KVARTAL IV - 3 - 20072

Flora Turner-VuËetiÊ

U POTRAZI ZA RENESANSNIMNAVJE©TENJEM

Kada me je kolegica Ivana Prijatelj PaviËiÊzamolila da istraæim gdje se nalazi Navjeπte-nje iz zbirke Wernher, nekada u literaturi poz-nato kao Navjeπtenje Ludlow, sjetila sam se dasam veÊ jednom davno bila u potrazi za tomslikom. Moja londonska biblioteka Ëesto je iz-vor iznenaenja. Kad posegnem za nekom odknjiga koje sam svih ovih godina “u tuini” briæ-no skupljala, odjednom iz njih izniknu zaborav-ljena pisma, isjeËci iz novina ili fotografije. Uknjizi Ilarijin smijeπak uz posvetu i pismo GrgeGamulina bila je i fotografija upravo tog Navjeπ-tenja, a na pozadini uz biljeπke o slici, o polip-tihu iz Nacionalne galeriju u Pragu, atribucijuLovri DobriËeviÊu (Kotor, nakon 1415. - Dubrov-nik, 1478.) i molbu za kolor-dijapozitiv 6x6,profesor je na kraju crvenom tintom i odluËnimrukopisom napisao sljedeÊe: “Flora! Molim Te,prevedi im ovo, i uzmi stvar u ruke - od velikeje vaænosti za dubrov. πkolu. Pozdrav Gamulin”.

Bilo je to prije toËno dvadeset godina. Joπ imamkopije nekoliko pisama gospodinu UrwickuSmithu, kustosu zbirke Wernher u dvorcu LutonHoo, koji na molbu za kolor-dijapozitiv Navjeπte-nja odgovara da moæe poslati samo crno-bijelefotografije koje Êe “nadam se, biti zadovolja-vajuÊe za istraæivanje to your friend in Czecho-

Slovakia...”. Eto, opet susret s neznanjem gdjese nalazi Zagreb, kao i kada me sir Roy Strong,ravnatelj Muzeja Victorije i Alberta kojem sambila predstavljena kao kustos iz Zagreba, pitaoje li mi u »ehoslovaËkoj teπko nabaviti struË-nu literaturu.

Profesor Gamulin morao je Ëekati tri mjesecana crno-bijele fotografije po kojima je potvr-dio atribuciju ove slike Lovri DobriËeviÊu iz Ko-tora. Nikada nije vidio sliku o kojoj je pisao. Je libila hrabrost atribuirati slike po crno-bijeloj fo-tografiji? Vjerojatno ne jer su i ostale slike zausporedbu bile reproducirane u istoj tehnici. Pi-tam se jesu li i Miklós Boskovits i Federico Zerividjeli viπe od toga.

I evo, nakon dva desetljeÊa, kada sam se naπlapred slikom koja Êe za mene uvijek ostati Grgi-no Navjeπtenje, radost mi je pomutila pomisaoda veÊ davno nema meu nama naπeg dragogprofesora kojeg bi moje digitalne, kolor-foto-grafije i te kako razveselile.

Navjeπtenje je u saæetu katalogu zbirke opisa-no kao tempera na dasci, 99x62 cm, a kao autorse navodi Lorenzo Marini Da Cattaro. Ponos zbir-ke Wernher, slika je izbjegla sudbinu mnogih

ISTRAÆIVANJA

Profesoru Gamulinu u spomen

umjetnina koje su draæbovaonice Sotheby’s iChristie’s u ime vlasnika prodale 1995. i 2000.godine, a nakon niza financijskih nevolja i obi-teljskih tragedija, Luton Hoo, jedan od najslav-nijih engleskih dvoraca, ovih se dana preureujeu hotel visoke kategorije. Ipak, bar jedan diozbirke sir Juliusa Wernhera (1850.-1912.) kojije bogatstvo stekao dijamantima, a troπio ga naumjetnine, saËuvan je kao posebna kolekcija iizloæen u vili Ranger’s House u Londonu. Wer-nherovi su praunuci osnovali dobrotvornu zak-ladu koja upravlja sa sedam stotina izvanred-nih primjeraka likovne i primijenjene umjetnostiiz njegove originalne zbirke i predali ih na Ëu-vanje organizaciji National Trust koja im je na125 godina osigurala izloæbeni prostor u Ran-ger’s House, elegantnoj kuÊi izgraenoj 1700.godine za upravitelje kraljevskog parka u Gre-enwichu.

Ova najranija i daleko najvaænija, bar za mene,slika u sadaπnjoj kolekciji Wernher oËito je ukatalogu prihvaÊena kao djelo Lovre DobriËe-viÊa, to jest pod njegovim talijanskim imenomLorenzo Marini da Cattaro. Pretpostavlja se daje slika bila vlasniπtvo Williama Rankina, kojiju je navodno kupio u New Yorku 1901., a na-kon toga ju je sir Julius kupio od londonskogantikvara Dowdeswella i izloæio u takozvanojCrvenoj sobi u svojoj kuÊi Bath House u lon-donskoj ulici Piccadilly. Tek kasnije prenesenaje u dvorac Luton Hoo. U vodiËu zbirke nemaposebnog spomena Navjeπtenja, ali se spomi-nje u tekstovima o zbirci objavljenim u Ëasopi-su Apollo prigodom otvorenja Ranger’s Houseza javnost. OpisujuÊi slike starih majstora uWernher kolekciji,1 David Ekserdjian analiziraNavjeπtenje navodeÊi oba slikareva imena:

Lorenzo Marini da Cattaro i Lovro Dobricevic, au bibliografiji citira tekstove Federica Zerija iBoskovitsa, ali, naæalost, ne i Gamulina. Ekser-djian smjeπta sliku u prijelazno razdoblje izmeugotike i renesanse skreÊuÊi paænju na all’anti-ca stil arhitekture BogorodiËine kuÊe i poseb-no zanimljiv stup na Ëiji je kapitel smjeπten liknagog ratnika s kopljem i πtitom, za koji dræida je inspiriran skulpturom Belvedere Antinous.

NeobiËan motiv, Ëiju simboliku joπ treba istra-æiti. Brojni su narativni detalji na slici, kao πtosu jaja u koπarici ili ptice u krletki pod stalkomza knjigu. Iza hortus conclusus koji kolegicaPrijatelj PaviËiÊ s pravom istiËe kao jedan odnajpoetiËnijih u hrvatskom marijanskom rano-renesansnom slikarstvu,2 u pejzaæu je smjeπtenutvreni grad. UsporeujuÊi taj grad s grafika-ma Dubrovnika oko sredine 15. stoljeÊa ne mo-æemo se oteti dojmu da je sedam siÊuπnih pri-

KVARTAL IV - 3 - 20073ISTRAÆIVANJA

Lovr

o

Do

bri

Ëevi

Ê,N

avje

πten

je,

2.

po

lovi

ca

15.

st.,

snim

ila:

Flo

raTu

rner

-VuË

etiÊ

.

1 DAVID EKSERDJIAN, Old master Paintings from the Wernher Collection, u: Apollo, Vol. CLVI, No.487 (2002.), 12.2 IVANA PRIJATELJ PAVI»I∆, Kroz Marijin ruæiËnjak, Split, Knjiæevni krug, 1998., 53 i 143.

ISTRAÆIVANJAKVARTAL IV - 3 - 20074

zora iz apokrifnih priËa o Joakimu, Ani i Marijislikar uistinu smjestio u Dubrovnik. DobriËeviÊse s posebnom straπÊu posvetio slikanju drago-cjenih tkanina odjeÊe anela Gabrijela i Djevi-ce Marije. Ukrasni motivi vrlo su sloæeni, teæinatkanine osjeÊa se u padu nabora koji se meko,prirodno spuπtaju niz tijelo sve do poda. Vrlo jezanimljiv ukras Marijina plaπta: iz bogate lisnatevegetacije u kojoj se odmaraju jednorozi (a nejeleni!)3 pojavljuju se raspukli plodovi πipka, apo Ëitavom plaπtu prepliÊe se vrpca s natpisomAve Maria. Natpis je pisan latinskom kapitalom,za razliku od tekstova na svetokrugu anela iDjevice (Ave Maria gracia plena) koji su ispi-sani vrpËastim, gotiËkim pismom. Moæda i utome ima simbolike, prisutne u svim dijelovi-ma Navjeπtenja: sve πto je nebesko bliæe je go-tici, a svjetovno je u novom, renesansnom stilu;svetokrug pripada nebeskom, a plaπt svjetov-nom. Bog Otac i serafini naslikani su na zlat-noj pozadini, a svjetovni prizori smjeπteni su u krajolik i stambenu arhitekturu.

Okvirom slike nije se joπ nitko pozabavio. Naj-vjerojatnije je iz 19. stoljeÊa, u renesansnomstilu, bogato ukraπen pozlaÊenim, rezbarenimklasiËnim motivima i slikanim ukrasima harpi-ja, vaza, razlistalim viticama i maskama. Slicije u neko doba dodan drveni rub, kako bi se bo-lje uklopila u novi okvir. Iz izvjeπÊa struËne komi-sije saznajemo da je slika dosta oπteÊena, po-sebice uz rubove kada je izvaena iz original-nog okvira, a najviπe je oπteÊen sloj boje kojimsu slikani more i nebo. Preporuka je da se sli-ka oËisti i uËvrsti drvena podlogu. U sijeËnju2002., prilikom predaje zbirke na upravljanjeudruzi National Trust, struËnjaci Instituta Hamil-ton Kerr iz Cambridgea napravili su vrlo detalj-nu analizu slike. Vrlo su zanimljive analize pod-loge, crteæa i slikarske tehnike koje, kada bi seusporedile s analizama drugih slika pripisanihDobriËeviÊu, mogu izvanredno posluæiti za dalj-nje istraæivanje atribucije.

Preciznost u tehniËkoj, restauratorskoj analizistruËnjaka toga svjetski poznatog instituta neprati preciznost u atribuciji Navjeπtenja. SreÊomsam imala priliku vidjeti elaborat o slici i upo-zoriti na pogreπke u uvodnom tekstu, te se na-dam da se one neÊe ponoviti pojavi li se Navjeπ-tenje uskoro na izloæbi. Kustosici sam ostavilafotokopije tekstova iz kataloga Likovna kulturaDubrovnika 15. i 16. stoljeÊa. (Eto kako mi dobrodoe kad mi kolege poπalju kataloge!) U prvojreËenici elaborata navodi se da je taj razmjer-no nepoznat majstor roen u Kotoru (Cattaro) iumro u “Ragusa, Sicily 1478”. Ne povezujuÊiRagusu s Dubrovnikom, veÊ smjeπtajuÊi Dobri-ËeviÊa u sicilijansku Ragusu, autor teksta piπeda su poznate tri Marinijeve slike na Siciliji:Madona i Sveti Ivan, obje datirane oko 1456., a

Lovr

o D

ob

riËe

viÊ,

Nav

jeπt

enje

- d

etal

j, 2.

po

lovi

ca 1

5. s

t.,

snim

ila:

Flo

ra T

urne

r-Vu

ËetiÊ

3 IVANA PRIJATELJ PAVI»I∆ (bilj. 2), 142.

ISTRAÆIVANJAKVARTAL IV - 3 - 20075

nalaze se u dominikanskoj crkvi u Ragusi, dokje treÊa oltarna pala sa πest panoa iz 1464. naglavnom oltaru crkve Sv. Marije “in DanËe nearRagusa”. Na kraju je zakljuËak: “postoji moguÊ-nost da je Marini takoer radio i na dalmatin-skoj obali”. Teza o Siciliji navodi autora da sli-kara poveæe uz πpanjolskog slikara Pedra Serra,

koji je æivio u Siciliji. Potraæila sam u Cambrid-geu potpisnike tog elaborata i uspjela razgova-rati s jednim od njih, Ianom McClureom, kojemusam objasnila da su otplovili u krivu Ragusu.Eto kako malo treba za zbrku u atribuciji!

Lovr

o D

ob

riËe

viÊ,

Nav

jeπt

enje

- d

etal

j, 2.

po

lovi

ca 1

5. s

t.,

snim

ila:

Flo

ra T

urne

r-Vu

ËetiÊ