ULAZNI UREĐAJI

ULAZNI UREĐAJI

Pod ulaznim ureĎajima računara podrazumijevaju se svi oni sklopovi i ureĎaji koji omogućavaju unos podataka ili programa iz okoline u računar.

Podaci u okolini računala, kao npr. zvuk, slika, pokret, temperatura, itd., gotovo uvijek su u obliku nepogodnom za direktan unos u računar.

Te podatke treba prikladnim uređajima i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u oblik električnih digitalnih impulsa prihvatljivih računaru.

Ulazni uređaji se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:

na ulazne uređaje koje služe za predaju podataka računaru posredstvom i pod direktnim djelovanjem čovjeka,

i na uređaje koje služe za predaju podataka računaru iz okoline bez djelovanja čovjeka.

UreĎaji iz prve grupe, u koju spadaju npr. tastatura (tipkovnica), miš, grafička tabla, itd., svojom su građom i načinom djelovanja prilagođene jednostavnoj ljudskoj upotrebi. Čovjek svojim djelovanjem na takve naprave (pokretom ili glasom) predaje željene podatke računaru.

UreĎaji iz druge grupe, među koje spadaju npr. magnetni diskovi i trake, graĎene su za djelotvorno pretvaranje i predaju podataka iz okoline računaru bez posredstva čovjeka.

Tastatura - Tipkovnica

(engl, Keyboard) jedna je od najstarijih i najčešće korištenih ulaznih jedinica računara. Naslijeđene od mehaničkih pisaćih mašina, tastatura se odlikuju relativno jednostavnom i jeftinom građom. Unos podataka u računar pomoću tastature je lak, a upotreba jednostavna.

Tastatura je posebno pogodna i za sada nezamjenjiva za unos teksta.

Broj tipki kreće se od 40 do preko 100 , ovisno o modelu i proizvođaču (najčešće 102 ili 105).

Istovremeno se može koristiti i po dvije tipke istovremenim pritiskom, čime možemo dobiti i znakove koji nisu prisutni na tastaturi a pripadaju mogućem skupu znakova (najčešće 256).

Neke od tipki imaju posebno značenje i upotrebu.

Miš (Mouse)

je nakon tastature najčešće upotrebljavan ulazni ureĎaj. Za razliku od tastature, miš ne služi unosu teksta već spada u tzv. pokazne naprave.

Pomicanjem miša po podlozi obično se vrši pomicanje pokazivača na zaslonu, a pritiskom na jedan od tastera na gornjem dijelu miša daje se određena naredba računaru.

Postoje tri vrste:

elektromehanički miš (rasprostranjeniji zbog jednostavnosti i cijene)

optički miš (kvalitetniji, nešto skuplji), može se koristiti bez podloge.

bežični miš (bežična komunikacija miša i računara, po načinu rada može biti optički ili el. mehanički)

Metode za pozicioniranje:

Mehanička – sa lopticom i 2 valjka (za X i Y osu)

Optička – sa ili bez posebne podloge (mouse pad-a)

Veza sa računarom može da bude:

Žična (sa kablom)

Infra crvenom vezom (IR Port)

Blutooth vezom

Radio vezom

Pomična kuglica (Trackball)

Djeluje na sličan način kao i miš, a izgleda kao naopako okrenuti miš. Primjenjuje se za iste poslove kao i miš, no zbog svoje višestruko veće cijene zastupljen je najčešće kod laptopa.

Miš ili pomična kuglica najčešće se povezuju s računarom preko serijskih vrata s 9 nožica.

Ređi način je priključenje miša na poseban sabirnički sklop.

Grafička tabla

Služi za unos grafike u računaru. Pokazne naprave s kojima se krećemo po tabli mogu biti:

u obliku olovke,

u obliku miša.

Igraća palica, palica za upravljanje (Joystick)

U počecima služila za unos iste vrste podataka kao i miš.

Danas im je primjena ograničena uglavnom na igre.

Monitor osjetljiv na dodir (Touch Screen)

Je monitor koji ima sposobnost otkriti položaj na kojem je dodirnut.

Najčešće se postavlja na javna i prometna mjesta kao dio informacijskog pulta.

(Nema potrebe za tastaturom

i mišem koji su lako pokvarljivi, otuđivi i teži za

upravljanje).

Sklopovi za raspoznavanje govora

(Speech Recognition Device)

omogućavaju pretvaranje govora u digitalne podatke razumljive računaru.

Osrednja pouzdanost, visoka cijena i zahtijevaju snažan računar.

Skener (Scanner)

je ulazna jedinica računara namijenjena direktnom unosu crteža i slika s papira u računar. Slika koju se želi unijeti u računar, osvjetljava se ugrađenim izvorom svjetla. Zrake svjetla odbijene od površine slike dovode se sočivu (leću) i ogledalu za pretvaranje svjetla u električnu struju.

Očitavanje skenera, koja se izražava u broju tačaka po jedinici dužine, kreće se od 200 dpi (Dots Per Inch - točaka po inchu) do 4800 dpi.

S obzirom na mogućnost očitavanja boja slike postoje skeneri: koji mogu očitati samo crno bijelu sliku koji mogu očitati 16 ili 256 razina sivog koji očitavaju sliku u boji

S računarom se povezuju posredstvom posebnog sklopa (kartice) koji se ugrađuje u računar, ili preko USB-a.

S obzirom na način očitavanja slike postoje tri grupe:

ručni skener: Tipična širina očitavanja je oko 10 cm(od 200 dpi do 800 dpi). Osjetljivi su na pravac kretanja i brzinu pokretanja, tako da nisu pogodni za profesionalnu upotrebu.

stoni skener s pokretnim papirom (Sheet Feed Scanner). Širina očitavanja je tipično oko 21 cm (8 incha), tako da u jednom prolazu može očitati papir veličine A4. Sistemsko sočivo miruje a papir se pomiče.

stoni skener s mirujućim papirom (Flatbed Scanner). Papir miruje a sistemsko sočivo se pomiče. Prednost mu je mogućnost preslikavanja slika iz knjiga, raznih publikacija, itd. Postiže najbolje očitavanje: 600, 800, 1200, 2400 dpi, .....

Čitač bar koda (Bar Code Reader)

Sastoji se od izvora svjetla koji osvjetljava bar kod, osjetila koji pretvara odbijenu zraku u električne impulse i elektroničkog sklopa koji te impulse pretvara u oblik prihvatljiv računaru.

Vrste: čitač bar koda u obliku olovke

čitač bar koda u obliku pištolja

laserski čitač bar koda najbolja je i najskuplja varijanta čitača. Očitava oznaku s udaljenosti do 50 cm.

A/D pretvarač (Analog to Digital Converter)

Služi za pretvaranje analognih veličina iz okoline u digitalne veličine prihvatljive računaru.

(Npr. temperatura, pomak, pritisak, govor,...)

Kamera (foto i video)

Razvojem digitalnih foto aparata stvorena je mogućnost povezivanja ovog ureĎaja i računara prenosom slika pomoću:

disketa

memorijskih kartica

fleš memorija

direktno (USB, FW ili bežičnom vezom)

Memorijska kartica

Digitalne video kamere povezane sa računarom omogućavaju:

Nadgledanje i upravljanje nekim procesom rada (i na mestima gdje je opasno za ljude)

Sigurnosni nadzor

Video conferencing preko Interneta