14.2.2013

1

MENADMENT U

SPORTU

prof.dr.sc. Mato Bartoluci

dr.sc. Sanela kori

Literatura

Bartoluci, M., kori, S. (2009.). Menadment u

sportu. Zagreb: Kinezioloki fakultet

Bartoluci, M. (2003.). Ekonomika i menedment

sporta. Zagreb: Informator

Podruja izuavanja

Ekonomika sporta

Menadment u sportu / Sportski menadment

Marketing u sportu / Sportski marketing

POJAM I FUNKCIJE

SPORTA

14.2.2013

2

Uvodno

to je sport??

Prema Vijeu Europe i Europskoj povelji sporta:

svaki oblik fizike aktivnosti koji, kroz povremeno ili

organizirano sudjelovanje, ima za cilj izraavanje i poboljanje

fizike spremnosti i mentalnog zdravlja, formira drutvene

odnose ili rezultira sportskim rezultatima u natjecanjima na

svim razinama.

Podruja sporta

SPORTSPORT

PODRUJA SPORTAPODRUJA SPORTA

Tjelesna i zdravstvena Tjelesna i zdravstvena kulturakultura

(u podruju obrazovanja)(u podruju obrazovanja)

Sportska rekreacijaSportska rekreacija

(sport za sve)(sport za sve)

Natjecateljski sport Natjecateljski sport

(svih vrsta i kategorija)(svih vrsta i kategorija)

KineziterapijaKineziterapija

Sport osoba s invaliditetomSport osoba s invaliditetom

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Odgojno-obrazovne ustanove

Zakonska obveza

Usmjerena na tjelesni i duhovni razvoj pojedinaca,

djece i mladei u cjelini

NATJECATELJSKI SPORT

Aktivnosti pripreme sportaa, treninga i samog

natjecanja

Najpopularniji i najatraktivniji dio sporta

Multiplikator i generator mnogih oblika sportskih

aktivnosti, promotor, vid zabave, itd.

14.2.2013

3

SPORTSKA REKREACIJA

Osmiljeno koritenje vlastitog slobodnog vremena,

prema osobnom izboru i sklonostima, sa svrhom

unapreenja zdravlja ili aktivnog odmora

Organizirana ili ne

Modeliranje programa aktivnosti

Izvan mjesta stanovanja odnosno

u turizmu

KINEZITERAPIJA

Aktivnosti pod strunim nadzorom

Programi unapreenja ivotnih funkcija i zdravlja

osoba oteena zdravlja, osoba s funkcionalnim

smetnjama i osoba s invalidnou

SPORT OSOBA S INVALIDITETOM

U funkciji sportske rekreacije ili natjecanja

Sportska djelatnost (Zakon o portu, 2006.)

Sudjelovanje u portskim natjecanjima,

portska rekreacija,

portska obuka,

Upravljanje portskim objektima,

portska priprema,

Organiziranje portskog natjecanja,

Voenje portskog natjecanja.

Osobe u sustavu sporta

PRIJE:

Udruge i klubovi,

Ustanove,

Trgovaka drutva i

Fizike osobe

samostalnim radom.

DANAS:

Fizike osobe,

Pravne osobe i

kolska portska

drutva koja se osnivaju

bez pravne osobnosti.

14.2.2013

4

Pravne osobe

Udruge, trgovaka drutva, ustanove

Klubovi:

Udruge za natjecanje

Sportska dionika drutva (.d.d.)

Profesionalni ili amaterski status

Koliko???

Koliko??

Registar sportskih djelatnosti

Registar udruga Registar neprofitnih organizacija

5.081 sportski subjekt

3.783 za sudjelovanje

u natjecanjima

1.302 priprema

796 rekreacija

1.393 poduka

556 organiziranje i

voenje natjecanja

310 upravljanje

graevinama

15.961 sportska udruga u 8 podgrupa

Borilaki sportovi

Konjiki sport

Sportovi na vodi

Sportovi na tlu

Sportovi u zraku

Strukovne sportske

djelatnosti

Sportske djelatnosti

osoba s invaliditetom

Ostale

5.759 sportskih djelatnosti

4.855 sportskih klubova

Slubena statistika o sportu

Dravni zavod za statistiku

Statistiki ljetopis

Priopenja...

Obrazovanje, istraivanje i razvoj, kultura i socijalna skrb

Svake 3 godine

Broj sportskih, ahovskih, lovakih i brid klubova

Aktivni lanovi

Sportski djelatnici i dunosnici

Sudjelovanje na meunarodnim natjecanjima

Centri za sport i rekreaciju i zaposleni u centrima

Sportski objekti

DZS

2003. 2006. 2009.

UKUPNO UDRUGE 4 470 4 376 4 880

Od toga sportske 3 643 3 543 4 165

14.2.2013

5

Sport kao javno dobroDravna razina Lokalna razina

poticanje i promicanje porta, osobito porta djece,

mladei, studenata i osoba s invaliditetom;

poticanje planiranja i izgradnje portskih

graevina;

skrb o vrhunskim portaima;

djelovanje nacionalnih portskih saveza,

Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog

paraolimpijskog odbora i Hrvatskog portskog

saveza gluhih;

znanstveni i razvojni programi u portu;

djelovanje informacijskog sustava u portu;

rad i djelovanje Agencije;

dodjeljivanje dravne nagrade za port Franjo

Buar i dravnih nagrada za vrhunska portska

postignua;

meunarodna portska suradnja i meunarodne

obveze Republike Hrvatske u portu.

poticanje i promicanje porta te provoenje

portskih aktivnosti djece, mladei i studenata;

portsko-rekreacijske aktivnosti graana;

portske aktivnosti osoba s tekoama u razvoju i

osoba s invaliditetom;

planiranje, izgradnja, odravanje i koritenje

portskih graevina znaajnih za jedinicu lokalne i

podrune (regionalne) samouprave i Grada

Zagreba;

portska priprema, domaa i meunarodna

natjecanja te opa i posebna zdravstvena zatita

portaa;

djelovanje portskih udruga, portskih zajednica i

saveza;

provoenje i financiranje znanstvenih i razvojnih

projekata elaborata i studija u funkciji razvoja

porta;

zapoljavanje osoba za obavljanje strunih

poslova u portu.

Profesionalni i amaterski sport

PROFESIONALNI:

Sudionici su u profesionalnom odnosu sa sportskim

klubom, savezom i dr.

Ugovorni odnos

Plaeni

AMATERSKI:

U smislu organizacije i financiranja

Masovnost sporta

Najpopularniji sportovi?

Npr.:

nogomet igra oko 240 milijuna,

igraa i gledatelja oko 3,5 milijardi! EKONOMIKA SPORTA

14.2.2013

6

Definicija ekonomike sporta

Znanstvena disciplina koja:

izuava ekonomske zakonitosti o optimalnoj alokaciji

sredstava i drugih resursa u djelatnosti sporta, te

utvruje metodologiju za valorizaciju drutvenih i

ekonomskih uinaka sporta.1

1M.Bartoluci: Ekonomika i menedment sporta, Zagreb, Informator, 2003.

Bilanca ulaganja i uinaka sportaULAGANJA (INPUTI)

U materijalne i ostale

resurse u svim

PODRUJIMA SPORTA!

UINCI (OUTPUT)

I.) Drutveni (humanistiki) uinci

- Natjecateljski rezultati

- Zdravstveni uinci

- Odgojno-obrazovni uinci

- Sociokulturni uinci

- Politiki uinci i dr.

II.) Ekonomski uinci (makro i mikro!)

- Sportskih organizacija i drutava

- Sporta u turizmu

- Sportske industrije

- Makroekonomski uinci (smanjenje bolovanja,

poveanje produktivnosti rada i dr.)

Ekonomski uinci sporta

MAKROEKONOMSKI

U industriji sportskih proizvoda

U trgovini sportske robe

U graditeljstvu sportskih objekata

U turizmu

Poveanje proizvodnosti rada

Smanjenje trokova bolovanja

Od organizacije velikih sportskih

priredbi

MIKROEKONOMSKI

U sportskim

organizacijama

U sportskim poduzeima

Kod velikih sportskih

priredbi

Sustav financiranja sporta

Proraunska sredstva: Proraunska sredstva:

sredstva dravnog prorauna,

sredstva lokalnih zajednica,

sredstva sportskih fondacija i od igara na sreu.

Neproraunska (zasebna) sredstva:Neproraunska (zasebna) sredstva:

sredstva sponzora,

sredstva donatora,

sredstva od gospodarskih djelatnosti,

darove i lanarine,

druga sredstva (tombole, sreke, suveniri i sl.).

Koliko u financiranju sudjeluje drava, a koliko drugi izvori financiranja?Koliko u financiranju sudjeluje drava, a koliko drugi izvori financiranja?

14.2.2013

7

Struktura financijskih izvora u financiranju sporta nekih europskih drava

DRAVAPrivatni sektor Javni sektor Ukupno financiranje/GDP

1990. Godina

eka 76,6 23,4 n.a.

Danska 61,2 38,8 0,56

Finska 71,0 29,0 1,13

Francuska 50,950,9 49,149,1 1,10

Njemaka 72,8 27,2 1,28

Maarska 53,2 46,8 0,60

Italija 80,8 19,2 1,04

Portugal 78,5 21,5 1,77

vedska 77,4 22,6 0,80

vicarska 94,494,4 5,65,6 3,47

Velika Britanija 84,1 15,9 1,49

2000. Godina

Francuska 57,4 42,6 1,70

Velika Britanija 87,9 12,1 1,50

Struktura financijskih izvora u financiranju sporta EU 13 2005.

Kuanstva 49,7%

Kompanije 14,1%

Lokalne zajednice 24,3%

Drava 11,9%

Privatni izvori 63,8%!

Financiranje sporta u Hrvatskoj

Slian je europskom sustavu

Zasniva na mjeovitom modelu financiranja sporta.

Osnovu financiranja ine?

Samo odreene potrebe u sportu

financiraju iz proraunskih izvora.

Izdvajanja za javne potrebe u portu na dravnoj razini od 2000. do 2011. godine

2000. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.* 2010. 2011.

Ukupno iz dravnog prorauna za port (u mil. kuna)

40 64 71 124 154 328 148 138

Za port u % 0,103 0,077 0,07 0,11 0,13 0,28 0,12 0,11

* U iznos je ukljueno 140 milijuna kuna za izgradnju sportske dvorane Gradski vrt u Osijeku to nije uobiajena stavka

Lokalni prorauni??

14.2.2013

8

Poseban je problem financiranje sportskih

objekata.

Vei dio trokova sportskih objekata financira se iz

prorauna gradova i opina.

Struktura prihoda sportskih organizacija u RH, DZS

Prihodi 1997. 1998. 1999. 2000. 2003.

Proraun 36.9 32.9 30.1 31.5 24.6

lanarine i naknade 8.3 9.1 9.1 11 7.6

Vlastita djelatnost 17.3 26.1 33.4 50.1 8.1

Ostalo (sponzorstva, od natjecanja, doprinosi)

37.5 31.9 27.4 7.3 59.7

Prihodi sportskih klubova prema RNO (u %)

PRIHODI 2010. 2011.

Prihodi od prodaje roba i

pruanja usluga17.2 18.8

Prihodi od lanarina i lanskih

doprinosa6.6 7.7

Prihodi po posebnim propisima 9.1 9.1

Prihodi od imovine 3.5 4.4

Prihodi od donacija 43.4 47.6

Ostali prihodi 20.3 12.5

Prihodi od donacija (u %)

2010. 2011.

UKUPNI PRIHODI OD DONACIJA 100.0 100.0

Iz dravnog prorauna 5.1 4.2

Iz prorauna jedinica lokalne i podrune

(regionalne) samouprave55.9 51.3

Od inozemnih vlada i meunarodnih

organizacija4.4 13.6

Od trgovakih drutava i ostalih

pravnih osoba21.1 17.5

Od graana i kuanstava 1.1 0.8

Ostali prihodi od donacija 12.4 12.6

14.2.2013

9

Javni i privatni izvori (u %)

2010. 2011.

Javni izvori 44.1 49.2

Privatni izvori 55.9 50.8

Razvoj sporta i sportske rekreacije u razvijenim

zemljama funkcija su dvije varijable:

Visina dohotkaVisina dohotka

Pojedinaca ili narodne privrede zemlje

Kako?

Sportske navikeSportske navike

Drutva, zajednice ili obitelji

Steene su dugotrajnom izobrazbom pojedinaca

Pokazatelji

Izdaci iz osobne potronje,

Sudjelovanje (participacija) stanovnika u sportsko-

rekreacijskim aktivnostima,

Sportska industrija.

SADIzdaci iz osobne potronje za rekreaciju

Milijarde US $

1990 2000 2005 2006 2007 2008 2009

Izdaci za rekreaciju ukupno 314,7 639,9 807,4 859,1 905,8 916,0 897,1

% ukupne potronje 8,2 9,4 9,2 9,2 9,2 9,1 9,0

Proizvodi i usluge vezane uz sport 74,2 147,9 188,4 199,6 207,6 203,0 196,9

Ulaznice za

sportske priredbe 4,8 11,6 16,3 17,8 19,5 20,5 20,7

lanarine za klubove i sportske centre 14,3 26,4 30,5 31,9 33,8 34,2 32,7

UKUPNO SPORT 93,3 185,9 235,2 249,3 260,9 257,7 250,3

% ukupnih izdataka za rekr. 29,6 29,1 29,1 29 28,8 28,1 28

14.2.2013

10

SADProdaja sportskih proizvoda

Kategorija proizvoda

1990. 2000. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Ukupno Ukupno 50,72550,725 74,44274,442 88,43488,434 90,47290,472 91,42691,426 80,43180,431 70,85670,856

Odjea 10,130 11,030 10,898 10,580 10,834 10,113 9,246

Obua 11,654 13,026 15,719 16,910 17,524 17,190 17,069

Oprema 14,439 21,608 23,735 24,497 25,061 24,862 24,421

Rekreacijska vozila

14,502 28,779 38,082 38,485 38,003 28,266 20,120

U mil. US$

SAD Udio u sportskim djelatnostima (2009.)

Sudjelovali u ovim aktivnostima barem 1x godinje, osim za otro hodanje, vjebanje s opremom, plivanje , vonja biciklom i aerobika koje su prakticirali barem 6x u godini

sudjelovalo osoba (000)

DJELATNOST UKUPNO M

% sudjelovanja:

-otro hodanje-vjebanje s opremom-kampiranje-plivanje-kuglanje-vonja biciklom-dizanje utega-planinarenje-aerobika-pecanje (ukupno)

269.988269.988

93,35957,20650,86350,22644,97238,13934,50534,01333,13832,876

132.437 (49,1%)132.437 (49,1%)

37,09327,81526,35323,81623,50721,26523,38717,3979,519

22,714

137.551 (50,9%)137.551 (50,9%)

56,26629,39124,51026,41021,46516,87411,11816,61623,61910,162

EUROPA% stanovnitva koji barem 1x tjedno sudjeluju u

organiziranim sportskim aktivnostima, 2009. godina

Prosjek 27 zemalja EU je 40%, a iznad prosjeka su:

ZEMLJAZEMLJA %%

vedska 72

Finska 72

Danska 64

Nizozemska 56

Slovenija 51

Luksemburg 51

Njemaka 49

Francuska 48

Cipar 41

Nikada se ne bavi sportom..

Prosjek EU 27 39%

Grka 67%

Bugarska 58%

Portugal 55%

Italija 55%

Maarska 53%

Poljska 49%

Rumunjska 49%

Cipar 46%

Latvija 44%

Litva 44%

panjolska 42%

Estonija 41%

ZATO??ZATO??

14.2.2013

11

Ostalo

Vrijednost trgovine 30 mlrd SAD$: izmeu 0,5 i 1%

cjelokupne globalne trgovine

Generira dodatnu vrijednost od 407 milijarda eura: oko

3,7% BDP-a EU

Zapoljava 15 milijuna ljudi: 5,4% radne snage EU

Hrvatska

2003. 2006. 2009.

UKUPNO UDRUGE

Od toga sportske

4 470

3 643

4 376

3 543

4 880

4 165

Aktivni lanovi

sportskih udruga263 277 277 165 284 365

Broj djelatnika

sportskih udruga

- Od toga

nekvalificiranih

10 548

4 180

11 070

4 196

12 317

5 103

Broj dunosnika u

sportskim

udrugama

18 394 volontera

198 profesionalaca

17 686 volontera

256 profesionalaca

17 137 volontera

235 profesionalaca

Potronja kuanstava na sport?

Rekreacija i kultura 5,4%

ALI:ALI:

Audiovizualna, fotografska i informatika oprema

Ostala trajna dobra za rekreaciju i kulturu

Ostali predmeti i oprema za rekreaciju i vrtlarstvo te kuni ljubimci

Usluge za rekreaciju i kulturu

asopisi, knjige i papirna konfekcija

Paket aranmani

Najpopularniji sportovi

Sportske udrugeBroj

udrugaSportske udruge

Broj lanova

Nogomet 1044

Sportski ribolov 431

Body-building 214

Rukomet 185

Tenis, squash 181

Koarka 147

Kuglanje 147

Karate 133

Auto-moto 132

Stolni tenis 125

Nogomet 74732

Sportski ribolov 48755

Rukomet 14279

Hrvatski sveuilini sportski savez 12141

Koarka 11669

Tenis, squash 11169

Planinarstvo 9032

Odbojka 6597

Plivanje 6132

Karate 5966

14.2.2013

12

Zakljuak

Sport u gospodarstvu razvijenih zemalja ima vrlo Sport u gospodarstvu razvijenih zemalja ima vrlo

vanu ulogu. vanu ulogu.

On generira brojne ekonomske uinke koji On generira brojne ekonomske uinke koji

mogu znatno doprinijeti razvoju sporta, ali i mogu znatno doprinijeti razvoju sporta, ali i

gospodarskom razvoju odreene zemljegospodarskom razvoju odreene zemlje..