7/31/2019 Ucinci Krize Ott

1/2

Uinci krize: Vlade su imale priliku

Vlade jugoistone Europe su na krizu odgovorile slabo ili nikako. U konanici nas mogu spasiti samorazumne fiskalne politike, razumni politiari i razumni glasai

Katarina Ott

IspiiVeliina slova:

Autorica je ravnateljica Instituta za javne financije

Jugoistona Europa je do dolaska globalne krize biljeila impresivne stope gospodarskog rasta, javne i privatnepotronje i nakon dugo vremena zavladao je optimizam. ak i kad je u razvijenom svijetu kriza ve bila oitaprognoze za regiju su bile optimistine.

Meunarodni monetarni fond (MMF) je u listopadu 2008. za 2009. godinu predviao prosjean regionalni rastBDP-a 5 posto, a Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 3,3 posto. U listopadu 2009. i MMF i EBRD su za2009. predvidjeli prosjean pad BDP-a od 3,7 posto. Za Hrvatsku su u listopadu 2008. predviali rast od 3,7

odnosno 2 posto, a godinu kasnije pad BDP-a od 5,2 odnosno 5,4 posto.

Sve zemlje regije osim Albanije su u 2009. doivjele pad BDP-a, a u svima su zabiljeeni uinci krize naindustrijsku proizvodnju, proraunske deficite, nezaposlenost i siromatvo.

Druga strana krize

Odlian poznavatelj tranzicijskih zemalja Peter Sanfey iz EBRD-a, u lanku o uincima krize na jugoistonuEuropu, istie kako je uz pogoranje veine makroekonomskih pokazatelja kriza imala i neke blagotvorne uinke(vidi napomenu).

Zbog smanjenja domae potranje i pada cijena nafte inflacija, koja je u nekim zemljama dosezala i 15 postogodinje, spustila se na dotad nezabiljeene razine, a u BiH je zabiljeena ak deflacija. Zbog smanjenja uvozaznaajno su se smanjili i deficiti tekuih rauna platne bilance (u Bugarskoj i Crnoj Gori i vie od 10 p.p.).

Teko je naravno govoriti o poboljanju, ali u mjeri u kojoj su prethodni deficiti tekuih rauna platne bilance bilineodrivi njihovo se smanjenje, bez obzira na uzrok, moe smatrati korakom prema novom modelu rasta manjeovisnom o uvozu kapitala.

Osim uinaka koje istie Sanfey, moe se oekivati i promjena svijesti graana, pa za nadati se i vlada, kako nemagarancija za stalni rast gospodarstva, javne i osobne potronje, te da razvoj financijskih trita moe biti i krajnjerizian. Kao to su starije generacije strepile od inflacije, mlae e se jo dugo bojati kraha financijskih trita.

Dobri preduvjeti i loe vlade

Po Sanfeyju su reakcije u regiji bile bolje nego to se moglo oekivati. Nije dolo do propasti vodeih banaka,nekontroliranih devalvacija, kraha drutvenog poretka, obrata zapoetih reformi, a i nezaposlenost je poela rastitek naknadno.

Ogromni su bili pritisci na vlade da neto poduzmu, no i uz najbolje namjere njihove mogunosti da odgovore nakrizu bile su slabe ili nikakve.

http://www.bankamagazine.hr/Default.aspx?PrintDetail=PrintD&tabid=136&mid=713&dnnprintmode=true&SkinSrc=%5BG%5DSkins%2F_default%2FNo+Skin&ContainerSrc=%5BG%5DContainers%2F_default%2FNo+Container&View=Details&ItemID=58723http://enlargearticlefont%28true%29/http://enlargearticlefont%28false%29/http://www.bankamagazine.hr/Default.aspx?PrintDetail=PrintD&tabid=136&mid=713&dnnprintmode=true&SkinSrc=%5BG%5DSkins%2F_default%2FNo+Skin&ContainerSrc=%5BG%5DContainers%2F_default%2FNo+Container&View=Details&ItemID=58723

7/31/2019 Ucinci Krize Ott

2/2

Iako su morale potpuno promijeniti smjer svog djelovanja te se umjesto s pretjeranim rastom kredita i inflacijomboriti protiv pada kredita i mogueg pada povjerenja u banke, sredinje banke su se moda najbolje snale. Vladesu se nale u dilemi: manje troiti i odrati funkcioniranje drava uz smanjene porezne prihode i rizik daljnjegsmanjenja domae potranje ili vie troiti, smanjiti izvore sredstava privatnom sektoru i dopustiti srozavanjekreditnog rejtinga.

Vlade nisu imale sredstava za znaajna poveanja potronje, a troak i domaeg i inozemnog kapitala bio jeprevisok. Jedino se Hrvatska 2009. godine zaduila za gotovo 2 milijarde eura. Stoga su fiskalni programi koje suvlade ponudile imali mali ili gotovo nikakav uinak na gospodarstva.

Manevarski prostor je bio skuen jer je veina vlada provodila ekspanzivnu fiskalnu politiku u doba procvata, pa ihje kriza zatekla bez znaajnih rezervi. Krah prihoda i ogranien pristup novim kreditima veinu je vlada silio narazmiljanje o smanjenju rashoda, ali to nije lako i veina je oklijevala.

U Hrvatskoj, koja ima jedan od najveih udjela dravne potronje u BDP-u, Vlada je 2009. godine provela ak trirebalansa prorauna. ak su i zemlje koje su pristale na pomo MMF-a - BiH, Rumunjska i Srbija - imale poprilineproraunske deficite. Stoga se sve zemlje regije u 2010. i 2011. nalaze pred velikim fiskalnim izazovima.

Pomo MMF-a e ovisiti o ozbiljnim naporima da se javna potronja dovede na odrivu, niu razinu, a to nee bitilako, pogotovo u zemljama s nestabilnim koalicijama i u kojima se blie izbori. teta je to veina zemalja regijezazire od MMF-a jer su njegovi programi u regiji, ali i u Maarskoj i Letoniji, mnogo blai i sadre manje uvjeta odstarih programa Fonda koji se poeo ponaati znatno fleksibilnije.

to ako najgore nije prolo

Sanfey opravdano zakljuuje kako i dalje treba strahovati jer najgore moda jo nije prolo, jer e nezaposlenost idalje rasti, jer jo uvijek nije jasno koliko e se skrivenih ili ignoriranih dubioza u bilancama banaka kad-tad pojavitii jer e rast, kad do njega doe, jo dugo biti vrlo slab.

Stoga usprkos krizi treba produbiti i ubrzati neophodne reforme i nauiti ivjeti sa sporijim rastom. Veliki priljevi

kapitala i visoki deficiti tekuih rauna platne bilance vie nee biti mogui, a banke e suoene sa stroommeunarodnom regulacijom morati opreznije poslovati. Zemlje e se morati osloniti na vlastite izvore financiranja i,iako to nije nemogue, trebat e dosta vremena.

Moda je najvanija preporuka neophodno stvaranje mehanizama za dugoronije, vjerodostojnije planiranjefiskalne politike.

Iako se fiskalni deficiti u doba procvata nisu inili znaajnima, oito su trebali biti znatno nii. U veini zemaljavlade su si stvorile dugorone obveze poput plaa u javnom sektoru, mirovina i raznih socijalnih beneficija koje bisi moda mogle dopustiti uz kontinuirane stope rasta od 6-7 posto. To je definitivno nemogue uz nie stope rasta.

Uvoenje razumnih fiskalnih politika zahtijeva i razumne politiare i razumne glasae - kako u jugoistonoj Europi

tako i u Hrvatskoj.

Napomena: South-eastern Europe: lessons from the global economic crisis,

http://www.ebrd.com/pubs/econo/wp0113.pdf