UDK 37 Školski vjesnik - bib.irb.hr · PDF filepartner u odgoju učenika i dobiva epitet ... je zato veoma bitno jesu li njime zadovoljni ili ne. Dosad nema op ... može biti homogena

oŠK

OLS

KI V

JESN

IK

BR. 4

/201

1.V

OLU

MEN

60

ŠkolskivjesnikČasopis za pedagoška i školska pitanja

UDK 37ISSN 0037-654X

SplitBroj 4Vol. 60

1951. - 2011.60. godina izlaženja

558

Izdavači

Uredništvo

Adresa uredništva

Glavna i odg. urednica

Školskivjesnikvolumen 60, br. 4, str. 423-557, Split, 2011.

Zamjenica gl. i odg. urednice

Izvršni urednik

Lektorica

Prijevod na engleski

Godišnja pretplata

Priprema i tisak

Hrvatski pedagoški književni zbor, Ogranak SplitFilozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

prof. dr. Bruno Bravetti, Falkonara (Italija)prof. dr. sc. Marina Marasović-Alujević, Splitdr. sc. Ivan Maršić, Splitprof. dr. sc. Milan Matijević, Zagrebmr. sc. Branimir Mendešprof. dr. sc. Josip Milat, Splitprof. dr. sc. Mirjana Nazor, Splitprof. dr. sc. Amand Papotnik, Maribor (Slovenija)prof. dr. sc. Ronald G. Sultana, University of Malta (Msida, Malta)doc. dr. sc. Adnan Tufekčić, Sveučilište u Tuzli (BiH)

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu21000 Split, Nikole Tesle 12 • e-mail: [email protected]

doc. dr. sc. Hicela Ivon

prof. dr. sc. Mirjana Nazor

Pavao Mijić, prof.

Radojka Grizelj, prof.

Marija Vrtlar, prof.

Za škole i druge ustanove - 150,00 kn (dva primjerka 200,00 kn)Za pojedince - 100,00 knZa studente i umirovljenike 60,00 knCijena po primjerku 50,00 kn • Cijena dvobroja 80,00 kn(Žiro račun 2360000-1400144321 s naznakom “za Školski vjesnik”)

Dalmatina Tisak - Duće, Omiš

Izdavanje časopisa sufi nanciraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske; Grad Split

Radovi objavljeni u časopisu Školski vjesnik navode se u sljedećim međunarodnim sekundarnim publikacijamaLinguistics And Language behavior abstracts (Llba)Library & Information Science Abstracts (Lisa )MLA International Bibliography

ČASOPIS ZA PEDAGOŠKA I ŠKOLSKA PITANJA

423

Školskivjesnik

UDK 37 ISSN 0037-654X

SADRŽAJ

RASPRAVE I ČLANCI

Karolina DOUTLIKČimbenici zadovoljstva i nezadovoljstva učitelja radom u produženom boravku ..... 427(Izvorni znanstveni članak)

Ana PENJAKBiti ili ne biti: Pitanje je sad! Ženino/a mjesto/a u Shakespeareovu svijetu i na pozornici .............................................................................................................. 445(Izvorni znanstveni članak)

Ivana DUJMOVIĆVažnost praktičnog rada u ostvarivanju prirodoslovne pismenosti ............................. 459(Stručni članak)

Vesna NOSIĆEponimi u udžbenicima hrvatskog jezika za gimnazije .............................................. 471(Pregledni članak)

Stjepan KOVAČEVIĆKurikulumske perspektive umjetnosti, tehnike i zanatstva ......................................... 493(Izvorni znanstveni članak)

Anđelka SLAVIĆFinanciranje odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u nekim europskim državama i Republici Hrvatskoj ............................................................... 511(Pregledni članak)

GOD. 60 / 2011. br. 4, listopad-prosinac

424

Snježana ŠUŠNJARAŠkolovanje ženske djece u BiH u vrijeme osmanske okupacije 1463.-1878. ............. 527(Pregledni članak)

PRIKAZI I OSVRTI

Vesna NOSIĆZoran Hrkač - U sjeni misli ........................................................................................ 543

Velimir KARABUVAMirjana Krizmanić - U ljubavi i bez nje ..................................................................... 546

Ivica STANIĆŠtednja je umjetnost trošenja ...................................................................................... 548

Velimir KARABUVAGordana Radić - Bako Imotske karnevalije ................................................................ 550

Upute suradnicima ...................................................................................................... 552

425

Školskivjesnik

UDC 37 ISSN 0037-654X

YEAR 60 / 2011. no. 4, october-december

CONTENS

ARTICLES

Karolina DOUTLIKFactors of teachers’ satisfaction and dissatisfaction with their work in extended day programme ............................................................................................ 427(Original scientifi c article)

Ana PENJAKTo be or not to be a woman: that is the question! A woman’s place / women’s places in shakespeare’s world and on stage ............................................................... 445(Original scientifi c article)

Ivana DUJMOVIĆThe importance of practical work in achieving scientifi c literacy .............................. 459(Professional article)

Vesna NOSIĆEponyms in the croatian language high-school textbooks .......................................... 471(Review article)

Stjepan KOVAČEVIĆCuriculum perspectives of art, technics and craft ...................................................... 493(Original scientifi c article)

Anđelka SLAVIĆFinancing the special needs education in some european countries and in Croatia ............................................................................................................. 511(Review article)

426

Snježana ŠUŠNJARAThe education of female children in Bosnia and Herzegovina during the ottoman ocupation from 1463 to 1878 ............................................. 527(Review article)

REVIEWS

Vesna NOSIĆZoran Hrkač - In the shadow of thoughts ................................................................... 543

Velimir KARABUVAMirjana Krizmanić - In love and without it ................................................................. 546

Ivica STANIĆSaving is the art of spending ....................................................................................... 548

Velimir KARABUVAGordana Radić - The bacchus carnivals of imotski .................................................... 550

Instructions for authors ............................................................................................... 555

427

K. Doutlik: Čimbenici zadovoljstva i... Šk. vjesn. 60 (2011.), 4, 427-443KK.K.KK DD Douououtltltlikikik::: ČiČiČimbmbmbeneneniciciciii zazazadododovovovoljljljjjjstststvavava ii i...... ŠkŠkŠk.. vjvjvjjjjesesesnn.n. 66 6000 (2(2(2((( 01010111.1.)),),),),) 44 4,, ,, 4242427-77 4444443333vd t vjek.ljs esŠ...va istvovoado

UDK 371.15:373.32Izvorni znanstveni članak

Primljeno: 21. 5. 2011.Prihvaćeno: 3. 11. 2011.

ČIMBENICI ZADOVOLJSTVA I NEZADOVOLJSTVA UČITELJA RADOM U PRODUŽENOM BORAVKU

Karolina DOUTLIK, učiteljica-voditeljica produženog boravkaOsnovna škola “Ivan Benković”, Hrvatskog preporoda bb, Dugo Selo

[email protected]

Sažetak: Produženi je boravak neobvezni oblik neposrednoga odgojno-obrazovnog rada namijenjen učenicima nižih razreda u kojem oni prije ili nakon redovne nastave izvršavaju školske obveze, hrane se te uz stručno vodstvo učitelja na kvalitetan i raznolik način provode svoje slobodno vrijeme. Istraživanje je provedeno na uzorku od 135 učitelja-voditelja produženog boravka zaposlenih u osnovnim školama na području cijele Republike Hrvatske. Cilj istraživanja bio je utvrditi glavne čimbenike zadovoljstva i nezadovoljstva učitelja radom u produženom boravku kao i razlike u čimbenicima zadovoljstva i nezadovoljstva među ispitanicima s obzirom na spol, dob, stupanj obrazovanja, ukupni radni staž, radni staž u produženom boravku i mjesto zaposlenja. Provedenom faktorskom analizom utvrđeni su glavni čimbenici zadovoljstva učitelja radom u produženom boravku (sloboda u radu i individualizirani pristup učenicima) te glavni čimbenici nezadovoljstva (organizacijski problemi, neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka i uvjeti rada).

Ključne riječi: nezadovoljstvo učitelja, produženi boravak, zadovoljstvo poslom, zadovoljstvo učitelja

1. Uvod

Organiziranje produženog boravka u hrvatskim osnovnim školama javlja se početkom 60-ih godina prošlog stoljeća. Među prvim osnovnim školama koje su imale produženi boravak bile su Eksperimentalna osnovna škola “Jordanovac” u Zagrebu te Eksperimentalna osnovna škola “Bratstvo-jedinstvo” u Sisku (Koraj, 1985.). Isprva se produženi boravak organizirao za učenike koji su bili bez roditeljskog nadzora, imali problema u učenju ili ponašanju, a danas su najčešći sigurnosni razlozi – zbrinjavanje učenika zbog zaposlenosti roditelja. Suvremeno društvo postavlja školi novi zadatak, a to je zaštita i briga o njihovoj djeci.

428

K. Doutlik: Čimbenici zadovoljstva i... Šk. vjesn. 60 (2011.), 4, 427-443

Pojavom produženog boravka škola proširuje svoju djelatnost te tako više nije samo obrazovna nego i odgojna ustanova. Time ona otvara svoja vrata, postaje partner u odgoju učenika i dobiva epitet suvremena (Puževski, 2002.).

2. Produženi boravak

Produženi je boravak neobvezni oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada namijenjen učenicima nižih razreda u kojem oni prije ili nakon redovne nastave izvršavaju školske obveze (pisanje domaćih zadaća i učenje), hrane se te uz stručno vodstvo učitelja1-voditelja produženog boravka na kvalitetan i raznolik način provode svoje slobodno vrijeme. Program produženog boravka nudi učenicima nebrojene pedagoške, socijalne i zdravstvene vrijednosti (Jugović i sur., 1967.; Puževski, 1968.; Lovrentjev, 2005.a i 2005.b). U produženom se boravku dnevno izmjenjuju mnoge aktivnosti – igra, odmor, učenje, rekreacija, pisanje domaćih zadaća, slobodno vrijeme, ručanje i užinanje.

Produženi boravak kao drukčiji organizacijski oblik rada zanemarena je tematika u literaturi, na fakultetima i na stručnim skupovima učitelja. Međutim, u posljednjih 10 godina raste interes istraživača za taj oblik odgojno-obrazovnog rada (Seme, 2001. i 2002.; Matijević, 2006.; Tucman, 2009.; Vidić, 2010.).

O problemima u organizaciji produženog boravka pisalo se i prije (Vučak, 1995.; Seme, 2001.). Kao među njima Seme (2001.: 364) navodi: računanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada po punim satima (a ne po nastavnim satima, kao što se to računa za rad u neposrednoj nastavi), čime učitelji gube pravo napraviti stanku; poistovjećivanje radnog vremena boravka i radnog vremena učitelja u produženom boravku, što dovodi do toga da su učitelji u produženom boravku opterećeni preko zakonom propisane norme; iako je rad s učenicima u produženom boravku individualiziran (kao što je u dopunskoj ili dodatnoj nastavi), to nema utjecaja na ukupan broj učenika u njemu; produženom boravku ne priznaje se status kombinirane odgojno-obrazovne skupine; učiteljeva zapažanja o učenikovu radu u produženom boravku nisu bitna za praćenje i ocjenjivanje učenika; broj sati koji su predviđeni za pripremu učitelja u produženom boravku manji je nego za učitelja u razrednoj nastavi zbog uvriježenog mišljenja da nisu potrebne pripreme za slobodno vrijeme.

Jednu četvrtinu života ljudi provode na poslu te je zato veoma bitno jesu li njime zadovoljni ili ne. Dosad nema općeprihvaćene defi nicije pojma zadovoljstvo. Ololube (2006.) u svom radu objašnjava Maslowljevu teoriju hijerarhije potreba i Herzbergovu dvofaktorsku teoriju, koje su dale osnovu za istraživanja zadovoljstva, ali i motivacije, a koje prema Radeki i Soriću (2006.) pripadaju

1 Termin učitelji u radu rabi se kao zbirni naziv za učitelje i učiteljice.

429


prvoj skupini teorija, odnosno sadržajnom ili nekauzalnom modelu zadovoljstva poslom, koje polaze od potreba ili vrijednosti što trebaju biti zadovoljene kako bi pojedinac bio zadovoljan. Nasuprot tome su instrumentalni ili procesni modeli zadovoljstva poslom koji se temelje na razlici između postignutog i očekivanog. U Hrvatskoj su zadovoljstvo učitelja poslom dosada istraživali Strugar (1994.b, prema Radeka i Sorić, 2006.), Radeka i Sorić (2006.) i Maršić (2007.). Velika većina učitelja opredjeljuje se za to zanimanje iz ljubavi prema djeci i želji da svoje znanje prenesu na njih. No, samo unutarnje ispunjenje nije dovoljno da učitelj bude zadovoljan poslom. Nezadovoljstvo na poslu ne implicira se samo na samoga zaposlenika nego i na osobe s kojima on radi, a u slučaju učiteljskog zanimanja to je još teže jer se tada može negativno odraziti na subjekte odgojno-obrazovnog procesa, same učenike.

Učitelji razredne nastave na fakultetima se osposobljuju za tehniciranje, odnosno za izvršavanje unaprijed defi niranih ciljeva te planova i programa koji su propisani nacionalnim kurikulumom. Učitelji koji se zaposle u produženom boravku suočeni su s nekoliko izazova – završili su fakultet koji ih je školovao za drukčiji oblik rada no što ga ima produženi boravak, nisu prošli metodiku kojom bi stekli potrebna znanja u organizaciji slobodno ustrojenog vremena. Dakle, učitelji koji rade u produženom boravku prepušteni su sebi samima, odnosno svojoj kreativnosti, snalažljivosti, motivaciji. S druge pak strane, učitelji koji rade u produženom boravku imaju veliku slobodu u radu. U produženom boravku nema unaprijed određenih sadržaja jer za takav oblik odgojno-obrazovnog rada ne postoje propisani planovi i programi. Organiziranje slobodnog vremena jedan je od temeljnih zadataka produženog boravka, a ono se dijeli na tri programska područja (Lovrentjev, 2005.a): jezično i kulturno-umjetničko, radno-tehničko te sportsko-rekreativno područje. Učitelji-voditelji produženog boravka autonomni su u odlučivanju što, kako i kada će raditi.

Produženi je boravak specifi čan ne samo zbog razlike u realizaciji odgojno-obrazovnog procesa nego i zbog drukčije uloge učitelja koji rade u njemu. Učitelj u produženom boravku ima ulogu mentora − on pomaže učenicima, daje im upute, organizira i kontrolira njihov rad, potiče ih i prati te postupno vodi prema njihovu osamostaljivanju. Povećana odgovornost ovih učitelja leži i u tome da cilj produženog boravka nije težnja za kognitivnim nego cjelovitim razvojem jer se u produženom boravku razvijaju: radne i higijenske navike, kultura ponašanja, sposobnosti komunikacije, emocije, prosocijalno ponašanje, osjećaj uspješnosti i sposobnosti nošenja s neuspjehom, vlastiti interesi, ekološki prihvatljivo ponašanje i dr. (Lovrentjev, 2005.a: 40, 41, 42).

Jedan je od zadataka produženog boravka i izvršavanje školskih obveza. Učenici u produženom boravku uče i individualno rješavaju domaću zadaću. Pritom učitelj-voditelj može upoznati individualne potrebe i poteškoće svakog učenika.

430


U produženom boravku učitelji imaju više vremena i prilika raditi pojedinačno s učenicima. Samim time oni mogu individualizirano pristupiti svakom učeniku te neke dijelove u procesu učenja prilagoditi učenikovim sposobnostima.

Učenici u produženom boravku formiraju odgojno-obrazovnu skupinu koja može biti homogena ili heterogena. Homogenu odgojno-obrazovnu skupinu čine učenici iz istog ili paralelnih odjeljenja, dok se u heterogenoj odgojno-obrazovnoj skupini nalaze učenici različitih razrednih odjela.

Lovrentjev (2005.b) smatra da je rad u boravku marginaliziran od roditelja, ravnatelja, ostalih kolega, a ponekad i od samih učitelja koji rade u produženom boravku. Iako voditelji produženog boravka prolaze istu izobrazbu kao i razredni učitelj, oni često nisu jednako uvaženi. Jedan je od razloga tome neobveznost takva oblika rada. Nadalje, većina roditelja promatra produženi boravak samo s aspekta zbrinjavanja njihove djece u vrijeme kada oni rade te ne uvažavaju učitelje u njemu jer primjerice ne ocjenjuju njihovu djecu.

Vidić (2010.) navodi kako je potrebno ispitati zadovoljstvo učitelja koji rade u produženom boravku, a što je i cilj ovoga rada.

3. Metodologija istraživanja

3.1. Ciljevi istraživanja

Ciljevi ovog istraživanja jesu:Utvrditi čimbenike zadovoljstva i nezadovoljstva učitelja radom u 1.

produženom boravku.Utvrditi razlike u čimbenicima zadovoljstva i nezadovoljstva učitelja 2.

s obzirom na spol, dob, stupanj obrazovanja, ukupni radni staž, radni staž u produženom boravku i mjesto zaposlenja.

Utvrditi žele li učitelji koji rade u produženom boravku prijeći iz njega u 3. razrednu ili predmetnu nastavu i analizirati navedene razloge.

3.2. Instrumenti istraživanja

Najprije je metodom anketiranja provedeno predispitivanje na deset namjerno odabranih učiteljica-voditeljica produženog boravka. Ispitanici su bili ženskoga spola, starosne dobi od 25 do 52 godine, a njihov radni staž kretao se od dvije do 21 godine radnoga iskustva. Anketni se upitnik sastojao od dva pitanja otvorenog tipa: Čime ste zadovoljni/nezadovoljni u radu u produženom boravku? i Što mislite čime su Vaši ostali kolege zadovoljni/nezadovoljni u radu u produženom boravku? Prikupljeni odgovori pomogli su u sastavljanju odgovarajućih čestica za upitnik koji je nazvan Upitnik o zadovoljstvu učitelja koji rade u produženom

431


boravku. Ispitanici su na Likertovoj skali od 5 stupnjeva trebali procijeniti stupanj slaganja s 30 tvrdnji. Na kraju upitnika izjasnili su se bi li prešli iz produženog boravka u razrednu ili predmetnu nastavu te obrazložili odabrani odgovor.

3.3. Ispitanici i postupak prikupljanja podataka

Samo ispitivanje provedeno je u ožujku 2011. godine na privatnom skupu za usavršavanje učitelja koji rade u produženom boravku u gradu Zagrebu i slanjem anketnog upitnika na osobne e-mail adrese voditelja produženog boravka dobivene na tom skupu. Nadalje, anketni upitnik bio je poslan putem e-maila na adrese škola s produženim boravkom prema popisu dobivenom od Ureda državne uprave 18 županija u Republici Hrvatskoj te na e-mail adrese osnovnih škola s produženim boravkom u gradu Zagrebu.

Istraživanje je obuhvatilo 135 ispitanika, od čega je 129 bilo ženskoga spola (95,6%), a šest ispitanika muškoga spola (4,4%). Ispitanici su podijeljeni u dvije dobne skupine: učitelji do 30 godina i učitelji stariji od 30 godina. Skupinu učitelja do 30 godina čini 37,8 posto ispitanika (N = 51), a skupinu učitelja starijih od 30 godina 62,2 posto ispitanika (N = 84). Ispitivanjem je obuhvaćeno najviše ispitanika s visokom stručnom spremom (N = 103), dok ispitanici s višom stručnom spremom čine 23,7 posto uzorka (N = 32). Ispitanici su s obzirom na radni staž podijeljeni u dvije skupine: učitelji do pet godina radnoga staža (N = 51) i učitelji s više od pet godina radnoga staža (N = 84). Većina ispitanika (N = 95) radi do pet godina u produženom boravku, a ostali (N = 40) rade više od pet godina. Ispitanici su s obzirom na mjesto zaposlenja podijeljeni u dvije skupine: ispitanici koji rade na području grada Zagreba (N = 95) i ispitanici koji su zaposleni izvan grada Zagreba (N = 40).

Učitelji u produženom boravku pretežno rade samo poslijepodne (N = 119), znatno manji broj njih radi u smjenama (N = 13), a najmanji broj samo ujutro (N = 3). Iz pedagoških je razloga začuđujući podatak da postoje produženi boravci u kojima djeca borave samo ujutro jer prema Državnom pedagoškom standardu (2008.: 43) produženi je boravak „organizirani boravak djece u školi nakon redovite, obvezne nastave“, a ne prije.

Broj učenika u produženom boravku u kojem učitelji rade značajno varira i kreće se u rasponu od osam do 34 učenika. Grupiranjem podataka broj učenika u produženom boravku podijeljen je u četiri skupine; skupina do 14 učenika, od 15 do 20 učenika, od 21 do 30 učenika i više od 30 učenika. Najveći postotak ispitanika, njih 61,5 posto, radi u produženom boravku s od 21 do 30 učenika, potom slijedi skupina od 15 do 20 učenika (25,2%), a u najmanjoj su mjeri zastupljene odgojno-obrazovne skupine s više od 30 učenika (8,1%), te s brojem do 14 učenika (5,2%).

432


Kao što je broj učenika u produženom boravku varijabilan, tako su i odgojno-obrazovne skupine različite. Najveći broj ispitanika radi u produženom boravku s homogenom skupinom u kojoj su učenici iz jednog razrednog odjela (N = 62); slijede homogena skupina u kojoj su učenici iz dva paralelna odjeljenja istog razreda (N = 35), heterogena skupina u kojoj su učenici iz dva razredna odjela (N = 13), heterogena skupina u kojoj su učenici iz tri razredna odjela (N = 10), heterogena skupina u kojoj su učenici iz četiri razredna odjela (N = 9), homogena skupina u kojoj su učenici iz tri paralelna odjeljenja istog razreda (N = 4) i heterogena skupina u kojoj su učenici iz pet razrednih odjela (N = 2).

4. Rezultati istraživanja

4.1. Čimbenici zadovoljstva učitelja radom u produženom boravku

Kako bi se utvrdili čimbenici zadovoljstva i nezadovoljstva učitelja radom u produženom boravku, provedena je faktorska analiza metodom glavnih komponenata uz Kaiser-Guttmanov kriterij i varimax rotaciju. Analizom podataka ekstrahirana su četiri faktora s karakterističnim korijenima većim od jedan (Kaiser-Guttmanov kriterij) koja zajedno objašnjavaju 59,69 posto varijance. Na temelju scree plot dijagrama donesena je odluka o zadržavanju samo dvaju faktora koja zajedno objašnjavaju 41,70 posto varijance. U Tablici 1 prikazana je matrica faktorske strukture zadovoljstva učitelja radom u produženom boravku nakon varimax rotacije.

433


Tablica 1. Matrica faktorske strukture zadovoljstva učitelja radom u produženom boravku nakon varimax rotacije

FAKTORI I ČESTICE Zasićenja na faktorimaZadovoljna/Zadovoljan sam što radim u produženom boravku jer:

1. SLOBODA U RADU 1 2

8. u radu mogu implementirati elemente alternativnih pedagogija ,734

9. imam slobodu u izboru sadržaja ,732

7. zajedno s učenicima mogu kreirati program rada ,693

12. rad u produženom boravku bez strogih je programskih okvira ,669 ,301

3. imam mogućnost izražavanja vlastite kreativnosti ,515

karakteristični korijen = 3,173

% objašnjene varijance = 21,15%

Cronbachov α = ,789

2. INDIVIDUALIZIRANI PRISTUP UČENICIMA

5. imam mogućnost posvetiti se svakom učeniku pojedinačno ,782

6. imam više vremena odgojno djelovati na učenike ,781

11. imam mogućnost bolje upoznati potrebe svakog učenika ,368 ,758

14. imam mogućnost prilagoditi aktivnosti u skladu sa specifi čnostima pojedinog razrednog odjela

,387 ,632

10. organizacija je radnog dana u produženom boravku fl eksibilna ,387 ,541

karakteristični korijen = 3,083

% objašnjene varijance = 20,55%

Cronbachov α = ,834

Napomena: prikazana su zasićenja veća od ,30

Kao što je vidljivo iz Tablice 1, zadržani faktori najbolje bi se mogli opisati kao sloboda u radu i individualizirani pristup učenicima. Također, vidljivo je kako je dobivena zadovoljavajuća pouzdanost dobivenih subskala, a koja je ispitivana Cronbachovim alpha koefi cijentom pouzdanosti. Tako za čestice koje se opisuju zajedničkim faktorom sloboda u radu pouzdanost iznosi ,789, a za čestice koje se opisuju zajedničkim faktorom individualizirani pristup učenicima pouzdanost iznosi ,834.

434


Faktor sloboda u radu čine čestice: mogućnost implementacije elemenata alternativnih pedagogija, sloboda u izboru sadržaja, kreiranje programa rada u suradnji s učenicima, rad u produženom boravku rad je bez strogih programskih okvira, mogućnost izražavanja vlastite kreativnosti. Dnevni plan rada u produženom boravku dijeli se na vrijeme za učenje, odnosno samostalno izvršavanje školskih obveza te slobodno ustrojeno vrijeme. Učitelji imaju potpunu slobodu u biranju sadržaja i aktivnosti za područja slobodno ustrojenog vremena te tako dolazi do izražaja njihova kreativnost. Brojne kreativne ideje nudi Lovrentjev (2005.a i 2005.b). Lepeza je mogućnosti i u originalnim pedagoškim konceptima mnogih alternativnih pedagogija (Matijević, 2006.).

Faktor individualizirani pristup učenicima čine čestice: mogućnost posvećivanja svakom učeniku pojedinačno, više vremena za odgojno djelovanje na učenike, bolje upoznavanje potreba svakog učenika, mogućost prilagođavanja aktivnosti u skladu sa specifi čnostima pojedinog razrednog odjela, fl eksibilna organizacija radnog dana u produženom boravku. Za vrijeme izvršavanja školskih obveza, učitelj može uvidjeti kakve teškoće ima njegov učenik te odmah pristupiti njihovu rješavanju. Kako učenici u produženom boravku za vrijeme učenja rade individualno, tako učitelji mogu neke dijelove u procesu učenja individualizirati, odnosno prilagoditi sposobnostima, individualnim brzinama rada i znatiželji svakog učenika. Učitelj u produženom boravku ima ulogu mentora. On pomaže učenicima, daje im upute, organizira i kontrolira njihov rad, prati ih te postupno vodi prema njihovu osamostaljivanju.

4.2. Čimbenici nezadovoljstva učitelja radom u produženom boravku

Faktorskom analizom ekstrahirana su tri faktora koja zajedno objašnjavaju 51,54 posto varijance. Prvi faktor objašnjava 19,39 posto varijance, drugi objašnjava 18,07 posto, a treći 14,08 posto varijance. U Tablici 2 prikazana je matrica faktorske strukture nezadovoljstva učitelja radom u produženom boravku nakon varimax rotacije.

435


Tablica 2. Matrica faktorske strukture nezadovoljstva učitelja radom u produženom boravku nakon varimax rotacije

FAKTORI I ČESTICE Zasićenja na faktorimaNezadovoljna/Nezadovoljan sam što radim u produženom

boravku jer:1. ORGANIZACIJSKI PROBLEMI 1 2 3

15. nemam kvalitetne materijalne uvjete za rad ,74214. roditelji me ne uvažavaju kao jednakovrijednu/ jednakovrijednog razrednoj učiteljici/učitelju

,627 ,381

4. broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama prevelik je ,599 ,414 7. ima premalo materijala za rad u produženom boravku ,591 ,37213. rad s kombiniranim odjeljenjima iziskuje dodatni napor ,556 ,458 9. ljudi misle da se u PB-u samo igra, čuvaju učenici i piše domaća zadaća

,550 ,417

12. ne odgovara mi radno vrijeme ,526karakteristični korijen = 2,908% objašnjene varijance = 19,39%Cronbachov α = ,789

1. NEUVAŽAVANJE UČITELJA-VODITELJA PRODUŽENOG BORAVKA

3. slabi su mi izgledi za napredovanje ,7965. moja su zapažanja u praćenju učenika nevažna ,7546. nemam mogućnost stručnog usavršavanja ,7152. imam osjećaj manje vrijednosti u odnosu na učitelje razredne nastave

,365 ,547 ,431

karakteristični korijen = 2,711% objašnjene varijance = 18,07%Cronbachov α = ,787

3. UVJETI RADA11. nisam plaćena za sve poslove (smjenski rad, rad s kombiniranim odjeljenjima, rad s učenicima s prilagođenim programom)

,770

10. neuspjeh učenika boravkaša doživljavam kao osobni neuspjeh

,701

1. radim pet sunčanih sati bez odmora ,340 ,475karakteristični korijen = 2,112% objašnjene varijance = 14,08%Cronbachov α = ,616

Napomena: prikazana su zasićenja veća od ,30

436


Kao što je vidljivo iz Tablice 2, zadržani faktori najbolje bi se mogli opisati kao organizacijski problemi, neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka i uvjeti rada. Također, vidljivo je kako je dobivena zadovoljavajuća pouzdanost dobivenih subskala, a koja je ispitivana Cronbachovim alpha koefi cijentom pouzdanosti. Tako za čestice koje se opisuju zajedničkim faktorom organizacijski problemi pouzdanost iznosi ,789, za čestice koje se opisuju zajedničkim faktorom neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka iznosi ,787, a za čestice koje se opisuju zajedničkim faktorom uvjeti rada pouzdanost iznosi ,616.

Faktor organizacijski problemi čine čestice: nekvalitetni materijalni uvjeti za rad, neuvažavanje voditelja produženog boravka kao jednakovrijednog učitelju razredne nastave, prevelik broj učenika u odgojno-obrazovnim skupinama, premalo materijala za rad u produženom boravku, dodatni napor za rad s kombiniranim odjeljenjima, mišljenje da se u produženom boravku samo igra, čuvaju učenici i piše domaća zadaća, neodgovarajuće radno vrijeme. Kvaliteta rada u produženom boravku ovisi i o broju učenika u odgojno-obrazovnoj skupini. Prema Državnom pedagoškom standardu (2008.: 49), produženi se boravak organizira “s najmanje 14 učenika, a u pravilu s 20 učenika”. Od 135 ispitanika, čak 69,6 posto njih radi s više od 20 učenika. Na Prvom republičkom savjetovanju o produženom boravku učenika u osnovnim školama koji je održan prije pedesetak godina navodi se da “broj učenika u heterogenoj grupi trebalo bi da se kreće (...) od 15 do maksimalno 20 učenika” te da je “rad voditelja heterogenih grupa u produženom boravku izuzetno težak i odgovoran” (Jugović i sur., 1967.: 72). O zapostavljenosti produženog boravka u hrvatskom školstvu govori podatak da postoje samo dva didaktička priručnika za rad u njemu, dok učitelji za rad u razrednoj nastavi imaju na raspolaganju mnogobrojne priručnike. Takav oblik rada zahtijeva i određene materijalne uvjete kao što su suvremena nastavna pomagala i funkcionalno opremljen školski prostor kako bi se učenici u njemu osjećali ugodno i kako bi bio poticajan za samostalno učenje i rad. Vidić (2010.: 86) smatra da zbog mišljenja kako se u produženom boravku samo čuvaju djeca “učitelji mogu osjećati nedovoljnu stručnu iskorištenost”. Ispitanici ovog istraživanja pretežno rade samo poslijepodne (N = 119), znatno manji broj njih radi u smjenama (N = 13), a najmanji broj samo ujutro (N = 3). Iz pedagoških razloga začuđujući je podatak da postoje produženi boravci u kojima djeca borave samo ujutro jer prema Državnom pedagoškom standardu (2008.: 43) produženi je boravak “organizirani boravak djece u školi nakon redovite, obvezne nastave”, a ne prije.

Faktor neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka čine česti-ce: slabi izgledi za napredovanje, nevažna zapažanja u praćenju učenika, nemogućnost stručnog usavršavanja te osjećaj manje vrijednosti u odnosu na

437


učitelje razredne nastave. Neravnopravan status između produženog boravka i razredne nastave također znači i neravnopravan status učitelja te uzrokuje nezadovoljavajuće stanje na pedagoškoj i didaktičkoj razini (Seme, 2002.). Dobri rezultati u produženom boravku ovise i o suradnji učitelja u nastavi te učitelja-voditelja produženog boravka. Kako ti učitelji rade s istim učenicima, nužno je da oni dobro surađuju, nadopunjuju se i rade timski. Razredni učitelj nakon redovne nastave upućuje učitelja produženog boravka u to što su učenici učili, što imaju za domaću zadaću te kojim je učenicima potrebno dodatno vježbanje ili ponavljanje. O važnosti suradnje između tih učitelja piše Vidić (2010.), koja tvrdi da neuvažavanje mišljenja učitelja koji rade u produženom boravku može rezultirati učenikovim priklanjanjem učitelju koji ih ocjenjuje, a Seme (2001.) smatra da je problem to što učiteljeva zapažanja o učenikovu radu u produženom boravku nisu bitna. Činjenica je da je većina stručnih skupova organizirana za učitelje koji rade u razrednoj nastavi, tako da učitelji-voditelji produženog boravka imaju manju mogućnost usavršavanja i poboljšavanja kvalitete vlastitog rada. Nadalje, učitelji-voditelji produženog boravka susreću se s još jednim problemom. Ako žele napredovati u svom zvanju, njihov je put za ostvarivanjem toga cilja teži jer su uvjeti ocjenjivanja i elementi kojim se vrjednuje uspješnost rada s učenicima orijentiraniji na nastavu. Radeka i Sorić (2006.) u svom su istraživanju došli do zaključka da je nezadovoljstvo poslom veće što su radni uvjeti, društveni ugled zanimanja i kompetentnost učitelja lošiji.

Faktor uvjeti rada čine čestice: neplaćeni rad za sve poslove (smjenski rad, rad s kombiniranim odjeljenjima, rad s učenicima s prilagođenim programom), doživljavanje neuspjeha učenika boravkaša kao osobnog neuspjeha, pet sunčanih sati rada bez odmora. Jedna od razlika u radu učitelja razredne nastave i učitelja-voditelja produženog boravka struktura je radnog vremena. Računanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada po sunčanim satima Seme (2001.) navodi kao jedan od glavnih problema u organizaciji produženog boravka. Maslić i sur. (2005., prema Maršić, 2007.) smatraju plaću najvažnijim aspektom zadovoljstva. Učitelji koji rade u produženom boravku imaju tri poslodavca – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, školu u kojoj rade te određenu jedinicu lokalne samouprave koja osigurava plaću. Često se događa da učitelji koji rade u produženom boravku ne budu plaćeni za sve poslove na koje imaju pravo – smjenski rad, rad s heterogenim skupinama, rad s učenicima s prilagođenim programom.

438


4.3. Ispitivanje razlika u čimbenicima zadovoljstva i nezadovoljstva učitelja radom u produženom boravku s obzirom na

sociodemografske karakteristike ispitanika

Istraživanjem se željelo ispitati postoje li statistički značajne razlike u čimbenicima zadovoljstva i nezadovoljstva s obzirom na sociodemografske karakteristike ispitanika – spol, dob, stupanj obrazovanja, ukupni radni staž, radni staž u produženom boravku i mjesto zaposlenja.

Analiza rezultata pokazala je da ne postoji statistički značajna razlika između učitelja i učiteljica u produženom boravku s obzirom na slobodu u radu (t = 1,015, df = 133, p > 0,05), individualizirani pristup učenicima (Mann-Whitney U test, Z = -,916; p > 0,05), organizacijske probleme (Mann-Whitney U test, Z = -1,044; p > 0,05), neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka (t = -0,775, df = 133, p > 0,05) i uvjete rada (t = 0,433, df = 133, p > 0,05).

Međutim, analiza rezultata pokazala je postojanje statistički značajne razlike u nezadovoljstvu organizacijskim problemima (t = -2,758, df = 133, p < 0,05) s obzirom na dob. Ispitanici mlađi od 30 godina (M = 25,45; sd = 6,19) ne iskazuju toliko veliko nezadovoljstvo organizacijskim problemima kao što ga iskazuju ispitanici stariji od 30 godina (M = 28,14; sd = 5,03). Nije se pokazala statistički značajna razlika između mlađih i starijih učitelja u produženom boravku s obzirom na slobodu u radu (t = 0,334, df = 133, p > 0,05), individualizirani pristup učenicima (t = 0,079, df = 133, p > 0,05), neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka (t = -1,539, df = 133, p > 0,05) i uvjete rada (t = -1,403, df = 133, p > 0,05).

Rezultati istraživanja pokazali su da ne postoji statistički značajna razlika između učitelja s visokom i višom stručnom spremom s obzirom na slobodu u radu (t = -0,436, df = 133, p > 0,05), individualizirani pristup učenicima (t = -0,431, df = 133, p > 0,05), organizacijske probleme (t = -0,897, df = 133, p > 0,05), neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka (t = -1,763, df = 133, p > 0,05) i uvjete rada (Mann-Whitney U test, Z = -,250; p > 0,05).

Nije se pokazala statistički značajna razlika između učitelja koji imaju do pet godina radnog staža i učitelja s preko pet godina radnog staža s obzirom na slobodu u radu (t = -0,239, df = 133, p > 0,05) i individualizirani pristup učenicima (t = 0,167, df = 133, p > 0,05). Rezultati t-testa pokazali su da postoje razlike između učitelja početnika i ostalih učitelja s obzirom na organizacijske probleme (t = -2,286, df = 133, p < 0,05) i neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka (t = -2,020, df = 133, p < 0,05), a statistički značajne razlike s obzirom na uvjete rada nisu pronađene (t = -0,804, df = 133, p > 0,05). Ispitanici s radnim stažem do pet godina (M = 25,72; sd = 6,12) ne iskazuju toliko veliko nezadovoljstvo organizacijskim problemima kao što to iskazuju ispitanici s radnim stažem od

439


preko pet godina (M = 27,98; sd = 5,17). Također, ispitanici s radnim stažem do pet godina (M = 12,0392; sd = 3,90) ne iskazuju toliko veliko nezadovoljstvo neuvažavanjem učitelja-voditelja produženog boravka kao što to iskazuju učitelji s radnim stažem od preko pet godina (M = 13,52; sd = 4,27). Navedeno se može objasniti time što su učitelji s dužim radnim stažem dulje vremena upoznati s problemima koji postoje na poslu, vide da se situacija ne mijenja nabolje, što rezultira njihovim većim nezadovoljstvom.

Istraživanje je pokazalo da postoji statistički značajna razlika u nezadovoljstvu organizacijskim problemima (Mann-Whitney U-test, Z = -2,152; p < 0,05) između ispitanika s obzirom na godine rada u produženom boravku. Učitelji koji rade duže u produženom boravku (više od pet godina) više se žale na organizacijske probleme (M = 28,85; sd = 4,12) od učitelja koji rade u produženom boravku manje od pet godina (M = 26,4; sd = 6,03). Kada se uzme u obzir i statistički značajna razlika s obzirom na nezadovoljstvo organizacijskim problemima s obzirom na dob, očito je kako se na organizacijske probleme žale stariji ispitanici koji duže rade u produženom boravku, a koji zbog svog radnog iskustva zasigurno primjećuju kako bi se sam produženi boravak mogao organizirati na bolji način.

Ne postoji statistički značajna razlika u čimbenicima zadovoljstva učitelja u produženom boravku s obzirom na mjesto zaposlenja; sloboda u radu (t = -1,482, df = 133, p > 0,05) i individualizirani pristup učenicima (t = -1,410, df = 133, p > 0,05). Međutim, sva tri faktora nezadovoljstva pokazala su se statistički značajnima s obzirom na mjesto zaposlenja učitelja u produženom boravku. Utvrđena je statistički značajna razlika između učitelja koji rade u Zagrebu i učitelja koji rade izvan Zagreba s obzirom na organizacijske probleme (t = 2,456, df = 133, p < 0,05), neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka (t = 2,744, df = 133, p < 0,01 i uvjete rada (t = 2,412, df = 133, p < 0,05). Rezultati istraživanja upućuju na to da su čimbenici nezadovoljstva radom u produženom boravku za učitelje koji rade u Zagrebu mnogo veći nego za učitelje koji rade u drugim gradovima. Učitelji koji rade izvan Zagreba (M = 25,33; sd = 5,69) ne iskazuju toliko veliko nezadovoljstvo organizacijskim problemima kao učitelji koji rade u Zagrebu (M = 27,88; sd = 5,46). Također, učitelji koji rade izvan Zagreba (M = 11,48; sd = 4,10) ne iskazuju toliko veliko nezadovoljstvo njihovim neuvažavanjem u produženom boravku, za razliku od učitelja koji rade u Zagrebu (M = 13,59; sd = 4,08). Učitelji koji rade u Zagrebu (M = 11,21; sd = 2,82) nezadovoljniji su uvjetima rada od učitelja koji rade izvan Zagreba (M = 9,88; sd = 3,19). Dobiveni rezultati zasigurno bi se mogli objasniti time što grad Zagreb ima najveći broj osnovnih škola u kojima je organiziran produženi boravak. Samim su time i odgojno-obrazovne skupine brojnije pa je to mogući uzrok većeg nezadovoljstva među učiteljima-voditeljima produženog boravka u gradu Zagrebu.

440


4.4. Prelazak učitelja iz produženog boravka u razrednu nastavu

Istraživanjem se željelo ispitati žele li učitelji koji rade u produženom boravku prijeći iz njega u razrednu ili predmetnu nastavu i analizirati navedene razloge. Istraživanjem je utvrđena statistički značajna razlika među učiteljima koji rade u produženom boravku s obzirom na prelazak iz produženog boravka u razrednu ili predmetnu nastavu (t = 22,011, df = 134, p < 0,01). Analiza rezultata pokazala je da bi 65,2 posto ispitanika prihvatilo ponudu ako bi im sutra bila ponuđena mogućnost prelaska iz produženog boravka u razrednu ili predmetnu nastavu. Takvu ponudu ne bi prihvatilo 13,3 posto ispitanika, dok je 21,5 posto njih navelo da ne zna bi li ili ne prešli iz produženog boravka u razrednu ili predmetnu nastavu.

Kao potencijalne razloge prelaska iz produženog boravka u razrednu ili predmetnu nastavu ispitanici najčešće navode sljedeće: želju za vlastitim razrednim odjelom i za radom u nastavi; to što za rad u produženom boravku nisu školovani te ne mogu u potpunosti primjenjivati stečene kompetencije; rad u produženom boravku ne shvaća se ozbiljno od ostalih kolega i roditelja; nesigurno radno mjesto jer opstanak produženog boravka ovisi o broju djece i subvenciji lokalne uprave i samouprave; plaće koje kasne; neodgovarajuće radno vrijeme; osjećaj manje vrijednosti, osobnog zadovoljstva i korisnosti; teže je raditi s učenicima u produženom boravku jer su umorniji i manje disciplinirani od učenika u razrednom odjelu; loša organizacija rada; monotonost i zasićenje radom jer se najčešće radi s učenicima prvog i drugog razreda; općenito loše mišljenje o produženom boravku koje vlada u društvu; za vrijeme rada, koji je vremenski duži u produženom boravku, učitelji nemaju stanku; u razrednoj je nastavi lakše raditi; prevelike odgojno-obrazovne skupine; učitelji u produženom boravku nemaju utjecaj na odlučivanje o uspjehu učenika. Ispitanici koji su se izjasnili da ne bi prešli iz produženog boravka u razrednu ili predmetnu nastavu kao glavne razloge navode: odgovarajuće radno vrijeme, fl eksibilnost i način rada; ljubav prema radu u produženom boravku; mogućnost izražavanja vlastite kreativnosti; jer nemaju odgovornosti u ocjenjivanju učenika i zato što se mogu više posvetiti svakom učeniku. Ispitanici koji su bili neodlučni i razrednu nastavu i produženi boravak smatraju jednako vrijednima te u svakom obliku rada nalaze prednosti i nedostatke.

5. Zaključak

Iako vlada opće stajalište da je produženi boravak čuvalište učenika, mjesto u kojem oni pišu domaću zadaću i hrane se, u njemu se stječu razne navike, uče mnoge vještine i razvijaju brojne sposobnosti. Svakim danom sve je više učenika

441


korisnika produženog boravka, a situacija u organizaciji produženog boravka ne mijenja se. Učenici koji su uključeni u njega često borave u školi i više od devet sati. Zbog toga je vrlo važno da se u produženom boravku osjećaju ugodno i zadovoljno jer tada učenici školu ne percipiraju samo kao mjesto učenja nego i mjesto življenja. Rad u produženom boravku velik je izazov za učitelje koji rade u njemu.

Provedenim istraživanjem utvrđeno je da učiteljima koji rade u produženom boravku sloboda u radu te individualizirani pristup učenicima predstavljaju čimbenike zadovoljstva. S druge pak strane, organizacijski problemi, neuvažavanje učitelja-voditelja produženog boravka i uvjeti rada kao čimbenici nezadovoljstva učitelja radom u produženom boravku upućuju na nužnost hitnih promjena u tom segmentu hrvatskoga školstva. Također je utvrđeno da bi 65,2 posto ispitanika prešlo iz produženog boravka u razrednu ili predmetnu nastavu, dok je 21,5 posto njih neodlučno. Da postoje problemi u organizaciji produženog boravka, govori i podatak da čak 69,6 posto ispitanika radi s odgojno-obrazovnom skupinom koja broji više od 20 učenika, a preporučuje se da ona ima do 20 učenika. Dobiveni podaci upućuju na to da su potrebne promjene, i to u organizaciji samog produženog boravka te statusa učitelja koji u njemu rade.

Nadalje, potrebno je upotpuniti učiteljeva metodička znanja o takvu obliku rada jer su učiteljima za rad u produženom boravku potrebnija znanja iz pedagoško-psiholoških predmeta a ne iz raznih metodika, što bi se moglo postići organiziranjem redovitih stručnih skupova. Prije su učitelji na rad u produženi boravak dolazili rotacijom, odnosno dogovorenom izmjenom svake druge, treće ili četvrte godine. Mnogi učitelji koji rade u produženom boravku smatraju da bi se trebala ponovno uvesti ta mogućnost. To bi moglo biti privremeno rješenje kojim bi se smanjilo postojeće nezadovoljstvo i demotiviranost učitelja-voditelja produženog boravka.

442


Literatura

Državni pedagoški standard (2008.), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 1. Republike Hrvatske, www.public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=14548 (posjet 17.4.2011.)Jugović, Bosiljka; Puževski, Valentin; Marčinko, Đurđa (1967.): 2. Produženi boravak učenika u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjiga.Koraj, Z. (1985.): 3. Integracija nastave i učenja u cjelodnevnom boravku. Zagreb: Zavod za prosvjetno-pedagošku službu SR Hrvatske. Lovrentjev, Anamarija (2005.a): 4. Škola koja voli mene 1, Zagreb: DiVič.Lovrentjev, Anamarija (2005.b): 5. Škola koja voli mene 2, Zagreb: DiVič.Maršić, Ivan (2007.): Koliko su učitelji zadovoljni svojim poslom. 6. Školski vjesnik 56 (04): 543-554.Matijević, Milan (2006.): 7. Alternativne pedagogije i boravak učenika u školi, Hrvatska znanstvena bibliografi ja, http://bib.irb.hr/mzos/prikazi-rad?&rad=261309 (posjet 17.4.2011.)Ololube, Nwachukwu Prince (2006.): 8. Teachers Job Satisfaction and Motivation for School Effectiveness: An Assessment, The University of South Carolina Aiken http://www.usca.edu/essays/vol182006/F.pdf (posjet 17.4.2011.)Puževski, V. (1968.): 9. Pristup organizaciji produženog boravka u osnovnoj školi. Jastrebarsko: Naklada Slap.Puževski, Valentin (2002.): 10. Škola otvorenih vrata, Jastrebarsko: Naklada Slap.Radeka, Igor; Sorić, Izabela (2006.): Zadovoljstvo poslom i profesionalni status 11. nastavnika. Napredak 147 (02): 161-177. Seme, Zdenka (2001.) Problemi u organizaciji produženog boravka, u: M. Matijević 12. (ur.), Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, Zagreb: Učiteljska akademija, str. 363-370.Seme, Zdenka (2002.) Uloga učitelja i odgojno-obrazovnog procesa u produženom 13. boravku učenika i razvoj kvalitetne humane osnovne škole, u: M. Matijević (ur.), Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, Zagreb: Učiteljska akademija, str. 207-212.Tucman, Svjetlana (2009.): 14. Povezanost školskog ozračja sa zadovoljstvom roditelja produženim boravkom djece u školi, magistarski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu.Vidić, Tomislava (2010.): Učiteljske percepcije učeničkih ponašanja: (ne)poštivanje, 15. socijalizacija i pozornost na satu. Život i škola 56 (23): 77-90.Vučak, Slavko (1995.): Cjelodnevni boravak učenika u osnovnoj školi: teorijska 16. polazišta i praktične mogućnosti. Napredak 136 (01): 51-56.

443


UDK 371.15:373.32Original scientifi c article Accepted: 21st May 2011

Confi rmed: 3rd November 2011

FACTORS OF TEACHERS’ SATISFACTION AND DISSATISFACTION WITH THEIR WORK IN EXTENDED DAY PROGRAMME

Karolina DOUTLIK, extended day program teacher ‘’Ivan Benković“ Primary School

Hrvatskog preporoda bb, Dugo Seloe-mail address: [email protected]

Summary: Extended day program is an optional form of education intended for lower class students, which takes place before or after regular lessons. During extended day program students complete their school obligations, have meals and, with the professional guidance of their teachers, spend their free time in quality and diverse manner. The research was conducted on the sample of 135 extended day program teachers employed in primary schools throughout Croatia. The aim of the research was to determine main job satisfaction and dissatisfaction factors of extended day program teachers as well as differences between satisfaction and dissatisfaction levels among respondents regarding their gender, age, education, total years of service, years of service in extended day program and place of employment. It has been determined by factor analysis that the main satisfaction factors for teachers working in extended day program were: freedom in work and individualized approach to students while the dissatisfaction factors were: organizational problems, disregard of extended day program teachers and work conditions.Key words: teacher dissatisfaction, extended day program, job satisfaction, teacher satisfaction

552

R. Varga: Nove pismenosti u... Šk. vjesn. 60 (2011.), 3, 283-294

UPUTE SURADNICIMA

Školski vjesnik objavljuje znanstvene i stručne radove s područja pedagogijske znano-sti, ali i ostalih edukacijskih znanosti: psihologije odgoja i obrazovanja, sociologije odgo-ja i obrazovanja, ekonomike obrazovanja, školske demografi je, pedagoške antropologije, fi lozofi je odgoja, didaktike, metodika i svih onih znanstvenih disciplina koje proučavaju (istražuju, ispituju) najrazličitija pitanja odgoja, obrazovanja i škola. Također, objavljuje i interdisciplinarne radove.

Časopis se tiska na hrvatskom i/ili engleskom jeziku.Časopis objavljuje sljedeće kategorije radova:A. Znanstveni radovi1. Izvorni znanstveni članak sadrži originalne teorijske ili praktične rezultate

istraživanja.2. Prethodno priopćenje sadrži jedan ili više novih znanstvenih podataka, ali bez

dovoljno pojedinosti koje bi omogućivale provjeru kao kod izvornih znanstvenih članaka. U priopćenju se mogu dati rezultati eksperimentalnih istraživanja, odnosno empirijskih i istraživanja u tijeku, rezultati kojih, zbog aktualnosti, traže brzo objavljivanje.

3. Pregledni članak sadrži cjelovit prikaz stanja i tendencija razvoja određenoga područja teorije, metodologije ili primjene s kritičkim osvrtom ili procjenom. Citirana literatura mora biti dovoljno cjelovita da omogućuje dobar uvid i uključivanje u prika-zano područje.

4. Izlaganje sa znanstvenog skupa jest priopćenje podneseno na znanstvenom skupu i prezentirano u pisanom obliku koje ne ulazi ni u jednu od prethodnih kategorija.

B. Stručni radovi5. Stručni članak ne mora biti vezan uz originalna istraživanja nego sadrži dopri-

nos primjeni poznatih znanstvenih rezultata i teorija, prikaz teorijskih koncepcija i znan-svenih istraživanja te njihove primjene u praksi.

C. Literarni radoviOsim znanstvenih i stručnih radova o obrazovanju i školstvu, Školski vjesnik u rubrici

»literarna radionica« objavljuje i eseje i kraće književne radove (pjesme, kratke priče, ulomke proze…) čiji su autori prosvjetni radnici.

D. Ostali radoviSvi ostali radovi kao što su recenzije, prikazi, bilješke, vijesti i informacije ne katego-

riziraju se (ali se objavljuju).Molimo suradnike da poštuju sljedeće upute:Uredništvo prima samo neobjavljene rukopise, pisane na hrvatskom ili engleskom

jeziku. Radovi se dostavljaju na disketi, uz dva otisnuta primjerka. Treba pisati s dvostru-kim proredom (30 redaka na stranici) i većim marginama (60 znakova u redu), to jest oko 1800 znakova po stranici. Sve stranice trebaju biti uredno numerirane. Rukopisi podliježu anonimnom recenzentskom postupku. Uredništvo pridržava pravo da rukopis redakcijski prilagodi propozicijama časopisa i normama hrvatskog standardnog jezika. Rukopisi i diskete se ne vraćaju.

Radovi:1. Opseg radova (uključujući i sažetak, bibliografi ju, bilješke i mjesto za grafi čke

priloge) može, u pravilu, iznositi do 16 stranica, to jest oko 29 tisuća znakova.

553


2. U gornjem lijevom kutu prve stranice treba stajati ime i prezime autora, znanst-veni stupanj – titula, radno mjesto. Ispod toga navodi se naziv i adresa ustanove u kojoj je autor zaposlen ili kućna adresa, a poželjna je i internetska (e-mail) adresa. Za dvostruki prored niže velikim se slovima piše naslov rada. Naslov članka treba biti kratak i jasan.

Autor predlaže kategorizaciju svoga rada, no konačnu odluku donose recenzenti odnosno Uredništvo časopisa.

3. Grafi čki prilozi (tablice, grafi koni, crteži i slično) moraju biti izrađeni crno-bijelo na zasebnim listovima, A4 formata. Na poleđini svakog lista treba olovkom pribilježiti naslov rada i redni broj priloga. U tekstu treba jasno označiti mjesto svakoga grafi čkog priloga. Grafi čki prilozi dostavljaju se u dva primjerka: jedan sadrži samo grafi čke el-emente, a drugi treba sadržavati i tekst, to jest sve potrebne opise i tumačenja.

4. Svaki put kada se u radu navode tuđe sintagme, ideje, podaci, pojmovi i sl., odnos-no kad se u radu navodi tuđi tekst citiranjem ili pozivanjem, izvor se daje u tekstu, a ne u bilješkama. Referenca se stavlja u zagrade i sadrži prezime autora, godinu izdanja i, u slučaju navoda, stranicu; na primjer (Pastuović, 2000.) ili (Pastuović, 2000.: 107).

Ako rad ima dva autora, treba navesti oba, na primjer: (Pilić i Stankov, 1998.). U slučaju zajedničkog rada triju ili više autora koristi se oblik »i suradnici«, na primjer: (Stankov i sur., 2001.). Sve reference u tekstu navode se kao i prvi put, odnosno ne rabe se oblici poput »ibid«, »op. cit.« »loc. cit.« i slično. U popisu literature (bibliografi ji) na kraju rada treba navesti pune podatke o svim djelima koja se spominju u referencama.

5. Bilješke se označavaju arapskim brojkama povrh zadnjeg slova riječi na koju se odnose, a prilažu se na posebnom listu s navedenim imenom i prezimenom autora, naslo-vom rada i oznakom »Bilješke«. Bilješkama se treba koristiti isključivo za komentiranje ili dopunu rečenog u tekstu.

6. U popisu literature (bibliografi ji) treba navesti sve radove koji se referiraju ili navode u tekstu, i to abecednim redom prema prezimenima autora i kronološkim redom za radove istog autora. Ako se navodi više radova istog autora koji imaju istu godinu iz-danja, treba ih razlikovati slovima (a, b, c itd.) iza godine izdanja. Ako je rad zajedničko djelo više autora, umjesto »i suradnici« treba navesti sve autore. Popis literature treba iz-raditi prema dolje navedenim primjerima za razne bibliografske jedinice (knjige, zborni-ke, časopise):

knjige Ivanek, Ana (1999.): Znanjem do promjena, Zagreb: HPKZ ili GLASSER, W. (1999.): Nastavnik u kvalitetnoj školi, Zagreb:Educa članak u zborniku Pilić, Šime (1996.) Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika, u: H. Vrgoč

(ur.), Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb: HPKZ, str. 443-450. članak u časopisu Pastuović, Nikola (2000.): Znanstvenim istraživanjem do boljeg obrazovanja. Školski

vjesnik 49 (01):105-108/Broj 49 označava godište/volumen časopisa, (1) broj sveska unutar godišta, a 105-

108 paginaciju rada u svesku./7. Sažetak rada, opsega 200-250 riječi, to jest 10-15 redaka treba upućivati na svrhu

rada, upotrijebljenu metodologiju, najvažnije rezultate i zaključak. Sažetak se prilaže na

554


posebnom listu s navedenim imenom i prezimenom autora, naslovom rada i oznakom „Sažetak”. Na kraju sažetka, pod oznakom „ključne riječi” treba abecednim redom nav-esti najvažnije pojmove koji se obrađuju u tekstu, ali najviše do pet (5) riječi.

Sažetak rada poželjno je prevesti na engleski (abstract/summary) i dodati “key words”.

8. Poželjno je da se autori ravnopravno služe zamjenicama ona i on.Recenzije:Recenziraju se domaća ili strana izdanja koja nisu starija od tri godine, računajući od

dana primitka teksta u uredništvu. Opseg recenzija može iznositi najviše do 5 stranica. Na prvoj stranici, u gornjem lijevom kutu, navodi se ime i prezime autora djela koje se re-cenzira. U sljedećem retku piše se, velikim slovima, naslov djela. Ako postoji podnaslov, navodi se malim slovima ispod naslova. U idućem retku daju se sljedeći podaci: naziv izdavača, mjesto izdavanja, godina izdavanja i broj stranica. Recenzija se potpisuje na kraju, punim imenom i prezimenom.

Prikazi knjiga i časopisa:Prikazi knjiga (pregled sadržaja i temeljnih problema rada koji se prikazuje) for-

malno se pišu jednako kao recenzije, odnosno slično njima. Opseg prikaza smije iznositi najviše 3 stranice.

Prikazi časopisa:Na početku prve stranice velikim se slovima piše naslov časopisa. Podnaslov

časopisa, ako postoji, navodi se ispod naslova malim slovima. U sljedećem retku treba navesti godište (volumen), broj sveska, mjesto, mjesec i godinu izdanja. Nakon dvostru-koga proreda od samog početka retka ispisuje se sadržaj, i to tako da se navede ime, prvo slovo srednjeg imena i prezime autora, te naslov rada; odmah u nastavku navode se isti podaci za sljedeći rad itd. Na oko dvije stranice daje se prikaz jednoga od značajnijih radova ili eventualno dva rada. Iznad teksta prikaza toga rada navodi se ime i prezime autora te, u novom retku i velikim slovima, naslov rada. Prikaz časopisa potpisuje se kao i recenzija punim imenom i prezimenom. Uputa za časopise, u pravilu, jednako se odnosi i na prikaze zbornika radova, s tim da je u prikazima zbornika poželjno naznačiti što više radova.

Bilješke i informacijeŠkolski vjesnik objavljuje i bilješke i informacije o znanstvenim i stručnim skupo-

vima, tribinama, predavanjima i drugim značajnim događajima u svijetu obrazovanja, domaćima ili međunarodnima. Opseg bilježaka i informacija do tri stranice, a potpisuju se na kraju.

Rukopise slati (dakle, dva primjerka teksta i disketu) – uz vlastoručno potpisanu izjavu autora da rad nije prethodno objavljen – na adresu:

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, s naznakom za »Školski vjesnik«, 21000 Split, Nikole Tesle 12 (n/r gl. i odg. urednice dr. sc. Hicele Ivon), može i na mail:

[email protected].

555


INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

“Školski vjesnik“ publishes scientifi c and specialized materials from the area of peda-gogy, as well as other education sciences: psychology of education and upbringing, sociology of education, economics of education, school demographics, pedagogical anthropology, phi-losophy of upbringing, didactics, methodologies and all other sccientifi c disciplines that study, examine or analyze the various issues of education, upbringing and schooling. Interdisciplin-ary works are also published. The periodical is published in Croatian and/or English.

The following types of works are published in this periodical:A. Scientifi c work

1. Original scientifi c paper contains the original theoretical or practical research results.2. A preliminary communication contains one or more new scientifi c data, but without suf-fi cient detail that would enable verifi cation as in original scientifi c paper. A note can con-tain results of experimental or empirical research and ongoing research, the results of which, due to its contemporary nature, require prompt publication.

3. A review paper contains a thorough account of the situation and the trends for develop-ment of a particular fi eld of theory, methodology or application, along with a critical commentary or assessment. The literature cited must be exhaustive enough to enable the reader a good insight and involvement with the problematics that is being reviewed.

4. A conference presentation is an expose as presented at a conference, submitted in written form and not belonging to any one of the aforementioned categories.B. Feature articles

5. A feature article does not have to be affi liated to original research: it contains contribu-tions to application of known scientifi c data and theories, a synopsis of theoretical con-cepts and scientifi c research, and their practical application.C. Literary worksIn addition to scientifi c and feature articles about education and the school system, in the

section titled “Literarna radionica“ (The Literary Workshop) “Školski vjesnik“ also publishes essays and short literary works (poems, short stories, excerpts from prose works) written by teachers.

D. MiscellaneousAll other contributions, such as reviews, synopses, notes, news and other input are pub-

lished, but are not cathegorized.We kindly require all authors to adhere to the following instructions:The editorial accepts only previously unpublished manuscripts, written in Croatian or

English. The works are submitted on a PC-formatted fl oppy disk and two hard copies, double spacing (30 lines per page) and large margins (60 characters in a line), 1800 characters per page. All pages should be numbered. The manuscripts are subject to anonymous rewiew. The editorial reserves the right to edit the manuscript in concordance to the layout of the periodical and the norms of standard Croatian language. The manuscripts and fl oppy disks will not be mailed back.

Contributions:1. The size of a contribution (including abstract, bibliography, notes and graphics) can,

in principle, amount to 16 pages, i. e. around 29 000 characters.2. The upper left corner of the fi rst page should contain the author’s fi rst and last name,

his academic degree and position. Just below, the name and address of the institution where

556


the author is employed, or his home address, should be written, and it is recommended that an e-mail address is included. Two lines down, in capital letters, the title of the article is to be written. The title should be brief and clear.

The author recommends which cathegory his article should belong to, but the fi nal deci-sion will be made by the reviewers, i. e. the periodical’s editorial board.

3. Graphic contents (tables, graphs, line drawings etc.) should be submitted on separate pages (A4 format), in black and white. On the back of each page the title of the article and number of each fi gure should be marked in pencil. The place of each fi gure should be clearly marked in the text.

Two copies of each item of graphic content are submitted: one copy containing only graphics, and the other containing text, i. e. all the necessary descriptions and explanations.

4. Each time somebody else’s sentences, ideas, data, concepts etc. are mentioned in the text, or when somebody else’s text is mentioned, by means of citation or recollection, the source is given in the text, not in notes. The reference is put in brackets, and it contains the author’s surname, year of publication, and in the case of a quotation, the page; for example (Pastuović, 2000) or (Pastuović, 2000 : 107). If there are two authors, both should be men-tioned, i. e. (Pilić and Stankov, 1998.): In the case of teamwork by two or more authors, the form “i sur.“ (et al.) is used, i. e. (Stankov i sur., 2001.). All the following references in the text must be written as they were when they were mentioned for the fi rst time, without using phrases such as “ibid“ “op. cit.“ “loc. cit.“ and the like. The sources (bibliography) in the end must include the full bibliographical details of all sources mentioned therein.

5. Notes are marked in Arabic numbers above the last letter of the word they refer to, and they are to be attached on a separate sheet, with the author’s name and surname, the title of the work and a marking saying “Notes“. The notes are to be used exclusively to comment or provide addenda for the main text.

6. Literature cited (bibliography) should contain all the works that are being referred to or cited in the text, ordered alphabetically by the authors’ surnames, and for each author in chronological order. If several works by the same author, published in the same year, are listed, letters a, b, c should be added next to the year of publication. If the work has several authors, instead of “et al.“ all the authors should be listed. The below examples for various bibliographical units (books, collections of papers - proceedings, periodicals) show how bib-liographical references should be set out:

booksIvanek, Ana (1999.): Znanjem do promjena, Zagreb: HPKZ orGLASSER, W. (1999.): Nastavnik u kvalitetnoj školi, Zagreb: Educaan article in a collection of papersPilić, Šime (1996.): Socijalno podrijetlo i karijerna mobilnost nastavnika, in: H. Vrgoč

(ed.), Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb: HPKZ, pg. 443-450.an article published in a periodicalPastuović, Nikola (2000.): Znanstvenim istraživanjem do boljeg obrazovanja. Školski

vjesnik 49 (01):105-108(The number 49 is the year/volume of the periodical, (1) the issue number within that

year, and 105-108 are the pages where the article is to be found.)7. Summary/abstract, of 200-250 words, i. e. 15 lines, should include the aims, method-

ology, the most important results and the conclusion. The abstract is submitted on a separate

557


sheet, with the name and surname of the author, the title of the work and labeled “Ab-stract“. At the end of the abstract, the most important notions dealt with in the text must be listed under “keywords“ (up to fi ve words).

The abstract should preferably be translated into English (abstract/summary), with key-words added.

8. It is desirable that the authors use the generic pronoun he/she in the text.Reviews:All publications, domestic and international, provided they are not older than three years

(from the day they were received by the editorial of the journal) can be reviewed. The scope of a review can be up to 5 pages maximum. The name and surname of the author whose work is being reviewed should be written on the fi rst page, in the upper left corner. The next line should contain the title of the work, in capital letters. If there is a subtitle, it is to be written in small (print) letters underneath the title. The next line should contain the following details: the name of the publisher, the place of publication, the year of publication and the number of pages. At the end, the reviewer must write his full name.

Reviewing books and and periodicals:Book reviews (summaries of content and the principal problems described) are similar in

form to reviews proper. The review should be no longer than three pages.Reviews of periodicals:At the beginning of the fi rst page the title of the periodical is written. If the periodical

has a subtitle, it is to be written underneath the title in small letters. The following line should contain the year (volume), issue, place, month and year of publication. Double spacing should follow, and then the content is written, from the beginning of the line: name, the fi rst letter of the middle name, and surname of the author, and the title of the work; immediately afterwards the same details for the following work are written, and so on. Approx. two pages should contain an overview of one, sometimes two, of the author’s major works. Above the text of the overview of the work the name and surname of the author should be written, and, in the next line, the title of the work. The review of the periodical should be signed, just as the review proper, with full name and surname. In principle, these instructions are valid for the reviews of collections of papers (and conference proceedings), but these should contain as many works as possible.

Reports and news“Školski vjesnik“ also publishes short notes (reports) and news about scientifi c and spe-

cialized conferences, forums, lectures and various other important events, domestic or inter-national, in the area of education. These notes and news reports should be no more than three pages long, signed at the end.

Manuscripts should be sent (two printed text copies and a fl oppy disk) to the following address, along with the signed statement by the author that the work was not previously pub-lished anywhere:

Faculty of philosophy University of Split, with the remark:“Školski vjesnik“21000 Split, CroatiaNikole Tesle 12(n/r gl. i odg. urednice dr. sc. Hicele Ivon) or: e-mail:[email protected]

559

Publisher

Editorial Board

Address

Editor - in chief

DeputyAssociate editor

Executive Editor

Language editor

English translation

Annual subscription fees

ComputerLayout and printed

Hrvatski pedagoški književni zbor, Ogranak SplitFilozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

prof. dr. Bruno Bravetti, Falkonara (Italija)prof. dr. sc. Marina Marasović-Alujević, Splitdr. sc. Ivan Maršić, Splitprof. dr. sc. Milan Matijević, Zagrebmr. sc. Branimir Mendešprof. dr. sc. Josip Milat, Splitprof. dr. sc. Mirjana Nazor, Splitprof. dr. sc. Amand Papotnik, Maribor (Slovenija)prof. dr. sc. Ronald G. Sultana, University of Malta (Msida, Malta)doc. dr. sc. Adnan Tufekčić, Sveučilište u Tuzli (BiH)

Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu21000 Split, Nikole Tesle 12 • e-mail: [email protected]

doc. dr. sc. Hicela Ivon

prof. dr. sc. Mirjana Nazor

Pavao Mijić, prof.

Radojka Grizelj, prof.

Marija Vrtlar, prof.

Educational institutions and other organizations - 150,00 HRK (2 edition 200,00 HRK)Individuals - 100,00 HRKPupils, students and senior citizens 60,00 HRKPrice of issue 50,00 HRK • Price of double-issue 80,00 HRK(The bank account no 2360000-1400144321 - for Školski vjesnik)

Dalmatina Tisak - Duće, Omiš

The articles published in “Školski vjesnik” (The School Herald) are indexed or abstracted in the following international secondary publicationsLinguistics And Language behavior abstracts (Llba)Library & Information Science Abstracts (Lisa )MLA International Bibliography

Školskivjesnikvolume 60, no. 4, page 423-557, Split, 2011.

JOURNAL FOR EDUCATIONAL AND SCHOOL ISSUES

The publication of this periodical is co-fi nanced by the Ministry of Science, Education and Suports of the Republic of Croatia; City Split

o

ŠKOLSKI VJESNIKČasopis za pedagoška i školska pitanja

UDK 37ISSN 0037-654X

ŠKO

LSKI

VJE

SNIK

BR

. 4/2

011.

VO

LUM

EN 6

0

Documents

UDK 37 Školski vjesnik - bib.irb.hr · PDF filepartner u odgoju učenika i dobiva epitet ... je zato veoma bitno jesu li njime zadovoljni ili ne. Dosad nema op ... može biti homogena