UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU MANUALIA …strucnaknjizara.hr/images/URBANIZAM_1_URBANISTICKO_PLANIRANJ… · Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb Arhitektonski fakultet

UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

urbanizam1.indb 1 7/20/06 12:12:25 PM

Izvorno njemačko izdanjeDieter Prinz Städtebau

Band 1: Stadtebauliches Entwerfen [7. überarbeitete Auage] 1999.

© Verlag W. Kohlhammer Architektur GmbH Stuttgart-Berlin-Köln

Hrvatsko izdanjepripremljeno je prema

7. prerađenom njemačkom izdanju iz 1999.

NakladnikGolden marketing-Tehnička knjiga

Jurišićeva 10, Zagreb

SunakladnikArhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kačićeva 26, Zagreb

Za nakladnikaAna Rešetar

Za sunakladnikaprof. Ivan Crnković

UrednikZlatko Karač

Recenzenti prof. dr. sc. Tihomir Jukićprof. dr. sc. Sonja Jurkovićprof. dr. sc. Fedor Wenzler

Objavljivanje ovoga sveučilišnog priručnika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu odlukom br. 02-1425/6-2005. od 15. studenoga 2005.

Copyright hrvatskoga izdanja © 2006., Golden marketing-Tehnička knjiga, ZagrebSva prava pridržana

ISBN 953-212-216-8


DIETER PRINZ

URBANIZAMSvezak 1. – URBANISTIČKO PLANIRANJE

UDŽBENIK ZA STUDIJ ARHITEKTURE

Prevela s njemačkoga Anika Rešetar

Stručna redaktura i priprema hrvatskoga izdanja prof. dr. sc. Srečko Pegan

Golden marketing-Tehnička knjiga, ZagrebArhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2006.


Na naslovnoj je stranici urbanističko rješenje novog dijela Zagreba istočno od Radničke ceste, studentice Melite Čavlović.

Rad je nastao kao studentski program na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru kolegija Urbanističko planiranje IV, 2004. godine.


1

Predgovor hrvatskom izdanju (prof. dr. sc. Srečko Pegan) . . . . . . . . . . . 5

Predgovor autora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

Postupak izrade urbanističkih planova – tijek i faze planiranja . .11

1. Urbanistička snimka postojećeg stanja . . . . . . . . . . . . . . 14

1.1 Ciljevi planiranja u odnosu na planirano područje . . . . . . . . . . . . . 14

1.2 Kartografske podloge . . . . . . . . . . . . . 151.3 Planirano područje. . . . . . . . . . . . . . . . 161.3.1 Topografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181.3.2 Struktura tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191.3.2.1 Nosivost građevinskog zemljišta . . . . . 19 1.3.2.2 Razina podzemnih voda . . . . . . . . . . . 191.3.2.3 Kakvoća tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 1.3.2.4 Taloženje štetnih tvari u tlu –

zaostali opasni industrijski otpad. . . . . 201.3.3 Vode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 1.3.4 Vegetacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221.3.5 Klima i utjecaji na okoliš . . . . . . . . . . . . 241.3.5.1 Utjecaji na mikroklimu . . . . . . . . . . . . . 241.3.5.2 Prisojno i osojno zemljište. . . . . . . . . . 251.3.5.3 Djelovanje vjetra . . . . . . . . . . . . . . . . . 251.3.5.4 Prikladnost planiranog područja

u vezi s klimatskim utjecajima . . . . . . . 261.3.5.5 Ekološka opterećenost . . . . . . . . . . . . 27 1.3.5.6 Istraživanje utjecaja na okoliš . . . . . . . 28 1.3.6 Namjena površina . . . . . . . . . . . . . . . . . 291.3.7 Gradnje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301.3.8 Prometno povezivanje . . . . . . . . . . . . . . 32 1.3.8.1 Povezivanje planiranog područja

pješačkim i biciklističkim prometom . . 32 1.3.8.2 Povezivanje planiranog područja motoriziranim prometom . . . . . . . . . . . 331.3.8.3 Povezivanje planiranog područja

javnim prijevozom . . . . . . . . . . . . . . . . 341.3.8.4 Prometna opterećenost cesta

i putova u planiranom području . . . . . . 34 1.3.9 Socijalna i tehnička infrastruktura. . . . . . 35 1.3.9.1 Socijalna infrastruktura . . . . . . . . . . . . 351.3.9.2 Opskrba i usluge . . . . . . . . . . . . . . . . . 351.3.9.3 Tehnička infrastruktura . . . . . . . . . . . . 351.3.10 Zemljišni posjed i određivanje

namjene površina . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

1.4 Društveno-ekonomski kriteriji u urbanističkom planiranju (BBP) . . . 37

1.5 Kartografski materijal / izvori informacija . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

1.6 Kontrolni popis uz snimku postojećeg stanja . . . . . . . 40

2. Analiza i ciljevi . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

2.1 Prostorno i funkcionalno povezivanje / odnosi . . . . . . . . . . . . . . 42

2.2 Raspoloživost zemljišta / etape gradnje . . . . . . . . . . . 43

2.3 Vrednovanje planiranog područja prema namjeni . . . . . . . . . . . 43

2.4 Plan prometne povezanosti. . . . . . . . . 442.5 Problemska karta (plan konflikata). . . 452.6 Plan mjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

3. Urbanističko planiranje . . . . . . . . . 47

3.1 Metodski pristupi planiranja . . . . . . . . 473.1.1 Primjeri planiranja, razine mjerila . . . . . . 49 3.1.2 Planski prikazi u skladu s mjerilima

i razinama detaljnosti planiranja . . . . . . . 513.2 Primjer planiranja I:

planiranje stambenog područja – proširenje sela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

3.3 Primjer planiranja II: planiranje stambenog područja – razvoj dijela općinskog naselja. . . . . . 55

3.4 Primjer planiranja III: planiranje u gradiću . . . . . . . . . . . . . . . 59

3.5 Ekološki ciljevi u urbanističkom planiranju . . . . . . . . . 63

4. Polazišta urbanističkog planiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

4.1 Prometno povezivanje, problemska karta, uzroci i posljedice . . . . . . . . . . . 65

4.1.1 Vrste prometa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 654.1.2 Kriteriji vrednovanja . . . . . . . . . . . . . . . . 654.1.3 Vrednovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 654.1.4 Utjecaj neprometnih kriterija

vrednovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 664.1.5 Odnos između prometa i gradnje . . . . . . 664.1.6 Prostorni razmještaj ciljeva puta

i utjecaj tog razmještaja na vrstu i opseg prometnih tokova . . . . . . . . . . . . 67

4.1.7 Promjenjivost odnosa prometa i namjene . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

4.2 Pješački promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . 694.2.1 Kriteriji planiranja i povezivanja

pješačkih staza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 704.2.1.1 Funkcionalna i prostorna polazišta

planiranja pješačkih staza . . . . . . . . . . 704.2.1.2 Sigurnost u pješačkom prometu . . . . . 73

Sadržaj


2

4.2.1.3 Udobnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 744.2.1.4 Vođenje pješačkih staza / klasifikacija

staza i ciljeva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 754.2.1.5 Oblikovanje pješačkih staza . . . . . . . . 764.2.1.6 Strukturna shema povezivanja

pješačkih staza u gradu . . . . . . . . . . . 794.2.1.7 Strukture povezivanja pješačkih staza 804.2.1.8 Kriteriji planiranja pješačkih staza –

pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 824.2.2 Oprema, dimenzioniranje i detaljno

oblikovanje pješačkih staza . . . . . . . . . . 834.2.2.1 Širine profila

nogostupa / pješačkih ulica . . . . . . . . . 834.2.2.2 Dopušteni nagibi pješačkih staza . . . . 834.2.2.3 Dodatna proširenja pješačkih staza . . 844.2.2.4 Stube. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 844.2.2.5 Rampe sa stubama. . . . . . . . . . . . . . . 844.2.2.6 Smjernice za nagibe stuba . . . . . . . . . 844.2.2.7 Razdijelne trake i zaprečivanje . . . . . . 854.2.2.8 Pješački prijelazi . . . . . . . . . . . . . . . . . 864.2.2.9 Pješački nathodnici . . . . . . . . . . . . . . . 884.2.2.10 Pješački pothodnici . . . . . . . . . . . . . . . 884.2.2.11 Nagibi pješačkih rampa. . . . . . . . . . . . 894.2.2.12 Vođenje pješačkih staza

u položajnom planu . . . . . . . . . . . . . . . 894.2.2.13 Opločenja pješačkih površina . . . . . . . 894.2.2.14 Sadnja drveća u pločnicima . . . . . . . . 894.3 Biciklističke staze, oprema

i dimenzioniranje . . . . . . . . . . . . . . . . . 904.4 Javni gradski i prigradski

putnički prijevoz . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 4.4.1 Obilježja u sustavima putničkoga

kopnenog prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . 954.4.2 Usporedno vrednovanje vrsta prometa . 974.4.3 Upute za planiranje . . . . . . . . . . . . . . . . 984.5 Kolni promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 994.5.1 Strukture prometnog povezivanja. . . . . . 994.5.1.1 Priključenje prstenastim ulicama. . . . 1014.5.1.2 Priključenje slijepim ulicama . . . . . . . 1014.5.1.3 Stupnjevanje strukture prometnog

priključenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1024.5.1.4 Kriteriji planiranja priključnih ulica . . . 1034.5.2 Ulični poprečni profili . . . . . . . . . . . . . . 1044.5.2.1 Samostalno vođeni pješački putovi

i biciklističke staze. . . . . . . . . . . . . . . 1044.5.2.2 Provozne pješačke ulice . . . . . . . . . . 1054.5.2.3 Prilazne ulice. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1074.5.2.4 Kolno-pješačke ulice . . . . . . . . . . . . . 1094.5.2.5 Sabirne ulice u stambenoj četvrti . . . .114 4.5.2.6 Prometnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1144.5.3 Tipovi ulica za prometno povezivanje

stambenih područja . . . . . . . . . . . . . . . .1164.5.4 Odnos načina i troškova prometnog

povezivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1174.5.5 Cestovni uljevi i križanja –

osnovni oblici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1184.5.5.1 Cestovni uljevi u istoj razini . . . . . . . . .1184.5.5.2 Križanja u istoj razini . . . . . . . . . . . . . .1184.5.5.3 Uljevi / raskrižja u više razina . . . . . . .119

4.5.6 Oblikovanje i dimenzioniranje cestovnih okretišta . . . . . . . . . . . . . . . . 120

4.5.7 Elementi projektiranja kolnih prometnica . . . . . . . . . . . . . . . . . 121

4.5.8 Vrste prometa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1224.5.9 Prikaz količine prometa

(prometnog opterećenja) . . . . . . . . . . . 1224.6 Promet u mirovanju . . . . . . . . . . . . . . 1234.6.1 Opis problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1234.6.2 Položaj i prostorni razmještaj

parkirališnih mjesta i garaža. . . . . . . . . 1254.6.3 Parkirališna mjesta za osobne

automobile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1274.6.3.1 Planiranje i dimenzioniranje . . . . . . . 1274.6.3.2 Parkirališna mjesta i površine

prometnog povezivanja . . . . . . . . . . . 1294.6.3.3 Prostorni razmještaj i oblikovanje

javnih parkirališnih mjesta u ulicama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130

4.6.4 Parkirališna mjesta za osobne automobile pod nadstrešnicama (Carports) . . . . . . 131

4.6.5 Garaže za osobne automobile . . . . . . . 1324.6.6 Skupne garaže . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1334.6.6.1 Oblici i razmještaj . . . . . . . . . . . . . . . 1334.6.6.2 Alternativni oblici parkirališta –

višenamjensko korištenje u stambenim područjima . . . . . . . . . . 134

4.6.7 Skupne podzemne garaže . . . . . . . . . . 1374.6.7.1 Razmještaj i dimenzioniranje . . . . . . 1374.6.7.2 Funkcionalno i oblikovno

povezivanje skupnih parkirališta s okolnom stambenom gradnjom . . . 140

4.6.7.3 Višeetažna parkirališta . . . . . . . . . . . 1414.6.8 Smjernice za izračun parkirališnih

mjesta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1424.7 Usporavanje prometa. . . . . . . . . . . . . 1434.7.1 Opis problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1434.7.1.1 Razlozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1434.7.1.2 Ciljevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1444.7.1.3 Mjere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1454.7.2 Pregled mjera i učinaka . . . . . . . . . . . . 1464.7.3 Primjeri mjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1474.7.3.1 Skup mjera u prometnom

sustavu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1474.7.3.2 Skup mjera – oblikovanje detalja . . . 1484.7.3.3 Oblikovanje i oprema

kolno-pješačkih ulica . . . . . . . . . . . . . 1514.7.4 Primjer planiranja prometnog

usporavanja u središnjem stambenom dijelu grada . . . . . . . . . . . . 152

4.7.4.1 Pripremno istraživanje. . . . . . . . . . . . 1524.7.4.2 Analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1554.7.4.3 Planiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1564.7.4.4 Mjere za poboljšanje

stambenog okružja . . . . . . . . . . . . . . 158 4.7.5 Usporavanje prometa

na prometnicama . . . . . . . . . . . . . . . . . 159


3

4.8 Zvučna zaštita u urbanizmu . . . . . . . 1614.8.1 Opis problema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1614.8.1.1 Prometna buka . . . . . . . . . . . . . . . . . 1624.8.1.2 Odnos između prometne gustoće

i intenziteta zvuka . . . . . . . . . . . . . . . 1634.8.2 Čimbenici i mjere za smanjenje

imisija zvuka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1644.8.3 Planske smjernice za određivanje

intenziteta zvuka u izgrađenim područjima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

4.9 Ulična rasvjeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1704.10 Neizgrađeni prostori u gradu . . . . . . 1724.10.1 Značenje neizgrađenih prostora

za urbanistički plan. . . . . . . . . . . . . . . . 1724.10.1.1 Funkcije neizgrađenih prostora

u gradu i okolici . . . . . . . . . . . . . . . . . 1734.10.1.2 Ciljevi planiranja . . . . . . . . . . . . . . . . 1734.10.1.3 Postupci planiranja i projektiranja

i njihov učinak na oblikovanje neizgrađenih površina – usporedbe . 178

4.11 Stambena područja . . . . . . . . . . . . . . 1794.11.1 Polazišta planiranja . . . . . . . . . . . . . . . 1794.11.2 Stan i stambeno okružje. . . . . . . . . . . . 1834.11.3 Obiteljske kuće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1884.11.4 Temeljni pojmovi, vrijednosti

gustoća stanovanja . . . . . . . . . . . . . . . 1934.11.5 Pregled vrijednosti gustoća stanovanja

kod jednoobiteljskih kuća . . . . . . . . . . . 194 4.11.6 Primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195

4.11.7 Urbanistički kriteriji vrednovanja. . . . . . 1994.11.7.1 Samostojeće i poluugrađene

obiteljske kuće. . . . . . . . . . . . . . . . . . 199 4.11.7.2 Obiteljske kuće u nizu razvedenog

tlocrtnog oblika “S”, “L” i atrijskog tlocrtnog oblika . . . . . . . . . . . . . . . . . 200

4.11.8 Stanovanje u višekatnim zgradama – polazišta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201

4.11.9 Primjeri različitih tipova višekatnih zgrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204

4.11.10 Pregled vrijednosti gustoće stanovanja u višekatnoj stambenoj gradnji . . . . . . . 208

4.11.11 Terasasta gradnja – polazišta. . . . . . . . 2094.11.12 Primjeri različitih tipova terasastih

zgrada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2104.12 Područja mješovite upotrebe

prostora i područja gospodarskih djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 212

4.12.1 Razvojne perspektive planiranja . . . . . 2124.12.1.1 Planerski kriteriji

prostorno-funkcionalnog rasporeda proizvodnih djelatnosti i usluga . . . . . 212

4.12.1.2 Primjeri planiranja . . . . . . . . . . . . . . . 2144.13 Socijalne i kulturne ustanove –

pregled . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2174.14 Ustanove za opskrbu, usluge

i ugostiteljstvo – pregled . . . . . . . . . . 220

Kazalo pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223Bilješka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227



5

Knjiga je primarno namijenjena onima koji se tek upo-znaju s urbanističkim planiranjem, poput studenata ar-hitekture i drugih srodnih struka koje sudjeluju u proce-su izrade planske dokumentacije. Prijevodom ove knji-ge željelo se našemu stručnom čitateljstvu približiti pri-stup izradi urbanističkih planova u Njemačkoj. Toj su se želji tijekom prijevoda ispriječile velike poteškoće zbog nedostatka stručnog nazivlja u nas, kao i zbog brojnih razlika u proceduri i zakonodavstvu koje se odnosi na područje urbanizma u Njemačkoj i Hrvatskoj. Nadamo se da će i drugi prijevodi stručne urbanističke literature njemačkoga govornog područja potvrditi naše uvjere-nje o potrebi i važnosti napora usmjerenih k trajnom nastojanju za unapređenje urbanizma u Hrvatskoj.

Usporedivost zakonodavstva s područja prostornog uređenja u Njemačkoj i Hrvatskoj otežava različitost sadržaja, metodologije i nazivlja.

U Hrvatskoj se svi planovi uređenja prostora općenito nazivaju prostornim planovima. U širem smislu, te za potrebe prijevoda stručne literature, mogu se uspore-đivati, ali nipošto izjednačivati, prostorni planovi u hr-vatskom zakonodavstvu s urbanističkim planovima u njemačkom zakonodavstvu.

U hrvatskom i njemačkom zakonodavstvu razlikuju se po metodologiji, sadržaju, mjerilu i drugim posebno-stima prostorni planovi (područja prostornog uređenja – Raumordnung: prostorni planovi županija i regija, općina, gradova i drugih administrativnih jedinica) od urbanističkih planova (područja urbanizma, Städtebau – urbanističkih planova: generalnih urbanističkih pla-nova gradova, urbanističkih planova uređenja i detalj-nih urbanističkih planova).

U njemačkom se zakonodavstvu za državu izrađuje iz-vješće o prostornom uređenju cijele države (Raumor-dnungsbericht), za pojedinu saveznu državu izrađuje se prostorni plan razvoja savezne države (sastoji se

od izvješća i programa razvoja savezne države), za regionalni savez administrativnih jedinica izrađuje se regionalni plan koji sadrži tekst (plan i obrazloženje) i kartografske prikaze (kartu strukture, kartu namjene površina i krajobraza (neizgrađenog), plan razvoja okoliša i izvješća o regionalnomu prostornom uređe-nju. Za zajednicu susjednih administrativnih jedinica izrađuje se zajednički plan namjene površina (FNP) i zajednički plan krajobraza.

Za grad ili općinu izrađuju se u Njemačkoj urbanistički planovi (Bauleitpläne – BLP). Urbanistički planovi raz-likuju se ovisno o metodi izrade, obuhvatu i sadržaju kao: Flächennutzungsplan (FNP), koji je usporediv s dijelovima Generalnog urbanističkog plana u Hrvatskoj (tj. s planom namjene površina), i Bauleitpläne (BLP). Urbanistički planovi (BBP) u Njemačkoj razlikuju se po složenosti, opsegu i svrsi izrade i mogu biti izrađeni kao Bebauungsplan (BBP), Vorhabenbezogener Be-baungsplan i Einfacher Bebauungsplan (EBP). Ti su urbanistički planovi usporedivi s našim detaljnim ur-banističkim planom (DPU-om), urbanističkim planom uređenja (UPU-om) i nekad izrađivanim urbanističkim projektima (UP-ima). U njemačkom zakonodavstvu ur-banističko planiranje obuhvaća i izradu druge prostor-no-planske dokumentacije koja može biti sastavni dio urbanističkih planova (BBP-a), a to su Rahmenplan, Vorhabenplan, Erschließungsplan, Landschaftsplan, Grünordnungsplan i Fachplan. Okvirni opis svrhe izra-de i sadržaja tih planova dan je u tumaču.

U prijevodu ove knjige rabi se opći naziv “urbanistički plan”; uz njega je u zagradi službena njemačka kratica plana tako da se izbjegne svaka nedoumica o kojemu je planu riječ u izvorniku. Po potrebi, i u tekstu se daju pojašnjenja kad se ovakvim pisanjem mogu stvoriti ne-jasnoće. Nadamo se da smo time manje zahtjevnom čitatelju olakšali razumijevanje smisla teksta, a zahtjev-nijem čitatelju omogućili da detaljnije određenje potraži u izvornom tekstu.

Predgovor hrvatskom izdanju


6

Vrste planova u njemačkom zakonodav-stvu – sadržajne usporednice s planovima u Hrvatskoj

❑ Bauleitplanung (BLP) U njemačkom zakonodavstvu je Bauleitplan uspore-div (premda po sadržaju i metodologiji izrade i razli-čit) s urbanističkim planovima u Hrvatskoj. Obuhvaća određivanje namjene površina, strukture, oblikovanja, zaštitu okoliša i dr.

❑ Flächennutzungsplan (FNP) Službeni naziv i Vorbereinterder Bauleitplan. Dije-

lom je usporediv s Generalnim urbanističkim planom (GUP) i Urbanističkim planom uređenja (UPU) u Hr-vatskoj, osobito s dijelovima koji se odnose na korište-nje i namjenu površina.

❑ Bebauungsplan (BBP) Službeni naziv i Verbindlicher Bebauungsplan. Tri su

vrste BBP-a: Bebauungsplan (prema § 30 (1); Vorha-benbezogener Bebauungsplan (prema § 30 (2) kao cjelina s Vorhaben- i Erschließungsplan (prema § 12 (1) te Einfacher Bebauungsplan koji ne ispunjava uvjete prema § 30 (1).

Zadaća BBP-a je povezati temeljne odrednice pra-vnog i urbanističkog reda, prikazati i odrediti namjenu i gradivi dio građevinskih parcela, odrediti mjesne pro-metnice, strukturni i oblikovni prostorni red uključivo određenje odnosa izgrađenog i prirodnog prostora u smislu zaštite okoliša i prirodnih vrijednosti. Polazišta BBP-a određuje FNP. U grafičkom dijelu najmanje sadrži propisane uvjete za upravljanje građenjem, odrednice za vrstu i količinu gradnje na građevin-skim parcelama i građenje mjesnih prometnih povr-šina. Sastavni dijelovi BBP-a su kartografski prikazi koji se izrađuju na katastarskim ili topografsko-kata-starskim kartama u mjerilu 1 : 1000, 1: 500 ili 1 : 200, tekstualni dio s odredbama za provođenje i Grünor-dnungsplana u istomu mjerilu. Urbanistički plan (BBP) izrađuje se na katastarskim ili topografsko-katastar-skim kartama u mjerilu 1 : 1000, 1 : 500 (za složenije obuhvate i izražene topografije i u mjerilu 1: 200). Dodaci (prilozi) mogu biti temeljne odrednice koje se preuzimaju iz drugih vrsta planova kao što su: za-štita okoliša, pregledni plan (Übersichtsplan, mjerilo 1 : 5000), urbanistički plan oblikovanja (Städtebaulicher Gestaltungsplan), poprečni i uzdužni presjeci građevi-na i osobito ulica, obrazloženje uvjeta i mjera provedbe, a mogu biti korišteni podaci i primjenjivani uvjeti iz Stru-kturplana te modeli, ocjene i studije. Određuje i površi-ne za tehničku infrastrukturu – elektroopskrbu, plino-opskrbu, vodovod i kanalizaciju, telefon i tv, otpad i sl.

Urbanistički plan (BBP) propisuje odredbama temelj-ne uvjete za ispunjenje potrebnih mjera: pravo kupo-prodaje, dopuštenje korištenja zemljišta, određivanja vlasničkih granica, izvlaštenje, uvjete povezivanja s okolnim prostorima i infrastrukturnog povezivanja, izdavanje građevinskih dozvola, iznimke i oslobođenja

obveza, obeštećenja i dr., sadrži kartografske prikaze, tekst (uvjete građenja – usporedivo s odredbama za provođenje u urbanističkim planovima u Hrvatskoj) i plan uređenja parkovnih površina (Grünordnungsplan).

Dijelom je BBP usporediv u Hrvatskoj s Detaljnim ur-banističkim planom (DPU-om, i nekadašnjim Proved-benim urbanističkim planom, PUP-om), a može imati i elemente nekadašnjega Urbanističkog projekta (UP) [mjerilo i detaljnost razrade 1 : 500, 1 : 200].

❑ Rahmenplan (RP) Planski je dokument u kojemu su iskazani prostorni,

oblikovni, zakonski i opći provedbeni uvjeti. Izrađuje se objedinjujući uvjete Strukturplana i Gestaltungsplana i sadrži prioritete realizacije, uvjete i troškove proved-be. Ne propisuje uvjete prostornog djelovanja, a način grafičkog prikaza nije propisan zakonom te je plan općenito razumljiviji. Sadrži koncepte, mjere za rješe-nje konflikata u prostoru, mjere provodljivosti, dinami-ku, financiranje i stručne planove (tehničke infrastruk-ture). Usporediv je s Urbanističkim planom uređenja (UPU) u Hrvatskoj, osobito s njegovim konceptom, a razlikuje se u smislu već spomenutog izostavljanja pro-pisanih mjera provedbe [mjerila je 1 : 2000 ili 1 : 1000].

❑ Gestaltungsplan Određuje sveukupne detaljne oblikovne uvjete građenja

građevina, oblikovanja neizgrađenih prostora i parkov-nih površina. Nadogradnja je Strukturplana te sastavni dio Rahmenplana i Bebauungsplana. Može se izrađivati u mjerilu 1 : 500 ili za složenije prostore u mjerilu 1 : 200. Usporediv je s programskim skicama za građenje (koje sadrže karakteristične tlocrte, presjeke i osnovna obi-lježja oblikovanja pročelja), a koje se izrađuju i u po-stupku izrade DPU-a u Hrvatskoj za složenije zahvate.

❑ Strukturplan Određuje temeljna polazišta urbanističke strukture

i prostornog reda, raznih ograničenja, povezivanja, prostornog oblikovanja, zatim veličinu, vrstu i položaj površina za građenje i način njihova korištenja, pro-stornu povezanost, smjernice za građenje infrastru-kture, uređenje neizgrađenih prostora i parkovnih po-vršina. U oblikovnom smislu može biti dalje proširen (detaljnije razrađen) Gestaltungsplanom. Može sadr-žavati i alternativnu koncepciju građenja u obliku Sy-stemplana. Izrađuje se u mjerilu 1 : 2000 i 1: 1000. U Hrvatskoj je usporediv, objedinjujući elemente plana građenja, plana prometa i plana parkovnog uređenja, s Urbanističkim planom uređenja (UPU) te, u nekim elementima, i s Detaljnim planom uređenja (DPU).

❑ Grünordnungsplan Određuje uvjete uređenja i očuvanja krajobraza i oko-

liša (zaštitu prirode, vodno gospodarstvo, rekreaciju, mikroklimu i dr.), a njegove odrednice obveza su za izradu urbanističkih planova (Strukturplana i time da-lje Gestaltunngsplana, Bebauungsplana i Rahmen-plana), odnosno izravno Vorhaben- i Erschließung-


7

splana kao i Einfacher Bebauungsplana. Usporediv je s planovima parkovnog uređenja (planovima uređenja “zelenih” površina) u UPU-u i DPU-u u Hrvatskoj.

❑ Erschließungsplan (EP) Plan je prometnog priključenja (povezivanja) planiranog

dijela s ostalim dijelovima naselja i redovito se izrađuje na temelju generalnoga prometnog plana (Gerneral-verkehrsplan) i koncepcije prostornog uređenja naselja (Rahmenplan), te određuje temeljnu prometnu mrežu.

❑ Vorhaben-und Erschließungsplan (VEP) Urbanistički je plan kombiniranog sadržaja, a sastoji se

od: Vorhaben-Erschließungsplana (plana kojim se po-jašnjava namjeravani zahvat i potrebni radovi na priklju-čenju – povezivanju tog zahvata s okolnim prostorom) i ponude upravi administrativne jedinice (gradu ili opći-ni). Prilog VEP-u može biti Grünordnungsplan (u tom smislu izrađen Vorhaben-bezogener Bebauungsplan).

Taj plan predlaže uvjete za konkretan pothvat i nje-govo povezivanje (priključenje) s ostalim dijelovima naselja. Izrađuje se u mjerilu 1 : 500 ili 1 : 200. Na te-melju odluke grada ili općine sklapa se ugovor o pro-vedbi (izradi Vorhaben-bezogener Bebauungsplana). Ni proceduralno u smislu donošenja, a ni sadržajno, nije usporediv s prostornim planovima u Hrvatskoj premda neke sličnosti postoje s recentnom izradom programa za izradu UPU-a (na temelju GUP-a) koje prihvaća gradsko poglavarstvo i temeljem kojega se pristupa izradi UPU-a.

❑ Vorhaben-bezogener Bebauungsplan Urbanistički plan kombiniranog sadržaja, a sastoji se

od Vorhaben-Erschließungsplana (VEP) i ugovora o provedbi.

Propisuje uvjete za konkretan pothvat i njegovo povezivanje (priključenje) s ostalim dijelovima na-selja. Izrađuje se u mjerilu 1 : 500 ili 1 : 200.

❑ Einfacher Bebauungsplan (EBBP) Urbanistički je plan koji djelomično propisuje neke

odredbe planiranja i građenja koje se razlikuju od slu-čaja do slučaja. U ostalim pitanjima ravna se prema namjeri zbog koje se izrađuje. Svojim djelomičnim odrednicama namijenjen je osobito upravljanju i koor-dinaciji mjera građenja između međuovisnih izgrađe-nih dijelova naselja. Izrađuje se i za pripremu i proved-bu mjera sanacije i rekonstrukcije naselja.

❑ Fachplan (FP) Plan je prometa i tehničke infrastrukture – prometa,

vodovoda, odvodnje, i sl.

❑ Lageplan Položajni plan (često korišten i naziv “situacija”). ❑ Landschaftsrahmenplan Plan uređenja krajobraza regije (približno županije u

Hrvatskoj).

❑ Gemeinsammer Landschaftsplan Plan uređenja krajobraza s obuhvatom više admini-

strativnih jedinica.

❑ Landschaftsplan Plan uređenja krajobraza s obuhvatom općine ili

grada. ❑ Versorgungsflächen Površine za tehničku infrastrukturu – elektroopskrba,

plinoopskrba, vodovod i kanalizacija, telefon i tv, otpad i sl.

Neki češće korišteni pojmovi vezani za gradski prometni sustav

❑ Hauptverkehrstraßen glavne (brze) gradske ulice (ili prometnice) ❑ Verkehrstraße prometnica

❑ Sammelstraße sabirna ulica

❑ Wohnsammelstraße glavna sabirna ulica

❑ Erschliesungstraße priključna, prilazna ulica; ona kojom se naselje pri-

ključuje na prometni sustav

❑ Erschliesung priključenje, povezivanje (prometno, infrastruktur-

no, prostorno i sl.)

❑ Anliegerstraße prilazna ulica

❑ Wohnstrasse kolno-pješačka ulica (stambena, na kojoj se može

boraviti uz određena ograničenja)

❑ Wohnweg pješačka ulica u koju vozila imaju dopušten prilaz

samo iznimno i uz posebna ograničenja

❑ Niveaufreiekreuzung raskrižje u više razina

❑ Fahrbahn vozna traka, traka kolnika

❑ Nahverkehr mjesni promet



9

Predgovor autora

Urbanističko planiranje, to jest oblikovanje okoliša u human funkcionalni životni prostor, moraju prije sve-ga ispuniti dvije pretpostavke: solidno stručno znanje – kao sredstvo planera – i osnovni moralni stav koji pokazuje poštovanje i obzir prema oblicima i sadržaji-ma okoliša.Stručno se znanje odnosi i na vladanje tehničkim, ma-terijalnim instrumentima planiranja i na poznavanje društvenih, ekonomskih i pravnih realiteta i perspekti-va. Oba su područja povezana u gustoj mreži ovisnos-ti. Prema tome uvjet sudjelovanja u humanom obliko-vanju okoliša možemo ispuniti samo ako pri svakom koraku u odlučivanju budemo svjesni tih međuodnosa, ako tehničke, pravne, ekonomske i estetske pristupe shvatimo kao pomoćna sredstva koja upotrebljavamo u ostvarenju cijele zamisli.

Vrlo opsežan tematski kompleks urbanističkog planira-nja zahtijeva da se područja planskih zadataka obrade prema težištima u zasebnim svescima. Izbor tema i područja proizlazi iz želje da se onima koji uče pruže stručne informacije i pomoć a praktičaru poticaji za rje-šavanje dnevnih zadataka u planiranju.

Stoga se ovaj prvi svezak Urbanističko planiranje usredotočuje uglavnom na metodu izrade urbanisti-čkih planova od snimke postojećeg stanja do plana, na prikaz funkcionalnih aspekata planiranja i mogućnosti rješenja detaljnih i parcijalnih zadataka, te “gradbenih elemenata” planiranja.

U drugom svesku Urbanističko oblikovanje u središtu su oblikovni aspekti izrade urbanističkih planova – od analize slike grada do detaljnog oblikovanja područja.

Dieter Prinz

Napomena:Upute na 2. svezak koji je u pripremi, odnose se na knji-gu URBANIZAM, Sv. 2. – Urbanističko oblikovanje

Društveni čimbenici

Gospodarski čimbenici

Klimatski, ekološki,

topografski čimbenici

Kulturalni čimbenici

Ciljevi, programi

Materijalni čimbenici

postojećeg stanja

PLANIRANJE



11

Postupak izrade urbanističkih planova– tijek i faze planiranja

Tipični zadaci planiranja

A PLANIRANJE U POSTOJEĆEM IZGRAĐENOM PODRUČJU

Uklapanje, dopunjavanje, obnova

– planiranje područja – obnova sela/grada– planiranje razvoja i/ili po-

boljšanja seoskih odnosno gradskih četvrti (na malom prostoru)

B RAZVOJ OPĆINA I GRADOVA Planiranje većih, međuovisnih

mjera– proširenje sela/grada– prenamjena vojnih i industrij-

skih površina– razvojne mjere

Pitanja

Što je zadano postojećim stanjem, kakva su materijalna i nematerijalna obilježja prostora? Što je u postojećem stanju valjano, što je potrebno ili vrijedno zaštititi, a što zadr-žati ili neznatno promijeniti kako bi ušlo u planiranje kao zadan element?

Koje funkcije ima određeno područje istraživanja, kakav mu je učinak na uži i širi kontekst; je li na tom području potreban razvitak, korekcija ili zaštita? Koje programske zadatke treba uvažiti u planiranju?

Što u postojećem stanju ne valja pa zahtijeva promjenu i poboljšanje? Koji su uzroci nedostataka i konflikata, kakav kontekst i ovisnost postoji s obziromna uže i šire djelovanje?Kakvi se konflikti očekuju u vezi s programskim zadacima?

Što treba poduzeti radi zaštite i održavanja postojećeg stanja i radi uklanjanja nedostataka?Koliki je prostor za razvoj i promjene odnosno koje granice i ograničenja treba uvažiti?

Koji su razvojni potencijali zadani (kvantitativno i kvalitativno)?Koji su očekivani tj. željeni učinci planiranja (npr. društveni, gospodarski, oblikovni)?Koji se instrumenti i mjere mogu preporučiti i tko je za njih nadležan?

Kako treba planerski provesti planske ciljeve i koncepcije mjera?

Kako izgledaju rješenja, kakva im je alternativa? Kakva se planska, strateška sredstva nude za rješenje zadatka?Kakvi su učinci planiranja (npr. infrastrukturni, ekološki, prometni) i kako se može postići prostorna usklađenost? Koji su postupci propisani, koji se nude ili preporučuju?U kojim se razdobljima predviđa ostvarenje plana (dijelovi plana)?Koliki su predračunski troškovi?

Koraci u radu i planiranju

SNIMKA I ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

OBVEZE

NEDOSTACI, KONFLIKTI

CILJEVI PLANIRANJA, MJERE

UČINCI

PLANIRANJE

KONCEPCIJE, PLANOVI, STRATEGIJE


12

Postupak izrade urbanističkih planovaTipični zadaci planiranja

A PLANIRANJE U POSTOJEĆEM

STANJU

SNIMKA POSTOJEĆEG STANJA

B OPĆINSKI I GRADSKI RAZVOJ

Razine istraživanja i prikaza Kriteriji ispitivanja i analize Razine istraživanja i

prikaza

M 1 : 2500(2000) – 1 : 1000 – 1 : 500 [v. sv. 2., pogl. 2.] M 1 : 5000 – 1 : 2500

(1 : 2000) – 1 : 1000

opis zatečenog stanja

PLANSKO ZEMLJIŠTE

opis zatečenog stanja

topografija, vode, tlo (kakvoća, namjena), vegetacija, ekološka vrijednost, opasni industrijski otpad (sumnja)

KORIŠTENJE

korištenje zgrada i površine, konflikti pri

korištenju, način i omjer korištenja

namjena površina, konflikti pri korištenju

prikaz obveza, zadani ili

preporučeni elementi zatečenog stanja

IZGRADNJA

prikaz obveza, zadani ili

preporučeni elementi zatečenog stanja

starost, građevinsko stanje, potreba održavanja/obno-

ve, oblik, spomenička zašti-ta, posebna obilježja

struktura izgradnje, raspodjela gustoća,

potreba održavanja ili mijenjanja

INFRASTRUKTURA

funkcija (učinak, nedostaci), emisije,

sigurnost, oblikovanje

struktura priključaka (učinkovitost/ nedostaci),

emisije

NEIZGRAĐENI PROSTORI

veličina, stanje, namjena površina, socijalna, ekološka funkcija,

kvantitativna i kvalitativna prikladnost, oprema,

oblikovanje

struktura slobodnog prostora, veličina,

korištenje, socijalna, ekonomska, klimatska funkcija, povezanost,

sklopovi

prikaz nedostataka, konflikata zatečenog

stanja koje treba ukloniti

OBLIKOVANJE

prikaz nedostataka, konflikata zatečenog

stanja koje treba ukloniti

značajke slike grada i sela, slike prostora i slijed

prostora, mjerilo, ritam izgradnje, oblici i prostorni slijed, spomenici/značajke

značajke slike krajolika, sela i grada, prostorna

struktura, silueta, referentne točke izdaleka,

odnos perspektiva

DRUŠTVENO–EKONOMSKA OBILJEŽJA

podaci uglavnom na razini bloka

podaci na razini grada i/ili dijela grada


Dieter Prinz URBANIZAM

Svezak 1. – Urbanističko planiranje Udžbenik za studij arhitekture

NakladnikGolden marketing-Tehnička knjiga

Jurišićeva 10, Zagreb tel.: 01/4810-819, 4810-820

faks: 01/4810-821 e-mail: [email protected]

www.gmtk.net

Izvršni urednikIlija Ranić

LektorAnđelko Glibo

Grački urednikDanijel Šah

Likovno rješenje korica Studio Golden

Tisak i uvez Prol, Zagreb

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 71(075.8) PRINZ, Dieter Urbanizam : udžbenik za studij arhitekture / Dieter Prinz ; prijevod s njemačkog Anika Rešetar ; stručna redaktura i priprema hrvatskog izdanja Srečko Pegan. - Zagreb : Golden marketing-Tehnička knjiga : Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006-. - (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Prijevod djela: Staedtebau. ISBN 953-212-215-X (cjelina) (Golden marketing) Sv. 1: Urbanističko planiranje. - 2006ISBN 953-212-216-8 I. Urbanističko planiranje -- UdžbenikII. Urbanističko planiranje -- Udžbenik 460620092


Documents

UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU MANUALIA …strucnaknjizara.hr/images/URBANIZAM_1_URBANISTICKO_PLANIRANJ… · Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb Arhitektonski fakultet