u ovom broju - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/071.pdfBioenergija je zelena energija 12. BJELOVARSKI TAKSATORI U [UMARIJI OPATIJA Razglednica s U~ke 14. UNAPRE\ENJA I RACIONALIZACIJE

$Page 1: u ovom broju - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/071.pdfBioenergija je zelena energija 12. BJELOVARSKI TAKSATORI U [UMARIJI OPATIJA Razglednica s U~ke 14. UNAPRE\ENJA I RACIONALIZACIJE$


Broj 71• studeni 2002. HRVATSKE [UME 1

u ovom broju

[[[[[umari su kona~no dobilidoministra u Ministarstvupoljoprivrede I {umarstva.To je prof. Dr. Ivica Grbac,

raniji dekan [umarskog fakulteta uZagrebu. Mjesto doministra je,podsje}amo, nakon odlaska HSLS-a u opoziciju ve} du‘e vrijemebilo prazno, kao i dva mjesta uUpravi Hrvatskih {uma. Zao~ekivati je da bi tim ~inom sasvojevrsne mrtve to~ke mogao bitipokrenut (nastavljen) procesrestrukturiranja Hrvatskih {uma kaoi aktivnosti oko dono{enja Nacio-nalne {umarske politike i strategije.

Gdje se stalo i gdje je zapelo?Na Kona~nom izvje{}u {to ga jeirska tvrtka Coillte predo~ilaOdboru za restrukturiranje ({to gaje imenovalo Ministarstvo), na kojeje (opet) bilo dosta primjedbi iprijedloga. Re~eno je da seizvje{}e doradi. Primjedbe su seodnosile na neke na~elne posta-vke (H[ nisu samo i isklju~ivokomercijalno poduze}e nego je{umarstvo, va‘no i zbog ostalihop}ekorisnih funkcija); potom naneke olako izre~ene presude (npr.nekim radnim jedinicima koje sepredlagalo likvidirati bez pravihargumenata), te neke druge.Primjedbe i mi{ljenja je trebalodostaviti Coillteu, no one su i{le srazli~itih mjesta, pa je i to, moglose ~uti na nedavnoj sjedniciGlavnoga radni~kog vije}a koje jeo tome raspravljalo, kod konzul-tantske tvrtke izazvalo nedoumice.No, ~lanovi Radni~koga vije}a sujo{ jednom pozvali sve sudionikeu ovom procesu da se uklju~e uzavr{ne poslove. Zapitali su sezbog ~ega “vlast”, dr‘ava, slijedomsvojih ovla{tenja nije jednostavnozadu‘ila poslovodstvo, ili nekoga,da se poduze}e restrukturira.Mo‘da i bi, kao kod nekih drugihslu~ajeva, da nije bilo utjecaja sastrane, to~nije kredita Svjetskebanke koja je tra‘ila da se ide name|unardni nate~aj i stranogkonzultanta! I {to sad? Irci, kojimaje sigurno svega dosta, predo~it}e Odboru novo izvje{}e, s kojim}e biti upoznat direktor Svjetskebanke, potom nadle‘no Ministar-stvo i kona~no Vlada koja totreba usvojiti. Ako ne bude novihprimjedbi!

Studeni 2. NA PODRU^JU UPRAVE [UMA DELNICE

Izabrano bo‘i}no stablo za Vatikan

3. ZA[TITA [UMA

Ekolo{ka funkcija {ume sve vi{e ispredgospodarske!

4. JESENSKI UZGOJNI RADOVI

Ove jeseni u obnovu {umaulo‘it }e se 48 milijuna kuna

6. NOVE TEHNOLOGIJE U ISKORI[TAVANJU [UMA

Ho}e li harvester na}i primjenuu hrvatskom {umarstvu?

9. ENERGIJA

Bioenergija je zelena energija

12. BJELOVARSKI TAKSATORI U [UMARIJI OPATIJA

Razglednica s U~ke

14. UNAPRE\ENJA I RACIONALIZACIJE U HRVATSKIM [UMAMA

Jesmo li s obzirom na brojvisokoobrazovanih kadrova dovoljnokreativni?

15. NAKON EUROFORUMA 2002. _ POGLED U BUDU]NOST [UMARSTVA ILOVSTVA

[uma daje za{titu – {uma treba za{titu

17. [PANJOLSKA _ ME\UNARODNI INTERKALIBRACIJSKI SEMINAR ZAPROCJENU O[TE]ENOSTI [UMA

Stru~njaci iz {est mediteranskih zemalja oo{te}enosti {uma

18. SA PIROTEHNIÂRIMA NA MALOJ KAPELI

Ovdje se gre{ke ne opra{taju

20. [UMARIJA ILOK BAVI SE VINOGRADARSTVOM I PODRUMARSTVOM

U potrazi za izgubljenim vinogradima

22. MALA ENCIKLOPEDIJA [UMARSTVA

Borovi

25. SLOVENSKO [UMARSTVO

êtvrta naj{umovitija zemlja Europe

29. [UMSKE RAZGLEDNICE

Osim {umarstva i turizam

31. O DR@AVNOM LOVI[TU \UR\ENICA

Posljednji lovprestolonasljednikaFranje Ferdinanda

35. MIJENJA LI SE [TO U PRISTUPU ZA[TITE PRIOBALNIH [UMA

Maslina umjesto crnogorice

Broj 71 • studeni 2002. HRVATSKE [UME 3Broj 71 • studeni 2002. HRVATSKE [UME2

UUUUUdvadesetogodi{njoj tradicijipostavljanja bo‘i}nog stablana Trgu sv. Petra u Vatikanu,tu su vrijednu donaciju Papi

za Bo‘i} od 1994., darovale Italija, Au-strija, Slova~ka, Njema~ka, Slovenija,Poljska, Rumunjska i ê{ka. Ove godi-ne ta je ~ast pripala na{oj zemlji iHrvatskim {umama. U projekt kojivodi Ministarstvo vanjskih poslova,uklju~ena su i Ministarstvo pomorstva,prometa i veza, Ministarstvo unutanjihposlova, Ministarstvo poljoprivrede i{umarstva, Ministarstvo financija i Hr-vatska biskupska konferencija.

Predstavnici spomenutih ministar-stava, zajedno sa stru~njacima Hrva-tskih {uma predvo|enih direktorom@eljkom Ledinskim, upraviteljm Upra-ve {uma, podru‘nice Delnice, Herma-nom Su{nikom sa suradnicima, uznovinare iz gotovo svih hrvatskih me-dija bili su 23. listopada nazo~nikona~nom odabiru bo‘i}nog stabla zapapu Ivana Pavla II.

Odabrano bo‘i}no stablo nalazi seu predjelu Javornik, gospodarske jedi-nice Delnice, podru~ja kojim gospo-dari [umarija Delnice. Stablo smrekevisoko je 28 metara, a pri dnu je {iro-ko 65 cm. Pored tog stabla, u Vatikan}e biti otpremljeno i tridesetak manjihstabala smreke, visine dva do {estmetara, koja }e krasiti odaje crkvenihdostojanstvenika, kardinala.

Bo‘i}no stablo, koje }e biti posta-vljeno na Trgu sv. Petra u Vatikanu, bit}e ukra{eno u hrvatskom stilu, licitar-skim srcima, a prigodom predaje bit}e izveden i kulturno-umjetni~ki pro-gram uz nastup folklornog ansamblaLado iz Zagreba.

Poslije odabira slijedi najte‘i dioposla, sje~a izabranog stabla. Budu}ida je stablo dosta veliko, vjerojatno }ese prigodom njegovog izvla~enja iz{ume koristiti i helikopter kako se pritransportu ne bi o{tetilo.

Tiskovna konferencija ispod izabranog bo‘i}nogstabla u predjelu Javornik

Izabrano bo‘i}no stablo koje }e biti postavljenona Trgu sv. Petra u Vatikanu

Foto: V. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e

GGGGGovore}i o provo|enju za{tite{uma na skupu za{titara i eko-loga Hrvatskih {uma, mr. sc.Boris Liovi}, iz [umarskog in-

stituta Jastrebar-sko, napomenuo je dau izvje{tajima nedostaju podaci o mra-zevima. Naime, ja~i mraz je isto kao idefolijacija i jedan je od stresnih ~ini-telja u {umarstvu, koje moramo evi-dentirati. Liovi} je, tako|er, upozoriona to da je krajnje vrijeme za suz-bijanje borovog ~etnjaka, dok pojavakukavi~jega suznika postupno jenjava.Zadnjih 7/8 godina borov ~etnjak stal-no je prisutan na podru~ju Dalmacije,a valja ga tretirati biolo{kim preparati-ma iz zraka i sa zemlje. U sljede}emrazdoblju treba intenzivirati pra}enjebolesti i {tetnika. Izvje{taje o provede-nim tretiranjima, uzorke i rezultatezapa‘anja potrebno je na vrijeme do-staviti u [umarski institut Jastrebarskote u Slu‘bu za ekologiju Hrvatskih{uma. Zapravo, pojavu {tetnika valjapratiti uhodanim metodama, a za one{tetnike koji se ne prate postoje}immetodama potrebno je uzimati uzor-ke grana i slati ih u Institut radi utvr|i-vanja brojnosti i determinacije. Uzorcigrana du‘ine 70-80 cm, sa zdravimpupovima, moraju biti kvalitetno oda-brani i uzeti s dominantnih stabala, izgornjega dijela kro{nje.

Za{tita u skladu seuropskim kriterijima

Tijekom rasprave o uporabi kemij-skih pesticida u certificiranim {umamaistaknuto je da se u za{titi {uma trebapridr‘avati nekoliko kriterija: neke-mijskoga tretiranja {tetnika, poduzi-manja preventivnih mjera u cilju sma-njivanja {teta i primjene integralnihmjera, kori{tenjem prvenstveno biolo{-ke za{tite. Budu}e certificirane {ume uHrvatskoj morat }emo prilagoditi nave-denim kriterijima, a u {umskim plan-ta‘ama i rasadnicima ne}e biti dozvo-ljena uporaba pesticida i gnojiva. Natemelju europskih kriterija u zabra-njene pesticide spadaju grupe ekstrem-no rizi~nih i jako rizi~nih, onih na bazikloriranih ugljikovodika, perzistentnih(primjerice DDT), pesticida koji sadr‘ete{ke metale i dioksine te onih koji suzabranjeni me|unarodnim dogovorom.Prije ulaska u Europsku uniju hrvatsko{umarstvo mora se postupno priprema-ti za smanjivanje uporabe kemijskih

Hrvatsko se {umarstvo morapostupno pripremati zasmanjivanje uporabe kemijskihpesticida u za{titi {uma te koristitialternativne metode, {to je uskladu s europskim kriterijima ibudu}im Zakonom o za{titi prirode

Foto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi}

pesticida u za{titi {uma te ko-ristiti alternativne metode,zadr‘avaju}i pritom uporabupesticida do neke razine.

Koristiti samopropisana za{titnasredstva

Dipl. ing. Ivan I{tok, iz Mi-nistarstva poljoprivrede i {u-marstva, govorio je o zadnjojverziji Zakona o za{titi priro-de (~lanak 34.), koja dozvolja-va uporabu registriranih bio-lo{ko-kemijskih sredstava u iz-nimnim slu~ajevima. Koristitise mogu samo ona sredstvakoja imaju dozvolu u {umar-stvu Republike Hrvatske.Uporaba drugih kemijskih sre-dstava bila bi u suprotnosti sacertifikacijom {uma i me|una-rodnim standardima o za{titiprirode. [uma tako sve vi{edobiva ekolo{ku, a manjegospodarsku funkciju. Ruko-voditelj Slu‘be za ekologiju iza{titu {uma H[-a mr. sc. Pe-tar Jurjevi} napomenuo je daza sada nema drasti~nih pro-mjena u kori{tenju pesticida,no, prije dono{enja Zakona oza{titi prirode, valja biti opre-zan te koristiti i dalje samopropisana sredstva, uz po-stupno privikavanje na nove io{trije odredbe budu}ega Za-kona.

Istra‘ivanje orasprostranjenostiimele

Dogovorena je suradnja iz-me|u [umarskog fakulteta iHrvatskih {uma na provo|e-nju znanstveno-istra‘iva~kogaprojekta o rasprostranjenostiimele u Hrvatskoj. Voditeljica

Ne samo gospodarskevrijednosti

projekta dr. sc. MarilenaId‘ojti}, iz Zavoda za gene-tiku i dendrologiju obavijestilaje nazo~ne o potrebi karti-ranja podru~ja s trima vrsta-ma imela (bjelogori~na bijela,borova i imelica), u izdvo-jenim odjelima starijim od 30godina. Naime, o rasprostra-njenosti imela u Hrvatskoj ne-ma podataka, a jedan od ci-ljeva istra‘ivanja je izrada ka-rata sa sada{njim stanjem ra-sprostranjenosti navedenihimela na razli~itim vrstamadoma}ina. Ve}a ‘ari{ta za-ra‘enosti imelama bit }e oda-brana za pokusne plohe i nanjima }e se raditi projektompredvi|ena istra‘ivanja. Su-dionici skupa obavije{teni suo sljede}em, 47. seminaru oza{titi bilja koji }e se odr‘atiod 10. do 14. velja~e 2003. uOpatiji. Prof. dr. sc. MilanGlava{ sa [umarskoga fakul-teta predlo‘io je da {umarskastruka, u cilju bolje prepozna-tljivosti, sa svojim referatimasudjeluje na seminaru u {tove}em broju. Za sudjelovanjena pro{lom seminaru {umarisu u sklopu svoje sekcije biliaktivni sudionici, osobito st-ru~njaci sa terena, i dobili po-voljne ocjene, ali i obvezu danastave tako. Referati za se-minar mogu biti znanstveni,stru~ni ili u kombinaciji, anjihove sa‘etke potrebno jeposlati prof. Glava{u do polo-vice studenog na [umarski fa-kultet.

boì}no drvo

NA PODRU^JU UPRAVE [UMA DELNICE

Izabranoboì}no stabloza Vatikan


Uz bo‘i}no stablo, iz goranskih }e {uma putVatikana biti otpremljeno jo{ tridesetakmanjih smreka s korijenom, visine 2 do 6metara, koje }e krasiti urede crkvenihdostojanstvenika


Ekolo{k a funkcija {umesve vi{e ispred gospodarske!Ekolo{k a funkcija {umesve vi{e ispred gospodarske!

za{tita {uma


UUUUUdvadesetogodi{njoj tradicijipostavljanja bo‘i}nog stablana Trgu sv. Petra u Vatikanu,tu su vrijednu donaciju Papi

za Bo‘i} od 1994., darovale Italija, Au-strija, Slova~ka, Njema~ka, Slovenija,Poljska, Rumunjska i ê{ka. Ove godi-ne ta je ~ast pripala na{oj zemlji iHrvatskim {umama. U projekt kojivodi Ministarstvo vanjskih poslova,uklju~ena su i Ministarstvo pomorstva,prometa i veza, Ministarstvo unutanjihposlova, Ministarstvo poljoprivrede i{umarstva, Ministarstvo financija i Hr-vatska biskupska konferencija.

Predstavnici spomenutih ministar-stava, zajedno sa stru~njacima Hrva-tskih {uma predvo|enih direktorom@eljkom Ledinskim, upraviteljm Upra-ve {uma, podru‘nice Delnice, Herma-nom Su{nikom sa suradnicima, uznovinare iz gotovo svih hrvatskih me-dija bili su 23. listopada nazo~nikona~nom odabiru bo‘i}nog stabla zapapu Ivana Pavla II.

Odabrano bo‘i}no stablo nalazi seu predjelu Javornik, gospodarske jedi-nice Delnice, podru~ja kojim gospo-dari [umarija Delnice. Stablo smrekevisoko je 28 metara, a pri dnu je {iro-ko 65 cm. Pored tog stabla, u Vatikan}e biti otpremljeno i tridesetak manjihstabala smreke, visine dva do {estmetara, koja }e krasiti odaje crkvenihdostojanstvenika, kardinala.

Bo‘i}no stablo, koje }e biti posta-vljeno na Trgu sv. Petra u Vatikanu, bit}e ukra{eno u hrvatskom stilu, licitar-skim srcima, a prigodom predaje bit}e izveden i kulturno-umjetni~ki pro-gram uz nastup folklornog ansamblaLado iz Zagreba.

Poslije odabira slijedi najte‘i dioposla, sje~a izabranog stabla. Budu}ida je stablo dosta veliko, vjerojatno }ese prigodom njegovog izvla~enja iz{ume koristiti i helikopter kako se pritransportu ne bi o{tetilo.

Tiskovna konferencija ispod izabranog bo‘i}nogstabla u predjelu Javornik

Izabrano bo‘i}no stablo koje }e biti postavljenona Trgu sv. Petra u Vatikanu

Foto: V. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e

GGGGGovore}i o provo|enju za{tite{uma na skupu za{titara i eko-loga Hrvatskih {uma, mr. sc.Boris Liovi}, iz [umarskog in-

stituta Jastrebar-sko, napomenuo je dau izvje{tajima nedostaju podaci o mra-zevima. Naime, ja~i mraz je isto kao idefolijacija i jedan je od stresnih ~ini-telja u {umarstvu, koje moramo evi-dentirati. Liovi} je, tako|er, upozoriona to da je krajnje vrijeme za suz-bijanje borovog ~etnjaka, dok pojavakukavi~jega suznika postupno jenjava.Zadnjih 7/8 godina borov ~etnjak stal-no je prisutan na podru~ju Dalmacije,a valja ga tretirati biolo{kim preparati-ma iz zraka i sa zemlje. U sljede}emrazdoblju treba intenzivirati pra}enjebolesti i {tetnika. Izvje{taje o provede-nim tretiranjima, uzorke i rezultatezapa‘anja potrebno je na vrijeme do-staviti u [umarski institut Jastrebarskote u Slu‘bu za ekologiju Hrvatskih{uma. Zapravo, pojavu {tetnika valjapratiti uhodanim metodama, a za one{tetnike koji se ne prate postoje}immetodama potrebno je uzimati uzor-ke grana i slati ih u Institut radi utvr|i-vanja brojnosti i determinacije. Uzorcigrana du‘ine 70-80 cm, sa zdravimpupovima, moraju biti kvalitetno oda-brani i uzeti s dominantnih stabala, izgornjega dijela kro{nje.

Za{tita u skladu seuropskim kriterijima

Tijekom rasprave o uporabi kemij-skih pesticida u certificiranim {umamaistaknuto je da se u za{titi {uma trebapridr‘avati nekoliko kriterija: neke-mijskoga tretiranja {tetnika, poduzi-manja preventivnih mjera u cilju sma-njivanja {teta i primjene integralnihmjera, kori{tenjem prvenstveno biolo{-ke za{tite. Budu}e certificirane {ume uHrvatskoj morat }emo prilagoditi nave-denim kriterijima, a u {umskim plan-ta‘ama i rasadnicima ne}e biti dozvo-ljena uporaba pesticida i gnojiva. Natemelju europskih kriterija u zabra-njene pesticide spadaju grupe ekstrem-no rizi~nih i jako rizi~nih, onih na bazikloriranih ugljikovodika, perzistentnih(primjerice DDT), pesticida koji sadr‘ete{ke metale i dioksine te onih koji suzabranjeni me|unarodnim dogovorom.Prije ulaska u Europsku uniju hrvatsko{umarstvo mora se postupno priprema-ti za smanjivanje uporabe kemijskih

Hrvatsko se {umarstvo morapostupno pripremati zasmanjivanje uporabe kemijskihpesticida u za{titi {uma te koristitialternativne metode, {to je uskladu s europskim kriterijima ibudu}im Zakonom o za{titi prirode

Foto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi}

pesticida u za{titi {uma te ko-ristiti alternativne metode,zadr‘avaju}i pritom uporabupesticida do neke razine.

Koristiti samopropisana za{titnasredstva

Dipl. ing. Ivan I{tok, iz Mi-nistarstva poljoprivrede i {u-marstva, govorio je o zadnjojverziji Zakona o za{titi priro-de (~lanak 34.), koja dozvolja-va uporabu registriranih bio-lo{ko-kemijskih sredstava u iz-nimnim slu~ajevima. Koristitise mogu samo ona sredstvakoja imaju dozvolu u {umar-stvu Republike Hrvatske.Uporaba drugih kemijskih sre-dstava bila bi u suprotnosti sacertifikacijom {uma i me|una-rodnim standardima o za{titiprirode. [uma tako sve vi{edobiva ekolo{ku, a manjegospodarsku funkciju. Ruko-voditelj Slu‘be za ekologiju iza{titu {uma H[-a mr. sc. Pe-tar Jurjevi} napomenuo je daza sada nema drasti~nih pro-mjena u kori{tenju pesticida,no, prije dono{enja Zakona oza{titi prirode, valja biti opre-zan te koristiti i dalje samopropisana sredstva, uz po-stupno privikavanje na nove io{trije odredbe budu}ega Za-kona.

Istra‘ivanje orasprostranjenostiimele

Dogovorena je suradnja iz-me|u [umarskog fakulteta iHrvatskih {uma na provo|e-nju znanstveno-istra‘iva~kogaprojekta o rasprostranjenostiimele u Hrvatskoj. Voditeljica

Ne samo gospodarskevrijednosti

projekta dr. sc. MarilenaId‘ojti}, iz Zavoda za gene-tiku i dendrologiju obavijestilaje nazo~ne o potrebi karti-ranja podru~ja s trima vrsta-ma imela (bjelogori~na bijela,borova i imelica), u izdvo-jenim odjelima starijim od 30godina. Naime, o rasprostra-njenosti imela u Hrvatskoj ne-ma podataka, a jedan od ci-ljeva istra‘ivanja je izrada ka-rata sa sada{njim stanjem ra-sprostranjenosti navedenihimela na razli~itim vrstamadoma}ina. Ve}a ‘ari{ta za-ra‘enosti imelama bit }e oda-brana za pokusne plohe i nanjima }e se raditi projektompredvi|ena istra‘ivanja. Su-dionici skupa obavije{teni suo sljede}em, 47. seminaru oza{titi bilja koji }e se odr‘atiod 10. do 14. velja~e 2003. uOpatiji. Prof. dr. sc. MilanGlava{ sa [umarskoga fakul-teta predlo‘io je da {umarskastruka, u cilju bolje prepozna-tljivosti, sa svojim referatimasudjeluje na seminaru u {tove}em broju. Za sudjelovanjena pro{lom seminaru {umarisu u sklopu svoje sekcije biliaktivni sudionici, osobito st-ru~njaci sa terena, i dobili po-voljne ocjene, ali i obvezu danastave tako. Referati za se-minar mogu biti znanstveni,stru~ni ili u kombinaciji, anjihove sa‘etke potrebno jeposlati prof. Glava{u do polo-vice studenog na [umarski fa-kultet.

boì}no drvo

NA PODRU^JU UPRAVE [UMA DELNICE





Ekolo{k a funkcija {umesve vi{e ispred gospodarske!Ekolo{k a funkcija {umesve vi{e ispred gospodarske!

za{tita {uma


obnova {uma poàri 2002.

Mr. Petar Jurjevi}Nekoliko je razloga ovako uspje{ne po‘arne sezone, a dva su

najva‘nija. Prvo, povoljne klimatske prilike, i drugo, priprema iprovo|enje protupo‘arnih mjera. I prije ove, bilo je vremenskipovoljnih sezona no i mnogo vi{e po‘ara. Ove godine bilo ih jemanje jer su se dogovorene mjere i provodile. Sve to rezultiralo je~injenicom da su opo‘arene povr{ine i {tete zna~ajno ispod10-godi{njeg prosjeka.

Ove jeseni se planirazasaditi otprilike 10milijuna sadnica naoko 2.500 ha iHrvatske {ume u toplaniraju utro{iti oko48 milijuna kuna. @irove godine nije rodiou dovoljnimkoli~inama, no ipakje prikupljeno 48vagona ‘ira od ~egaje najve}i dio ve}unesen u sastojine, adio raspore|en urasadnike

Otkup ‘ira u Vinkovcima

RRRRR adovi na obnovi {uma u pu-nom su zamahu i do krajagodine, ako vrijeme poslu‘i,Hrvatske {ume planiraju u jed-

nostavnoj i pro{irenoj biolo{koj repro-dukciji obaviti po{umljavanje i popu-njavanje na 2.478 ha, u vrijednostioko 48 milijuna kuna. Kad se tomedoda da je proljetos u obnovu {umave} utro{eno 36 milijuna kuna, ispadada Hrvatske {ume ove godine u jed-nostavnu i pro{irenu biolo{ku repro-dukciju planiraju ulo‘iti vi{e od 84milijuna kuna.

Jesensko po{umljavanje valja obavi-ti na oko 1717 ha, od toga je ve}i diou pro{irenoj reprodukciji. Da bi seplan realizirao potreban je, osimlijepog vremena, i dobar urod ‘ira. Anjega, sude}i po dosad skupljenimkoli~inama, ne}e biti onoliko koliko seo~ekivalo i dakako pri‘eljkivalo.

– Po~etkom studenoga skupljeno jeoko 48 vagona ‘ira od toga 39,7 va-

gona lu‘njakovog i oko 8,3 kitnjako-vog sjemena, ka‘e stru~ni suradnik zarasadni~arstvo u Hrvatskim {umamaMilan @gela. O~ekujemo jo{ oko stotisu}e kilograma, no s obzirom na vre-menske prilike i stalnu ki{u pitanje jeho}e li se to ostvariti.

Najvi{e je prikupljeno u vinkova~-koj Upravi, oko 25 vagona lu‘njaka,jer na tom je podru~ju jedino dobrorodio. Vinkov~ani su ga ve} unijeli usastojine, popunili rasadnike te diousmjerili prema drugim upravama.Slijedi zagreba~ka Uprava s oko 8,9vagona, u Bjelovaru je skupljeno vi{eod 2,5 vagona. Kitnjaka je najvi{eprikupljeno u U[P Po‘ega 2,7 vagona,u Na{icama 2,6 te u Osijeku oko 1,3.

Te koli~ine ni izdaleka ne zado-voljavaju na{e potrebe, isti~e rukovo-ditelj proizvodnje u poduze}u MladenSlunjski. @ir je slabo rodio pa }e unosu sastojine biti tek na 50% planiranihpovr{ina. Stoga }e nam prioritetni za-datak biti popuniti rasadnike i osigura-ti dovoljan broj sadnica za sljede}egodine.

Osim sijanjem ìra, strojno i oma-{ke, te sadnjom pod motiku, ove jese-ni planira se sadnja 10,4 milijuna sad-nica. Sa ve} zasa|enih 6,3 milijunatime bi se dosegla ukupna ovogo-di{nja planirana koli~ina od 16,7 mi-lijuna.

Najvi{e }e se saditi lu‘njak, 4,1milijun, potom kitnjak (2,1), poljski ja-sen (1,5), bukva (660 tisu}a komada)itd. Od crnogorice najvi{e }e biti za-stupljena obi~na smreka s 300 tisu}asadnica. U priobalju najvi{e }e se sadi-ti crni bor, oko milijun sadnica, zatimprimorski bor, 235 tisu}a komada, ale-pski bor 166, pinija 117 tisu}a itd. Bit}e zastupljene sve vrste.Darko Prelec u bjelovarskoj {uma-

riji brine da ‘ir ostane »zdrav«

OOOOO vogodi{nja po‘arna sezona uHrvatskim {umama bila jetakva kakva se samo mo‘epo‘eljeti. Potpisao bih da

svaka bude takva! – oslikao je doga-|aje vezane uz ljetne po‘are u prio-balju rukovoditelj ekolo{ke slu‘be Hr-vatskih {uma mr. Petar Jurjevi}. Njego-ve rije~i potkrijepljuju brojke pa jetako po~etkom studenoga na po-dru~ju Hrvatske evidentirano 176{umskih po‘ara u kojima je opo‘are-no 4.846 ha, a ukupno nastala {tetana drvnoj masi s indirektnom {tetomiznosi 386.830.000 ha. Na kr{u je

PROTUPO@ARNA SEZONA U HRVATSKIM [UMAMA

Proteklu po‘arnu sezonu {umari }e pamtiti podobrom, jer gotovo nikad nije bilo tako malo po‘arai opo‘arenih povr{ina (manje od 4.900 ha).înjenica da je najvi{e po‘ara nastalo na privatnom(zapu{tenom) poljoprivrednom i {umskom zemlji{tui pro{irilo se na dr‘avne {ume, ostaje nerje{ivproblem. U protupo‘arnu preventivu Hrvatske {umeulo‘ile su oko 132 milijuna kuna

Foto: M. Mrkobrad

Pi{e: Miroslav Mrkobrad opo‘arena povr{ina je na podru~juDubrova~ko-neretvanske ‘upanije(1476 ha), skoro polovica po‘ara(48%) zbila se u o‘ujku, a ve}ina ih jeprizemnih (4086 ha). Uzroci po‘arasu, na‘alost, i ove godine ostali ne-poznati pa se tako najve}i broj po‘ara(74%) pripisuje nepoznatim po~inite-ljima.

Opet je najve}i dio po‘ara, (73%),buknuo na poljoprivrednim zemlji{ti-ma i u privatnim {umama. To je pro-blem koji }e dugoro~no biti te{korje{iv ako se ne{to bitno ne promijeniu gospodarenju privatnim {umama.

Puno se ulagaloNi{ta ne pada s neba, pa je tako i

mali broj po‘ara, me|u ostalim, po-sljedica uspje{no organizirane protu-po‘arne preventive u Hrvatskim {u-mama. Ono {to jest palo s neba, obi-lne su ki{e u ljetnom razdoblju koje susigurno ograni~ile {irenje po‘ara. Ovesu godine Hrvatske {ume planirale usve oblike za{tite od po‘ara ulo‘itioko 132 milijuna kuna, vi{e nego ikaddosad. Najve}i dio sredstava oti{ao jena izgradnju {umskih protupo‘arnihprometnica i njihovo odr‘avanje u {toje do kraja rujna bilo utro{eno otpri-like 54 milijuna kuna, a zna~ajan dionovca potro{en je za organiziranjepromatra~ke slu‘be (oko 16 milijuna).Tu su i ostali radovi, izrada i odr‘a-vanje promatra~nica, izrada protu-po‘arnih prosjeka, postavljanje znako-va upozorenja i ~uvanje {uma. Diosredstava, oko 10 milijuna kuna, Hrva-tske {ume po Zakonu o vatrogastvudostavljaju vatrogasnim zajednicama.

opo‘areno 3.185 ha, a na kontinental-nom dijelu 1.662 ha. Jo{ neki statis-ti~ki podaci pokazuju da je s obziromna vrstu vegetacije po‘arima bilo za-hva}eno tek 32 % visokih {uma, 48 %ostalih {umskih i poljoprivrednih po-vr{ina, 16 % {ikara, makija i gariga i 4% srednjih i niskih {uma. Najve}a

Evidentirano je 176 {umskihpo‘ara u kojima je opo‘areno4.846 ha, a ukupno nastala {tetana drvnoj masi s indirektnom{tetom iznosi 386.830.000 ha.Na kr{u je opo‘areno 3.185 ha,a na kontinentalnom dijelu1.662 ha. Po‘arima jezahva}eno tek 32 % visokih{uma. Najve}i se broj po‘ara(74 %) pripisuje nepoznatimpo~initeljima.

Foto:Z.

Pei~evi}

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad

Ove jeseni uobnovu {umauloìt }e se 48milijuna kuna


JESENSKI UZGOJNI RADOVI

Ki{no ljeto i dobra preventivabroj {umskih po‘ara sveli na minimum!Ki{no ljeto i dobra preventivabroj {umskih po‘ara sveli na minimum!


obnova {uma poàri 2002.

Mr. Petar Jurjevi}Nekoliko je razloga ovako uspje{ne po‘arne sezone, a dva su

najva‘nija. Prvo, povoljne klimatske prilike, i drugo, priprema iprovo|enje protupo‘arnih mjera. I prije ove, bilo je vremenskipovoljnih sezona no i mnogo vi{e po‘ara. Ove godine bilo ih jemanje jer su se dogovorene mjere i provodile. Sve to rezultiralo je~injenicom da su opo‘arene povr{ine i {tete zna~ajno ispod10-godi{njeg prosjeka.

Ove jeseni se planirazasaditi otprilike 10milijuna sadnica naoko 2.500 ha iHrvatske {ume u toplaniraju utro{iti oko48 milijuna kuna. @irove godine nije rodiou dovoljnimkoli~inama, no ipakje prikupljeno 48vagona ‘ira od ~egaje najve}i dio ve}unesen u sastojine, adio raspore|en urasadnike

Otkup ‘ira u Vinkovcima

RRRRR adovi na obnovi {uma u pu-nom su zamahu i do krajagodine, ako vrijeme poslu‘i,Hrvatske {ume planiraju u jed-

nostavnoj i pro{irenoj biolo{koj repro-dukciji obaviti po{umljavanje i popu-njavanje na 2.478 ha, u vrijednostioko 48 milijuna kuna. Kad se tomedoda da je proljetos u obnovu {umave} utro{eno 36 milijuna kuna, ispadada Hrvatske {ume ove godine u jed-nostavnu i pro{irenu biolo{ku repro-dukciju planiraju ulo‘iti vi{e od 84milijuna kuna.

Jesensko po{umljavanje valja obavi-ti na oko 1717 ha, od toga je ve}i diou pro{irenoj reprodukciji. Da bi seplan realizirao potreban je, osimlijepog vremena, i dobar urod ‘ira. Anjega, sude}i po dosad skupljenimkoli~inama, ne}e biti onoliko koliko seo~ekivalo i dakako pri‘eljkivalo.

– Po~etkom studenoga skupljeno jeoko 48 vagona ‘ira od toga 39,7 va-

gona lu‘njakovog i oko 8,3 kitnjako-vog sjemena, ka‘e stru~ni suradnik zarasadni~arstvo u Hrvatskim {umamaMilan @gela. O~ekujemo jo{ oko stotisu}e kilograma, no s obzirom na vre-menske prilike i stalnu ki{u pitanje jeho}e li se to ostvariti.

Najvi{e je prikupljeno u vinkova~-koj Upravi, oko 25 vagona lu‘njaka,jer na tom je podru~ju jedino dobrorodio. Vinkov~ani su ga ve} unijeli usastojine, popunili rasadnike te diousmjerili prema drugim upravama.Slijedi zagreba~ka Uprava s oko 8,9vagona, u Bjelovaru je skupljeno vi{eod 2,5 vagona. Kitnjaka je najvi{eprikupljeno u U[P Po‘ega 2,7 vagona,u Na{icama 2,6 te u Osijeku oko 1,3.

Te koli~ine ni izdaleka ne zado-voljavaju na{e potrebe, isti~e rukovo-ditelj proizvodnje u poduze}u MladenSlunjski. @ir je slabo rodio pa }e unosu sastojine biti tek na 50% planiranihpovr{ina. Stoga }e nam prioritetni za-datak biti popuniti rasadnike i osigura-ti dovoljan broj sadnica za sljede}egodine.

Osim sijanjem ìra, strojno i oma-{ke, te sadnjom pod motiku, ove jese-ni planira se sadnja 10,4 milijuna sad-nica. Sa ve} zasa|enih 6,3 milijunatime bi se dosegla ukupna ovogo-di{nja planirana koli~ina od 16,7 mi-lijuna.

Najvi{e }e se saditi lu‘njak, 4,1milijun, potom kitnjak (2,1), poljski ja-sen (1,5), bukva (660 tisu}a komada)itd. Od crnogorice najvi{e }e biti za-stupljena obi~na smreka s 300 tisu}asadnica. U priobalju najvi{e }e se sadi-ti crni bor, oko milijun sadnica, zatimprimorski bor, 235 tisu}a komada, ale-pski bor 166, pinija 117 tisu}a itd. Bit}e zastupljene sve vrste.Darko Prelec u bjelovarskoj {uma-

riji brine da ‘ir ostane »zdrav«

OOOOO vogodi{nja po‘arna sezona uHrvatskim {umama bila jetakva kakva se samo mo‘epo‘eljeti. Potpisao bih da

svaka bude takva! – oslikao je doga-|aje vezane uz ljetne po‘are u prio-balju rukovoditelj ekolo{ke slu‘be Hr-vatskih {uma mr. Petar Jurjevi}. Njego-ve rije~i potkrijepljuju brojke pa jetako po~etkom studenoga na po-dru~ju Hrvatske evidentirano 176{umskih po‘ara u kojima je opo‘are-no 4.846 ha, a ukupno nastala {tetana drvnoj masi s indirektnom {tetomiznosi 386.830.000 ha. Na kr{u je

PROTUPO@ARNA SEZONA U HRVATSKIM [UMAMA

Proteklu po‘arnu sezonu {umari }e pamtiti podobrom, jer gotovo nikad nije bilo tako malo po‘arai opo‘arenih povr{ina (manje od 4.900 ha).înjenica da je najvi{e po‘ara nastalo na privatnom(zapu{tenom) poljoprivrednom i {umskom zemlji{tui pro{irilo se na dr‘avne {ume, ostaje nerje{ivproblem. U protupo‘arnu preventivu Hrvatske {umeulo‘ile su oko 132 milijuna kuna

Foto: M. Mrkobrad

Pi{e: Miroslav Mrkobrad opo‘arena povr{ina je na podru~juDubrova~ko-neretvanske ‘upanije(1476 ha), skoro polovica po‘ara(48%) zbila se u o‘ujku, a ve}ina ih jeprizemnih (4086 ha). Uzroci po‘arasu, na‘alost, i ove godine ostali ne-poznati pa se tako najve}i broj po‘ara(74%) pripisuje nepoznatim po~inite-ljima.

Opet je najve}i dio po‘ara, (73%),buknuo na poljoprivrednim zemlji{ti-ma i u privatnim {umama. To je pro-blem koji }e dugoro~no biti te{korje{iv ako se ne{to bitno ne promijeniu gospodarenju privatnim {umama.

Puno se ulagaloNi{ta ne pada s neba, pa je tako i

mali broj po‘ara, me|u ostalim, po-sljedica uspje{no organizirane protu-po‘arne preventive u Hrvatskim {u-mama. Ono {to jest palo s neba, obi-lne su ki{e u ljetnom razdoblju koje susigurno ograni~ile {irenje po‘ara. Ovesu godine Hrvatske {ume planirale usve oblike za{tite od po‘ara ulo‘itioko 132 milijuna kuna, vi{e nego ikaddosad. Najve}i dio sredstava oti{ao jena izgradnju {umskih protupo‘arnihprometnica i njihovo odr‘avanje u {toje do kraja rujna bilo utro{eno otpri-like 54 milijuna kuna, a zna~ajan dionovca potro{en je za organiziranjepromatra~ke slu‘be (oko 16 milijuna).Tu su i ostali radovi, izrada i odr‘a-vanje promatra~nica, izrada protu-po‘arnih prosjeka, postavljanje znako-va upozorenja i ~uvanje {uma. Diosredstava, oko 10 milijuna kuna, Hrva-tske {ume po Zakonu o vatrogastvudostavljaju vatrogasnim zajednicama.

opo‘areno 3.185 ha, a na kontinental-nom dijelu 1.662 ha. Jo{ neki statis-ti~ki podaci pokazuju da je s obziromna vrstu vegetacije po‘arima bilo za-hva}eno tek 32 % visokih {uma, 48 %ostalih {umskih i poljoprivrednih po-vr{ina, 16 % {ikara, makija i gariga i 4% srednjih i niskih {uma. Najve}a

Evidentirano je 176 {umskihpo‘ara u kojima je opo‘areno4.846 ha, a ukupno nastala {tetana drvnoj masi s indirektnom{tetom iznosi 386.830.000 ha.Na kr{u je opo‘areno 3.185 ha,a na kontinentalnom dijelu1.662 ha. Po‘arima jezahva}eno tek 32 % visokih{uma. Najve}i se broj po‘ara(74 %) pripisuje nepoznatimpo~initeljima.

Foto:Z.

Pei~evi}

Pi{e:Miroslav

Mrkobrad



JESENSKI UZGOJNI RADOVI

Ki{no ljeto i dobra preventivabroj {umskih po‘ara sveli na minimum!Ki{no ljeto i dobra preventivabroj {umskih po‘ara sveli na minimum!

Broj 71 • studeni 2002. HRVATSKE [UME 7

{umska mehanizacija

Broj 71 • studeni 2002. HRVATSKE [UME6

Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

NOVE TEHNOLOGIJE U ISKORI[TAVANJU [UMA

Ho}e li harvesterna}i primjenu uhrvatskom{umarstvu?

Premda se ti strojevi,uz neke tehni~kepreinake, moguuspje{no primijenititijekom proreda ubjelogori~nimsastojinama i ~istimsje~ama u kulturama~etinja~a teplanta‘amabrzorastu}ih lista~a,kona~an sud onjihovoj upotrebi uhrvatskom{umarstvu donijet }ese nakon stru~nihrasprava

UUUUUposljednje vrijeme stru~njaciHrvatskih {uma dvoje o tometreba li tijekom sje~e stabala iizrade drvnih sortimenata u

na{im {umskim sastojinama koristitiharvester, vozilo za kretanje po bespu-}u, ~ija je osnovna namjena obaranjestabala i izradba kratkoga drva krajpanja. Rije~ je o stroju za sje~u, kre-sanje grana, prevr{ivanje i trupljenjestabala na mjestu sje~e, koji premakonstrukciji mo‘e biti jednozahvatni ivi{ezahvatni. Suvremeni harvesteri,tzv. harvarderi, osim sje~e i izradbe,obavljaju i privla~enje drva do pomo-}noga stovari{ta.

Pove}anjeproizvodnosti ismanjenje tro{kova

Osnovne tehni~ke zna~ajke togastroja su sljede}e: {asija se sastoji oddva odvojena okvira, kabina i hidra-uli~na dizalica sa sje~nom glavom ~i-ne prednji dio vozila, a pogonski mo-tor stra‘nji. Oba dijela spojena suzglobno, a mogu se gibati u vodorav-noj i uspravnoj ravnini. Putem zglobai promjenom kuta prednjeg i stra‘njegdijela vozila u vodoravnoj ravnini, kori-{tenjem uglavnom dvaju hidrauli~nihcilindara, obavlja se upravljanje harve-sterom. Ugradnjom bogi mosta naprednju osovinu, kod harvestera s vi{eod ~etiri kota~a, omogu}uje se amor-tiziranje vozila tijekom kretanja popovr{inskim preprekama u nepristupa-~nim {umskim predjelima, no pove-}ava se i stabilnost za vrijeme oba-ranja stabala. Ekonomska opravdanostza upotrebom toga suvremenog strojatemelji se na ~injenici da zamjenjujete‘ak i za ‘ivot opasan rad s motor-nom pilom, podi‘e proizvodnost,snizuje tro{kove proizvodnje, a izbje-gavaju se i problemi vezani uz ponu-du radne snage u iskori{tavanju {uma.

U kombinaciji sforvarderom

Prikaz rada jednozahvatnoga harve-stera Timberjack 1270 obavljen je zastru~njake Hrvatskih {uma tijekom ruj-na na podru~ju {umarija Klo{tar Po-dravski (U[P Koprivnica) i Gare{nica(U[P Bjelovar). U dvadesettrogodi{-njoj kulturi vrbe i johe u podstojnojeta‘i [umarije Klo{tar Podravski, napovr{ini 7,76 ha (g. j. Svibovica, od-sjek 49 d, razmak sadnje 4x4 m), sdrvnom zalihom 1624 m3 i srednjimkubnim stablom 29 cm (0,33 m3 postablu), u sje~noj drvnoj masi najzastu-pljenije je bilo celulozno vi{emetarskodrvo (1190 m3 ili 73 %). Tijekom dvo-dnevne demonstracije rada i mjerenjaproizvodnosti evidentirano je da jestroj prvi dan oborio i izradio 95,5

m3(145 stabala, srednji prsni promjer27 cm) drvne mase za 137 minutaefektivnoga rada, {to je 41,8 m3 ili 64stabla po pogonskom satu. Drugi danposjekao je i izradio 92,5 m3(224 sta-bla, srednji prsni promjer 22 cm) za187 minuta, {to je 29,7 m3 ili 72 stablapo pogonskom satu. Forvarder Timbe-rjack 810 izvozio je izra|ene drvnesortimente na pomo}no stovari{te potalpiranim izvoznim putevima koje jeod ovr{aka prethodno na~inio harve-ster. Rezultat rada u kombinaciji s for-varderom su kvalitetno obra|eni i ure-dno slo‘eni sortimenti na pomo}nimstovari{tima.

Na podru~ju [umarije Gare{nicadvodnevni prikaz rada odr‘an je ugospodarskoj jedinici Di{nica-Zobiko-vac-Petkova~a, u {umskom predjeluStupova~a (odsjeci 20 a, b), u osam-desetogodi{njoj prorednoj sastojinihrasta kitnjaka i bukve, u kojoj je zasje~u predvi|eno 950 m3 drvne mase.Sudionici skupa imali su priliku vidjetisje~u, kresanje grana i trupljenje staba-la na mjestu sje~e, u ekstremnijimuvjetima od onih na podru~ju [uma-rije Klo{tar Podravski.

Suvremenakompjutorskatehnologija

Uz stru~njake Hrvatskih {uma, de-monstracijama su bili nazo~ni prof.dr. sc. Ante Krpan, prof. dr. sc. Du-bravko Horvat i mr. sc. TomislavPor{insky sa [umarskoga fakulteta.Oni su govorili o tehni~kim zna~aj-kama, dvadesetogodi{njem razvoju itehnologiji rada harvestera te omogu}nosti njegove primjene u Hrva-tskoj. Naglasili su kako dana{nji harve-steri imaju sofisticiranu kompjutorskupodr{ku, s tri kontrolnoupravlja~kasustava. Sustav potpune strojne kon-trole zadu‘en je za pouzdano i opti-malno upravljanje pogonskim moto-rom, transmisijom, radom dizalice te

stabilno{}u vozila. Ra~unalni sustavkontrolira rad sje~ne glave, izmjerustabla, dono{enje odluke o mjestu tru-pljenja (zna~ajno za financijski u~inak!)te evidentira podatke o izra|enojoblovini. Podaci o izra|enim sortimen-tima mogu se ispisati na pisa~u, pre-nijeti u obliku datoteke na osobnora~unalo ili korisniku poslati elektro-ni~kom po{tom. Posebice je zanimljivsustav navigacije koji strogo odre|ujesmjer kretanja, opremljen s GPS-om idigitalnim kartama s ucrtanim sje~i-nama i {umskim cestama. Sje~a i izra-da obavlja se harvesterom, a izvo‘e-nje drva forvarderom. Zajedni~kim ra-dom harvestera i forvardera zaokru‘e-na je cjelina u proizvodnji kratke oblo-vine, od sje~e i izrade do privla~enja,pa ~ak i daljinskog transporta drva.

Stroj ne prepoznajevrste i gre{ke drveta

Tijekom prikaza rada harvesterauo~eni su i istaknuti neki problemi.Naime, stroj kao ni operater ne mo‘eprepoznati vrste i gre{ke drveta, ~ini iodre|ene {tete (lomovi stabala ioguljotine, koji su manji nego kod ru~-nog rada) te zahtijeva visoku sje~nugusto}u kako bi vrijeme prijelaza odstabla do stabla bilo {to manje. Umje{ovitoj bjelogori~noj sastojini napodru~ju [umarije Gare{nica nije biladovoljna sje~na gusto}a {to je rezulti-ralo manjim u~incima. Ina~e, visokasje~na gusto}a, uobi~ajena je u sa-stojinama ~etinja~a u skandinavskimzemljama. Tako|er, sje~nu glavu trebaprilagoditi za sje~u bjelogori~nih sta-bala.

Harvesteri se uspje{no mogu pri-mijeniti tijekom proreda u bjelogo-ri~nim sastojinama i ~istih sje~a u kul-turama ~etinja~a te planta‘ama brzo-rastu}ih lista~a, a njihova primjena unas upitna je u prebornim {umamazbog sada{njega na~ina gospoda-renja. Najvi{e, oko 90 posto, koristese u skandinavskim zemljama. U sre-dnjoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, jo{je uvijek prisutna dvojba glede njihoveprimjene. Treba istaknuti da je napodru~ju Hrvatskih {uma ([umarijaOgulin, proreda u 37-godi{njoj kulturi~etinja~a) rad harvestera zajedno sforvarderom, prvi put prikazan tijekom~etiri dana, polovicom pro{le godine.Tada je taj zna~ajan stroj iz skupinestrojeva vrhunske tehnologije po prviput znanstveno ispitan u na{im{umskim sastojinama. Hrvatska {umar-ska struka imala je prigodu vidjetitijekom odr‘avanja Dana hrvatskoga{umarstva, u lipnju 2001. godine,strojnu sje~u i izradu ~etinja~a harve-sterom Timberjack 1070. Nakon rujan-skih prikaza rada toga stroja i prove-denih znanstvenih istra‘ivanja nastru~njacima je Hrvatskih {uma dazajedno sa znanstevnicima odr‘e ra-sprave i donesu zaklju~ke o mogu}-nosti upotrebe harvestera u hrvatskom{umarstvu.Ho}e li hrvatsko {umarstvo uskoro koristiti harvestere?

Prikaz rada harvestera na podru~ju [umarije Gare{nica

Sje~na gusto}a va‘an je ~initelj u raduharvestera

Unutra{njost kompjutorskiopremljene kabine


{umska mehanizacija


Foto:I.

Tomi}

Pi{e:Ivica

Tomi}

NOVE TEHNOLOGIJE U ISKORI[TAVANJU [UMA

Ho}e li harvesterna}i primjenu uhrvatskom{umarstvu?

Premda se ti strojevi,uz neke tehni~kepreinake, moguuspje{no primijenititijekom proreda ubjelogori~nimsastojinama i ~istimsje~ama u kulturama~etinja~a teplanta‘amabrzorastu}ih lista~a,kona~an sud onjihovoj upotrebi uhrvatskom{umarstvu donijet }ese nakon stru~nihrasprava

UUUUUposljednje vrijeme stru~njaciHrvatskih {uma dvoje o tometreba li tijekom sje~e stabala iizrade drvnih sortimenata u

na{im {umskim sastojinama koristitiharvester, vozilo za kretanje po bespu-}u, ~ija je osnovna namjena obaranjestabala i izradba kratkoga drva krajpanja. Rije~ je o stroju za sje~u, kre-sanje grana, prevr{ivanje i trupljenjestabala na mjestu sje~e, koji premakonstrukciji mo‘e biti jednozahvatni ivi{ezahvatni. Suvremeni harvesteri,tzv. harvarderi, osim sje~e i izradbe,obavljaju i privla~enje drva do pomo-}noga stovari{ta.

Pove}anjeproizvodnosti ismanjenje tro{kova

Osnovne tehni~ke zna~ajke togastroja su sljede}e: {asija se sastoji oddva odvojena okvira, kabina i hidra-uli~na dizalica sa sje~nom glavom ~i-ne prednji dio vozila, a pogonski mo-tor stra‘nji. Oba dijela spojena suzglobno, a mogu se gibati u vodorav-noj i uspravnoj ravnini. Putem zglobai promjenom kuta prednjeg i stra‘njegdijela vozila u vodoravnoj ravnini, kori-{tenjem uglavnom dvaju hidrauli~nihcilindara, obavlja se upravljanje harve-sterom. Ugradnjom bogi mosta naprednju osovinu, kod harvestera s vi{eod ~etiri kota~a, omogu}uje se amor-tiziranje vozila tijekom kretanja popovr{inskim preprekama u nepristupa-~nim {umskim predjelima, no pove-}ava se i stabilnost za vrijeme oba-ranja stabala. Ekonomska opravdanostza upotrebom toga suvremenog strojatemelji se na ~injenici da zamjenjujete‘ak i za ‘ivot opasan rad s motor-nom pilom, podi‘e proizvodnost,snizuje tro{kove proizvodnje, a izbje-gavaju se i problemi vezani uz ponu-du radne snage u iskori{tavanju {uma.

U kombinaciji sforvarderom

Prikaz rada jednozahvatnoga harve-stera Timberjack 1270 obavljen je zastru~njake Hrvatskih {uma tijekom ruj-na na podru~ju {umarija Klo{tar Po-dravski (U[P Koprivnica) i Gare{nica(U[P Bjelovar). U dvadesettrogodi{-njoj kulturi vrbe i johe u podstojnojeta‘i [umarije Klo{tar Podravski, napovr{ini 7,76 ha (g. j. Svibovica, od-sjek 49 d, razmak sadnje 4x4 m), sdrvnom zalihom 1624 m3 i srednjimkubnim stablom 29 cm (0,33 m3 postablu), u sje~noj drvnoj masi najzastu-pljenije je bilo celulozno vi{emetarskodrvo (1190 m3 ili 73 %). Tijekom dvo-dnevne demonstracije rada i mjerenjaproizvodnosti evidentirano je da jestroj prvi dan oborio i izradio 95,5

m3(145 stabala, srednji prsni promjer27 cm) drvne mase za 137 minutaefektivnoga rada, {to je 41,8 m3 ili 64stabla po pogonskom satu. Drugi danposjekao je i izradio 92,5 m3(224 sta-bla, srednji prsni promjer 22 cm) za187 minuta, {to je 29,7 m3 ili 72 stablapo pogonskom satu. Forvarder Timbe-rjack 810 izvozio je izra|ene drvnesortimente na pomo}no stovari{te potalpiranim izvoznim putevima koje jeod ovr{aka prethodno na~inio harve-ster. Rezultat rada u kombinaciji s for-varderom su kvalitetno obra|eni i ure-dno slo‘eni sortimenti na pomo}nimstovari{tima.

Na podru~ju [umarije Gare{nicadvodnevni prikaz rada odr‘an je ugospodarskoj jedinici Di{nica-Zobiko-vac-Petkova~a, u {umskom predjeluStupova~a (odsjeci 20 a, b), u osam-desetogodi{njoj prorednoj sastojinihrasta kitnjaka i bukve, u kojoj je zasje~u predvi|eno 950 m3 drvne mase.Sudionici skupa imali su priliku vidjetisje~u, kresanje grana i trupljenje staba-la na mjestu sje~e, u ekstremnijimuvjetima od onih na podru~ju [uma-rije Klo{tar Podravski.

Suvremenakompjutorskatehnologija

Uz stru~njake Hrvatskih {uma, de-monstracijama su bili nazo~ni prof.dr. sc. Ante Krpan, prof. dr. sc. Du-bravko Horvat i mr. sc. TomislavPor{insky sa [umarskoga fakulteta.Oni su govorili o tehni~kim zna~aj-kama, dvadesetogodi{njem razvoju itehnologiji rada harvestera te omogu}nosti njegove primjene u Hrva-tskoj. Naglasili su kako dana{nji harve-steri imaju sofisticiranu kompjutorskupodr{ku, s tri kontrolnoupravlja~kasustava. Sustav potpune strojne kon-trole zadu‘en je za pouzdano i opti-malno upravljanje pogonskim moto-rom, transmisijom, radom dizalice te

stabilno{}u vozila. Ra~unalni sustavkontrolira rad sje~ne glave, izmjerustabla, dono{enje odluke o mjestu tru-pljenja (zna~ajno za financijski u~inak!)te evidentira podatke o izra|enojoblovini. Podaci o izra|enim sortimen-tima mogu se ispisati na pisa~u, pre-nijeti u obliku datoteke na osobnora~unalo ili korisniku poslati elektro-ni~kom po{tom. Posebice je zanimljivsustav navigacije koji strogo odre|ujesmjer kretanja, opremljen s GPS-om idigitalnim kartama s ucrtanim sje~i-nama i {umskim cestama. Sje~a i izra-da obavlja se harvesterom, a izvo‘e-nje drva forvarderom. Zajedni~kim ra-dom harvestera i forvardera zaokru‘e-na je cjelina u proizvodnji kratke oblo-vine, od sje~e i izrade do privla~enja,pa ~ak i daljinskog transporta drva.

Stroj ne prepoznajevrste i gre{ke drveta

Tijekom prikaza rada harvesterauo~eni su i istaknuti neki problemi.Naime, stroj kao ni operater ne mo‘eprepoznati vrste i gre{ke drveta, ~ini iodre|ene {tete (lomovi stabala ioguljotine, koji su manji nego kod ru~-nog rada) te zahtijeva visoku sje~nugusto}u kako bi vrijeme prijelaza odstabla do stabla bilo {to manje. Umje{ovitoj bjelogori~noj sastojini napodru~ju [umarije Gare{nica nije biladovoljna sje~na gusto}a {to je rezulti-ralo manjim u~incima. Ina~e, visokasje~na gusto}a, uobi~ajena je u sa-stojinama ~etinja~a u skandinavskimzemljama. Tako|er, sje~nu glavu trebaprilagoditi za sje~u bjelogori~nih sta-bala.

Harvesteri se uspje{no mogu pri-mijeniti tijekom proreda u bjelogo-ri~nim sastojinama i ~istih sje~a u kul-turama ~etinja~a te planta‘ama brzo-rastu}ih lista~a, a njihova primjena unas upitna je u prebornim {umamazbog sada{njega na~ina gospoda-renja. Najvi{e, oko 90 posto, koristese u skandinavskim zemljama. U sre-dnjoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, jo{je uvijek prisutna dvojba glede njihoveprimjene. Treba istaknuti da je napodru~ju Hrvatskih {uma ([umarijaOgulin, proreda u 37-godi{njoj kulturi~etinja~a) rad harvestera zajedno sforvarderom, prvi put prikazan tijekom~etiri dana, polovicom pro{le godine.Tada je taj zna~ajan stroj iz skupinestrojeva vrhunske tehnologije po prviput znanstveno ispitan u na{im{umskim sastojinama. Hrvatska {umar-ska struka imala je prigodu vidjetitijekom odr‘avanja Dana hrvatskoga{umarstva, u lipnju 2001. godine,strojnu sje~u i izradu ~etinja~a harve-sterom Timberjack 1070. Nakon rujan-skih prikaza rada toga stroja i prove-denih znanstvenih istra‘ivanja nastru~njacima je Hrvatskih {uma dazajedno sa znanstevnicima odr‘e ra-sprave i donesu zaklju~ke o mogu}-nosti upotrebe harvestera u hrvatskom{umarstvu.Ho}e li hrvatsko {umarstvo uskoro koristiti harvestere?

Prikaz rada harvestera na podru~ju [umarije Gare{nica

Sje~na gusto}a va‘an je ~initelj u raduharvestera

Unutra{njost kompjutorskiopremljene kabine


Foto:B.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

GORSKI KOTAR

Istraùjuse uzrocisu{enjajeleStru~njaci iz[umarskog institutaJastrebarskoistra‘uju uzrokesu{enja jele uGorskom kotaru.Prvi se rezultatio~ekuju za nekolikomjeseci

OOOOOgospodarenju prebornim {u-mama Gorskog kotara s po-sebnim naglaskom na prob-lem su{enja jele raspravljalo

se ve} u vi{e navrata. Posljednji putpo~etkom lipnja, uz nazo~nost naje-minentnijih stru~njaka sa [umarskogfakulteta, [umarskog instituta i Hrvat-skih {uma, rasprava je najve}im dije-lom bila posve}ena su{enju jele napodru~ju [umarije Vrbovsko. Na sa-stanku je imenovano Povjerenstvo na~elu sa mr. sc. Petrom Jurjevi}em izDirekcije koje je na osnovi analizestanja, stru~ne rasprave i obilaska tere-na donijelo odgovaraju}e zaklju~ke sciljem poduzimanja mjera za rje-{avanje nastale situacije.

Jedan od stavova bio je da se tomproblemu pristupi multidisciplinarno,da se istra‘e uzroci su{enja jele akotreba, promijene, ako treba, smjernicegospodarenja te donesu odgovaraju}emjere sanacije i obnove tih {uma.

U 2001. na podru~ju Gorskog ko-tara o{te}enje jele iznosilo je 83 po-sto. “Obi~na jela jedna je od naj-va`nijih crnogori~nih vrsta u Hrvat-skoj. Ujedno je i najugroènija vrstadrve}a zbog djelovanja polutanata.Spada u vrste kojima, ako se nesmanji zaga|enost zraka, tla i vode,

prijeti izumiranje. Na simpozijima oobi~noj jeli odrànima u Zvolenu1988. i Zagrebu 1990. zaklju~eno jeda se u Europi moraju poduzeti mjerekako o~uvati jelu kao vrstu i njezingenofond”, stoji u knjizi [ume uHrvatskoj iz 1992. godine.

Zbog svega toga delni~ka je upra-va zajedno sa [umarskim institutom izJastrebarskog krenula u realizacijuonog dijela zaklju~aka sa sastanka uVrbovskom koji se odnosi na utvr|i-vanje uzroka su{enja jele.

Kako utvrditi uzrokeKrajem kolovoza na terenima Upra-

ve {uma boravila je grupa {umarskihstru~njaka iz Odjela za ure|ivanje{uma i {umarsku ekonomiku [umar-skog instituta u Jastrebarskom, sa za-datkom uzimanja uzoraka sa potpunoili djelomi~no osu{enih stabala jele.Nazo~ni stru~njaci pojasnili su meto-du kojom su se slu‘ili da bi do{li dopotrebitih uzoraka. Nakon obaranja,stablo jele se sekcionira i uzimaju sekolutovi. Za uzorak se koristi desetakkolutova po stablu. Na osnovi analizi-ranih kolutova poku{at }e se utvrditi{to se dogodilo sa stablima jele za

vrijeme rasta, odnosno kakve su sesve promjene dogodile. Kad se sakupidovoljan broj analiziranih kolutova,podaci se upisuju u manuale, ara~unalnim putem utvrdit }e se volum-ni, debljinski i plo{ni prirast obra|enihstabala.

Uz ure|iva~e [umarskog instituta,na terenima {umarija Vrbovsko, Delni-ce i Fu‘ine bili su i stru~njaci Institutazadu‘eni za za{titu {uma. Oni su uzi-mali uzorke kore, gran~ica i kro{anjada bi se utvrdilo koliko sekundarni{tetnici poput potkornjaka, na fizio-lo{ki oslabljenim stablima dodatnoutje~u na njihovo su{enje. Po potrebi,u ta }e istra‘ivanja biti uklju~eni i dru-gi stru~njaci [umarskog instituta.

Svi podaci sakupljeni na terenu bit}e objedinjeni i kori{teni u utvr|ivanjupravog razloga te pojave. Prema rije-~ima stru~njaka [umarskog instituta,prvi rezultati istra‘ivanja znat }e se zanekoliko mjeseci, kada }e se s ve}omsigurno{}u mo}i govoriti o pravimuzrocima su{enja jele u Gorskom ko-taru. Na osnovi dobivenih rezultatapoduzet }e se i odre|ene mjere usuzbijanju tih uzroka.

Na osnovi analiziranih kolutova poku{at }e se utvrditi{to se dogodilo sa stablima jele za vrijeme rasta,odnosno kakve su se sve promjene dogodile. Podaci seupisuju u manuale, a ra~unalnim putem utvrdit }e sevolumni, debljinski i plo{ni prirast obra|enih stabala.

su{enje {uma

Su{enje jele na podru~ju [umarije Crni Lug

Kolutovi jele uzeti kao uzorak sosu{enih stabala

Gospodarska jedinica Litori}, [umarijeVrbovsko gdje je utvr|eno su{enje jelenajve}eg intenziteta

UUUUU21. stolje}u ekolo{ka promi{-ljanja postaju sve va`nijim~imbenikom u izboru proiz-vodnje energije u industrij-

skim zemljama. Promid‘ba kori{tenjaobnovljivih izvora energije u posljed-njih je godina u velikome zamahu,ponajvi{e zbog toga {to su globalnozatopljenje i potreba za razvitkomstrategije za stabiliziranje emisije CO2obnovljive izvore u~inile vrlo privla~-nima. Protokol iz Kyota zaklju~uje daindustrijske zemlje do 2008., odnosnodo 2012. moraju smanjiti emisijestakleni~kih plinova za 5,2% u odnosuna razinu iz 1990. godine.

Europska je komisija 1997. objavilaBijeli dokument koji promi~e kori{te-nje obnovljivih izvora energije. To bina dru{tvenoj razini zna~ilo da se udioobnovljivih izvora do 2010. mora po-peti na 12% ukupne potro{nje ener-gije, za razliku od 6% njihovog udjela1995. godine. Bioenergija }e igrativode}u ulogu u tom udvostru~ivanjuobnovljivih izvora. Cilj je pove}ati go-di{nju uporabu bioenergije sa 45 mi-lijuna tona na 135 milijuna tona.

Va‘na uloga u finskomenergetskom sustavu

Obnovljivi izvori energije 2000. go-dine ~inili su ukupno 25% ukupnepotro{nje energije u Finskoj, odnosno

Bioenergija jeenergija

Foto:Iz bro{ureFinskogistraìva~kog{umarskoginstituta

Pripremila:AnaJuri~i}

Finska je vode}a zemlja u svijetu ukori{tenju bioenergije. Obnovljivi izvorienergije 2000. godine ~inili su ukupno

31,2 milijuna tona. Uz drvo i gorivakoja se baziraju na drvu, poput osta-taka iz {ume ili otpadnih teku}ina izdrvne industrije, u ovu su kalkulacijuuklju~ena i snaga vode i vjetra te re-ciklirana goriva.

Nacionalna klimatska strategija Fin-ske, koju je 2000. objavila finska vla-da, propisuje da se do 2008., odno-sno do 2012. emisije stakleni~kih pli-nova trebaju smanjiti na razinu iz1990., kada su iznosili oko 76,5 miliju-na tona ugljik-dioksida. Kako bi se tajcilj dostigao, potrebno je provestirazli~ite programe, poput programaza promicanje obnovljivih izvora ener-gije. Tim bi se programom udio obno-vljivih izvora energije do 2010. trebaopove}ati za 50% u usporedbi s 1995.godinom. Udio obnovljivih izvoraenergije tada bi iznosio oko 27%ukupne potro{nje, u ~emu }e najve}uulogu imati goriva na bazi drva. Finskaje 1990. godine bila prva europskazemlja koja je uvela porez na CO2

. Uproizvodnji topline, na biogoriva se nepla}a porez, budu}i da su emisije

ugljik-dioksida veoma male, ~ak i kadse ubroje i sje~a i transport. Kako bi sezadr‘ala konkurentnost biogoriva uproizvodnji struje, 1997. godine uve-dena je subvencija, odnosno porezina gorivo zamijenjeni su porezima zapotro{nju elektri~ne energije.

Finska – vode}a zemlja ukori{tenju bioenergije

Finska je vode}a zemlja u svijetu ukori{tenju bioenergije i u razvoju teh-nologija za izgaranje biomase teu~inkovitih lanaca za opskrbu gori-vom. Ekspertiza se prote‘e od {umskelogistike do tehnologije u toplanamaili energanama.

Velik dio proizvodnje bioenergije uFinskoj otpada na kombiniranu proiz-vodnju topline i elektri~ne energije(KPTE). Velika postrojenja za KPTEsmje{tena su uglavnom na podru~jimagdje se odvija {umska industrija, gdjebiomase ima u izobilju. Drvni ostaci,poput kore i piljevine, vrlo se efikasnokoriste u proizvodnji energije. Budu}i

25% ukupne potro{nje energije u Finskoj,odnosno 31,2 milijuna tona, a 1990. godineFinska je bila prva europska zemlja koja jeuvela porez na CO2. Eto kako se za budu}nostbrinu u toj zemlji na dalekom sjeveru

Biomasa u obliku “cigareta” modernim se strojevima oblikuje ve} u {umi

zelenaKORI[TENJE BIOMASE U FINSKOJ

bioenergija


Foto:B.

Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

GORSKI KOTAR

Istraùjuse uzrocisu{enjajeleStru~njaci iz[umarskog institutaJastrebarskoistra‘uju uzrokesu{enja jele uGorskom kotaru.Prvi se rezultatio~ekuju za nekolikomjeseci

OOOOOgospodarenju prebornim {u-mama Gorskog kotara s po-sebnim naglaskom na prob-lem su{enja jele raspravljalo

se ve} u vi{e navrata. Posljednji putpo~etkom lipnja, uz nazo~nost naje-minentnijih stru~njaka sa [umarskogfakulteta, [umarskog instituta i Hrvat-skih {uma, rasprava je najve}im dije-lom bila posve}ena su{enju jele napodru~ju [umarije Vrbovsko. Na sa-stanku je imenovano Povjerenstvo na~elu sa mr. sc. Petrom Jurjevi}em izDirekcije koje je na osnovi analizestanja, stru~ne rasprave i obilaska tere-na donijelo odgovaraju}e zaklju~ke sciljem poduzimanja mjera za rje-{avanje nastale situacije.

Jedan od stavova bio je da se tomproblemu pristupi multidisciplinarno,da se istra‘e uzroci su{enja jele akotreba, promijene, ako treba, smjernicegospodarenja te donesu odgovaraju}emjere sanacije i obnove tih {uma.

U 2001. na podru~ju Gorskog ko-tara o{te}enje jele iznosilo je 83 po-sto. “Obi~na jela jedna je od naj-va`nijih crnogori~nih vrsta u Hrvat-skoj. Ujedno je i najugroènija vrstadrve}a zbog djelovanja polutanata.Spada u vrste kojima, ako se nesmanji zaga|enost zraka, tla i vode,

prijeti izumiranje. Na simpozijima oobi~noj jeli odrànima u Zvolenu1988. i Zagrebu 1990. zaklju~eno jeda se u Europi moraju poduzeti mjerekako o~uvati jelu kao vrstu i njezingenofond”, stoji u knjizi [ume uHrvatskoj iz 1992. godine.

Zbog svega toga delni~ka je upra-va zajedno sa [umarskim institutom izJastrebarskog krenula u realizacijuonog dijela zaklju~aka sa sastanka uVrbovskom koji se odnosi na utvr|i-vanje uzroka su{enja jele.

Kako utvrditi uzrokeKrajem kolovoza na terenima Upra-

ve {uma boravila je grupa {umarskihstru~njaka iz Odjela za ure|ivanje{uma i {umarsku ekonomiku [umar-skog instituta u Jastrebarskom, sa za-datkom uzimanja uzoraka sa potpunoili djelomi~no osu{enih stabala jele.Nazo~ni stru~njaci pojasnili su meto-du kojom su se slu‘ili da bi do{li dopotrebitih uzoraka. Nakon obaranja,stablo jele se sekcionira i uzimaju sekolutovi. Za uzorak se koristi desetakkolutova po stablu. Na osnovi analizi-ranih kolutova poku{at }e se utvrditi{to se dogodilo sa stablima jele za

vrijeme rasta, odnosno kakve su sesve promjene dogodile. Kad se sakupidovoljan broj analiziranih kolutova,podaci se upisuju u manuale, ara~unalnim putem utvrdit }e se volum-ni, debljinski i plo{ni prirast obra|enihstabala.

Uz ure|iva~e [umarskog instituta,na terenima {umarija Vrbovsko, Delni-ce i Fu‘ine bili su i stru~njaci Institutazadu‘eni za za{titu {uma. Oni su uzi-mali uzorke kore, gran~ica i kro{anjada bi se utvrdilo koliko sekundarni{tetnici poput potkornjaka, na fizio-lo{ki oslabljenim stablima dodatnoutje~u na njihovo su{enje. Po potrebi,u ta }e istra‘ivanja biti uklju~eni i dru-gi stru~njaci [umarskog instituta.

Svi podaci sakupljeni na terenu bit}e objedinjeni i kori{teni u utvr|ivanjupravog razloga te pojave. Prema rije-~ima stru~njaka [umarskog instituta,prvi rezultati istra‘ivanja znat }e se zanekoliko mjeseci, kada }e se s ve}omsigurno{}u mo}i govoriti o pravimuzrocima su{enja jele u Gorskom ko-taru. Na osnovi dobivenih rezultatapoduzet }e se i odre|ene mjere usuzbijanju tih uzroka.

Na osnovi analiziranih kolutova poku{at }e se utvrditi{to se dogodilo sa stablima jele za vrijeme rasta,odnosno kakve su se sve promjene dogodile. Podaci seupisuju u manuale, a ra~unalnim putem utvrdit }e sevolumni, debljinski i plo{ni prirast obra|enih stabala.

su{enje {uma

Su{enje jele na podru~ju [umarije Crni Lug

Kolutovi jele uzeti kao uzorak sosu{enih stabala

Gospodarska jedinica Litori}, [umarijeVrbovsko gdje je utvr|eno su{enje jelenajve}eg intenziteta

UUUUU21. stolje}u ekolo{ka promi{-ljanja postaju sve va`nijim~imbenikom u izboru proiz-vodnje energije u industrij-

skim zemljama. Promid‘ba kori{tenjaobnovljivih izvora energije u posljed-njih je godina u velikome zamahu,ponajvi{e zbog toga {to su globalnozatopljenje i potreba za razvitkomstrategije za stabiliziranje emisije CO2obnovljive izvore u~inile vrlo privla~-nima. Protokol iz Kyota zaklju~uje daindustrijske zemlje do 2008., odnosnodo 2012. moraju smanjiti emisijestakleni~kih plinova za 5,2% u odnosuna razinu iz 1990. godine.

Europska je komisija 1997. objavilaBijeli dokument koji promi~e kori{te-nje obnovljivih izvora energije. To bina dru{tvenoj razini zna~ilo da se udioobnovljivih izvora do 2010. mora po-peti na 12% ukupne potro{nje ener-gije, za razliku od 6% njihovog udjela1995. godine. Bioenergija }e igrativode}u ulogu u tom udvostru~ivanjuobnovljivih izvora. Cilj je pove}ati go-di{nju uporabu bioenergije sa 45 mi-lijuna tona na 135 milijuna tona.

Va‘na uloga u finskomenergetskom sustavu

Obnovljivi izvori energije 2000. go-dine ~inili su ukupno 25% ukupnepotro{nje energije u Finskoj, odnosno

Bioenergija jeenergija

Foto:Iz bro{ureFinskogistraìva~kog{umarskoginstituta

Pripremila:AnaJuri~i}

Finska je vode}a zemlja u svijetu ukori{tenju bioenergije. Obnovljivi izvorienergije 2000. godine ~inili su ukupno

31,2 milijuna tona. Uz drvo i gorivakoja se baziraju na drvu, poput osta-taka iz {ume ili otpadnih teku}ina izdrvne industrije, u ovu su kalkulacijuuklju~ena i snaga vode i vjetra te re-ciklirana goriva.

Nacionalna klimatska strategija Fin-ske, koju je 2000. objavila finska vla-da, propisuje da se do 2008., odno-sno do 2012. emisije stakleni~kih pli-nova trebaju smanjiti na razinu iz1990., kada su iznosili oko 76,5 miliju-na tona ugljik-dioksida. Kako bi se tajcilj dostigao, potrebno je provestirazli~ite programe, poput programaza promicanje obnovljivih izvora ener-gije. Tim bi se programom udio obno-vljivih izvora energije do 2010. trebaopove}ati za 50% u usporedbi s 1995.godinom. Udio obnovljivih izvoraenergije tada bi iznosio oko 27%ukupne potro{nje, u ~emu }e najve}uulogu imati goriva na bazi drva. Finskaje 1990. godine bila prva europskazemlja koja je uvela porez na CO2

. Uproizvodnji topline, na biogoriva se nepla}a porez, budu}i da su emisije

ugljik-dioksida veoma male, ~ak i kadse ubroje i sje~a i transport. Kako bi sezadr‘ala konkurentnost biogoriva uproizvodnji struje, 1997. godine uve-dena je subvencija, odnosno porezina gorivo zamijenjeni su porezima zapotro{nju elektri~ne energije.

Finska – vode}a zemlja ukori{tenju bioenergije

Finska je vode}a zemlja u svijetu ukori{tenju bioenergije i u razvoju teh-nologija za izgaranje biomase teu~inkovitih lanaca za opskrbu gori-vom. Ekspertiza se prote‘e od {umskelogistike do tehnologije u toplanamaili energanama.

Velik dio proizvodnje bioenergije uFinskoj otpada na kombiniranu proiz-vodnju topline i elektri~ne energije(KPTE). Velika postrojenja za KPTEsmje{tena su uglavnom na podru~jimagdje se odvija {umska industrija, gdjebiomase ima u izobilju. Drvni ostaci,poput kore i piljevine, vrlo se efikasnokoriste u proizvodnji energije. Budu}i

25% ukupne potro{nje energije u Finskoj,odnosno 31,2 milijuna tona, a 1990. godineFinska je bila prva europska zemlja koja jeuvela porez na CO2. Eto kako se za budu}nostbrinu u toj zemlji na dalekom sjeveru

Biomasa u obliku “cigareta” modernim se strojevima oblikuje ve} u {umi

zelenaKORI[TENJE BIOMASE U FINSKOJ

bioenergija


da je udio vlage u njima ~esto iznad50%, tehnologija izgaranja mora bitiprvoklasna. U razvoju takve tehnolo-gije Finska ima dugogodi{nje iskustvo,s prvim postrojenjima za proizvodnjuenergije izgra|enima jo{ 1920-ih godi-na, te prvom okru‘nom toplanomizgra|enom tijekom 1950-ih.

Tehnologija postrojenja sa sago-rijevanjem u fluidiziranom sloju (fluidi-sed bed combustion) usko je poveza-na s kori{tenjem biomase za pridobi-vanje energije. Ta je tehnologija prila-go|ena i za uporabu u manjim kotlo-vima na biomasu. Ve} u sedamdeseti-ma, tehnologija kori{tenja biomase uFinskoj postaje dominantna i mnogose truda ula‘e u kori{tenje otpada izdrvne industrije. Posljednjih godinaraste i kori{tenje ostataka iz {ume.Tro{ak nabave goriva smanjen je takoda se integrirao lanac nabave goriva isirovine. U Finskoj je 2000. bilo ve}375 energana na kruti drvni otpad.Koristile su ukupno 2 milijuna tonakrutog drvnog goriva.

Lokalna gorivau~inkovito se koristeza grijanje

Na grijanje u Finskoj otpada oko20% primarne potro{nje energije. Ve-}ina se topline proizvede metodomKPTE ili u lokalnim okru‘nim toplana-ma. No potrebni su i zasebni sustaviza grijanje, osobito u ruralnim podru-~jima i obiteljskim ku}ama. Op}ine iindustrija pokazuju sve ve}i interes zagrijanje vlastitih zgrada pomo}u gori-va raspolo‘ivog u neposrednoj okoli-ci. To je ujedno i pitanje poticanjalokalnoga gospodarstva.

Suradnja izme|u industrije i op}inau Finskoj uglavnom je bila veomauspje{na, osobito kad su partnerski or-ganizirali opskrbu toplinom i koristilibiomasu kao gorivo. U tom slu~aju,industrijsko postrojenje skupa s lokal-nim poljoprivrednicima proizvodi gori-vo. Energanu i ostale potrebne investi-cije financiraju op}ine ili ostali partne-ri. Kori{tenje sirovine i pridobivanjeenergije u ravnote‘i su s lancem zanabavu drva.

[umarska industrija –glavni proizvo|a~ ikorisnik energijebazirane na drvu

Glavni proizvo|a~ i korisnik ener-gije bazirane na drvu u Finskoj je{umarska industrija koja drvna gorivadobiva po konkurentnoj cijeni uz na-bavu sirovine ili kao sporedniproizvod u preradi drva. Time se stva-ra prirodni kontekst za razvoj bioener-getske tehnologije.

U Finskoj se za proizvodnju ener-gije godi{nje tro{i oko 6,5 milijunatona goriva baziranih na drvu (35 mi-

lijuna m³ krutog goriva ra~una se kaodrvo), {to pokriva 20% ukupne po-tro{nje primarne energije. Ve}i se diona drvu bazirane energije dobiva izteku}eg i krutog industrijskog drvnogotpada, znatno manji dio dolazi iz{umskog ivera i tradicionalnog ogrjev-nog drva.

Ukupan dio na drvu bazirane ener-gije u Finskoj ve}i je nego u ijednojdrugoj industrijskoj zemlji u svijetu.Unato~ tome, cilj je pove}ati ener-getsko kori{tenje drvnih goriva. U fin-skim se uvjetima to smatra jednim odnaju~inkovitijih na~ina da se smanjeemisije stakleni~kih plinova. Budu}i dase svi ostaci industrijskog drva ve}koriste bilo kao sirovina bilo za proiz-vodnju energije, svako pove}anje mo-ra biti zasnovano ponajprije na upora-bi neiskori{tenih rezervi biomase u{umi.

Finska poduze}a za sje~u drva pri-mjenjuju modernu tehnologiju i efika-sne logisti~ke lance kako bi industrijuopskrbila sirovinom. Integriraju}iproizvodnju drvnog goriva sa sirovin-skim opskrbnim lancem za industrijumogu}e je posti}i dobre ekonomskerezultate sa smanjenim transportnim iop}im tro{kovima.

Nominalna cijena ivera u posljednjase dva desetlje}a smanjila za 35%,zahvaljuju}i op}em padu cijena indu-strijskog drva, tehnolo{kom napretkuu tehnologiji proizvodnje ivera te stime vezanom logistikom nabave, kaoi pove}anom opsegu proizvodnje.

Kad se ostaci od sje~e pokupe spovr{ine koju treba obnoviti, prijevozgoriva ~ini gotovo polovicu ukupnogtro{ka. Povezivanje ostataka od sje~eu sve‘njeve omogu}uje da se zaprivla~enje i prijevoz {umske biomaseprimijeni standardna traktorska i ka-mionska tehnika.

Suradnja u ciljuprofitabilnog grijanjana biomasu – inovativniposlovni model zaruralna podru~ja

Finski je cilj pove}ati kori{tenje bio-goriva u grijanju sa 1,1 milijuna tona u1995. na 1,5 milijuna tona u 2010.godini Budu}i da se biogoriva ne opo-rezuju kad se koriste za proizvodnjutoplinske energije, njihovo je kori{te-nje u okviru okru‘nog lokalnog gri-janja znatno poraslo. Me|utim, njihovje udio jo{ uvijek samo 8%. Profitabil-no je imati centralizirani sustav zagrijanje op}inskih zgrada, poput {kola,domova za umirovljenike, bolnica isli~no. Centralizirani sustav mo‘e po-~ivati na kotlovnici kapaciteta od okonekoliko stotina kilovata. Poduze}e zagrijanje inovativni je na~in manjegpoduzetni{tva u ruralnim podru~jima.

2003. godine. Me|unarodne obvezenala‘u Finskoj da smanji emisije sta-kleni~kih plinova. Budu}i da mo‘e za-mijeniti fosilna goriva, bioenergija jeva‘an ~imbenik smanjenja emisijeugljik-dioksida. Gra|ani, donosiociodluka i tvrtke razmijenili su stajali{tai obznanili potencijal i zna~aj bioener-gije kao doma}eg obnovljivog izvoraenergije. Osobito je za‘ivio interesdrvnoprera|iva~ke industrije za iver.

Me|utim, dodatno kori{tenje iveranala‘e ekonomska rje{enja za proble-me povezane s njegovom proizvo-dnjom, pouzdano{}u isporuke i kvali-tetom.

Cilj je pove}anjekori{tenja i kvaliteteivera

Godine 1998., kori{tenje ivera uFinskoj iznosilo je samo 0,5 milijunakubika. Cilj koji je postavio Programtehnologije {umske energije jest stva-ranje uvjeta za peterostruko pove}a-nje godi{njeg iskori{tavanja ivera, od-nosno na ukupno 2,5 milijuna kubikado 2003. godine. Dakle, energija pri-dobivena iz ivera iznosit }e oko 0,5milijuna tona ekvivalenta nafte (toe).

Ako se dostigne ciljani rast od 2milijuna m³, ostvarit }e se znatna re-gionalna, nacionalna i ekolo{ka korist:

–kori{tenje fosilnih goriva smanjit}e se za oko 0,4 milijuna tona nagodinu

–emisija ugljik-dioksida smanjit }ese za oko 1,5 milijuna tona nagodinu

–porast }e zaposlenost, a ako seura~unaju i multiplicirani u~inci~ak i za vi{e od 2000 ljudi nagodinu

–od proizvodnje ivera godi{nje seostvari promet od 33,6 milijunaeura. Taj bi novac u velikoj mjeriostao u regiji i pobolj{ao tamo{nje‘ivotne uvjete.

[umski iver uglavnom se pridobivaod ostataka sje~e koji se sakuplja napovr{inama koje treba obnoviti, te odsitnog drva neprikladnog za indu-strijsku sirovinu, posje~enog pri prvimprorjedama. Proizvodnja trenuta~noobuhva}a uglavnom iver iz ostatakaod sje~e, jer da je isplativiji od iverana~injenog od sitnog drva. Me|utim,budu}i da navedeni Program po-dr‘ava kampanju pobolj{anja mladih{umskih planta‘a, razvit }e se i proiz-vodnja ivera od sitnog drva. Kori{tenjeivera iz {ume mo‘e se pove}ati raz-vojem proizvodnih tehnologija. Iver bitrebao biti konkurentniji glede pri-vla~enja i transporta nego {to je da-nas. I iskori{tavanje te‘ih sastojina tre-balo bi organizirati na isplativiji na~in.Poduzetnici koji posjeduju {umske

strojeve i prijevozna sredstva, koji su upraksi odgovorni za proizvodnju itransport ivera, morali bi mo}i poslo-vati profitabilno i koristiti modernutehnologiju.

Kvaliteta ivera tako|er se smatrajednim od tro{kovnih faktora, jer onjoj ovisi energija dobivena iz togagoriva, emisije i pouzdanost operacija.Cijena ivera ovisna je o toplinskojvrijednosti (euro/MWh). Stoga }e sepozornost posvetiti upravljanju kvali-tetom i skladi{tenju ivera, osobitosmanjivanju udjela vlage. Pobolj{a-vanje kvalitete ostataka krutog drva ikore iz drvnoprera|iva~ke industrije uposebnom su fokusu istra‘ivanja.

Tehnologija koju treba razviti unu-tar Programa ima dobru perspektivu ina izvoznom tr‘i{tu. Naime, kori{tenjeobnovljivih izvora energije {iri se i glo-balno. Tako|er je va‘no {irenje eko-lo{kog imid‘a {umarskog i energet-skog sektora.

Fokus na integriranomesustavu proizvodnje

Brz rast kori{tenja ivera iz {umezahtijeva i veliku potro{nju i opse‘neoperacije nabave, sve integrirano uproces proizvodnje drvne sirovine zaindustriju. Program tako|er pretposta-vlja da }e se iver proizvoditi ekolo{kizdravim metodama te da }e osiguratipotrajno gospodarenje {umama.

Pozornost }e se fokusirati na inte-grirani proces proizvodnje. Glavni ci-ljevi istra‘iva~kog projekta jesu:

– integracija proizvodnje energije uproizvodnju drva za industrijuunutar konvencionalnoga {umar-stva

– razvoj planiranja i logistike uproizvodnji i skladi{tenju ivera

– razvoj tehnologije za iveranje,obradu i uskladi{tenje, uklju~uju}ioperacije na terminalima za ive-ranje i postrojenjima krajnjih kori-snika

– razvoj transporta goriva (ivera iostataka od sje~e) na velike uda-ljenosti

–pobolj{anje spremnosti poduzet-nika – vlasnika {umskih strojeva iprijevoznih sredstava za ve}e pro-cese proizvodnje ivera

– razvoj kontrole kvalitete za po-bolj{anje toplinske vrijednosti ive-ra i operativne pouzdanosti ener-gana koje spaljuju iver i drvnogorivo

–pobolj{anje karakteristika procesaobrade i sagorijevanja kore, pi-ljevine i ostalih krutih drvnih osta-taka iz drvnoprera|iva~ke indu-strije.

Ukupan prora~un Programa za raz-doblje 1999.–2003. iznosi 42 milijunaeura.

Razli~ite vrste ivera te postrojenja za kori{tenje biomase i proizvodnju energije

Velik dio proizvodnjebioenergije u Finskoj otpada nakombiniranu proizvodnjutopline i elektri~ne energije(KPTE). Velika postrojenja zaKPTE smje{tena su uglavnom napodru~jima gdje se odvija{umska industrija, gdjebiomase ima u izobilju. Drvniostaci, poput kore i piljevine,vrlo se efikasno koriste uproizvodnji energije. Budu}i daje udio vlage u njima ~estoiznad 50%, tehnologijaizgaranja mora biti prvoklasna.

Godi{nje se u Finskoj zaproizvodnju energije tro{i oko6,5 milijuna tona gorivabaziranih na drvu (35 milijunam³ krutog goriva ra~una sekao drvo), {to pokriva 20%ukupne potro{nje primarneenergije.

Samostalni poduzetnik, udru‘enje,trgova~ko dru{tvo ili konzorcij podu-zetnika mogu djelovati kao poduze}eza grijanje i prodavati toplinu umjestogoriva. Posao je obi~no lokalnog ka-raktera, a glavno je gorivo naj~e{}eiver.

Godine 2000. u Finskoj je bilo oko100 poduze}a za grijanje, a o~ekujese da }e se u bliskoj budu}nosti tajbroj udvostru~iti.

Peleti

Peleti su jeftino prirodno gorivo injihovo je kori{tenje lako automatizi-rati. Uglavnom se sastoje od kompri-mirane piljevine i strugotina, bez ika-

kvih aditiva. Lignin koji se stvara uprocesu pre{anja povezuje drveni ma-terijal. Peleti se odlikuju konstantno{-}u kvalitete, pove}anom energetskomgusto}om te automatskim sagorijeva-njem. lako se transportiraju i skladi{te.Osobito su prikladni za zgrade skotlom kapaciteta od 20 do 1000 kW,poput uredskih zgrada, op}inskih iliobiteljskih ku}a.

Program tehnologije{umske energije1999.–2003.

Cilj Programa tehnologije {umskeenergije jest stvaranje tehno-ekonom-skih preduvjeta za peterostruko pove-}anje kori{tenja ivera u Finskoj do

(Iz bro{ure Finskog istraìva~kog {umar-skog instituta)


da je udio vlage u njima ~esto iznad50%, tehnologija izgaranja mora bitiprvoklasna. U razvoju takve tehnolo-gije Finska ima dugogodi{nje iskustvo,s prvim postrojenjima za proizvodnjuenergije izgra|enima jo{ 1920-ih godi-na, te prvom okru‘nom toplanomizgra|enom tijekom 1950-ih.

Tehnologija postrojenja sa sago-rijevanjem u fluidiziranom sloju (fluidi-sed bed combustion) usko je poveza-na s kori{tenjem biomase za pridobi-vanje energije. Ta je tehnologija prila-go|ena i za uporabu u manjim kotlo-vima na biomasu. Ve} u sedamdeseti-ma, tehnologija kori{tenja biomase uFinskoj postaje dominantna i mnogose truda ula‘e u kori{tenje otpada izdrvne industrije. Posljednjih godinaraste i kori{tenje ostataka iz {ume.Tro{ak nabave goriva smanjen je takoda se integrirao lanac nabave goriva isirovine. U Finskoj je 2000. bilo ve}375 energana na kruti drvni otpad.Koristile su ukupno 2 milijuna tonakrutog drvnog goriva.

Lokalna gorivau~inkovito se koristeza grijanje

Na grijanje u Finskoj otpada oko20% primarne potro{nje energije. Ve-}ina se topline proizvede metodomKPTE ili u lokalnim okru‘nim toplana-ma. No potrebni su i zasebni sustaviza grijanje, osobito u ruralnim podru-~jima i obiteljskim ku}ama. Op}ine iindustrija pokazuju sve ve}i interes zagrijanje vlastitih zgrada pomo}u gori-va raspolo‘ivog u neposrednoj okoli-ci. To je ujedno i pitanje poticanjalokalnoga gospodarstva.

Suradnja izme|u industrije i op}inau Finskoj uglavnom je bila veomauspje{na, osobito kad su partnerski or-ganizirali opskrbu toplinom i koristilibiomasu kao gorivo. U tom slu~aju,industrijsko postrojenje skupa s lokal-nim poljoprivrednicima proizvodi gori-vo. Energanu i ostale potrebne investi-cije financiraju op}ine ili ostali partne-ri. Kori{tenje sirovine i pridobivanjeenergije u ravnote‘i su s lancem zanabavu drva.

[umarska industrija –glavni proizvo|a~ ikorisnik energijebazirane na drvu

Glavni proizvo|a~ i korisnik ener-gije bazirane na drvu u Finskoj je{umarska industrija koja drvna gorivadobiva po konkurentnoj cijeni uz na-bavu sirovine ili kao sporedniproizvod u preradi drva. Time se stva-ra prirodni kontekst za razvoj bioener-getske tehnologije.

U Finskoj se za proizvodnju ener-gije godi{nje tro{i oko 6,5 milijunatona goriva baziranih na drvu (35 mi-

lijuna m³ krutog goriva ra~una se kaodrvo), {to pokriva 20% ukupne po-tro{nje primarne energije. Ve}i se diona drvu bazirane energije dobiva izteku}eg i krutog industrijskog drvnogotpada, znatno manji dio dolazi iz{umskog ivera i tradicionalnog ogrjev-nog drva.

Ukupan dio na drvu bazirane ener-gije u Finskoj ve}i je nego u ijednojdrugoj industrijskoj zemlji u svijetu.Unato~ tome, cilj je pove}ati ener-getsko kori{tenje drvnih goriva. U fin-skim se uvjetima to smatra jednim odnaju~inkovitijih na~ina da se smanjeemisije stakleni~kih plinova. Budu}i dase svi ostaci industrijskog drva ve}koriste bilo kao sirovina bilo za proiz-vodnju energije, svako pove}anje mo-ra biti zasnovano ponajprije na upora-bi neiskori{tenih rezervi biomase u{umi.

Finska poduze}a za sje~u drva pri-mjenjuju modernu tehnologiju i efika-sne logisti~ke lance kako bi industrijuopskrbila sirovinom. Integriraju}iproizvodnju drvnog goriva sa sirovin-skim opskrbnim lancem za industrijumogu}e je posti}i dobre ekonomskerezultate sa smanjenim transportnim iop}im tro{kovima.

Nominalna cijena ivera u posljednjase dva desetlje}a smanjila za 35%,zahvaljuju}i op}em padu cijena indu-strijskog drva, tehnolo{kom napretkuu tehnologiji proizvodnje ivera te stime vezanom logistikom nabave, kaoi pove}anom opsegu proizvodnje.

Kad se ostaci od sje~e pokupe spovr{ine koju treba obnoviti, prijevozgoriva ~ini gotovo polovicu ukupnogtro{ka. Povezivanje ostataka od sje~eu sve‘njeve omogu}uje da se zaprivla~enje i prijevoz {umske biomaseprimijeni standardna traktorska i ka-mionska tehnika.

Suradnja u ciljuprofitabilnog grijanjana biomasu – inovativniposlovni model zaruralna podru~ja

Finski je cilj pove}ati kori{tenje bio-goriva u grijanju sa 1,1 milijuna tona u1995. na 1,5 milijuna tona u 2010.godini Budu}i da se biogoriva ne opo-rezuju kad se koriste za proizvodnjutoplinske energije, njihovo je kori{te-nje u okviru okru‘nog lokalnog gri-janja znatno poraslo. Me|utim, njihovje udio jo{ uvijek samo 8%. Profitabil-no je imati centralizirani sustav zagrijanje op}inskih zgrada, poput {kola,domova za umirovljenike, bolnica isli~no. Centralizirani sustav mo‘e po-~ivati na kotlovnici kapaciteta od okonekoliko stotina kilovata. Poduze}e zagrijanje inovativni je na~in manjegpoduzetni{tva u ruralnim podru~jima.

2003. godine. Me|unarodne obvezenala‘u Finskoj da smanji emisije sta-kleni~kih plinova. Budu}i da mo‘e za-mijeniti fosilna goriva, bioenergija jeva‘an ~imbenik smanjenja emisijeugljik-dioksida. Gra|ani, donosiociodluka i tvrtke razmijenili su stajali{tai obznanili potencijal i zna~aj bioener-gije kao doma}eg obnovljivog izvoraenergije. Osobito je za‘ivio interesdrvnoprera|iva~ke industrije za iver.

Me|utim, dodatno kori{tenje iveranala‘e ekonomska rje{enja za proble-me povezane s njegovom proizvo-dnjom, pouzdano{}u isporuke i kvali-tetom.

Cilj je pove}anjekori{tenja i kvaliteteivera

Godine 1998., kori{tenje ivera uFinskoj iznosilo je samo 0,5 milijunakubika. Cilj koji je postavio Programtehnologije {umske energije jest stva-ranje uvjeta za peterostruko pove}a-nje godi{njeg iskori{tavanja ivera, od-nosno na ukupno 2,5 milijuna kubikado 2003. godine. Dakle, energija pri-dobivena iz ivera iznosit }e oko 0,5milijuna tona ekvivalenta nafte (toe).

Ako se dostigne ciljani rast od 2milijuna m³, ostvarit }e se znatna re-gionalna, nacionalna i ekolo{ka korist:

–kori{tenje fosilnih goriva smanjit}e se za oko 0,4 milijuna tona nagodinu

–emisija ugljik-dioksida smanjit }ese za oko 1,5 milijuna tona nagodinu

–porast }e zaposlenost, a ako seura~unaju i multiplicirani u~inci~ak i za vi{e od 2000 ljudi nagodinu

–od proizvodnje ivera godi{nje seostvari promet od 33,6 milijunaeura. Taj bi novac u velikoj mjeriostao u regiji i pobolj{ao tamo{nje‘ivotne uvjete.

[umski iver uglavnom se pridobivaod ostataka sje~e koji se sakuplja napovr{inama koje treba obnoviti, te odsitnog drva neprikladnog za indu-strijsku sirovinu, posje~enog pri prvimprorjedama. Proizvodnja trenuta~noobuhva}a uglavnom iver iz ostatakaod sje~e, jer da je isplativiji od iverana~injenog od sitnog drva. Me|utim,budu}i da navedeni Program po-dr‘ava kampanju pobolj{anja mladih{umskih planta‘a, razvit }e se i proiz-vodnja ivera od sitnog drva. Kori{tenjeivera iz {ume mo‘e se pove}ati raz-vojem proizvodnih tehnologija. Iver bitrebao biti konkurentniji glede pri-vla~enja i transporta nego {to je da-nas. I iskori{tavanje te‘ih sastojina tre-balo bi organizirati na isplativiji na~in.Poduzetnici koji posjeduju {umske

strojeve i prijevozna sredstva, koji su upraksi odgovorni za proizvodnju itransport ivera, morali bi mo}i poslo-vati profitabilno i koristiti modernutehnologiju.

Kvaliteta ivera tako|er se smatrajednim od tro{kovnih faktora, jer onjoj ovisi energija dobivena iz togagoriva, emisije i pouzdanost operacija.Cijena ivera ovisna je o toplinskojvrijednosti (euro/MWh). Stoga }e sepozornost posvetiti upravljanju kvali-tetom i skladi{tenju ivera, osobitosmanjivanju udjela vlage. Pobolj{a-vanje kvalitete ostataka krutog drva ikore iz drvnoprera|iva~ke industrije uposebnom su fokusu istra‘ivanja.

Tehnologija koju treba razviti unu-tar Programa ima dobru perspektivu ina izvoznom tr‘i{tu. Naime, kori{tenjeobnovljivih izvora energije {iri se i glo-balno. Tako|er je va‘no {irenje eko-lo{kog imid‘a {umarskog i energet-skog sektora.

Fokus na integriranomesustavu proizvodnje

Brz rast kori{tenja ivera iz {umezahtijeva i veliku potro{nju i opse‘neoperacije nabave, sve integrirano uproces proizvodnje drvne sirovine zaindustriju. Program tako|er pretposta-vlja da }e se iver proizvoditi ekolo{kizdravim metodama te da }e osiguratipotrajno gospodarenje {umama.

Pozornost }e se fokusirati na inte-grirani proces proizvodnje. Glavni ci-ljevi istra‘iva~kog projekta jesu:

– integracija proizvodnje energije uproizvodnju drva za industrijuunutar konvencionalnoga {umar-stva

– razvoj planiranja i logistike uproizvodnji i skladi{tenju ivera

– razvoj tehnologije za iveranje,obradu i uskladi{tenje, uklju~uju}ioperacije na terminalima za ive-ranje i postrojenjima krajnjih kori-snika

– razvoj transporta goriva (ivera iostataka od sje~e) na velike uda-ljenosti

–pobolj{anje spremnosti poduzet-nika – vlasnika {umskih strojeva iprijevoznih sredstava za ve}e pro-cese proizvodnje ivera

– razvoj kontrole kvalitete za po-bolj{anje toplinske vrijednosti ive-ra i operativne pouzdanosti ener-gana koje spaljuju iver i drvnogorivo

–pobolj{anje karakteristika procesaobrade i sagorijevanja kore, pi-ljevine i ostalih krutih drvnih osta-taka iz drvnoprera|iva~ke indu-strije.

Ukupan prora~un Programa za raz-doblje 1999.–2003. iznosi 42 milijunaeura.

Razli~ite vrste ivera te postrojenja za kori{tenje biomase i proizvodnju energije

Velik dio proizvodnjebioenergije u Finskoj otpada nakombiniranu proizvodnjutopline i elektri~ne energije(KPTE). Velika postrojenja zaKPTE smje{tena su uglavnom napodru~jima gdje se odvija{umska industrija, gdjebiomase ima u izobilju. Drvniostaci, poput kore i piljevine,vrlo se efikasno koriste uproizvodnji energije. Budu}i daje udio vlage u njima ~estoiznad 50%, tehnologijaizgaranja mora biti prvoklasna.

Godi{nje se u Finskoj zaproizvodnju energije tro{i oko6,5 milijuna tona gorivabaziranih na drvu (35 milijunam³ krutog goriva ra~una sekao drvo), {to pokriva 20%ukupne potro{nje primarneenergije.

Samostalni poduzetnik, udru‘enje,trgova~ko dru{tvo ili konzorcij podu-zetnika mogu djelovati kao poduze}eza grijanje i prodavati toplinu umjestogoriva. Posao je obi~no lokalnog ka-raktera, a glavno je gorivo naj~e{}eiver.

Godine 2000. u Finskoj je bilo oko100 poduze}a za grijanje, a o~ekujese da }e se u bliskoj budu}nosti tajbroj udvostru~iti.

Peleti

Peleti su jeftino prirodno gorivo injihovo je kori{tenje lako automatizi-rati. Uglavnom se sastoje od kompri-mirane piljevine i strugotina, bez ika-

kvih aditiva. Lignin koji se stvara uprocesu pre{anja povezuje drveni ma-terijal. Peleti se odlikuju konstantno{-}u kvalitete, pove}anom energetskomgusto}om te automatskim sagorijeva-njem. lako se transportiraju i skladi{te.Osobito su prikladni za zgrade skotlom kapaciteta od 20 do 1000 kW,poput uredskih zgrada, op}inskih iliobiteljskih ku}a.

Program tehnologije{umske energije1999.–2003.

Cilj Programa tehnologije {umskeenergije jest stvaranje tehno-ekonom-skih preduvjeta za peterostruko pove-}anje kori{tenja ivera u Finskoj do

(Iz bro{ure Finskog istraìva~kog {umar-skog instituta)


BJELOVARSKI TAKSATORI U [UMARIJI OPATIJA

Razglednicas U~ke Grupa taksatora

bjelovarske Uprave{uma u opatijskoj je{umariji obavilaterenske radove zaizradu Osnovegospodarenja zagospodarskujedinicu Veprina~ke{ume. Ovaj zapisjednog od sudionika,Igora Hasla, malo jepodsje}anje na“opatijske dane”,nova saznanja idoìvljaje

UUUUU re|ivanje {uma u opatijskoj{umariji za mnoge ure|iva~ezvu~i idili~no, no da to nijeba{ tako uvjerila se grupa tak-

satora iz Odjela za ure|ivanje {umaU[P Bjelovar kojoj je povjeren zada-tak izrade gospodarske osnove zag. j. Veprina~ke {ume [umarije Opa-tija. Va‘nost protekle osnove gospo-darenja istekla je s krajem 2001. godi-ne pa je trebalo napraviti novu.Naro~ito zahtjevno je bilo izlu~ivanjeodsjeka s obzirom da se do sada go-spodarilo preborno. Bjelovarsku ekiputaksatora predvodili su {ef Odjela zaure|ivanje {uma dipl. ing. Dra‘enHusak, samostalni taksatori dipl. ing.Dejan Pavlovi} i dipl. ing. Igor Hasl,dok su “marica za sve” bili taksatoridiplomirani in‘enjeri Jovica Ba{i}, To-mica Begi} i Robert Pavlovi} te geo-det Damir Kova~evi}. Po{to nam jesvima to bio prvi susret sa prostoromsubmediterana, krenuli smo s velikimnestrpljenjem i voljom, a neki su si dalitruda ponoviti submediteransku floruiz Ani}eve “Dendrologije”.

“Osvajanje”Veprina~kih {uma

Iz hotela “Imperijal” (dvije zvjezdi-ce), u kojem smo bili smje{teni, do{uma gospodarske jedinice mogli smoùpanijskom cestom Kastav-Matulji-Veprinac-Poklon-Tunel U~ka od kojese odvaja lokalna (makadam) cestaprema selu Lani{}u, a koja prolazikroz isto~ni dio Veprina~kih {uma. Smorske strane krajolik je obrastaomakijom, gustom, neprohodnom i vrlostrmom {umom raznog submediteran-skog drve}a i grmlja. Oko kilometar uunutra{njost vegetacija se znatnomijenja i makiju zamjenjuje primorska{uma bukve. U gospodarskoj jediniciVeprina~ke {ume 90% obraslepovr{ine nastanjuje primorska {umabukve, dok oko 5% obrasle povr{inezauzima {uma crnog graba sa{a{ikom. Ostatak nastanjuje crnogori-ca koju je tu unio ~ovjek (smreka icrni bor te pojedina~no ari{ i dugla-zija). Cijela jedinica nalazi se ve}im

dijelom na vapnena~koj podlozi, amanjim dijelom na dolomitnim stijena-ma. Od tala ovdje nalazimo crnicu navapnencu, rendzinu na dolomitu isme|e tlo na vapnencu (kalkokambi-sol) koji je ujedno i najrasprostranjenijitip tla. Bukove sastojine ovdje su ugla-vnom dobre kvalitete iako im sedosada{njim prebornim gospoda-renjem djelomi~no naru{ila struktura,odnosno smanjila se drvna zaliha,obrast, a i sklop je u dijelu sastojinanepotpun pa i rijedak. Dosada{njimgospodarenjem provo|ene su sje~evelikog intenziteta s realizacijom etatau najja~im stablima. Doma}ini su namupravitelj [umarije Opatija dipl. ing.Slaven Kuli} i revirnik dipl. ing. Sini{aPoga~ koji nas upoznaju s osnovnimpodacima o [umariji Opatija i samojgospodarskoj jedinici Veprina~ke{ume. [umarija Opatija gospodari s20.000 ha u pet gospodarskih jedini-ca: Lisina, U~ka Opatija, Liburnija,Veprina~ke {ume i Brgudske {ume.Gospodarska jedinica Veprina~ke{ume ima povr{inu 2.000 ha i dio jeParka prirode U~ka ~ija je ukupnapovr{ina oko 16.000 ha, od ~ega je{umom obraslo oko 11.000 ha. [umeove gospodarske jedinice nalaze se ugorskom podru~ju na planinskoj skupi-ni ]i}arija, iznad mjesta Veprinca po

kojem su i dobile naziv. Prvo ure|i-vanje ovih {uma provedeno je od1956. do 1960. godine, tada jo{ sasta-vnog dijela nekada{nje gospodarskejedinice U~ka. Dana{nja podjela naodjele izvr{ena je tek 1982. g. kada jei jedinica formirana zasebno. Uza{ume dosta je zastupljena i travnja~kavegetacija (livade). Danas je na ovimlivadama prisutan proces prirodnogza{umljavanja, a naro~ito se isti~uborovice (Juniperus communis). Osimborovice, koja je vrlo izraèna na liva-dama, ovdje se mogu na}i jo{ ipojedina~na stabla ili grupe crnog gra-ba, mukinje, vrbe ive, te crnog bora ismreke.

U~ka kao razdjelnicaPrvog radnog tjedna vrijeme nam

nije bilo sklono pa smo vrlo brzoupoznali }udljivu i promjenljivu klimuplanine. Uz to, dosta pote{ko}a stva-rao je kamenit i prili~no strm teren pokojem bi se najbolje kretale divokoze,stoga smo odlu~ili raditi u grupama podvojica. Dani i tjedni, ukupno mjesecdana, prolazili su u izlu~ivanju odsjekadok je na{ geodet marljivo obilaziovanjske granice gospodarske jedinice isnimao ih GPS ure|ajem Trimble.Kompletnu inventarizaciju i obilje‘bujedinice nastavio je raditi revirnik dipl.ing. Sini{a Poga~, koji je ~itavo vrijemena{eg boravka na terenu bio s nama.Posebno nepristupa~ni bili su odsjecisa crnim grabom. Zadnji tjedan bora-vka, nakon napornog radnog danana{li smo vremena i za obilazak U~ke.Ova planina se svojim osamljenimpolo‘ajem isti~e nad razmjernobre‘uljkastim istarskim poluotokom iKvarnerom. Duljina tog planinskogsklopa je oko 20 km, a {irina 4-9 km.Najvi{i vrh U~ke, koji smo i mi osvojili,dodu{e autom, je Vojak (1396 m).Isto~ne padine U~ke prete‘no su pod{umom i strmo se spu{taju premamoru, dok je njena zapadna strana,uzdu‘ glavnog grebena i visine oko300 m ispod vrha neobi~no strma, azatim prelazi u uzdignutu terasuunutra{nje Istre. Najni‘e dijeloveU~ke (do 150 m.n.v.) pokriva grabova{uma koja obiluje lovorom, a iznadnje razvijena je {uma hrasta medunca.Poznate su tako|er primorske {ume

pitomog kestena koje se ovdje prosti-ru iznad grabovih {uma i dopiru svedo bukovih {uma. Iznad 700 m.n.v.razvijena je primorska bukova {uma,koja postupno prelazi u pretplaninskubukovu {umu. Neposredno oko vrhaniski je biljni pokrov s travnatom vege-tacijom i planinskim biljem. Vrh U~keVojak, najljep{i je vidikovac Istre. Imakotu 1401 metar nad morem, i s njegase vidi cijela Istra, Rije~ki zaljev, sjever-ni Jadran s otocima od Krka do Dugogotoka, Gorski kotar i Velebit, a zaosobito lijepa vremena i Tr{}anskizaljev, Julijske alpe i talijanski Dolomi-ti. Upoznali smo i stari grad Kastavkoji se prvi puta spominje u XII.stolje}u, ali se pretpostavlja da se nanjegovom dana{njem mjestu ve} uprethistoriji nalazilo naselje. Njegoviprvi vlasnici bili su puljski biskupi, a1465. god. vlasnici su postali Habsbur-govci. Od tog vremena Kastav{tinaneprekidno mijenja vlasnike kojirijetko borave u gradu, a umjesto njih,

ure|ivanje {uma

Foto:dipl. ing.

Tomo Begi}

Pi{e:dipl. ing.Igor Hasl

Vrh U~ke Vojak, najljep{i je vidikovac Istre. Ima kotu1401 metar nad morem, i s njega se vidi cijela Istra,Rije~ki zaljev, sjeverni Jadran s otocima od Krka doDugog otoka, Gorski kotar i Velebit, a za osobito lijepavremena i Tr{}anski zaljev.

Geodet na zadatku

Bukve rastu iz kamena Brojanje godova na panju

Osvojeni vidikovac na Vojaku

Primorska {uma bukve

Ekipa taksacije Bjelovar na ulazu u parkprirode U~ka

njihovim posjedom upravljaju kapeta-ni. Najznamenitija gra|evina u staromgradu je ka{tel ~iji je dana{nji izgledrezultat brojnih pregradnji i adaptacijaza potrebe {kole i Op}ine Kastav. Svrha ka{tela dobro se vidi cijeli Kvar-ner te U~ka i predio gdje smo radili~etiri tjedna.

Umorni i dobro raspolo‘eni vratilismo se u Bjelovar gdje nam predstojeposlovi obrade podataka, crtanje kara-ta i pri~anje do‘ivljaja kolegama kojinisu imali priliku biti s nama. Zah-valjujemo se upravitelju [umarije Opa-tija dipl. ing. Slavenu Kuli}u, revirnikudipl. ing. Sini{i Poga~u i rukovoditeljutaksacije U[P Buzet dipl. ing. Alenu[enu na odli~no organiziranom smje{-taju i izvanrednoj suradnji koju smoimali ~itavo vrijeme na{eg boravka, naobostranu korist.


BJELOVARSKI TAKSATORI U [UMARIJI OPATIJA

Razglednicas U~ke Grupa taksatora

bjelovarske Uprave{uma u opatijskoj je{umariji obavilaterenske radove zaizradu Osnovegospodarenja zagospodarskujedinicu Veprina~ke{ume. Ovaj zapisjednog od sudionika,Igora Hasla, malo jepodsje}anje na“opatijske dane”,nova saznanja idoìvljaje

UUUUU re|ivanje {uma u opatijskoj{umariji za mnoge ure|iva~ezvu~i idili~no, no da to nijeba{ tako uvjerila se grupa tak-

satora iz Odjela za ure|ivanje {umaU[P Bjelovar kojoj je povjeren zada-tak izrade gospodarske osnove zag. j. Veprina~ke {ume [umarije Opa-tija. Va‘nost protekle osnove gospo-darenja istekla je s krajem 2001. godi-ne pa je trebalo napraviti novu.Naro~ito zahtjevno je bilo izlu~ivanjeodsjeka s obzirom da se do sada go-spodarilo preborno. Bjelovarsku ekiputaksatora predvodili su {ef Odjela zaure|ivanje {uma dipl. ing. Dra‘enHusak, samostalni taksatori dipl. ing.Dejan Pavlovi} i dipl. ing. Igor Hasl,dok su “marica za sve” bili taksatoridiplomirani in‘enjeri Jovica Ba{i}, To-mica Begi} i Robert Pavlovi} te geo-det Damir Kova~evi}. Po{to nam jesvima to bio prvi susret sa prostoromsubmediterana, krenuli smo s velikimnestrpljenjem i voljom, a neki su si dalitruda ponoviti submediteransku floruiz Ani}eve “Dendrologije”.

“Osvajanje”Veprina~kih {uma

Iz hotela “Imperijal” (dvije zvjezdi-ce), u kojem smo bili smje{teni, do{uma gospodarske jedinice mogli smoùpanijskom cestom Kastav-Matulji-Veprinac-Poklon-Tunel U~ka od kojese odvaja lokalna (makadam) cestaprema selu Lani{}u, a koja prolazikroz isto~ni dio Veprina~kih {uma. Smorske strane krajolik je obrastaomakijom, gustom, neprohodnom i vrlostrmom {umom raznog submediteran-skog drve}a i grmlja. Oko kilometar uunutra{njost vegetacija se znatnomijenja i makiju zamjenjuje primorska{uma bukve. U gospodarskoj jediniciVeprina~ke {ume 90% obraslepovr{ine nastanjuje primorska {umabukve, dok oko 5% obrasle povr{inezauzima {uma crnog graba sa{a{ikom. Ostatak nastanjuje crnogori-ca koju je tu unio ~ovjek (smreka icrni bor te pojedina~no ari{ i dugla-zija). Cijela jedinica nalazi se ve}im

dijelom na vapnena~koj podlozi, amanjim dijelom na dolomitnim stijena-ma. Od tala ovdje nalazimo crnicu navapnencu, rendzinu na dolomitu isme|e tlo na vapnencu (kalkokambi-sol) koji je ujedno i najrasprostranjenijitip tla. Bukove sastojine ovdje su ugla-vnom dobre kvalitete iako im sedosada{njim prebornim gospoda-renjem djelomi~no naru{ila struktura,odnosno smanjila se drvna zaliha,obrast, a i sklop je u dijelu sastojinanepotpun pa i rijedak. Dosada{njimgospodarenjem provo|ene su sje~evelikog intenziteta s realizacijom etatau najja~im stablima. Doma}ini su namupravitelj [umarije Opatija dipl. ing.Slaven Kuli} i revirnik dipl. ing. Sini{aPoga~ koji nas upoznaju s osnovnimpodacima o [umariji Opatija i samojgospodarskoj jedinici Veprina~ke{ume. [umarija Opatija gospodari s20.000 ha u pet gospodarskih jedini-ca: Lisina, U~ka Opatija, Liburnija,Veprina~ke {ume i Brgudske {ume.Gospodarska jedinica Veprina~ke{ume ima povr{inu 2.000 ha i dio jeParka prirode U~ka ~ija je ukupnapovr{ina oko 16.000 ha, od ~ega je{umom obraslo oko 11.000 ha. [umeove gospodarske jedinice nalaze se ugorskom podru~ju na planinskoj skupi-ni ]i}arija, iznad mjesta Veprinca po

kojem su i dobile naziv. Prvo ure|i-vanje ovih {uma provedeno je od1956. do 1960. godine, tada jo{ sasta-vnog dijela nekada{nje gospodarskejedinice U~ka. Dana{nja podjela naodjele izvr{ena je tek 1982. g. kada jei jedinica formirana zasebno. Uza{ume dosta je zastupljena i travnja~kavegetacija (livade). Danas je na ovimlivadama prisutan proces prirodnogza{umljavanja, a naro~ito se isti~uborovice (Juniperus communis). Osimborovice, koja je vrlo izraèna na liva-dama, ovdje se mogu na}i jo{ ipojedina~na stabla ili grupe crnog gra-ba, mukinje, vrbe ive, te crnog bora ismreke.

U~ka kao razdjelnicaPrvog radnog tjedna vrijeme nam

nije bilo sklono pa smo vrlo brzoupoznali }udljivu i promjenljivu klimuplanine. Uz to, dosta pote{ko}a stva-rao je kamenit i prili~no strm teren pokojem bi se najbolje kretale divokoze,stoga smo odlu~ili raditi u grupama podvojica. Dani i tjedni, ukupno mjesecdana, prolazili su u izlu~ivanju odsjekadok je na{ geodet marljivo obilaziovanjske granice gospodarske jedinice isnimao ih GPS ure|ajem Trimble.Kompletnu inventarizaciju i obilje‘bujedinice nastavio je raditi revirnik dipl.ing. Sini{a Poga~, koji je ~itavo vrijemena{eg boravka na terenu bio s nama.Posebno nepristupa~ni bili su odsjecisa crnim grabom. Zadnji tjedan bora-vka, nakon napornog radnog danana{li smo vremena i za obilazak U~ke.Ova planina se svojim osamljenimpolo‘ajem isti~e nad razmjernobre‘uljkastim istarskim poluotokom iKvarnerom. Duljina tog planinskogsklopa je oko 20 km, a {irina 4-9 km.Najvi{i vrh U~ke, koji smo i mi osvojili,dodu{e autom, je Vojak (1396 m).Isto~ne padine U~ke prete‘no su pod{umom i strmo se spu{taju premamoru, dok je njena zapadna strana,uzdu‘ glavnog grebena i visine oko300 m ispod vrha neobi~no strma, azatim prelazi u uzdignutu terasuunutra{nje Istre. Najni‘e dijeloveU~ke (do 150 m.n.v.) pokriva grabova{uma koja obiluje lovorom, a iznadnje razvijena je {uma hrasta medunca.Poznate su tako|er primorske {ume

pitomog kestena koje se ovdje prosti-ru iznad grabovih {uma i dopiru svedo bukovih {uma. Iznad 700 m.n.v.razvijena je primorska bukova {uma,koja postupno prelazi u pretplaninskubukovu {umu. Neposredno oko vrhaniski je biljni pokrov s travnatom vege-tacijom i planinskim biljem. Vrh U~keVojak, najljep{i je vidikovac Istre. Imakotu 1401 metar nad morem, i s njegase vidi cijela Istra, Rije~ki zaljev, sjever-ni Jadran s otocima od Krka do Dugogotoka, Gorski kotar i Velebit, a zaosobito lijepa vremena i Tr{}anskizaljev, Julijske alpe i talijanski Dolomi-ti. Upoznali smo i stari grad Kastavkoji se prvi puta spominje u XII.stolje}u, ali se pretpostavlja da se nanjegovom dana{njem mjestu ve} uprethistoriji nalazilo naselje. Njegoviprvi vlasnici bili su puljski biskupi, a1465. god. vlasnici su postali Habsbur-govci. Od tog vremena Kastav{tinaneprekidno mijenja vlasnike kojirijetko borave u gradu, a umjesto njih,

ure|ivanje {uma

Foto:dipl. ing.

Tomo Begi}

Pi{e:dipl. ing.Igor Hasl

Vrh U~ke Vojak, najljep{i je vidikovac Istre. Ima kotu1401 metar nad morem, i s njega se vidi cijela Istra,Rije~ki zaljev, sjeverni Jadran s otocima od Krka doDugog otoka, Gorski kotar i Velebit, a za osobito lijepavremena i Tr{}anski zaljev.

Geodet na zadatku

Bukve rastu iz kamena Brojanje godova na panju

Osvojeni vidikovac na Vojaku

Primorska {uma bukve

Ekipa taksacije Bjelovar na ulazu u parkprirode U~ka

njihovim posjedom upravljaju kapeta-ni. Najznamenitija gra|evina u staromgradu je ka{tel ~iji je dana{nji izgledrezultat brojnih pregradnji i adaptacijaza potrebe {kole i Op}ine Kastav. Svrha ka{tela dobro se vidi cijeli Kvar-ner te U~ka i predio gdje smo radili~etiri tjedna.

Umorni i dobro raspolo‘eni vratilismo se u Bjelovar gdje nam predstojeposlovi obrade podataka, crtanje kara-ta i pri~anje do‘ivljaja kolegama kojinisu imali priliku biti s nama. Zah-valjujemo se upravitelju [umarije Opa-tija dipl. ing. Slavenu Kuli}u, revirnikudipl. ing. Sini{i Poga~u i rukovoditeljutaksacije U[P Buzet dipl. ing. Alenu[enu na odli~no organiziranom smje{-taju i izvanrednoj suradnji koju smoimali ~itavo vrijeme na{eg boravka, naobostranu korist.


znanost

UNAPRE\ENJA I RACIONALIZACIJE U HRVATSKIM [UMAMA

Jesmo li s obzirom na broj visokoobrazovanihkadrova dovoljno kreativni?Hrvatske {ume d.o.o. raspola‘u s ogromnimljudskim potencijalom visokih kvalifikacija.Na po~etku 2002. godine bilo je zaposlenopet doktora znanosti, 61 magistar znanosti imagistar specijalist i 1292 radnika visokestru~ne spreme od kojih je 1130diplomiranih in‘enjera {umarstva. U odnosuna sve zaposlene visokoobrazovanihradnika je otprilike 14 posto

PPPPPo samoj prirodi stvari za o~e-kivati je da }e najobrazova-niji biti nositelji kreativnih rje{e-nja, {to je ugra|eno i u Pravil-

nik o pla}ama i ostalim primanjima uHrvatskim {umama. Naime, zaposlenisu s obzirom na opis radnih zadatakarazvrstani u deset grupa. Ve} od VI.grupe svaki opis radnih zadatakaizrijekom nagla{ava o~ekivanu kreativ-nost – mo‘e se re}i da je ona “condi-cio sine qua non” obavljanja visoko-pozicioniranih radnih mjesta.

Ako se krativnost odredi kao spo-sobnost da se situacije, stvari i pojavepromatraju s novog stajali{ta i nalazenova, originalna ili barem bolja rje{e-nja, za o~ekivati je da }e kreativni inuditi takva rje{enja.

U cilju utvr|ivanja stupnja kreativ-nosti u Hrvatskim {umama na~injen jeupitnik i razaslan svim rukovoditeljimaproizvodnih odjela, koji su trebali uzsuradnju ostalih rukovoditelja i upravi-telja {umarija popisati sva unapre-|enja, racionalizacije, pobolj{anja ioblike humanizacije rada koja su uupravi {uma primijenjena u razdoblju

1991.–2001. Za prijavljena unapre|e-nja je trebalo uz opis navesti i korist,podatke o primjeni, autoru i nagradi –nov~anoj naknadi ako je uru~ena.Kako je i objava znanstvenih i stru~nihradova oblik kreativnog rada, na~inje-na je analiza objavljenih radova rad-nika Hrvatskih {uma u “[umarskomlistu” i “Mehanizaciji {umarstva” urazdoblju 1991.–2002. godine.

[est uprava, 19unapre|enja iracionalizacija

Obradom podataka iz upitnikautvr|eno je da je {est uprava {umaprijavilo 19 unapre|enja i racionaliza-cija, koje su primijenjene. Od svihprijavljenih, deset se odnosi na Upra-vu {uma Podru‘nica Nova Gradi{ka.Iako se dostavljeni podaci o primije-njenim unapre|enjima – racionaliza-cijama moraju uzeti kao vjerodostojni,ipak postoji sumnja u to da nisu evi-dentirana sva primijenjena unapre-|enja i stoga je ostao dojam da seanketirani nisu odgovorno postaviliprema tra‘enome.

Kad se usporedi broj evidentiranihprimijenjenih unapre|enja od 1991.do 2001. sa ljudskim potencijalom Hr-vatskih {uma, mo‘e se ocijeniti da suvisokostru~ni radnici dostatno kreativ-ni, da u dovoljnoj mjeri ne pronalazerje{enja kojima bi se poslovanje Hrva-tskih {uma unaprijedilo. Name}e sezaklju~ak da stru~ni radnici obavljajuradne zadatke prete‘no rutinski, natradicionalni na~in. Analiza objavljenihstru~nih radova u “[umarskom listu” i“Mehanizaciji {umarstva” pokazuje: u11 godina radnici Hrvatskih {uma suobjavili 95 radova od kojih je 59 au-torskih i 36 koautorskih. Stavljanjem uodnos broja objavljenih radova sbrojem zaposlenih dipl. ing. {um.proizlazi da 114 dipl. ing. {um. u pro-sjeku objavi godi{nje jedan stru~nirad. Objavljenih 59 autorskih ~lanakaje napisalo 34 radnika – autora odkojh njih 12 su s titulom dr. sc., mr.sc.i mr. spec.

Te{ko je bez neke upori{ne to~keocijeniti je li broj objavljenih radovaprimjeren ljudskom potencijalu ili ne,jer valorizacija se mo‘e temeljiti samoprema o~ekivanju. S obzirom na brojposlijediplomski obrazovanih radnika,koji su barem iskazali interes premaznanstvenom radu, ocjenjuje se da bibroj objavljenih radova trebao bitive}i. Za u~e{}e ostalih dipl. ing. {um.u objavi stru~nih radova se ocjenjujeda je na razini primijenjenih unapre-|enja – racionalizacija.

Na temelju prikupljenih podataka obroju unapre|enja, racionalizacija iobjavljenih radova u stru~nim ~asopi-sima mo‘e se zaklju~iti da stru~ni lju-dski potencijal Hrvatskih {uma nedo-statno unapre|uje i racionalizira poslo-vanje pa je zanemariv broj kreativnihrje{enja, pobolj{anja i transfera znanja.Ocjenjuje se da su primijenjena una-pre|enja vi{e rezultat intrinzi~nih moti-va njihovih autora nego rezultat “kreati-vne klime” u dru{tvu. Mi{ljenje da sekreativnost radnika poti~e samo opisomradnih zadataka radnog mjesta i te-meljem slo‘enosti poslova utvr|uje brojbodova i time visina pla}e, pokazuje seneprimjerenim motivatorom jer jednakounapre|uje kreativne i nekreativne.Istra‘ivanjem je utvr|eno da autori pri-mijenjenih unapre|enja ni u jednom slu-~aju nisu uz pla}u nagra|eni, niti jepoznato da su dobili bilo kakvo priz-nanje.

Pla}anjem radnog mjesta, a ne rezul-tata rada, izjedna~avaju se zasluge i

Pi{e:prof. Branko

Ranogajec

Pi{e:MiroslavMrkobrad

NAKON EUROPAFORUMA 2002. _ POGLED UBUDU]NOST [UMARSTVA I LOVSTVA

[uma dajeza{titu – {umatreba za{tituPogled u budu}nost odnosa {umarstva ilovstva na netom zavr{enom Europaforumu2002., pokazuje da neke razvijene zemljeve} i te kao vode ra~una o ukupnosti odnosai brizi o cijelom ekosustavu, dok tranzicijskezemlje ~ine tek po~etne korake ustrojavanjai stabilizacije djelatnosti {umarstva i lovstvau novom okru‘enju

EEEEEuropaforum Forstverwaltung2002., Konferencija europskih{umarskih stru~njaka o lovstvukao zadatku dr‘avnog {umar-

stva odr‘an u Drveniku od 18. do 22.rujna je iza nas. U pro{lom broju Hr-vatskih {uma izvijestili smo onajva‘nijim aspektima odnosa {umar-stvo–lovstvo, onako kako stvari stojedanas. [umarstvo i lovstvo nerazdvoj-no su povezani, gospodarenje {umomi divlja~i, stoji u zavr{nim mislima sKonferencije, a s pozicija za{tite priro-de bit }e i ubudu}e zna~ajan zadatak{umarskih organizacija. No, kako nekeeuropske dr‘ave, sudionice Konferen-cije, vide budu}nost odnosa {umar-stva i lovstva i {to uskoro misle podu-zeti? O tome je bilo rije~i i zavr{nogdana rada skupa u Drveniku. O hrva-tskim smo stavovima ([to hrvatsko{umarstvo i lovstvo o~ekuje ubudu}nosti) pisali u pro{lom broju.Danas o tome donosimo razmi{ljanjastru~njaka iz jo{ nekih europskih ze-malja.

AustrijaAustrijaAustrijaAustrijaAustrija – Odre|eno zakonskimokvirima te u posljednje vrijemesuo~eno s nekim prirodnim katastrofa-ma (poplave, lavine), austrijsko {umar-stvo u budu}nosti }e djelovati na prin-cipima odr‘ivog razvoja i za{tite {umate o~uvanja prava vlasni{tva ikori{tenja {uma i lovi{ta. Stoga je po-trebno osigurati koordiniran pristupprema kupcima, brzu informaciju,ve}u prisutnost {umarske struke u pla-niranju, kao i poja~ati za{titu. Moto jeaustrijskih {umara “[uma daje za{titu–

Pred sve {umske upravepostavlja se zahtjev da buduekonomi~ne, tra‘i sesmanjivanje tro{kova nasvim razinama. “Program za{ume”, naziv je dijaloga oulozi i zna~enju {uma, koji sevodi u svim njema~kimsaveznim dr‘avama.Bosna i Hercegovina svojepropise mora uskladiti sme|unarodnima. Ocjena jeda su lovi{a prevelika itrebat }e se smanjiti, kao ipove}ati fond divlja~i koji jedaleko ispod prija{njeg. BiHse upravo nalazi preduvo|enjem koncesija nalovi{ta i tu }e im dobro do}iiskustva drugih.

{uma treba za{titu”, i u tom kontekstu{umari dobivaju zna~ajnu ulogu uukupnom prostornom planiranju. A uza{titu {uma u Austriji ‘ele uklju~iti{to vi{e ljudi, “cijelo stanovni{tvo”.

ê{kaê{kaê{kaê{kaê{ka – I u ê{koj “pu{u novivjetrovi”. Nova Vlada nudi noveprograme. Privatizacija {uma nije uplanu, no radi se novi Zakon o lovu,prijedlog o upravljanju nacionalnimparkovima, Zakon o ophodnjama u~uvanju prirode koji izaziva èstokerasprave i polemike.

Kad se usporedi broj evidentiranih primijenjenih unapre|enja urazdoblju od 1991.–2001. sa ljudskim potencijalom Hrvatskih{uma, mo‘e se ocijeniti da su visokostru~ni radnici nedostatnokreativni, da u dovoljnoj mjeri ne pronalaze rje{enja kojima bi seposlovanje Hrvatskih {uma unaprijedilo.

Analiza pokazuje da su u 11 godina radnici Hrvatskih {umaobjavili 95 radova od kojih je 59 autorskih i 36 koautorskih. Iztoga proizlazi da 114 dipl. ing. {um. u prosjeku objavi godi{njejedan stru~ni rad.

Istra‘ivanjem je utvr|eno da autori primijenjenih unapre|enja niu jednom slu~aju nisu uz pla}u nagra|eni, niti je poznato da sudobili bilo kakvo priznanje.

zatomljuju individualni doprinosi. Ve}ase pla}a mo‘e dobiti (zaraditi) prven-stveno premje{tajem (unapre|enjem)na bolje pla}eno radno mjesto, zatimtemeljem godina radnog sta‘a i “vi{komstru~ne spreme”. Naime, ukoliko radnikposjeduje ve}u stru~nu spremu nego jeona utvr|ena sistematizacijom po auto-matizmu dobiva ve}u pla}u za 5%. Sviti “stimulatori”, zapravo, nisu poticajniza radnike kako bi radili na unapre-|ivanju poslovanja i time polu~ivalibolje poslovne rezultate. O~ita je potre-ba za doradom poslovne politike izpodru~ja vrednovanja rada prema ono-me {to se ‘eli posti}i ili {to se ‘eli vi{e,a to je kreativnost. No, ne o~ekivanunego stvarnu kreativnost.

U pripremi je uvo|enje sustava stimu-lacije (individualne i kolektivne), koja }ezbog niza ograni~enja u postoje}imaktima biti primjenjiva tek nakon kona~-nog obra~una poslovanja za 2002. go-dinu.

Ako je opredjeljenje i cilj da se usvakom segmentu poslovanja radi druk-~ije, bolje, br‘e, jeftinije, onda treba na-gra|ivati one koji svojim radom iunapre|enjima tome pridonose.

europaforum 2002.


znanost

UNAPRE\ENJA I RACIONALIZACIJE U HRVATSKIM [UMAMA

Jesmo li s obzirom na broj visokoobrazovanihkadrova dovoljno kreativni?Hrvatske {ume d.o.o. raspola‘u s ogromnimljudskim potencijalom visokih kvalifikacija.Na po~etku 2002. godine bilo je zaposlenopet doktora znanosti, 61 magistar znanosti imagistar specijalist i 1292 radnika visokestru~ne spreme od kojih je 1130diplomiranih in‘enjera {umarstva. U odnosuna sve zaposlene visokoobrazovanihradnika je otprilike 14 posto

PPPPPo samoj prirodi stvari za o~e-kivati je da }e najobrazova-niji biti nositelji kreativnih rje{e-nja, {to je ugra|eno i u Pravil-

nik o pla}ama i ostalim primanjima uHrvatskim {umama. Naime, zaposlenisu s obzirom na opis radnih zadatakarazvrstani u deset grupa. Ve} od VI.grupe svaki opis radnih zadatakaizrijekom nagla{ava o~ekivanu kreativ-nost – mo‘e se re}i da je ona “condi-cio sine qua non” obavljanja visoko-pozicioniranih radnih mjesta.

Ako se krativnost odredi kao spo-sobnost da se situacije, stvari i pojavepromatraju s novog stajali{ta i nalazenova, originalna ili barem bolja rje{e-nja, za o~ekivati je da }e kreativni inuditi takva rje{enja.

U cilju utvr|ivanja stupnja kreativ-nosti u Hrvatskim {umama na~injen jeupitnik i razaslan svim rukovoditeljimaproizvodnih odjela, koji su trebali uzsuradnju ostalih rukovoditelja i upravi-telja {umarija popisati sva unapre-|enja, racionalizacije, pobolj{anja ioblike humanizacije rada koja su uupravi {uma primijenjena u razdoblju

1991.–2001. Za prijavljena unapre|e-nja je trebalo uz opis navesti i korist,podatke o primjeni, autoru i nagradi –nov~anoj naknadi ako je uru~ena.Kako je i objava znanstvenih i stru~nihradova oblik kreativnog rada, na~inje-na je analiza objavljenih radova rad-nika Hrvatskih {uma u “[umarskomlistu” i “Mehanizaciji {umarstva” urazdoblju 1991.–2002. godine.

[est uprava, 19unapre|enja iracionalizacija

Obradom podataka iz upitnikautvr|eno je da je {est uprava {umaprijavilo 19 unapre|enja i racionaliza-cija, koje su primijenjene. Od svihprijavljenih, deset se odnosi na Upra-vu {uma Podru‘nica Nova Gradi{ka.Iako se dostavljeni podaci o primije-njenim unapre|enjima – racionaliza-cijama moraju uzeti kao vjerodostojni,ipak postoji sumnja u to da nisu evi-dentirana sva primijenjena unapre-|enja i stoga je ostao dojam da seanketirani nisu odgovorno postaviliprema tra‘enome.

Kad se usporedi broj evidentiranihprimijenjenih unapre|enja od 1991.do 2001. sa ljudskim potencijalom Hr-vatskih {uma, mo‘e se ocijeniti da suvisokostru~ni radnici dostatno kreativ-ni, da u dovoljnoj mjeri ne pronalazerje{enja kojima bi se poslovanje Hrva-tskih {uma unaprijedilo. Name}e sezaklju~ak da stru~ni radnici obavljajuradne zadatke prete‘no rutinski, natradicionalni na~in. Analiza objavljenihstru~nih radova u “[umarskom listu” i“Mehanizaciji {umarstva” pokazuje: u11 godina radnici Hrvatskih {uma suobjavili 95 radova od kojih je 59 au-torskih i 36 koautorskih. Stavljanjem uodnos broja objavljenih radova sbrojem zaposlenih dipl. ing. {um.proizlazi da 114 dipl. ing. {um. u pro-sjeku objavi godi{nje jedan stru~nirad. Objavljenih 59 autorskih ~lanakaje napisalo 34 radnika – autora odkojh njih 12 su s titulom dr. sc., mr.sc.i mr. spec.

Te{ko je bez neke upori{ne to~keocijeniti je li broj objavljenih radovaprimjeren ljudskom potencijalu ili ne,jer valorizacija se mo‘e temeljiti samoprema o~ekivanju. S obzirom na brojposlijediplomski obrazovanih radnika,koji su barem iskazali interes premaznanstvenom radu, ocjenjuje se da bibroj objavljenih radova trebao bitive}i. Za u~e{}e ostalih dipl. ing. {um.u objavi stru~nih radova se ocjenjujeda je na razini primijenjenih unapre-|enja – racionalizacija.

Na temelju prikupljenih podataka obroju unapre|enja, racionalizacija iobjavljenih radova u stru~nim ~asopi-sima mo‘e se zaklju~iti da stru~ni lju-dski potencijal Hrvatskih {uma nedo-statno unapre|uje i racionalizira poslo-vanje pa je zanemariv broj kreativnihrje{enja, pobolj{anja i transfera znanja.Ocjenjuje se da su primijenjena una-pre|enja vi{e rezultat intrinzi~nih moti-va njihovih autora nego rezultat “kreati-vne klime” u dru{tvu. Mi{ljenje da sekreativnost radnika poti~e samo opisomradnih zadataka radnog mjesta i te-meljem slo‘enosti poslova utvr|uje brojbodova i time visina pla}e, pokazuje seneprimjerenim motivatorom jer jednakounapre|uje kreativne i nekreativne.Istra‘ivanjem je utvr|eno da autori pri-mijenjenih unapre|enja ni u jednom slu-~aju nisu uz pla}u nagra|eni, niti jepoznato da su dobili bilo kakvo priz-nanje.

Pla}anjem radnog mjesta, a ne rezul-tata rada, izjedna~avaju se zasluge i

Pi{e:prof. Branko

Ranogajec


NAKON EUROPAFORUMA 2002. _ POGLED UBUDU]NOST [UMARSTVA I LOVSTVA

[uma dajeza{titu – {umatreba za{tituPogled u budu}nost odnosa {umarstva ilovstva na netom zavr{enom Europaforumu2002., pokazuje da neke razvijene zemljeve} i te kao vode ra~una o ukupnosti odnosai brizi o cijelom ekosustavu, dok tranzicijskezemlje ~ine tek po~etne korake ustrojavanjai stabilizacije djelatnosti {umarstva i lovstvau novom okru‘enju

EEEEEuropaforum Forstverwaltung2002., Konferencija europskih{umarskih stru~njaka o lovstvukao zadatku dr‘avnog {umar-

stva odr‘an u Drveniku od 18. do 22.rujna je iza nas. U pro{lom broju Hr-vatskih {uma izvijestili smo onajva‘nijim aspektima odnosa {umar-stvo–lovstvo, onako kako stvari stojedanas. [umarstvo i lovstvo nerazdvoj-no su povezani, gospodarenje {umomi divlja~i, stoji u zavr{nim mislima sKonferencije, a s pozicija za{tite priro-de bit }e i ubudu}e zna~ajan zadatak{umarskih organizacija. No, kako nekeeuropske dr‘ave, sudionice Konferen-cije, vide budu}nost odnosa {umar-stva i lovstva i {to uskoro misle podu-zeti? O tome je bilo rije~i i zavr{nogdana rada skupa u Drveniku. O hrva-tskim smo stavovima ([to hrvatsko{umarstvo i lovstvo o~ekuje ubudu}nosti) pisali u pro{lom broju.Danas o tome donosimo razmi{ljanjastru~njaka iz jo{ nekih europskih ze-malja.

AustrijaAustrijaAustrijaAustrijaAustrija – Odre|eno zakonskimokvirima te u posljednje vrijemesuo~eno s nekim prirodnim katastrofa-ma (poplave, lavine), austrijsko {umar-stvo u budu}nosti }e djelovati na prin-cipima odr‘ivog razvoja i za{tite {umate o~uvanja prava vlasni{tva ikori{tenja {uma i lovi{ta. Stoga je po-trebno osigurati koordiniran pristupprema kupcima, brzu informaciju,ve}u prisutnost {umarske struke u pla-niranju, kao i poja~ati za{titu. Moto jeaustrijskih {umara “[uma daje za{titu–

Pred sve {umske upravepostavlja se zahtjev da buduekonomi~ne, tra‘i sesmanjivanje tro{kova nasvim razinama. “Program za{ume”, naziv je dijaloga oulozi i zna~enju {uma, koji sevodi u svim njema~kimsaveznim dr‘avama.Bosna i Hercegovina svojepropise mora uskladiti sme|unarodnima. Ocjena jeda su lovi{a prevelika itrebat }e se smanjiti, kao ipove}ati fond divlja~i koji jedaleko ispod prija{njeg. BiHse upravo nalazi preduvo|enjem koncesija nalovi{ta i tu }e im dobro do}iiskustva drugih.

{uma treba za{titu”, i u tom kontekstu{umari dobivaju zna~ajnu ulogu uukupnom prostornom planiranju. A uza{titu {uma u Austriji ‘ele uklju~iti{to vi{e ljudi, “cijelo stanovni{tvo”.

ê{kaê{kaê{kaê{kaê{ka – I u ê{koj “pu{u novivjetrovi”. Nova Vlada nudi noveprograme. Privatizacija {uma nije uplanu, no radi se novi Zakon o lovu,prijedlog o upravljanju nacionalnimparkovima, Zakon o ophodnjama u~uvanju prirode koji izaziva èstokerasprave i polemike.

Kad se usporedi broj evidentiranih primijenjenih unapre|enja urazdoblju od 1991.–2001. sa ljudskim potencijalom Hrvatskih{uma, mo‘e se ocijeniti da su visokostru~ni radnici nedostatnokreativni, da u dovoljnoj mjeri ne pronalaze rje{enja kojima bi seposlovanje Hrvatskih {uma unaprijedilo.

Analiza pokazuje da su u 11 godina radnici Hrvatskih {umaobjavili 95 radova od kojih je 59 autorskih i 36 koautorskih. Iztoga proizlazi da 114 dipl. ing. {um. u prosjeku objavi godi{njejedan stru~ni rad.

Istra‘ivanjem je utvr|eno da autori primijenjenih unapre|enja niu jednom slu~aju nisu uz pla}u nagra|eni, niti je poznato da sudobili bilo kakvo priznanje.

zatomljuju individualni doprinosi. Ve}ase pla}a mo‘e dobiti (zaraditi) prven-stveno premje{tajem (unapre|enjem)na bolje pla}eno radno mjesto, zatimtemeljem godina radnog sta‘a i “vi{komstru~ne spreme”. Naime, ukoliko radnikposjeduje ve}u stru~nu spremu nego jeona utvr|ena sistematizacijom po auto-matizmu dobiva ve}u pla}u za 5%. Sviti “stimulatori”, zapravo, nisu poticajniza radnike kako bi radili na unapre-|ivanju poslovanja i time polu~ivalibolje poslovne rezultate. O~ita je potre-ba za doradom poslovne politike izpodru~ja vrednovanja rada prema ono-me {to se ‘eli posti}i ili {to se ‘eli vi{e,a to je kreativnost. No, ne o~ekivanunego stvarnu kreativnost.

U pripremi je uvo|enje sustava stimu-lacije (individualne i kolektivne), koja }ezbog niza ograni~enja u postoje}imaktima biti primjenjiva tek nakon kona~-nog obra~una poslovanja za 2002. go-dinu.

Ako je opredjeljenje i cilj da se usvakom segmentu poslovanja radi druk-~ije, bolje, br‘e, jeftinije, onda treba na-gra|ivati one koji svojim radom iunapre|enjima tome pridonose.

europaforum 2002.


VORALBERGPonajvi{e zanimanja na Europaforumu izazvalo je predsta-

vljanje {umarstva i lovstva austrijske pokrajine Voralberg, zbogniza specifi~nosti od kojih spominjemo neke.

Po~etna je konstatacija da je lovstvo za sve koji tamo ‘ive–skupo! Jer obrazovanje za poznavanje {umarstva i lovstva pro-vodi se za sve i “svi u~e sve”. Primjerice, lovac ne mo‘e dobitidozvolu ako nema dovoljno znanja o za{titi bilja. Ekolo{ko pla-niranje lovstva podrazumijeva razvoj lovstva na prirodan na~in,kontrola {teta od divlja~i je bolja nego drugdje (komparirali su{tete na otvorenom i u ogra|enom prostoru), a kontrola odstre-la je takva da se vodi ra~una o svakom pojedinom grlu. Dr‘ava,odnosna Zemaljska uprava za {umarstvo pla}a posebno ekolo-ga, stru~njaka za lovstvo koji koordinira provo|enje ukupne{umarske i lova~ke politike. Dakako ima i onih koji se ne pri-dr‘avaju propisa, no, onda na scenu stupaju kazne koje su brzei velike. Ako se plan odstrela ne ostvari, odstreljuju se samo‘enke, ako netko ne ispuni plan, pla}a kaznu! Ako ne provodizakonske odredbe, koncesionar gubi koncesiju a u lovi{te seupu}uje “netko tre}i” koji }e rije{titi nastale probleme. No, svena ra~un koncesionara!

Njema~kaNjema~kaNjema~kaNjema~kaNjema~ka – U ovom trenutku uizradi je cjelokupna analiza o sada{-njem stanju i dobrim i lo{im stranamaovako ustrojenog {umarstva. Radi se iinventura stanja fondova divlja~i. Predsve {umske uprave postavlja sezahtjev da budu ekonomi~ne, tra‘i sesmanjivanje tro{kova na svim razina-ma. “Program za {ume”, naziv je dija-loga o ulozi i zna~enju {uma, koji sevodi u svim njema~kim saveznimdr‘avama. Kad je o lovstvu rije~, kon-stantno je prisutan problem (pre)ve-likog broja divljih svinja.

Bosna i HercegovinaBosna i HercegovinaBosna i HercegovinaBosna i HercegovinaBosna i Hercegovina – [umar-stvo i lovstvo u fazi su stabilizacije itra‘e se putovi kako pomiriti za{tituprirode, o~uvanje ekosustava i razli-~itosti flore i faune s djelatnostima{umarstva i lovstva. BiH i svoje propi-se mora uskladiti s me|unarodnima.Ocjena je da su lovi{ta prevelika i tre-bat }e se smanjiti, kao i pove}ati fonddivlja~i koji je daleko ispod prija{njeg.BiH se upravo nalazi pred uvo|enjemkoncesija na lovi{ta i tu }e im dobrodo}i iskustva drugih.

Ma|arskaMa|arskaMa|arskaMa|arskaMa|arska – Premda je na sceninova vlast, jo{ nema naznaka novihkoraka. Istina, {umarstvo je restrukturi-rano, osnovana su dioni~ka dru{tva,no {umari ‘ele pove}ati povr{ine pod{umama. [umarski fakultet izradio jeprijedlog Nacionalnog plana razvoja{umarstva, pokrenut je, sa sredstvimaEU, projekt izrade cjelovitog informa-ti~kog sustava ma|arskog {umarstva.

PoljskaPoljskaPoljskaPoljskaPoljska – Najva‘niji zadatak predpoljskim {umarima je pristup Europ-skoj uniji i, {to je jo{ va‘nije, tr‘i{tudrva. Jer u zemlji u ovom trenutkunema dovoljno obrtnih sredstava pa jeiskorak na europkso tr‘i{te ‘ivotnova‘an. Stoga se ubrzano obavlja i cer-tifikacija {uma kojom je odra|eno75% posla. Jednako tako mora sepodi}i efikasnost i ekonomi~nost lov-stva, a jedan od na~ina je i davanjelovi{ta u zakup.

JugoslavijaJugoslavijaJugoslavijaJugoslavijaJugoslavija – Osnovano je Mini-starstvo za za{titu prirodnih resursa uokviru kojeg i Uprava za {umarstvo,{to se ocjenjuje napretkom u odnosuna razdoblje kada je {umarstvo bilo uMinistarstvu poljoprivrede. Kre}e iFAO projekt vezan za privatne {ume,u pripremi je i Zakon za za{titu ‘ivot-ne sredine, regulirana je i suradnja sa{umarima iz Slovenije, BiH i Makedo-nije, a uskoro }e, o~ekuje se, to bitiregulirano i s Hrvatskom. Dr‘avnopoduze}e Srbija {ume o~ekuje re-strukturiranje. U lovstvu jedan od za-dataka bit }e pove}anje fonda sitnedivlja~i te trofejne vrijednosti krupnedivlja~i. U planu je i naseljavanje jelen-ske divlja~i u predjele centralne iju‘ne Srbije. Da bi se to moglo prove-sti, smatraju {umarski stru~njaci, trebat}e tako|er pove}ati broj lovaca.

[PANJOLSKA _ ME\UNARODNI INTERKALIBRACIJSKI SEMINAR ZAPROCJENU O[TE]ENOSTI [UMA

Stru~njaci iz {estmediteranskih zemaljao o{te}enosti {umaTro~lana ekipa{umarskihstru~njaka za za{titu{uma iz Hrvatskesudjelovala name|unarodnomseminaru zaprocjenu o{te}enostikro{njimediteranskih vrstadrve}a u [panjolskoj

SSSSS vake godine u sklopu me|u-narodnog Programa suradnjeu procjeni i motrenju u~inakazra~nog one~i{}enja na {ume

(ICP-Forests) organizira se me|u-narodni seminar za procjenu o{te}e-nosti mediteranskih i kontinentalnihvrsta {umskog drve}a. Program jepokrenut na temelju @enevske kon-vencije 1985. godine. Ove je godineseminar odr‘an u [panjolskoj od 9. –13. rujna za dvije mediteranske vrstedrve}a, Q. ilex i Pinus pinea.

Cilj je seminara ujedna~avanje krite-rija procjene o{te}enosti kro{anja{umskog drve}a kako bi rezultati pro-cjene bili {to vjerodostojniji. Da bi sesmanjile subjektivne pogre{ke, koristese foto-albumi s fotografijama kro{anjarazli~itih postotaka osutosti.

Ove su godine [panjolci organiziraliprocjenu na svojim bioindikacijskimplohama iz kilometarske mre‘e 16 ¤16 km, kako bi vidjeli statisti~ku razlikusvojih procjena.

Procjena se obavljala na {est bio-indikacijskih ploha, a u njoj su sudje-lovale ekipe iz Italije, Francuske,Portugala, Gr~ke, Cipra i Hrvatske.Prije same procjene na terenu, oba-vljala se procjena i na fotografijamaistih vrsta. Nakon procjene za svakuplohu obavljena je statisti~ka obradaprocjene na fotografijama i one naterenu. Sve su ekipe radile potpunosamostalno. S obzirom da se procjenaprovodila na bioindikacijskim plohama

Sudionici seminara

Naterenu

koje su na relativno velikoj udaljenostijedna od druge, ekipe su mnogovremena provele u vo‘nji autobusomkoju je doma}in iskoristio da nasupozna sa znamenitostima kao i raz-li~itostima pejsa‘a [panjolske. Propu-tovali smo podru~jem visokih planinakoje pokriva {uma Pinus pineae dopolja obraslih nasadima duhana.

Vidjeli smo tradicionalni na~in skup-ljanja smole koja se rabi isklju~ivo uslikarskoj industriji, a doma}ini su nampokazali i plohe na kojima se doga|aneobja{njivo su{enje crnike. Taj suproblem nazvali »seka«. Sva do sadaprovedena istra‘ivanja nisu dala obja-{njenje tog iznenadnog su{enja crnike.

Vremena za razgledavanje povijes-nih znamenitosti nije bilo mnogo, jersmo u pet dana boravili u ~ak ~etirigrada. U sklopu ve~ernjeg izlaska, do-ma}in je organizirao obilazak drevnoggrada Plasencie u kojem su stolovali{panjolski kraljevi. Bila je to ujedno iprilika za neformalno dru‘enje s ~la-novima ostalih ekipa.

Doma}instvo i organizaciju sljede-}eg seminara preuzela je ekipa izFrancuske.

Pi{e:mr. Jadranka Ro{a

{panjolska


VORALBERGPonajvi{e zanimanja na Europaforumu izazvalo je predsta-

vljanje {umarstva i lovstva austrijske pokrajine Voralberg, zbogniza specifi~nosti od kojih spominjemo neke.

Po~etna je konstatacija da je lovstvo za sve koji tamo ‘ive–skupo! Jer obrazovanje za poznavanje {umarstva i lovstva pro-vodi se za sve i “svi u~e sve”. Primjerice, lovac ne mo‘e dobitidozvolu ako nema dovoljno znanja o za{titi bilja. Ekolo{ko pla-niranje lovstva podrazumijeva razvoj lovstva na prirodan na~in,kontrola {teta od divlja~i je bolja nego drugdje (komparirali su{tete na otvorenom i u ogra|enom prostoru), a kontrola odstre-la je takva da se vodi ra~una o svakom pojedinom grlu. Dr‘ava,odnosna Zemaljska uprava za {umarstvo pla}a posebno ekolo-ga, stru~njaka za lovstvo koji koordinira provo|enje ukupne{umarske i lova~ke politike. Dakako ima i onih koji se ne pri-dr‘avaju propisa, no, onda na scenu stupaju kazne koje su brzei velike. Ako se plan odstrela ne ostvari, odstreljuju se samo‘enke, ako netko ne ispuni plan, pla}a kaznu! Ako ne provodizakonske odredbe, koncesionar gubi koncesiju a u lovi{te seupu}uje “netko tre}i” koji }e rije{titi nastale probleme. No, svena ra~un koncesionara!

Njema~kaNjema~kaNjema~kaNjema~kaNjema~ka – U ovom trenutku uizradi je cjelokupna analiza o sada{-njem stanju i dobrim i lo{im stranamaovako ustrojenog {umarstva. Radi se iinventura stanja fondova divlja~i. Predsve {umske uprave postavlja sezahtjev da budu ekonomi~ne, tra‘i sesmanjivanje tro{kova na svim razina-ma. “Program za {ume”, naziv je dija-loga o ulozi i zna~enju {uma, koji sevodi u svim njema~kim saveznimdr‘avama. Kad je o lovstvu rije~, kon-stantno je prisutan problem (pre)ve-likog broja divljih svinja.

Bosna i HercegovinaBosna i HercegovinaBosna i HercegovinaBosna i HercegovinaBosna i Hercegovina – [umar-stvo i lovstvo u fazi su stabilizacije itra‘e se putovi kako pomiriti za{tituprirode, o~uvanje ekosustava i razli-~itosti flore i faune s djelatnostima{umarstva i lovstva. BiH i svoje propi-se mora uskladiti s me|unarodnima.Ocjena je da su lovi{ta prevelika i tre-bat }e se smanjiti, kao i pove}ati fonddivlja~i koji je daleko ispod prija{njeg.BiH se upravo nalazi pred uvo|enjemkoncesija na lovi{ta i tu }e im dobrodo}i iskustva drugih.

Ma|arskaMa|arskaMa|arskaMa|arskaMa|arska – Premda je na sceninova vlast, jo{ nema naznaka novihkoraka. Istina, {umarstvo je restrukturi-rano, osnovana su dioni~ka dru{tva,no {umari ‘ele pove}ati povr{ine pod{umama. [umarski fakultet izradio jeprijedlog Nacionalnog plana razvoja{umarstva, pokrenut je, sa sredstvimaEU, projekt izrade cjelovitog informa-ti~kog sustava ma|arskog {umarstva.

PoljskaPoljskaPoljskaPoljskaPoljska – Najva‘niji zadatak predpoljskim {umarima je pristup Europ-skoj uniji i, {to je jo{ va‘nije, tr‘i{tudrva. Jer u zemlji u ovom trenutkunema dovoljno obrtnih sredstava pa jeiskorak na europkso tr‘i{te ‘ivotnova‘an. Stoga se ubrzano obavlja i cer-tifikacija {uma kojom je odra|eno75% posla. Jednako tako mora sepodi}i efikasnost i ekonomi~nost lov-stva, a jedan od na~ina je i davanjelovi{ta u zakup.

JugoslavijaJugoslavijaJugoslavijaJugoslavijaJugoslavija – Osnovano je Mini-starstvo za za{titu prirodnih resursa uokviru kojeg i Uprava za {umarstvo,{to se ocjenjuje napretkom u odnosuna razdoblje kada je {umarstvo bilo uMinistarstvu poljoprivrede. Kre}e iFAO projekt vezan za privatne {ume,u pripremi je i Zakon za za{titu ‘ivot-ne sredine, regulirana je i suradnja sa{umarima iz Slovenije, BiH i Makedo-nije, a uskoro }e, o~ekuje se, to bitiregulirano i s Hrvatskom. Dr‘avnopoduze}e Srbija {ume o~ekuje re-strukturiranje. U lovstvu jedan od za-dataka bit }e pove}anje fonda sitnedivlja~i te trofejne vrijednosti krupnedivlja~i. U planu je i naseljavanje jelen-ske divlja~i u predjele centralne iju‘ne Srbije. Da bi se to moglo prove-sti, smatraju {umarski stru~njaci, trebat}e tako|er pove}ati broj lovaca.

[PANJOLSKA _ ME\UNARODNI INTERKALIBRACIJSKI SEMINAR ZAPROCJENU O[TE]ENOSTI [UMA

Stru~njaci iz {estmediteranskih zemaljao o{te}enosti {umaTro~lana ekipa{umarskihstru~njaka za za{titu{uma iz Hrvatskesudjelovala name|unarodnomseminaru zaprocjenu o{te}enostikro{njimediteranskih vrstadrve}a u [panjolskoj

SSSSS vake godine u sklopu me|u-narodnog Programa suradnjeu procjeni i motrenju u~inakazra~nog one~i{}enja na {ume

(ICP-Forests) organizira se me|u-narodni seminar za procjenu o{te}e-nosti mediteranskih i kontinentalnihvrsta {umskog drve}a. Program jepokrenut na temelju @enevske kon-vencije 1985. godine. Ove je godineseminar odr‘an u [panjolskoj od 9. –13. rujna za dvije mediteranske vrstedrve}a, Q. ilex i Pinus pinea.

Cilj je seminara ujedna~avanje krite-rija procjene o{te}enosti kro{anja{umskog drve}a kako bi rezultati pro-cjene bili {to vjerodostojniji. Da bi sesmanjile subjektivne pogre{ke, koristese foto-albumi s fotografijama kro{anjarazli~itih postotaka osutosti.

Ove su godine [panjolci organiziraliprocjenu na svojim bioindikacijskimplohama iz kilometarske mre‘e 16 ¤16 km, kako bi vidjeli statisti~ku razlikusvojih procjena.

Procjena se obavljala na {est bio-indikacijskih ploha, a u njoj su sudje-lovale ekipe iz Italije, Francuske,Portugala, Gr~ke, Cipra i Hrvatske.Prije same procjene na terenu, oba-vljala se procjena i na fotografijamaistih vrsta. Nakon procjene za svakuplohu obavljena je statisti~ka obradaprocjene na fotografijama i one naterenu. Sve su ekipe radile potpunosamostalno. S obzirom da se procjenaprovodila na bioindikacijskim plohama

Sudionici seminara

Naterenu

koje su na relativno velikoj udaljenostijedna od druge, ekipe su mnogovremena provele u vo‘nji autobusomkoju je doma}in iskoristio da nasupozna sa znamenitostima kao i raz-li~itostima pejsa‘a [panjolske. Propu-tovali smo podru~jem visokih planinakoje pokriva {uma Pinus pineae dopolja obraslih nasadima duhana.

Vidjeli smo tradicionalni na~in skup-ljanja smole koja se rabi isklju~ivo uslikarskoj industriji, a doma}ini su nampokazali i plohe na kojima se doga|aneobja{njivo su{enje crnike. Taj suproblem nazvali »seka«. Sva do sadaprovedena istra‘ivanja nisu dala obja-{njenje tog iznenadnog su{enja crnike.

Vremena za razgledavanje povijes-nih znamenitosti nije bilo mnogo, jersmo u pet dana boravili u ~ak ~etirigrada. U sklopu ve~ernjeg izlaska, do-ma}in je organizirao obilazak drevnoggrada Plasencie u kojem su stolovali{panjolski kraljevi. Bila je to ujedno iprilika za neformalno dru‘enje s ~la-novima ostalih ekipa.

Doma}instvo i organizaciju sljede-}eg seminara preuzela je ekipa izFrancuske.

Pi{e:mr. Jadranka Ro{a

{panjolska


mine


Foto:M.Mrkobrad


REPORTA@A - S PIROTEHNIÂRIMA NA MALOJ KAPELI

BBBBB ijela traka s oznakama“mine” preko {umske cesteozna~ila je kraj sigurnogkretanja. Sa strane kombi

hitne pomo}i, sanitetska potpora izapovjedno mjesto do kojeg moèsvatko, a dalje, bez posebnogodobrenja, nitko. Do~ekuju nassestra Biba, lije~nik Ahmad i voza~Tomo.

– Sad }e {ef! Mi smo ovdje istra‘a i potpora, obvezni dio svakeekipa razminira~a. Uvijek je najboljekad nemamo posla – to zna~i dasve te~e po planu i nema problema– na brzinu referira Biba, i nudinam kavu. Ahmad je Palestinac, “izdr‘ave koje nema”, veli. Studirao jeu Zagrebu s jo{ dva brata. Nakonzavr{etka studija medicine (“Svi sunekad i{li u Zagreb na medicinu, au Beograd na gra|evinu”!), ostao jeu Zagrebu jer se o‘enio, dobiodjecu. A ona ve‘u, ka‘e.

Nalazimo se na Maloj Kapeli, napodru~ju {umarije Brinje, napo~etku 16,7 km duge {umskeprometnice koja otvara ovaj dio{umarije i dalje se ve‘e na drugeceste.

– Deset godina njome nitko nijeprolazio jer je tijekom okupacijebila minirana, tako je cijela gospo-darska jedinica Stajni~ka KapelaBrinjska bila izvan pogona – govoriupravitelj brinjske {umarije IvicaVu~eti}. I njega zanima kad }e bitigotovo i ho}e li se prije prvihsnjegova jo{ ne{to mo}i napraviti.Jer kad se ovdje zabijeli, s poslomje gotovo.

Ako vrijeme poslu‘i, s razmini-ranjem smo gotovi do kraja listopa-da, uvjeren je voditelj radili{ta \uroMesi} koji se upravo vratio s trase.Svi pogledavaju u nebo s kojeg seizme|u ki{nih oblaka probija ipokoja sun~eva zraka. Njihovastru~na prognoza je dobra. Uosta-lom, za kraj listopada ovo jevrijeme kakvo se samo mo‘epo‘eljeti.

Obilazimo trasu, zapravo po-sljednje kilometre na kojima se jo{radi. U grupama po dvoje ilipojedina~no, udaljeni jedni oddrugih 20–30 metara, u punojza{titnoj opremi s kacigama naglavama pirotehni~ari polako,pa‘ljivo i koncentrirano ispitujusvaki pedalj terena.

U svakom trenutku koncentriran – Kre{imir Mato{

Ovdje nema ‘urbe i danas mora{ ovo, sutra ono,obja{njava Mesi}. Nema improvizacije, nemaopra{tanja pogre{ke. Pirotehi~ar mo‘e do}i i re}i dadanas ne mo‘e raditi, da se ne osje}a dobro. I nitko gana to ne mo‘e natjerati. Nema norme za kojom se morajuriti, u klasi~nom smislu. Dakako, posao se uodre|enom roku mora zavr{iti, situacija je takva damoramo raditi {to vi{e.

– Ovdje nema ‘urbe i danasmora{ ovo, sutra ono obja{njavagosp. Mesi}, nema improvizacije,nema opra{tanja pogre{ke.Pirotehi~ar mo‘e re}i da danas nemo‘e raditi, da se ne osje}a dobro,i nitko ga na to ne mo‘e natjerati.Nema norme za kojom se morajuriti, u klasi~nom smislu. Dakako,posao se u odre|enom roku morazavr{iti, situacija je takva da mora-mo raditi {to vi{e. A kad se jednomnakon priprema krene, sve jepropisano i sve se zna. Pirotehni~ardobije raspored prema dnevnomplanu i odra|uje svoju dionicu,motornom pilom ~isti grane {to suskoro potpuno prekrile prometnicuili metaldetektorom pretra‘uje teren.Radi se pet sati na dan, pome|unarodnim standardima koji suprihva}eni i u Hrvatskoj. Toliko ljudimogu biti stoposto koncentrirani.Svaki pirotehni~ar svoju trasuobilje‘ava zastavicama. Crveneozna~avaju prostor na kome radi,bijele podru~je koje je pregledano,a plave signaliziraju opasnost da jeprona|ena mina!

Na sre}u, dosad nismo prona{linijednu minu, ka‘e Mesi}. Nomnogo smo puta kopali jer metal-detektor reagira na metal u zemlji,a na pojedinim mjestima prona|enomnogo sredstava za detonaciju,~ahura i streljiva na kojima je o~itobila vojska. Prometnica je zaga|enaotpacima na koje detektor reagira.Recimo reagira i na staniol!

Osim same ceste ~isti se i trimetra terena s jedne i druge strane.

Posao u brinjskoj {umariji preuze-la je relativno nova tvrtka na tr‘i{tu,“Rumital” iz Zagreba. Od 15zaposlenih, od kojih 10pirotehni~ara (trojica se {koluju),gotovo nitko nije nov u poslu.Skupljeni iz svih krajeva, Karlovca,Po‘ege, Vara‘dina, Osijeka, Zagre-ba, radili su ranije po drugimtvrtkama koje su se bavile timposlom. Richard Jovan iz Vara‘dina,premda 33-godi{njak ve} je iskusanpirotehni~ar. Razminiranjem se bavi6 godina (radio je i u Mungosima) ika‘e:

– Imao sam sre}u i dosad nisamimao nikakvih problema. Ovo jeposao u kome ni na trenutak nesmijete dozvoliti da vam misliodlutaju negdje drugdje. Nemaopu{tanja i sanjarenja.

Pirotehni~ari su na Kapeli ve} trimjeseca. Prvih dana radili su i udvije smjene, kada im je pomagao istroj koji je pro{ao trasom ipirotehni~arima olak{ao posao, adakako i ubrzao.

Zavr{etak posla jedva ~eka iupravitelj {umarije Brinje IvicaVu~eti}, jer se tu nije radilo od1990., a rije~ je o gospodarskojjedinici od 3.500 ha s godi{njimetatom od 10.000 kubika, uglav-nom bukve.

I dok {umari ~ekaju po~etakradova, Mesi} razmi{lja o stroju kojibi im i te kako dobro do{ao iubrzao posao.

Po~ela je ki{a. Dobro je i to,samo da ne po~ne snijeg...

Ovdje se gre{ke ne opra{tajuNa Maloj Kapeli pri krajuje razminiranje 17 kmduge {umske prometnice{umarije Brinje, kojeobavlja zagreba~katvrtka Rumital. Tako }e senakon 1990. godine prviput mo}i pro}i 3.500 havelikom gospodarskomjedinicom Stajni~kaKapela Brinjska

Metaldetektor je ne{to signalizirao – Richard Jovan

Mine...

Mala Kapela

Kr~enje granja uz cestu – Igor âle{ i Zdravko [tajduhar

Boris Bera~ i Ivica Gancberger

Na zapovjednom mjestu, poslovo|a \uro Mesi}(drugi s lijeva) sa sanitetom, Ahmadom, Bibom i Tomom

Na Maloj Kapeli pri krajuje razminiranje 17 kmduge {umske prometnice{umarije Brinje, kojeobavlja zagreba~katvrtka Rumital. Tako }e senakon 1990. godine prviput mo}i pro}i 3.500 havelikom gospodarskomjedinicom Stajni~kaKapela Brinjska


mine


Foto:M.Mrkobrad


REPORTA@A - S PIROTEHNIÂRIMA NA MALOJ KAPELI

BBBBB ijela traka s oznakama“mine” preko {umske cesteozna~ila je kraj sigurnogkretanja. Sa strane kombi

hitne pomo}i, sanitetska potpora izapovjedno mjesto do kojeg moèsvatko, a dalje, bez posebnogodobrenja, nitko. Do~ekuju nassestra Biba, lije~nik Ahmad i voza~Tomo.

– Sad }e {ef! Mi smo ovdje istra‘a i potpora, obvezni dio svakeekipa razminira~a. Uvijek je najboljekad nemamo posla – to zna~i dasve te~e po planu i nema problema– na brzinu referira Biba, i nudinam kavu. Ahmad je Palestinac, “izdr‘ave koje nema”, veli. Studirao jeu Zagrebu s jo{ dva brata. Nakonzavr{etka studija medicine (“Svi sunekad i{li u Zagreb na medicinu, au Beograd na gra|evinu”!), ostao jeu Zagrebu jer se o‘enio, dobiodjecu. A ona ve‘u, ka‘e.

Nalazimo se na Maloj Kapeli, napodru~ju {umarije Brinje, napo~etku 16,7 km duge {umskeprometnice koja otvara ovaj dio{umarije i dalje se ve‘e na drugeceste.

– Deset godina njome nitko nijeprolazio jer je tijekom okupacijebila minirana, tako je cijela gospo-darska jedinica Stajni~ka KapelaBrinjska bila izvan pogona – govoriupravitelj brinjske {umarije IvicaVu~eti}. I njega zanima kad }e bitigotovo i ho}e li se prije prvihsnjegova jo{ ne{to mo}i napraviti.Jer kad se ovdje zabijeli, s poslomje gotovo.

Ako vrijeme poslu‘i, s razmini-ranjem smo gotovi do kraja listopa-da, uvjeren je voditelj radili{ta \uroMesi} koji se upravo vratio s trase.Svi pogledavaju u nebo s kojeg seizme|u ki{nih oblaka probija ipokoja sun~eva zraka. Njihovastru~na prognoza je dobra. Uosta-lom, za kraj listopada ovo jevrijeme kakvo se samo mo‘epo‘eljeti.

Obilazimo trasu, zapravo po-sljednje kilometre na kojima se jo{radi. U grupama po dvoje ilipojedina~no, udaljeni jedni oddrugih 20–30 metara, u punojza{titnoj opremi s kacigama naglavama pirotehni~ari polako,pa‘ljivo i koncentrirano ispitujusvaki pedalj terena.

U svakom trenutku koncentriran – Kre{imir Mato{

Ovdje nema ‘urbe i danas mora{ ovo, sutra ono,obja{njava Mesi}. Nema improvizacije, nemaopra{tanja pogre{ke. Pirotehi~ar mo‘e do}i i re}i dadanas ne mo‘e raditi, da se ne osje}a dobro. I nitko gana to ne mo‘e natjerati. Nema norme za kojom se morajuriti, u klasi~nom smislu. Dakako, posao se uodre|enom roku mora zavr{iti, situacija je takva damoramo raditi {to vi{e.

– Ovdje nema ‘urbe i danasmora{ ovo, sutra ono obja{njavagosp. Mesi}, nema improvizacije,nema opra{tanja pogre{ke.Pirotehi~ar mo‘e re}i da danas nemo‘e raditi, da se ne osje}a dobro,i nitko ga na to ne mo‘e natjerati.Nema norme za kojom se morajuriti, u klasi~nom smislu. Dakako,posao se u odre|enom roku morazavr{iti, situacija je takva da mora-mo raditi {to vi{e. A kad se jednomnakon priprema krene, sve jepropisano i sve se zna. Pirotehni~ardobije raspored prema dnevnomplanu i odra|uje svoju dionicu,motornom pilom ~isti grane {to suskoro potpuno prekrile prometnicuili metaldetektorom pretra‘uje teren.Radi se pet sati na dan, pome|unarodnim standardima koji suprihva}eni i u Hrvatskoj. Toliko ljudimogu biti stoposto koncentrirani.Svaki pirotehni~ar svoju trasuobilje‘ava zastavicama. Crveneozna~avaju prostor na kome radi,bijele podru~je koje je pregledano,a plave signaliziraju opasnost da jeprona|ena mina!

Na sre}u, dosad nismo prona{linijednu minu, ka‘e Mesi}. Nomnogo smo puta kopali jer metal-detektor reagira na metal u zemlji,a na pojedinim mjestima prona|enomnogo sredstava za detonaciju,~ahura i streljiva na kojima je o~itobila vojska. Prometnica je zaga|enaotpacima na koje detektor reagira.Recimo reagira i na staniol!

Osim same ceste ~isti se i trimetra terena s jedne i druge strane.

Posao u brinjskoj {umariji preuze-la je relativno nova tvrtka na tr‘i{tu,“Rumital” iz Zagreba. Od 15zaposlenih, od kojih 10pirotehni~ara (trojica se {koluju),gotovo nitko nije nov u poslu.Skupljeni iz svih krajeva, Karlovca,Po‘ege, Vara‘dina, Osijeka, Zagre-ba, radili su ranije po drugimtvrtkama koje su se bavile timposlom. Richard Jovan iz Vara‘dina,premda 33-godi{njak ve} je iskusanpirotehni~ar. Razminiranjem se bavi6 godina (radio je i u Mungosima) ika‘e:

– Imao sam sre}u i dosad nisamimao nikakvih problema. Ovo jeposao u kome ni na trenutak nesmijete dozvoliti da vam misliodlutaju negdje drugdje. Nemaopu{tanja i sanjarenja.

Pirotehni~ari su na Kapeli ve} trimjeseca. Prvih dana radili su i udvije smjene, kada im je pomagao istroj koji je pro{ao trasom ipirotehni~arima olak{ao posao, adakako i ubrzao.

Zavr{etak posla jedva ~eka iupravitelj {umarije Brinje IvicaVu~eti}, jer se tu nije radilo od1990., a rije~ je o gospodarskojjedinici od 3.500 ha s godi{njimetatom od 10.000 kubika, uglav-nom bukve.

I dok {umari ~ekaju po~etakradova, Mesi} razmi{lja o stroju kojibi im i te kako dobro do{ao iubrzao posao.

Po~ela je ki{a. Dobro je i to,samo da ne po~ne snijeg...

Ovdje se gre{ke ne opra{tajuNa Maloj Kapeli pri krajuje razminiranje 17 kmduge {umske prometnice{umarije Brinje, kojeobavlja zagreba~katvrtka Rumital. Tako }e senakon 1990. godine prviput mo}i pro}i 3.500 havelikom gospodarskomjedinicom Stajni~kaKapela Brinjska

Metaldetektor je ne{to signalizirao – Richard Jovan

Mine...

Mala Kapela

Kr~enje granja uz cestu – Igor âle{ i Zdravko [tajduhar

Boris Bera~ i Ivica Gancberger

Na zapovjednom mjestu, poslovo|a \uro Mesi}(drugi s lijeva) sa sanitetom, Ahmadom, Bibom i Tomom

Na Maloj Kapeli pri krajuje razminiranje 17 kmduge {umske prometnice{umarije Brinje, kojeobavlja zagreba~katvrtka Rumital. Tako }e senakon 1990. godine prviput mo}i pro}i 3.500 havelikom gospodarskomjedinicom Stajni~kaKapela Brinjska


Foto:A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:Antun-Zlatko

Lon~ari}

ilok – ju~er i danas

[UMARIJA ILOK BAVI SE IVINOGRADARSTVOM I PODRUMARSTVOM

Unato~ tijekom rata uni{tenimvinogradima, najmanja {umarija uHrvatskim {umama Ilok, poku{avaobnoviti stoljetnu tradicijuproizvodnje kvalitetnih vina. No zato ne}e biti dovoljne samo ‘eljenego i pomo} i poticaji sa strane

[[[[[umarija Ilok nalazi se na najisto~nijem dijelu Hrvatske, sajedva 1818 hektara {umskih povr{ina, od kojih je obraslosamo 1561 ha. Stoga i godi{nji etat od oko 9 000 m3 nepredstavlja neku ve}u i opse‘niju {umarsku proizvodnju za

dvadesetak {umarskih radnika, odnosno ukupno 34 zaposlenadjelatnika. No, ova je {umarija prepoznatljiva i po jednoj drugojdjelatnosti – vinogradarstvu i dobrim ilo~kim vinima.

– Sa zapadnih obronaka Fru{ke gore ve} stolje}ima na mnogeeuropske dvorove odlazi jedno od najboljih hrvatskih vina – ilo~kitraminac, isti~e upravitelj {umarije dipl. ing. @arko Lon~ar.

Na‘alost, posljednjih {est godina, otkako je mirnom reintegra-cijom Podunavlja {umarija u{la u sastav Hrvatskih {uma, razru{enigospodarski objekti i uni{teni nasadi nekada kvalitetnih vinograda(na ~ak 84 hektara), sporo se obnavljaju. Ovogodi{nja berbagro‘|a na deset hektara koliko je dostupno za obradu, trajala jetek petnaestak dana. Unato~ prekidima zbog ki{e, ubrano je ne{tovi{e od 93,5 tona gro‘|a, uglavnom gra{evine. Na{e najkvalitetnijegro‘|e – traminac, kojeg smo imali na vi{e od dva hektara, iakonam je dostupno za obradu, tijekom Domovinskog rata je posveuni{teno pa nije ekonomski opravdana proizvodnja i taj bi vino-grad trebalo hitno obnoviti, kazuje upravitelj Lon~ar. S obzirom nato da je vi{e od 70 hektara na{ih nasada jo{ uvijek na miniranomterenu, svih tih ratnih godina loze su toliko obrasle u korov da seuop}e ne prepoznaju i ne}e se mo}i obnoviti. Dolazi u pitanjecjelokupna vinogradarska i vinarska proizvodnja po kojoj smonekada bili prepoznatljivi u Hrvatskoj, pa ~ak i u Europi, podsje}aLon~ar koji je i do rata radio u toj {umariji. On ka‘e:

– Prije rata smo ostvarivali ~ak 45–50 posto prihoda od vinogra-darstva, od lovstva daljnjih 12–15 posto, a ostalo je bila {umska

Od ukupno 84 ha vinograda, danas je dostupno svega deset za proizvodnju kvalitetnih ilo~kih vina

proizvodnja. Na{e lovno _ {umsko gospodarstvo Pajzo{ bilo jeosobito poznato u lova~kim krugovima Europe po vrijednim trofej-nim jelenima lopatarima. Lova~ka ku}a dvorac, kao i podrum grofaEltza, bili su u samom vrhu lovno-turisti~ke ponude Hrvatske ibiv{e dr‘ave. Na‘alost, neposredno pred povla~enjem neprija-teljskih hordi sve je dignuto u zrak i uni{teno, a zbog miniranostiterena ne mo‘emo ni danas ulaziti u na{e vinograde.Da budemiskren, ne znam ni kada }emo mo}i obnoviti na{e vinogradarstvosa tradicijom jo{ od prije dva-tri stolje}a.

Iskoristiti poticaje i obnovitiproizvodnju

Najbolju poslijeratnu berbu [umarija je imala 2000. godine kadaje ubrano vi{e od 11 vagona gro‘|a, a ove jeseni zbog ki{nih danau kolovozu, urod je smanjen i ne{to je lo{ije kvalitete. Budu}i da

Gra{evina, berba 2002. – urod je slabiji zbog ve}ihkoli~ina ki{e

U berbi su Ilo~anima pomogli i radnici {uma-rije Mikanovci

Nekada lijepa {umarska ku}a usred vinograda

Vi{e od 70 ha nasada kvalitetnih sorti, danas su posvezarasli u korov

Povratniku svoj Ilokje i Antun

Janji}, otacbrojne

obitelji,koji ve}

godinamanjeguje

ilo~kevinograde

{umarija vi{e nema svojih podru-mskih kapaciteta, sav urodgro‘|a predan je svakodnevnoilo~koj vinariji. Zahvaljuju}i vi{e-godi{njim prijateljskim odnosimas vinarijom, sve poslove uproizvodnji vina obavljaju djelat-nici vinarije, gdje se i nalaziuskladi{teno vino. Prema potrebii realizaciji, [umarija puni odre-|ene koli~ine vina u posebne

boce sa {umarskom etiketom, kako bi mogla iza}i na hrvatskotr‘i{te samostalno, sve dok jednog dana ne obnovi svoje podru-marstvo. Osim gra{evine, hrvatskom tr‘i{tu [umarija nudi i fran-kovku, rajnski rizling, bijeli pinot, chardonnay pa i traminac.

– Mogu}nost obnove vinograda danas imamo zahvaljuju}i po-ticajima za vinogradarstvo od strane Ministarstva poljoprivrede i{umarstva, podsje}a Lon~ar. Samo to valja iskoristiti. Istina, kakosmo mi {umari brzi u svemu, mnogo toga prolazi mimo nas, pa tekkasnije postajemo svjesni {to smo sve propustili. Vjerujem da sesada ponovno nalazimo na po~etku jedne proizvodnje, od kojesmo nekada dobro ‘ivjeli. Na{e podru~je sa specifi~nim podne-bljem i prekrasnim padinama Fru{ke gore na na{im vinorodnimnasadima davalo je i vi{e od 100 vagona gro‘|a godi{nje, 60.000litara vrlo kvaltetnog vina i 3000 litara nekada prepoznatljivogpajzo{kog vinjaka. Velik dio tih pi}a i jelenskog mesa iz lovi{taplasirali smo u na{e turisti~ke objekte. Zato vjerujem kako je opetdo{lo vrijeme da nastavimo tamo gdje smo nekada stali.

Ovo podru~je na padinama Fru{kegore i specifi~nim podnebljemnekad je davalo i vi{e od 100vagona gro‘|a godi{nje, 60.000litara vrlo kvalitetnog vina i 3000litara nekada prepoznatljivogpajzo{kog vinjaka. Velik dio tihpi}a i jelenskog mesa iz lovi{ta bioje plasiran u vlastite turisti~keobjekte.

Prije rata {umarija Ilok ostvarivala je ~ak 45 – 50 %prihoda od vinogradarstva, daljnjih 12–15 % odlovstva, a ostalo je bila {umska proizvodnja.Lovno-{umsko gospodarstvo Pajzo{ bilo je osobitopoznato u lova~kim krugovima Europe povrijednim trofejnim jelenima lopatarima.


Foto:A. Z.

Lon~ari}

Pi{e:Antun-Zlatko

Lon~ari}

ilok – ju~er i danas

[UMARIJA ILOK BAVI SE IVINOGRADARSTVOM I PODRUMARSTVOM

Unato~ tijekom rata uni{tenimvinogradima, najmanja {umarija uHrvatskim {umama Ilok, poku{avaobnoviti stoljetnu tradicijuproizvodnje kvalitetnih vina. No zato ne}e biti dovoljne samo ‘eljenego i pomo} i poticaji sa strane

[[[[[umarija Ilok nalazi se na najisto~nijem dijelu Hrvatske, sajedva 1818 hektara {umskih povr{ina, od kojih je obraslosamo 1561 ha. Stoga i godi{nji etat od oko 9 000 m3 nepredstavlja neku ve}u i opse‘niju {umarsku proizvodnju za

dvadesetak {umarskih radnika, odnosno ukupno 34 zaposlenadjelatnika. No, ova je {umarija prepoznatljiva i po jednoj drugojdjelatnosti – vinogradarstvu i dobrim ilo~kim vinima.

– Sa zapadnih obronaka Fru{ke gore ve} stolje}ima na mnogeeuropske dvorove odlazi jedno od najboljih hrvatskih vina – ilo~kitraminac, isti~e upravitelj {umarije dipl. ing. @arko Lon~ar.

Na‘alost, posljednjih {est godina, otkako je mirnom reintegra-cijom Podunavlja {umarija u{la u sastav Hrvatskih {uma, razru{enigospodarski objekti i uni{teni nasadi nekada kvalitetnih vinograda(na ~ak 84 hektara), sporo se obnavljaju. Ovogodi{nja berbagro‘|a na deset hektara koliko je dostupno za obradu, trajala jetek petnaestak dana. Unato~ prekidima zbog ki{e, ubrano je ne{tovi{e od 93,5 tona gro‘|a, uglavnom gra{evine. Na{e najkvalitetnijegro‘|e – traminac, kojeg smo imali na vi{e od dva hektara, iakonam je dostupno za obradu, tijekom Domovinskog rata je posveuni{teno pa nije ekonomski opravdana proizvodnja i taj bi vino-grad trebalo hitno obnoviti, kazuje upravitelj Lon~ar. S obzirom nato da je vi{e od 70 hektara na{ih nasada jo{ uvijek na miniranomterenu, svih tih ratnih godina loze su toliko obrasle u korov da seuop}e ne prepoznaju i ne}e se mo}i obnoviti. Dolazi u pitanjecjelokupna vinogradarska i vinarska proizvodnja po kojoj smonekada bili prepoznatljivi u Hrvatskoj, pa ~ak i u Europi, podsje}aLon~ar koji je i do rata radio u toj {umariji. On ka‘e:

– Prije rata smo ostvarivali ~ak 45–50 posto prihoda od vinogra-darstva, od lovstva daljnjih 12–15 posto, a ostalo je bila {umska

Od ukupno 84 ha vinograda, danas je dostupno svega deset za proizvodnju kvalitetnih ilo~kih vina

proizvodnja. Na{e lovno _ {umsko gospodarstvo Pajzo{ bilo jeosobito poznato u lova~kim krugovima Europe po vrijednim trofej-nim jelenima lopatarima. Lova~ka ku}a dvorac, kao i podrum grofaEltza, bili su u samom vrhu lovno-turisti~ke ponude Hrvatske ibiv{e dr‘ave. Na‘alost, neposredno pred povla~enjem neprija-teljskih hordi sve je dignuto u zrak i uni{teno, a zbog miniranostiterena ne mo‘emo ni danas ulaziti u na{e vinograde.Da budemiskren, ne znam ni kada }emo mo}i obnoviti na{e vinogradarstvosa tradicijom jo{ od prije dva-tri stolje}a.

Iskoristiti poticaje i obnovitiproizvodnju

Najbolju poslijeratnu berbu [umarija je imala 2000. godine kadaje ubrano vi{e od 11 vagona gro‘|a, a ove jeseni zbog ki{nih danau kolovozu, urod je smanjen i ne{to je lo{ije kvalitete. Budu}i da

Gra{evina, berba 2002. – urod je slabiji zbog ve}ihkoli~ina ki{e

U berbi su Ilo~anima pomogli i radnici {uma-rije Mikanovci

Nekada lijepa {umarska ku}a usred vinograda

Vi{e od 70 ha nasada kvalitetnih sorti, danas su posvezarasli u korov

Povratniku svoj Ilokje i Antun

Janji}, otacbrojne

obitelji,koji ve}

godinamanjeguje

ilo~kevinograde

{umarija vi{e nema svojih podru-mskih kapaciteta, sav urodgro‘|a predan je svakodnevnoilo~koj vinariji. Zahvaljuju}i vi{e-godi{njim prijateljskim odnosimas vinarijom, sve poslove uproizvodnji vina obavljaju djelat-nici vinarije, gdje se i nalaziuskladi{teno vino. Prema potrebii realizaciji, [umarija puni odre-|ene koli~ine vina u posebne

boce sa {umarskom etiketom, kako bi mogla iza}i na hrvatskotr‘i{te samostalno, sve dok jednog dana ne obnovi svoje podru-marstvo. Osim gra{evine, hrvatskom tr‘i{tu [umarija nudi i fran-kovku, rajnski rizling, bijeli pinot, chardonnay pa i traminac.

– Mogu}nost obnove vinograda danas imamo zahvaljuju}i po-ticajima za vinogradarstvo od strane Ministarstva poljoprivrede i{umarstva, podsje}a Lon~ar. Samo to valja iskoristiti. Istina, kakosmo mi {umari brzi u svemu, mnogo toga prolazi mimo nas, pa tekkasnije postajemo svjesni {to smo sve propustili. Vjerujem da sesada ponovno nalazimo na po~etku jedne proizvodnje, od kojesmo nekada dobro ‘ivjeli. Na{e podru~je sa specifi~nim podne-bljem i prekrasnim padinama Fru{ke gore na na{im vinorodnimnasadima davalo je i vi{e od 100 vagona gro‘|a godi{nje, 60.000litara vrlo kvaltetnog vina i 3000 litara nekada prepoznatljivogpajzo{kog vinjaka. Velik dio tih pi}a i jelenskog mesa iz lovi{taplasirali smo u na{e turisti~ke objekte. Zato vjerujem kako je opetdo{lo vrijeme da nastavimo tamo gdje smo nekada stali.

Ovo podru~je na padinama Fru{kegore i specifi~nim podnebljemnekad je davalo i vi{e od 100vagona gro‘|a godi{nje, 60.000litara vrlo kvalitetnog vina i 3000litara nekada prepoznatljivogpajzo{kog vinjaka. Velik dio tihpi}a i jelenskog mesa iz lovi{ta bioje plasiran u vlastite turisti~keobjekte.

Prije rata {umarija Ilok ostvarivala je ~ak 45 – 50 %prihoda od vinogradarstva, daljnjih 12–15 % odlovstva, a ostalo je bila {umska proizvodnja.Lovno-{umsko gospodarstvo Pajzo{ bilo je osobitopoznato u lova~kim krugovima Europe povrijednim trofejnim jelenima lopatarima.


Foto:Arhiva

Pi{e:Ivica

Tomi}

OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@)

Borovi (Pinus)Poznato je oko 94vrsta borova,prete‘ito uumjerenimpodru~jima i uplaninskimpredjelima tropskihpodru~ja,rasprostranjenih nasjevernoj polutki, odpolarnoga kruga doGvatemale,Sjeverne Afrike iIndonezije, gdje naSumatri samo jednavrsta (P. merkusii)prelazi ekvator

BBBBBorovi su zimzeleno, jednodom-no, smolavo drve}e, rijetkokao grmlje. Grane su im upr{ljenima, pupovi su uglav-

nom smolavi te pokriveni mnogobroj-nim ljuskama, poredani poput crijepana krovu. Izbojci su dugi i kratki, akratki su vrlo reducirani. Li{}e jedvojako jer je primarno na dugimizbojcima, naj~e{}e ljuskasto, a sekun-darno igli~asto (rje|e usko lancetasto),smje{teno na kratkim izbojcima u~uperku (obi~no 2–5, a rijetko 1 ili 6–8 zajedno). Obavijeno je na osnovijednim rukavcem, sastavljenim od vi{eljusaka. Na popre~nom presjeku iglicesu trobridne ili poluokrugle, rub iglicaje fino napiljen. Vrste rodova u podro-du Haploxilon imaju u iglici jednu ‘ilu,a u podrodu Diploxilon nalaze sedvije ‘ile. Obi~no dvije ili vi{e smole-nica smje{tene su uz hipodermu ilimedijalno. Pri dnu ovogodi{njeg izboj-ka u pazu{cu iglica pojavljuju se mu{kicvjetovi u resastim cvatovima, ‘ute,naran~aste ili crvene boje. Sastavljenisu od mnogo spiralno poredanih lju-saka, u svakoj po dvije polenovnice.@enski su cvjetovi u ~e{erastom cvatusmje{teni pojedina~no ili vi{e njih za-jedno, postrano ili pri vrhu ovogodi{-njeg izbojka. ê{erasti cvat ima spiral-no poredane plodne ljuske, a iznadsvake se nalazi mala pokrovna ljuska(priperak). Jajoliki, valjkasti ili okrugla-sti, simetri~ni ili kosi ~e{eri dozrijevajuu drugoj, a rijetko u tre}oj godini. Sa-stavljeni su od mno{tva spiralno pore-danih debelih, drvenastih ~e{ernih lju-saka. Vanjsku, odebljalu stranu ljuske~ini {titi} ili apofiza, znakovitog oblika,s jednom grbicom na kojoj mo‘e bitii jedan {iljak. Na plodnoj su ljuski podvije, uglavnom okriljene sjemenke, akrilce obuhva}a sjemenku poput kli-je{ta. Sjeme klije s 4–15 supaka, kojesu ~itava ruba i prete‘ito savinute pre-ma gore.

Peteroigli~avi boroviPodrod Haploxilon karakteristi~an

je po tome {to se u srednjem dijeluiglice nalazi samo jedna ‘ila, a igli~nirukavac redovito otpada. U ovaj po-drod pripadaju peteroigli~avi borovi, s~e{ernom ljuskom prema vrhu pro{ire-nom u spljo{ten {titi}, s grbicom nakrajnjem vrhu ljuske.

Limba (Pinus cembra) je do 25 mvisoko drvo, koje raste na podru~juAlpa (1500–2000 m) i Karpata (1300–1600 m). U Sloveniji ga nalazimo na

uskom podru~ju Julijskih Alpa. Osim usastojinama, kao jedna od pionirskihvrsta za subalpsku zonu, dolazi i poje-dina~no iznad {umske granice sve do2750 m. U mladosti je kora debla si-vozelena i glatka, a u kasnijoj dobisme|a i ispucana. Stablo je granatodo zemlje, a smolasti pupovi dugi suoko 1 cm. Tvrde, ravne, tamnozelenei do 8 cm duge iglice, fino napiljenaruba, stoje u gustim ~upercima. Jajoliki~e{eri dugi su do 8 cm, debeli 5 cm,dozrijevaju u prolje}e tre}e godine iraspadaju se. Do 12 mm dugo sjemenema krila, jestive je jezgre, a klije udrugoj godini. Blisko srodna vrsta jesibirska limba (P. sibirica). Bujnijega jerasta, ve}e visine i debljine stabla, igli-ce su joj deblje, kra}e i tamnije, ~e{erikrupniji, sjeme ve}e, a sjemena ljuskaje tanja nego kod prave limbe.

Ameri~ki borovac, Vajmutov bor(Pinus strobus) je drvo isto~noga dijelaSjeverne Amerike, prostire se do 1500m i raste naj~e{}e u mje{ovitim sa-stojinama. U Europu je unesen po-~etkom 18. stolje}a, a zbog brzogarasta uzgaja se u {umskim kulturama,dekorativan je i vrlo cijenjen u hor-tikulturi. U nas se najvi{e uzgaja uparkovnim nasadima. Stablo je pre-te‘ito 25–30 m visoko, no katkada senai|e na stare primjerke visoke i do50 m. Deblo mu je ravno, drvo meka-no i krhko, a kora debla dugo je vre-

mena glatka. Stoga ameri~ki borovacu susjednoj Sloveniji zovu “glatki bor”.Grane su ponajvi{e vodoravne, izbojcizelenkasti, a tanke, mekane i plavoze-lene iglice duge su 6–10 cm. ê{eri(8–15 cm) vise na kraju grana na stap-ci dugoj 2,5 cm, dozrijevaju u jesendruge godine, a otpadaju ~itavi. Raz-mjerno uske plodne ljuske su ko‘aste,glatke, s tupom grbicom na {titi}u.Nejednoli~no obojeno, oko 5 mm du-go sjeme, klije uglavnom s 8–10 supa-ka.

Balkanski borovac, molika, mura(Pinus peuce) je do 25 m visoko drvo,tercijarni je relikt i endem Balkanskogapoluotoka, a dolazi u planinama Ma-kedonije, Bugarske, Albanije i CrneGore. Pojedina~no ili u zajednici sasmrekom, jelom i obi~nim borom po-javljuje se u pojasu od 750–2200 m,prete‘ito na silikatnim tlima. Deblomolike obi~no se grana do zemlje,pupovi su dugi oko 1 cm i smolasti,

izbojci su odeblji i zeleni, a podostatvrde i uz gran~icu priklonjene igliceduge su do 10 cm. ê{eri vise na krat-koj stapci, dugi su 8–15 cm, a ‘u}kas-tosme|e plodne ljuske uzdu‘no suisprugane i {iroko zaobljene. Sivo i do8 mm dugo sjeme klije u drugoj godi-ni.

Himalajski borovac (Pinus walli-chiana; P. excelsa; P. griffithii) raspro-stranjen je od jugoistoka Himalaja doAfganistana, zatim u Burmi i u Yunna-nu. Na Himalajskom masivu raste od2000–2800 m. Gornja visinska grani-ca ovoga bora je 3500 m, a donja1800 m nad morem. Stablo mu je do50 m visoko, a ~esto se uzgaja i una{im nasadima. Deblo s dugom glat-kom i sivom korom je uglavnom ne-pravilno a grana se do zemlje. Duga~-ke grane su gotovo vodoravne, a pla-vkasto-zelene iglice duge su 12–20cm. Valja istaknuti da su mlade igliceuspravne, a starije vise. @u}kasti ismolasti, oko 15–25 cm dugi i 4–7 cmdebeli ~e{eri vise na 3–5 cm dugomdr{ku, a plodne ljuske zaobljena su vr-ha. Plosnato, sivkasto i mrljavo sjemedugo je 10 mm.

U zapadnom dijelu Sjeverne Ame-rike dolazi nekoliko peteroigli~avihborova. Bijeli bor Stjenovitih planinaili vitki bor (Pinus flexilis) naraste od10 do 25 m, a u promjeru 30–100cm. Tvori velik areal, a znakovit je po‘ilavim i velikim izbojcima. Iglice sumu duge do 7,5 cm , a ~e{eri od 7 do15 cm. Zrelost stabala je izme|u 200i 300 godina, no poznati su i znatnostariji primjerci.

[e}erni ili golemi bor (Pinus lam-bertiana) najve}i je bor me|u ame-ri~kim borovima. Kao planinsko drvo(1000–2500 m) dosegne visinu i do100 m te promjer do 1 m. Grane sumu vodoravne ili vise, a pupovi smola-sti. Ima do 10 cm duge i usukane igli-ce, ~e{ere 30–50 cm duge i 8–11 cmdebele, a smje{teni su na oko 9 cmdugoj stapci. Dozrijevaju u tre}oj go-dini. Crno i jestivo sjeme dugo je oko1,5 cm. Valja napomenuti kako iz na-gorenih stabala {e}ernoga bora curismola slatkasta okusa (otuda i naziv),koja se upotrebljava kao lijek. Raspro-stranjen je od zapadnoga dijela dr‘a-ve Oregon sve do Baja Kalifornije uMeksiku.

Zapadnoameri~ki bijeli bor (Pinusmonticola) zna~ajno je planinsko drvoameri~koga Zapada, koje naraste i do60 m, a postigne debljinu ve}u odjednoga metra. Kora je ~ak i u starijihstabala tanka. Stabla dostignu starostizme|u 200 i 350, a katkad i 400godina. Ima smolaste pupove, oko 10cm duge, tvrde i nagusto smje{teneiglice te oko 10–15 cm duge ~e{ere, sko‘astim plodnim ljuskama. Tamnomrljavo sjeme dugo je 6 mm, a klije sa6–8 supaka.

Limba (Pinus cembra)

Himalajski borovac(P. Wallichiana; P. excelsa)

Molika (Pinus peuce)

Ameri~ki borovac (Pinus strobus)

Peteroigli~avi borovi

mala enciklopedija {umarstva


[e}erni bor (Pinus lambertiana)


Foto:Arhiva

Pi{e:Ivica

Tomi}

OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@)

Borovi (Pinus)Poznato je oko 94vrsta borova,prete‘ito uumjerenimpodru~jima i uplaninskimpredjelima tropskihpodru~ja,rasprostranjenih nasjevernoj polutki, odpolarnoga kruga doGvatemale,Sjeverne Afrike iIndonezije, gdje naSumatri samo jednavrsta (P. merkusii)prelazi ekvator

BBBBBorovi su zimzeleno, jednodom-no, smolavo drve}e, rijetkokao grmlje. Grane su im upr{ljenima, pupovi su uglav-

nom smolavi te pokriveni mnogobroj-nim ljuskama, poredani poput crijepana krovu. Izbojci su dugi i kratki, akratki su vrlo reducirani. Li{}e jedvojako jer je primarno na dugimizbojcima, naj~e{}e ljuskasto, a sekun-darno igli~asto (rje|e usko lancetasto),smje{teno na kratkim izbojcima u~uperku (obi~no 2–5, a rijetko 1 ili 6–8 zajedno). Obavijeno je na osnovijednim rukavcem, sastavljenim od vi{eljusaka. Na popre~nom presjeku iglicesu trobridne ili poluokrugle, rub iglicaje fino napiljen. Vrste rodova u podro-du Haploxilon imaju u iglici jednu ‘ilu,a u podrodu Diploxilon nalaze sedvije ‘ile. Obi~no dvije ili vi{e smole-nica smje{tene su uz hipodermu ilimedijalno. Pri dnu ovogodi{njeg izboj-ka u pazu{cu iglica pojavljuju se mu{kicvjetovi u resastim cvatovima, ‘ute,naran~aste ili crvene boje. Sastavljenisu od mnogo spiralno poredanih lju-saka, u svakoj po dvije polenovnice.@enski su cvjetovi u ~e{erastom cvatusmje{teni pojedina~no ili vi{e njih za-jedno, postrano ili pri vrhu ovogodi{-njeg izbojka. ê{erasti cvat ima spiral-no poredane plodne ljuske, a iznadsvake se nalazi mala pokrovna ljuska(priperak). Jajoliki, valjkasti ili okrugla-sti, simetri~ni ili kosi ~e{eri dozrijevajuu drugoj, a rijetko u tre}oj godini. Sa-stavljeni su od mno{tva spiralno pore-danih debelih, drvenastih ~e{ernih lju-saka. Vanjsku, odebljalu stranu ljuske~ini {titi} ili apofiza, znakovitog oblika,s jednom grbicom na kojoj mo‘e bitii jedan {iljak. Na plodnoj su ljuski podvije, uglavnom okriljene sjemenke, akrilce obuhva}a sjemenku poput kli-je{ta. Sjeme klije s 4–15 supaka, kojesu ~itava ruba i prete‘ito savinute pre-ma gore.

Peteroigli~avi boroviPodrod Haploxilon karakteristi~an

je po tome {to se u srednjem dijeluiglice nalazi samo jedna ‘ila, a igli~nirukavac redovito otpada. U ovaj po-drod pripadaju peteroigli~avi borovi, s~e{ernom ljuskom prema vrhu pro{ire-nom u spljo{ten {titi}, s grbicom nakrajnjem vrhu ljuske.

Limba (Pinus cembra) je do 25 mvisoko drvo, koje raste na podru~juAlpa (1500–2000 m) i Karpata (1300–1600 m). U Sloveniji ga nalazimo na

uskom podru~ju Julijskih Alpa. Osim usastojinama, kao jedna od pionirskihvrsta za subalpsku zonu, dolazi i poje-dina~no iznad {umske granice sve do2750 m. U mladosti je kora debla si-vozelena i glatka, a u kasnijoj dobisme|a i ispucana. Stablo je granatodo zemlje, a smolasti pupovi dugi suoko 1 cm. Tvrde, ravne, tamnozelenei do 8 cm duge iglice, fino napiljenaruba, stoje u gustim ~upercima. Jajoliki~e{eri dugi su do 8 cm, debeli 5 cm,dozrijevaju u prolje}e tre}e godine iraspadaju se. Do 12 mm dugo sjemenema krila, jestive je jezgre, a klije udrugoj godini. Blisko srodna vrsta jesibirska limba (P. sibirica). Bujnijega jerasta, ve}e visine i debljine stabla, igli-ce su joj deblje, kra}e i tamnije, ~e{erikrupniji, sjeme ve}e, a sjemena ljuskaje tanja nego kod prave limbe.

Ameri~ki borovac, Vajmutov bor(Pinus strobus) je drvo isto~noga dijelaSjeverne Amerike, prostire se do 1500m i raste naj~e{}e u mje{ovitim sa-stojinama. U Europu je unesen po-~etkom 18. stolje}a, a zbog brzogarasta uzgaja se u {umskim kulturama,dekorativan je i vrlo cijenjen u hor-tikulturi. U nas se najvi{e uzgaja uparkovnim nasadima. Stablo je pre-te‘ito 25–30 m visoko, no katkada senai|e na stare primjerke visoke i do50 m. Deblo mu je ravno, drvo meka-no i krhko, a kora debla dugo je vre-

mena glatka. Stoga ameri~ki borovacu susjednoj Sloveniji zovu “glatki bor”.Grane su ponajvi{e vodoravne, izbojcizelenkasti, a tanke, mekane i plavoze-lene iglice duge su 6–10 cm. ê{eri(8–15 cm) vise na kraju grana na stap-ci dugoj 2,5 cm, dozrijevaju u jesendruge godine, a otpadaju ~itavi. Raz-mjerno uske plodne ljuske su ko‘aste,glatke, s tupom grbicom na {titi}u.Nejednoli~no obojeno, oko 5 mm du-go sjeme, klije uglavnom s 8–10 supa-ka.

Balkanski borovac, molika, mura(Pinus peuce) je do 25 m visoko drvo,tercijarni je relikt i endem Balkanskogapoluotoka, a dolazi u planinama Ma-kedonije, Bugarske, Albanije i CrneGore. Pojedina~no ili u zajednici sasmrekom, jelom i obi~nim borom po-javljuje se u pojasu od 750–2200 m,prete‘ito na silikatnim tlima. Deblomolike obi~no se grana do zemlje,pupovi su dugi oko 1 cm i smolasti,

izbojci su odeblji i zeleni, a podostatvrde i uz gran~icu priklonjene igliceduge su do 10 cm. ê{eri vise na krat-koj stapci, dugi su 8–15 cm, a ‘u}kas-tosme|e plodne ljuske uzdu‘no suisprugane i {iroko zaobljene. Sivo i do8 mm dugo sjeme klije u drugoj godi-ni.

Himalajski borovac (Pinus walli-chiana; P. excelsa; P. griffithii) raspro-stranjen je od jugoistoka Himalaja doAfganistana, zatim u Burmi i u Yunna-nu. Na Himalajskom masivu raste od2000–2800 m. Gornja visinska grani-ca ovoga bora je 3500 m, a donja1800 m nad morem. Stablo mu je do50 m visoko, a ~esto se uzgaja i una{im nasadima. Deblo s dugom glat-kom i sivom korom je uglavnom ne-pravilno a grana se do zemlje. Duga~-ke grane su gotovo vodoravne, a pla-vkasto-zelene iglice duge su 12–20cm. Valja istaknuti da su mlade igliceuspravne, a starije vise. @u}kasti ismolasti, oko 15–25 cm dugi i 4–7 cmdebeli ~e{eri vise na 3–5 cm dugomdr{ku, a plodne ljuske zaobljena su vr-ha. Plosnato, sivkasto i mrljavo sjemedugo je 10 mm.

U zapadnom dijelu Sjeverne Ame-rike dolazi nekoliko peteroigli~avihborova. Bijeli bor Stjenovitih planinaili vitki bor (Pinus flexilis) naraste od10 do 25 m, a u promjeru 30–100cm. Tvori velik areal, a znakovit je po‘ilavim i velikim izbojcima. Iglice sumu duge do 7,5 cm , a ~e{eri od 7 do15 cm. Zrelost stabala je izme|u 200i 300 godina, no poznati su i znatnostariji primjerci.

[e}erni ili golemi bor (Pinus lam-bertiana) najve}i je bor me|u ame-ri~kim borovima. Kao planinsko drvo(1000–2500 m) dosegne visinu i do100 m te promjer do 1 m. Grane sumu vodoravne ili vise, a pupovi smola-sti. Ima do 10 cm duge i usukane igli-ce, ~e{ere 30–50 cm duge i 8–11 cmdebele, a smje{teni su na oko 9 cmdugoj stapci. Dozrijevaju u tre}oj go-dini. Crno i jestivo sjeme dugo je oko1,5 cm. Valja napomenuti kako iz na-gorenih stabala {e}ernoga bora curismola slatkasta okusa (otuda i naziv),koja se upotrebljava kao lijek. Raspro-stranjen je od zapadnoga dijela dr‘a-ve Oregon sve do Baja Kalifornije uMeksiku.

Zapadnoameri~ki bijeli bor (Pinusmonticola) zna~ajno je planinsko drvoameri~koga Zapada, koje naraste i do60 m, a postigne debljinu ve}u odjednoga metra. Kora je ~ak i u starijihstabala tanka. Stabla dostignu starostizme|u 200 i 350, a katkad i 400godina. Ima smolaste pupove, oko 10cm duge, tvrde i nagusto smje{teneiglice te oko 10–15 cm duge ~e{ere, sko‘astim plodnim ljuskama. Tamnomrljavo sjeme dugo je 6 mm, a klije sa6–8 supaka.

Limba (Pinus cembra)

Himalajski borovac(P. Wallichiana; P. excelsa)

Molika (Pinus peuce)

Ameri~ki borovac (Pinus strobus)


mala enciklopedija {umarstva


[e}erni bor (Pinus lambertiana)


Tratin~ica (Bellis perennis L.)

Tratin~ica je ~udesna biljka ~ija su medicinska ihranjiva svojstva bila poznata jo{ u srednjemvijeku. U nordijskoj mitologiji bila jeposve}ena bo‘ici prolje}a Oster, a pripisivanasu joj zna~ajna ljekovita svojstva. U 18. stolje}usustavno je uni{tavana, jer se smatralo daizaziva poba~aje, {to se pokazalo neto~nim

OOOOOva je ljekovita biljka poznata podrugim nazivima kao krasuljak,katarin~ica, iskrica, bjelka, krsni-

ca, behar, drnica. Vrlo je raspro-stranjena, raste po livadama, travnjaci-ma, ~istinama, uz puteve, sve do2.400 metara nadmorske visine. Uraznim oblicima, ali s ve}im crvenimcvjetovima, uzgaja se i kao ukrasnabiljka po na{im vrtovima.

Cvate tijekom cijele godine (odo‘ujka do listopada), a za lijepa vre-mena i do mjeseca studenog. Ime jedobila po latinskoj rije~i bellis, {tozna~i lijep.

Ima 4–15 cm visoke stapke, u sredi-ni ‘ute a na rubovima bijele ili cr-venkasto-bijele cvjetne glavice, {irokeod 15 do 30 mm. Ima duguljaste dla-kave listi}e, lopati~asta ili jajasta ob-lika, s jednom provodnom ‘ilom usredini. Listi}i slo‘eni u dva reda po-stepeno se suzuju u peteljku te zajed-no stvaraju prizemnu rozetu.

Mladi listovi mogu se jesti sirovi iliprokuhani gotovo cijele godine. UNjema~koj je cijenjena salata odtratin~ice isto kao i salata od matovil-ca, ali uz napomenu da se za salatuuglavnom koristi mlado i nje‘no li{}e.Salata je ukusnija ako odstoji za~i-njena barem jedan sat. Dobra je kadse pomije{a sa salatom od krumpira ilirazli~itog divljeg povr}a. Kao posebnozdravo jelo preporu~uju se usitnjenilistovi pomije{ani sa svje‘im kravljimsirom. Ta smjesa sastavni je dioproljetnih kura za ~i{}enje krvi. Listovitratin~ice jedu se i u obliku mije{anihvariva, ili se stavljaju u juhe. U mladimlistovima ima oko 20 do 40 posto mgvitamina C i oko 4 posto mg karotina.

U Njema~koj se ubiru tvrdi i zelenicvjetni pupoljci koji se mariniraju ikoriste kao za~in umjesto kapara.Otvoreni cvjetovi tratin~ice jestivi su,a mogu poslu‘iti i za dekoriranje raz-nih jela. Listovi sa cvjetovima koristese za ~aj. U [panjolskoj i Italiji ko-rijenje ove biljke koristilo se za jelo.

Ta mala krhka biljka ima mnogoljekovitih i djelotvornih tvari koje po-voljno djeluju na na{e zdravlje. Kori-sna je za rane, kod ka{lja, ~isti krv,ubla‘uje gr~eve i bolove, kod bolestibubrega i jetre. Izvrsno je sredstvo zalije~enje plu}nih bolesti.

âj od tratin~ice:Tri ~ajne ‘li~ice cvijeta preliju se

jednom {alicom vode, i dnevna doza~aja uzima se po gutljaj tijekom dana.Na isti na~in pripravlja se i ~aj od ci-jele biljke. Poma‘e kod prehlada,oboljenja ‘eluca, crijevnih gr~eva, po-reme}aja u radu jetre.

Priprava sirupa:Cvjetove poparimo, ostavimo ih

preko no}i da odstoje, ujutro ihocijedimo, istisnemo i dodamo {e}er.Kuhamo dok ne nastane sirup. Uzi-maju se tri ~ajne ‘li~ice sirupa na dan.Sirup pro~i{}ava krv, smanjuje ka{alj igroznicu.

Sok od tratin~ice:Sok treba procijediti kroz ~isto lane-

no platno i odmah ga piti. Svaki danse cijedi svje‘ sok, koji ne smije du‘estajati. Neposredno prije pijenja sokuse mo‘e dodati meda ili vina. Uzimase po nekoliko velikih ‘lica dnevnodok se doza ne pove}a do 100 gramana dan, a onda se opet smanjuje dozavr{etka lije~enja. Koristimo ga zaja~anje organizma i za lije~enje slabo-krvnosti. Svje‘ sok biljke pomije{an smalo vinskog octa upotrebljava se zamasiranje mi{i}a koji su otvrdnuli us-lijed tjelesnih napora. Svje‘ sok pomi-je{an s medom dobar je lijek zalije~enje organa za disanje.

Mast za zglobove:Jednaka koli~ina listova tratin~ice i

listova crnog sljeza zgnje~i se i propr‘ina neslanom maslacu. Vru}a smjesase procijedi kroz krpu izravno u posu-du. Njome se trljaju bolni zglobovidva do tri puta dnevno.

Tratin~ica je ljekovita i onda ako sepripravlja kao varivo, i to u kombina-ciji s jo{ jednom divljom biljkom. Di-vlje povr}e najukusnije je ako se pri-pravlja kuhano na pari ili prelivenomaslinovim uljem ili maslacem. Listoviza pripremu variva usitnjavaju se na-kon kuhanja i posole.

Uz obi~nu tratin~icu jestive su idvije sli~ne mediteranske biljke. To su{umska tratin~ica (Bellis silvestris Cyr.)i jednogodi{nja tratin~ica (Bellis annuaL.) Listovi {umske tratin~ice imaju triprovodne ‘ile, a glavice su im razmjer-no {iroke (od 25 do 35 mm). Ta vrstaobi~no cvate u jesenjim mjesecima.Jednogodi{nja tratin~ica cvate uprolje}e, a cvjetne su joj glavice znat-no manje (10–15 mm).

Mlado li{}e tratin~ice

Tratin~ica divlja

Tratin~ica obi~naPPPPPovr{ina Slovenije iznosi

2.025.496 ha, {umom je pokri-veno 1.109.710 ha ili 55 posto,pa je to ~etvrta naj{umovitija

zemlja Europe. Slovenija je planinskadr‘ava, tre}ina povr{ine zemlje prosti-re se iznad 600 metara nadmorskevisine. [ume toj maloj zemlji gospo-darski zna~e mnogo, jer nema drugihprirodnih bogatstava. Zahvaljuju}izemljopisnom polo‘aju i razvedenomreljefu, na vrlo malom prostoru susre-}u se utjecaji sredozemne i alpskeklime, {to pogoduje prirodnoj razno-likosti i bogatstvu vegetacije.

Na podru~ju Slovenije prevlada-vaju bukove sastojine na 44 postopovr{ine, jelovo-bukove na 15 posto,11 posto povr{ine zauzimaju bukovo--hrastove sastojine, borove sastojinezauzimaju oko 12 posto povr{ine, aostale vrste oko 18 posto povr{ine.

Prirodno je rasprostranjena 71 vrstadrve}a, od ~ega deset vrsta crnogori-ce i 61 vrsta bjelogorice. GorovitostSlovenije, te{ka prohodnost kra{kogpodru~ja i nedostupnost dijela {uma,uzrokom su manjeg utjecaja ~ovjekana {umu nego li u ve}ini srednjoeu-ropskih zemalja. [ume su dobrosa~uvane kako po vrstama drve}atako i po debljinskoj i dobnoj strukturi.Unato~ tome, stvarno stanje omjerasmjesa zna~ajno odstupa od stanjakakvo bi trebalo biti. U 1997. omjersmjesa iznosio je 49 posto crnogoriceprema 51 posto bjelogorice, a norma-lan odnos smjesa trebao bi biti 20:80posto u korist bjelogorice.

U vrijeme prvih kolonizacija, {umese kr~e i pale u ravni~arskom i bre‘ulj-kastom dijelu zemlje, gdje se stvarazemlji{te za potrebe poljoprivredneproizvodnje. U prete‘no {umovitimpredjelima, zna~ajan utjecaj imala je

posljednja kolonizacija stanovni{tvaizme|u 12. i 15. stolje}a. Smreka jeuna{ana na podru~ja gdje je prije raslabjelogorica, najvi{e bukva (pa se takouz poja~ane sje~e i intenzivnu sadnjusmreke promijenio omjer smjesa u slo-venskim {umama). U drugoj polovini19. stolje}a bor postaje zna~ajna vrstana slovenskom kr{u, gdje su se, uzpo{umljavanje ogoljelih podru~ja, nataj na~in smanjivali sna‘ni udari bure.

Gospodarenje {umamaPovijest dono{enja zakona u {umar-

stvu Slovenije iznimno je duga. Prvipoznati zakon u {umarstvu te zemljeje Ortenbu{ki {umski red iz 1406.godine. Drugi zakon kojim je regulira-na potrajnost gospodarenja {umama iopskrba drvom bio je Terezijanski{umski red iz 1771. za pokrajinuKranjsku. Zakon o {umama donesen1953. godine propisuje izradu osnova

ljekovito bilje

Foto:Arhiva

Pi{e:VesnaPle{e

Foto:Podaci i slikekori{teni izpublikacije[ume i{umarstvoSlovenije

Pi{e:VesnaPle{e

slovenija

SLOVENSKO [UMARSTVO

[umom je pokriveno 55 postoteritorija zemlje, po ~emu je Slovenija~etvrta naj{umovitija zemlja Europe

[umom je pokriveno 55 postoteritorija zemlje, po ~emu je Slovenija~etvrta naj{umovitija zemlja Europeêtvrtaêtvrta

naj{umovitijazemlja Europe


Tratin~ica (Bellis perennis L.)

Tratin~ica je ~udesna biljka ~ija su medicinska ihranjiva svojstva bila poznata jo{ u srednjemvijeku. U nordijskoj mitologiji bila jeposve}ena bo‘ici prolje}a Oster, a pripisivanasu joj zna~ajna ljekovita svojstva. U 18. stolje}usustavno je uni{tavana, jer se smatralo daizaziva poba~aje, {to se pokazalo neto~nim

OOOOOva je ljekovita biljka poznata podrugim nazivima kao krasuljak,katarin~ica, iskrica, bjelka, krsni-

ca, behar, drnica. Vrlo je raspro-stranjena, raste po livadama, travnjaci-ma, ~istinama, uz puteve, sve do2.400 metara nadmorske visine. Uraznim oblicima, ali s ve}im crvenimcvjetovima, uzgaja se i kao ukrasnabiljka po na{im vrtovima.

Cvate tijekom cijele godine (odo‘ujka do listopada), a za lijepa vre-mena i do mjeseca studenog. Ime jedobila po latinskoj rije~i bellis, {tozna~i lijep.

Ima 4–15 cm visoke stapke, u sredi-ni ‘ute a na rubovima bijele ili cr-venkasto-bijele cvjetne glavice, {irokeod 15 do 30 mm. Ima duguljaste dla-kave listi}e, lopati~asta ili jajasta ob-lika, s jednom provodnom ‘ilom usredini. Listi}i slo‘eni u dva reda po-stepeno se suzuju u peteljku te zajed-no stvaraju prizemnu rozetu.

Mladi listovi mogu se jesti sirovi iliprokuhani gotovo cijele godine. UNjema~koj je cijenjena salata odtratin~ice isto kao i salata od matovil-ca, ali uz napomenu da se za salatuuglavnom koristi mlado i nje‘no li{}e.Salata je ukusnija ako odstoji za~i-njena barem jedan sat. Dobra je kadse pomije{a sa salatom od krumpira ilirazli~itog divljeg povr}a. Kao posebnozdravo jelo preporu~uju se usitnjenilistovi pomije{ani sa svje‘im kravljimsirom. Ta smjesa sastavni je dioproljetnih kura za ~i{}enje krvi. Listovitratin~ice jedu se i u obliku mije{anihvariva, ili se stavljaju u juhe. U mladimlistovima ima oko 20 do 40 posto mgvitamina C i oko 4 posto mg karotina.

U Njema~koj se ubiru tvrdi i zelenicvjetni pupoljci koji se mariniraju ikoriste kao za~in umjesto kapara.Otvoreni cvjetovi tratin~ice jestivi su,a mogu poslu‘iti i za dekoriranje raz-nih jela. Listovi sa cvjetovima koristese za ~aj. U [panjolskoj i Italiji ko-rijenje ove biljke koristilo se za jelo.

Ta mala krhka biljka ima mnogoljekovitih i djelotvornih tvari koje po-voljno djeluju na na{e zdravlje. Kori-sna je za rane, kod ka{lja, ~isti krv,ubla‘uje gr~eve i bolove, kod bolestibubrega i jetre. Izvrsno je sredstvo zalije~enje plu}nih bolesti.

âj od tratin~ice:Tri ~ajne ‘li~ice cvijeta preliju se

jednom {alicom vode, i dnevna doza~aja uzima se po gutljaj tijekom dana.Na isti na~in pripravlja se i ~aj od ci-jele biljke. Poma‘e kod prehlada,oboljenja ‘eluca, crijevnih gr~eva, po-reme}aja u radu jetre.

Priprava sirupa:Cvjetove poparimo, ostavimo ih

preko no}i da odstoje, ujutro ihocijedimo, istisnemo i dodamo {e}er.Kuhamo dok ne nastane sirup. Uzi-maju se tri ~ajne ‘li~ice sirupa na dan.Sirup pro~i{}ava krv, smanjuje ka{alj igroznicu.

Sok od tratin~ice:Sok treba procijediti kroz ~isto lane-

no platno i odmah ga piti. Svaki danse cijedi svje‘ sok, koji ne smije du‘estajati. Neposredno prije pijenja sokuse mo‘e dodati meda ili vina. Uzimase po nekoliko velikih ‘lica dnevnodok se doza ne pove}a do 100 gramana dan, a onda se opet smanjuje dozavr{etka lije~enja. Koristimo ga zaja~anje organizma i za lije~enje slabo-krvnosti. Svje‘ sok biljke pomije{an smalo vinskog octa upotrebljava se zamasiranje mi{i}a koji su otvrdnuli us-lijed tjelesnih napora. Svje‘ sok pomi-je{an s medom dobar je lijek zalije~enje organa za disanje.

Mast za zglobove:Jednaka koli~ina listova tratin~ice i

listova crnog sljeza zgnje~i se i propr‘ina neslanom maslacu. Vru}a smjesase procijedi kroz krpu izravno u posu-du. Njome se trljaju bolni zglobovidva do tri puta dnevno.

Tratin~ica je ljekovita i onda ako sepripravlja kao varivo, i to u kombina-ciji s jo{ jednom divljom biljkom. Di-vlje povr}e najukusnije je ako se pri-pravlja kuhano na pari ili prelivenomaslinovim uljem ili maslacem. Listoviza pripremu variva usitnjavaju se na-kon kuhanja i posole.

Uz obi~nu tratin~icu jestive su idvije sli~ne mediteranske biljke. To su{umska tratin~ica (Bellis silvestris Cyr.)i jednogodi{nja tratin~ica (Bellis annuaL.) Listovi {umske tratin~ice imaju triprovodne ‘ile, a glavice su im razmjer-no {iroke (od 25 do 35 mm). Ta vrstaobi~no cvate u jesenjim mjesecima.Jednogodi{nja tratin~ica cvate uprolje}e, a cvjetne su joj glavice znat-no manje (10–15 mm).

Mlado li{}e tratin~ice

Tratin~ica divlja

Tratin~ica obi~naPPPPPovr{ina Slovenije iznosi

2.025.496 ha, {umom je pokri-veno 1.109.710 ha ili 55 posto,pa je to ~etvrta naj{umovitija

zemlja Europe. Slovenija je planinskadr‘ava, tre}ina povr{ine zemlje prosti-re se iznad 600 metara nadmorskevisine. [ume toj maloj zemlji gospo-darski zna~e mnogo, jer nema drugihprirodnih bogatstava. Zahvaljuju}izemljopisnom polo‘aju i razvedenomreljefu, na vrlo malom prostoru susre-}u se utjecaji sredozemne i alpskeklime, {to pogoduje prirodnoj razno-likosti i bogatstvu vegetacije.

Na podru~ju Slovenije prevlada-vaju bukove sastojine na 44 postopovr{ine, jelovo-bukove na 15 posto,11 posto povr{ine zauzimaju bukovo--hrastove sastojine, borove sastojinezauzimaju oko 12 posto povr{ine, aostale vrste oko 18 posto povr{ine.

Prirodno je rasprostranjena 71 vrstadrve}a, od ~ega deset vrsta crnogori-ce i 61 vrsta bjelogorice. GorovitostSlovenije, te{ka prohodnost kra{kogpodru~ja i nedostupnost dijela {uma,uzrokom su manjeg utjecaja ~ovjekana {umu nego li u ve}ini srednjoeu-ropskih zemalja. [ume su dobrosa~uvane kako po vrstama drve}atako i po debljinskoj i dobnoj strukturi.Unato~ tome, stvarno stanje omjerasmjesa zna~ajno odstupa od stanjakakvo bi trebalo biti. U 1997. omjersmjesa iznosio je 49 posto crnogoriceprema 51 posto bjelogorice, a norma-lan odnos smjesa trebao bi biti 20:80posto u korist bjelogorice.

U vrijeme prvih kolonizacija, {umese kr~e i pale u ravni~arskom i bre‘ulj-kastom dijelu zemlje, gdje se stvarazemlji{te za potrebe poljoprivredneproizvodnje. U prete‘no {umovitimpredjelima, zna~ajan utjecaj imala je

posljednja kolonizacija stanovni{tvaizme|u 12. i 15. stolje}a. Smreka jeuna{ana na podru~ja gdje je prije raslabjelogorica, najvi{e bukva (pa se takouz poja~ane sje~e i intenzivnu sadnjusmreke promijenio omjer smjesa u slo-venskim {umama). U drugoj polovini19. stolje}a bor postaje zna~ajna vrstana slovenskom kr{u, gdje su se, uzpo{umljavanje ogoljelih podru~ja, nataj na~in smanjivali sna‘ni udari bure.

Gospodarenje {umamaPovijest dono{enja zakona u {umar-

stvu Slovenije iznimno je duga. Prvipoznati zakon u {umarstvu te zemljeje Ortenbu{ki {umski red iz 1406.godine. Drugi zakon kojim je regulira-na potrajnost gospodarenja {umama iopskrba drvom bio je Terezijanski{umski red iz 1771. za pokrajinuKranjsku. Zakon o {umama donesen1953. godine propisuje izradu osnova

ljekovito bilje

Foto:Arhiva

Pi{e:VesnaPle{e

Foto:Podaci i slikekori{teni izpublikacije[ume i{umarstvoSlovenije

Pi{e:VesnaPle{e

slovenija

SLOVENSKO [UMARSTVO

[umom je pokriveno 55 postoteritorija zemlje, po ~emu je Slovenija~etvrta naj{umovitija zemlja Europe

[umom je pokriveno 55 postoteritorija zemlje, po ~emu je Slovenija~etvrta naj{umovitija zemlja Europeêtvrtaêtvrta

naj{umovitijazemlja Europe


gospodarenja za sve {ume neovisno ovlasni{tvu i veli~ini {umskog posjeda.Godine 1993. donesen je novi Zakono {umama.

Po~eci ure|ivanja {uma, vezani suza idrijske rudni~ke {ume iz 1724., natrnavsku {umu (1771. napravljenaprva osnova za trnavsku {umu) i {umuu okolici Tolmina i Bovca. U drugojpolovini 19. stolje}a {umski veleposje-di u zemlji samoinicijativno izra|ujuosnove gospodarenja, ~ime je mimotada va‘e}e njema~ke {kole utiran vla-stiti put gospodarenju {umama togapodru~ja. Leopold Hufnagl je osno-vom za ko~evske {ume grofa Auspur-ga iz godine 1892. razvio u tim {uma-ma sustav prebornog gospodarenja.Time se usprotivio ustaljenoj praksisustava ~istih sje~a u gospodarenju vi-sokokr{kim {umama Ko~evskoga ro-ga. Tako propisanim prebornim gos-

Rakov [kocjan, kra{ka udolina ponorni-ce Rak izme|u Cerknice i Postojne.Podru~je je zbog kra{kih pojava od1949. za{ti}eno kao park-prirode

podarenjem ostalo je na podru~juKo~evskog roga i pra{umskih sastoji-na. U podru~ju Notranjskog Snje‘nikana veleposjedu Schonburg-Walden-burg, Heinrich Schollmayer-Lichten-berg preuzeo je Hufnaglov konceptprebornog gospodarenja i takozvanukontrolnu metodu koja se uvodila i nasusjednom veleposjedu Windischgra-etz u {umama Javornika, Nanosa iHru{ice. Postojnsko {umsko gospodar-sko podru~je u Sloveniji jedinstven jeprimjer gdje se od godine 1890. uvelakontrolna metoda na vi{e od 20.000ha.

Pedesetih godina pro{log stolje}apo~inju se ure|ivati sve {ume, bezobzira na vlasni{tvo. Do 1968. bile suure|ene sve {ume u Sloveniji i izra|e-ne revizije osnova gospodarenja. Naosnovi tih spoznaja i iskustava sloven-sko {umarstvo zapo~elo je s izradom{umskogospodarskih osnova podru~ja(14 podru~ja). Do sada su izra|ene tri{umskogospodarske osnove podru~ja(za razdoblje 1971.–1980.,1981.–1990. i 1991.–2000.).

[ume kao obnovljiva prirodna do-bra s vi{enamjenskom ulogom, spa-daju u prirodna bogatsva, a UstavomRepublike Slovenije i propisanim za-konima utvr|en je na~in njihovogiskori{tavanja. Zakon o {umama done-sen 1993. ure|uje za{titu, uzgoj iiskori{tavanje {uma. Podloge za go-spodarenje {umama, bez obzira navlasni{tvo, kao obnovljivog prirodnogresursa, temelje se na: Programurazvoja {uma u Sloveniji, {umsko i lo-vnogospodarskim osnovama podru~-ja, osnovama gospodarenja gospodar-skim jedinicama i {umsko-uzgojnimplanovima. Osnove gospodarenjaizra|uje Zavod za {umarstvo Slove-nije.

Pove}ane povr{ine pod{umom

U posljednjih pedeset godina povr-{ine pod {umom pove}ane su 26 pos-to, drvna zaliha za 109 posto i prirastza 126 posto. S izuzetkom prvogdesetlje}a poslije Drugoga svjetskograta kad je zbog obnove zemlje do{lodo intenzivnih sje~a te se sjeklo vi{eod prirasta, u kasnijem razdobljupove}ava se drvna zaliha i pobolj{avakvaliteta {uma. Drvne zalihe danasdose‘u oko 70 posto optimalnih, a uistom je omjeru iskori{ten i prirast slo-venskih {uma. U strukturi drvne zalihepremali je udio debljih stabala kaonositelja kakvo}e i visokovrijednogprirasta. Dok je 1947. godine drvnazaliha iznosila 111 m3/ha, pedesetakgodina kasnije iznosi 232 m3/ha.Pove}ava se i prirast koji 1947. iznosi2,46 m3/ha, a 1997. 5,56 m3/ha.

Mnogo je financijskih sredstavaulo‘eno u otvaranje {uma {umskimcestama. Dok je 1950. godine ta otvo-renost bila 2 m/ha, danas je 15 m/ha.

U porastu sanitarnesje~e

Slovenske {ume pored vremenskihnepogoda (vjetar, snijeg i led), ugro‘a-vaju atmosferska one~i{}enja i po‘ari,posebice na kr{u. U porastu su sani-tarne sje~e, a nepogode ote‘avajuplanirano gospodarenje {umama, sla-be bioekolo{ku stabilnost {ume i po-skupljuju gospodarenje. U razdoblju1994.–1997. udio sanitarnih sje~a uodnosu na ukupno posje~enu drvnumasu iznosio je 39 posto, od togacrnogorice 48 posto a bjelogorice 22posto. Kretanje udjela visoko o{te}e-

Slovenska obala

nih vrsta drve}a (osutost iznad 25 po-sto) iznosila je 1987. kod crnogorice43 posto, bjelogorice 9 posto, a 1995.kod crnogorice 26 posto i bjelogorice15 posto.

Malo {uma u dr‘avnomvlasni{tvu

Do politi~kih promjena, u Slovenijije 65 posto {uma bilo u privatnomvlasni{tvu, a 35 posto u dr‘avnom. Pozavr{etku denacionalizacije, u dr‘av-nom vlasni{tvu ostat }e oko 20 posto{umskih povr{ina. Privatni {umski po-sjedi u zemlji su usitnjeni, sa prosje~-nom povr{inom od 3 ha. Na 30 postopovr{ina {umski posjed manji je od triha, u pravilu raspore|enih u vi{e raz-bacanih parcela, i za takve vlasnike{umski posjedi nisu gospodarski zani-mljivi. Ve}i {umski posjedi u planin-skom dijelu zemlje zna~ajniji su izvorprihoda za njihove vlasnike. U Slove-niji ima oko 300.000 {umskih posjed-nika. Privatni {umski posjedi i dalje seusitnjavaju, ~ime se pove}ava broj vla-snika. Usitnjenost {umskih posjedaote‘ava stru~ni rad s privatnim {uma-ma i iskori{}enje drvne mase, ali po-

goduju o~uvanju vrsne i strukturneosobitosti drve}a u privatnim {u-mama.

Ustanove kojeupravljaju slovenskim{umama

Ustanove koje pored {umovlasnikautje~u na o~uvanje i razvoj slovenskih{uma su: Ministarstvo za poljoprivre-du, {umarstvo i prehranu (Odjel za{umarstvo), Ministarstvo prostora iokoli{a, Zavod za {ume Slovenije,Fond poljoprivrednih zemlji{ta i {umaRepublike Slovenije, Odjel za {umar-

stvo i obnovljive izvore Biotehni~kogfakulteta, [umarski institut Slovenije(sve se to financira iz prora~una), teudruga [umarskih dru{tava koja od1938. godine izdaje stru~nu, znanstve-nu i dru{tvenu reviju [umarski vjesniki Lova~ki savez Slovenije kao nevladi-na udruga. [umarstvom se bave (prijesvega otkupom drva i dijelom izvo|e-njem radova u {umarstvu) poljoprivre-dne i {umarske zadruge i, kao njihovakrovna organizacija, Udruga zadruga-ra Slovenije. Od 103 ~lanice Udrugezadrugara Slovenije {umarstvom sebavi 35 zadruga. U dr‘avnim {umamadio radova izvode koncesionari,nekada{nje {umarije. Koncesija se do-djeljuje za sje~u i izvla~enje drvnihsortimenata, prodaju drvnih sortime-nata, za izvo|enje uzgojno-za{titnihradova, za gradnju i odr‘avanje {um-ske infrastrukture.

Najzna~ajnija je uloga Zavoda za{umarstvo Slovenije koji, kao javna {u-marska slu‘ba, usmjerava razvoj svih{uma u zemlji. Zavod za {umarstvoorganiziran je na dr‘avnoj razini (cent-ralna jedinica), regionalnoj (14 pod-ru~nih jedinica) i na lokalnoj razini (94mjesne jedinice i 430 revira). U Zavo-du za {umarstvo radi 700 {umarskihstru~njaka koji su raspore|eni tako da Pra{uma Pe~ka

pokrivaju cijelu povr{inu slovenskih{uma. Zavod za {ume Slovenije pre-ma va‘e}em Zakonu o {umama oba-vlja sljede}e poslove: prati postoje}estanje i sudjeluje u razvoju {umarstva,ure|uje gospodarenje {umama i{umskim prostorom, usmjerava gra-dnju i odr‘avanje {umskih cesta, vodievidenciju i bazu podataka za {umar-stvo, stru~no savjetuje i osposobljava{umovlasnike, bavi se {umskim sjeme-narstvom i osigurava sadni materijal,{umsko drve}e i ukrasno grmlje, tepreuzima i druge radove koji se finan-ciraju iz prora~una Republike Slove-nije.

Odjel za {umarstvo i lovstvo Mini-starstva za poljoprivredu, {umarstvo iprehranu, pored dono{enja zakona izpodru~ja {umarstva, nadzire Zavod za{umarstvo Slovenije s obzirom na toda s njima stru~no sudjeluje, ponaj-prije u pripremi programa na nacional-noj razini. Ministarstvo poljoprivrede,{umarstva i prehrane vezano uz pi-tanja zdravstvene za{tite {uma, uzo~uvanje rijetkih ekosustava, upravljaza{ti}enim podru~jima zajedno sa Mi-nistarstvom za prostorno ure|enje iokoli{. Obrazovni programi u nad-le‘nosti su Odjela za {umarstvo i ob-novljive izvore (utemeljenog 1949.)pri Biotehni~kom fakultetu u Ljubljanii Srednjoj {umarskoj i drvnoindu-strijskoj {koli u Postojni, osnovanoj1948. godine. Prva srednja {umarska{kola u Sloveniji zapo~ela je s radom1896. u gradu Sne‘niku u Lo{koj do-lini. Dvogodi{nje {kolovanje bilo je na-mijenjeno ponajprije sinovima seljaka,kako bi nau~ili pravilno gospodaritisvojim {umama. U okviru [umarskoginstituta Slovenije, osnovanog 1947.godine i Odjela za {umarstvo i obno-vljive izvore na Biotehni~kom fakulte-tu, bave se istra‘iva~kim radom.

Na podru~ju Slovenijeprevladavaju bukovesastojine na 44 % povr{ine,jelovo-bukove na 15 %, 11% povr{ine zauzimajubukovo-hrastove sastojine,oko 12 % borove sastojine,a ostale vrste oko 18 postopovr{ine. Prirodno jerasprostranjena 71 vrstadrve}a, od ~ega deset vrstacrnogorice i 61 vrstabjelogorice.

Do politi~kih promjena uSloveniji je 65 posto {umabilo u privatnom vlasni{tvu,35 posto u dr‘avnom. Pozavr{etkudenacionalizacije, udr‘avnom vlasni{tvu ostat}e oko 20 posto {umskihpovr{ina. Privatni {umskiposjedi u zemlji suusitnjeni, sa prosje~nompovr{inom od 3 ha.


gospodarenja za sve {ume neovisno ovlasni{tvu i veli~ini {umskog posjeda.Godine 1993. donesen je novi Zakono {umama.

Po~eci ure|ivanja {uma, vezani suza idrijske rudni~ke {ume iz 1724., natrnavsku {umu (1771. napravljenaprva osnova za trnavsku {umu) i {umuu okolici Tolmina i Bovca. U drugojpolovini 19. stolje}a {umski veleposje-di u zemlji samoinicijativno izra|ujuosnove gospodarenja, ~ime je mimotada va‘e}e njema~ke {kole utiran vla-stiti put gospodarenju {umama togapodru~ja. Leopold Hufnagl je osno-vom za ko~evske {ume grofa Auspur-ga iz godine 1892. razvio u tim {uma-ma sustav prebornog gospodarenja.Time se usprotivio ustaljenoj praksisustava ~istih sje~a u gospodarenju vi-sokokr{kim {umama Ko~evskoga ro-ga. Tako propisanim prebornim gos-

Rakov [kocjan, kra{ka udolina ponorni-ce Rak izme|u Cerknice i Postojne.Podru~je je zbog kra{kih pojava od1949. za{ti}eno kao park-prirode

podarenjem ostalo je na podru~juKo~evskog roga i pra{umskih sastoji-na. U podru~ju Notranjskog Snje‘nikana veleposjedu Schonburg-Walden-burg, Heinrich Schollmayer-Lichten-berg preuzeo je Hufnaglov konceptprebornog gospodarenja i takozvanukontrolnu metodu koja se uvodila i nasusjednom veleposjedu Windischgra-etz u {umama Javornika, Nanosa iHru{ice. Postojnsko {umsko gospodar-sko podru~je u Sloveniji jedinstven jeprimjer gdje se od godine 1890. uvelakontrolna metoda na vi{e od 20.000ha.

Pedesetih godina pro{log stolje}apo~inju se ure|ivati sve {ume, bezobzira na vlasni{tvo. Do 1968. bile suure|ene sve {ume u Sloveniji i izra|e-ne revizije osnova gospodarenja. Naosnovi tih spoznaja i iskustava sloven-sko {umarstvo zapo~elo je s izradom{umskogospodarskih osnova podru~ja(14 podru~ja). Do sada su izra|ene tri{umskogospodarske osnove podru~ja(za razdoblje 1971.–1980.,1981.–1990. i 1991.–2000.).

[ume kao obnovljiva prirodna do-bra s vi{enamjenskom ulogom, spa-daju u prirodna bogatsva, a UstavomRepublike Slovenije i propisanim za-konima utvr|en je na~in njihovogiskori{tavanja. Zakon o {umama done-sen 1993. ure|uje za{titu, uzgoj iiskori{tavanje {uma. Podloge za go-spodarenje {umama, bez obzira navlasni{tvo, kao obnovljivog prirodnogresursa, temelje se na: Programurazvoja {uma u Sloveniji, {umsko i lo-vnogospodarskim osnovama podru~-ja, osnovama gospodarenja gospodar-skim jedinicama i {umsko-uzgojnimplanovima. Osnove gospodarenjaizra|uje Zavod za {umarstvo Slove-nije.

Pove}ane povr{ine pod{umom

U posljednjih pedeset godina povr-{ine pod {umom pove}ane su 26 pos-to, drvna zaliha za 109 posto i prirastza 126 posto. S izuzetkom prvogdesetlje}a poslije Drugoga svjetskograta kad je zbog obnove zemlje do{lodo intenzivnih sje~a te se sjeklo vi{eod prirasta, u kasnijem razdobljupove}ava se drvna zaliha i pobolj{avakvaliteta {uma. Drvne zalihe danasdose‘u oko 70 posto optimalnih, a uistom je omjeru iskori{ten i prirast slo-venskih {uma. U strukturi drvne zalihepremali je udio debljih stabala kaonositelja kakvo}e i visokovrijednogprirasta. Dok je 1947. godine drvnazaliha iznosila 111 m3/ha, pedesetakgodina kasnije iznosi 232 m3/ha.Pove}ava se i prirast koji 1947. iznosi2,46 m3/ha, a 1997. 5,56 m3/ha.

Mnogo je financijskih sredstavaulo‘eno u otvaranje {uma {umskimcestama. Dok je 1950. godine ta otvo-renost bila 2 m/ha, danas je 15 m/ha.

U porastu sanitarnesje~e

Slovenske {ume pored vremenskihnepogoda (vjetar, snijeg i led), ugro‘a-vaju atmosferska one~i{}enja i po‘ari,posebice na kr{u. U porastu su sani-tarne sje~e, a nepogode ote‘avajuplanirano gospodarenje {umama, sla-be bioekolo{ku stabilnost {ume i po-skupljuju gospodarenje. U razdoblju1994.–1997. udio sanitarnih sje~a uodnosu na ukupno posje~enu drvnumasu iznosio je 39 posto, od togacrnogorice 48 posto a bjelogorice 22posto. Kretanje udjela visoko o{te}e-

Slovenska obala

nih vrsta drve}a (osutost iznad 25 po-sto) iznosila je 1987. kod crnogorice43 posto, bjelogorice 9 posto, a 1995.kod crnogorice 26 posto i bjelogorice15 posto.

Malo {uma u dr‘avnomvlasni{tvu

Do politi~kih promjena, u Slovenijije 65 posto {uma bilo u privatnomvlasni{tvu, a 35 posto u dr‘avnom. Pozavr{etku denacionalizacije, u dr‘av-nom vlasni{tvu ostat }e oko 20 posto{umskih povr{ina. Privatni {umski po-sjedi u zemlji su usitnjeni, sa prosje~-nom povr{inom od 3 ha. Na 30 postopovr{ina {umski posjed manji je od triha, u pravilu raspore|enih u vi{e raz-bacanih parcela, i za takve vlasnike{umski posjedi nisu gospodarski zani-mljivi. Ve}i {umski posjedi u planin-skom dijelu zemlje zna~ajniji su izvorprihoda za njihove vlasnike. U Slove-niji ima oko 300.000 {umskih posjed-nika. Privatni {umski posjedi i dalje seusitnjavaju, ~ime se pove}ava broj vla-snika. Usitnjenost {umskih posjedaote‘ava stru~ni rad s privatnim {uma-ma i iskori{}enje drvne mase, ali po-

goduju o~uvanju vrsne i strukturneosobitosti drve}a u privatnim {u-mama.

Ustanove kojeupravljaju slovenskim{umama

Ustanove koje pored {umovlasnikautje~u na o~uvanje i razvoj slovenskih{uma su: Ministarstvo za poljoprivre-du, {umarstvo i prehranu (Odjel za{umarstvo), Ministarstvo prostora iokoli{a, Zavod za {ume Slovenije,Fond poljoprivrednih zemlji{ta i {umaRepublike Slovenije, Odjel za {umar-

stvo i obnovljive izvore Biotehni~kogfakulteta, [umarski institut Slovenije(sve se to financira iz prora~una), teudruga [umarskih dru{tava koja od1938. godine izdaje stru~nu, znanstve-nu i dru{tvenu reviju [umarski vjesniki Lova~ki savez Slovenije kao nevladi-na udruga. [umarstvom se bave (prijesvega otkupom drva i dijelom izvo|e-njem radova u {umarstvu) poljoprivre-dne i {umarske zadruge i, kao njihovakrovna organizacija, Udruga zadruga-ra Slovenije. Od 103 ~lanice Udrugezadrugara Slovenije {umarstvom sebavi 35 zadruga. U dr‘avnim {umamadio radova izvode koncesionari,nekada{nje {umarije. Koncesija se do-djeljuje za sje~u i izvla~enje drvnihsortimenata, prodaju drvnih sortime-nata, za izvo|enje uzgojno-za{titnihradova, za gradnju i odr‘avanje {um-ske infrastrukture.

Najzna~ajnija je uloga Zavoda za{umarstvo Slovenije koji, kao javna {u-marska slu‘ba, usmjerava razvoj svih{uma u zemlji. Zavod za {umarstvoorganiziran je na dr‘avnoj razini (cent-ralna jedinica), regionalnoj (14 pod-ru~nih jedinica) i na lokalnoj razini (94mjesne jedinice i 430 revira). U Zavo-du za {umarstvo radi 700 {umarskihstru~njaka koji su raspore|eni tako da Pra{uma Pe~ka

pokrivaju cijelu povr{inu slovenskih{uma. Zavod za {ume Slovenije pre-ma va‘e}em Zakonu o {umama oba-vlja sljede}e poslove: prati postoje}estanje i sudjeluje u razvoju {umarstva,ure|uje gospodarenje {umama i{umskim prostorom, usmjerava gra-dnju i odr‘avanje {umskih cesta, vodievidenciju i bazu podataka za {umar-stvo, stru~no savjetuje i osposobljava{umovlasnike, bavi se {umskim sjeme-narstvom i osigurava sadni materijal,{umsko drve}e i ukrasno grmlje, tepreuzima i druge radove koji se finan-ciraju iz prora~una Republike Slove-nije.

Odjel za {umarstvo i lovstvo Mini-starstva za poljoprivredu, {umarstvo iprehranu, pored dono{enja zakona izpodru~ja {umarstva, nadzire Zavod za{umarstvo Slovenije s obzirom na toda s njima stru~no sudjeluje, ponaj-prije u pripremi programa na nacional-noj razini. Ministarstvo poljoprivrede,{umarstva i prehrane vezano uz pi-tanja zdravstvene za{tite {uma, uzo~uvanje rijetkih ekosustava, upravljaza{ti}enim podru~jima zajedno sa Mi-nistarstvom za prostorno ure|enje iokoli{. Obrazovni programi u nad-le‘nosti su Odjela za {umarstvo i ob-novljive izvore (utemeljenog 1949.)pri Biotehni~kom fakultetu u Ljubljanii Srednjoj {umarskoj i drvnoindu-strijskoj {koli u Postojni, osnovanoj1948. godine. Prva srednja {umarska{kola u Sloveniji zapo~ela je s radom1896. u gradu Sne‘niku u Lo{koj do-lini. Dvogodi{nje {kolovanje bilo je na-mijenjeno ponajprije sinovima seljaka,kako bi nau~ili pravilno gospodaritisvojim {umama. U okviru [umarskoginstituta Slovenije, osnovanog 1947.godine i Odjela za {umarstvo i obno-vljive izvore na Biotehni~kom fakulte-tu, bave se istra‘iva~kim radom.

Na podru~ju Slovenijeprevladavaju bukovesastojine na 44 % povr{ine,jelovo-bukove na 15 %, 11% povr{ine zauzimajubukovo-hrastove sastojine,oko 12 % borove sastojine,a ostale vrste oko 18 postopovr{ine. Prirodno jerasprostranjena 71 vrstadrve}a, od ~ega deset vrstacrnogorice i 61 vrstabjelogorice.

Do politi~kih promjena uSloveniji je 65 posto {umabilo u privatnom vlasni{tvu,35 posto u dr‘avnom. Pozavr{etkudenacionalizacije, udr‘avnom vlasni{tvu ostat}e oko 20 posto {umskihpovr{ina. Privatni {umskiposjedi u zemlji suusitnjeni, sa prosje~nompovr{inom od 3 ha.


nepoznata priroda {umske razglednice

Drve}e neobi~na izgledaTisa raste u stjenovitom ite{ko dostupnom podru~jupra{umskog izgleda pa jei to jedan od razloga,pored o{te}enja stabala izakonske za{tite,njezinoga odr‘anja dodana{njih dana

Starost, razli~iti uvjeti stani{ta,ozljede i bolesti, utjecaj sni-jega ili susjednih biljaka –sve to mogu biti posebni

razlozi neobi~nog oblikovanja i izgle-da drve}a, bez obzira raste li ono unekoj {umskoj zajednici ili na osami.êsto u takvim slu~ajevima mo‘emogovoriti o osobitoj teksturi i skulpturidebla i njihove kore. Sve to privla~ina{u pa‘nju i poti~e nastojanje zanjihovim otkrivanjem i fotografskim bi-lje‘enjem. Mahom se radi o poznatimvrstama drve}a koje se izdvaja svojimneobi~nim izgledom.

U {umskom predjelu Kruna u V.Kapeli, nekoliko kilometara od Mrko-plja, ‘ivi i danas jedna stara tisa /Taxuxbaccata/ za koju se pretpostavlja sta-rost od najmanje 2000 godina. Potome bi svakako pripadala me|u naj-starije primjerke na{eg drve}a uop}e.

Svojim izgledom i veli~inom ona nedjeluje impresivno. Promjer debla uprsnoj visini iznosi oko 50 cm, visinedesetak metara, a deblo je uzdu‘znatno o{te}eno i dijelom pro{uplje-no. Prema pri~anju doma}ih ljudi iprema jasno vidljivim tragovimamedvje|ih pand‘a na oko 2 m visine,podru~je gdje tisa raste poznato jeobitavali{te medvjeda.

Foto: R. Kranj~ev

Pi{e: dr. sc. Radovan Kranj~ev

Tisa raste u stjenovitom i te{ko do-stupnom podru~ju pra{umskog izgle-da pa je i to jedan od razloga, poredo{te}enja stabla i zakonske za{tite,njezinog odr‘anja do dana{njeg dana.

Na podru~ju Je~mi{ta u @umberku,na putu od vrha Je~mi{ta prema plani-narskom domu Vodice pod Plije{om,pored livadnih biotopa koji prevlada-vaju u gorskom krajoliku, znatne supovr{ine {uma, {umaraka i {ikara kojese sve vi{e {ire. Na dijelu tih povr{inarastu i manje sastojine breze /Betulapendula/. Debla su im promjera do 40cm, ali se po izgledu njihove korete{ko mo‘e otkriti da je rije~ o pozna-toj brezi.

Naime, uzdu‘ cijelog debla obamrlidio kore neobi~no je debeo i dubokonepravilno raspucan i kvrgav bez tra-gova povr{inskih sivo-bijelih dijelova.Samo mladi izdanci iz korijena nose tetipi~ne znakove pripadnosti toj vrsti.

Sveta Gera najvi{i je dio @umberka.U blizini vrha te upravo na ostatkuzidi{ta istoimene crkvice pored grani-ce sa Slovenijom, raste staro debloplaninske oskoru{e /Sorbus aucuparia/.

Kamena podloga i zid iz kojeg rasteutjecali su na njezin dana{nji izgled pokojem uz ovaj sakralni spomenik onapredstavlja pravi i osobit prirodni spo-menik i ukras.

Donji dio debla, probijaju}i se krozkamen, oblikovao se u vi{estruko raz-granatu pa opet prema gore sra{tenutvorbu jedinstvenog izgleda i ljepote.Pretpostavlja se da je taj dio – prida-nak sa ‘ili{tem – rastao izme|u ka-menja, tj. zida, koji je poslije na nekina~in uklonjen a taj dio debla ostao jeoslobo|en kamenog zagrljaja. Usvakom slu~aju dana{nji izgled cijelogstabla, napose njegova donjeg dijela,svojim oblikom pobu|uje pa‘nju i di-vljenje.

Oskoru{a na Sv. GeriDeblo obi~ne breze na Je~mi{tuStara tisa u predjelu Kruna kod Mrkoplja

{umarstva iturizam[umarija Skradgospodari s vi{e od6.800 ha {uma i{umskog zemlji{ta u~etiri gospodarskejedinice, a njezine

Osim

mje{ovite sastojine bjelogorice i crnogoriceobilje‘ava velika biolo{ka raznolikost. Stoga, osimu dobiti od drveta, Gorani svoju budu}nost vide i ukori{tenju ostalih prirodnih potencijala, ponajprijeu turisti~koj ponudi

Foto: V.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

RobertAbramovi},

upraviteljskradske{umarije

Oskoru{a naSv. Geri, detalj


nepoznata priroda {umske razglednice

Drve}e neobi~na izgledaTisa raste u stjenovitom ite{ko dostupnom podru~jupra{umskog izgleda pa jei to jedan od razloga,pored o{te}enja stabala izakonske za{tite,njezinoga odr‘anja dodana{njih dana

Starost, razli~iti uvjeti stani{ta,ozljede i bolesti, utjecaj sni-jega ili susjednih biljaka –sve to mogu biti posebni

razlozi neobi~nog oblikovanja i izgle-da drve}a, bez obzira raste li ono unekoj {umskoj zajednici ili na osami.êsto u takvim slu~ajevima mo‘emogovoriti o osobitoj teksturi i skulpturidebla i njihove kore. Sve to privla~ina{u pa‘nju i poti~e nastojanje zanjihovim otkrivanjem i fotografskim bi-lje‘enjem. Mahom se radi o poznatimvrstama drve}a koje se izdvaja svojimneobi~nim izgledom.

U {umskom predjelu Kruna u V.Kapeli, nekoliko kilometara od Mrko-plja, ‘ivi i danas jedna stara tisa /Taxuxbaccata/ za koju se pretpostavlja sta-rost od najmanje 2000 godina. Potome bi svakako pripadala me|u naj-starije primjerke na{eg drve}a uop}e.

Svojim izgledom i veli~inom ona nedjeluje impresivno. Promjer debla uprsnoj visini iznosi oko 50 cm, visinedesetak metara, a deblo je uzdu‘znatno o{te}eno i dijelom pro{uplje-no. Prema pri~anju doma}ih ljudi iprema jasno vidljivim tragovimamedvje|ih pand‘a na oko 2 m visine,podru~je gdje tisa raste poznato jeobitavali{te medvjeda.

Foto: R. Kranj~ev

Pi{e: dr. sc. Radovan Kranj~ev

Tisa raste u stjenovitom i te{ko do-stupnom podru~ju pra{umskog izgle-da pa je i to jedan od razloga, poredo{te}enja stabla i zakonske za{tite,njezinog odr‘anja do dana{njeg dana.

Na podru~ju Je~mi{ta u @umberku,na putu od vrha Je~mi{ta prema plani-narskom domu Vodice pod Plije{om,pored livadnih biotopa koji prevlada-vaju u gorskom krajoliku, znatne supovr{ine {uma, {umaraka i {ikara kojese sve vi{e {ire. Na dijelu tih povr{inarastu i manje sastojine breze /Betulapendula/. Debla su im promjera do 40cm, ali se po izgledu njihove korete{ko mo‘e otkriti da je rije~ o pozna-toj brezi.

Naime, uzdu‘ cijelog debla obamrlidio kore neobi~no je debeo i dubokonepravilno raspucan i kvrgav bez tra-gova povr{inskih sivo-bijelih dijelova.Samo mladi izdanci iz korijena nose tetipi~ne znakove pripadnosti toj vrsti.

Sveta Gera najvi{i je dio @umberka.U blizini vrha te upravo na ostatkuzidi{ta istoimene crkvice pored grani-ce sa Slovenijom, raste staro debloplaninske oskoru{e /Sorbus aucuparia/.

Kamena podloga i zid iz kojeg rasteutjecali su na njezin dana{nji izgled pokojem uz ovaj sakralni spomenik onapredstavlja pravi i osobit prirodni spo-menik i ukras.

Donji dio debla, probijaju}i se krozkamen, oblikovao se u vi{estruko raz-granatu pa opet prema gore sra{tenutvorbu jedinstvenog izgleda i ljepote.Pretpostavlja se da je taj dio – prida-nak sa ‘ili{tem – rastao izme|u ka-menja, tj. zida, koji je poslije na nekina~in uklonjen a taj dio debla ostao jeoslobo|en kamenog zagrljaja. Usvakom slu~aju dana{nji izgled cijelogstabla, napose njegova donjeg dijela,svojim oblikom pobu|uje pa‘nju i di-vljenje.

Oskoru{a na Sv. GeriDeblo obi~ne breze na Je~mi{tuStara tisa u predjelu Kruna kod Mrkoplja

{umarstva iturizam[umarija Skradgospodari s vi{e od6.800 ha {uma i{umskog zemlji{ta u~etiri gospodarskejedinice, a njezine

Osim

mje{ovite sastojine bjelogorice i crnogoriceobilje‘ava velika biolo{ka raznolikost. Stoga, osimu dobiti od drveta, Gorani svoju budu}nost vide i ukori{tenju ostalih prirodnih potencijala, ponajprijeu turisti~koj ponudi

Foto: V.Ple{e

Pi{e:VesnaPle{e

RobertAbramovi},

upraviteljskradske{umarije

Oskoru{a naSv. Geri, detalj


U sredi{njem dijelu Gorskog ko-tara prostire se [umarijaSkrad, jedna od ~etrnaest{umarija u sastavu Uprave

{uma podru‘nice Delnice. Podru~je jeto velike biolo{ke raznolikosti, jer seprostire od 200 do 1000 metara nad-morske visine. Gospodari na povr{iniod 7.689 ha dr‘avnih {uma, u ~etirigospodarske jedinice Skrad-Ruda~,Zavr{je, êdanj i Jasle. Privatne se {u-me nalaze u gospodarskoj jedinici Do-bra i zauzimaju povr{inu od 2090 ha.

Na podru~ju [umarije prevlada-vaju mje{ovite sastojine bjelogorice icrnogorice. Od crnogorice – smreka ijela, od bjelogorice – bukva, obi~ni icrni grab.

Drvna zaliha iznosi 2.063.075 m3,ili 271 m3/ha. Desetogodi{nji prirastiznosi 392.550 m3, a godi{nji etat31.000 m3. Otvorenost {umskim pro-

metnicama dobra je i iznosi 21,77 km/1000 ha.

Tijekom ove godine planira seposje}i 25.037 m3, a u devet mjesecive} je realizirano 20.613 m3, {to zna~ida je godi{nji plan realiziran sa 94posto, isti~e dipl. Ing. Robert Abramo-vi}, upravitelj [umarije. U I. fazi, sje~ii izradi, najve}i dio radova obavimosami, dok kod izvla~enja i prijevozamanji dio radova obavimo vlastitimkapacitetima, a ve}i dio uz pomo}obrtnika. Problemi u radu javljaju setijekom prolje}a i jeseni, kada se zbogstrmih i klizavih terena u gospodar-skim jedinicama êdanj i Jasle, ote-‘ano obavljaju poslovi na izvla~enju iprijevozu drvnih sortimenata. Proble-mi nastaju i kod odr‘avanja prometni-ca, jer se zbog ~e{}ih padalina u jeseni prolje}e, javljaju buji~ni tokovi koji

uzrokuju eroziju i odno{enje dijela tlasa cesta.

Obilje {umsko uzgojnihradova

[umarija izvr{ava sve planom pro-pisane uzgojne radove. Ranije semnogo radilo na rekonstrukcijama, adanas se najve}i dio uzgojnih radovaobavi njegom. Od uzgojnih zahvata,jednostavnom biolo{kom reproduk-cijom u devet mjeseci ove godineizvr{eni su radovi na sadnji i sjetvi na2 ha, na njezi sastojina 139,62 ha,za{tita od biljnih {tetnika planiranih 72ha, za{tita {uma od po‘ara na 29,43ha. U pro{irenoj biolo{koj reprodukcijiradovi na po{umljavanju i podizanjusastojina realizirani su na 30,35 ha.

– Zadovoljni smo izvr{enjem plano-va na uzgoju i u proizvodnji – isti~eAbramovi}. Kupci na{e robe su doma-}i pilanari i drvoprera|iva~i, a ogrjev-

Drvna zaliha iznosi2.063.075 m3, ili 271 m3/ha.Desetogodi{nji prirast iznosi392.550 m3, a godi{nji etat31.000 m3. Otvorenost{umskim prometnicamadobra je i iznosi 21,77km /1000 ha.

Nekada{nja radni~ka nastamba u blizini {umarijske zgrade preure|ena jeu ugostiteljski objekt

[umarija Skrad nalazi se uz glavnu prometnicu Rijeka–Zagreb

no drvo isporu~uje se doma}em sta-novni{tvu. Kvalitetnije ogrjevno drvo ibukovinu izvozimo i u susjednu Italiju.

Zdravstveno stanje {uma ne{to jelo{ije na podru~ju g. j. Skrad-Ruda~zbog evidentiranog poja~anog su{enjajele, a u g. j. êdanj i Jasle krenulo sesa sje~ama sanitara, jer je uz su{enje,prisutna zaraza imelom, posebice upredjelu Gornja Bukova Kosa.

Obogatiti ugostiteljskuponudu

U [umariji je zaposleno 47 rad-nika, u proizvodnji {est sjeka~a i ~etiritraktorista. Broj zaposlenih dovoljan jeza obavljanje svih poslova.

– Mogu}nosti novog zapo{ljavanjavidimo u razvoju turizma i ugosti-teljske djelatnosti, jer kao {to smo ve}pisali u posljednjem broju Hrvatskih{uma, [umarija je uzela u najamizleti{te Zeleni vir i prvi su rezultative} vidljivi. Posje}enost izleti{ta jedobra, a na nama je da dalje radimona promid‘bi i oboga}ivanju ponude.Razmi{ljamo o suradnji s doma}imstanovni{tvom tako da njihove pro-izvode: med, jabu~ni ocat, doma}urakiju, bobi~asto vo}e itd. ponudimou na{em objektu u Zelenom viru. Uzhranu i pi}e kao autohtoni doma}iproizvod mogli bismo ponuditi i go-ranske suvenire koji bi vjerojatno bilizanimljiviji na{im gostima. Eto, plano-va ima mnogo, a realizacija ovisinajvi{e o nama samima – zaklju~ujeing. Abramovi}.

O DR@AVNOM LOVI[TU \UR\ENICA _ XIV/2

Posljednji lovprestolonasljednikaFranje FerdinandaU bogatim slavonskim hrastovim {umama u pro{losti su lovili brojnivelikodostojnici, vladari, grofovi, veleposjednici i vlastelini, a postoji i pisanidokument da je prestolonasljednik Franjo Ferdinand, krajem o‘ujka 1914.godine, proveo u lovu u \ur|enici dva tjedna prije svog puta na vojne vje‘be uBosnu, gdje je krajem lipnja u Sarajevu izvr{en i atentat na njega

povijest lovstva

Foto:A. Z.Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

IIIII stok Hrvatske, prostor izme|u Dra-ve, Dunava i Save, Slavonijom {tose zove, u davnoj pro{losti kad nijebio toliko naseljen, prekriven je bio

gotovo u cijelosti bogatim hrastovim{umama, brojnim mo~varama i vodo-tocima. Malobrojno stanovni{tvo ‘iv-jelo je uglavnom na uzvisinama, a teks prvim turskim isu{ivanjima mo~varanastaju podru~ja na kojima se podi‘umahale i druga naselja rijetkog slavon-skog ‘ivlja, jer je brojno stanovni{tvoizbjeglo ispred turskih ~eta na sjever uPanonsku ravnicu. U {ume se rijetkozalazilo pa je ‘ivotinjski svijet imaomir i prostor za nesmetano razmno‘a-vanje. Poslije izgona Turaka, 1687.godine, mnoge vojskovo|e dobivajuza nagradu od Be~a ova slabo nase-ljena podru~ja u kojima podi‘u svojedvorce i lova~ke ku}e za odmor i ra-zonodu.

Lova~ki dvorac grofa Majlatha u Laci~ima, poslije po‘ara 1985.detaljno je obnovljen


U sredi{njem dijelu Gorskog ko-tara prostire se [umarijaSkrad, jedna od ~etrnaest{umarija u sastavu Uprave

{uma podru‘nice Delnice. Podru~je jeto velike biolo{ke raznolikosti, jer seprostire od 200 do 1000 metara nad-morske visine. Gospodari na povr{iniod 7.689 ha dr‘avnih {uma, u ~etirigospodarske jedinice Skrad-Ruda~,Zavr{je, êdanj i Jasle. Privatne se {u-me nalaze u gospodarskoj jedinici Do-bra i zauzimaju povr{inu od 2090 ha.

Na podru~ju [umarije prevlada-vaju mje{ovite sastojine bjelogorice icrnogorice. Od crnogorice – smreka ijela, od bjelogorice – bukva, obi~ni icrni grab.

Drvna zaliha iznosi 2.063.075 m3,ili 271 m3/ha. Desetogodi{nji prirastiznosi 392.550 m3, a godi{nji etat31.000 m3. Otvorenost {umskim pro-

metnicama dobra je i iznosi 21,77 km/1000 ha.

Tijekom ove godine planira seposje}i 25.037 m3, a u devet mjesecive} je realizirano 20.613 m3, {to zna~ida je godi{nji plan realiziran sa 94posto, isti~e dipl. Ing. Robert Abramo-vi}, upravitelj [umarije. U I. fazi, sje~ii izradi, najve}i dio radova obavimosami, dok kod izvla~enja i prijevozamanji dio radova obavimo vlastitimkapacitetima, a ve}i dio uz pomo}obrtnika. Problemi u radu javljaju setijekom prolje}a i jeseni, kada se zbogstrmih i klizavih terena u gospodar-skim jedinicama êdanj i Jasle, ote-‘ano obavljaju poslovi na izvla~enju iprijevozu drvnih sortimenata. Proble-mi nastaju i kod odr‘avanja prometni-ca, jer se zbog ~e{}ih padalina u jeseni prolje}e, javljaju buji~ni tokovi koji

uzrokuju eroziju i odno{enje dijela tlasa cesta.

Obilje {umsko uzgojnihradova

[umarija izvr{ava sve planom pro-pisane uzgojne radove. Ranije semnogo radilo na rekonstrukcijama, adanas se najve}i dio uzgojnih radovaobavi njegom. Od uzgojnih zahvata,jednostavnom biolo{kom reproduk-cijom u devet mjeseci ove godineizvr{eni su radovi na sadnji i sjetvi na2 ha, na njezi sastojina 139,62 ha,za{tita od biljnih {tetnika planiranih 72ha, za{tita {uma od po‘ara na 29,43ha. U pro{irenoj biolo{koj reprodukcijiradovi na po{umljavanju i podizanjusastojina realizirani su na 30,35 ha.

– Zadovoljni smo izvr{enjem plano-va na uzgoju i u proizvodnji – isti~eAbramovi}. Kupci na{e robe su doma-}i pilanari i drvoprera|iva~i, a ogrjev-

Drvna zaliha iznosi2.063.075 m3, ili 271 m3/ha.Desetogodi{nji prirast iznosi392.550 m3, a godi{nji etat31.000 m3. Otvorenost{umskim prometnicamadobra je i iznosi 21,77km /1000 ha.

Nekada{nja radni~ka nastamba u blizini {umarijske zgrade preure|ena jeu ugostiteljski objekt

[umarija Skrad nalazi se uz glavnu prometnicu Rijeka–Zagreb

no drvo isporu~uje se doma}em sta-novni{tvu. Kvalitetnije ogrjevno drvo ibukovinu izvozimo i u susjednu Italiju.

Zdravstveno stanje {uma ne{to jelo{ije na podru~ju g. j. Skrad-Ruda~zbog evidentiranog poja~anog su{enjajele, a u g. j. êdanj i Jasle krenulo sesa sje~ama sanitara, jer je uz su{enje,prisutna zaraza imelom, posebice upredjelu Gornja Bukova Kosa.

Obogatiti ugostiteljskuponudu

U [umariji je zaposleno 47 rad-nika, u proizvodnji {est sjeka~a i ~etiritraktorista. Broj zaposlenih dovoljan jeza obavljanje svih poslova.

– Mogu}nosti novog zapo{ljavanjavidimo u razvoju turizma i ugosti-teljske djelatnosti, jer kao {to smo ve}pisali u posljednjem broju Hrvatskih{uma, [umarija je uzela u najamizleti{te Zeleni vir i prvi su rezultative} vidljivi. Posje}enost izleti{ta jedobra, a na nama je da dalje radimona promid‘bi i oboga}ivanju ponude.Razmi{ljamo o suradnji s doma}imstanovni{tvom tako da njihove pro-izvode: med, jabu~ni ocat, doma}urakiju, bobi~asto vo}e itd. ponudimou na{em objektu u Zelenom viru. Uzhranu i pi}e kao autohtoni doma}iproizvod mogli bismo ponuditi i go-ranske suvenire koji bi vjerojatno bilizanimljiviji na{im gostima. Eto, plano-va ima mnogo, a realizacija ovisinajvi{e o nama samima – zaklju~ujeing. Abramovi}.

O DR@AVNOM LOVI[TU \UR\ENICA _ XIV/2

Posljednji lovprestolonasljednikaFranje FerdinandaU bogatim slavonskim hrastovim {umama u pro{losti su lovili brojnivelikodostojnici, vladari, grofovi, veleposjednici i vlastelini, a postoji i pisanidokument da je prestolonasljednik Franjo Ferdinand, krajem o‘ujka 1914.godine, proveo u lovu u \ur|enici dva tjedna prije svog puta na vojne vje‘be uBosnu, gdje je krajem lipnja u Sarajevu izvr{en i atentat na njega

povijest lovstva

Foto:A. Z.Lon~ari}

Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}

IIIII stok Hrvatske, prostor izme|u Dra-ve, Dunava i Save, Slavonijom {tose zove, u davnoj pro{losti kad nijebio toliko naseljen, prekriven je bio

gotovo u cijelosti bogatim hrastovim{umama, brojnim mo~varama i vodo-tocima. Malobrojno stanovni{tvo ‘iv-jelo je uglavnom na uzvisinama, a teks prvim turskim isu{ivanjima mo~varanastaju podru~ja na kojima se podi‘umahale i druga naselja rijetkog slavon-skog ‘ivlja, jer je brojno stanovni{tvoizbjeglo ispred turskih ~eta na sjever uPanonsku ravnicu. U {ume se rijetkozalazilo pa je ‘ivotinjski svijet imaomir i prostor za nesmetano razmno‘a-vanje. Poslije izgona Turaka, 1687.godine, mnoge vojskovo|e dobivajuza nagradu od Be~a ova slabo nase-ljena podru~ja u kojima podi‘u svojedvorce i lova~ke ku}e za odmor i ra-zonodu.

Lova~ki dvorac grofa Majlatha u Laci~ima, poslije po‘ara 1985.detaljno je obnovljen


1884. godineodstrijeljeno 399vukova!

Prvi pisani dokument o lovi{tu \ur-|enica, potje~e jo{ iz 1721. godine,prema kojem je vidljivo kako je au-strijski car Karlo VI. darovao barunuGustavu Prandau zemlji{te i {ume,ju‘no od rijeke Drave, za vjerno slu-‘enje caru u borbama protiv Turaka.Ve} 1722. ustanovljuje se pla}a vlaste-linskog lovca Franza Wenzela u izno-su od 61,39 guldena na godinu. Jedangulden tada je vrijedio kao jedan hvatogrjeva. Premda su {ume bile bogateraznovrsnom divlja~i, prije svega jelen-skom, srne}om i divljim svinjama, u{ume i polja po~eli su se unositi i fa-zani, koji su u to vrijeme bile kraljev-ske ptice. O tome svjedo~i i podatakkako je 19. o‘ujka 1728. godine, sa~i-njen ugovor sa fazaneristom JohanomNov{i}em u kojemu se detaljno dajuupute o uzgoju fazana, prehrani, is-pu{tanju i podivljavanju fazana, a iska-zan je i tro{ak fazanerije u iznosu od216. 64 guldena. Tako su prihodi odlovstva na podru~ju vlastelinstva Pran-dau (1739. godine) bili kao svi prihodiod mlinova zajedno.

ostavio mu{kog nasljednika, premaonda{njim pravilima, imanje je razdije-ljeno na njegove tri k}eri. Elvira udanaza grofa Pavla Peja~evi}a dobila jevlastelinstvo Na{ice, Marija udana zagrofa Normana, dobila je vlastelinstvoValpovo, a [tefanija udana za grofa\uru pl. Majlatha, dobila je vlastelin-stvo Donji Miholjac. Tako je dana{njelovi{te \ur|enica razdijeljeno na tridijela i bilo je pod upravom njihovihvlasnika do 1918. godine. I lovne kro-nike iz tih godina govore o brojnomstanju divlja~i, o mnogim lovovima, alii o odstrelu i ulovu ‘ivih ‘ivotinja.îtamo podatak da je tijekom 1905.godine ulovljeno nekoliko tisu}a ‘ivihze~eva i prodano na be~kom tr‘i{tu.

Godine 1909. grof Pavle Peja~evi}odstrijelio je u {umskom predjeluKova~ica srnjaka ~ija je trofejna vrijed-nost ocijenjena sa 158,30 to~aka.

Lovne kronike bilje‘e i mnoge usp-je{ne lovove na pernatu divlja~, prijesvega na {ljuke po kojima je ovo lo-vi{te bilo poznato diljem Europe. Broj-ni gosti Be~kog dvora, mnogi plemi}ii tada{nja lovna elita Europe dolazilisu u lov na {ljuke.

Lov na {ljuke FranjeFerdinanda

Posebno je zabilje‘en dolazak au-strijskog prestolonasljednika, nadvoj-vode Franje Ferdinanda u lov na{ljuke, u prolje}e 1914. godine. Bio jegost grofa Majlatha i odsjeo je u nje-govu dvorcu u Donjem Miholjcu.

»U proljetnom lovu na {ljuke, od16. do 31. o‘ujka 1914. godine, navlastelinstvu grofa Majlatha u DonjemMiholjcu, u pratnji prestolonasljednikanadvojvode Franje Ferdinanda bili sugrof Georg Wallis, oberlajtant vonPronay, grofovi porodice Majlath –Ladislav, Georg, Josef Nandor i I{tvan,te ostalo osoblje pratnje, ukupno 14lovaca.«

U izvje{taju, koji je potpisao nad-{umar ing. Ivan î‘ek, jo{ pi{e kako jeukupno odstrijeljeno 518 {ljuka.

Nakon boravka u Slavoniji, presto-lonasljednik je obi{ao vojne manevreaustrijske vojske, koji su se odr‘avali usvibnju na granici Bosne i Hercegovi-ne i Srbije. Prilikom posjeta Sarajevu,28. lipnja 1914. godine, na njega jeizvr{en atentat u kojem je i smrtnostradao.

Uspostavom Kraljevine SHS 1918.godine, lovi{te \ur|enica je nacionali-zirano, a tada nastaju i ogromne {teteod mnogih krivolovaca koji su uni{tili98 posto jelenske divlja~i. Posebnosrne}a divlja~ stradava u lovi{tu(1938. g.) od duge i o{tre zime. (Spo-mena je vrijedan podatak da je 1941.godine tijekom rujanske rike samo ureviru Boljara rikalo 48 jelena.)

U vrijeme II. svjetskog rata nemapodataka o stanju lovstva, ali je razu-mljivo da je bilo mnogo krivolova. Od

Lova~ka ku}a Boljara

Unutra{njost sobeu lova~koj ku}i

Boljara

Unutra{njostlova~ke ku}eBu~je

Lova~ka ku}a Bu~je

1945. do 1948. lovi{te se nalazi podupravom tada{njih {umarija i [umskoggospodarstva Papuk iz Osijeka. Odlu-kom Ministarstva {umarstva NR Hrva-tske, od 1. lipnja 1948., utvr|uje selovi{te \ur|enica na povr{ini od26.400 ha.

Od 1955. do 1968. lovi{te se nalaziu sastavu [G Krndija iz Na{ica, odno-sno pripadaju}ih {umarija Donji Miho-ljac, \ur|enovac i Ko{ka. Upravo odtih godina, mo‘emo re}i, zapo~inje ilovno-turisti~ki odstrijel jelenske divlja-~i koji je svoju kulminaciju do‘ivio sre-dinom osamdesetih godina pro{logstolje}a.

Velike {tete na okolnim poljoprivre-dnim povr{inama 1968. godine, prido-nijele su po odluci tada{njeg rukovod-stva [G Krndija da se lovi{te \ur|eni-ca vrati op}inama Donji Miholjac,Valpovo, Na{ice i Orahovica koje suga dale na upravljanje “Generalturi-stu” Zagreb, odnosno lova~kim dru{t-vima Na{ice i Zel~in.

Zabilje‘en je tako|er, odstrel vuka1978. godine, a sljede}e godine nje-ma~ki lovac Egon Owerbeck, ~lanuprave Korporacije Manesman, odst-rijelio je “zlatnog” jelena od 238,99to~aka. Za to je njema~ki gost platio122.000 DEM, {to je i najja~i trofejste~en u pro{lom stolje}u u ovomlovi{tu, isti~e upravitelj {umarije DonjiMiholjac dipl. ing Davorin Fekete. (Sli-ka tog lovca sa trofejnim jelenom,nalazi se u lova~koj ku}i Bu~je.)

\ur|enica danasOd 1988. godine, dio lovi{ta kojim

je gospodario “Generalturist” iz Za-greba, na podru~ju {umarija Ko{ka iDonji Miholjac, preuzima onda{njaRO[ “Slavonska {uma” iz Vinkovaca,a 1992. godine dio lovi{ta kojima sugospodarila lova~ko dru{tvo “Galeb”iz Na{ica i 1995. LD “Jelen” iz Zel~i-na, preuzimaju na{e {umarije Ko{ka i\ur|enovac, zatim one ulaze u sastavHrvatskih {uma.

Dr‘avno lovi{te XIV/2 \ur|enica idanas se prostire na tri {umarije –Donji Miholjac, \ur|enovac i Ko{ka,na ~etiri gospodarske jedinice:â|ava~ki lug – Jelas \ol, Kapela~kilug – Kara{, \ur|enova~ke nizinske{ume i Laci} – Glo‘|e, sa ukupno22.620 hektara, od toga su {ume17.470 ha, a ostalo su poljoprivrednozemlji{te i vode.

Danas stanje divlja~i u lovi{tu nijezadovoljavaju}e jer se kre}e tek okotre}ine brojnosti od prije Domovin-skog rata, no ipak je ohrabruju}e, satendencijom porasta. Tako danas ima-mo otprilike 150 grla jelenske divlja~i,oko 200 grla srne}e, te vi{e od 200grla divljih svinja, isti~e mr. sp. @eljkoMarman. Godi{nji odstrel se kre}eoko pedesetak grla srne}e divlja~i, di-vljih svinja 140 grla, te znatno manjejelenske divlja~i.

Jo{ uvijek nismo uspjeli smanjitiutjecaj krivolova na brojnost divlja~i una{em lovi{tu, tu‘i nam se sugovornik.Zadr‘ali smo iz prethodnih godinaskupne lovove na divlje svinje, za kojepostoji interes inozemnih lovaca, dokza srne}u divlja~ nema, najvjerojatnijestoga {to nemamo zna~ajniju trofejnudivlja~. A sli~no je i sa jelenskom div-lja~i, budu}i da stranci ‘ele samo tro-fejnu divlja~.

Svake godine redovito unosimove}e koli~ine hrane u lovi{te, na ukup-no 55 hranili{ta. Tako smo planirali zaovu jesen i zimu spremiti vi{e od 150tona razne hrane (kukuruza, repe,zobi, sila‘e i soli) kako bi divlja~ imalatijekom zime dovoljno hrane. Okolovi{ta podigli smo do sada 97 kmza{titne ograde, a ove jeseni planira-mo podi}i daljnjih ~etiri kilometra.Unutar lovi{ta imamo i 37 ha poljopri-vrednih povr{ina za prihranu divlja~i iproizvodnju hrane za njih.

U suradnji sa U[ Osijek, planiramouvesti iz Podunavlja ve}i broj jelenskedivlja~i kako bi popravili strukturuna{e divlja~i.

Ohrabruju}i je podatak za nas, {tonam iz godine u godinu raste interestalijanskih lovaca za lov na {ljuke.Tako bilje‘imo iz godine u godinuznatno pove}anje broja turista i od-strela {ljuka, od otprilike 25 iz 1997. gdo 115 {ljuka u pro{loj godini. Na{ilovni propisi dopu{taju odstrel jedne{ljuke na svakih 100 ha lovi{ta, {tozna~i da mo‘emo godi{nje odstrijelitinajmanje 170 {ljuka, ka‘e mr. sp.@eljko Marman.

Od lova~kih objekata u lovi{tu\ur|enica nalaze se ~etiri lova~keku}e – Lova~ki dvorac u Laci}ima, teu Boljari, Bu~ju i Prkosu, koje suspremne u svakom trenutku primitiukupno 20 lovaca u komfornim soba-ma.

Godine 1722. ustanovljuje se pla}avlastelinskog lovca Franza Wenzela u iznosuod 61,39 guldena na godinu. Jedan guldentada je vrijedio kao jedan hvat ogrjeva.

U proljetnom lovu na {ljuke, od 16. do 31.o‘ujka 1914. godine, na vlastelinstvu grofaMajlatha u Donjem Miholjcu u kojem jesudjelovao i prestolonasljednik FranjoFerdinad ukupno je odstrijeljeno 518 {ljuka.

Nakon boravka u Slavoniji,prestolonasljednik Ferdinand je obi{ao vojnemanevre austrijske vojske, a krajem lipnja(28. lipnja 1914.) u Sarajevu na njega jeizvr{en atentat u kojem je i smrtno stradao.

U to vrijeme lovi{te je obilovalobrojnim, danas ve} nestalim ili za{ti}e-nim vrstama ptica i ‘ivotinja. Tako senavodi podatak da je u razdoblju od1858. do 1884. godine ukupno od-strijeljeno 399 vukova, odnosno pros-je~no godi{nje 16 komada, zatim od 6do 28 orlova. Broj odstrijeljenih grlajelenske divlja~i, divljih svinja, lisica, fa-zana i drugih ptica, kretao se u tisu}a-ma, ali sve je pedantno bilje‘eno ulovnim kronikama. Tako izdvajamo ipodatak kako je u {umskom predjeluJelas, 17. rujna 1894. godine, ne}akzakupnika vlastelinstva OrahovicaAdolf Kosmack odstrijelio u reviru Cr-nac donedavno najja~eg jelena, koji jebio ocijenjen sa 253,30 to~aka i ste‘inom rogovlja od 16,33 kilograma.Broj paro‘aka je 16, raspon rogova je113 a starost je bila procijenjena na18 godina. Danas se slika ovog rogo-vlja nalazi u lova~koj ku}i Bu~je.

Nakon smrti (1885.) baruna Gusta-va Prandaua, s obzirom na to da nije

Njema~ki lovac Eugen Owerbeck, poredsvojeg ”zlatnog” jelena od 238,99 to~aka


1884. godineodstrijeljeno 399vukova!

Prvi pisani dokument o lovi{tu \ur-|enica, potje~e jo{ iz 1721. godine,prema kojem je vidljivo kako je au-strijski car Karlo VI. darovao barunuGustavu Prandau zemlji{te i {ume,ju‘no od rijeke Drave, za vjerno slu-‘enje caru u borbama protiv Turaka.Ve} 1722. ustanovljuje se pla}a vlaste-linskog lovca Franza Wenzela u izno-su od 61,39 guldena na godinu. Jedangulden tada je vrijedio kao jedan hvatogrjeva. Premda su {ume bile bogateraznovrsnom divlja~i, prije svega jelen-skom, srne}om i divljim svinjama, u{ume i polja po~eli su se unositi i fa-zani, koji su u to vrijeme bile kraljev-ske ptice. O tome svjedo~i i podatakkako je 19. o‘ujka 1728. godine, sa~i-njen ugovor sa fazaneristom JohanomNov{i}em u kojemu se detaljno dajuupute o uzgoju fazana, prehrani, is-pu{tanju i podivljavanju fazana, a iska-zan je i tro{ak fazanerije u iznosu od216. 64 guldena. Tako su prihodi odlovstva na podru~ju vlastelinstva Pran-dau (1739. godine) bili kao svi prihodiod mlinova zajedno.

ostavio mu{kog nasljednika, premaonda{njim pravilima, imanje je razdije-ljeno na njegove tri k}eri. Elvira udanaza grofa Pavla Peja~evi}a dobila jevlastelinstvo Na{ice, Marija udana zagrofa Normana, dobila je vlastelinstvoValpovo, a [tefanija udana za grofa\uru pl. Majlatha, dobila je vlastelin-stvo Donji Miholjac. Tako je dana{njelovi{te \ur|enica razdijeljeno na tridijela i bilo je pod upravom njihovihvlasnika do 1918. godine. I lovne kro-nike iz tih godina govore o brojnomstanju divlja~i, o mnogim lovovima, alii o odstrelu i ulovu ‘ivih ‘ivotinja.îtamo podatak da je tijekom 1905.godine ulovljeno nekoliko tisu}a ‘ivihze~eva i prodano na be~kom tr‘i{tu.

Godine 1909. grof Pavle Peja~evi}odstrijelio je u {umskom predjeluKova~ica srnjaka ~ija je trofejna vrijed-nost ocijenjena sa 158,30 to~aka.

Lovne kronike bilje‘e i mnoge usp-je{ne lovove na pernatu divlja~, prijesvega na {ljuke po kojima je ovo lo-vi{te bilo poznato diljem Europe. Broj-ni gosti Be~kog dvora, mnogi plemi}ii tada{nja lovna elita Europe dolazilisu u lov na {ljuke.

Lov na {ljuke FranjeFerdinanda

Posebno je zabilje‘en dolazak au-strijskog prestolonasljednika, nadvoj-vode Franje Ferdinanda u lov na{ljuke, u prolje}e 1914. godine. Bio jegost grofa Majlatha i odsjeo je u nje-govu dvorcu u Donjem Miholjcu.

»U proljetnom lovu na {ljuke, od16. do 31. o‘ujka 1914. godine, navlastelinstvu grofa Majlatha u DonjemMiholjcu, u pratnji prestolonasljednikanadvojvode Franje Ferdinanda bili sugrof Georg Wallis, oberlajtant vonPronay, grofovi porodice Majlath –Ladislav, Georg, Josef Nandor i I{tvan,te ostalo osoblje pratnje, ukupno 14lovaca.«

U izvje{taju, koji je potpisao nad-{umar ing. Ivan î‘ek, jo{ pi{e kako jeukupno odstrijeljeno 518 {ljuka.

Nakon boravka u Slavoniji, presto-lonasljednik je obi{ao vojne manevreaustrijske vojske, koji su se odr‘avali usvibnju na granici Bosne i Hercegovi-ne i Srbije. Prilikom posjeta Sarajevu,28. lipnja 1914. godine, na njega jeizvr{en atentat u kojem je i smrtnostradao.

Uspostavom Kraljevine SHS 1918.godine, lovi{te \ur|enica je nacionali-zirano, a tada nastaju i ogromne {teteod mnogih krivolovaca koji su uni{tili98 posto jelenske divlja~i. Posebnosrne}a divlja~ stradava u lovi{tu(1938. g.) od duge i o{tre zime. (Spo-mena je vrijedan podatak da je 1941.godine tijekom rujanske rike samo ureviru Boljara rikalo 48 jelena.)

U vrijeme II. svjetskog rata nemapodataka o stanju lovstva, ali je razu-mljivo da je bilo mnogo krivolova. Od

Lova~ka ku}a Boljara

Unutra{njost sobeu lova~koj ku}i

Boljara

Unutra{njostlova~ke ku}eBu~je

Lova~ka ku}a Bu~je

1945. do 1948. lovi{te se nalazi podupravom tada{njih {umarija i [umskoggospodarstva Papuk iz Osijeka. Odlu-kom Ministarstva {umarstva NR Hrva-tske, od 1. lipnja 1948., utvr|uje selovi{te \ur|enica na povr{ini od26.400 ha.

Od 1955. do 1968. lovi{te se nalaziu sastavu [G Krndija iz Na{ica, odno-sno pripadaju}ih {umarija Donji Miho-ljac, \ur|enovac i Ko{ka. Upravo odtih godina, mo‘emo re}i, zapo~inje ilovno-turisti~ki odstrijel jelenske divlja-~i koji je svoju kulminaciju do‘ivio sre-dinom osamdesetih godina pro{logstolje}a.

Velike {tete na okolnim poljoprivre-dnim povr{inama 1968. godine, prido-nijele su po odluci tada{njeg rukovod-stva [G Krndija da se lovi{te \ur|eni-ca vrati op}inama Donji Miholjac,Valpovo, Na{ice i Orahovica koje suga dale na upravljanje “Generalturi-stu” Zagreb, odnosno lova~kim dru{t-vima Na{ice i Zel~in.

Zabilje‘en je tako|er, odstrel vuka1978. godine, a sljede}e godine nje-ma~ki lovac Egon Owerbeck, ~lanuprave Korporacije Manesman, odst-rijelio je “zlatnog” jelena od 238,99to~aka. Za to je njema~ki gost platio122.000 DEM, {to je i najja~i trofejste~en u pro{lom stolje}u u ovomlovi{tu, isti~e upravitelj {umarije DonjiMiholjac dipl. ing Davorin Fekete. (Sli-ka tog lovca sa trofejnim jelenom,nalazi se u lova~koj ku}i Bu~je.)

\ur|enica danasOd 1988. godine, dio lovi{ta kojim

je gospodario “Generalturist” iz Za-greba, na podru~ju {umarija Ko{ka iDonji Miholjac, preuzima onda{njaRO[ “Slavonska {uma” iz Vinkovaca,a 1992. godine dio lovi{ta kojima sugospodarila lova~ko dru{tvo “Galeb”iz Na{ica i 1995. LD “Jelen” iz Zel~i-na, preuzimaju na{e {umarije Ko{ka i\ur|enovac, zatim one ulaze u sastavHrvatskih {uma.

Dr‘avno lovi{te XIV/2 \ur|enica idanas se prostire na tri {umarije –Donji Miholjac, \ur|enovac i Ko{ka,na ~etiri gospodarske jedinice:â|ava~ki lug – Jelas \ol, Kapela~kilug – Kara{, \ur|enova~ke nizinske{ume i Laci} – Glo‘|e, sa ukupno22.620 hektara, od toga su {ume17.470 ha, a ostalo su poljoprivrednozemlji{te i vode.

Danas stanje divlja~i u lovi{tu nijezadovoljavaju}e jer se kre}e tek okotre}ine brojnosti od prije Domovin-skog rata, no ipak je ohrabruju}e, satendencijom porasta. Tako danas ima-mo otprilike 150 grla jelenske divlja~i,oko 200 grla srne}e, te vi{e od 200grla divljih svinja, isti~e mr. sp. @eljkoMarman. Godi{nji odstrel se kre}eoko pedesetak grla srne}e divlja~i, di-vljih svinja 140 grla, te znatno manjejelenske divlja~i.

Jo{ uvijek nismo uspjeli smanjitiutjecaj krivolova na brojnost divlja~i una{em lovi{tu, tu‘i nam se sugovornik.Zadr‘ali smo iz prethodnih godinaskupne lovove na divlje svinje, za kojepostoji interes inozemnih lovaca, dokza srne}u divlja~ nema, najvjerojatnijestoga {to nemamo zna~ajniju trofejnudivlja~. A sli~no je i sa jelenskom div-lja~i, budu}i da stranci ‘ele samo tro-fejnu divlja~.

Svake godine redovito unosimove}e koli~ine hrane u lovi{te, na ukup-no 55 hranili{ta. Tako smo planirali zaovu jesen i zimu spremiti vi{e od 150tona razne hrane (kukuruza, repe,zobi, sila‘e i soli) kako bi divlja~ imalatijekom zime dovoljno hrane. Okolovi{ta podigli smo do sada 97 kmza{titne ograde, a ove jeseni planira-mo podi}i daljnjih ~etiri kilometra.Unutar lovi{ta imamo i 37 ha poljopri-vrednih povr{ina za prihranu divlja~i iproizvodnju hrane za njih.

U suradnji sa U[ Osijek, planiramouvesti iz Podunavlja ve}i broj jelenskedivlja~i kako bi popravili strukturuna{e divlja~i.

Ohrabruju}i je podatak za nas, {tonam iz godine u godinu raste interestalijanskih lovaca za lov na {ljuke.Tako bilje‘imo iz godine u godinuznatno pove}anje broja turista i od-strela {ljuka, od otprilike 25 iz 1997. gdo 115 {ljuka u pro{loj godini. Na{ilovni propisi dopu{taju odstrel jedne{ljuke na svakih 100 ha lovi{ta, {tozna~i da mo‘emo godi{nje odstrijelitinajmanje 170 {ljuka, ka‘e mr. sp.@eljko Marman.

Od lova~kih objekata u lovi{tu\ur|enica nalaze se ~etiri lova~keku}e – Lova~ki dvorac u Laci}ima, teu Boljari, Bu~ju i Prkosu, koje suspremne u svakom trenutku primitiukupno 20 lovaca u komfornim soba-ma.

Godine 1722. ustanovljuje se pla}avlastelinskog lovca Franza Wenzela u iznosuod 61,39 guldena na godinu. Jedan guldentada je vrijedio kao jedan hvat ogrjeva.

U proljetnom lovu na {ljuke, od 16. do 31.o‘ujka 1914. godine, na vlastelinstvu grofaMajlatha u Donjem Miholjcu u kojem jesudjelovao i prestolonasljednik FranjoFerdinad ukupno je odstrijeljeno 518 {ljuka.

Nakon boravka u Slavoniji,prestolonasljednik Ferdinand je obi{ao vojnemanevre austrijske vojske, a krajem lipnja(28. lipnja 1914.) u Sarajevu na njega jeizvr{en atentat u kojem je i smrtno stradao.

U to vrijeme lovi{te je obilovalobrojnim, danas ve} nestalim ili za{ti}e-nim vrstama ptica i ‘ivotinja. Tako senavodi podatak da je u razdoblju od1858. do 1884. godine ukupno od-strijeljeno 399 vukova, odnosno pros-je~no godi{nje 16 komada, zatim od 6do 28 orlova. Broj odstrijeljenih grlajelenske divlja~i, divljih svinja, lisica, fa-zana i drugih ptica, kretao se u tisu}a-ma, ali sve je pedantno bilje‘eno ulovnim kronikama. Tako izdvajamo ipodatak kako je u {umskom predjeluJelas, 17. rujna 1894. godine, ne}akzakupnika vlastelinstva OrahovicaAdolf Kosmack odstrijelio u reviru Cr-nac donedavno najja~eg jelena, koji jebio ocijenjen sa 253,30 to~aka i ste‘inom rogovlja od 16,33 kilograma.Broj paro‘aka je 16, raspon rogova je113 a starost je bila procijenjena na18 godina. Danas se slika ovog rogo-vlja nalazi u lova~koj ku}i Bu~je.

Nakon smrti (1885.) baruna Gusta-va Prandaua, s obzirom na to da nije

Njema~ki lovac Eugen Owerbeck, poredsvojeg ”zlatnog” jelena od 238,99 to~aka


lov i ribolov

UUUUU sportskom ribolovu, me|unajatraktivnije ribe slatkih vo-da spada {tuka. Zovu je irije~nim vukom. Ne bez razlo-

ga. Kad je gladna napada sve {to semi~e, a zabilje‘eni su i napadi na ~ov-jeka.

Glava joj je spljo{tena poput pa~jegkljuna, a u ustima ima »cijeli arsenal«o{trih zubi okrenutih unatrag tako dakad zgrabi plijen vi{e ga ne ispu{ta.Mrijesti se od velja~e do svibnja napli}acima obraslima vodenim biljem.Tada ‘enka polo‘i i vi{e od 70.000jaja.

Na njezinom je jelovniku gotovosve {to mo‘e uloviti i {to se mi~e – odriba, ‘aba, gujavica do mi{eva pa ~aki manjih ptica i zmija. Napast }e ~ak i{tuku svoje veli~ine.

Od nekoliko vrsta u europskim vo-dama ‘ivi samo jedna, sjeverna {tuka.Stanovnik je nizinskih rijeka, rukavaca,ritova, bara, ali i jezera i ribnjaka. Uvodama Hrvatske najve}e se {tuke lo-ve u Kupi, Korani, Dunavu, Dravi, je-zerima Lepenica, Jo{ava, Ba~ica, Raki-tje, Ore{je i Vranskom jezeru tena{i~kom ribnjaku, savskim, dravskim,dunavskim mrtvicama...

Godine 1986. Marijan Pelce u Kupije ulovio {tuku te{ku ~ak 19,30 kg(128 cm), a 1977. Marija Jurjevi} uKorani ulovila je {tuku te{ku 18,70 kg.Goran Crnkovi} ulovio je 2001. godi-ne u Dunavu {tuku te{ku 15,75 kg(121 cm).

[tuka dosegne i vi{e od 25 kg te‘i-ne. No, lovni primjerci u prosjeku sute{ki do 3 kg. Iako se ~ini da ih una{im vodama ima lijep broj, ulovi nesmiju zavarati. Sve je manje kapitalne{tuke, pogotovo one du‘e od metra, amali primjerci ne stignu narasti ni na 2kg te‘ine, jer filozofija »ulovi i pusti«,uvrije‘ena u Europi, u glave na{ih ri-bolovaca tek mukotrpno probija. Poz-nati svjetski {tukolovac, koji je {iromsvijeta ulovio vi{e od 700 komada{tuka du‘ih od metra, Jan Eggers (ima-li smo ga sre}u upoznati i loviti s njimu Finskoj) ka‘e: »Ako ne pusti{ {tukute{ku kilogram, nikad ne}e{ biti u pri-lici da je ulovi{ kad bude imala 5 kg,a ako ne pusti{ onu od 5 kg nikad jene}e{ mo}i uloviti sa 10 kg...«. Ne tre-ba ni napominjati da Jan sve svoje{tuke redovito pu{ta natrag u vodu.

[tuka se uspje{no lovi cijele godine.Za{ti}ena je lovostajem od 1. velja~edo 31. o‘ujka, pa je u tom periodusvakako treba ostaviti na miru. Za{ti-}ena je i minimalnom mjerom od 40cm (u Dunavu 30 cm), pa i te mjeretreba po{tivati. Najbolje vrijeme za nju

[tuka– rije~ni vukFoto: VSP studio Pavi~i}

Pi{e: Sini{a Slavini}

je ipak sada. Od kraja sredine ljeta pado kraja jeseni.

Treba je tra‘iti kod lopo~a, panjeva,trske iz koje vreba na plijen. Ljeti itijekom jeseni treba je loviti pri povr{i-ni ili na samoj povr{ini, a zimi i sadapri dnu.

Cijenjena je sportska riba, koja pru-‘a veliki u‘itak na udici. Lovi se raz-nim tehnikama, u pokretu ili ~eka-njem. êkanjem naj~e{}e na dnu (splovkom ili bez plovka) – na raub. Zataj ribolov potreban je {tap du‘ine 3 –4 m, akcije B ili C, te‘ine bacanja 80– 150 g, rola s najlonom promjera0,35 do 0,60 mm, te udice dvokuke ilitrokuke sa ~eli~nim predvezom. Zamamac }e poslu‘iti gotovo sve ribice,ali najbolji su ipak kederi babu{ke, bo-dorke, kleni}i, klenovi... Veli~ina ke-dera ovisi o veli~ini {tuke koja se o~e-kuje, no uvijek je bolje posegnuti zave}im kederom.

U pokretu {tuka se naj~e{}e loviblinkera{kom tehnikom, umjetnimmamcima, varalicama. Za takav ribo-lov, ovisno dakako o veli~ini {tuke,najbolje je koristiti blinkera{ki {tapdu‘ine do 3 m, akcije 40 – 80 grama,rolu br‘eg prijenosa, te najlon promje-ra do 0,30 mm (rijetko do 0,35 mm).I tu je dobro staviti ~eli~ni predvez. Zaodabir odgovaraju}e varalice gotovoje potreban te~aj s obzirom na mno{t-vo koje se nudi od voblera, leptira, ‘li-ca i gumenih varalica. No, kao naju-~inkovitije za {tuku predla‘emo vam‘lice (efzzet prije svega), ve}e leptire(od broja 3 do broja 5), te voblere udu‘ini do 10 cm.

[tuka je riba koja se mo‘e vrloefektno loviti i mu{i~arskim priborom.No, to je ve} jedna slo‘enija pri~a zaneku drugu priliku.

U studenom je puna lovna sezona. Lovi se ve}inakrupne i sitne divlja~i. Priroda je pred zimskim miro-vanjem, prestaje vegetacijski period. Poneki zimskispava~ – medvjed, jazavac i puh povla~e se u jazbineili duplje na zimski san. U studenom po~inje parenjedivokoza i divljih svinja.

Lovac posebnu pa‘nju mora posvetiti prihranidivlja~i. Divljim pre‘iva~ima ne treba davati previ{esjemenki i plodova. Pove}ana koli~ina te hrane izazi-va kiselost u buragu, a time se pove}ava i {teta na{umama. Najbolja hrana je sila‘a.

U na{im lovi{tima u punom su zamahu pau{alnilovovi na divlje svinje. Zbog velikog broja divljihsvinja i {teta koje uzrokuju na poljoprivrednim kultu-rama i {umi, mora se izvr{iti plan odstrela te divlja~i.

Za mjese~ine love se medvjedi, do~ekuje vepar.Medvje|e krzno sada je najbolje jer nije o{te}enoboravkom u brlogu.

[umari i svi lovni djelatnici moraju se zauzeti daova lovna sezona bude uspje{na jer je lovstvo va‘anfaktor u {umarstvu i turizmu na{e domovine.

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

StudeniPi{e:Draèn Serti}

Za o~ekivati je da }e ovo zna~ajnolovi{te i u budu}nosti ostati u okviru{umarstva kao njegov sastavni dio ivje~iti dokaz o nedjeljivosti {ume idivlja~i. Samo tako mo‘emo posti}iugled u Europi i svijetu koje je ovolovi{te kroz stolje}a ve} i imalo,dakako o~ekivati i europsku lovnuklijentelu u na{im lovi{tima i lovnimobjektima koje smo posljednjih godi-na doveli na u razinu europskih. Lov-stvo kao grana {umarstva, mora i unas ve} jednom postati dohodovnokao {to je to slu~aj u ve}ini susjednihnam zemalja.

Reprodukcija snimke do sadanajja~eg jelena, odstrijeljenog 1894.u Slavoniji od 253,30 to~aka

MIJENJA LI SE [TO U PRISTUPU ZA[TITE PRIOBALNIH [UMA

Maslina umjesto crnogorice!Priobalne {umenajbolje }e se{tititi ure|ivanjemi obra|ivanjemzapu{tenihpoljoprivrednihpovr{ina, tepodizanjem novihkultura, npr.maslinika. To jesvojevrsna novostu dosada{njojpraksi koja se umnogimprimjerimapokazalabesmislenom.Stoga podizanje12 ha maslinikakod [ibenikapredstavlja(r)evoluciju ugospodarstvumediteranskeHrvatske

Po{umljavanje povr{ina crnogoricom kaojedan od oblika klasi~ne {umarskeproizvodnje treba u potpunosti napustiti iokrenuti se prirodnoj progresiji. Za tosada postoje dva vrlo jasna razloga,neotpornost na {umske po‘are isiroma{tvo faune.

[[[[[umarija [ibenik podi‘emaslinik povr{ine oko12 ha {to je u mnogim{umarskim krugovima

protuma~eno kao radikalanotklon od {umarske djelatno-sti. Ipak, ako bolje sagledamou kakvim prilikama se nalazi{umarstvo Mediterana ~iji jenajve}i problem opasnost odljetnih po‘ara, mo‘emo re}ida ovakve aktivnosti predstav-ljaju (r)evoluciju pristupa u go-spodarenju {umskim prosto-rom. U vi{e dosada{njih tek-stova sam ukazivao na zapu{-tene poljoprivredne povr{inekoje klasi~nu {umarsku proiz-vodnju na Mediteranu ~ine be-smislicom. Tomu svjedo~ebrojke gdje je jasno kako jegodi{nja opo‘arena povr{ina{uma vi{estruko ve}a odpo{umljene povr{ine. Me|u-tim, svih ovih godina kao danikome nije bilo stalo napravitikvalitetnu promjenu u {umar-stvu mediteranske Hrvatske,{to uvelike kompromitira kodlokalnog pu~anstva ime i ugled

Hrvatskih {uma i {umarskestruke. Izlaz iz ovakve pozicijevalja tra‘iti u aktivnoj za{titi{uma od po‘ara ure|ivanjem iobra|ivanjem poljoprivrednihpovr{ina, odnosno povr{ina svi{im bonitetnim vrijednostimatla. Stoga aktivnosti upravitelja[umarije [ibenik BrankaKekeli}a treba promatrati prijesvega kao aktivan pristupza{titi {uma i okoli{a, pa tekonda primijetiti kako je tomo‘da poljodjelatnost. Usko-grudnost i uski pogledi nisuodlike intelektualaca i njih tre-ba izbaciti iz {umarskih ocjenai procjena kako nam se ne biponovio studij urbanog {umar-stva koji je zavr{io na Poljopri-vrednom fakultetu, iako je mojuva‘eni i visoko cijenjeni prof.Borzan godinama prije mahaos gotovim Programom i prika-zanim primjerima sli~nih stu-dija u Kanadi i SAD-u. Dakle,{umarski pristup prema prosto-rima mediteranske Hrvatsketreba uva‘avati antropolo{konaslije|e, ali i nove prilike kojesobom donosi razvoj strojakao vrlo zna~ajnog ekolo{kog~imbenika. Zbog toga {umar-stvo treba pro{iriti svoje aktiv-nosti u pru‘anju usluga uodr‘avanju i preoblikovanjupovr{ina i tako pokazati svojuprilagodljivost okru‘enju stva-raju}i novu vrijednost. Po{um-ljavanje povr{ina crnogoricomkao jedan od oblika klasi~ne{umarske proizvodnje treba upotpunosti napustiti i okrenutise prirodnoj progresiji. Za tosada postoje dva vrlo jasnarazloga, neotpornost na {um-ske po‘are i siroma{tvo faune.Filogenija drvenastih vrsta ja-sno pokazuje da je bjelogoricasavr{eniji biljni organizam obli-kovan izme|u ostaloga i uuvjetima po‘arnih prilika na~emu se razvio ~itav ‘ivotinjskisvijet dana{njice (Teorija uz-goja {uma metodom kompri-miranog filogenetskog razvit-ka). Takav }e pristup {umar-stvu pove}ati i potencijale lov-nog gospodarstva koje mo‘edonijeti zna~ajne prihodezajednici, poglavito ako je tosastavni dio jedne cjeloviteturisti~ke ponude. Dakle, mi{umari moramo shvatiti da ni-smo otok u svijetu znanosti igospodarstva, ve} dio kulturekojoj je jedina stalnost upravonjezina promjenjivost.

druga runda

Foto:Arhiva

Pi{e:Ivan[imi}


lov i ribolov

UUUUU sportskom ribolovu, me|unajatraktivnije ribe slatkih vo-da spada {tuka. Zovu je irije~nim vukom. Ne bez razlo-

ga. Kad je gladna napada sve {to semi~e, a zabilje‘eni su i napadi na ~ov-jeka.

Glava joj je spljo{tena poput pa~jegkljuna, a u ustima ima »cijeli arsenal«o{trih zubi okrenutih unatrag tako dakad zgrabi plijen vi{e ga ne ispu{ta.Mrijesti se od velja~e do svibnja napli}acima obraslima vodenim biljem.Tada ‘enka polo‘i i vi{e od 70.000jaja.

Na njezinom je jelovniku gotovosve {to mo‘e uloviti i {to se mi~e – odriba, ‘aba, gujavica do mi{eva pa ~aki manjih ptica i zmija. Napast }e ~ak i{tuku svoje veli~ine.

Od nekoliko vrsta u europskim vo-dama ‘ivi samo jedna, sjeverna {tuka.Stanovnik je nizinskih rijeka, rukavaca,ritova, bara, ali i jezera i ribnjaka. Uvodama Hrvatske najve}e se {tuke lo-ve u Kupi, Korani, Dunavu, Dravi, je-zerima Lepenica, Jo{ava, Ba~ica, Raki-tje, Ore{je i Vranskom jezeru tena{i~kom ribnjaku, savskim, dravskim,dunavskim mrtvicama...

Godine 1986. Marijan Pelce u Kupije ulovio {tuku te{ku ~ak 19,30 kg(128 cm), a 1977. Marija Jurjevi} uKorani ulovila je {tuku te{ku 18,70 kg.Goran Crnkovi} ulovio je 2001. godi-ne u Dunavu {tuku te{ku 15,75 kg(121 cm).

[tuka dosegne i vi{e od 25 kg te‘i-ne. No, lovni primjerci u prosjeku sute{ki do 3 kg. Iako se ~ini da ih una{im vodama ima lijep broj, ulovi nesmiju zavarati. Sve je manje kapitalne{tuke, pogotovo one du‘e od metra, amali primjerci ne stignu narasti ni na 2kg te‘ine, jer filozofija »ulovi i pusti«,uvrije‘ena u Europi, u glave na{ih ri-bolovaca tek mukotrpno probija. Poz-nati svjetski {tukolovac, koji je {iromsvijeta ulovio vi{e od 700 komada{tuka du‘ih od metra, Jan Eggers (ima-li smo ga sre}u upoznati i loviti s njimu Finskoj) ka‘e: »Ako ne pusti{ {tukute{ku kilogram, nikad ne}e{ biti u pri-lici da je ulovi{ kad bude imala 5 kg,a ako ne pusti{ onu od 5 kg nikad jene}e{ mo}i uloviti sa 10 kg...«. Ne tre-ba ni napominjati da Jan sve svoje{tuke redovito pu{ta natrag u vodu.

[tuka se uspje{no lovi cijele godine.Za{ti}ena je lovostajem od 1. velja~edo 31. o‘ujka, pa je u tom periodusvakako treba ostaviti na miru. Za{ti-}ena je i minimalnom mjerom od 40cm (u Dunavu 30 cm), pa i te mjeretreba po{tivati. Najbolje vrijeme za nju

[tuka– rije~ni vukFoto: VSP studio Pavi~i}

Pi{e: Sini{a Slavini}

je ipak sada. Od kraja sredine ljeta pado kraja jeseni.

Treba je tra‘iti kod lopo~a, panjeva,trske iz koje vreba na plijen. Ljeti itijekom jeseni treba je loviti pri povr{i-ni ili na samoj povr{ini, a zimi i sadapri dnu.

Cijenjena je sportska riba, koja pru-‘a veliki u‘itak na udici. Lovi se raz-nim tehnikama, u pokretu ili ~eka-njem. êkanjem naj~e{}e na dnu (splovkom ili bez plovka) – na raub. Zataj ribolov potreban je {tap du‘ine 3 –4 m, akcije B ili C, te‘ine bacanja 80– 150 g, rola s najlonom promjera0,35 do 0,60 mm, te udice dvokuke ilitrokuke sa ~eli~nim predvezom. Zamamac }e poslu‘iti gotovo sve ribice,ali najbolji su ipak kederi babu{ke, bo-dorke, kleni}i, klenovi... Veli~ina ke-dera ovisi o veli~ini {tuke koja se o~e-kuje, no uvijek je bolje posegnuti zave}im kederom.

U pokretu {tuka se naj~e{}e loviblinkera{kom tehnikom, umjetnimmamcima, varalicama. Za takav ribo-lov, ovisno dakako o veli~ini {tuke,najbolje je koristiti blinkera{ki {tapdu‘ine do 3 m, akcije 40 – 80 grama,rolu br‘eg prijenosa, te najlon promje-ra do 0,30 mm (rijetko do 0,35 mm).I tu je dobro staviti ~eli~ni predvez. Zaodabir odgovaraju}e varalice gotovoje potreban te~aj s obzirom na mno{t-vo koje se nudi od voblera, leptira, ‘li-ca i gumenih varalica. No, kao naju-~inkovitije za {tuku predla‘emo vam‘lice (efzzet prije svega), ve}e leptire(od broja 3 do broja 5), te voblere udu‘ini do 10 cm.

[tuka je riba koja se mo‘e vrloefektno loviti i mu{i~arskim priborom.No, to je ve} jedna slo‘enija pri~a zaneku drugu priliku.

U studenom je puna lovna sezona. Lovi se ve}inakrupne i sitne divlja~i. Priroda je pred zimskim miro-vanjem, prestaje vegetacijski period. Poneki zimskispava~ – medvjed, jazavac i puh povla~e se u jazbineili duplje na zimski san. U studenom po~inje parenjedivokoza i divljih svinja.

Lovac posebnu pa‘nju mora posvetiti prihranidivlja~i. Divljim pre‘iva~ima ne treba davati previ{esjemenki i plodova. Pove}ana koli~ina te hrane izazi-va kiselost u buragu, a time se pove}ava i {teta na{umama. Najbolja hrana je sila‘a.

U na{im lovi{tima u punom su zamahu pau{alnilovovi na divlje svinje. Zbog velikog broja divljihsvinja i {teta koje uzrokuju na poljoprivrednim kultu-rama i {umi, mora se izvr{iti plan odstrela te divlja~i.

Za mjese~ine love se medvjedi, do~ekuje vepar.Medvje|e krzno sada je najbolje jer nije o{te}enoboravkom u brlogu.

[umari i svi lovni djelatnici moraju se zauzeti daova lovna sezona bude uspje{na jer je lovstvo va‘anfaktor u {umarstvu i turizmu na{e domovine.

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

StudeniPi{e:Draèn Serti}

Za o~ekivati je da }e ovo zna~ajnolovi{te i u budu}nosti ostati u okviru{umarstva kao njegov sastavni dio ivje~iti dokaz o nedjeljivosti {ume idivlja~i. Samo tako mo‘emo posti}iugled u Europi i svijetu koje je ovolovi{te kroz stolje}a ve} i imalo,dakako o~ekivati i europsku lovnuklijentelu u na{im lovi{tima i lovnimobjektima koje smo posljednjih godi-na doveli na u razinu europskih. Lov-stvo kao grana {umarstva, mora i unas ve} jednom postati dohodovnokao {to je to slu~aj u ve}ini susjednihnam zemalja.

Reprodukcija snimke do sadanajja~eg jelena, odstrijeljenog 1894.u Slavoniji od 253,30 to~aka

MIJENJA LI SE [TO U PRISTUPU ZA[TITE PRIOBALNIH [UMA

Maslina umjesto crnogorice!Priobalne {umenajbolje }e se{tititi ure|ivanjemi obra|ivanjemzapu{tenihpoljoprivrednihpovr{ina, tepodizanjem novihkultura, npr.maslinika. To jesvojevrsna novostu dosada{njojpraksi koja se umnogimprimjerimapokazalabesmislenom.Stoga podizanje12 ha maslinikakod [ibenikapredstavlja(r)evoluciju ugospodarstvumediteranskeHrvatske

Po{umljavanje povr{ina crnogoricom kaojedan od oblika klasi~ne {umarskeproizvodnje treba u potpunosti napustiti iokrenuti se prirodnoj progresiji. Za tosada postoje dva vrlo jasna razloga,neotpornost na {umske po‘are isiroma{tvo faune.

[[[[[umarija [ibenik podi‘emaslinik povr{ine oko12 ha {to je u mnogim{umarskim krugovima

protuma~eno kao radikalanotklon od {umarske djelatno-sti. Ipak, ako bolje sagledamou kakvim prilikama se nalazi{umarstvo Mediterana ~iji jenajve}i problem opasnost odljetnih po‘ara, mo‘emo re}ida ovakve aktivnosti predstav-ljaju (r)evoluciju pristupa u go-spodarenju {umskim prosto-rom. U vi{e dosada{njih tek-stova sam ukazivao na zapu{-tene poljoprivredne povr{inekoje klasi~nu {umarsku proiz-vodnju na Mediteranu ~ine be-smislicom. Tomu svjedo~ebrojke gdje je jasno kako jegodi{nja opo‘arena povr{ina{uma vi{estruko ve}a odpo{umljene povr{ine. Me|u-tim, svih ovih godina kao danikome nije bilo stalo napravitikvalitetnu promjenu u {umar-stvu mediteranske Hrvatske,{to uvelike kompromitira kodlokalnog pu~anstva ime i ugled

Hrvatskih {uma i {umarskestruke. Izlaz iz ovakve pozicijevalja tra‘iti u aktivnoj za{titi{uma od po‘ara ure|ivanjem iobra|ivanjem poljoprivrednihpovr{ina, odnosno povr{ina svi{im bonitetnim vrijednostimatla. Stoga aktivnosti upravitelja[umarije [ibenik BrankaKekeli}a treba promatrati prijesvega kao aktivan pristupza{titi {uma i okoli{a, pa tekonda primijetiti kako je tomo‘da poljodjelatnost. Usko-grudnost i uski pogledi nisuodlike intelektualaca i njih tre-ba izbaciti iz {umarskih ocjenai procjena kako nam se ne biponovio studij urbanog {umar-stva koji je zavr{io na Poljopri-vrednom fakultetu, iako je mojuva‘eni i visoko cijenjeni prof.Borzan godinama prije mahaos gotovim Programom i prika-zanim primjerima sli~nih stu-dija u Kanadi i SAD-u. Dakle,{umarski pristup prema prosto-rima mediteranske Hrvatsketreba uva‘avati antropolo{konaslije|e, ali i nove prilike kojesobom donosi razvoj strojakao vrlo zna~ajnog ekolo{kog~imbenika. Zbog toga {umar-stvo treba pro{iriti svoje aktiv-nosti u pru‘anju usluga uodr‘avanju i preoblikovanjupovr{ina i tako pokazati svojuprilagodljivost okru‘enju stva-raju}i novu vrijednost. Po{um-ljavanje povr{ina crnogoricomkao jedan od oblika klasi~ne{umarske proizvodnje treba upotpunosti napustiti i okrenutise prirodnoj progresiji. Za tosada postoje dva vrlo jasnarazloga, neotpornost na {um-ske po‘are i siroma{tvo faune.Filogenija drvenastih vrsta ja-sno pokazuje da je bjelogoricasavr{eniji biljni organizam obli-kovan izme|u ostaloga i uuvjetima po‘arnih prilika na~emu se razvio ~itav ‘ivotinjskisvijet dana{njice (Teorija uz-goja {uma metodom kompri-miranog filogenetskog razvit-ka). Takav }e pristup {umar-stvu pove}ati i potencijale lov-nog gospodarstva koje mo‘edonijeti zna~ajne prihodezajednici, poglavito ako je tosastavni dio jedne cjeloviteturisti~ke ponude. Dakle, mi{umari moramo shvatiti da ni-smo otok u svijetu znanosti igospodarstva, ve} dio kulturekojoj je jedina stalnost upravonjezina promjenjivost.

druga runda

Foto:Arhiva

Pi{e:Ivan[imi}


lov i ribolov


Marun je plemenit, od kestena ima ve}Kesten je tanji i tamkestena zna biti ~etima svega ~etiri. MaDalekog istoka. Nadonijeli su ga domapretpostavlja se prigodina.

Poè{ki {umariglavni sponzorikestenijade Foto: Z. Lisjak,

D. Duman~i}

Pi{e:Ivica Tomi}

IIIII kako nam je nadahnuto rekaopo‘e{ki {umarski stru~njak dipl.ing. Davorin Krakar: “Uz rasko{boja i plodova jeseni, dok se beru

zadnji vinogradi, ali i zapo~inju zim-ske sje~e po po‘e{kim gorama, gra-dom i seoskim sokacima, poslije prvihmrazeva, {iri se ugodan miris pe~eno-ga kestena. To je i prigoda i obveza{umara da se priklone ovome vese-lju”.

Ina~e, pitomi kesten (Castanea sati-va) u Po‘e{tini je najra{ireniji na isto~-nim padinama Psunja, na sjevernimpadinama Babje gore, manjim dijelomna Papuku, sve do zve~eva~kih De-beljaka. Prema rije~ima Krakara, pito-mi kesten je zbog svoje prirodne ras-prostranjenosti u po‘e{kom krajuodolio i naletu bolesti, pa ga ovda{nji{umari u radovima njege {uma dostoj-no ~uvaju od propadanja.

Na kestenijadi je na {tandu Javneustanove Parka prirode Papuk organi-zirana interaktivna radionica pod nazi-vom “Planina-ljudi” te predstavljeneprirodne raznolikosti i ljepote planinaslavonskoga gorja. Na pozornici sunastupili glumci Gradskoga kazali{ta,mali{ani iz Dje~jega vrti}a “Radost” iOsnovne {kole Dobri{e Cesari}a,pjeva~i, plesa~i, baletani , gimnasti~arii gradske maòretkinje.

Po‘e{ka podru‘nica Hrvatskih {uma bila jeglavni sponzor ~etvrte kestenijade, odr‘aneu organizaciji Turisti~ke zajednice nagradskom {etali{nom prostoru u Po‘egi.Po‘e{ki {umari izlo‘ili su svoje vrtnegarniture (stolove, klupe i nadstre{nicu),prigodno opremili svoj {tand na kojemu seisticala zastava H[-a, dijelili lijepoopremljen promid‘beni materijal teosigurali organizatoru oko pola toneplodova pitomoga kestena. Mno{tvoposjetitelja ku{alo je pe~eno kestenje sbezalkoholnim pi}ima i mladim vinompoznatih vinara iz Po‘e{tine

Na {tandu po‘e{ke podru‘nice Hrvatskih {uma

Plodovi i listovi pitomoga kestena (Castanea sativa)

Marunada naopatijskoj rivijeri

NA PODRU^JU OPATIJSKE RIVIJERE

UUUUU jesenjskim prohladnim dani-ma na ulicama na{ih gradovapojave se zamamni, mirisniplodovi – pe~eni kesteni. U

krajevima bogatim kestenovim {uma-ma, organiziraju se prigodne manifes-tacije kojima se obilje‘ava dobar urodovog plemenitog ploda.

U Lovranu, poznatom turisti~kommjestu opatijske rivijere, ve} 29 godi-na odr‘avaju se tijekom listopada ipo~etkom studenog poznate manife-stacije pod nazivom marunade. U or-ganizaciji Turisti~ke zajednice Lovran,ove godine marunada se odr‘avala ucentru Lovrana, ali i u manjim mjesti-ma nedaleko Lovrana – Lignju i Dob-

Ta turisti~ka manifestacija odr‘ava se ve}29 godina, a posve}ena je marunu, kojijedino u Hrvatskoj raste u okolici Lovrana

re}u. Marunada je poznata ne samo una{oj zemlji, ve} i izvan granica Lijepena{e, a zapravo je svojevrsna turisti~-ka atrakcija u kojoj podjednako u‘ivadoma}e stanovni{tvo i brojni turistikoji borave na opatijskoj rivijeri. Uzmogu}nost sakupljanja maruna uokolnim kestenovim {umama, gostimarunade mogu u‘ivati u brojnim sla-sticama i drugim jelima pripravljenimod maruna.

Marun u Hrvatskoj raste samo napodru~ju oko Lovrana, od Ike do Mo{-}eni~ke Drage. U Europi ga ima naodre|enim lokacijama, u Italiji i[panjolskoj. Iako naoko sli~an divljemkestenu, od njega se razlikuje. Marun

Foto: B. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e

manifestacije

Srednjovjekovnautvrda naPapuku

UUUUU suradnji s po‘e{kom Upravom{uma i planinarima Planinarsko-ga dru{tva Sokolovac ~lanoviDru{tva za hrvatsku povjesnicu

Po‘ega postavili su na srednjovjekov-noj utvrdi Kamengrad, na podru~ju [u-marije Kamenska, spomen-plo~u s os-novnim povijesnim podacima. Rije~ jeo jednoj od najo~uvanijih starih gradi-na Po‘e{tine, najvjerojatnije iz 15. sto-lje}a, za koju neki istra‘iva~i pretposta-vljaju da je nastala po~etkom 13. sto-lje}a. Prema nekim povijesnim podaci-ma, gradina potje~e iz vremena Rimlja-na. Smje{tena je na povr{ini oko jedno-ga hektara, na ju‘nim obroncima Pa-puka, na grebenu gospodarske jediniceZapadni Papuk (640 m nadmorske visi-ne), nedaleko od sela Kamenski Vu~jaki Gornji Vrhovci.

Danas je Kamengrad u stanju prirod-noga propadanja zbog {tetnog utjecajaklime (padaline, temperature) te biljnogi ‘ivotinjskoga svijeta. Osobito biljni~initelji {ire}i svoj ‘ivotni prostor rasta-~u zidine stare najmanje 500 godina.Unutar zidina nalazi se nekoliko stoljet-nih stabala gorskoga javora (Acer pseu-doplatanus) i crnoga jasena (Fraxinus or-nus). Ovaj potonji kao ljubitelj zidnogavapna {iri korijenje u kamenim fugama,stvaraju}i uvjete za ‘ivot. Od ‘ivotinja,u gradinskom podzi|u i zi|u obitava-li{te pronalaze lasica, lisica, kuna, divljama~ka, sova i {kanjac mi{ar. Premda sekamenje osipa a grad gubi obrise, ka-mengradska utvrda jo{ uvijek je najo~u-vanija i najimpozantnija takva gradina uPo‘e{koj kotlini. Zanimljiva je tvrdnjastru~njaka za ptice (ornitologa) da susjeme okolnim grmovima koji se gra-naju iz serpentita, u utrobi donijele pti-ce, ~ak iz okolice Moskve. Vrlo slikovi-to o toj utvrdi pi{e u svojim “Skitnjama”na{ poznati putopisac Matko Pei} na-vode}i, me|u ostalim, kako je “ovo krajnajtvr|eg kamena: veprovog kremena,strvinarkinog granita, gdje se guja spu{taserpentinom da uplazi u bazalt... Najvi{ivrh Papuka zeleni se u krupnom zrnju”.

Tijekom otkrivanja spomen-plo~e natom zna~ajnom povijesnom lokalitetu

prigodnim rije~ima obratili su se pred-sjednik Dru{tva za hrvatsku povjesnicuprof. Tomislav Radoni}, ~lanovi Dru-{tva mr. sc. Juraj Zeli} i Ivan Jakovinate upravitelj [umarije Kamenska dipl.ing. Stjepan Bla‘i~evi}.

Suradnja {umara, povjesni~ara i pla-ninara toga kraja tradicionalno je do-bra, a u posljednjih sedam godina spo-men-plo~e su postavljene na jo{ petpovijesnih utvrda, smje{tenih na prosto-ru po‘e{ke Uprave {uma. Mr. sc. JurajZeli} iz direkcije Hrvatskih {uma napi-sao je prigodnu bro{uru ”Kamengrad ukamenskom kraju“ koja je podijeljenasudionicima skupa. Treba istaknuti dadjelatnici Parka prirode Papuk u sljede-}em razdoblju planiraju poduzeti akcijena za{titi navedenih utvrda, a prva je naredu Kamengrad.

Okolna stabla gorskoga javora icrnog jasena rasta~u svojim ko-rijenjem kamengradske zidine

Po‘e{ki {umari, povjesni~ari iplaninari na zajedni~kom zadatku

Spomen-plo~a na srednjovjekovnojgradini, postavljena na inicijativupo‘e{kih povjesni~ara

Kamengrad je jedna odnajo~uvanijih gradinaPo‘e{tine, smje{tena napodru~ju [umarije

Ostaci zidina povijesne utvrde Kamen-grad na podru~ju [umarije Kamenska

uz rub {ume

STARE UTVRDE U [UMSKOM KRAJOLIKU_ KAMENGRAD

Foto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi}

Kamenska i Parka prirode Papuk, na 640 metara nadmorskevisine. Danas je u stanju prirodnoga propadanja zbog {tetnihutjecaja klime te biljnog i ‘ivotinjskoga svijeta


lov i ribolov


Marun je plemenit, od kestena ima ve}Kesten je tanji i tamkestena zna biti ~etima svega ~etiri. MaDalekog istoka. Nadonijeli su ga domapretpostavlja se prigodina.

Poè{ki {umariglavni sponzorikestenijade Foto: Z. Lisjak,

D. Duman~i}

Pi{e:Ivica Tomi}

IIIII kako nam je nadahnuto rekaopo‘e{ki {umarski stru~njak dipl.ing. Davorin Krakar: “Uz rasko{boja i plodova jeseni, dok se beru

zadnji vinogradi, ali i zapo~inju zim-ske sje~e po po‘e{kim gorama, gra-dom i seoskim sokacima, poslije prvihmrazeva, {iri se ugodan miris pe~eno-ga kestena. To je i prigoda i obveza{umara da se priklone ovome vese-lju”.

Ina~e, pitomi kesten (Castanea sati-va) u Po‘e{tini je najra{ireniji na isto~-nim padinama Psunja, na sjevernimpadinama Babje gore, manjim dijelomna Papuku, sve do zve~eva~kih De-beljaka. Prema rije~ima Krakara, pito-mi kesten je zbog svoje prirodne ras-prostranjenosti u po‘e{kom krajuodolio i naletu bolesti, pa ga ovda{nji{umari u radovima njege {uma dostoj-no ~uvaju od propadanja.

Na kestenijadi je na {tandu Javneustanove Parka prirode Papuk organi-zirana interaktivna radionica pod nazi-vom “Planina-ljudi” te predstavljeneprirodne raznolikosti i ljepote planinaslavonskoga gorja. Na pozornici sunastupili glumci Gradskoga kazali{ta,mali{ani iz Dje~jega vrti}a “Radost” iOsnovne {kole Dobri{e Cesari}a,pjeva~i, plesa~i, baletani , gimnasti~arii gradske maòretkinje.

Po‘e{ka podru‘nica Hrvatskih {uma bila jeglavni sponzor ~etvrte kestenijade, odr‘aneu organizaciji Turisti~ke zajednice nagradskom {etali{nom prostoru u Po‘egi.Po‘e{ki {umari izlo‘ili su svoje vrtnegarniture (stolove, klupe i nadstre{nicu),prigodno opremili svoj {tand na kojemu seisticala zastava H[-a, dijelili lijepoopremljen promid‘beni materijal teosigurali organizatoru oko pola toneplodova pitomoga kestena. Mno{tvoposjetitelja ku{alo je pe~eno kestenje sbezalkoholnim pi}ima i mladim vinompoznatih vinara iz Po‘e{tine

Na {tandu po‘e{ke podru‘nice Hrvatskih {uma

Plodovi i listovi pitomoga kestena (Castanea sativa)

Marunada naopatijskoj rivijeri

NA PODRU^JU OPATIJSKE RIVIJERE

UUUUU jesenjskim prohladnim dani-ma na ulicama na{ih gradovapojave se zamamni, mirisniplodovi – pe~eni kesteni. U

krajevima bogatim kestenovim {uma-ma, organiziraju se prigodne manifes-tacije kojima se obilje‘ava dobar urodovog plemenitog ploda.

U Lovranu, poznatom turisti~kommjestu opatijske rivijere, ve} 29 godi-na odr‘avaju se tijekom listopada ipo~etkom studenog poznate manife-stacije pod nazivom marunade. U or-ganizaciji Turisti~ke zajednice Lovran,ove godine marunada se odr‘avala ucentru Lovrana, ali i u manjim mjesti-ma nedaleko Lovrana – Lignju i Dob-

Ta turisti~ka manifestacija odr‘ava se ve}29 godina, a posve}ena je marunu, kojijedino u Hrvatskoj raste u okolici Lovrana

re}u. Marunada je poznata ne samo una{oj zemlji, ve} i izvan granica Lijepena{e, a zapravo je svojevrsna turisti~-ka atrakcija u kojoj podjednako u‘ivadoma}e stanovni{tvo i brojni turistikoji borave na opatijskoj rivijeri. Uzmogu}nost sakupljanja maruna uokolnim kestenovim {umama, gostimarunade mogu u‘ivati u brojnim sla-sticama i drugim jelima pripravljenimod maruna.

Marun u Hrvatskoj raste samo napodru~ju oko Lovrana, od Ike do Mo{-}eni~ke Drage. U Europi ga ima naodre|enim lokacijama, u Italiji i[panjolskoj. Iako naoko sli~an divljemkestenu, od njega se razlikuje. Marun

Foto: B. Ple{e

Pi{e: Vesna Ple{e

manifestacije

Srednjovjekovnautvrda naPapuku

UUUUU suradnji s po‘e{kom Upravom{uma i planinarima Planinarsko-ga dru{tva Sokolovac ~lanoviDru{tva za hrvatsku povjesnicu

Po‘ega postavili su na srednjovjekov-noj utvrdi Kamengrad, na podru~ju [u-marije Kamenska, spomen-plo~u s os-novnim povijesnim podacima. Rije~ jeo jednoj od najo~uvanijih starih gradi-na Po‘e{tine, najvjerojatnije iz 15. sto-lje}a, za koju neki istra‘iva~i pretposta-vljaju da je nastala po~etkom 13. sto-lje}a. Prema nekim povijesnim podaci-ma, gradina potje~e iz vremena Rimlja-na. Smje{tena je na povr{ini oko jedno-ga hektara, na ju‘nim obroncima Pa-puka, na grebenu gospodarske jediniceZapadni Papuk (640 m nadmorske visi-ne), nedaleko od sela Kamenski Vu~jaki Gornji Vrhovci.

Danas je Kamengrad u stanju prirod-noga propadanja zbog {tetnog utjecajaklime (padaline, temperature) te biljnogi ‘ivotinjskoga svijeta. Osobito biljni~initelji {ire}i svoj ‘ivotni prostor rasta-~u zidine stare najmanje 500 godina.Unutar zidina nalazi se nekoliko stoljet-nih stabala gorskoga javora (Acer pseu-doplatanus) i crnoga jasena (Fraxinus or-nus). Ovaj potonji kao ljubitelj zidnogavapna {iri korijenje u kamenim fugama,stvaraju}i uvjete za ‘ivot. Od ‘ivotinja,u gradinskom podzi|u i zi|u obitava-li{te pronalaze lasica, lisica, kuna, divljama~ka, sova i {kanjac mi{ar. Premda sekamenje osipa a grad gubi obrise, ka-mengradska utvrda jo{ uvijek je najo~u-vanija i najimpozantnija takva gradina uPo‘e{koj kotlini. Zanimljiva je tvrdnjastru~njaka za ptice (ornitologa) da susjeme okolnim grmovima koji se gra-naju iz serpentita, u utrobi donijele pti-ce, ~ak iz okolice Moskve. Vrlo slikovi-to o toj utvrdi pi{e u svojim “Skitnjama”na{ poznati putopisac Matko Pei} na-vode}i, me|u ostalim, kako je “ovo krajnajtvr|eg kamena: veprovog kremena,strvinarkinog granita, gdje se guja spu{taserpentinom da uplazi u bazalt... Najvi{ivrh Papuka zeleni se u krupnom zrnju”.

Tijekom otkrivanja spomen-plo~e natom zna~ajnom povijesnom lokalitetu

prigodnim rije~ima obratili su se pred-sjednik Dru{tva za hrvatsku povjesnicuprof. Tomislav Radoni}, ~lanovi Dru-{tva mr. sc. Juraj Zeli} i Ivan Jakovinate upravitelj [umarije Kamenska dipl.ing. Stjepan Bla‘i~evi}.

Suradnja {umara, povjesni~ara i pla-ninara toga kraja tradicionalno je do-bra, a u posljednjih sedam godina spo-men-plo~e su postavljene na jo{ petpovijesnih utvrda, smje{tenih na prosto-ru po‘e{ke Uprave {uma. Mr. sc. JurajZeli} iz direkcije Hrvatskih {uma napi-sao je prigodnu bro{uru ”Kamengrad ukamenskom kraju“ koja je podijeljenasudionicima skupa. Treba istaknuti dadjelatnici Parka prirode Papuk u sljede-}em razdoblju planiraju poduzeti akcijena za{titi navedenih utvrda, a prva je naredu Kamengrad.

Okolna stabla gorskoga javora icrnog jasena rasta~u svojim ko-rijenjem kamengradske zidine

Po‘e{ki {umari, povjesni~ari iplaninari na zajedni~kom zadatku

Spomen-plo~a na srednjovjekovnojgradini, postavljena na inicijativupo‘e{kih povjesni~ara

Kamengrad je jedna odnajo~uvanijih gradinaPo‘e{tine, smje{tena napodru~ju [umarije

Ostaci zidina povijesne utvrde Kamen-grad na podru~ju [umarije Kamenska

uz rub {ume

STARE UTVRDE U [UMSKOM KRAJOLIKU_ KAMENGRAD

Foto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi}

Kamenska i Parka prirode Papuk, na 640 metara nadmorskevisine. Danas je u stanju prirodnoga propadanja zbog {tetnihutjecaja klime te biljnog i ‘ivotinjskoga svijeta


lov i ribolov


je plemenit, cijepljen i za razliku odkestena ima ve}e i slasnije plodove.Kesten je tanji i tamniji, i dok u ja‘ica-ma kestena zna biti ~etrnaestak, maru-na ima svega ~etiri. Postoje dvije vrstemaruna. Jedan je branac, koji se berekad padne bez ja‘ica, nije trajan ivalja ga {to prije potro{iti. Druga vrstaje dubenac, koji se u ja‘icama ~uva nahrpama i to mu je svojevrsna prirodnaza{tita pa zna biti sa~uvan sve doBo‘i}a.

Marun potje~e iz Dalekog istoka.Na podru~je Lovrana donijeli su gadoma}i pomorci, pretpostavlja se prijeoko tristotinjak godina. Nekad se uovom kraju dobro ‘ivjelo od marunajer su se izvozili u Italiju.

No, unatrag nekoliko godina do{aoje u pitanje njegov opstanak jer ga jeugrozila bolest, tzv. rak maruna, ali nasre}u bolest je nestala sama od sebe iurod je opet u uzlaznom trendu.

Da bi odr‘ali i za{titili ovo pravoprirodno bogatstvo na svom podru~juop}ina Lovran posljednjih godinaula‘e znatna financijska sredstva.Sredstva se ula‘u ne samo u njegovuza{titu, ve} se ljudima poma‘e prikupnji novih sadnica maruna. Marunaima najvi{e u privatnim vo}njacima, alii na dr‘avnom zemlji{tu. Njegovo ubi-ranje nije tako jednostavno, a brati gamogu samo oni koji ga na tom tluoplemenjuju.

Budu}i da je ove godine marundobro rodio, lovranski hotel Excelsiorotkupio je od privatnih proizvo|a~agotovo tonu maruna, za potrebe svojeslasti~arnice, tako da }e gosti i turistimo}i u‘ivati u slasticama pripremljeni-ma od ovoga ukusnog ploda.

stru~na suradnja

MA\ARSKI RASADNIÂRI U HRVATSKIM [UMAMA

“Odu{evljeni smo va{imprirodnim {umama!”

PPPPP edesetak ~lanova ma|arskogUdru‘enja za rasadni~arskuproizvodnju i sjemenarstvo po-sjetilo je nedavno Hrvatske

{ume. Rije~ je o udru‘enju koje ima700 ~lanova, prete‘ito privatnih podu-zetnika koji se bave i trgova~kim po-slovima. Tijekom trodnevne stru~neekskurzije gosti iz Ma|arske boravilisu na podru~ju osje~ke, vinkova~ke ipo‘e{ke podru‘nice. Na terenima os-je~ke podru‘nice imali su prigodudoznati o gospodarenju s mekim (to-pole, vrbe) i tvrdim lista~ama i plan-ta‘nom uzgajanju topola. Na vinko-va~kom podru~ju upoznati su s gos-podarenjem crnim orahom, hrastomlu‘njakom, s tradicionalnom prirod-nom obnovom {uma, novim tehnolo-gijama u {umskom sjemenarstvu, sje-menskim sastojinama i klonskim sje-menskim planta‘ama ([umarija Otok).

Za budu}u suradnju irazmjenu iskustava

U kutjeva~kom rasadniku Hajdero-vac po‘e{ke podru‘nice dipl. ing.Milan @gela iz direkcije Hrvatskih{uma detaljno je ma|arskim rasadni-~arima govorio o rasadni~arskoj proiz-vodnji i sjemenarstvu na podru~ju Hr-vatskih {uma i u tome rasadniku. Na-pomenuo je kako {umari u Hrvatskojdosad uspje{no podr‘avaju tehnolo-giju prirodne obnove {uma, inter-veniraju}i tek na mjestima gdje se sa-stojina nije prirodno obnovila. Centra-lizacija proizvodnje u rasadnicima, ka-zao je, vodi nu‘noj centralizaciji proiz-vodnje {umskoga sjemena. Ing. @gelaje govorio i o osnivanju klonskih sje-menskih planta‘a na podru~ju Hrvat-skih {uma te o cijepljenju klonskogamaterijala u rasadniku Hajderovac. Po-nudio je gostima iz Ma|arske suradnjui razmjenu iskustava u rasadni~arskoj

Foto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi}

Tijekom trodnevne stru~ne ekskurzije gosti izMa|arske boravili su na podru~ju osje~ke,vinkova~ke i po‘e{ke podru‘nice

teniku, na kontejneri{tu, gdje su sadni-ce pripremljene za prodaju, nasjemeni{tu, u mati~njaku i na Dune-manovim gredicama (proizvodnja ~eti-nja~a).

Primjedba o uporabikemijskih sredstava

Voditelj ma|arskih rasadni~araMuth Endre naglasio je kako ~lanovenjihova udru‘enja neobi~no zanimajuhrvatska {umarska iskustva u rasadni~-koj proizvodnji i sjemenarstvu. Osobi-to ih se dojmio znanstveni pristup teh-nologiji proizvodnje {umskih i hortikul-turnih vrsta te cijepljenju za klonskesjemenske planta‘e u rasadniku Haj-derovac. Odu{evljeni su prirodnomobnovom na{ih {uma koja ima dugutradiciju, a tijekom boravka na terenuimali su prigodu vidjeti pojedine priro-dne sastojine. Smatraju kako bismo uza{titi {uma trebali smanjiti uporabukemijskih sredstava.

Tijekom turisti~koga dijela ekskur-zije gostima iz Ma|arske pokazane sukulturno-povijesne znamenitosti Vuko-vara i Vinkovaca, a posjetili su pozna-te vinske podrume u Erdutu i Kutjevu.

proizvodnji, sjemenarstvu i trgovi-ni.

Dipl. ing. Perica Ben~i} obja-snio je tehnologiju proizvodnje{umskih i hortikulturnih sadnicate cijepljenja podloga za klonskesjemenske planta‘e. Gosti su bilii u suvremenom stakleniku, plas-

Pored kontejneri{ta

Pa‘ljivo razgledavanje cijepljenih sadnicau plastenikuPa‘ljivo razgledavanje cijepljenih sadnicau plasteniku

11. OBLJETNICA POGIBIJE BOJNIKA ALFREDA HILLA

UUUUUnazo~nosti obitelji, suboraca,prijatelja, predstavnika Nastav-nog sredi{ta za obuku Vojne

policije »Bojnik Alfred Hill« Zagreb,Vukovarsko-srijemske ‘upanije i gradaVinkovaca, udruga proiza{lih iz Do-movinskog rata, Hrvatskih {uma, U[PVinkovci i Osijek, ~asnika i do~asnika5. gardijske brigade, ~elni{tva HSP-a imnogo drugih 16. listopada na memo-rijalnom groblju Hrvatskih branitelja uVukovaru obilje‘ena je 11. obljetnicapogibije Alfreda Hilla. Po~ast ‘rtvi Do-movinskog rata, koji je svojim likom idjelom u{ao u povijest, odao je na ko-memoraciji Ivica Oluji}, zapovjednik

Komemoracija za vukovarskogheroja Foto: Z. Pei~evi}

Pi{e: Zvonko Pei~evi}

S komemoracije bojniku Alfredu Hillu

Nastavnog sredi{ta za obuku vojnepolicije »Bojnik Alfred Hill«. Zapovjed-nik satnije pokojni Alfred Hill, biv{idjelatnik Hrvatskih {uma, U[P Osijek,gdje je obavljao pravni~ke poslove,poginuo je 16. listopada 1991. godinena najugro‘enijem dijelu Vukovarskograti{ta na predjelu Sajmi{ta. Posmrtnoje odlikovan s nekoliko visokih dr‘av-nih odli~ja, a njegovo ime nosi Nas-tavno sredi{te za obuku vojne policijeOru‘anih snaga RH u Zagrebu. Mo-litvu za pokojnika pokraj groba pre-dvodio je ‘upnik Ante Perkovi} izVukovara.

HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO

Zagrep~aniu Poè{tiniTTTTT ijekom jednodnevnog boravka u

po‘e{kom kraju, veterane zagre-ba~kog ogranka Hrvatskoga {u-

marskog dru{tva ugostili su po‘e{ki{umari. Prigodnim rije~ima uime do-ma}ina obratili su se voditelj po‘e{kepodru‘nice dipl. ing. Dra‘en Du-man~i} i predsjednik po‘e{kog ogran-ka H[D-a dipl. ing. Boris Miler, kojisu zagreba~ke kolege ukratko upoz-nali s poslovanjem, posebice s proiz-vodnjom drvne galanterije (vrtne gar-niture, nadstre{nice i dr.). Zamjenikpredsjednika zagreba~kog ogranka

dipl. ing. Slavko Horvatinovi} pred-stavio je djelovanje ogranka, naglasiv{iaktivnost pedesetak ~lanova koji tije-kom godine organiziraju stru~ne eks-kurzije i predavanja svakoga drugog~etvrtka u prostoru H[D-a.

Prijepodne su gosti pod vodstvommr. sc. Jurja Zeli}a razgledali povijesno-kulturne znamenitosti Po‘ege: kated-ralnu crkvu. Crkvu sv. Lovre, spomenikfra Luke Imbri{imovi}a, Stari grad, gim-naziju, sredi{nji po‘e{ki trg i drugo te seupoznali s aktualnim gospodarsko-po-liti~kim zbivanjima u ovome gradu.

U {umsko-hortikulturnom rasadnikuHajderovac kod Kutjeva, dipl. ing. Pe-rica Ben~i} upoznao je {umarske ve-terane s tehnologijom suvremene ra-sadni~arske proizvodnje, posebice sacijepljenjem hrasta lu‘njaka i drugih{umskih vrsta za klonske sjemenskeplanta‘e. Gosti iz Zagreba bili su usuvremenom stakleniku, na kontejne-ri{tu i u plasteniku. Nakon zajedni~ko-

H[D _ OGRANAK BJELOVAR U vrbove~kimH[D-ogranak Bjelovar organizirao

je za svoje umirovljene ~lanove, in‘e-njere i tehni~are jednodnevni posjet[umariji Vrbovec tijekom kojega suobi{li gospodarsku jedinicu Varo{kilug. Doma}ini su ih tom prilikomupoznali s problematikom su{enjahrasta lu‘njaka, sanacijom te obno-vom, kao i {tetama koju ~ini krupnadivlja~ na {umskim povr{inama u mla-|oj dobi. I u gospodarskoj jediniciêsma sudionici izleta mogli su vidjetisu{enje lu‘njaka i probleme koji na-staju spu{tanjem razine podzemnihvoda ~ije se kretanje ve} godinamaprati mre‘om piezometara. U neko-liko odsjeka u tijeku je bila i obnovalu‘njaka. Osim terenskog obilaska

pojedinih lokacija, doma}ini su svojegoste opskrbili i sa‘etim pokazateljimao cjelokupnom radu [umarije Vrbo-vec, a za zajedni~kim se ru~kom rasp-ravljalo o novim dostignu}ima u {u-marstvu, problemima i svemu onom{to je u {umarstvu aktualno danas.

Sudionici izleta, od kojih su na ‘a-lost, u me|uvremenu dvojica zauvijekoti{la, bili su iznimno zadovoljni onim{to su vidjeli te jo{ vi{e pa‘njom kojuim je poklonilo poslovodstvo [umarijeVrbovec. (Dipl. ing. Josip Knepr)

{umama

doga|aji

ga ru~ka ~lanovi zagreba~kog ogrankaH[D-a posjetili su ~uveni kutjeva~kipodrum.

^lanovi zagreba~kog ogranka H[D - a sa svojim poè{kimkolegama


lov i ribolov


je plemenit, cijepljen i za razliku odkestena ima ve}e i slasnije plodove.Kesten je tanji i tamniji, i dok u ja‘ica-ma kestena zna biti ~etrnaestak, maru-na ima svega ~etiri. Postoje dvije vrstemaruna. Jedan je branac, koji se berekad padne bez ja‘ica, nije trajan ivalja ga {to prije potro{iti. Druga vrstaje dubenac, koji se u ja‘icama ~uva nahrpama i to mu je svojevrsna prirodnaza{tita pa zna biti sa~uvan sve doBo‘i}a.

Marun potje~e iz Dalekog istoka.Na podru~je Lovrana donijeli su gadoma}i pomorci, pretpostavlja se prijeoko tristotinjak godina. Nekad se uovom kraju dobro ‘ivjelo od marunajer su se izvozili u Italiju.

No, unatrag nekoliko godina do{aoje u pitanje njegov opstanak jer ga jeugrozila bolest, tzv. rak maruna, ali nasre}u bolest je nestala sama od sebe iurod je opet u uzlaznom trendu.

Da bi odr‘ali i za{titili ovo pravoprirodno bogatstvo na svom podru~juop}ina Lovran posljednjih godinaula‘e znatna financijska sredstva.Sredstva se ula‘u ne samo u njegovuza{titu, ve} se ljudima poma‘e prikupnji novih sadnica maruna. Marunaima najvi{e u privatnim vo}njacima, alii na dr‘avnom zemlji{tu. Njegovo ubi-ranje nije tako jednostavno, a brati gamogu samo oni koji ga na tom tluoplemenjuju.

Budu}i da je ove godine marundobro rodio, lovranski hotel Excelsiorotkupio je od privatnih proizvo|a~agotovo tonu maruna, za potrebe svojeslasti~arnice, tako da }e gosti i turistimo}i u‘ivati u slasticama pripremljeni-ma od ovoga ukusnog ploda.

stru~na suradnja

MA\ARSKI RASADNIÂRI U HRVATSKIM [UMAMA

“Odu{evljeni smo va{imprirodnim {umama!”

PPPPP edesetak ~lanova ma|arskogUdru‘enja za rasadni~arskuproizvodnju i sjemenarstvo po-sjetilo je nedavno Hrvatske

{ume. Rije~ je o udru‘enju koje ima700 ~lanova, prete‘ito privatnih podu-zetnika koji se bave i trgova~kim po-slovima. Tijekom trodnevne stru~neekskurzije gosti iz Ma|arske boravilisu na podru~ju osje~ke, vinkova~ke ipo‘e{ke podru‘nice. Na terenima os-je~ke podru‘nice imali su prigodudoznati o gospodarenju s mekim (to-pole, vrbe) i tvrdim lista~ama i plan-ta‘nom uzgajanju topola. Na vinko-va~kom podru~ju upoznati su s gos-podarenjem crnim orahom, hrastomlu‘njakom, s tradicionalnom prirod-nom obnovom {uma, novim tehnolo-gijama u {umskom sjemenarstvu, sje-menskim sastojinama i klonskim sje-menskim planta‘ama ([umarija Otok).

Za budu}u suradnju irazmjenu iskustava

U kutjeva~kom rasadniku Hajdero-vac po‘e{ke podru‘nice dipl. ing.Milan @gela iz direkcije Hrvatskih{uma detaljno je ma|arskim rasadni-~arima govorio o rasadni~arskoj proiz-vodnji i sjemenarstvu na podru~ju Hr-vatskih {uma i u tome rasadniku. Na-pomenuo je kako {umari u Hrvatskojdosad uspje{no podr‘avaju tehnolo-giju prirodne obnove {uma, inter-veniraju}i tek na mjestima gdje se sa-stojina nije prirodno obnovila. Centra-lizacija proizvodnje u rasadnicima, ka-zao je, vodi nu‘noj centralizaciji proiz-vodnje {umskoga sjemena. Ing. @gelaje govorio i o osnivanju klonskih sje-menskih planta‘a na podru~ju Hrvat-skih {uma te o cijepljenju klonskogamaterijala u rasadniku Hajderovac. Po-nudio je gostima iz Ma|arske suradnjui razmjenu iskustava u rasadni~arskoj

Foto: I. Tomi}

Pi{e: Ivica Tomi}

Tijekom trodnevne stru~ne ekskurzije gosti izMa|arske boravili su na podru~ju osje~ke,vinkova~ke i po‘e{ke podru‘nice

teniku, na kontejneri{tu, gdje su sadni-ce pripremljene za prodaju, nasjemeni{tu, u mati~njaku i na Dune-manovim gredicama (proizvodnja ~eti-nja~a).

Primjedba o uporabikemijskih sredstava

Voditelj ma|arskih rasadni~araMuth Endre naglasio je kako ~lanovenjihova udru‘enja neobi~no zanimajuhrvatska {umarska iskustva u rasadni~-koj proizvodnji i sjemenarstvu. Osobi-to ih se dojmio znanstveni pristup teh-nologiji proizvodnje {umskih i hortikul-turnih vrsta te cijepljenju za klonskesjemenske planta‘e u rasadniku Haj-derovac. Odu{evljeni su prirodnomobnovom na{ih {uma koja ima dugutradiciju, a tijekom boravka na terenuimali su prigodu vidjeti pojedine priro-dne sastojine. Smatraju kako bismo uza{titi {uma trebali smanjiti uporabukemijskih sredstava.

Tijekom turisti~koga dijela ekskur-zije gostima iz Ma|arske pokazane sukulturno-povijesne znamenitosti Vuko-vara i Vinkovaca, a posjetili su pozna-te vinske podrume u Erdutu i Kutjevu.

proizvodnji, sjemenarstvu i trgovi-ni.

Dipl. ing. Perica Ben~i} obja-snio je tehnologiju proizvodnje{umskih i hortikulturnih sadnicate cijepljenja podloga za klonskesjemenske planta‘e. Gosti su bilii u suvremenom stakleniku, plas-

Pored kontejneri{ta

Pa‘ljivo razgledavanje cijepljenih sadnicau plastenikuPa‘ljivo razgledavanje cijepljenih sadnicau plasteniku

11. OBLJETNICA POGIBIJE BOJNIKA ALFREDA HILLA

UUUUUnazo~nosti obitelji, suboraca,prijatelja, predstavnika Nastav-nog sredi{ta za obuku Vojne

policije »Bojnik Alfred Hill« Zagreb,Vukovarsko-srijemske ‘upanije i gradaVinkovaca, udruga proiza{lih iz Do-movinskog rata, Hrvatskih {uma, U[PVinkovci i Osijek, ~asnika i do~asnika5. gardijske brigade, ~elni{tva HSP-a imnogo drugih 16. listopada na memo-rijalnom groblju Hrvatskih branitelja uVukovaru obilje‘ena je 11. obljetnicapogibije Alfreda Hilla. Po~ast ‘rtvi Do-movinskog rata, koji je svojim likom idjelom u{ao u povijest, odao je na ko-memoraciji Ivica Oluji}, zapovjednik

Komemoracija za vukovarskogheroja Foto: Z. Pei~evi}


S komemoracije bojniku Alfredu Hillu

Nastavnog sredi{ta za obuku vojnepolicije »Bojnik Alfred Hill«. Zapovjed-nik satnije pokojni Alfred Hill, biv{idjelatnik Hrvatskih {uma, U[P Osijek,gdje je obavljao pravni~ke poslove,poginuo je 16. listopada 1991. godinena najugro‘enijem dijelu Vukovarskograti{ta na predjelu Sajmi{ta. Posmrtnoje odlikovan s nekoliko visokih dr‘av-nih odli~ja, a njegovo ime nosi Nas-tavno sredi{te za obuku vojne policijeOru‘anih snaga RH u Zagrebu. Mo-litvu za pokojnika pokraj groba pre-dvodio je ‘upnik Ante Perkovi} izVukovara.

HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO

Zagrep~aniu Poè{tiniTTTTT ijekom jednodnevnog boravka u

po‘e{kom kraju, veterane zagre-ba~kog ogranka Hrvatskoga {u-

marskog dru{tva ugostili su po‘e{ki{umari. Prigodnim rije~ima uime do-ma}ina obratili su se voditelj po‘e{kepodru‘nice dipl. ing. Dra‘en Du-man~i} i predsjednik po‘e{kog ogran-ka H[D-a dipl. ing. Boris Miler, kojisu zagreba~ke kolege ukratko upoz-nali s poslovanjem, posebice s proiz-vodnjom drvne galanterije (vrtne gar-niture, nadstre{nice i dr.). Zamjenikpredsjednika zagreba~kog ogranka

dipl. ing. Slavko Horvatinovi} pred-stavio je djelovanje ogranka, naglasiv{iaktivnost pedesetak ~lanova koji tije-kom godine organiziraju stru~ne eks-kurzije i predavanja svakoga drugog~etvrtka u prostoru H[D-a.

Prijepodne su gosti pod vodstvommr. sc. Jurja Zeli}a razgledali povijesno-kulturne znamenitosti Po‘ege: kated-ralnu crkvu. Crkvu sv. Lovre, spomenikfra Luke Imbri{imovi}a, Stari grad, gim-naziju, sredi{nji po‘e{ki trg i drugo te seupoznali s aktualnim gospodarsko-po-liti~kim zbivanjima u ovome gradu.

U {umsko-hortikulturnom rasadnikuHajderovac kod Kutjeva, dipl. ing. Pe-rica Ben~i} upoznao je {umarske ve-terane s tehnologijom suvremene ra-sadni~arske proizvodnje, posebice sacijepljenjem hrasta lu‘njaka i drugih{umskih vrsta za klonske sjemenskeplanta‘e. Gosti iz Zagreba bili su usuvremenom stakleniku, na kontejne-ri{tu i u plasteniku. Nakon zajedni~ko-

H[D _ OGRANAK BJELOVAR U vrbove~kimH[D-ogranak Bjelovar organizirao

je za svoje umirovljene ~lanove, in‘e-njere i tehni~are jednodnevni posjet[umariji Vrbovec tijekom kojega suobi{li gospodarsku jedinicu Varo{kilug. Doma}ini su ih tom prilikomupoznali s problematikom su{enjahrasta lu‘njaka, sanacijom te obno-vom, kao i {tetama koju ~ini krupnadivlja~ na {umskim povr{inama u mla-|oj dobi. I u gospodarskoj jediniciêsma sudionici izleta mogli su vidjetisu{enje lu‘njaka i probleme koji na-staju spu{tanjem razine podzemnihvoda ~ije se kretanje ve} godinamaprati mre‘om piezometara. U neko-liko odsjeka u tijeku je bila i obnovalu‘njaka. Osim terenskog obilaska

pojedinih lokacija, doma}ini su svojegoste opskrbili i sa‘etim pokazateljimao cjelokupnom radu [umarije Vrbo-vec, a za zajedni~kim se ru~kom rasp-ravljalo o novim dostignu}ima u {u-marstvu, problemima i svemu onom{to je u {umarstvu aktualno danas.

Sudionici izleta, od kojih su na ‘a-lost, u me|uvremenu dvojica zauvijekoti{la, bili su iznimno zadovoljni onim{to su vidjeli te jo{ vi{e pa‘njom kojuim je poklonilo poslovodstvo [umarijeVrbovec. (Dipl. ing. Josip Knepr)

{umama

doga|aji

ga ru~ka ~lanovi zagreba~kog ogrankaH[D-a posjetili su ~uveni kutjeva~kipodrum.

^lanovi zagreba~kog ogranka H[D - a sa svojim poè{kimkolegama


SSSSSve~anim koncertom 25. listopa-da u ko{arka{kom domu »Lenije«Kulturno-umjetni~ko dru{tvo »[u-

mari« proslavilo je 50. obljetnicu svogiznimno uspje{nog djelovanja. Pet de-setlje}a njegovanja pjesme, plesa i hr-vatskog melosa, upe~atljivo je svjedo-~anstvo da je rije~ o vrsnim glazbeni-cima, tambura{ima, plesa~ima i pjeva-~ima na ~ijem je ~elu punih 50 godinagospodin Martin Su~i}. Nakon intoni-ranja hrvatske himne, predsjednikDru{tva Zvonimir Mi{i} u pozdrav-nom je govoru predstavio slavljenike,a rije~i hvale vrsnim glazbenicimauputili su i voditelj U[P Vinkovci Luka

»[umari« opetSVEÂNO OBILJE@ENA 50. OBLJETNICA KUD »[UMARI« VINKOVCI

Foto: Z. Pei~evi}


S proslave 50. obljetnice

Vukovac, gradona~elnik Vinkovaca dr.Mladen Karli} i ‘upan Vukovarsko-srijemske ‘upanije Nikola [afer. Udvosatnom koncertu KUD “[umari”nazo~nim su gledateljima predstavilidje~ji folklorni ansambl te prezentiralitri koreografije i to: slavonsku, pokup-sku i bunjeva~ku. Na sve~anom kon-certu KUD-a »[umari« gosti su bilimu{ka pjeva~ka grupa »Lipa« iz Vinko-vaca i »Slavonski be}ari« iz Osijeka.Na kraju vrlo uspje{nog koncertadugogodi{njim djelatnicima Dru{tvauru~eni su prigodni pokloni.

odu{evili

UUUUU~etvrtom desetlje}u postojanja,rasadnik Lukavec [umarije V.Gorica zna~ajno je modernizi-

ran. Nabavkom nove linije Egedal (for-mira~ gredica, sjetvosprema~, me|u-redni kultivator, me|uredna prskalica,podreziva~, vadilica sadnica) moderni-zirana je rasadni~arska proizvodnja na12,5 ha. U rasadniku je predvi|enaproizvodnja sadnica hrasta lu‘njaka i

Modernizacijarasadnika Lukavec

[UMARIJA VELIKA GORICA

Pi{e: Dipl. ing. Ignac Doroti}

Foto: I. Doroti}

Nova linija Egedal

poljskog jasena 1+0 i 2+0, prioritetnoza potrebe U[P Zagreb, ali i za drugeuprave. Tako|er, po~etkom rujna isko-pana su dva bunara za potrebe za-lijevanja biljaka u su{nom razdoblju.

SSSSS lavonci u Zagrebu, sastanaknajboljih sjeka~a i traktoristazagreba~ke Uprave s poslovo-

dstvom, otkup ‘ira..., neke su od ak-tualnih tema o kojima se podrobnijetijekom listopada mogao informiratisvatko tko je na svom ra~unalu ot-vorio adresu »Zagreb.hrsume.hr«,odnosno web stranicu U[P Zagreb.Zagreba~ka uprava, naime, uz Hrva-tske {ume d.o.o. i [umariju Vrbo-vec, (zasad) jedina ima svoju strani-cu na kojoj je predstavljena Uprava,

ZAGREB.HRSUME.HR

a u vi{e posebnih rubrika (Aktualnosti, Kutak za upravitelje,Ekologija, i druge) svatko mo‘e prona}i vi{e informacija izrada Uprave. Prakti~na strana ovako ostvarene komunikacijesazivanje je sastanaka pojedinih subjekata, brza razmjenaporuka ili pak obavje{tavanje elektronskom po{tom.

Stranicu je osmislio dipl. ing. Goran Petra~, ina~e revirniku krapinskoj {umariji, a o tome da se ima {to pro~itati brinese Jasna Molc. Zagreba~ka web stranica otvorena je krajemtravnja ove godine. (m)

U VINKOVCIMA 3. I 4. LISTOPADA ODR@ANI VIII. DANIJOSIPA I IVANA KOZARCA

Vladimir Rem dobitnik nagradeU organizaciji Slavonske naklade »Privla~ica« u Vinkovcima

su po~etkom listopada odr‘ani tradicionalni, osmi po reduDani Josipa i Ivana Kozarca. Pokrovitelji te zna~ajne manife-stacije bili su Ministarstvo kulture, Vukovarsko- srijemska ‘upa-nija, Hrvatske {ume i U[P Vinkovci. Pod nazivom @ivi kapitaliodr‘ana je 3. listopada, Sredi{nja priredba Dana na kojoj susvoju prozu i stihove ~itali knji‘evnici An|elko Novakovi},Miroslav Slavko Ma|er, Vlado Andrilovi}, Ivo Bre{an, DragutinHorki}, Vladimir Rem, Drago [tambuk, Borben Vladovi} iLana Derka~. Temeljem prosudbe ocjenjiva~kog suda nagradaza ‘ivotno djelo ove je godine pripala knji‘evniku VladimiruRemu iz Slavonskog Broda, nagrada za znanstveno djelo dodi-jeljena je akademiku Dubravku Jel~i}u za djelo Hrvatski knji-‘evni romantizam, a kao izdava~ djela nagra|ena je i [kolskaknjiga Zagreb. Povelje uspje{nosti pripale su Pavi Petri~evi}uza roman Kri‘evi i ru‘e i Ivani [ojat za roman [am{ijel. Osmi»Dani Josipa i Ivana Kozarca«, nastavljeni su 4. listopada po-laganjem vijenaca na grobove Josipa i Ivana Kozarca, te Sla-vka Ma|era, a nazo~ni su posjetili i spomen-crkvu bana Josipa[ok~evi}a u koju su njegovi posmrtni ostaci ove godine pre-neseni iz Be~a. (z. p.)

Utemeljili web stranicu – JasnaMolc i Goran Petra~

Utemeljili web stranicu – JasnaMolc i Goran Petra~

Naslovna stranica:Zlatna groznica– @eljko Gubijan

Zadnja stranica:Vodopad potoka Jasleu Zelenom Viru_ Vesna Ple{e

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. Zagreb

Direktor: @eljko Ledinski

Glavni urednik: MiroslavMrkobrad

Novinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}

Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi},Mladen Slunjski, HerbertKrauthaker, êdomirKri‘mani}, Ladislav Jursik,@eljka Bakran

Adresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagreb,tel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: [email protected]

Uredni{tvo se ne morauvijek slagati s mi{ljenjimaautora teksta.

Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4

Naklada: 6200

CJENIKOGLASNOGPROSTORAjedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota(1/1) 5.400 kn;1/2 stranice 2.700 kn;1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn(tu stranicu nije mogu}e dijeliti).

U ovu cijenu nije ura~unat PDVkoji pla}a ogla{ava~.

Kamen na kamenu.Izme|u kamenavrisak i zuj p~ela.U kamenukamenica,u kameniciki{nica.To jeKame{nica.

KAME[NICA

Snimio:Slaven Kardo{

u {umarskom miljeu


Documents

u ovom broju - hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/071.pdfBioenergija je zelena energija 12. BJELOVARSKI TAKSATORI U [UMARIJI OPATIJA Razglednica s U~ke 14. UNAPRE\ENJA I RACIONALIZACIJE