jeomogu}io da ABB isporu~i (besplatno) jedanaeststrojeva za polaganje kabela, pa je taj dio poslazgotovljen u samo tjedan dana. Rije~ je o opremikoja }e se mo}i najbolje iskoristiti pri polaganju 110kV kabela budu}e TS Dobri – u uskim ulicamasredi{ta grada. Njima se upravlja s jednog mjesta,kabel se ne vu~e nego gura, a duljinom cijele trasejednako je optere}en. A kako su na elektri~ni pogon,rade bez zaga|enja.

Zadovoljstvo dobro obavljenim poslom je, bezdvojbi, bilo obostrano. Prema rije~ima S.Popova,elektromonteri SIU su vrlo sposobni, rade odli~no i oposlu su nau~ili sve {to je potrebno znati. Treba naglasitida je posao zahtjevniji utoliko {to se obavljao no}u(polaganje kabela), jer dràvni dispe~er nije dopu{taoiskap~anje Elektrane iz sustava prije 22,00 sata. Unato~takvim uvjetima, posao se obavio u roku. Zna~i, nakonpoloènih kabela 220 kV zapo~ela je izrada i ugradnjavanjskih kabelskih glava (zavr{etaka). Izra|ene su trivanjske i tri unutra{nje glave. Zadnjega dana radaobavljeno je ispitivanje pla{ta i kabela. Za taj su posaobili angaìrani radnici Odsjeka za{tite i pogonskogmjerenja splitskog DP-a, a nazo~ile su mu sve, u ovomposlu, zainteresirane strane: predstavnici investitora,nadzora, izvo|a~a i isporu~itelja opreme. Ispitivanje jeobavljeno istosmjernim naponom: pla{t je ispitivannaponom od 10 kV u trajanju od jedne minute, a kabelispitnom jedinicom 400 kV ispitnog napona 2,3 Uo ({toiznosi 292 kV) u trajanju od 15 minuta. Svi ovoljetnipoloèni kabeli besprijekorno su izdràli ispitni napon, nazadovoljstvo svih sudionika u ovom sloènom radnomprocesu.


S LICA MJESTA

HE Zaku~ac

Postrojenjem teku nove kabelske vezeVero~ka Garber

Zoran Krn~evi} i Bo{ko Ba{~evan pri zavr{noj montaì vanjske glave 220 kV


Svi kabeli 220 kV (lanjski i ovogodi{nji) smje{teni su na sinusoidne temelje (P6180019)

Odsjek za{tite i pogonskog mjerenja pri ispitivanju kabela i kabelske za{tite

Radnici SIU izradili su tri vanjske i tri unutra{nje kabelskeglave 220 kv, a Simeon Popov iz ABB-.a nadgleda rad

Zoran Krn~evi} izolira dno kabelske glave

Navla~i se defektor na kabelski zac+vr{etak

Predstavnici investitora, nadzora, izvo|a~a radova i isporu~itelja opreme prate zavr{no ispitivanje kabela

Dalekovod 2 x 110 kV HE Kraljevac – TSKraljevac u pogonu je skoro pola stolje}a, tijekomkojega je na dijelu njegove opreme obavljenonekoliko interventnih zahvata. Ve} golim okom, akamoli stru~nim o~evidom, vidljivo je da je svaoprema (uàd, izolatorski lanci, pripadaju}a ovjesnai spojna oprema) u cijelosti dotrajala, uslijed ~ega jepogonska sigurnost i pouzdanost toga 400 metaradugog voda bitno smanjena. U osobito kriti~nomstanju su bili oronuli betonski stupovi, koji su ina~eklju~ni elementi svakog dalekovoda. Kod njih jedo{lo do pojave poznate kao korozija betona, kojanastaje zbog korozije armature i uzrokuje opadanjebetona s trupa stupa. S obzirom na znatnuo{te}enost (ve}i komadi odlomljenog betonaprona|eni su u neposrednoj blizini stupova) inaru{enost stati~ke nosivosti, ta dva stupa nisu vi{epruàla potrebnu i propisanu sigurnost u okviruEES-a, a predstavljali su i opasnost za osoblje kojeradi na njihovom, ili pak na odràvanju susjednogkabelskog rova.

VOD KAO PRODULJENA SABIRNICA ELEKTRANE

Kako mu je temeljna namjena bilapovezivanje HE Kraljevac i TS 110/35 kV Kraljevac,taj dalekovod ima posebno va`nu ulogu i za tuHidroelektranu jer predstavlja njenu tzv.produljenu sabirnicu. Stoga su za njegovusanaciju podjednako bili zainteresirani odgovorniljudi iz PrP Split i PP HE Jug. Posljednjih petgodina traju pregovori o tomu {to i kako u~initi stim dotrajalim dalekovodom, s obzirom na njegovzna~aj i sloènost trase. Konkretne zahvatesvakako je pospje{ilo rje{enje Dràvnog

inspektorata iz oùjka ove godine, prema kojemtaj kratki vod treba ùrno dovesti u tehni~kiispravno stanje. Nakon {to su stru~njaciDalekovoda obavili iscrpan o~evid i projektiralinovi vod - bilo je jasno da je jedino ispravno iopravdano rje{enje zamijeniti oba postoje}aarmiranobetonska stupa novim ~eli~nim cijevnimstupovima s glavom oblika ba~ve na istimlokacijama te ugraditi svu novu opremu, odnosnovodi~e, za{titno uè, izolaciju i uzemljiva~e.

POLA PROIZVODNJA – POLA PRIJENOS

Cjelovita rekonstrukcija voda je zajedni~koulaganje PP HE Jug i PrP-a Split, a nositelj investicijeje PrP Split, odnosno njegov Odjel zamjena iprilagodbi (ZIP). Kako je rije~ o trasi na brdovitom i

te{ko pristupa~nom terenu, radovi su potrajalipribli`no mjesec dana, odnosno zapo~eli su 16.kolovoza, a trajali do 10. rujna o.g.

- Stupovi sli~ni kandelabrima prvi put suprimijenjeni kod nas u Dalmaciji, a do sada je postavljenjo{ samo jedan takav stup i to u Zagrebu, kaè Dalibor[karica, koji je s kolegom Mijom Tadincem (nadzorgra|evinskih radova) bio glavni inènjer i nadzor zamontaù opreme. Izdvojio je i izniman trud radnikaDalekovoda, nagla{avaju}i posebice ekipe GordanaMiro{evi}a i Zlatka Konto{i}a, koje su projektirale irealizirale taj zahvat. Od strane Proizvodnje, zaoìvotvorenje ovog projekta zalagao se Vladimir Srzenti},koji je u vrijeme dogovora obavljao du`nost direktora HEKraljevac.


S LICA MJESTA

Obnova dalekovoda 2 x 110 kV HE Kraljevac – TS Kraljevac

êli~ni cijevni stupovi,prvi put u Dalmaciji Marica @aneti} Malenica

Snimili: Dalibor [karica i Ante Delonga

Pregovori o tomu {to i kakou~initi s dotrajalimdalekovodom, s obzirom nanjegov zna~aj i sloènost trase,traju posljednjih pet godina, akonkretne zahvate svakako jepospje{ilo rje{enje Dràvnoginspektorata iz oùjka ovegodine, prema kojem taj kratkivod treba ùrno dovesti utehni~ki ispravno stanje

>

U osobito kriti~nom stanju su betonski stupovi, kojima je zbog korozije betona naru{ena stati~ka nosivost

"Bez vode nema ìvota; ta dragocjena teku}inasadràna je u ljudskom tijelu, postoji u atomosferi i tlu,pada u obliku oborina, te~e koritima rijeka, nji{e sevalovima mora, slijedi ritam plime i oseke, proteè se dogolemih oceanskih dubina, o~arava ljepotom jezera ivodopada, te~e iz slavina, daje energiju. Uz nju se vezujulegende, tema je knjièvnih djela, predmet prou~avanjaznanstvenika..."

@ivot je, kao {to znamo, nastao u vodi. Smatrase da je u njoj do{lo do tvorbe prve stanice izmolekula nastalih procesom kemijske evolucije, prijeotprilike 3,5 milijarda godina. Jeste li znali da jekopno naseljeno zapravo samo jednu desetinuvremena starosti Zemlje, dok je ìvot u moru mnogostariji te se ono s pravom zove kolijevka ìvota.

Sve to, brojne lijepe misli kao i mnogefascinantne podatke o vodi, moète saznati akopro~itate Knjigu o vodi, koju je koncipirala i tekstomopremila knjièvnica Sibila Petlevski, a likovni jojpe~at dala slikarica Biserka Bareti}.

- Knjiga je umjetni~ki ilustriran, pou~an i zabavan,a uz to i visoko informativan izvor znanja o jednoj odnajaktualnijih tema ekolo{ki osvije{tene dana{njice.[iroko i iscrpno obra|ena tema vode prilago|ena jevi{im razredima osnovne {kole, premda svojimzanimljivim, razigranim stilom moè privu}i i djecumla|eg uzrasta te pomo}i roditeljima koji svojim "malimmudricama" èle jednostavno, ali to~no odgovoriti napitanja u svezi s vodom - od onih, naizgled,jednostavnih, poput: " Kako dolazi voda u slavinu?","Kako nastaju ki{ne kapi?", "Koliko puta bih se moglaokupati u ki{i od jedne oluje?", "Za{to se ~aj penje pokeksu?", pa do onih sloènijih pitanja, kao {to su: "[to jeoceanografija?", "Ima li jo{ koja pri~a o potopu sli~naonoj o Nojevoj arci", "Je li Moby Dick stvarno postojao?",kazala nam je Erna Lojna Lihtar iz tvrtke Kigen, koja jeknjigu izdala u okviru svoje biblioteke Mudrica,namijenjene najmla|im ~itateljima.

Knjiga uspje{no objedinjuje sistemati~nost uobradi sadràja, karakteristi~nu za {kolske

priru~nike, s didakti~kim prednostima bogatoilustriranog teksta pisanog stilom lijepe knjièvnosti.Osim iscrpno obra|ene gra|e koja, na na~inprilago|en osnovno{kolskom uzrastu, pokriva ~itavoznanstveno podru~je hidrologije, Knjiga o vodinastoji potaknuti i dje~ju kreativnost. To jepostignuto oboga}ivanjem sadràja povijesnom iknjièvnom gra|om (pri~ama o vodi, podacima opovijesti izuma stojeva koji energiju vode pretvarajuu ostale vidove energije...), pomo}u igrica teizborom jednostavnih eksperimenata s vodom.Knjiga sadrì i rje~nik nazivlja, s obja{njenjima kojadjeci pomaè u pra}enju tema s podru~jahidrologije.

Osim informativne, Knjiga o vodi ima ipedago{ku vrijednost, poti~u}i ekolo{ku svijest djecete ih nastoje}i upoznati s legendama, mitologijom ivjerovanjima vezanim uz vodu, kako bi pomo}uzanimljivih komparativnih primjera stekla znanja ovlastitoj i o dalekim kulturama.

Tatjana Jalu{i}

U SVIJETU KNJIGA

Sibila Petlevski: "Knjiga o vodi"

Pou~an i zabavan priru~nik za "mudrice"

U okviru 39. Vinkova~kih jeseni, po drugi puta jeorganiziran i Vinkova~ki jesenski sajam s teì{tem naobrtni{tvu, poljoprivredi, prehrambenoj industriji i{umarstvu. Ta sajamska priredba odràna je u Vinkovicmaod 17. do 19. rujna. U tri dana odràvanja Sajam je okupiopribli`no devedeset izlaga~a, poduzetnika igospodarstvenika, a veliki broj posjetitelja (procijenjeno jepribli`no 15 tisu}a) potvrdio je opravdanost njegovaorganiziranja.

Sajam je organiziralo Poglavarstvo grada Vinkovacai HGK @upanijska komora Vukovar sa èljom da se, osimkulturnih susreta iz ~itave Domovine, ostvare igospodarske veze te tako spoji ugodno druènje sastjecanjem korisnih znanja i informacija.

Posebno je bilo nagla{eno spajanje sjevera i juga,zelene i plave Hrvatske, koje se u mnogima aspektima tako

dobro nadopunjuju. Na taj na~in, kroz izravni doticaj sizlaga~ima, kupcima posjetiteljima, ali i konkurencijom,poduprta je te`nja "KUPUJMO HRVATSKO".

Distribucijsko podru~je Elektra Vinkovci je na Sajmuimala svoj {tand, na kojem je preko plakata i plaketaprezentirala napore i uspjehe Hrvatske elektroprivrede uo~uvanju okoli{a te suzbijanja neovla{tene potro{nje.

Tijekom Sajma na {tandu su stru~njaci ElektreVinkovci odgovarali na upite potro{a~a i dijelilipromid`bene materijale.

Na Sajmu je prezentirano i takozvano «karti~nobrojilo» i dijeljeni letci s obja{njenjima o njegovoj ugradnji ikori{tenju, za {to su posjetitelji pokazali iznimnozanimanje.

Martin Mi{kovi}

Poticaj za ostvarenje gospodarskih vezaVINKOVA^KI JESENJSKI SAJAM GOSPODARSTVA I OBRTNI[TVA

Knjiga u svimosnovnim {kolama

Prvo predstavljanje Knjige o vodi odràno jepovodom obiljeàvanja Svjetskog dana voda uoùjku ove godine, u Hrvatskoj vodoprivredi, kojaje s po jednim primjerkom izdanja donirala sveosnovne {kole u Hrvatskoj. U akciju doniranjaizdava~ je pozvao sve tvrtke kojima je voda temeljproizvodnje ili usluga. Uz brojne hrvatske tvrtke,odazvala se i Hrvatska elektroprivreda. OsimHEP-a, njezino izdavanje stru~no su poduprliMinistarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodnoggospodarstva te Hrvatske vode. Knjiga je izdana unakladi od 3.500 primjeraka, a zainteresirala je iizdava~e iz inozemstva te }e se pojaviti naovogodi{njem svjetskom sajmu knjiga uFrankfurtu.

Knjiga je umjetni~ki ilustriran,pou~an i zabavan, a uz to i visokoinformativan izvor znanja o jednojod najaktualnijih tema ekolo{kiosvije{tene dana{njice

[iroko i iscrpno obra|ena tema vodeprilago|ena je vi{im razredimaosnovne {kole, premda svojimzanimljivim stilom moè privu}i i djecumla|eg uzrasta te pomo}i roditeljimakoji svojim "malim mudricama" èlejednostavno i to~no odgovoriti napitanja u svezi s vodom

>

>


ENERGETIKA NA INTERNETU

Putokaz surferima

HRVATSKE STRANICE O KVALITETI

Kada biste birali, biste li odabrali malo dobroga ili veliku koli~inu lo{ega? Ovo je tek jedan od mnogo pu~kih po{tapalica kojima se nagla{ava razlikaizme|u kvalitete i kvantitete. Takvu razliku unutar industrije niti ne treba nagla{avati – skoro da se podrazumijeva sama po sebi. No izme|u izjava «kvaliteta seskoro podrazumijeva» i «kvaliteta je imanentna» postoji ~itav jedan veliki prostor kojeg ispunjava pojam kvaliteta i njegovo sveobuhvatno prou~avanje. Ako vaszanima hrvatsko industrijsko podru~je, a kvaliteta je zbog bilo kojeg razloga unutar podru~ja va{eg interesa, ove su web stranice svakako za vas.

Premda ne morate o~ekivati poseban vizualni ugo|aj, ovdje }ete ipak nai}i na sadràj koji }e opravdati posjet tim stranicama. Popis certificiranih tvrtkiobuhva}a certifikate ISO 9001:2000, ISP 14001, certificirane HACCP-om i OHSAS 18001, a osim njih }ete imati na raspolaganju i popise savjetodavnih tvrtki icertifikacijskih ku}a. Tako|er su vam na raspolaganju i «Norme upravljanja kvalitetom» te naputci i linkovi vezani za njih. Popis napisa i radova }e vam dati vi{enego zanimljiv uvid o tekstovima objavljenima u hrvatskom tisku vezanima uz tematiku kvalitete. U odjeljku o konferencijama mo}i }ete se upoznati sdatumima i programima najrecentnijih skupova. Moète se tako|er upoznati s najnovijim ~asopisom e-Quality i pretraìti arhivu proteklih brojeva.

Uz sve to, Hrvatske stranice o kvalitetu nude i prakti~nu interaktivnost – ponudu da i sami svojim prilozima upotpunite postoje}u bazupodataka o kvaliteti u Hrvatskoj. Mislimo da je to dovoljna preporuka za posjet tim stranicama.

http://kvaliteta.inet.hr/

IBERDROLANa sam spomen imena Iberdrola neizbje`no se javlja asocijacija na veliki Iberijski poluotok, dio Europe na kojem su smje{teni [panjolska i

Portugal. Zapaànje vas ne}e navesti na pogre{an put, jer je navedena kompanija sljednica tvrtke Hidroelectrica Iberica, osnovane 1901., prije vi{eod stotinu godina. Tijekom stolje}a razvila se kompanija ~ija se djelatnosti odvijaju, ne samo na nacionalnom {panjolskom, ve} i me|unarodnomtrì{tu energije, a koje obuhva}aju proizvodnju, prijenos, distribuciju i marketing elektri~ne energije i prirodnog plina.

Ve} na po~etnim stranicama }e vas do~ekati solidno korporativno su~elje, koje }e vam dati do znanja da je rije~ o ozbiljnom subjektu name|unarodnom energetskom trì{tu. Bilo da je rije~ o investitorima ili predstavnicima medija, poslovni }e suradnici prona}i dovoljno relevantnihpodataka, a ako ste samo zainetresirani posjetitelj, ~eka vas virtualni informacijski centar, pri~a o povijesnom razvoju kompanije, informacije odjelovanju Ibredrole na prostoru Ju`ne Amerike, podaci o obnovljivoj energiji – energetskom podru~ju na koju je kompanija posebno ponosna...

Premda su svi sadràji dostupni na sveprisutnom engleskom jeziku, za kraj }ete dobiti jedno toplo {panjolsko «hasta la vista» - dovi|enja.

http://www.iberdrola.com/

AMERICAN NUCLEAR SOCIETY

Od vremena industrijske revolucije do dana{njega dana, stanje se okoli{a moè najjednostavnije prikazati jednostavnom matemati~kom funkcijom, ~ija}e krivulja svojim naglim porastom i vizualno do~arati sve ve}i ~ovjekov utjecaj i sve lo{ije stanje okoli{a. Jedan od rezultata takvoga stanja je i velikaosjetljivost javnosti, od lokalne do globalne razine, ne samo na ekolo{ke krize koje su se dogodile, ve} i na svaku potencijalnu mogu}nost da zbog objektivnihokolnosti ili ljudskog nemara do|e do novog zaga|enja. Zbog svoje tehnologije, nuklearna energija je jedno od onih podru~ja koja u percepciji javnosti nije ba{popularno. No, da se stvar dodatno zakomplicira, kao u kakvom trileru, dok ~ovjek svakodnevno zahtijeva sve vi{e energije, na{ Planet traì hitno smanjivanjekoli~ine plinova koji nastaju kao nusprodukt njene proizvodnje. Pri tomu, reflektori javne pozornosti opet padaju na nuklearne elektrane, kao jedini na~inproizvodnje energije u koli~inama potrebnim za razvoj cjelokupne civilizacije, a bez {tetnih polucija plina.

Internet stranice Ameri~kog nuklearnog udruènja su svakako mjesto na kojem se vrijedi informirati, pa ma kakvo mi{ljenje o nuklearnoj energiji imali.Neprofitna, znanstvena i edukacijska organizacija je osnovana 1954. godine, da bi danas imala ~lanstvo od deset i pol tisu}a inènjera, znanstvenika istru~njaka drugih profila, koji sveukupno predstavljaju vi{e od tisu}u i {est stotina korporacija, edukacijskih ustanova i vladinih agencija. Po~etna stranica oveorganizacije }e vas do~ekati ozbiljno{}u informativnog menija preko kojih se moète upoznati s najavljenim stru~nim skupovima, informacijama za ~lanove,organizacijskim ustrojem, a osobito su zanimljivi odjeljci s publikacijama, industrijskim standardima te linkovima prema srodnim internet adresama.

Odlu~ite li se za posjet opse`nom informativnom centru s tematikom nuklearne energije, to je prava adresa za vas.

http://www.ans.org/

U samu zoru doba u kojem }emo ìvjeti i proizvoditi energiju bez pomo}i fosilnih goriva, kako stru~njaci za energetske zalihe ~esto prikazuju na{evrijeme, sve je vi{e razli~itih na~ina koje poku{avaju izmisliti skupine ljudi ili pojedinci kao originalna i u~inkovita rje{enja. Nastoji se silnu energiju, koja narazli~ite na~ine cirkulira na{im Planetom, ukrotiti i pretvoriti u ~ovjeku koristan rad. Pritom je, zacijelo, u prvom planu skoro vje~ita mogu}nost kori{tenjaenergetskih izvora koji su samoobnovljivi, za razliku od jednokratnog sagorijevanja goriva kojem smo, u nedostatku boljeg i ekonomi~nijeg rje{enja, prisiljenidanas koristiti. Golema va`nost energetskog pitanja za na{u cjelokupnu civilizaciju je potakla veliku ponudu najrazli~itijih ideja, od onih koje velike tvrtke iinstituti poti~u milijunskim nov~anim iznosima, do neobi~nih zamisli neshva}enih pojedinaca koji u stvarala~kom transu razra|uju ideje koje }e promijenitisvijet.

Na ovim stranicama se moète upoznati s na~inom proizvodnje energije koji je upravo obiljeèn s obje spomenute krajnosti – neobi~nomidejom pojedinca koja je na{la svoj put suradnje s velikim, ~ak i multinacionalnim kompanijama. Prva je to, i zasad jedina, elektrana na svijetu kojase nalazi potpuno pod vodom i koja koristi energiju valova i morskih struja, kako bi pomo}u dva pomi~na cilindra proizvela elektri~nu energiju. Uvlasni{tvu je portugalske elektrokompanije Enersys, a u projekt je uklju~en i veliki Alsthom. Na ovim stranicama se moète upoznati s povije{}u~itavoga projekta, na~elima rada, trenuta~nim statusom projekta, pojedincima i tvrtkama uklju~enima u projekt.

To je energetska egzotika koja bi ve} sutra mogla postati uobi~ajenim na~inom proizvodnje elektri~ne energije za zemlje koje imaju more. AHrvatska ga ima.

Priprema: Gordan Bakovi}

ARCHIMEDES WAVE SWING

http://www.waveswing.com/

Bogatstvo prirodnih razli~itosti na{edomovine name}e posebne zahtjeve kod prijenosaelektri~ne energije. Svladavanje planinskihprijevoja, planinskih visova, povezivanje otoka ioto~i}a, prijelazi rijeka i kanjonaelektroenergetskim vezama uz specifi~ne klimatskeuvjete, sloèna su tehni~ka rje{enja koja trebaostvariti Hrvatska elektroprivreda. Kao zaposlenikuDP Elektrodalmacija Split, dobro su mi poznateposebnosti u toj tvrtki. Lokalne tehni~kespecifi~nosti, odnosno specifi~na rje{enjaintrigantna su tehni~kom osoblju, dok drugima tomo`da nije zanimljivo.

NAJDULJI PODMORSKI 35 kV DISTRIBUCIJSKIKABEL

Budu}i da je rije~ o Dalmaciji, izlaganje }emozapo~eti s posebnostima koje se javljaju u podmorju,koje se koristi i za povezivanje elektroenergetskogsustava otoka s energetskim sustavom kopnapodmorskim kabelima. Prvi podmorski energetski kabelipolaù se krajem pedesetih i po~etkom {ezdesetihgodina pro{loga stolje}a.

Najdulji podmorski distribucijski kabel (35 kV)nalazi se izme|u otoka Hvara i otoka Visa. Duljinate dionice je 21000 metara. Kabel je poloèn 1995.godine u okviru programa Oto~na veza 35 kV.Najve}a dubina mora na trasi je 91 metar.Pripreme, uz vrlo zahtjevne podmorske istraìva~keradove i snimanje trase, obavio je Dràvnihidrografski institut, Split i Geodetski zavod, Rijeka.Projektiranje je izveo Projektni biroElektrodalmacije, a kabel je proizvela i poloìlatvrtka ABB iz [vedske.

Prvi energetski podmorski kabel za otok Vispoloèn je 1964. godine, kra}e je duljine, a danaspredstavlja pogonsku rezervu.

NAJKRA]I PODMORSKI DISTRIBUCIJSKI KABEL

Najkra}i podmorski distribucijski kabelpoloèn je izme|u grada Trogira i otoka îova.Duljina te dionice je 90 metara. Najve}a dubinamorskog dna na kabelskoj trasi za otok Vis je 91 , ana trasi za otok îovo pet metara. Kabel je ovdjepoloèn bez broda polaga~a, samo uz pomo}gumenih jastuka i vitla za razvla~enje. Priobalnaza{tita kabela izvedena je ukopavanjem uzprekrivanje vre}ama pijeska, odnosno cementa, jeru tom tjesnacu nema ve}ih valova i drugihopasnosti za o{te}enje kabela.

Taj podmorski distribucijski kabel polazi izveli~anstvenog Trogira.

UNESCO je uvrstio staru gradsku jezgruTrogira u svoj Registar svjetske spomeni~ke ba{tine.U 3. i 2. stolje}u prije Krista, Grci s Isse (Vis)osnovali su naseobinu Tragurion. Za vrijemeRimljana, Traguriom se razvija u sjeni 19kilometara udaljene Salone. Najintezivnijaizgradnja grada bila je u vrijeme renesanse, u 15.stolje}u. Gradski za{titnik je biskup Ivan, a prikazan

je na sjevernim baroknim gradskim vratima. Gradse dijeli na dva dijela. Isto~ni je dio s upravnimzgradama, katedralom i plemi}kim pala~ama, azapadni je teà~ki dio Pasike. Gradski trg, smje{tenna isto~noj strani grada, obrubljuje katedrala,kneèva pala~a, gradska loggia, odnosno trijem kojije sluìo kao sudnica te pala~e i ku}e plemi}keobitelji îpiko.

U loggi je reljef, djelo Ivana Me{trovi}a, kojiprikazuje Petra Berislavi}a. Taj biskup je bio ihrvatski ban. Poginuo je 1520. godine u borbi sTurcima. Ostao je zapam}en {to je za obranudomovine prodao i vlastito imanje. Bogoljublje,domoljublje i ~ovjekoljublje, redom ugra|eno uìvot ovoga velikana, najljep{i su putokazdana{njem dezorijentiranom ~ovjeku.

Katedrala je posve}ena svetom Lovri. Gradi seod 13. stolje}a. Gradnja zvonika zapo~inje u 16.stolje}u. Svod i unutr{njost katedrale datira iz 15.stolje}a. Na katedrali je poznati romani~ki portal kojije potpisao najve}i stari hrvatski kipar - MajstorRadovan. Gornji dio portala prikazuje prizore izEvan|elja. Na luneti je prikazano Kristovo ro|enje,Kristov ìvot, poslovi kroz godinu, sveci i apostoli. Uzportal na lavovima uzdiù se kipovi grje{nihpraroditelja Adama i Eve. Unutar katedrale nalazi sekamena propovjedaonica. Nad oltarom diè senajljep{i dalmatinski ciborij. Katedrala se restaurira posegmentima. Nakon uspje{nih radova na zvoniku,skinuta je skela. Upravo je pristigla nagrada EuropaNostra koju dodjeljuje Europska unija za visokedosege u konzervaciji, a dodijeljena je za zavr{eneradove na kapelici blaènog Ivana Orsinija unutarkatedrale. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, uzpomo} zaklade iz New Yorka, pokre}e restauracijunajzna~ajnijega segmenta, odnosno portala MajstoraRadovana i krstionice u predvorju katedrale.

Ta remekdjela zapravo najbolje je vidjeti uìvo, jersamo opis moè stvoriti skromni dojam. Za{titaspomeni~ke ba{tine ralog je {to je u Trogiru izgra|enararitetna ukopana i u more uronjena TS 10(20)/ 0,4 kVFortin. U pogonu je ve} deset godina. Pozitivna iskustvau eksploataciji, ohrabruju i umanjuju predrasude premasli~nim objektima.

NAJSTRMIJI ZRA^NI DISTRIBUCIJSKI RASPON

Iznijeti }emo i specifi~na rje{enja u zra~nojsrednjenaponskoj distribucijskoj mreì.

Najstrmiji zra~ni distribucijski raspon nalazi sena DV 10 kV za TS 10/0,4 kV Kozjak, koja je lociranana najvi{em vrhu planine Kozjak (779 metara).Posljednji dalekovodni raspon duljine 367 metarapremostio je visinsku razliku od 358 metara. Urasponu je umjesto vodi~a od Al-Fe uèta montiranvodi~ od Fe III uèta 3x50 mm2. Uè je preko izolatorazavje{eno na malo produljene konzoleèljezno-re{etkastih stupova, ~ime je zadovoljenpropisani razmak vodi~a u sredini raspona. Dalekovodje projektirala i izvela tvrtka Dalekovod 1983. godine,

a pri izgradnji bili su angaìrani i planinari gorskeslu`be spa{avanja.

U blizini toga doista specifi~nog raspona nalazise nekoliko starohrvatskih crkvi. Najstariji spomenikkoji se veè uz Hrvate na ovom dràvotvornomprostoru je crkva Sv. Jurja u Putalju (dana{nji Ka{telSu}urac) koju je knez Mislav obdario zemljama krajem9. stolje}a. Njegov nasljednik Trpimir (oko 845.-865.) usolinskim Riìnicama podiè benediktinski samostan ipo njegovoj povelji ulazi hrvatski narod u povijest sasvojim vlastitim imenom Hrvat.

Na samoj litici Kozjaka godine 1400. okolnostanovni{tvo izgradilo je crkvicu Sv. Luke. Tradicionalnose 18. listopada ovdje odràva sveta misa, uz nazo~nostpredstavnika lije~ni~ke udruge, jer je Sv. Luka za{titniklije~nika. Uz hrvatski barjak koji se vijori na samoj litici,pjeva~ki zbor iz Ka{tel Su}urca, uobi~ajeno na krajumisnog slavlja otpjeva Zdravo majko kraljice Hrvata ihimnu Lijepa na{a domovino.

NAJDULJI ZRA^NI RASPON U DISTRIBUCIJSKOJSREDNJENAPONSKOJ MRE@I

U dolini rijeke Neretve postoji najdulji zra~niraspon u distribucijskoj srednjenaponskoj mreì.Rije~ je o DV 35 kV Opuzen-Plo~e na prijelazuiznad jezera Modro oko. Duljina toga rasponaiznosi 789 metara. Krajne to~ke raspona suèljezno - re{etkasti stupovi br. 24 i br. 25. Visinastupova je 25,80 metara do doljnje konzole,odnosno ukupna visina stupa je 41,50 metara dovrha stupa. Takvi stupovi se ina~e koriste zaizgradnju 220 kV dalekovoda. U rasponu jemontiran vodi~ od Al-Fe uèta 240/55 mm2. Idanas, 30 godina nakon izgradnje, rasponimpresionira svojom veli~inom. Dalekovod ima jo{jednu posebnost. Nekoliko prvih stupova uz TSVranjak nalazi se na naplavnom dijelu rijekeNeretve. Temeljenje stupova izvedeno je prekoarmirano-betonskih pilona ukopanih i dublje od 30metara u naplavno tlo.

Najve}i raspon izgra|en je u blizini mjestaKomin kojeg su mje{tani uvijek zvali HrvatskiKomin. Naselje je novijega datuma, osnovano u 18.stolje}u. Nalazi se uz desnu obalu rijeke Neretve,pribli`no deset kilometara od u{}a.

Neretvanska krajina povijesni je pojam zapodru~je izme|u rijeke Cetine i rijeke Neretve. Unjenom su sastavu povremeno bili i otoci Bra~,Hvar, Kor~ula i Mljet.

Anti~ko ime za Neretvu jest Narona, dana{njiVid. Grad su osnovali Grci u 5. i 6. stolje}u prijeKrista. Potkraj 7. stolje}a Narona pod rimskomvla{}u doìvljava najve}i procvat i uz Salonu bila jenajve}i grad na isto~noj obali Jadrana. Razorili suje Avari. Stanovni{tvo je ~vrsto vezano uz Hrvatsku,kojoj se krajina pripojila za vrijeme kralja PetraKre{imira IV (1058.-1074.).

Ivo Santica


(NE)OBI^NOSTI

"Naj" objekti Elektrodalmacije

Specifi~nosti name}u zahtjevna tehni~ka rje{enja

Uo~i Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, 4.kolovoza o.g. odràna je ~etvrta sjednica Sredi{njegaodbora UHB HEP-a 1990-1995. u Pogonskom uredu Knin,DP Elektra [ibenik. Predsjednik Udruge Tihomir Lasi} iglavni tajnik Stanko Aralica i ovoga puta potvrdili su daznaju {to ho}e, jer uz radni dio, sjednica je bila sve~ana sobzirom na prigodu, 5. kolovoza, kada se izraàvazahvalnost svima iz vojno-redarstvene akcije Oluja.

Protokolarnim otvaranjem sjednice, PredsjednikUdruge zahvalio je doma}inu - predsjedniku ogranka UHRROJH-a Knin g. Mari}u - na gostoprimstvu, a doma}in jeuzvratio rije~ima dobrodo{lice za ugodan boravak, uz iskrenuèlju da ih se ~e{}e posjeti, potakne, ohrabri i u~vrsti uspoznaji da nisu sami. Nije , naime, nepoznato kako se ìvi utom prostoru ljudi bez posla i ljudi siroma{nih. A, oholi,bahati i bogati èle biti jo{ mo}niji i ja~i. Zato Knin malokoga privla~i. Dokaz toj tvrdnji je i nedavno izvje{}eKninskoga gvardijana koji kaè da je pu~ka kuhinja Karitasau Kninu najve}a tvornica u kojoj se hrane starci, ène,muèvi i djeca. E, da je pu~ka kuhinja samo u Kninu, punoljep{e bi izgledala na{a zemlja. Branitelji i branitelja prijatelji,eto, to je tu`na na{a svakodnevnica s gorkim okusom u du{i,jer se osobnost, individualnost i dostojanstvo gu{i dok narodi nacionalni ponos ne presu{i, a jo{ ostaje samo bolan uzdahiz dubine. Domovino moja, zar takvo je Tvoje lice, da Knin iVukovar skupljaju tvoje mrvice?

Ali, danas smo u Kninu zbog zahvale za pobjedu iostvarenu slobodu. Danas pi{emo o dostojanstvuobljetnice, moralnoj, duhovnoj i domoljubnoj veli~inibranitelja i ponekoj uspomeni {to ìvi u nama.

ÊKAJU NAS VELIKE ZADA]E

Radni dio sjednice Sredi{nji odbor uredno jeokon~ao. Donesene su odluke, zaklju~ci, upute,smjernice... êkaju nas velike zada}e poput aktivnosti ipredanoga rada Povjerenstva za spomen obilje`je palimbraniteljima i pripremama za {portske igre Udruge -Memorijal Branko Andro{.

Prije kraja sjednice, predsjednik ROJH-a PetarBari~evi}, revni zagovornik da se svaka i najkra}ainformacija spusti do ogranka, pitao je ho}e li netkozabiljeìti ovaj dan i objaviti u Vjesniku HEP-a?Predsjednik je odmah podijelio zaduènja: [imeSamodol }e napisati, a Zoran [u}ur fotografirati.

OBILJE@ENA DEVETA OBLJETNICA OLUJE

@ele}i najprije ne{to re}i o na{oj obljetnici, misaome vodi kninsko-vukovarskoj sutra{njici. Mo`da }e tomoje razmi{ljanje nekomu izgledati neprimjereno, aliono je u meni ve} odavno. Drìm potrebnim,socio-ekonomski opravdanim i moralno korisnimpredloìti i prijedlog obrazloìti kako bi sve na{e budu}eobljetnice trebale biti ispitnice.

Evo za{to! Radujem se svemu {to smo do sada naplanu i programu Udruge u~inili, ali sam i tuàn jernismo napravili sve ono {to smo mogli i trebalinapraviti. Mogli smo davno prije posjetiti Knin i okupitina{ih 30 branitelja iz Ogranka. Mogli smo pohoditi ifranjeva~ki samostan sv. Ante i organizirati svetu misuzadu{nicu s Gospi se pomoliti. Nismo valjda zaboravilida je Gospa jo{ davno od Sabora progla{enaZagovornicom Hrvata, ~iju smo krunicu imali oko vrata.Jedina vojska na svijetu mi smo bili, jer su i nevjernicinjenu krunicu nosili. Potom smo mogli i u pu~ku

kuhinju zaviriti i bar nakratko s malim ljudima biti.Mogli smo se solidarizirati i makar simboli~no ne{todonirati, kao {to smo Vukovaru pokazali da su nam usrcu mali. Oni su u stvarnosti veliki ba{ zato {to sumaleni. Isus je rekao: Do|ite k meni maleni, jer vi ste jo{najmanje iskvareni.

Zna~i, obljetnice bi trebale biti Ispitnice nas samih.Jesmo li ono {to jesmo, jesmo li u slobodnoj Domoviniduhovno bogatiji na suosje}anje, spremniji za ljubav,sebedarniji za ljubav, sebedarniji za bli`njega, bli`nji zakrvavo ste~enu slobodu, odgovorniji za protivnike,prijateljskiji za uvrede, zaboravniji za mr`nju nepodobniji? I{to vi kaète - kakvi smo mi? Jesmo li dostojni obljetnice iliosudnice? Slavimo li obljetnice da bimo sebe proslavili ili dabismo sudbinu jaza i nepodno{ljivosti izme|u nas izmjerili?

ZAHVALNOST I DUBOKO PO[TOVANJE

U znak zahvalnosti i po{tovanja poginulimbraniteljima u obrani Knina, uime na{e Udruge vijenac supoloìli i svije}u zapalili predsjednik Tihomir Lasi},predsjednik ROJH-a Petar Bari~evi} i glasnogovornik [imeSamodol, koji se nazo~nima obratio prigodnim rije~ima:

- Evo nas na svetom mjestu mira, sabranosti iti{ine gdje mnogi hrvatski sinovi po~ivaju snompravednika. Sje}amo se mnogih diljem Lijepe na{e, adanas posebno 174 poginula branitelja Oluje, koji bi zasvjetlo na{ih dana darovali svjetlo zjenica svojih daHrvatska vje~no postoji.

Ovdje smo da se i molitvom zahvalimo Bogu {tosmo ih imali i {to su se nesebi~no darovali za ovoneprocjenjivo blago koje danas imamo – slobodnuHrvatsku.

Budimo ponosni na veli~anstvenu i najsjajnijuna{u pobjedu. Sjetimo se i rije~i svetoga oca IvanaPavla II, koji kaè: Ne gubite sje}anja, ~ovjek bezsje}anja na pro{lost nema sretne budu}nosti.

BRANITELJI NA KNINSKOJ TVR\AVI

Nakon ovoga svetoga ~ina, krenuli smo premaKninskoj tvr|avi na kojoj se viori hrvatski barjak.Sje}anja i uspomene na one zanosne i slavljeni~ke daneneposredno iza Oluje, ne mogu izostati.

Iskoristit }u ovu prigodu i ispri~ati jednu zgodu. Nijenamjera da se hvalimo, ali nije neskromno re}i da je dana{njistijeg na tvr|avi ve}i i kvalitetniji nego {to je bio. Naime,direktor DP Elektra Zadar mr. sc. Nikola Dellavia u zanosuradosti i odu{evljenja pobjedom, nije skrivao svoju plemenituèlju da stari zamijeni novim stijegom. Sve je bilo brzoostvareno u dogovoru s prvim povjerenikom grada KninaZvonimirom Pulji}em. Posvetu smo ovako napisali:"Hrvatskom cvijetu kojem je su|eno da u kraljevskom graduKninu Zvonimira cvjeta, zadarska latica ukras ~ini na spomenOluji i na slavu Domovini».

POSJET HE MILJACKA

Nakon Kninske tvr|ave, branitelji su se uputili uposjet prijateljima - braniteljima u HE Miljacka.Hidroelektrana, premda ve} stara dama, lako se nepredaje, jer novu snagu joj daje biserna ljepota Krke.Sljede}e godine biti }e joj 100 godina, a ve} smopozvani na sve~ano obiljeàvanje te vrijedne obljetnice.

Unaprijed hvala prijateljima iz Miljacke, uzuspomene na druènja koje ostaje u nama.

Sretan vam ovaj i svi budu}i dani na{ih pobjedada ih u radosti proslavimo, a na{e poginule i umrlebranitelje da nikada ne zaboravimo.

I na kraju, pro~itajte pjesmu Drage Ivani{evi}apozornosti vrijedn:


UDRUGA HRVATSKIH BRANITELJA HEP-A 1990.-1995.

Deveta obljetnica Oluje

Iz Knina - grada slavljenika Oluje i ratnika[ime Samodol

Branitelji HEP-a, ~lanovi Sredi{njega odbora, poloìli su vijenac i zapalili svije}u u znak zahvalnosti i po{tovanja poginulimbraniteljima u obrani Knina

Ni brda nisuni doline ni rijeke, ni more,ni oblaci nisu,ni ki{a ni snijeg nijemoja HrvatskaJer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda,Hrvatska je rije~ koju nau~ih od majkei ono dublje s Hrvatskom me veès Hrvatskom Hrvatas patnjama njeninsa smijehom i nadom,s ljudima me veète ja kao Hrvat brat sam sviju ljudiI kud god idem sa mnom je Hrvatska!

Hrvatska

Te{ko je ispri~ati osje}aj u trenutku kadadaruje{ krv – rekla mi je Zoranka [anti},administrativni slu`benik u Odsjeku za{tite naradu splitske Elektrodalmacije. I nastavila: Tomoè razumjeti samo onaj koji to isto radi.Preplavi te neizmjerno zadovoljstvo i ponos.Pomisli{, mo`da }e ova moja krv tamo nekomneznancu spasiti ìvot. I osjeti{ se nekakovelika, kao da te svi vide, kao da si na trenutaksve nadma{ila. A, onda zaboravi{ i ìvot sevrati u kolote~inu...

Zoranka [anti} darovala je krv 42 puta.Tijekom listopada darovat }e jo{ jedanput.Pro{le godine, na izletu u Me|ugorju kojega jeorganizirao ùpanijski ogranak Crvenoga krià,uru~ena joj je posebna povelja. Nju dobivajusamo oni rijetki, izvanredni, neobi~ni ljudi kojisu krv darivali vi{e od 35 puta – ène i 50 puta– mu{karci.

Iz kolote~ine, kako to ona zove, iskora~ila jeve} davnih gimnazijskih dana. Tada je osjetila svojhumanitarni poriv. To darivanje nije ni upisano uknjiìcu. Uslijedila je stanka zbog materinstva, anakon dolaska u HEP 1976. godine, pridruìla seKlubu darovatelja. U po~etku nije ni znala da jojpripadaju dva slobodna dana nakon darivanjakrvi. Pro{lo je vrijeme dok joj to nisu otkrili starijiradnici. Kaè kako i to pokazuje da te nikakvokoristoljublje nije vodilo. Sve skromne priloge kojesu kao Klub uspjeli ishoditi od tvrtke, moguzahvaliti tajnici Senki Maras. Treba joj kapu skinut,takvu vi{e ne}emo imati.

Skromnost je vrlina Z. [anti} i zato sam jejedva uspjela nagovoriti na ovih nekoliko rije~i.O njoj sam malo vi{e saznala upravo odspomenute klupske tajnice, koja mi je otkrilakako se Zoranka [anti} dosad odazvala svakojakciji darivanja i da je bilo po njenu, da bi ve}dala krv najmanje dvostruko puta.

Ali, nije to tako jednostavno, nekoliko seputa skoro onesvijestila, zbog pada tlaka ili nekihzdravstvenih razloga. I kada joj odbiju uzeti krvona bude nesretna, kuka, nudi...

Ona doista nije lako do{la do tih 42 puta.I nikada nije pitala za koga treba dati ... Evo jei sljede}i put, nasmijana, uvijek dobre volje,dok je ne odbiju... âk je nagovorila nekolikomladih zaposlenika da pri|u Klubu i zato jojhvala.

Ponukani napisom u pro{lom broju na{egaVjesnika o kolegici koja je krva dala 33 puta, du`nismo naglasiti kako je Zoranka [anti} samopredvodnica skupine èna s jednakim ili ve}imbrojem darivanja, a koje su ~lanice Klubadarovatelja krvi Elektrodalmacije Split. (Dokaz dase i Vjesnikovci uvijek nalaze na pravom mjestu).Evo ih, slovom i brojkom:

Ivanka @itko - 35 davanja

Marica @aneti}-Malenica - 34 davanja

Senka Maras - 34 davanja

Marija Medar - 33 davanja

A ima ih jo{ najmanje toliko koje su krv darovalenajmanje 30 puta.


TRA@IMO (BAREM) ODGOVOR

REAGIRANJE

Zoranka [anti} darovala krv 42 puta!

Zoranka [anti} prima povelju iz ruku Jakova Kova~a, predsjednika ùpanijskog Crvenog krià, uz ~estitke sestre ServacijeMateljan, glavnog referenta davala{tva krvi za podru~je cjele ùpanije

O tomu {to i koliko na{a tvrtka poduzima premadarovateljima krvi ve} smo pisali. O tomu {to nepoduzima, tako|er smo pisali. Na osvrt na{e kolegiceM@M, darivateljice krvi 34 puta, nitko se nije osvrnuo. A,ja ovdje i sada traìm barem odgovor. Makar za pokazatiminimum razumijevanja ili kolegijalnosti prema ljudimakoji za svoju humanost imaju potvrdu. I koji ne traèni{ta vi{e nego da ne budu o{te}eni. A, o{te}eni jesu. I toba{ oni koji su krv darovali najvi{e puta: ène s vi{e od25 darivanja i mu{karci vi{e od 35 darivanja. Njima,naime, HZZO omogu}uje da imaju besplatnuparticipaciju, (za koju smo ~uli da i nije tako besplatna –primjerice, ortopedska pomagala treba dobrim dijelomplatiti), a {to opet zna~i da im HEP ne treba upla}ivatidopunsko osiguranje kao za sve svoje ostale radnike.Tako svi radnici na{e tvrtke imaju taj iznos godi{njepolice dopunskog osiguranja prikazan kao bruto prihod,{to zna~i da im ulazi u mirovinsko i pove}ava budu}emirovine, a omogu}juje im i povrat dijela poreza. Sve tonajrevniji darovatelji krvi nemaju (?!). Kako smo ~uli,klubovi su traìli od svojih poslovodstava i stru~nih slu`bida prona|u primjereno rje{enje - u dogovoru sHZZO-om ili samostalnim potezima. Obe}avalo se iobe}avalo, ali nikakav odgovor jo{ nije stigao odnadle`nih stru~njaka. Mogao se jednostavno dati bon uvrijednosti police dopunskog osiguranja (jer i takav ulaziu bruto prihod) i neka darovatelji krvi kupe ìve`nenamirnice. Bilo je èlja da im se izravno upla}uje u tre}imirovinski stup. Ali sve je ostalo samo na èlji.

Kao da se kod nas uvrijeìlo pravilo da {to je~ovjek humaniji to ga treba vi{e zakinuti. Istina je –humanost nitko ne moè platiti, ali za{to moraju nanjoj svi oni nehumani zaraditi – to mi nikako nijejasno.

Vero~ka Garber

Potaknuta napisom iz pro{loga broja HEPVjesnika u rubrici Na{i izvan HEP-a, o RenatiPetrovi} Bilu{i}, darivateljici krvi i bridìstici izHEP Distribucije, gdje je navedeno kako je onaèna s najvi{e darivanja krvi u HEP-u, javilanam se Jelena Ore{kovi} iz Prijenosnogpodru~ja Zagreb, èle}i demantirati tuinformaciju. Ona je, naime, kako nam je rekla,dosad krv darivala 37 puta, pretekav{i takoRenatu koja je to u~inila 33 puta. Kako zaop{irniji razgovor za HEP Vjesnik nije bilaraspoloèna, mi joj se ovim putem, kao i svimostalim mnogostrukim darivateljicama u na{ojtvrtki, ispri~avamo na propustu, istodobnosretni da smo, premda nenamjerno, potaknulinjihov izlazak u javnost.

T.J.

Jelena Ore{kovi}darovala krv 37 puta

Za{to HEP takonagra|uje humanost?

Humanitarni poriv odgimnazijskih dana Vero~ka Garber

Uspje{ni smo kad u ljudima uspijemo izazvatiosje}aj, kaè Ingo Maurer, 72-godi{nji genij, najve}isuvremeni dizajner svjetiljki i rasvjetnih objekata. Zovuga pjesnikom i ~arobnjakom svjetla, a on kaè da jesamo puki lamp maker. Skromnost ili dio strategije?

Njegov jedini showroom na svijetu, diskretnosmje{ten na broju 89 newyor{kog Grand Streeta,predstavlja Maurerov jedinstveni svijet svjetiljki isvjetlosnih instalacija, toliko posebnih da zaustavljajudah i mame osmijeh. Time je njegova misija uspje{noobavljena: Sve te titule koje mi dodjeljuju ni{ta mi nezna~e. Kad vidim smije{ak na ljudskom licu koji jeizmamio neki moj proizvod, onda sam sretan.

Od po~etka karijere fasciniran najobi~nijomàruljom, savr{enom fuzijom tehnologije i poezije, ovajskromni umjetnik nevjerojatne kreativnosti i originalnostive} je prvim radom dobio po~asno mjesto u newyor{kojMOMA-i. Rije~ je o stolnoj svjetiljci Bulb u obliku velikeàrulje. Bilo je to 1966. godine, a do danas je stvorioneponovljive svjetlosne kreacije, me|u kojima se izdvajaveli~anstveni luster Zettel Z 6 sastavljen od ljubavnihporuka na svim mogu}im jezicima, preuzetima od njegovihprijatelja sa svih strana svijeta, me|u kojima je i ona nahrvatskom: Ljubav nije kad se dvoje gledaju u o~i, ljubav jekad dvoje gledaju u istom smjeru.

Cijena te nevi|ene kreacije je pribli`no 40.000dolara, premda Maurer kaè da ga novac nikad nije previ{ezanimao. Jedino {to sam oduvijek èlio bilo je imati gadovoljno za ra~une. Ne volim ~ak ni luksuzne hotele, negojeftine hostele jer naj~e{}e imaju bolju pri~u.

Ni{ta manje impresivna je susjedna PorcaMiseria!, luster sastavljen od komada razbijenog posu|a,a javi li vam se trenuta~no neizbje`na èlja da gaobjesite iznad stola za objede, postupak je sljede}i.Morate mu poslati nacrt sobe u kojoj èlite da visi,obja{njava nam prodava~, kao i podatke o rasporedu ivrsti namje{taja. Ostalo je njegov posao.

Maureru su danas 72 godine i ìvi u Münchenu, gdjeje osnovao istraìva~ki centar i proizvodni pogon Design M,mjesto koje uìva apsolutni ugled me|u tehnolo{komavangardom zahvaljuju}i niskovolta`noj tehnologiji usustavu Ya Ya Ho, led-diodama i mno{tvu ostalihinovativnih proizvoda koje ne treba previ{e analizirati jer seto ne bi svidjelo njihovu autoru. Ono {to ni sam Maurer nemoè ignonirati jest ~injenica da je u ugla|eni svijetmodernog dizajna rasvjetnih objekata unio provokaciju izabavu kao nitko prije ni poslije njega.

Va`no mi je da ne izgubim uìtak u radu. Ni bol.Ne volim se analizirati jer previ{e svijesti o vlastitimakcijama uni{tava kreativu.

Prema metodi sam svoj majstor Maurer oblikujerasvjetne sustave za javne i privatne klijente na kojemoète nai}i diljem svijeta, kako u rasko{nijimzagreba~kim domovima tako i u pari{kom CentruGeorges Pompidou (Lumieres – Je pense a vous),du}anima Isseya Miyakea u Londonu i Campersa u NewYorku u milanskoj Kriziji, Cafeu Roma u Münchenu,rimskoj vili Medici, postaji münchenskog metroa

Westfriedhof ili operi u Tel Avivu, pa sve do najnovijesvjetlosne instalacije za zra~nu luku u Torontu.

Nakon stvaranja niza remek-djela koja izra|uje ru~no,Maurerova ìvotna misija jo{ nije gotova. Moj je najve}i sanprona}i idealnog nasljednika, kaè. Ali, to se pokazalote{kim. Vjerojatno }e me naslijediti grupa ljudi, ali kad sesjetim da sam odgovornost prebacio na vi{e ramena, zabolime èludac jer kod ljudi poti~em neovisnost i vlastite odluke.Istina, Maurer se ne moè uvijek identificirati s idejamasvojih zaposlenika, ali ih po{tuje i poti~e.

[ansa je oduvijek odre|ivala moj ìvot vi{e negolinamjera, kaè ovaj umjetnik rodom s otoka Reichenauana jezeru Constance. Maurer je {ezdesetih godinaemigirirao u SAD, privu~en slobodom, mogu}nostima iprostranstvom. Po zanimanju grafi~ki dizajner, po~eo jeosmi{ljavati svjetiljke iz najjednostavnijeg razloga nasvijetu: Zaljubio sam se u svoju Light Bulb. Delikatna ikrhka, a istodobno sna`na... Tu simbiozu izme|uindustrije i poezije nalazim iznimnom: svjetlo kaoutjeha, ali i oru`je. S vremenom je oblik svjetiljki postaova`niji od samog svjetla, ali i to se promijenilo u koristkvalitete – misti~nog i magi~nog aspekta svjetla.

Inga Maurera u radu prije svega pokre}e njegovavlastita nesigurnost: Nikad nisam bio siguran da sumoji projekti dovoljno dobri da bi ih izra|ivali drugimajstori.

Osim {to nigdje drugdje, osim u New Yorku, ~ak ni uMünchenu gdje ìvi i radi, nema du}an (Ne èlim seoptere}ivati, jer imati du}an velika je odgovornost!),Maurerovi se proizvodi uop}e ne ogla{avaju. Marketing nijemoja stvar, mrzim marketin{ke strategije, to je prljav na~inutjecanja na ljude. Kad ne{to proizvedem i izloìm na sajmu,ako postane hit – dobro za mene, ako ne – moja lo{a sre}a.

Maurer je stvorio i prvi LED wallpaper na svijetu.To nije tapeta, to je umjetnost, uzvikivali su odu{evljeniAmerikanci, a Maurer to naziva ~istim izazovom. Utehnologiji LED-a vidi i budu}nost svjetla, dok stvarnosto{to komentira: Zlo mi je od retro vala koji naszapljuskuje posljednjih godina. Iza tih proizvoda nevidi{ osobu, a to ne volim. Volim Toio AchilleaCastiglionija kojem sam posvetio svoj Hot Achille. Volimi svjetiljke Noguchija ili Poula Henningsona.

Inspiraciju, pak, Maurer pronalazi nanaj~udnovatijim mjestima. Primjerice, ~ekaju}i 1979.godinu na Haitiju, primijetio je ìcu rastegnutu prekoulice u nekom seocetu, a na njoj golemu àrulju od 500vata. Bio je sumrak, a on se vratio ku}i i smjesta po~eorastezati ìce.

Ja ne stvaram umjetnost. To se jednostavnodogodi, kaè.

A kojim je djelom najzadovoljniji? Uvijek onimsljede}im. Volim anarhisti~ne stvari pout DonQuichottea. Mo`da to najbolje opisuje moj shizofreni~niodnos prema dizajnu.

Prema rije~ima Inga Maurera, lo{e nas svjetlo udomu ~ini nesretnima. Da mi posao ne oduzima tolikovremena, pokrenuo bih kampanju protiv zaga|enjalo{im svjetlom.

.

NESVAKIDA[NJE

Iz svijeta dizajna

ârobnjak svjetlaPremda za sebe kaè da je samo najobi~niji lamp maker, Ingo Maurer je najve}i suvremeni dizajnersvjetiljki i rasvjetnih instalacija, koji savr{eno fuzionira tehnologiju i poeziju

(Izvor: Elle Dekor, 4/2004)

Bulb, dizajniran 1966. godine

Ingo Maurer - savr{eno spaja tehnologiju i poeziju

Postaja W podzemne èljeznice u Berlinu, spredimenzioniranim Pierre ou Paul svjetiljkama iz 1996. godine

Kada razrednica za svoga u~enika, odlika{a odglave do pete, napi{e da je darovito dijete kojeponekad "gu{i" {kolski sustav, onda poèlite ilimijenjati {kolski sustav, ili upoznati to darovitodijete. Kako za ovo prvo nisam nadle`na nikvalificirana, odlu~ila sam si ispuniti barem ovudrugu èlju. U tomu mi je svesrdno pomogla mamaVesna, na{a kolegica iz Sektora za informatiku,Podru~nog odjela Split. I tako sam provela ugodnihsat vremena s Brunom Luk{i}em, razrednimgenijem, kako ovoga u~enika osmog razreda O[Meje u Splitu zovu njegovi razredni kolege.

Imati za sugovornika tako mlado i iznimnointeligentno dijete (u sije~nju }e napuniti ~etrnaestgodina), izazov je ve}i nego {to pretpostavljate. Jer,ma kako pametna pitanja mu smislila, on im dosko~ibrzinom, lako}om i odlu~no{}u koja nerijetkozbunjuje upravo onoga tko poku{ava njega zbuniti.

Bruno kaè da je oduvijek bio radoznao i malasveznalica koja je cijelu rodbinu gnjavila pitanjima ipotpitanjima, crpe}i iz njihovih odgovora noveìvotne spoznaje:

- Roditelji, djede i bake, tete i barbe - svi su mistrpljivo obja{njavali ono {to sam ih pitao. Da sume ignorirali ili govorili da sam dosadan, sigurno nebih danas bio to {to jesam i postigao to {to jesam.

A to {to je sve Bruno do sada postigao bilo bipoèljno i hvalevrijedno pro~itati i u biografijamapuno starijih od njega. Prijeloman u njegovomrazvoju bio je ~etvrti razred kada se po~eo vidnoizdvajati od ostalih i kada na Regionalnom i@upanijskom natjecanju iz matematike osvaja prvamjesta. U petom razredu matematici pridruùje izemljopis iz koje, kao i iz matematike, na@upanijskom natjecanju osvaja prva mjesto. [estirazred mu ponovno donosi prvo mjesto izmatematike na Regionalnom i @upanijskomnatjecanju, da bi u sedmom razredu, koji je zav{io ulipnju ove godine, poèo cijeli snop diploma ipriznanja. Znanje iz matematike donijelo mu je prvomjesto na Gradskom i @upanijskom natjecanju tedrugo mjesto na Dràvnom natjecanju, a izzemljopisa drugo mjesto na Gradskom i tre}e mjestona @upanijskom natjecanju. Da dobro vlada ikemijskim formulama i zakonima potvrdio je drugimmjestom na @upanijskom natjecanju, a da nemakonkurencije me|u sedma{ima iz povijesti potvrdioje prvim mjestom, kako na @upanijskom tako i naDràvnom natjecanju.

Ovoga ljeta sudjelovao je i u radu ljetne {kolemladih matemati~ara Ru|er Bo{kovi}. Govori li toda postoje velike {anse da mo`da ve} idu}e godine iHEP-ova nagrada za najdarovitije na{e mladematemati~are do|e upravo u njegove ruke?

Uz sve to, zavr{io je {esti stupanj engleskogjezika i poloìo me|unarodne ispite u kategorijamaStarters, Movers i Flyers, kao i ~etvrti stupanjtalijanskog jezika. Ali to nije sve. Redovito treniraveslanje (zbog njega je odustao od izvan{kolskogu~enja informatike jer su mu se termini poklapali), azimi more mijenja za planine gdje uìva u snijegu(zavr{io je {kolu alpskog skijanja). U slobodnovrijeme (!) rado s tatom Draènom igra tenis.

Otkuda njemu uop}e slobodno vrijeme,zapitasmo se.

- U~im vjerojatno puno manje od drugih,zapravo izvla~im se na inteligenciju, a dokle }u takomo}i - vidjet }emo. Jo{ nemam naviku u~enja,nisam "{treber", ocjene su sve odli~ne i jo{ imamslobodnoga vremena. Zapravo sam u povoljnijempoloàju od svojih vr{njaka, toga sam svjestan i tokoristim za stvari koje volim.

PAMETAN I NA MAMU I NA TATU!

Na koga je tako pametan, pitam, premdaunaprijed znam da }u dobiti diplomatski odgovor.

- Na roditelje, oboje su inènjeri i oboje supametni, izjavljuje Bruno koji voli matematiku jer jene treba puno u~iti: Tu su pravila jednostavna i akosvladate nekoliko tih osnovnih pravila moète bezproblema rije{iti tisu}e zadataka. Kod povijesti trebavi{e raditi, {to sam vidio spremaju}i se zanatjecanja.

Kad je bio u niìm razredima predlagali su muda presko~i koji razred, ali on na to tr~anje bezprepona nije pristao. Voli Bruno da je sve po redu izakonu, da ima svoje dru{tvo i da pro|e s njimdjetinjstvo i mladost. Premda je sada osma{, jo{ nijeodlu~io kojim putem dalje. Kao {to nije lako kad nisini za {ta, tako je jo{ teè kad si za sve.

- Vjerojatno }u upisati gimnaziju kako bi siproduljio vrijeme odluke o budu}em pozivu.Glupo mi je sada razmi{ljati o tomu, u~init }u tokad budem stariji, pametniji i iskusniji, kaèsamouvjereno i zrelo Bruno za kojeg njegovarazrednica Marijana Zaro (ona ista s po~etkateksta) kaè da se dobro nosi sa svojim iznimniminteresima i talentima. Nedvojbeno da }e takobiti i dalje, jer biti prvi u ne~emu za Bruna nijestanje tijela, ve} stanje duha. A za to godine nisuva`ne.

Dalo bi se s Brunom pri~ati o jo{ puno toga. Otomu da kompjutorom odli~no vlada, ali da jo{ nezna programirati, o braci koji je isto pametan, omami koja je glavna u logistici, o matemati~kimjednad`bama ili povijesnim doga|ajima. Moglibismo i o prvim simpatijama, ali o ~emu }emo ondapri~ati pri ponovnom susretu ?!


NADARENA DJECA

Bruno Luk{i}, svestrani znalac

Imponira zrelost iznanje ~etrnaestogodi{njaka


Roditelji, djede i bake, tete ibarbe - svi su mi strpljivoobja{njavali ono {to sam ihpitao. Da su me ignorirali iligovorili da sam dosadan,sigurno ne bih danas bio to {tojesam i postigao to {to jesam

>

O ìvotu iz bajke obi~no razmi{ljamo kao o ìvotukakav ima netko drugi. No, mo`da i za sebe moèmostvoriti ìvot u kojemu su sretne slu~ajnosti uobi~ajene, astvari idu ba{ kako treba u nevjerojatnom postotkuslu~ajeva? Mo`da moèmo bajkoviti ìvot izvu}i iznjegove ina~ice ekskluzivnog kluba samo za odabrane~lanove i umjesto toga u~initi ga ìvotnom opcijom zasvakoga tko ga èli ostvariti. U~imo se, barem ponekad,pretvoriti ìvot u bajku.

ODSTRANIMO NEPOTREBNO

Kao {to je maloj djeci lak{e nau~iti pisati ako imajuveliku i debelu olovku, jednako je tako lak{e od ìvotanapraviti bajku ako imamo velike, bogate snove.

U bajkama je biti ~aroban suprotno od bitiuklet. Danas ne bismo trebali vjerovati ni u jedno niu drugo, a ipak to ~inimo. Prihva}amo ukletost svakiput kad kaèmo: «To sam mogla i misliti!» ili «Znalasam da je previ{e lijepo da bi bilo istinito.».

Ljudi koji naizgled vode bajkovit ìvot nemajunikakvog ~arobnog pomo}nika i nisu bolji nipametniji od drugih. Oni samo, svjesno ili nesvjesno,provode u ìvot stavove, sposobnosti i sklonosti kojestvaraju skladne okolnosti.

Nau~imo li to u mladosti, imamo po~etnuprednost. No, moèmo nau~iti i poslije i podjednako

uìvati u koristi koju nam to znanje pruà, pa }emoto zacijelo i vi{e cijeniti. Neovisno o tomu kad smootkrili ta pravila, primjenjuju}i ih, stvorit }emo ìvotkao u bajci – bogat, ispunjen i svrhovit te nadasvepodloàn na{im èljama.

Pogledajmo ~uda koja smo ve} iskusili. Odaklesmo do{li? îme se ponosimo? [to sve moèmo? [tosmo sve vidjeli? Komu smo pomogli? Koji su divniljudi odlu~ili postati na{i prijatelji, tko je na{ partner,na{a djeca? To je na{ po~etni kapital. Budimo gasvjesni i zahvalni {to ga imamo. Malo je togaàlosnije od osobe koja ima sve uvjete stvoriti ìvotkao u bajci, ali to jednostavno ne vidi.

Nadalje, razmislimo o tomu kakvi su na{i dani.Koliko svog vremena, nastojanja i pozornostiposve}ujemo postizanju uspjeha u onomu {to jenajva`nije: u dobro njegovanoj vezi, u dobro ste~enomiskustvu, u dobro usmjerenoj te`nji. Nagla{avanje tihstvari nije popularno, a boja`ljivima je ~ak prestvarno ipreriskantno. Ipak, rije~ je samo o preustroju prioriteta, ane o tro{enju vi{e vremena na njih. Naime, stvarati ìvot«kao u bajci» zna~i ~initi tek nekoliko stvari koje ina~e ne~inimo. Vrijeme za to (a i malo dodatnoga vremena)osiguravamo tako da iz svog ìvota odstranimo ono {tonam je nepotrebno. Tada ostalo ~inimo ba{ kako treba.


@IVOT

Moèmo li stvoriti ìvot poput bajke?

ûda su tu, oko nasPrimjenjujmo na~elo godi{njegodmora: kad smo turisti,mjesto na kojemu se upravonalazimo najva`nije je nasvijetu - prona|imo skrovitamjesta i zakutke za istraìvanje,sporedne ulice za lutanje, plaèza duge {etnje, zastanimo navidikovcu, vozimo se navrtuljku, budimo turist urodnom gradu i u vlastitomìvotu

>

Ante-Ton}i Despot, dr. med.

P~elarpremjestiop~ele nanovuadresu

Prigodom montaè i stavljanja u pogondaljinski upravljive rastavne naprave (DURN) nadalekovodu 10(20) kV Na{ice – Niza, u ormari}u zaupravljanje postavljenom jo{ 16. velja~e o.g.,nastanile su se p~ele. Iskoristile su odgodu radovazbog lo{ega vremena i izgradile si dom.

Monteri su po~etkom rujna o.g. namjeravalizavr{iti posao, ali nisu èlili nauditi p~elama. Stogaje pozvan p~elar, koji ih je premjestio u ko{nicu.Takvu promjenu adrese nisu odmah mogleprihvatiti, pa su jo{ uvijek letjele oko montera kojisu tamo radili.

D.Karna{

Naposlijetku, odredimo kako bi trebaoizgledati ìvot koji èlimo. To je samo jedna zamisao.Ne odlu~ujemo za vje~nost i u svakom trenutkumoèmo promijeniti svoje vi|enje idealnog ìvota.Ne sputavajmo sebe na tom stupnju.

Ne brinimo ako se na{i snovi ~ine neizvedivi ili akosu puni proturje~ja. U kraljevstvu bajkovitih ìvota sve sustvari mogu}e i izvedive, jer je stvaranje ìvota iz bajke usvojim temeljima duhovno. Premda ima potpuno obi~neaspekte, poput namje{tanja kreveta, temelj divnog ìvotaje sve ve}e uvjerenje da smo ovdje s razlogom, s ciljem.Ono {to zovemo ìvotom iz bajke jest ìvot kakav bismotrebali ìvjeti, takav u kojemu je prihvatljivo èljetidosegnuti Mjesec, samo ako smo spremni prevladati svojstrah od letenja.

SLIJEDIMO SVOJE SRCE

Svoje dnevne obveze treba ispunjavati, ali srceima vlastiti provedbeni plan. Kad se osvrnemo naprotekli dan i u njemu moèmo na}i samo jednougodno sje}anje ili jednu dirljivu pri~u - slu{ali smosvoje srce. To je vrijedno truda, ma koliko namvremena uzelo. Odvojiti svakoga dana malovremena za du{u, pravi je serum zapreoptere}enost, bilo da je izvor napetosti posao,obitelj, unutra{nja praznina ili kombinacija svegatoga. Pozornost koju posvetimo duhu stvaraenergiju, umjesto da ju samo tro{i. To je ono {to jezajedni~ko ljudima koji su aktivno svjesni te dubljedimenzije: izvora energije koji ne presu{uje.

Najsigurniji na~in da dosegnemo toenergetsko vrelo je ti{ina, svakodnevno odvajanjedijela vremena za meditaciju, molitvu, pisanjednevnika ili inspirativno ~itanje. Bez obzira kolikoko{talo da od svakoga dana uzmemo deset minutati{ine, neka nam to postane glavni prioritet. Budimokreativni u stvaranju toga vremena: namjestimo satneka zvoni malo ranije nego kod na{ih uku}ana,ostanimo u uredu deset minuta nakon {to svi ve}odu ili svratimo u crkvu ili u park na putu ku}i iodvojimo samo za sebe taj jedinstveni djeli}vremena. Kad iskoristimo te minute, ne{to odnjihove smirenosti i jasno}e ostaje u nama. Danpo~inje s ljupko{}u i lako}om za koje se nismomorali posebno truditi. Samo smo trebali u njimauìvati.

Primjenjujmo na~elo godi{njeg odmora: kadsmo turisti, mjesto na kojemu se upravo nalazimonajva`nije je na svijetu. Kad jednom prihvatimona~elo godi{njeg odmora, ìvjet }emo kao da smoneprestano na odmoru, uìvaju}i u svakoj minuti,skupljaju}i sje}anja poput brzih snimaka. Opu{tanjei zabava postaju prioriteti. Imat }emo vi{e strpljenjakad budemo morali ~ekati, kad se izgubimo, kad seza ne{to moramo sna`no pomu~iti. Mo}i }e nasushititi ne{to {to bi ina~e pobudilo slabo zanimanje:muzej, katedrala, groblje ili dje~ak odjeven u kostimgolemoga mi{a... Razlog je u tomu {to }emo stupitina kolosijek prijemljivosti: mi smo na godi{njemodmoru i o~ekujemo da je sve oko nas zanimljivo.Probudimo se, na godi{njem odmoru smo, ne}emotu ostati zauvijek! Kad to spoznamo, puno }emovi{e onoga {to nam ìvot nudi svrstati u rubriku«nikako propustiti», zamijetit }emo ja~e vibracije okosebe, boje }e izgledati puno àrkije, zvukovi jasniji,

mirise }emo lak{e otkrivati i prepoznavati. To sedoga|a kad posve}ujemo vi{e pozornosti svemu {tose zbiva. I pam}enje }e nam se pobolj{ati, jer }emootkriti vi{e slika koje je vrijedno o~uvati. Na{a }eenergetska razina porasti, jer }e nas poticati interesi,strast i odu{evljenja. Prona|imo skrovita mjesta izakutke za istraìvanje, sporedne ulice za lutanje,plaè za duge {etnje, zastanimo na vidikovcu,vozimo se na vrtuljku, budimo turist u rodnomgradu i u vlastitom ìvotu.

KRADLJIVCI ENERGIJE

Trebamo ~uvati energiju. Realno sagledavanjerazine svoje odgovornosti moè biti prvi korak uo~uvanju osobne energije. Razgovor moè bitipoticajan, pou~an, ljekovit i zbliàvaju}i, ali mi seiscrpljujemo razglabaju}i o sitnicama. Treba govoritimanje, a re}i vi{e. Tako|er, tra~anje nije samoneljubazno, ve} zahtijeva i puno vi{e energije nego{to je mnogi od nas mogu potro{iti. ûvanjeinformacije, bila ona stvarna ili izmi{ljena, u na{immentalnim pregradcima samo pogor{avaoptere}enje, jer ne samo da su tajne teret kojimoramo nositi, nego njih moramo skrivati i voditira~una o njima. Kad oslobodimo ìvot od najgorihkradljivaca energije, postajemo glavni kandidat dase umorimo od pravih stvari. Najo~itija takva stvarje zdrava tjelesna aktivnost. Ne}emo zijevati uzaludako smo iznemogli od posla, odràvanja veze istjecanja iskustava koja na{em ìvotu daju identiteti poticaj. Takav je umor prihvatljiv i izlje~iv - uztoplu kupku i dobar san.

@ivot kao u bajci je bogat ìvot. Da bismo toostvarili, trebamo biti opu{teni, vedri i u svojìvot uvesti poticajna zbivanja i ljude. Prvi koraku pustolovniji ìvot je procjena vlastite osobnosti.Ve}ina avantura koje za~injavaju bajkoviti ìvot jemalena: nije va`no kamo idemo, jer ono {to ~iniavanturu je to da smo izvan svoje uobi~ajenekolote~ine - silazak sa svojih ~vrsto utabanihstaza.

Dobar dio ìvota gubimo, ne dopu{taju}imu jednostavno da do|e do izraàja, ili seistodobno bavimo s nekoliko stvari, tako danijednoj ne posve}ujemo potpunu pozornost.Jedan od na~ina kako na{ um brine o nama jestpreko mehanizma za isklju~ivanje, koji se ukop~au trenucima ekstremne fizi~ke boli ili akutnihemocionalnih trauma. Kako smo neprestanoprezauzeti, taj se za{titni ure|aj katkad uklju~i itijekom savr{eno ugodnih razdoblja.Podvrgavamo se tolikim brojnim podraàjima danas na{ unutra{nji ~uvar nastoji za{tititi odpreoptere}enja tako da samovoljno biradoga|aje koje }e registrirati samo djelomice.Ako se ne podsjetimo da doista sudjelujemo uodre|enim podraàjima i susretima, moèmopro}i kroz razli~ite okolnosti, ne dopustiv{iproìvljenom da u nama ostavi traga i obogatinas.

Nau~imo li da se ~esto zaustavimo i pogledamosvoju stvarnost – {to vidimo, {to miri{emo, tko je snama, kako ovaj trenutak osje}amo fizi~ki i emocionalno– na dobrom smo putu da izvu~emo maksimumìvotnosti iz svoga ìvota.


Napustili su nas...ZVONKO HORVAT (1936.-2004.)

Sedmog srpnja preminuo je umirovljenik ZvonkoHorvat iz Osijeka. Od 1970. godine radio je u DPElektroslavonija Osijek. Na posljednjem radnom mjestu bio jevi{i referent u Slu`bi za izgradnju i odràvanje.

DRAGAN JOVANOVI] (1931.-2004.)Dragan Jovanovi} iz Osijeka je od 1957. godine radio u

DP Elektroslavonija Osijek. Bio je voza~ te{kih motornih vozilau Slu`bi za izgradnju i odràvanje.

VJEKOSLAV STRAPA^ (1946.-2004.)Dvadesetitre}ega srpnja preminuo je Vjekoslav Strapa~

iz Markovca Na{i~kog. Od 1978. godine radio je u DPElektroslavonija Osijek. Radio je kao majstor u Pogonu Na{ice– Odsjeku za odràvanje.

FRANJO TRAVEN[]AK (1935.-2004.)Dvadesetog rujna preminuo je Franjo Traven{}ak iz

Krapine. U DP Elektra Zabok radio je od 1966. do 1989.godine.

VIKTOR ÊKUNEC (1930.-2004.)Tridesetog kolovoza preminuo je Viktor êkunec, ro|en

u Strahonincu kraj âkovca. Radio je u Elektri âkovec od1957. godine, a prije umirovljenja 1990. godine radio je kaopomo}ni radnik u Slu`bi za izgradnju i usluge.

PRIJATELJIMAZVONKO ORE[I] (1925.-2004.)

Prvog rujna o.g. umro je u Zagrebu Zvonko Ore{i}.Njegovom smr}u Elektroprijenos Zagreb, u kojem je proveoskoro cijeli radni vijek, izgubio je cijenjenog kolegu, prijatelja istru~njaka.

Rodio se u Zagrebu gdje je i zavr{io svoje osnovno{kolovanje. Diplomirao je 1948. godine na Dràvnoj srednjojtehni~koj {koli na Odsjeku za slabu struju. Nakon diplomskogispita, putem Savezne planske komisije, upu}en je u ElektruZagreb. Radio je u Elektroodjelu, najprije na montaì pretovarnogmosta za ugljen, a zatim na renoviranju telefonske centrale uElektrani. U sije~nju 1958. godine prelazi u Elektroprijenos, Odjel zainformacijski sustav – na mjesto tehni~ara specijalista zatelekomunikacije, u uvo|enju informati~ke opreme za telefoniju,daljinska mjerenja i upravljanje, Zvonko je na{ao sebe; te sepredaje uvo|enju novih tehnologija u visokonaponska postrojenjaElektroprijenosa. Kao dobar poznavatelj struke, radio je naopremanju dispe~erskog centra, osobito na podru~ju daljinskihmjerenja. Na poslovima i stvaranju informacijskog sustava bio jeuvijek u prvim redovima, za {to je mnogo puta bio pohvaljivan inagra|ivan. Zbog slabijeg zdravlja odlazi 30. travnja 1989. godineu mirovinu.

Bio je aktivni ~lan Udruge umirovljenika HEP-a, kaostru~njak bio je cijenjen, a kao kolega i prijatelj u Odjelu, pa i{ire, bio je rado vi|en sa svojim "VF-a{ima".

Lik Zvonka Ore{i}a njegovi kolege, prijatelji i svi koji sus njim sura|ivali zadràt }e u trajnoj uspomeni.

A. [aler

ZVONIMIR PETRI^KO (1928.-2004.)Dvadesetog kolovoza o.g. u Zagrebu, umro je na{

dugogodi{nji suradnik Zvonimir Petri~ko. Elektroprijenos iUdruga umirovljenika HEP-a ostala je bez svog vrijednog~lana i prijatelja.

Rodio se u Rakitju gdje je i proveo svoje mlade dane, azaposlio se u Elektroprijenosu 4. kolovoza 1959. godine, upogonskoj jedinici Zagreb, u Ekipi za odràvanje trafostanica– na mjestu KV montera. Za vrijeme aktivne slu`be radio jeskoro na svim objektima i trafostanicama. Kao radnik bio jevrlo dobro primljen u svim sredinama, jer je bio jednostavan irado prihva}en me|u kolegama.

Tridesetog rujna 1988. oti{ao je u zasluènu mirovinu,ali je ostao vjeran ~lan Udruge umirovljenika HEP-a.

Zbog svojih ljudskih vrlina i jednostavnosti uopho|enju s kolegama i prijateljima, ostat }e nam uvijek usvijetloj uspomeni.

A. [aler

Prije dvije godine javili smo se u HEP Vjesnik saGuadelopea (Karipsko oto~je), a ove godine javljamo seiz Thailanda. Tamo je, naime, u provinciji Song Khlaizme|u 13. i 23. lipnja ove godine odràno Drugosvjetsko studentsko prvenstvo u odbojci na pijesku.Sudjelovala je hrvatska studentska mu{ka mom~ad,odnosno odbojka{i Jure Jogunica i [ime Boli}.

Trener i izbornik reprezentacije, podsjetimo, jeAdmir Glava{, nadzorni inènjer u DP ElektraZagreb.

POTPUNI POMAK OD ZAPADNJA^KOGA STILA

U Hat Yai smo od Zagreba preko Pariza iBangkoka stigli nakon ukupno 17 sati leta (?!). Izpriru~nika kojeg smo dobili prigodom isho|enja vizau njihovu konzulatu, saznali smo da je Thailandgolema zemlja sa 70 milijuna stanovnika, od ~egana Bangkok otpada pribli`no 10 milijuna. Aerodromu Bangkoku je doista impresivan – vi{e sli~i muzejunego zra~noj luci. Odmah nakon napu{tanja avionabili smo suo~eni s osje}ajem potpunoga pomaka odzapadnja~kog stila ìvota, gradnje, ~isto}e, izgledaljudi...

Povrh toga, osje}ali smo se kao da nas jenetko zalio kantom tople vode. Zapitali smo se kako}emo igrati odbojku na pijesku kad smo jedva disali.Bilo je te{ko na prvom treningu, ali nakon dva - tridana uslijedila je prilagodba i na{e tegobe sunestale.

Thailand je zemlja izmi{ljena protiv stresa, svihreumatskih i lokomotornih bolesti. Tu ~ovjekaapsolutno ni{ta ne boli, moè se konzumirati punokvalitetne hrane bez opasnosti od debljanja!Prognoza vremena je potrebna za samo 15 danagodi{nje, u razdoblju ki{a.

ZADIVLJUJU]A ELEKTROENERGETSKA MRE@A

U prvom izlasku na ulice Bangkoka. upada uo~i zadivljuju}a elektroenergetska mreà! Najednom H stupu je srednji napon na vrhu (ponegdjei dvostruki vod), potom trofazni transformatori,veliki snop niskonaponskih kabela te na dnu nizbrojila elektri~ne energije montiranih izravno nabetonski stup. One koji kaù da je kod nas mreàkomplicirana i da se monteri te{ko snalaze naterenu, treba poslati u Thailand na praksu!Vjerojatno se u slu~aju kvara ne "{tukaju", nego sestavlja novi SKS.

U predgra|u Bangkoka smo se zadràli samonekoliko sati i ono {to smo vidjeli nije nam se ba{svidjelo: tri trake autoputa, na njemu stupovi paopet tri trake, gu`ve neopisive ali se sve kre}e spribli`no 40 km/h. Nema nervoze, trubljenja, vikanja,sudara, {to se ne moè usporediti s tipi~nimzagreba~kim okolnostima i reakcijama ljudi s mnogoadrenalina. Uspjeli smo obi}i i lokalnu tr`nicu, gdjesmo s ~udom promatrali vo}e i povr}e koje nikadranije nismo vidjeli. O neugodnom mirisu kuhaneriè, pe~ene piletine i razli~itih za~ina moèmo samore}i da je prvih dana bio nepodno{ljiv, ali nakonnekog vremena smo se priviknuli. [tovi{e,povratkom u Pariz, tu su nam iznimno neugodni bilimirisi brze hrane, kave, cigareta...

ZEMLJA LJUDSKOGA OSMJEHA

Od deset dana provedenih u Thailandu,vidjeli smo samo dvojicu mu{karaca koji su pu{ili.Tu nema papira na ulici ili bilo kakvog otpada naplaì i u moru. ûdesno! U na{em odredi{tu,odsjeli smo u hotelu, kakvog je te{ko na}i u na{ojponudi na Jadranu. Na obali je Tihog oceana, gdjese proteù kilometarske pje{~ane plaè i moreugodne temperature za rashla|ivanje. U hotelu jena {vedskom stolu ponuda za sva tri obroka.Uìvali smo u takvoj ponudi koja je obuhva}ala:jastoge, {kampe, razli~itu ribu, ostrige, tjesteninu,riù, povr}e... Sve je bilo pripremljeno na vi{ena~ina, a u juhe kuhar pred vama ubacujesastojke koje èlite, pijete samo sokove od


[PORT

Drugo svjetsko studentsko prvenstvo u odbojci na pijesku u Thailandu

Vrhunski organizirano natjecanjeu zanimljivoj zemlji Admir Glava{

U Thailandu je zadivljuju}aelektroenergetska mreà - najednom H stupu je srednjinapon na vrhu (ponegdje idvostruki vod), potom trofaznitransformatori i veliki snopniskonaponskih kabela te nadnu niz brojila elektri~neenergije montiranih izravno nabetonski stup. One koji kaù daje kod nas mreà komplicirana ida se monteri te{ko snalaze naterenu, treba poslati u Thailandna praksu!

Jure Jogunica i [ime Boli} su na Drugom svjetskomstudentskom prvenstvu u odbojci na pijesku zauzeliodli~no deveto mjesto me|u 24 reprezentacije

U slu~aju kvara, njihovi elektra{i ne {tukaju, nego stavljajunovi SKS, kaè Admir Glava{

>

iscije|enog vo}a - ananasa, papaje i drugoga.Nema kruha, ulja, masti. U Thailandu nemapretilih, alkoholi~ara, kroni~nih pu{a~a. Ljudi supredivni, uvijek su nasmije{eni. Zaustavljali su nasna svakom koraku, jer smo im mi bili zanimljivizbog visine i bijele puti. Ovdje se nitko ne kupa ine sun~a, a ène koriste na tone preparata i punonovaca za izbjeljivanje koè. Rijetko se itkotijekom dana moè susresti bez ki{obrana kaoza{tite od sunca i UV zra~enja. Cjelokupna jenacija uniformirana: svaka {kola, poduze}e,fakultet, robna ku}a - imaju svoju vrlo skladnuodoru.

Tajland reklamiraju kao zemlju i narodosmjeha. Kolikogod smo se trudili to opovr}i, nismouspjeli. Doista, ljudi su uvijek nasmijani i razigrani,nema povi{enih tonova! Izgledaju puno mla|e.Primjerice, prigodom posjete uredu rent a car-a,zamolio sam «djevoj~icu» koja je tamo sjedila dapozove svoga oca kako bi unajmili vozilo. Ljubaznimosmijehom mi je objasnila da je ona vlasnica?!

JEFTINO – SKUPO?

[to se ti~e standarda, pla}a za srednju stru~nuspremu je od 75 do150 USD, {to je iz na{eperspektive malo. Ako bi, primjerice, inènjerskupla}u prera~unali u cijenu u ru~ka u restoranu,ostali bi gladni. Jer, vrhunski riblji ru~ak za ~etiriosobe stoji pribli`no 80 kuna.

Ali, u uli~nim restoranima se moè dobiticjelokupni obrok za 5,6 kuna po osobi.

Odje}u i obu}u moète kupiti po doista niskojcijeni, a ono vrhunsko u najboljim robnim ku}ama,gdje vas posluùje po deset prodava~ica, Lacoste isve druge marke, moè se kupiti za 20 posto cijeneu Europskoj uniji.

Za kretanje po gradu vam vozilo nijepotrebno, jer postoje na tisu}e motora TAXI koji vaspo gradu voze za jednu kunu. Kombi zvan TUK-TUK,koji podsje}a na filmove iz Vijetnamskoga rata, do20 kilometara vas voze za 1,5 kunu, a za udaljenostod pribli`no 50 kilometara vas kombiji s klimomvoze za 2 kune. Litra benzina stoji 2,5 kune.

HRVATSKA REPREZENTACIJA DEVETA NASVIJETU

Natjecanje je bilo vrhunski organizirano. Una{oj skupini pobijedili smo prvake SAD-a do 21.godine, zemlje koja je ina~e domovina odbojke napijesku, Austriju te izgubili od Indonezije. Ulaskomu glavni `rijeb kao drugi u skupini, izgubili smotijesno od Njema~ke1 (na kraju su osvojili bron~anumedalju), pobijedili reprezentacija Novog Zelanda tevoljom `rijeba ponovno nai{li na Indoneziju, ~ija jereprezentacija postala prvak svijeta. Na kraju smozauzeli odli~no deveto mjesto, od 24 reprezentacije.

Nakon zavr{enih natjecanja, za 30 USD smoavionom odletili na Koh Samui - omiljenu turisti~kudestinaciju nazvanu «otok snova». Odmarali smo sena plaàma, igrali sa slonovima... Za10 USD odsjelismo u hotelu koji je imao sve - od klime, teretane,bazena, obvezne masaè...

(Pre)poruka: u{tedite 700 eura za povratnukartu i uìvajte na Thailandu!


Jure i [ime tijekom igre

Elektroenergetska mreà u Bangkoku je zadivljuju}a

Po~etkom rujna, to~nije u nedjelju 5. njegovadana, u 19,36 sati do{lo je do ispada zra~nog dalekovoda35 kV Dalj - Borovo Naselje od zemljospojne za{tite.Nakon poku{aja uklju~enja voda, ponovno je do{lo dodefinitivnog ispada. Budu}i da u to vrijeme nije bilogrmljavinskog nevremena na tom podru~ju,pretpostavilo se da su vjerojatni uzrok kvara ptice, kojese gnijezde na dalekovodnim stupovima i u njihovojblizini jer su tu polja kao izvor njihove hrane.

Me|utim, nakon obilaska mjesta kvara, radniciosje~ke Elektroslavonije do{li su do spoznaje o potpunoneo~ekivanom uzroku kvara, dosad nezabiljeènom na~eli~no-re{etkastim dalekovodima nazivnog napona 35kV. Naime, na zateznom stupu broj 26, na izolatorudoljnje faze, zate~ena je uginula ìvotinja - kuna zlatica,koja je u poku{aju hvatanja ptice premostila fazni vodi~ iuzemljeni dio izolatora te uginula od strujnog udara.

Zadivljuju}a je sposobnost ìvotinje koja sepenjala po ~eli~no-re{etkastom stupu na visinu od13 metara radi plijena. Stup se nalazi na obradivimpovr{inama kod mjesta Dalj, stotinu metarazapadno od èljezni~ke pruge Dalj - Borovo izme|uekonomija Leki}i i Lovas. @ivotinja je bila velikapribli`no 30 centimetara (bez repa), to~no onolikokoliko je bilo potrebno za premo{tenje 35 kVizolatora.

D. KARNA[

70

HEP VJESNIK 164 (204), rujan 2004.

NEOBI^NOSTI

Kuna zlatica izazvala ispad dalekovoda35 kV Dalj – Borovo naselje

Kobni poku{ajhvatanja plijena

[PORT

Uspjesi Nevena Cuculi}a

Neven Cuculi}, inènjer zaposlen u DPElektroprimorje Rijeka, poznat po svojim brojnimhobijima - od vo`nje motora, preko skijanja irazli~itih ekstremnih {portova do jedrenja sasvojom jedrilicom @velta, i ovoga je ljetapostigao niz sjajnih rezultata. U lipnju je @veltabila druga na regati Primorska 2004., napopularnoj Fiumanki osvojeno je tre}e mjesto, ana 10. Kraljevi~koj regati krsta{a Cuculi}evaposada bila je druga. Ve} u srpnju na Senjskojregati @velta osvaja prvo mjesto, a poslije togado kraja ljeta trijumfirat }e ~ak pet puta na {estregata. Prva sljede}a pobjeda stigla je na RegatiVelebitskog kanala od 21. do 22. kolovoza. NaMemorijalu Branimira Jurin~i}a u Crikvenici,regati krsta{a koja se odràva u spomen natragi~no preminulog radnika Elektroprimorja,@velta (na dijalektu: okretna, ìvahna) bila je uukupnom poretku druga u svojoj kategoriji, dokje tjedan prije toga, tako|er u crikveni~komakvatoriju, @velta pobijedila na Memorijalu M.Pavleti}a.

Uslijedila je regata u Kostreni, pod nazivomKvarnerska regata. Cuculi}eva posada bila jeponovno najbolja i @velta je me|u jedrilicama svojihobilje`ja ponovno bila prva. Tre}i vikend u rujnu bioje tako|er u znaku trijumfa Cuculi}eve @velte. Tadaje, naime, odràvana tradicionalna jedrili~arskaregata krsta{a Ika Rabac Open 2004. U morskomakvatoriju ispred Rapca nastupilo je dvadesetkrsta{a. Nakon ~etiri plova, @velta, jedrilica duga8,70 a {iroka tri metra, gaza 2,20 metara, te{ka1.400 kg s jarbolom visokim 13,5 metara - ve} ponavici u svojoj je katagoriji prva pro{la kroz cilj. Ovesezone @veltu o~ekuje jo{ i regata 20 miljaRije~koga zaljeva. Bez obzira na rezultat te regate,za Cuculi}a i @veltu ovogodi{nja sezona bila je vi{enego uspje{na. Na ukupno deset regata, ~ak {estprvih mjesta, tri druga i jedno tre}e. @velta jeopravdala svoje ime, a Cuculi} dokazao da je sjajanvoditelj brodice na jedra.

Zadivljuju}om sposobno{}u, kuna zlatica popela se na 13 metara visoki ~eli~no-re{etkasti stup vrebaju}i pticu, ali...

...premostila je fazni vodi~ i uzemljeni dio izolatora teuginula od strujnog udara

Skoro nepobjediva@veltai njen voditelj

@velta (okretna, ìvahna), vo|ena sigurnom rukom NevenaCuculi}a, pobje|uje na mnogim regatama

Radnik DP Elektroslavonija, Pogona \akovo,Mladen Rajkovi}, uspje{an je {porta{. On je prvivratar Rukometnoga kluba Osijek Elektromodul,ina~e slijednika negda{nje osje~ke Elektre. Rije~ jeo najboljem {portskom klubu u regiji, koji jeostvario povijesni uspjeh plasmanom u Europu i tou {portu koji na{i reprezentativci tako gordoprezentiraju u svijetu.

M. Rajkovi} je bio je zaposlen u|akova~kom Vodovodu, koji je prije ~etirigodine provodio plinifikaciju dijela \akov{tine,a kako je HEP Plin preuzeo taj posao, tako je ion pre{ao u HEP.

-Po zanimanju sam elektrotehni~ar, atrenuta~no radim na poslovima odràvanjadalekovoda 10/0,4 kV u jednom malom pogonu.Momci na radnom mjestu su sjajni, dobra su ekipai doista sam zadovoljan {to sam pre{ao u HEP. Svisu korektni {to se ti~e mog bavljenja {portom – odmog najneposrednijeg kolege do poslovo|e i {efaPogona, kaè M. Rajkovi}.

RUKOMETNI GOLMAN IZ INATA

Rukomet je Mladen zapo~eo trenirati prije20 godina, jo{ u petom razredu osnovne {kole, uRukometnom klubu \akovo kod trenera IvanaDuvnjaka, koji mu je – zanimljivo - i danas treneru Osijeku. Za{to se odlu~io ba{ za vratarskomjesto?

-Bio sam prvo nogometni vratar, a ondame je jedan prijatelj pozvao na rukometnitrening, rekav{i da im treba golman. Prihvatiosam, premda nisam ba{ puno znao o tom{portu. Stao sam na gol, a suigra~i su seiìvljavali na meni, napucavali me. Njima je bilozanimljivo pogoditi me u podru~je èluca ili uglavu. Onda je u meni proradio inat, jer nisamdopustio da me to obeshrabri, {to se dogodilonekolicini prethodnih golmana. Tako sam ostaou rukometu.

Na vrata seniorskog sastava \akova, M.Rajkovi} je stao ve} u osmom razredu osnovne{kole kao ~etrnaestogodi{njak. Najve}i mu jeuspjeh s \akovom bio izlazak na europskuscenu, nakon {to je njegova mom~ad 1998.godine u finalu Kupa Hrvatske poraèna odZagreba. No, kako je Zagreb bio dràvni prvak,\akov~anima je pripala ~ast igranja u Europi. M.Rajkovi} moè nabrojati i brojne nastupe upionirskim, kadetskim i juniorskim selekcijamaHrvatske, gdje su mu suigra~i bili i igra~i poputBoìdara Jovi}a ili Venia Loserta.

REZULTATI OSJE^KIH RUKOMETA[A – ZAPOVIJEST

Zanima nas kako se dogodilo da je nakon 17godina provedenih godina u \akovu pre{ao uOsijek Elektromodulu.

-U Osijeku sam sada ve} tre}u godinu, jersam se zasitio pustih |akova~kih godina.Prelazak me preporodio i kao osobu i kao igra~a.Ovdje sam zadovoljan. U Upravi sjede normalniljudi na ~elu s predsjednikom MihajlomAbramovi}em. Izborena je Europa. S obzirom dasmo tek druga - tre}a sezona u Prvoj ligi, to je zarukomet u Osijeku pravo svjetsko ~udo. Nadamse da se nitko ne}e naljutiti {to sam to rekao. U}iu Prvu ligu, iste sezone igrati zavr{nicu Kupa, pasljede}e sezone u}i u Europu – to je za povijest.Drago mi je {to sam ja dio te povijesti koja }e sepisati za rukometni Osijek, poru~io je M. Rajkovi}.

Sigurno da nije lako uskladiti radne,obiteljske i {portske obveze, a najvi{e to osjetisupruga i 18 mjeseci staro ~edo.

-Radim od 7 do 15 sati u |akova~komHEP-u. Onda brzo objedujem kod ku}e i kre}emput Osijeka na trening. Zbog radnih obvezapropu{tam jutarnje treninge u Osijeku, aodmor imam samo nedjeljom. Ponekad ni samnisam svjestan koliko je to sve te{ko inaporno, poglavito za moju obitelj. Bez volje,motiva i zdravlja ni{ta ne bi bilo mogu}e.Dakako, ni bez potpore moje supruge. Koliko}u tako izdràti, ne znam. Volje imam, a ivratarima je vijek trajanja malo dulji. Iskreno,ne vidim kraj, poru~io je prvi vratar OsijekElektromodula, Mladen Rajkovi}.


NA[I IZVAN HEP-a

Mladen Rajkovi}, elektrotehni~ar HEP-a, ~uva vrata osje~kogaElektromodula, europske mom~adi

Drago mi je da sam diorukometne povijesti Osijeka Denis

Karna{

Mladen Rajkovi} druì se s rukometom ve} 20 godina

Igra~i Rukometnog kluba Osijek Elektromodul izborili su se za Prvu ligu, istu sezonu igrali zavr{nicu Kupa, a ve} sljede}usezonu izborili su se za nadmetanja s europskim klubovima (M. Rajkovi} je tre}i slijeva)


Rje{enje kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

[vedske ljestve, Almir Turkovi}, Habunek, Vlasi, ODO, etapa, rum, vala,ilata, lj, svinjski kotlet, kijat, Pirou, r, Inar, sts, Me{a, V(ictoria) A(bril),ukruta, trp, E, Oprisavci, e, Lorencina, }ar, Emilia, moj, centurij, Ja{in,S(tanko) V(raz), sek, tapeta, Onjegin, relikt.

KRI@ALJKA

Hrvatska elektroprivreda prijatelj je rodama, jer impoku{ava olak{ati ìvot i sprije~iti njihovo ozlje|ivanje.Naime, rode se ~esto gnijezde na stupovima dalekovoda.

Nedavno su mje{tani Budimaca, mjestanadomak Na{ica, dojavili Pogonu DP Elektroslavonijeu Na{icama da se jedna mlada roda zaplela ugnijezdu, te joj prijeti opasnost zbog pada na vodi~e.Radnici HEP-a su je kori{tenjem autokorpe uspjeliosloboditi rodu, a ubrzo je doletila i stara roda, kojaju je ve} bila napustila.

U akciji spa{avanja lak{e je ozlije|en DavorJavor~ek, spasitelj mlade rode, jer ga je onakljucnula po ~elu. Doga|aj je fotografskimaparatom zabiljeìo Robert Dudjak.


NESVAKIDA[NJE

Akcija radnika HEP-a u Budimcima nedaleko Na{ica

Spa{ena mlada roda! D. Karna{

Nakon malog okr{aja, roda je u sigurnim rukama Davora Javor~ekaMlada roda zaplela se u gnijezdu svijenom nadalekovodnom stupu

Zahvaljuju}i dojavi mje{tana Budimaca, u pomo} su stigli radnici Elektroslavonije, Pogon Na{ice Roda je upla{ena ali spa{ena

U Osijeku je od 1. do 3. listopada ove godineodràn 5. {portski susret – Memorijal Branka Andro{a,u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Hrvatskeelektroprivrede 1990. – 1995. Hepovi su branitelji izcijele Hrvatske tijekom tri dana produbili prijateljstva iu {portskoj borbi pokazali i da su vrlo dobri {porta{i.Nakon zanimljivih natjecanja, najvi{e {portskoga znanjapokazali su branitelji iz Regionalnog odbora sredi{njaHrvatska, pretekav{i doma}ina ROIH za devet, ROJH za12, a ROZH za ~ak 14 bodova.

Program je zapo~eo u petak, 1. listopada o.g.polaganjem vijenaca i paljenjem svije}a najprije predspomenikom poginulim i umrlim hrvatskimbraniteljima HEP-a kod upravne zgradeElektroslavonije, a potom i na grobu preminuloganekad istaknutoga ~lana Udruge Branka Andro{a, pokojemu je memorijal i dobio ime. Nakon toga,rukovodstvo Udruge obi{lo je Andro{evu obitelj,suprugu Snjeànu i sina Marina.

Sve~anost otvaranja, koju je predvodiopredsjednik Organizacijskog odbora Susreta StankoAralica, odràna je na {portskim terenima HEP-a naZelenom polju, a sve~ano postrojenim braniteljimaprvo se obratio, uime doma}ina, predsjednikRegionalnog odbora isto~na Hrvatska Ivan [}ukanac.Zaèlio je okupljenima da u njima zavlada {irokaslavonska du{a, a veliko hrvatsko srce da prenesu na{portske terene. Braniteljima su se potom obratilipredsjednik Udruge hrvatskih branitrelja HEP-a1990-1995. - Tihomir Lasi}, direktor TE-TO PogonOsijek – Tihomir Antunovi}, direktor DP ElektraSlavonski Brod – Zdenko Veir te uime DPElektroslavonija rukovoditelj Slu`be za op}e, kadrovskei pravne poslove – Boro Kalu|er. Susrete je uimeUprave HEP-a otvorio direktor Prijenosnog podru~jaOsijek – Mihajlo Abramovi}. Simboli~an je po~etaknatjecanja, pak, bio po~etni udarac s centra u malomnogometu Marina Andro{a.

U poslijepodnevnim je satima u @upnoj crkvisv.]irila i Metoda odràna misa zadu{nica za BrankaAndro{a i sve poginule branitelje HEP-a.

Natjecateljima je tijekom petka i subote bilonaklonjeno i vrijeme, budu}i se veliki dio natjecanjaodràvao na otvorenim terenima, pa je pravodobno moglazapo~eti i ceremonija zatvaranja igara u restoranuElektroslavonije na Zelenom polju. Tom prigodom senatjecateljima pridruìo i predsjednik Uprave HEP-a IvanMravak, direktor DP Elektra Vinkovci Vladimir âvlovi},direktor Toplinarstva Pogona Osijek Ivica Mihaljevi}, direktorPrP Osijek Mihajlo Abramovi}, direktor ElektroslavonijeDamir Karavidovi}, direktor TE-TO Pogon Osijek TihomirAntunovi} i voditelj Pogona Vukovar Tomislav Salomon.

Posebnu statuu u znak zahvale primili su sucimalonogometnih natjecanja Miro Marjanovi} i IvicaBogadi, a potom je predsjednik Udruge Tihomir Lasi}uru~io sinu Branka Andro{a nogometni dres hrvatskereprezentacije. Zaslu`nima za ove susrete dodijeljenesu prigodne plakete, nakon ~ega se predsjednik UpraveHEP-a Ivan Mravak obratio okupljenim braniteljima:

- Vidio sam veliko prijateljstvo koje se i ovdje osje}a.To je prijateljstvo koje je iskovano u ratu, a sada ga imate umiru. Nastojte ga o~uvati pod svaku cijenu. Ono moè bitipomo} i nama, Upravi HEP-a, sutra kada se budu vodile

one druge bitke. Bitke oko privatizacije HEP-a. Zbog toga }eHEP, dok sam mu ja na ~elu, podupirati takve susrete.Sljede}e }emo godine tako napraviti jo{ jedan stupanj vi{eu podupiranju Udruge branitelja HEP-a. Odnosi izme|uUprave i branitelja su izvanredni i nadam se da }e takvi iostati. êstitam pobjednicima, a neka pokal i sljede}egodine ode najboljima.

I upravo je najboljima na ovim susretima,ROSH-u, prijelazni pokal voditelju najbolje mom~adiZoranu [u}uru uru~io predsjednik Uprave HEP-a, IvanMravak.

Nakon podijeljenih medalja i pokala najboljimmom~adima, doma}in je primio niz poklona gostuju}ihekipa.

Nedjelja je bila rezervirana za posjet Vukovaru,gdje su branitelji kod sredi{njeg krià na obali Dunava,poloìli vijenac i zapalili svije}u za sve poginule i umrlebranitelje Hrvatske elektroprivrede.

Doma}in 6. susreta branitelja, koji }e se odràtisljede}e godine, bit }e Regionalni odbor zapadnaHrvatska.


[PORT

5. {portski susret – memorijal Branka Andro{a

Pobjeda ROSH-u, prijateljstvo svimaDenis Karna{

Po~etni udarac s centra malonogometnog igrali{ta,pripao je Marinu Andro{u, sinu pokojnoga Branka Andro{a

Nadmetanje ko{arka{a

REZULTATIMali nogomet: ROSH – ROZH 3:0, ROIH – ROJH 2:2,ROZH – ROJH 0:2, ROSH – ROIH 3:6, ROIH – ROZH9:1 i ROJH – ROSH 0:3.Poredak: 1. ROIH 7 bodova, 2. ROSH 6, 3. ROJH 4 i 4.ROZH bez bodova.Ko{arka: ROJH – ROSH 21:8, 21:13, ROZH – ROIH23:21, 21:17, ROSH – ROZH 21:14, 21:5, ROIH –ROJH 12:21, 19:21, ROSH – ROIH 21:11, 21:7 i ROZH– ROJH 3:21, 21:19, 13:21.Poredak: 1. ROJH 6 bodova, 2. ROSH 4, 3. ROZH 2 i 4.ROIH bez bodova.Tenis: ROJH – ROZH 0:2, ROSH – ROIH 2:1, ROSH –ROZH 2:0.Poredak: 1. ROSH, 2. ROZH, 3. ROIH, 4. ROJH.Stolni tenis: ROJH – ROSH 0:2, ROZH – ROIH 2:1,ROZH – ROJH 2:0, ROSH – ROIH 2:0, ROSH – ROZH2:0 i ROIH – ROJH 2:0.Poredak: 1. ROSH 6 bodova, 2. ROZH 4, 3. ROIH 2 i 4.ROJH bez bodova.[ah: ROSH – ROZH 6:0, ROIH – ROJH 5,5:0,5, ROZH– ROJH 4:2, ROSH – ROIH 6:0, ROIH – ROZH 6:0 iROJH - ROSH 0:6.Poredak: 1. ROSH 18, 2. ROIH 11,5, 3. ROZH 4, 4.ROJH 2,5.Strelja{tvo: 1. ROSH 497 krugova, 2. ROIH 462, 3.ROZH 438 i 4. ROJH 424 kruga.Bo}anje: ROJH – ROZH 16:5, ROIH – ROSH 8:16,ROIH – ROZH 11:16, ROJH – ROSH 16:15, ROZH –ROSH 14:16 i ROJH – ROIH 16:2.Poredak: 1. ROJH, 2. ROSH, 3. ROZH i 4. ROIH.Kuglanje: 1. ROJH 393 ~unja, 2. ROSH 357, 3. ROIH351 i 4. ROZH 307 ~unjeva.Pikado: ROZH – ROSH 0:2, ROJH – ROIH 1:2, ROSH– ROIH 0:2, ROZH – ROJH 1:2, ROJH – ROSH 0:2 iROZH – ROIH 0:2. Poredak: 1. ROIH, 2. ROSH, 3.ROJH i 4. ROZH.Ukupni poredak: 1. ROSH 31 bod, 2. ROIH 22, 3.ROJH 19 i 4. ROZH 17 bodova.

Program 5. {portskog susreta - Memorijal Branka Andro{a zapo~eo je 1. listopada o.g. polaganjem vijenaca i paljenjamsvije}a pred spomenikom poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima HEP-a kod upravne zgrade Elektroslavonije...

...i na grobu preminuloga nekad istaknutoga ~lana UdrugeBranka Andro{a

Kugla~i u akciji Najzanimljivije je, dakako, bilo na nogometnom terenu

Svi sudionici {portskoga Memorijala ispred sredi{njega krià u Vukovaru

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak: odnosiizme|u branitelja i Uprave su izvanredni i nadam se da }etakvi i ostati

Prijelazni pokal voditelju najbolje mom~adi ROSH-u,Zoranu [u}uru, predao je mr. sc. Ivan Mravak

Documents

U ovom broju - HEP · 2016-05-10 · provodi se rekonekcija Muka~evo - Rosiori,uz potvrdu Mariana Cernata i Ljubomyra Karacha, rukovoditelja dispe~era zapadnoga dijela Ukrajine (Lviv)