1. 1. Katarina amber, prof. SHIZOFRENIJA
2. 2. to je shizofrenija? Shizofrenija je duevni poremeaj kojeg karakterizira gubitak veze s realnou, halucinacije, ograniene emocije, pad motivacije i radne i socijalne aktivnosti. Ako se bolest dijagnosticira na vrijeme i zapone adekvatno lijeenje postoji velika mogunost dranja bolesti pod kontrolom, a u nekim sluajevima moe doi i do nestanka bolesti. Bolest najee zahvaa mukarce izmeu 18 i 25, a ene od 25 do 45 godine ivota.
3. 3. Simptomi Poetak bolesti moe biti nagao ili se bolest pone javljati postupno, a najei simptomi koje mogu uoiti bolesniku bliske osobe su ekscentrino i neuobiajeno ponaanje, povlaenje u sebe i izbjegavanje kontakata sa drugim ljudima. Simptomi se razlikuju prema jaini i tipu shizofrenije, a moemo ih podijeliti na negativne i pozitivne. Pozitivni simptomi se oituju pojaanjem ili poremeajem normalnih funkcija. Negativni simptomi oituju smanjenjem ili gubitkom normalnih funkcija.
4. 4. Najei simptomi shizofrenije su umiljanje pacijenata kako netko kontrolira njihovo ponaanje i ita im misli, te da ih netko progoni. este su i pojave slunih halucinacija, pa pacijenti esto govore kako uju neke glasove koji im se obraaju, pa im onda oni odgovaraju na pitanja. Kod pacijenta oboljelih od shizofrenije esto se uoava ritualno ponavljajue ponaanje ili pokreti i smanjen fond rijei prilikom razgovora.
5. 5. Podjela Shizofrenija se moe podijeliti na: - Paranoidnu - Dezorganiziranu - Katatonu. Paranoidna shizofrenija se oituje stalnim umiljanjem pacijenta da ga netko progoni i promatra, a uz to su prisutne i halucinacije. Dezorganizirana shizofrenija oituje se disociranim miljenjem, estim grimasama lica, udnim i nekontroliranim smijehom i drugim manifestacijama udnog ponaanja i raspoloenja, a halucinacije se javljaju tek povremeno. - Katatonu shizofreniju karakteriziraju ekstremni tjelesni poremeaji, kao to je potpuna nepokretnost i nemogunosti komuniciranja s pacijentom ili pretjerana motorika aktivnost, koja moe ugroziti i pacijenta i njegovu okolicu.
6. 6. Dijagnoza Bolest se dijagnosticira na temelju klinike slike i simptoma bolesti. Vrlo su vane i informacije koje lijenik moe dobiti od pacijentove obitelji ili prijatelja. Pregledom i anamnezom pacijenta treba iskljuiti mogue psihoze nastale zbog uzimanja narkotika, a laboratorijskim pretragama je neophodno iskljuiti endokrinoloke ili neuroloke poremeaje koji se mogu manifestirati slinim simptomima.
7. 7. Prognoza Prognoza bolesti ovisi o redovitom lijeenju i uzimanju terapije. Jedna treina pacijenata postie trajno ili znaajno poboljanje. Dobra prognoza je i u sluajevima kasnije pojave bolesti i dobrog funkcioniranja pacijenta prije bolesti.
8. 8. Terapija Za uspjeno lijeenje je vrlo vano vrijeme koje je prolo od pojave simptoma do poetka uzimanja terapije, jer to utjee na brzinu poboljanja, kvalitetu reagiranja na terapiju i jainu negativnih simptoma. Za lijeenje se rabe psihosocijalna i profesionalna rehabilitacija, psihoterapija i antipsihotici.
9. 9. Oboljeli od shizofrenije esto, u razdobljima izmeu psihotinih epizoda, imaju izraene simptome depresije. Otprilike dva od deset bolesnika pokua poiniti samoubojstvo, a priblino ih polovica u tome i uspije. Samoubojstvo je glavni uzrok smrti shizofrenih bolesnika, veinom mladih. Samoubojstvo je u veine bolesnika rezultat depresije koja se pojavljuje kada su psihotini simptomi vrlo slabo izraeni ili ih nema, a bolesnik ima sposobnost potpuno jasnog rasuivanja i uvida u svoju bolest. Ponekad samoubojstvo moe biti posljedica slunih halucinacija ili sumanutih ideja.
10. 10. Shizofrenija- podvojena linost