www.oshadi.hr

http://www.oshadhi.hr/shop/hr/Na ovoj stranici ima dost veliki izbor ulja za naruiti http://www.terra-organica.hr/biljna-bazna-ulja-macerati-maslaci.html .

Na ovom linku na dnu je cijena za bademovo ulje i za ulje ajevca (ajevac je jako skupi i fest hvaljeni za koje kakve tegobe) http://www.pharmatheka-consult.hr/cjenici/cijene_esi_proizvoda.pdf .

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=13956http://www.blog.hr/print/id/1622111261/biljna-ulja-u-njezi-koze.htmlhttp://www.etericnaulja.net/aromakozmetika/biljna-ulja/biljna-bazna-ulja-macerati-voskovi-kozmetika-lice.htmlAromaterra-Terra Organica (http://www.terra-organica.hr/)Aromedica (http://www.aromedica.hr/cs-cart/)

Kemig (http://www.kemig.hr/)Bioterra (http://www.bio-terra.net/)Oshadhi (http://www.oshadhi.hr/)

a herbarom me jako razoarao:(

http://www.prirodnakozmetika.hr/ - imaju ljudi na forumu prigovore na njih

http://www.zdravikutak.com/index.htmlhttp://www.aromatica.hr/hrv/index.asphttp://www.soluna-kozmetika.com/http://www.nikel.com.hr/http://www.herbae.hr/Nuxe - suho ulje (makadamija, badem, ljenjak, gospina trava, bora...), brzo upija, dobro za lice

BILJNA ULJA U NJEZI KOEBiljna uljanjeguju i hrane kou, te nam slue kao nositeljieterinih ulja. Za biljna ulja koja koristimo u njezi koe bitno je da su nerafinirana i hladno preana, kako bi sauvala sve svoje vrijedne sastojke: jednostavne i sloene nezasiene masne kiseline, vitamine, lecitin, flavonoide i arome.

ARGANOVOulje je bogato oleinskom i linolnom kiselinom, karotenima, vitaminom E. Jedno je od najstabilnijih ulja. Zbog visokog sadraja vitamina E, posebice je pogodan za tretiranje suhe, zrele, borama sklone koe. Umiruje, regenerira i djeluje protuupalno, pa je od pomoi u tretiranju seboreje, dermatisa, psorijaze. Pokazuje i antialergijski uinak. Tradicionalno se koristi za njegu koe novoroenadi, u masaama za poticanje mravljenja i uvrivanje tkiva, kod reumatoidnog artritisa, te za regeneraciju oteene koe: pomae kod oiljaka od opekotina, variela, a djeluje i nastrije.

AVOKADOVO uljetamnozelene je boje, blagog mirisa, brzoupijajue. Bogato je esencijalnim masnim kiselinama, lecitinom, vitaminom E i beta-karotenom. Namjenjeno je njezi suhe, dehidrirane, slabo prokrvljene i zrele koe, ali takoer i koe sklone upalnim procesima. Koristimo ga takoer za tretiranje oiljaka,strijai openito regeneraciju koe.

BADEMOVO uljesvijetloute je boje i blagog mirisa. Univerzalno je ulje za njegu i najee koriteno za masau. Namjenjeno je suhoj i osjetljivoj koi, koi sklonoj svrbeu i iritacijama, te za njegu osjetljive djeje koe.

BORAINAje ulje bogato vitaminima A, D, E i K, sa visokom koncentracijom gamalinolenske kiseline, stoga je od iznimne vrijednosti u njezi koe. Koristimo ga kod upalnih procesa, suhe koe, strija, tretmane oiljaka, kod psorijaze, ekcema, dermatitisa, kao i uvijek kada je kou potrebno regenerirati. Ipak, najveu vrijednost pokazuje ako se uzima oralnim putem.

Ulje CRNOG KIMAima osnovno djelovanje u balansiranju imunolokog sustava (uzima se oralno), a u njezi koe izvana izvrsno je kod ekcema, dermatitisa, psorijaze, opekotina. Openito umiruje, regenerira i djeluje protuupalno i antialergijski.

Ulje ploda DIVLJE RUEizrazito je dragocjeno kozmetiko ulje. Razlikujemo ulje dobiveno iz junoamerike divlje rue (rosa rubiginosa) i macerat dobiven iz ploda ipka (rosa canina). ipkovo ulje je tamnije crvene boje, i sa manjim sadrajem vrijednih sastojaka. Ulje divlje rue nezaobilazno koristimo za regeneraciju oteene koe, oiljaka, opekotina,strija, bora; pomae kod hiperpigmentacija, akni, ekcema, dermatitisa, psorijaze, seboreje. Potie sintezu kolagena.

JOJOBAzapravo nije ulje, nego tekui vosak. Gotovo je bez mirisa i boje. Kemijska struktrura je slina sebumu, stoga je korisno za lijeenje akni i za smanjivanje prevelike produkcije sebuma. Zbog sadraja miristatske kiseline poeljan je sastojak ulja za njegu upaljene i nadraene koe. Izvrstan je ovlaiva svih tipova koe, stabilizira ph koe, regenerira kou. Nezamjenjiv sastojak za poboljanje elasticiteta koe.

KAKAO MASLAComekava suhu kou, sprijeava pojavustrija.

Ulje KIKIRIKIJA izrazito je oraastog mirisa i ljepljive teksture. Bogato je vitaminom E, a najeu primjenu nalazimo u preparatima za nakon sunanja.

KOKOSOVO uljena sobnoj je temperaturi krutina ukoliko je tekue to je znak da je rafinirano ili frakcionirano. Bogato je laurinskom kiselinom, a najee ga nalazimo u preparatima za njegu kose. U kozmetici se uglavnom koristi zbog ugodnog mirisa, a manje zbog terapeutskih svojstava.

Ulja KOTICA BRESKVE/MARELICEslinog su sastava i primjene. Sa visokim udjelom vitamina A, revitaliziraju, hrane, toniraju i omekavaju kou, aktiviraju izmjenu tvari, zadravaju vlagu. Korisna su za tretiranje osjetljive, suhe i zrele koe. Nalazimo ih u preparatima za sprijeavanje pojave strija.

Ulje KUKURUZNIH KLICA bogato je linolnom kiselinom i vitaminom E. Koristi se u proizvodima za zatitu od sunca i njegu djeje koe.

LJENJAK, uz makadamiju i avokado, spada u brzoupijajua ulja. Slatkastog je oraastog mirisa i fine teksture, dosta stabilno zbog sadraja vitamina E. Pogodno je za masnu, slabo prokrvljenu kou sklonu aknama, za osjetljivu kou sklonu crvenilu, i kou kojoj nedostaje vlage. Bitan sastojak preparata za tretman proirenih vena kao i popucalih kapilara.

MACERAT ALOE VERE najee se radi u kanolinom ulju. titi kou i ini ju napetom, odrava razinu vlage u koi, smiruje nadraenost i upalne procese, aktivira obnavljanje stanica koe.

MACERAT ARNIKE tradicionalno se radi u maslinovom ulju, mada je za aromaterapijsku primjenu pogodnije neko manje gusto ulje. Umiruje i regenerira kou, a posebice je korisno kod slabo prokrvljene koe. Idealno je za sportsku masau i poticanje rasprivanja miogeloza.

MACERAT IKAtradicionalno se koristi kod liajeva na koi, apcesa i ireva. U kozmetikoj industriji popularnije je kao ulje za ishranu korijena kose i suzbijanje pojave peruti.

MACERAT GOSPINE TRAVE (KANTARIONA)tradicionalno se radi u maslinovom ulju, ali za aromaterapijsku primjenu pogodije je maceriranje u manje gustom ulju. Izrazito dobro djeluje na oteenja na koi, stoga se kristi utretmanima strija, oiljaka, bora, suhe i suncem oteene koe. Smiruje iritacije i upale, nezaobilazan je sastojak preparata za tretmane upale ivaca i miia, reume, upaljenih vena, hemeroida. Usprkos navikama dalmatinaca da ga koriste za sunanje, nije pogodno za tu svrh jer je ulje fotosenzibilno.

MACERAT GOTU KOLE (CENTELLA ASIATICA)obino se spravlja u bademovom ili sezamovom ulju. Potie regeneraciju koe i promjenu stukture tkiva, stoga se primjenjuje kod oteene koe, bora,strijai celulita.

MACERAT MRKVEnajee se priprema u sezamovom ulju. Pogodan je za njegu suhe, atrofirane koe, kao i koe puaa. Nikad se ne koristi samostalno jer moe na koi ostaviti naranaste mrlje.

MACERAT NEVENA, poput macerata gospine trave, ima izrazito djelovanje na oteenja koe snano potie regeneraciju stanica i zarastanje rana i oiljaka. Jakog je protuupalnog djelovanja pa njime njegujemo upaljenu kou koja svrbi, opekotine, ekceme, dermatitise, bolne i napukle bradavice kod dojenja, pelensk osip. Koristan je kod popucalih kapilara, upaljenih vena, hemeroida, reumatskih bolova, upala ivaca i miia.

MAKADAMIJA, ulje koje izrazito brzo penetrira u kou, zlatne boje, prepoznatljivog oraastog mirisa i fine teksture. Jedino je ulje za koje se zna da sadri palmitoleinsku kiselinu, koja se nalazi u sebumu, stoga je izrazito pogodno za tretiranje suhe i zrele koe. Takoer ga koristimo za tretiranje koe oteene suncem, kao i za njegu djeje koe (dosada nije zabljeen ni jedan sluaj alergije).

MASLINOVO ULJE zbog gustoe se slabo upija, pa nije pogodno za aromaterapijsku primjenu. Korisno je za dehidriranu, osjetljivu i upaljenu kou, sprijeava nastanak strija, smanjuje svrbe i osipe. Prirodna je zatita od sunca (odbija oko 20% sunevih zraka). Tradicionalno se koristi protiv reumatskih bolova.

Ulje NOURKAbogato je gamalinolenskom kiselinom. Regulira luenje masnoe i izmjenu tvari u stanicama koe, vlai kou. Pogodno je za sve tipove i stanja koe, a nezaobilazno je u njezi suhe, ljuskave, osjetljive koe, u tretmanima ekcema, dermatitisa, psorijaze, seboreje, ekcema. Kao i boraina uzima se i oralno.

Ulje ORAHAbogato je linolnom kiselinom te potie regeneraciju koe, stoga ga koristimo za suhu, oteenu kou, i protiv bora. Koristan je u tretmanima ekcema i peruti.

Ulje PENINIH KLICAsadri palmitinsku, oleinsku i linolnu kiselinu. Ima visok udio vitamina E, stoga ga koristimo u tretmanima protiv bora,strija, u njezi suhe, atrofirane, oteene i ispucale koe, za lijeenje oiljaka. Nezaobilazno je u njezi koe oteene suncem.

RICINUSOVO ulje poznato je sredstvo za zatitu kose i njegu koe. Njaee ga nalazimo u preparatima za obnavljanje vlasita. Na kou djeluje umirujue, tti ju i daje joj vlagu.

RIINO ulje smiruje upalne procese na koi, titi od UV-a i UV-B zraka.

SEZAMOVO ULJE jedno je od najstabilnijih ulja, svijetle boje, bogato vitaminima, mineralima, lecitinom, linolnom i oleinskom kiselinom. Namjenjeno je tretiranju svih stanja koe, a posebice osjetljive koe sklone upalnim procesima. Posjeduje jedinstveno svojstvo izvlaenja neistoa iz pora, stoga se posebno preporua za njegu koe puaa, kao i u priravcima protiv celulita. Korisno je i u tretiranju proirenih vena. Prirodni je UV filter, odbija oko 25% sunevih zraka.

SHEA MASLAC (MANDIGO, KARITE)biljna je mast bogata stearinskom, oleinskom i linolnom kiselinom, provitaminom A, vitaminom E i alantoinom. titi kou od vanjskih ujecaja i isuivanja, vraa joj vlanost i mekou. Pogodan je za njegu svih tipova koe, a posebice suhe i zrele. Njime tretiramo opekotine od sunca, pelenski osip, dermatitise, seboreju, akne, oiljke, bore,strije. U kozmetikoj industriji se najee koristi u preparatima za njegu usana i ruku. Prirodni je filter UV-B zraka.

Ulje SJEMENKI LANA pomae u regeneraciji stanica koe te djeluje protuupano. Jako je nestabilno.

SUNCOKRETOVO ULJE djeluje adstrigentno, pa ga koristimo u tretmanima kako suhe i oputene, tako i masne koe. Snano je protuupalno ulje pa je korisno kod psorijaza, ekcema, pelenskog osipa, upaljenih vena, hemeroida. Omekava i vlai kou.

TAMANU (KALOFIL)najjae je protupalno ulje, stoga ga koristimo kod svih uplanih stanja koe, psorijaze, ekcema, dermatitisa, seboreje, opekotina, upaljenih vena, hemeroida. Bitan je sastojak preparata za tretiranje popucalih i lomljivih kapilara. Ima antivirusno, antibakterijsko i protugljivino djelovanje.

Ulje VUJEG TRNA ima visok udio C i E vitamina i karetenoida. titi kou od vanjskih utjecaja, djeluje protuupalno i baktericidno, pomae u zacjeljivanju oiljaka.Napomena prije itanja:Dakle, tekst je ooooooooooogroman, ali ga se isplati proitati od prve do zadnje rijei :).

Opisi djelovanja pojedinih ulja, macerata, maslaca i voskova nalaze se neto nie, nakon uvodnog dijela (kako, to, zato).

LipidiBiljna ulja, maslaci i voskovi pripadaju velikoj skupini spojeva koje nazivamo lipidi. Kemijski, u skupinu lipida (masnih tvari) ubrajamo cijeli niz klasa kemijskih spojeva:

- masne kiseline, o kojima proitajte u lanku oomega kiselinama, te svi produkti masnih kiselina (prostaglandini, leukotrieni)

- esteri (spojevi) masnih kiselina i glicerola, od kojih su glavnitrigliceridi(osnovne molekule masti, maslaca i ulja), ali i mono i digliceridi

- glicerofosfolipidi, spojevi glicerola, masnih kiselina i fosforne kiseline, te najkljunijih dijelova: kolina ili serina ili etanolamina. Vrlo su bitni sastojci staninih membrana, a najpoznatiji predstavnik jelecitin- eerni lipidi (saharolipidi) spojevi su koje obino nalazimo u staninim stijenkama bakterija

- prenolni lipidi; u tu grupu pripadaju karotenoidi poput poznatog beta karotena, crveno obojenog spoja iz korijena mrkve, ali vitamini A, E i K

-steroli, meu koje pripada svima poznati kolesterol, ali vitamin D

- sfingolipidi, s ceramidima kao predstavnicima, grupi spojeva poznata iz komercijalne kozmetike

- voskovi, spojevi masnih kiselina i tzv. dugolananih alkohola. Koriste ih bakterije, ivotinje i biljke, prije svega kao zatitu od nepovoljnih utjecaja okolia.

Lipidi imaju mnogobrojne funkcije, slue kao energetsko "skladite" poput klasinih masti i ulja; u sastavu su staninih membrana svih ivih bia (fosfolipidi, ceramidi, steroli, sfingolipidi) i time titite stanicu i cijeli organizam od nepovoljnih utjecaja.

Sudjeluju u brojnim procesima za prijenos signala meu stanicama (hormoni i lokalni hormoni) te potiu razne fizioloke procese (vitamini, masne kiseline, prostaglandini i leukotrieni, steroli).

Biljna ulja su hrana, lijek i kozmetikaZavrilo je jedno nesretno doba u kojem su se ulja promatrala kao neto od ega se debljamo. Primjena biljnih ulja poput lana inourkakao lijekova, te masovna upotreba ulja iz riba i algi, otvorila su nov prostor za istraivanja i promijenila percepciju o uljima kao prognanicama iz naih ivota.

U ivom organizmu, ulja su energetska skladita, jer nagomilavamo viak energije u energetski bogate kemijske spojeve trigliceride, a iskoritavamo ih kada poenstane kaloraija u prehrani. Sjemenke biljaka, iz kojih nie nova biljka, i sadre ulja upravo iz tih razloga. Ulja su i zatitna, pogotovo ivotinjama, a tite ih od hladnoe i ozljeda. U kozmetici, ulja imaju dvojaku funkciju hrane kou (metabolizam koe iskoritava ulja), ili su zatitna, odnosno spreavaju isuivanje koe.

Biljna ulja koja koristimo i u kozmetici i u prehrani moraju biti HLADNO PREANA I NERAFINIRANA. Koji je smisao toga?

Kako se dobivaju biljna uljaDugo vremena su se ulja dobivala procesomhladnog tijetenja. Biljni materijal se mljeo i blagim zagrijavanjem (6065 C) i tijetenjem se dobivalo ulje. Veina dananjih ulja na policama dobiva se postupkomvrueg tijetenja, jer se podizanjem temperature poveava prinos dobivanja ulja. Zbog toga su takva ulja jeftinija, ali zbog zagrijavanja dolazi i do oksidacije osjetljivih masnih kiselina (polinezasiene masne kiseline). Osim masnih kiselina, i druge tvari mogu biti osjetljive na povienu temperaturu u procesu dobivanja, primjer za to je azadirahtin iz ulja neema. Zbog toga u prehrani i kozmetici koristimo hladno preana ulja.

Relativno noviji nain dobivanja biljnih ulja je procesekstrakcije superkritinim ugljinim dioksidom(CO2 ekstrakcija). Na taj nain se dobivaju ulja iz biljaka gdje je prinos dobivanja ulja vrlo nizak. CO2 ekstrakcijom se biljni materijal uope ne zagrijava, ime se jo bolje sauvaju osjetljive ljekovite tvari i polinezasiene masne kiseline. Ovako dobivenim biljnim uljima posvetili smo poseban tekst na naim stranicama, pa ga proitajte kako biste doznali vie detalja.

Dio ulja na tritu dobivao seekstrakcijom organskim otapalima, poput heksana. I danas se na tritu nae ulje sjemenki groa dobivenom na ovaj nain. Takva ulja ne koristimo u aromaterapiji, jer uvijek postoji zdravije dobivena varijanta bez zaostalih otapala u njima.

to znai nerafinirano?Cilj rafiniranja je produljenje trajnosti ulja na policama, a to znai da je taj cilj potpuno trgovaki. U njemu se ulje podvrgava ekstrakcijama i proputanja kroz adsorbense. Prvo seneutralizacijom(luinom) uklanja viak slobodnih masnih kiselina.Adsorbensi(bentonit, Fulerova zemlja) veu na sebe obojene tvari poput karotenoida, klorofila i slinih tvari. Na taj nain ulje postaje uniformnije i vjerojatno za neke ljude vizualno prihvatljivije. No, ulje time gubi ljekovite tvari, da bi vas na policama doekao trajan, ali manjkav proizvod. Treba biti fer: neka ulja naprosto zahtijevaju rafiniranje, poput ulja pamuka i rie. Gotovo sva druga ulja su daleko hranjivija i ljekovitija ako nisu rafinirana. Navest emo primjer:shea maslac ima karakteristian, oraast miris i pomalo ukastu boju. Nakon rafiniranja dobiva se idealan bijeli maslac gotovo bez mirisa. Kvaka 22 skriva se u gubitku ljekovitih neosapunjivih tvari, estera cimetne kiseline. Upravo onih koji tite kou od ultraljubiastih (UV) zraka. Rafinirano ulje badema sadri manje voskova, ulje ljenjaka sadri manje ljekovitih triterpena... Koliko kvalitetnog elite dati sebi?

Drugi postupci ienja uljaVe u samom postupku rafiniranja radi se procesdezodoriranja, odnosno uklanjanja mirisa. Ulje se u posebnom reaktoru u vakuumu podvrgava vruoj vodenoj pari ugrijanoj na 200 C. Na taj nain se uklanjaju mirisne tvari i ulje postaje posve neutralnog mirisa. Prema europskoj regulativi, proces dezodoriranja prihvatljiv je i kompatibilan s eko (bio) uljima. Primjenjuje se za ulja intenzivnog mirisa, poput argana, sezama i suncokreta, pogotovo kada su namijenjena za kozmetiku.

Procesvinterizacijeukljuuje uklanjanje voskova i drugih tvari koji izazivaju mutnou ulja. Ulje se polagano hladi, to omoguuje pravilnu kristalizaciju voskova, a potom se ulje hladno filtrira preko tkanine. Proces vinterizacije primjenjuje se da bi se dobilo ulje vee bistrine, koje se zamuuje iki niti na temperaturama ispod sobne. Premda proces vinterizacije ne ukljuuje tretman kemikalijama, takva su ulja manje vrijedna pogotovo u kozmetike svrhe, jer prirodno prisutni voskovi imaju ljekovito i zatitno djelovanje.

Klasifikacija ulja prema nainima dobivanja i tretmanuSirovo(brut) ulje je ono koje je dobiveno direktno nakon preanja. Takvo ulje je obino mutno zbog sadraja vlage i manjih neistoa. Neka ulja na tritu (npr. plod divlje rue, pulpa pasjeg trna) prodaju se u brut obliku.

Djeviansko uljeje prema definiciji dobiveni iskljuivo mehanikim postupcima, bistri se iskljuivo fiziki (npr. filtracijom) i nisu prola proces rafiniranja. Sama filtracija se obino odvija u dva koraka, preko tkanine i preko papira, a ponekad se ulje bistri i centrifugiranjem (odvajanjem taloga).

Rafinirano uljenije nuno dobiveno vruim tipom ekstrakcije, postoje i hladno preana rafinirana ulja. Po definiciji, sva rafinirana ulja prolaze ve opisani proces rafiniranja.

to je to ljekovito u biljnim uljima?U biljnim uljima ljekovite mogu biti razne tvari.

Masne kiseline u sastavu triglicerida.Tipini primjeri za to su biljna uljanourkailiborainekoja sadre linolensku kiselinu, te ulja lana, konoplje ili oraha koji sadre linolensku kiselinu. Premda ta ulja sadre i druge ljekovite tvari, njihova ljekovitost uglavnom je posljedica hranjenja organizma s esencijalnim masnim kiselinama koje nam trebaju u metabolizmu ba poput vitamina. Ako elite to dublje shvatiti, proitajte u tesktu o masnim kiselinama.

Tvari otopljene trigliceridima.Maslinovo ulje vjerojatno je najpoznatiji primjer. Ono kao dominantnu masnu kiselinu sadri oleinsku kiselinu, koju ionako sami moemo stvoriti u stanicama. Stoga je oito da ljekovitost moramo objasniti na neki drugi nain.

Druge tvari u maslinovom ulju, koje daju specifian aromatinogorkast okus poput sterola, potiu luenje ui i zacijeljivanje koe zbog protuupalnog djelovanja. Veina takvih tvari su ve spominjanifitosteroli. Ulja bogata fitosterolima obino dobro tite kou od isuivanja (npr. argan).

Osim fitosterola, aktivne tvari mogu bititokoferoli(vitamin E iz ulja peninih i kukuruznih klica, sjemenki borovnice),tokotrienoli(iz ulja ileanskog ljeanjaka, sjemenki amerike brusnice). Oni djeluju kao prirodni antioksidansi, smanjuju upalu koe, suhou i crvenilo, te pomau obanavljanju koe.

Karotenoidiiz ploda divlje rue, pulpe i sjemenki pasjeg trna i slinih ulja djeluju protuupalno, snano potiu regeneraciju. Ulja i macerati bogati karotenom, poput pulpe pasjeg trna, buritija i macerata korijena mrkve, koriste se i u preparatima za sunanje jer tit kou od oteenja izazvanog UV zrakama.Ugljikovodici, poputskvalena, omekavaju kou i ubrzavaju upijanje ulja u kou.

Esteri cimetne kiselineiz shea maslaca apsorbiraju UV zrake i time direktno titi kou tijekom sunanja.

Eterina uljatakoer mogu biti otopljena u uljima. Takav je primjer ulje crnog kima bogato eterinim uljem s timokinonom.

Kako se ispituje kvaliteta biljnih ulja?Biljna ulja prolaze razne tehnike ispitivanja kako bi se utvrdilo da li se radi o patvorini, te zadovoljava li kvalitetom za oralnu upotrebu i kozmetiku.

Analiza masnih kiselinadanas se radi pomou plinske kromatografije. Njime se ispituje, primjerice, koliko linolenske kiseline sadri biljnoulje boraine. Moe i otkriti patvorenja biljnog ulja, jer razliita biljna ulja sadre i razliite udjele masnih kiselina.

Analiza sterolaprovodi se u cilju ispitivanja patvorenja. Tako se moe dokazati da li se, primjerice, argan patvori s manje skupim uljima, ili se maslinovo ulje patovri repicom. Sastav sterola unikatan je za pojedinu vrstu, ba poput otiska prstiju ljudi. Stoga se koristi za tzv.fingerprintanalizu sterola, a izvodi se takoer plinskim kromatografom.

Analiza neosapunjivih tvari, odnosno ukupna koliina tvari koje nisu trigliceridi, provodi se za ulja bogata takvim tvarima. Takoshea maslacsadri najmanje 4% neosapunjivih tvari.

Jodni brojgovori koliko se grama joda vee na 100g nekog biljnog ulja. Jod se vee na nezasiene masne kiseline (dvostruke veze izmeu dva atoma ugljika). to je vei jodni broj, to znai da ulje sadri vie nezasienih masnih kiselina. Jodni brojkokosakoji sadri puno zasienih masnih kiselina sigurno e biti manji od jodnog broja bademovog ulja.

Saponifikacijski brojgovori koliko je potrebno kalijeve luine da od jednog grama ulja nastane sapun, tj. da doe do razgradnje svih estera triglicerida do soli masnih kiselina (sapuna). Ovaj broj ima znaenje svim proizvoaima sapuna, jer govori koliko e morati uzeti luine da naprave sapun, a da ne dobiju odve lunat i time za kou tetan sapun.

Kiselinski brojgovori koliko ima slobodnih masnih kiselina u ulju. Ve je reeno kako nerafinirana ulja imaju manje slobodnih masnih kiselina i time imaju manji kiselinski broj. U sluaju hladno preanog maslinovog ulja, ulja s niskim kiselinskim brojem obino postiu veu cijenu.

Patvorenje biljnih uljaPuno smo do sada pisali o patvorenju eterinih ulja, a relativno malo o patvorenju biljnih ulja koje je vrlo uestalo. Uobiajeno jepatvorenje skupljeg biljnog ulja drugim jeftinijim, ba kao kod eterinih ulja. Najee se patvori maslinovo ulje, i to s jeftinijim uljem repice ili suncokreta. Takva patvorenja tee je otkriti ak i analizom masnih kiselina ili olfaktornim putem (ispitivanje okusa ulja), ali se moe otkriti analizom sterola u biljnom ulju.

Kod nas je vrlo uestalo iprodavanje rafiniranih biljnih ulja pod nazivom hladno preano. Ovakvu prevaru je takoer tee otkriti, jer je sadraj masnih kiselina, pa ak i sterola, jednak izmeu rafiniranog i nerafiniranog. Kao i uvijek, glavni motiv je zarada hladno preana ulja uglavnom su puno skuplja od rafiniranih.

Za kozmetike svrhe, biljna ulja se vrlo estopatvore i otapalima. Uljima se dodaje otapalo propilen glikol i slina, koja ne mijenjaju znatno osjeaj na koi. Ovakva patvorenja lako se otkriju i jednostavnijim analizama (odreivanje saponifikacijskog broja, jodnog broja). U kozmetici na naim policama zna se nai kozmetika gdje je deklarirano da sadri, primjerice, ulje ljenjaka, dok proizvoa za proizvodnju koristi rafinirano ulje suncokreta. Premda je analitikim postupcima mogue utvrditi prevaru, kod nas se ona rijetko provode.

Kratki pregled biljnih uljaArgan(Argania spinosa(L.) Skeels, Sapotaceae)

Ulje arganapostalo je sinonim za njegu suhe koe. Dolazi nam iz sjeverne Afrike, a dobiva se iz sjemenke ploda koji podsjea na maslinu. Tradicionalno se koristio za njegu suhe koe, koe beba, te u kulinarstvu. Blago je neugodnog mirisa, odlino se kombinira s biljnim uljimaploda divlje rue, badema i marelice, tepeninih klica, te eterinim uljimabuina,rue, palmarose, sjemena mrkve. Od njega se spravljaju ulja za kou, te hranjive kreme. Ulje argana dodaje se i u uljne pakunge za njegu kose, te zajedno s ricinusom u pakunge za nokte.

Sadri 1015% palmitinske kiseline, 455% oleinske kiseline, 2836% linolne kiseline. Od fitosterola sadri spinasterol i shotenol koji ine preko 70% ukupnih fitosterola.

Andiroba(Carapa guianensisagg., Meliaceae)

Ulje andirobe u svom sastavu sadri limonoide, grupu ljekovitih spojeva vrlo zanimljivih svojstava. Ovo je jedno od rijetkih ulja (a ne macerata) koje pomae kod bolnih zglobova i miia, pa se koristi kodreumatskih tegoba, ali i u masaama nakon treninga ili istegnua tetiva i miia. Limonoidi djeluju i kao snaan repelent, pa je ulje andirobe jedno od najboljih baza za izradu repelenata, zajedno s eterinim uljima istog djelovanja. Potie i regeneraciju koe i djeluje protuupalno. Bogato je linolnom kiselinom. Obino je mutno ulje i relativno se polagano upija.

Avokado(Persea americanaMill., Lauraceae)

Avokado je vrlo ugodno ulje koje lako prodire u kou i ini ju mekom. Ugodne je zelenkaste boje, esto je i mutno. Moe imati intenzivan miris po avokadu ili relativno lagan i ugodan miris, ovisno o proizvoau. Poput badema i marelice, avokado njeguje sve tipova koe, no uglavnom se koristi za njegumjeovite koe. Zanimljivo je ulje za proizvodnju krema i mlijeka za tijelo, te uljnih pakunga za kosu. Kombinira se dobro s eterinim uljem rumarinom kemotip verbenon.

Sadri 732% palmitinske kiseline, 213% palmitoleinske kiseline, 3680% oleinske kiseline i 618% linolne kiseline. Od fitosterola sadri veu koliinu betasitoserola (preko 70mg/100g).

Badem(Prunus dulcisMill. D.A. Webb, Rosaceae)

Bademovo uljeje klasik meu kozmetikim uljima, pogodno za sve tipove koe, lijepo se upija. Jedno je od najboljih ulja za masau. Izvrsno je ulje je za emulzijske sustave ili bude glavni nosa u koje se otapaju eterina ulja te druga, skuplja biljna ulja. Odlino je ulje i za bebe, pogotovo u kombinaciji suljem peninih klica. Bogato je oleinskom i linolnom kiselinom, a hladno preano ulje sadri i voskove te cijanogene spojeve koji i daju diskretan miris na bademe.

Sadri se 6286% oleinske kiseline i 2030% linolne kiseline.

Baobab(Adansonia digitataL., Bombacaceae)

Od ploda baobaba dobiva se hranjivo ulje bogato linolnom kiselinom i fitosterolima.Ulje baobabaiznimno je ugodno za kou, brzo se upija i idealno je za njegu suhe i osjetljive koe sklone iritaciji, u uljima i kremama za primjenu nakon sunanja i pakunge za kosu. Daje kreme bogate teksture (to ovisi i o emulgatorima). Zanimljivo, plod baobaba je inae vrlo hranjiv, sadri velike koliine kalcija i proteina, pa se koristi u prehrani (zovu ga kruh majmuna).

Sadri oko 30% oleinske i linolne kiseline, te 15% palmitinske kiseline.

Boraina(Borago officinalisL. Boraginaceae)

Ulje boraine, uz nourak, jedno je od najljekovitijih biljnih ulja. Zbog sadraja protuupalne gamalinolenske kiseline, vraa balans izmeu proupalnih i protuupalnih medijatora u organizmu. Koristi se kod raznih tegoba, od bolnih menstruacija, izostanka menstruacije, mioma, menopauzalnih tegoba, psorijaze, seboreje,reumatoidnog artritisa. Izvana se koristi kod suhe koe, te za intenzivno hranjenje koe. Obino se koristi oralnim putem u dozi od 1 ajne liice dnevno koje se uzimaju nakon obroka dva puta dnevno. Izvana se obino kombinira s uljem ploda divlje rue, jojobom i uljem pulpe pasjeg trna.

Sadri 1420% oleinske kiseline, 3542% linolne kiseline te najmanje 20% gamalinolenske kiseline. Sadraj gama linolenske kiseline vei je nego kod ulja nourka.

Borovnica(Vaccinium myrtillusL. Ericaceae)

Borovnica je svima omiljen plod u jelima i sokovima, no malo smo svjesni kako se u sjemenkama skriva ulje iznimno bogato antioksidansima. Spojevi koji su za to zadueni su tokoferoli (meu koje pripada i vitamin E) te tokotrienoli, spojevi slini vitaminu E. Ovako balansirana smjesa rijetko se nalazi u biljnim uljima. ak i planetarno poznato ulje peninih klica, bogato vitaminom E, nema toliku koncentraciju niti takav omjer tokoferola i tokotrienola.Ulje sjemenki borovnicekoristi se u antiage kozmetici, kod suhe i zrele koe, te u preparatima za sunanje ili nakon sunanja, hranei ju i optimalnim omjerima polinezasienih masnih kiselina.

Brazilski orah(Bertholletia excelsa, Humb. et Bonpl., Lecythidaceae)

Brazilski orah samonikla je biljka sjevera June Amerike. Tamonji narodi koriste ga kao hranu, a ulje je bogato linolnom kiselinom (preko 40%), ali i fitosterolima, te skvalenon, prirodnom tvari koja ubrzava apsorpciju. Sadri za jedno ulje veliku razinu selena, mikronutrijenta koji potie rad enzima koji tite stanice od oksidacijskog stresa. Stoga je idealno za kou izloenu stresu i suncu, te suhu kou (purea koa). Zbog skvalena, upija se vrlo brzo i spada u klasu suhih ulja, koja ostavljaju kou samo elastinom i glatkom, a ne i masnom. Odlino je ulje za pakunge za kosu.

Brokula, sjemenke(Brassica oleraceaL. Italica, Brassicaceae)

Svima poznata povrtnica, nekima vie a nekima malo manje ukusna, postala je prava medijska zvijezda prije nekoliko godina, kada su uvidjelo da pomae detoksikaciji organizma i djeluje preventivno kod tumora. Ulje sjemenki brokule odnedavno je i komercijalno dostupno u Europi. Ima vrlo neobian kemijski sastav, u kojem dominira preko 50% egzotine erucine kiseline. Ako vam ova kiselina zvui poznato, sjetite se filmaLorenzovo ulje. Zbog visokog sadraja ove kiseline, nije pogodno za oralnu upotrebu, no koristi se prije svega za njegu kose, koju intenzivno hrani i daju joj sjaj. U uljima i kremama daje koi izuzetnu glatkou. Koristi se i u balzamima za usne.

Brusnica, amerika(Vaccinium macrocarponAiton, Ericaceae)

Slino biljnom ulju sjemenki borovnice, iulje sjemenki brusnicesadri tokotrienole, odnosno jedan specifian, gamatokotrienol, koji snano potie regeneraciju koe. Jedna je od najpopularnijih novotarija u antiage kozmetici i djeluje i protuupalno. Obino se koristi u serumima za lice.

Brusnica, europska(Vaccinium vitisidaea L, Ericaceae)

Pod ugodnog i diskretnog mirisa europske brusnice skriva se ulja s najveim sadrajem esencijalne, omega3, alfalinolenske kiseline, koje bude preko 50%. Ukupna koliina polinezasienih masnih kiselina prelazi 85%, inei ga rekorderom, ne samo meu uljima sjemenki ve i meu drugim biljnim uljima. Bogatstvo alfalinolenske kiseline daje koi vlanost i potie regeneracijske i protuupalne procese. Stoga je ulje europske brusniceidealno za serume koji intenzivno hrane kou te njegu iznimno suhe i ispucale koe.

Bua(Curcubita pepoL., Cucurbitaceae)

Poznato u kulinarstvu, ovo je iznimno kvalitetno hladno preano ulje koje ne smije biti spravljeno jeftinim trikovima u proizvodnji, gdje se buine sjemenke dodatno potapaju u suncokretovom ulju kako bi se dobio i bolji prinos. Bogatstvo buinog ulja nije toliko usastavu masnih kiselina, koliko u fitosterolima. Oni djeluju povoljno na balans masnoa u krvi, a buino ulje je poznat i priznati lijek za benigna poveanja prostate. Uz sve to vrlo je ukusno. Dodatak je salatama, slanim kolaima, umacima, itaricama i kuhanom povru.

Rijetko se koristi u kozmetici, ali razmislite i o toj mogunosti. Nai susjedi Slovenci nude ne ba jeftinu "panonsku" masau buinim uljem, nakon koje koa ostaje nahranjena i meka. estitamo im na odabiru, stoga probajte i sami.

Sadri 1015% palmitinske kiseline, 2438% oleinske kiseline i 4055% linolne kiseline.

Buriti(Mauritia flexuosaL.f., Arecaceae)

Plodovi buriti palme, omiljena hrana velikih papiga ara u Amazoniji, izvor je neobinog, snano crvenog ulja vrlo bogatog karotenoidima. Sadri ga u daleko veoj koncentraciji od poznatog plod divlje rue.Ulje buritijaapsorbira i UV zraenje, pa upreparatima za sunanjeima dualno djelovanje spreava prodor UV zraka u kou, a istovremeno karotenoidi spreavaju i oteenje stanica izazvano UV zrakama. Obino se mijea s drugim biljnim ujlima, ovisno o namjeni, a uljnim smjesama i kremama daje vrlo posebnu, crvenonaranastoroza boju. Kao i svako ulje s karotenoidima, koristi se u antiage kozmetici.

Chaulmoogra(Hydnocarpussp., Achariaceae)

Ovo vrlo neobino ulje tradicionalno se koristilo u junoj i jugoistonoj Aziji za lijeenje vrlo ozbiljne bolesti lepre (gube). U Europi i SADu postalo je poznato u XIX stoljeu, gdje se koristilo za istu namjenu, premda jo nije sigurno koliko je ovo ulje doista djelotvorno kod lepre. Danas se koristi za tretman raznih dermatitisa(ekcema).Sadrivrloneobine masne kiseline, hidnokarpinska (2334%), chaulmoogrinska kiselina (2935%), a sadraj ovisi i o biljnim vrstama. Ugodno je ulje, esto krutina na sobnoj temperaturi. Nije za oralnu primjenu, jer moe izazvati muninu. Oralnim putem koristilo se samo u sluaju lijeenja lepre.

Crni kim(Nigella sativaL, Ranunculaceae)

Ulje crnog kima (crnog kumina)dugo je bilo nepoznato kod nas, premda se njegova ljekovitost koristila jo u starom Egiptu. Popularizirano je nakon klinikih saznanja o njegovoj djelotvornosti kodastmei raznihalergijskihbolesti koe i dinog sustava, zavrijedivi nadimak prirodnog antihistaminika. Koristi se i kod probavnih tegoba, ali i kod raznih tumorskih bolesti. Premda bogato linolnom kiselinom, tajna njegove ljekovitosti je u timokinonima koji potjeu iz eterinog ulja otopljenog u biljnom ulju. Vrijedi pravilo to je ljue, to je ljekovitije. Oralnim putem se uzima u dozi od 1/21 ajne liice 12x dnevno nakon obroka.

Koristi se i u kozmetici kao protuupalno ulje, te kao zain u kulinarstvu, od salata do umaka i juha. Iznimno je ukusno u krem juhi od bundeva. U nas mnogi naglaavaju kako imaju ulje crnog kima iz Egipta. To je najee samo marketinki trik, ulje crnog kima na naem tritu uglavnom je iz istone Europe. Vidjeli smo kako i takva ulja imaju vrlo visoke koncentracije aktivnih tvari, a ne samo ulje iz Egipta.Ne valja ga brkati s eterinim uljem iste vrste, te eterinim uljima kima (Carum carvi) i kumina (Cuminum cyminum).

Crni ribiz(Ribes nigrumL., Grossulariaceae)

Crni ribiz je doista svestrana biljka: ekstrakti listova i pupova djeluju protuupalno, iz plodova se dobiva zdrav i ukusan sok. Sada imamo na raspolaganju i biljno ulje dobiveno CO2 ekstrakcijom. U njegovom sastavu istie se ve spominjana i rijetka stearidonska kiselina koja se u organizmu vrlo lako preradi u protuupalne medijatore te druge kiseline, poput EPA i DHA. Njena razina odlino je balansirana s gamalinolenskom kiselinom.Ulje crnog ribizakoristi se za njegu problematine koe,psorijaze,raznih vrsta ekcemai seboroinog dermatitisa. Vrlo lako prodire u kou, a iznimno je ugodnog mirisa koje podsjea na prirodni sok od plodova ribiza. Ulje sjemenki crnog ribiza u Europi se moe kupiti i u kapsulama koje se koriste oralnim putem kod dislipidemija (problema s povienim kolesterolom trigliceridima), te konih tegoba. Ukoliko ga koristite oralnim putem, dnevna doza iznosi 2040 kapi (oko 12mL) koje se uzimaju nakon veeg obroka.

ileanska malina(Rubus idaeusL. Rosaceae)

Ulje sjemenki malineiznimno je hranjivo ulje odlinog omjera dviju esencijalnih masnih kiselina. Kako apsorbira UV zrake, koristi se kao blag UV zatitni faktor zanjegu koe tijekom sunanja. Visok sadraj tokoferola, vitamina E, titi kou od sunca i nepovoljnihvremenskih utjecaja. Idealan je za pakunge za kosu, za njegu suhe koe, te kod bora. Dodaje se i u pakunge za kosu jer hrani vlasite i daje kosu mekou.

ileanski ljenjak(Gevuina avellana(Molina) Gaertn., Protaceae)

Premda se naziva "ljenjak",ileanski ljenjaknije srodnik europskog ljenjaka. Sadri kemijski neuobiajene masne kiseline. Njegovo ulje koristi se za njegu suhe i mjeovite koe, ali je poznato prije svega zbog apsorpcije UV zraka, zbog ega se koristi zaizradu ulja i emulzijskih sustava za sunanje. Tokotrienoli koje sadri smanjuju oteenje koe izazvanu sunevim zrakama i drugim nepovoljnim utjecajima okolia.

Obino se mijea s uljem ileanske maline, ali i s betakaroten bogatim uljima poput pulpe pasjeg trna.

Groe, sjeme(Vitis viniferaL, Vitaceae)

Ulje sjemenki groajedno je od temeljnih ulja koje se koristi za njegumasne i problematine koe. Sadri 1340% oleinske i 4074% linolne kiseline, a iznimno je bogato i tokoferolima. Za njegu masne koe, uglavnom se kombinira s voskom jojobe i uljem ljenjaka, lako se upija i nije komedogeno. Mirisom podsjea na razblaeno vino ili vinski ocat, pa je izvrstan dodatak jelima i salatama. Pazite kada kupujete, mora biti hladno preano ulje, jer je dio ulja na tritu dobiven ekstrakcijom organskim otapalima.

Inca inchi(Plukenetia volubilisL. Plukeneteiae)

Inka inchi (inka orah) jedno je od blaga June Amerike. Ulje je iznimno bogato polinezasienim masnim kiselinama i ima lijep omjer omega3 i omega6 kiselina. Sadri oko 35% linolne i do ak 50% linolenske kiseline. Usprkos sastavu, vrlo je lagano, lijepo se upija i osvjeavajueg je mirisa (zelenog mirisa). Koristi se za njegu mjeovite do suhe koe. Odlino se ponaa u emulzijskim sustavima i daje prozrane i lagane kreme ugodna mirisa. Inka inchi je i ulje za oralnu upotrebu, jer poput ulja lana bogato omega3 kiselinama. Inka orah je u Junoj Americi i vana prehrambena biljka.

Indijska smokva(Opuntia ficusindica(L.) Mill., Cacataceae)

Ulje sjemenki indijske smokve, svima poznatog kaktusa koji se sadi i kao ukrasna biljka, skupo je koliko i cijenjeno u kozmetici. Sadri preko 60% linolne kiseline, te nevjerojatnih 0,1% vitamina E i preko 1% fitosterola (sitosterola, kampesterola, stigmasterola). Ovakvo obilje ljekovitih tvari ini ga idealnim sa suhu i zrelu kou, daje joj sjaj i vitalnost ve nakon prvog nanoenja, a opet se lako upija, daleko bre od ulja poput ploda divlje rue. Koristi se uglavnom u uljnim serumima za kou te u vrlo skupim kremama za lice.

Jagoda, sjemenke(FragariaxananassaDuch., Rosaceae)

Premda seulje sjemenki jagodemeu drugim biljnim uljima sjemenki ne istie spektakularnijim kemijskim sastavom, ono privlai panju vrlo diskretnim, kiselo aromatinim mirisom jagode. Balansirana koliina omega3, omega6 i omega9 kiselina i bogatstvo tokoferola ine ga idealnim za svakodnevnu ishranu svih tipova koe. Smiruje iritaciju koe izazvanu stresnim faktorima okoline, pa se dodaje i u sredstva za njegu koe tijekom ili nakon sunanja.

Jangu(Calodendrum capense(L.f.) Thunb, Rutaceae)

Janguje relativna novotarija na tritu, premda je ve stoljeima cijenjeno ulje. Idealno je za njegu masne, mjeovite iproblematine koe brzo se upija, ne ostavlja masni film, regulira luenje sebuma a opet intenzivno hrani kou. Diskretnog je i ugodnog mirisa, pa je dobar za sve kojima je ljenjak "preteak", a ulje sjemenki groa odve jakog mirisa. Idealan je uz ulje jojobe ieterino ulje mirtekemotip cineol. Nije odve skupo. Jangu je i ulje cijenjeno u pakunzima za kosu, pogodan za kovravu i "teko ukrotivu" kosu. U sastavu dominira linolna kiselina (preko 40%) i oleinska kiselina (3040%).

Jojoba(Simmondsia chinensis, (Link) C.K. Schneid., Simmondsiaceae)

Mnogima je ve poznato kakojojobanije ulje, ve u njegovom sastavu dominiraju voskovi. Trebalo bi ga svrstati u rubriku voskova, no uobiajeno se opisuje meu uljima. Jojoba je vrlo univerzalno ulje. titi od isuivanja pa je dobar kod suhe koe, a regulira luenje sebuma i time pomae kodmasneimjeovitekoe. Obino se mijea s drugim uljima, jer je samo ulje jojobe vie zatitno a manje hranjivo. Jojoba je vrlo stabilno ulje i teko uegne, podnosi zagrijavanja i zato se koristi kao nosa uprirodnim parfemima. Koristi se u paknuzima za kosu i nokte. Jedno je od temeljnih ulja u prirodnoj kozmetici.

Konoplja(Cannabis sativassp.sativa, L, Cannabaceae)

Popularno je ulje u zapadnoj Europi, pogotovo u Njemakoj, vicarskoj i Francuskoj i to s punim pravom. Ovo je ulje iznimno bogato alfalinolenskom kiselinom, ba poput ulja lana i oraha, a uz to sadri i gamalinolensku kiselinu, poput nourka i boraine. Kao dodatak prehrani koristi se kod raznih tegoba, poputpovienog kolesterolakao prevencija ateroskleroze, kod konih i probavnih upalnih bolesti, te bolesti ivanog sustava. Jednako je vrijedno i u kozmetici. Koristi se za suhu i zrelu kou te u tretmanu manjih nepravilnosti koe i bora. Kombinira se s eterinim uljimabuinai tamjanovca, te uljima poputpeninih klicaiploda divlje rue. Zelene je boje, ugodnog mirisa. Kvari se sporije od ulja lana. I na kraju radi se o prehrambenoj konoplji, odnosno podvrsti sativa koja u kemijskom pogledu nema nikakve veze sa svojom daleko popularnijom i zabranjenom podvrstomindica(marihuana). Na internetu se pojavila pria kako mora biti dobiveno iz vrkova biljke, a ne sjemenki. Ne znamo tko je proirio tu informaciju, aliulje konopljese dobiva iz vrkova koji sadre sjemenke.

Kukui(Aleurites moluccana(L.) Willd. =A. trilobusForst et Forst, Euphorbiaceae)

Kukuije ulje koje oduevljava. Iznimno se brzo upija i ne ostavlja nikakav masni film na koi. ak i koa koja slabo upija druga ulja koja se brzo upijaju (ljenjak,makadamija, marelica...), upit e ga u roku par minuta. No, ovo je iznimno hranjivo ulje, tako da je dobro i za njegu suhe koe. Daje iznimnu glatkou koi, a dobar je za masau kod ljudi koji ne vole masni osjeaj na koi i ija koa slabo upija ulja. U sastavu se istiu polinezasiene masne kiseline, oko 60% linolne i oko 25% linolenske kiseline. Brzu se upija ak i u strukturu kose, tako da je idealan za uljne pakunge za kosu. Obino se kombinira s uljima poputploda divlje rue,buritijai pulpe pasjeg trna.

Kukuruzne klice(Zea maisL., Poaceae)

Poput svojeg sestrinskog ulja peninih klica, bogato je vitaminom E i nezasienim masnim kiselinama, te fitosterolima koji mu daju lijepu utu boju. Premda kod nas slabo koriteno, ulje kukuruznih klica ugodno je za kou, hrani, potie na obnavljanje, a opet se relativno lako upija. Idealno je za sve koji iz nekog razloga (intolerancija, celijakija, alergija) ne smiju koristiti ulje peninih klica. Ulje kukuruznih klica je izvrstan sastojak u zdravoj i matovitoj kuhinji.

Lan(Linum usitastissimumL., Linaceae)

Laneno uljeklasik je meu ljekovitim uljima. Iznimno bogat esencijalnom alfalinolenskom, omega3 kiselinom, titi krvne ile unosei ravnoteu izmeu proupalnih i protuupalnih glasnika u organizmu. Koristi sei kod upalnih bolesti koe i probavnog sustava, te kod malnutricije (neishranjenosti), pa ak i kod raznih tumora. Koristi se oralnim putem kod suhe i ispucale koe. Uzima se jedna do jedna i pol juna lica ulja dnevno, najee umijeana u posni sir ili obrok s itaricama. Moe se uzimati i nakon obroka. Namijenjeno je dugotrajnom uzimanju, odnosno terapiji. Budui da je laneno ulje kvarljivo, pakira se obino u inertnoj atmosferi u kojoj ne moe oksidirati sve do trenutka otvaranja boce. Stie vam svjee isto kao i na sam dan preanja. Ulje lana je i ulje umjetnika! Koristilo se i jo se koristi za mijeanje uljnih boja s prakastim pigmentima, ali i za prirodno poliranje i zatitu drvenih predmeta i namjetaja.

Lubenica, sjemenke(Citrullus lanatus(Thunb.) Matsum et Nakai, Cucurbitaceae)

Premda se lubenica uzgaja u cijelom svijetu, najcjenjenije ulje lubenice dolazi od tipa koji raste u pustinji Namib. Lubenica je u tim pustinjskim krajevima izvor vode i ljudima i biljojedima. Kotice su se tradicionalno koristile kao hrana, dok se ulje dobiveno iz njih koristilo za zatitu od isuivanja i UV zraka. Slino ulju kukuija, vrlo se brzo upija (premda malo sporije) i ne ostavlja masni film na koi. Bogato je linolnom kiselinom, ugodnog je vodeno svjeeg mirisa. Pogodno je za sve tipove koe, od suhe do mjeovite i masne, te za pakunge za kou. Zbog pristupane cijene i dobrog svojstva upijanja rado se koristi kao ulje za tijelo.

Ljenjak(Corylus avellanaL. Betulaceae)

Ulje ljenjakanajpoznatije je biljno ulje za njegumasnei mjeovite koe, nekomedogeno i lako se upija. Zbog unikatnog sastava fitosterola regulira luenje masnoe, omekava i vlai kou. Obino je i ugodnog i blagog mirisa ploda ljenjaka iz kojeg se i dobiva, no neki tipovi ulja, ovisno o sorti ljenjaka, imaju posve neutralan miris. Osim ulja za njegu lica i tijela, koristi se i za izraduhranjivih krema za mjeovitu kou. Koristi se i kod masaa za ljude masne koe koja ne trpi druga biljna ulja.

Ulje ljenjaka dobro je u kulinarstvu za intrigantne salate i bezbrojne slane ili slatke slastice.

Makadamija(Macadamia integrifoliaMaiden et Betche, Protaceae)

Orai makadamije popularna je slastica, kod nas jo relativno nepoznata. Iz njega se dobiva slabo viskozno ulje ugodnog oraastog mirisa. Iznimno se brzo upija u kou (neto sporije od ulja kukuija) pa je dobar nosa za eterina ulja. Bogato je palmitoleinskom kiselinom, masnom kiselinom koja koristi zreloj i devitaliziranoj koi. Zbog svojstva upijanja, koristi se u uljnim smjesama za mladenaku kou. Ulje makadamije koristi se u kulinarstvu za razne slastice, dajui egzotinu i ugodnu aromu. Sadri 1530% palmitoleinske kiseline i 5565% oleinske kiseline.

Malina(Rubus idaeusL. Rosaceae)

Ulje sjemenki malinesadri spoj gamatokoferol. Gamatokoferol spreava oteivanje koe izazvane UV zrakama, pa je idealni dodatak u pripravcima za sunanje. Ulje maline zbog sadraja tog spoja djeluje i snano protuupalno pa je idealno za tretman raznih upalnih bolesti koe. Pomae kod koe sklonoj iritaciji i crvenilu.

Marakuja (passionfruit), sjemenke(Passiflora edulis, Simms., Passifloraceae)

Iznimno hranjivo ulje sjemenki ovog poznatog tropskog voa sadri preko 70% linolne kiseline, ali i puno vitamina E (gotovo kao penine klice), flavonoida, vitamina K te prirodnog ubrzivaa apsorpcije, skvalena koji omekava kou. Namijenjen je za njegu suhe i mjeovite koe, te je nezaobilazan u luksuznoj antiage kozmetici, te za kou sklonoj iritaciji i crvenilu. Kao i brazilski orah i kukui, iznimno se brzo upija i ostavlja kou glatkom. Svojstvo upijanja ini ga dobrim i za pakunge za kosu (tretman ispucalih vrhova), te nokte. Lijepo se emulgira i daje kreme (ovisno i o emulgatoru) lagane teksture.

Marelica(Prunus armeniacaL., Rosaceae)

Slinog sastava i djelovanja kao i biljno ulje badema,ulje marelicese istie se i ugodnim mirisom badema zbog prisustva cijanogenih ljekovitih spojeva koji potiu metabolizam koe. Fino je mazivo, brzo se upija i jedno je od univerzalnih ulja za njegu koe i masau. Zbog ugodnog mirisa lijepo se kombinira s mnogim eterinim i biljnim uljima. Koristi se i za spravljanje laganih krema i mlijeka za tijelo. Jedna od velikih prednosti u odnosu na badem je njegova pristupanija cijena. Poput badema, sadri oleinsku (5874%) i linolnu kiselinu (2032%).

Maslina(Olea europeaL, Oleaceae)

Jedno od napoznatijih prehrambenih ulja, puno je vie od toga. Zbog prisustva gorkih tvari i fitosterola, maslinovo ulje potie rad jetre i ui: uzima se u dozi od pola do jedne june lice prije obroka, katkad pomijeanog sa sokom limuna ili grejpa. Vrijedi pravilo to je gore, to bolje djeluje na jetru. Inae sadri 56 85% oleinske, te 3,520% linolne kiseline. Sporo se upija u kou, no svejedno se koristi u pakunzima za kosu i nokte, te se tradicionalno koristi za spravljanje macerata (kantarion,neven). Kreme i mlijeka za tijelo od maslinovog ulja su zatitne i spreavaju isuivanje. Pazite ovo je jedno od najpatvorenijih ulja na europskom tritu, pa i kod nas.

Mrkvabiljno ulje sjemenki (Daucus carotaL. Apiaceae)

Mrkva je jedna od najsvestranijih biljaka u kozmetici, a osim macerata korijena i eterinog ulja sjemenki, koristi se i hladno preanoulje sjemenki mrkve. Od masnih kiselina u njemu dominira oleinska kiselina, no nisu masne kiseline odgovorne za ljekovitost, ve eterino ulje otopljeno u ulju u velikom postotku. Stoga se biljno ulje sjemena mrkve koristi vie kao eterino, a ne biljno ulje. Dodaje ga se u maksimalnoj koncentraciji od 10% u nekom drugom biljnom ulju. Ima iznimno ugodan miris, ugodniji od veine eterinih ulja sjemena mrkve. Kao i eterino ulje, potie regeneraciju koe, djeluje protuupalno i koristi se uglavnom za suhu, oteenu i devitaliziranu kou.

Nar(Punica granatumL., Lythraceae)

O ljekovitosti nara (mogranj, primorski ipak) napisani su mnogi radovi i knjige. Koristi se skoro svaki dio biljke, od listova, kore, usploa ploda, sone jezgre ploda, do naravno samih sjemenki. Iz njih se dobiva mala koina vrlo dragocjenog ulja potpuno unikatnog kemijskog sastava u kojem preko 70% svih masnih kiselina ini tzv. konjugirana masna kiselina punicina kiselina. Ova znanstveno intrigantna kiselina, slina daleko popularnijoj CLA (konjugirana linolna kiselina) djeluje protiv nekih stanica tumora, potie regeneraciju koe i djeluje protuupalno. Nalazi se u sastavu najluksuznije i najskuplje kozmetike.Ulje naraje vrlo viskozno, mirisa koji podsjea pomalo na kruh ili preni kruh i prilino je teko mazivo. Za njegu koe mijea se s uljima koja se lake upijaju, poput marelice i badema, ili s drugim ljekovitim biljnim uljima poput ploda divlje rue ili maceratima poputmacerata nevena. Koristi se kod raznih konih upala, suhe, stanjene i borama sklone koe. esto mu se dodaju protuupalna ulja poput tanacetuma i njemake kamilice, ali CO2 ekstrakt nevena, te eterina uljasmilja,buinairue.

Neem(Melia azadirachtaL.=Azadirachta indica(L.) Adelb., Meliaceae)

Ovo ulje, pomalo neugodnog mirisa, vrlo je popularno u Indiji ba kao i prah listova neema. Tradicionalno se koristio kod svih upalnih bolesti koe, to ukljuuje i tee bolesti kao to je psorijaza. Miris pomalo podsjea na luk. Premda ga takav miris ne ini popularnim, ipak treba razmisliti o njemu kada druga ulja ne djeluju. Ulje neema ima jo jednu zanimljivu upotrebu opseno je ispitano kao prirodni kontraceptiv, odnosno kao spermicidno sredstvo, a za tu se namjenu ve dugo koristi u Indiji. Ipak, nemojte raunati na to djelovanje sa 100% sigurnosti, a vjerojatno e vas za tu namjenu odbiti upravo miris ulja. U sasatavu mu se istie spoj azadirahtin A, koji je i vrlo snaan insekticid. No, sadraj ovog spoja visok je samo u hladno preanim uljima, jer se na temperaturi preko 60 C raspada. Stoga je i jedno od ulja, uz andirobu, koje samostalno djeluju kao repelent.

Orah(Juglans regiaL. Juglandaceae)

Premda je orah nairoko koriten u kulinarstvu,ulje jezgre orahakod nas je na alost vrlo slabo poznato. Poput lana i konoplje iznimno je bogato esencijalnom omega3 alfalinolenskom kiselinom. Stoga se koristi za zatitu krvnih ila od procesa ateroskleroze, te kod dislipidemija, najee kodpoviene razine kolesterola u krvi. ak i medicinski profesionalci nisu svjesni da iza ovako "banalnog" ulja stoji i nekoliko klinikih studija. Okusom je daleko dopadljiviji od lanenog i konopljinog ulja.

U kozmetici se koristi za njegu suhe, zrele i stanjene koe, a u kombinaciji s biljnim uljima poput marelice ili maceratom vanilije u bademu raskonog je i intrigantnog mirisa ak i bez dodatka eterinih ulja. Dobar je i u pakunzima za kosu.

Pod orahovim uljem katkad se zna skrivatimacerat orahau drugim biljnim uljima, koji nema ni sastav niti svojstva kao to ima biljno ulje jezgre oraha.

Orahovo ulje, kao to se moe i pretpostaviti, koristi se u kulinarstvu, no treba se izbjegavati njegovo pretjerano zagrijavanje.

Pamuk, sjemenke(Gossypium herbaceumL., Malvaceae)

Ulje sjemenki pamukaiznimno je bogato fitosterolima, to u daje i trajnost, ali i omoguava da se s lakoom upija kroz kou. Ostavlja poseban osjeaj glatkoe. Ulje pamuka hranjivo je i zbog linolne kiseline (oko 50%). Koristi se za njegu suhe i mjeovite koe jer joj vraa vlagu, te za pakunge za kosu.

Pasji trn, sjemenke(Hippophae rhamnoidesL., Elaeagnaceae)

Za razliku od ulja sjemenki jagode, uljesjemenki pasjeg trnaunikatan je prirodni proizvod, temeljen na dugotrajnom istraivanju optimalnih uvjeta uzgoja, sorti i vremena branja. Iz pasjeg trna mogu se dobiti dva biljna ulja, ovisno o dijelu ploda iz kojeg se tijeti: ulja pulpe ploda te ulje sjemenki. Intenzivno crveno uljepulpe pasjeg trnave je dostupno na tritu, bogato je karoteoidima i palmitoleinskom kiselinom.Ulje sjemenki pasjeg trna, nasuprot ulju pulpe, sadri puno polinezasienih masnih kiselina, poput alfalinolenske kiseline. Sadri dobar balans masnih kiselina, zajedno s visokom koncentracijom protuupalnih karotenoida i tokoferola. Stoga se koristi za tretman bora u antiage kozmetici, te za kou sklonu iritacijama i upalama, te svaki put kada joj je potrebna intenzivna regeneracija.

Pasji trn, pulpa(Hippophae rhamnoidesL., Elaeagnaceae)

Biljno ulje pulpe pasjeg trnavjerojatno je najbogatije karotenoidima od svih biljnih ulja i macerata. Iznimno snane crvene boje, poput krvi, izvor je ove klase spojeva, prekursora vitamina A, stoga se koristi u njezi zrele koe, u pripravcima za sunanje, pakunzima za kosu, kozmetici za zrelu kou, kod bora i kada je potrebna intenzivna regeneracija koe. Obavezno se mijea s drugim uljima, jer je toliko bogat ljekovitim spojevima i toliko je intenzivno obojen da se ne nanosi sam na kou. Dovoljno je 510 kapi biljnog ulja pulpe pasjeg trna na 10tak mililitara drugih biljnih ulja poput badema, da se dobije iznimno hranjivo i ljekovito ulje. Poput makadamije, bogat je palmitoleinskom kiselinom, izvrsne za njegu zrele koe.

Plod divlje rue(Rosa rubiginosaL., Rosaceae)

Iz sjemenki raznih vrsta ipka dobiva seulje ploda divlje rue, bogato esencijalnim masnim kiselinama te spojevima karotenoidima, prirodnim i nekodljivim prekursorima vitamina A. Meu aromaterapeutima jedno je od najcjenjenijih ulja koje lijei razne upalne bolesti koe, pomae kod zacjeljivanja postoperativnih oljaka ili oiljaka nastalih drugim oteenjima. Pomae kod oiljaka nastalih od akni, no izvana se ne koristi za lijeenje akni.

Ulje ipkanam dolazi iz dva izvora. Najcjenjenije je ulje junoamerikog ipka slabije intenzivne naranaste boje, dok je europsko intenzivnije crvene boje i bogatije je karotenoidima. Prva grupa ulja moe se nanositi ista na kou, dok se europska zbog intenzivne boje obino mijea s drugim biljnim uljima.

Uzeta oralnim putem (uvijek se posavjetujte s fitoaromaterapeutom!) koristi se za "ljepotu koe", bilo kod suhe bilo kod problematine koe. Koristi se obino u dozi od jedne ajne liice dnevno.

Penine klice(Triticum aestivumL. Poaceae)

Ulje peninih klicajedno je od najpoznatijih izvora vitamina E, kako u prehrani tako i u kozmetici. Sadri najmanje 2,8 mg vitamina E po gramu ulja. Bogato je i polinezasienim masnim kiselinama: 410% linolenske kiseline, 5259% linolne kiseline. Usprkos visokom sadraju polinezasienih kiselina, ulje se teko kvari upravo zbog sadraja vitamina E. Koristi se za njegu suhe, stanjene i zrele koe, za regeneraciju koe nakon trauma i bolesti, ulje zaprevenciju strija, pakunge za kosu. No, koristi se u kao dodatak prehrani jedna do dvije liice ovog ulja vie nego zadovoljava potrebe ljudskog organizma za vitaminom E. Vitamin E u kapsulama, ako je prirodni, ionako se i dobiva proiavanjem iz ulja klica itarica. Prati ga fama da izaziva rast dlaica, to kod ena moe biti neugodno. No, ako se koristi u uljnim smjesama u koncentraciji od 1020%, nemojte se bojati ove pojave.

Ricinus (skoac)(Ricinus communisL. Euphorbiaceae)

Ricinus je esta ukrasna biljka vrtova, premda ga mnogi ne prepoznaju. Veliki crveni listovi i uto crveni plodovi dopadljivi su ukras u ureenju vrtova i parkova. Od plodova se dobiva ulje koje je ve dugo koriteno u farmaciji, neko najvie zbog svojeg jakog laksativnog efekta (lijei zatvor i omekava stolicu). No, nemojte ga koristiti u tu namjenu bez strunog nadzora i savjeta. Ulje je bogato vrlo rijetkomricinoleinom kiselinom(8592%).Ulje ricinusaesto je koriteno u kozmetici. Koristi se kao ulje za ienje minke, zbog svojeg svojstva da dobro otapa druge masnoe i svoje viskoznosti. Ukoliko je previskozno, razrjeuje se s uljem jojobe. Potie rast kose, pa je gotovo redoviti dodatak za uljne pakunge za kosu, obrve, trepavice, ali i nokte. U kremama ili mlijeku za tijelo daje koi glatkou i vlanost. Koristi se i u balzamima za usne i kou. Obavezan je sastav transparentnih sapuna, jer daje sapunu bistrinu (spreava kristalizaciju sapuna). Ulje ricinusa ima jo jednu prednost iznimno je jeftino, ak i kad je hladno preano i iz organskog uzgoja.

Ria, ulje ovojnice ploda(Oryza sativaL., Poaceae)

Riino uljepostalo je pravi hit kada se uvidjelo da spojevi (orizanoli) smanjuju apsorpciju kolesterola i tako povoljno utjeu na zdravlje. Kod nas je na alost ovo ulje slabo koriteno u prehrani. Najei spojevi, orizanol te ferulina kiselina, omekavaju kou, djeluju protuupalno te tite kou od nepovoljnih utjecaja okolia te UV zraka. U sastavu ulja istie se i oko 30% linolne kiseline. Jedno je od ulja koje se esto rafinira, no sreom tijekom rafiniranja razina aktivnih tvari ne opada. Sadri i puno vitamina E te druge skupine fitosterola. Poznato je ulje zaantiagekozmetiku, te za njegu suhe koe, u preparatima za sunanje, pakunge za kosu, te njegu koe sklone iritaciji i crvenilu.

Sapote(Pouteria sapota(Jacq.) Moore et Staern, Sapotaceae)

Iz karipskih otoka dolazi nam jo jedno ulje za njegu kose, koje uz ricinus, jangu i kokos, ini temeljni set za njegu suhe i ispucale kose, smirenje vlasita nakon bojenja kose ili kod upalnih bolesti vlasita. Zbog prisustva cijanogenih spojeva ugodnog je mirisa na bademe, pa se koristi i kao dodatak u uljima za njegu tijela i lica, te emulzijama. U svojoj postojbini ima reputaciju i da pomae kod elavosti.

Sezam(Sesamum indicumL., Pedaliaceae)

Sezamje danas uobiajeno prehrambeno ulje. Bogato linolnom kiselinom, te spojevima koji su dobri antioskidansi (sezamol i srodni spojevi), zdrava je namirnica i koristi se kao ulje za kuhanje. Hladno preano ulje relativno je snanog mirisa sjemenki sezama. Budui da je povoljne cijene, koristi se esto za spravljanje macerata raznih biljaka, u masaama, emulzijskim sustavima. Miris se lake neutralizira eterinim uljima u emulzijskim sustavima, nego u uljima. Vrlo je cijenjeno u ajurvedi, jer ima reputaciju da isti organizam.

Sjetveni podlanak(Camelina sativa(L.) Crantz, Brassicaceae)

Ulje sjetvenog podlanka pripada grupi ulja bogatih linolenskom kiselinom, zajedno s uljem lana, jezgre oraha i konoplje. Osim to se moe koristiti i oralnim putem u istu namjenu kao i laneno ulje, ovo ulje ugodnog mirisa daleko je stabilnije od ulja lana, pa se koristi za njegu suhe i upaljene koe, te kodatopijskog dermatitisa. Relativno se lako upija i dobro vlai kou, a za razliku od lanenog ulja koristi se i u emulzijskim sustavima. Sjetveni podlanak jedna je od zaboravljenih zdravih namirnica naih djedova i baka.

Suncokret(Helianthus annuusL. Asteraceae)

Naizgled oulju suncokretane treba troiti puno rijei, jer je ono jedno od najeih ulja u trgovinama. Ipak, rafinirano ulje koje se prodaje na policama nema puno veze sa inae zdravim hladno preanim uljem suncokreta. Postoje dvakemotipaovog ulja, jedan oleinski (high oleic type, preferira se u kulinarstvu te kod prenja hrane), te linolni kemotip, izvor ove esencijalne masne kiseline koji se preferira u kozmetici. Ulje je za njegu svih tipova koe, daje glatkou koi, a zbog povoljne cijene koriste ga maseri. Vrlo esto slui i za spravljanje ljekovitih macerata drugih biljaka. Linolni tip sadri 4874% linolne te 1440% oleinske kiseline. Uz njih sadri i voskove.

afranika(Carthamus tinctoriusRoth et Boudr., Asteraceae)

Ulje afranike se u nekim zemljama koristilo kao osnovno prehrambeno ulje, umjesto suncokreta. Sadri visoku razinu linolne kiseline (preko 70%), ali i vitamina K i E. Stoga se koristi za njegu suhe koe, ali i kod koe sklone crvenilu i proirenim kapilarama. Bre se upija od ulja suncokreta, a dobro je za njegu suhe i mjeovite koe.

ljiva(Prunus dometicaL.,Rosaceae)

Premda se u njegovom sastavu ne istie visoka razina esencijalnih masnih kiselina (obino sadri oko 70% oleinske kiseline, oko 20% linolne kiseline), ulje plijeni svojim snanim mirisom gorkih badema zbog prisustva cijanogenih spojeva, kojih ima vie nego i u jednom drugom komercijalno dostupnom ulju. Obino se koristi u smjesama s drugim biljnim uljima (bogatijim esencijalnim kiselinama), i daje i bez eterinih ulja lijepi miris koji podsjea na slavni likeramaretto. Visok sadraj vitamina E potie regeneraciju koe. Upija se poput ulja badema i marelice.

Tamanu(Callophyllum inophyllumL., Clusiaceae)

Pasta plodova tamanua stari je narodni svelijek u Polineziji kod problema s koom upala, opekotina i drugih tegoba. U XIX stoljeu upotreba mu se preko Francuske proirila kroz Europu, da bi se postepeno zaboravilo sve do razvitka moderne aromaterapije.Tamanu uljeima antivirusno djelovanje, pa se koristi kod infekcija herpes virusima,HPVom, pa ak i kod vodenih kozica. Kumarini u sastavu tamanua povoljno djeluju na stijenke krvnih ila, pa je nezaobilazno kodproirenih vena, hemoroida i ispucalih kapilara. Djeluje i snano protuupalno kod mnogih upalnih bolesti koe, od lihena do psorijaze. Potie regeneraciju koe nakon manjih ozljeda i bolesti koe. To ga ini obaveznim uljem u prirodnoj kozmetici i fitoaromaterapiji. Obino je mutno, zelenoute, do zelenosmee ili tamno zelene boje, ovisno u kultivarima. Sporo se upija. Ima karakteristinu oraastu aromu. Sadri 26 38% linolne, 3441% oleinske, te zasiene masne kiseline. Aktivne tvari, grupa spojeva kumarina, nalaze su otopljene u trigliceridima stoga mora biti iskljuivo hladno preano.

Trputasta lisiina(Echium plantagineumL., Boraginaceae)

Ulje trputaste lisiinejedno je od ajneobinijih biljnih ulja na tritu. Iznimno bogato i stearidonskom i gamalinolenskom kiselinom, za razliku od ulja sjemenki crnog ribiza sadri i vrlo veliki udio alfalinolenske kiseline. Taj udio visok je kao i u lanenom ulju. Takav visok postotak polinezasienih masnih kiselina ini ga idealnim za suhu kou, te kod bolesti kao to jeatopijski dermatitis.Visok sadraj polinezasienih masnih kiselina ini ovo ulje pogodnim i za oralnu upotrebu kod raznih konih tegoba. Sadri i relativno visok sadraj vitamina E (tokoferola). Koristi se kao ulje za intenzivno hranjenje i regeneraciju koe.

Uljena repica(Brassica napusL., Brasicaceae)

Od svih uobiajenih prehrambenih ulja, ulje uljene repice sadri najveu razinu esencijalne omega3 linolenske kiseline (810,5%), te 1722% linolne i 5464% oleinske kiseline. Stoga je ono dobar odabir za upotrebu u prehrambene svrhe. Ugodnog je okusa, intenzivno ute boje zbog prisustva fitosterola i lecitina. U kozmetici ima iroku primjenu, od ulja za tijelo i lice i pakunga za kosu, do emulzija. Kako sadri visoku razinu lecitina u odnosu na druga ulja, odlino se emulgira. Moe se koristiti i kao ulje za maceriranje (neven, kantarion...). Prednost mu je i niska cijena.

Zeleni aj, sjemenke, ("ulje kamelije")(Camellia sinensis(L.) Kuntze, Theaceae)

Ulje sjemenki zelenog aja lako se upija i idealno je za njegu suhe koe. Koristi se i u pakunzima za kosu, jer joj daje sjaj. U pakunzima za nokte, zajedno s ricinusom, uvruje nokte i ubrzava njihov rast. Sadri linolnu kiselinu. Tradicionalno se koristi u orijentalnoj kozmetici u iste namjene.

Pregled vanijih maslacaBabasu(Attalea speciosaMart. =Orbygnia speciosa(Mart. ex Spreng.) Barb. Rodr. Arecaceae)

Ulje babase palme je u hladnijem dobu godine maslac, a u ljeti ulje. Iznimno se brzo apsorbira, jo bre nego kokos i veina biljnih ulja. Idealno je za masae za ljude koji ne trpe masni osjeaj nakon masae, ima neutralan i ugodan miris i dobar je nosa eterinih ulja. Koristi se za zatitu koe, pakunge za kosu, ali i kao vrlo zanimljivo ulje za proizvodnju sapuna, jer se babasu sapuni lijepo pjene i imaju posebnu mekou. Kao i kod kokosa, u kemijskom sastavu dominiraju kratkolanane masne kiseline poput laurinske (4050%). Babasu je i poznata prehrambena namirnica June Amerike, cijenjena u kulinarstvu.

Kakao maslac(Theobroma cacaoL., Malvaceae)

Kakao maslacmnogi povezuju s okoladom, to je i logino jer je ova biljka (kakaovac) temeljna sirovina za izradu okolade. Maslac koji se dobiva moe biti:rafinirani, uti, gotovo bez mirisa, koji se koristi u farmaceutskoj industriji;nerafinirani, uti (filtrirani), diskretnog mirisa, te nerafiniranismei nefiltrirani (okoladni), snanog mirisa i okusa okolade, koji je zbog svojeg okoladnog izgleda vrlo rado koriten u prirodnoj kozmetici.Kakao maslac topi se na temperaturi ljudskog tijela, pa je idealan za raenje maslaca za njegu tijela i masau, balzame za usne te kreme i mlijeka za tijelo. Zbog svojstva taljenja na temperaturi ljudskog tijela, neko se koristio za spravljanje vagitorija (vaginaleta) i supozitorija ("epia"). Stvara blagi film na koi, daje glatkou i spreava isuivanje koe. Koristi se u kremama i uljima za sunanje ne zato to titi od UV zraka, ve zato jer stvara lagani film koji i spreava isuivanje, ali i koji je blago vodootporan. Ponaa se kao koemulgator i olakava proces nastanka emulzija. U nekim primitivnijim recepturama, zna se koristiti za spravljanje emulzija tipa VU, premda nije pravi emulgator. Uglavnom se koristi kod suhe i ispucale koe, te njegu usana. okoladni kako maslac koristi se i u kulinarstvu.

Kokos(Cocos nuciferaL., Arecaceae)

I prije no to ga je poznati autor Kevin Trudeau proglasio svelijekom (pomalo i nezaslueno),kokosje uivao veliku reputaciju u kozmetici i prehrani. Kokos je maslac, ali se tali na nioj temperaturi od kakao maslaca, pa je po zimi obino bijela krutina (maslac), a po ljeti ulje. Iznimno se brzo upija. U sastavu dominiraju tzv. kratkolanane, zasiene masne kiseline poput laurinske (4050%). Hladno preani maslac ima ugodan miris po kokosu. Koristi se u maslacima i uljima za kou, kremama i drugim emulzijskim sustavima, balzamima za kou i njegu usana, te u pakunzima za kosu. Kokos je relativno jeftin maslac irokih primjena. Kremam daje lakou, a koi daje glatkou. Kao i kakao maslac, titi kou od isuivanja, ali ne stvara film na koi. Idealan je i za spravljanje macerata, poput macerata nevena. Zdrava je i ukusna namirnica u kulinarstvu, za pravljenje upavaca, krema, okoladnih kuglica i slinih delicija.

Kokum(Garcinia indicaChoisy, Clusioideae)

Kokum je tvrd maslac koji se dobiva iz istoimene indijske biljke. Sadri 3040% oleinske i palmitinske kiseline. Vrlo glatka tekstura daje mu primjenu u balzamima za tijelo, lice i usnice. Kokom je jedan od maslaca koji se relativno brzo upiju u kou. Ugodna tekstura ini ga dobrim i za uljne pilinge za tijelo. Njegova prednost je iznimna stabilnost kokum maslac se vrlo teko kvari i oksidira. Njegova tvrdoa ini ga dobrim koemulgatorom, jer stabilizira emulzijske sustave.

Kopoasu (kupuasu)(Theobroma grandiflorum(Willd. ex Spreng.) K.Schum., Malvaceae)

Kopoasu je srodnik kakaovca iz roda Theobroma iz ijeg se ploda dobiva maslac diskretnog mirisa koji pomalo podsjea na okoladu. Neobinog je sastava, jer je od svih maslaca na tritu najbogatiji fitosterolima (kampesterol, sitosterol), te oleinskom kiselinom. Bogatstvo fitosterolima ini ga idealnim za vrlo suhu i osjetljivu kou sklonu iritaciji, sprjeava gubitak vlage i koe, a poput kakao maslaca, zna biti sastavni dio maslaca i krema za sunanje. Jedan je od sastojaka krema i maslaca za bore oko oiju, a dobro i stabilizira razne emulzije, slino kakao maslacu.

Mango(Mangifera indicaL., Anacardiaceae)

Maslac manga dobiva se iz kotice, bijele je boje i gotovo bez mirisa. Sadri jednake omjere oleinske i izostearinske kiseline (oko 4050%). Dobro se upija u kou, kao i veina maslaca dobro titi od isuivanja, a poznat je kao maslac za njegu kose. Bogata tekstura i laka mazivost ini ga poeljnim dodatkom u maslacima za masau. Lijep omjer nezasienih i zasienih masnih kiselina ini ga i dobrom sirovinom za proizvodnjom sapuna bogate pjene i njenog djelovanja na kou.

Murumuru(Astrocaryum murumuruMart. =A. yauaperyenseBarb.Rodr. Arecaceae)

Murumuru je biljka Amazonije iz ijih se plodova dobiva ugodan maslac bez mirisa. Iznimno je bogat kratkolananim masnim kiselinama: preko 75% laurinske i miristinske kiseline. Premda relativno nepoznat maslac, on je jedan od najboljih maslaca za pakunge za kosu, jer vrlo brzo prodire u vlas kose. Prodire brzo i u kou, ne ostavlja masni film, a korist se i za njegu usnica. Topi se na temperaturi izmeu 32 i 36 C, to je temperatura povrine ljudskog tijela (koe). Premda se tali na toj temperaturi, vrlo je tvrd maslac na prosjenoj sobnoj temperaturi. Zato je dobar za izradu maslaca za masau i pilinge. Zbog sadraja navedenih masnih kiselina, idealan je i za spravljanje sapuna.

Sal(Shorea robustaRoth, Dipterocarpaceae)

Sal maslac sadri relativne jednake omjere oleinske i stearinske kiseline (oko 40%). Vrlo se brzo upija, a daje ugodno mazive maslace i kreme. Stoga je idealan maslac za masae, pogotovo u smjesama s drugim biljnim uljima. Kao i svi maslaci, koristi se za njegu usana, te za njegu suhe i mjeovite koe. Potpuno je neutralnog mirisa i lijepe bijele boje, pa su preparati spravljeni od ovog maslaca i neutralne boje. Lako se upija, pa je dobar i kao maslac za njegu ruku.

Shea (karit) maslac, mandingo(Butyrospermum parkii(G. Don) Kotschky =Vitellaria paradoxaGaertn. Sapotaceae)

Od anonimnog sastojka kozmetike,shea maslacje postao jedan od najpoznatijih maslaca prirodne kozmetike. Odlino titi kou od isuivanja, zbog ega su ga afrike ene tradicionalne koristile za osjetljivu kou beba. Hrani i stvara zatitni film. Sadri veliku koliinu tzv. neosapunjivih tvari (aktivnih tvari otopljenih u trigliceridima), koju mahom ine esteri cimetne kiseline. Njih bude preko 4% u hladno preanom maslacu. Ti spojevi upijaju UV zrake, pa je uz ileanski malinu i ileanski ljenjak, jedan od osnovnih sastojakakozmetike za sunanje. Koristi se u balzamima za usne, a kako moe "popiti" 3050% drugih biljnih ulja, a da ostane konzistencije maslaca, koristi se kao baza za spravljanje maslaca za njegu tijela i lica. Odlino je ulje za njegu koe atopiara (neurodermitis), pogotovo kod male djece, pomijean s uljem nourka, boraine i drugih ulja bogatih linolenskom kiselinom. Ne iritira kou. Dodaje se i u emulzijske sustave. Sadri 3650% stearinske kiseline, te 4050% oleinske kiseline. Zasiene masne kiseline znaju tvoriti kuglice (male grudice) u maslacu te pripravcima od shea maslaca, pa neki katkad znaju pogreno misliti da se "pokvario". Odvajanjem ovakvih nakupina zasienih kiselina od nezasienih nastajeolein shea (karit) maslaca, tekue ulje koje zadrava dio ljekovitih tvari shea maslaca, a bolje se upija kroz kou od samog maslaca.

Tukuma(Astrocaryum vulgareMar. =A. tucumaWallace, Arecaceae)

Tukuma maslac dolazi nam iz June Amerike. Ukemijskom sastavu istie mu se laurinska kiselina (oko 50%), ali i karotenoidi, ve poznata grupa spojeva koja titi kou od oteenja izazvanih stresnim okoliem, te u antiage kozmetici. Vrlo se lako upija i za razliku od mnogih drugih maslaca ne ostavlja masni film. Ugodnog je mirisa, pa je zato i omiljen uprirodnoj kozmeticidajui lijep diskretan miris koji podsjea na kavu i karamel. Koristi se za njegu svih tipova koe, izradu balzama za kou i usnice,pripravke za sunanjei njegu koe male djece. Plod tukume je i prehrambena biljka.

Pregled glavnih ljekovitih macerataBranka (arnika)(Arnica montana L., Asteraceae)

Arnika je stoljeima bila koritena u fitoterapiji za lijeenje manjih ozljeda koe, regeneraciju ozljeda i opekotina, modrica, bolova nakon trauma (udarci, istegnua), te bolova u zglobovima i miiima raznih uzroka. U iste namjene koristi se i danas. Ugodnog je mirisa cvijeta arnike, uglavnom ute boje (ovisno i o biljnom ulju u kojem se macerira), a aktivni spojevi su laktoni poput helenanina, te karotenoidi i fitosteroli. Macerira se uglavnom u ulju suncokreta, masline, badema, marelice i drugim uljima. Osim od vrste A. montana, macerat se spravlja i od uzgojne vrste A. chamissonis ssp. chamissonis).

Brljan, list(Hedera helixL., Araliaceae)

Macerat lista brljana ne koristi se kod kalja kao drugi tipovi ekstrakta, ve potie cirkulaciju u koi, te metabolizam koe i potkonog tkiva. Jedna od glavnih namjena jetretman celulita, to ga ini vrlo popularnim maceratom. Koristi se i kod problema s cirkulacijom, slino kao i ulje tamanua i macerat vinove loze, te kod zastoja limfe s limfotoninim eterinim uljima.

Centela (gotu kola)(Centella asiatica(L.) Urban, Mackinleyaceae)

Drevna ajurvedska biljka jedna je od slubeno priznatih ljekovitih biljaka.Ulje centelepotie regeneraciju koe, koristi se u antiage kozmetici, daje kou vlanost i mekou, no daleko popularnija upotreba je ona kodcelulita. Premda se za upotrebu centele kod celulita zna ve dugo, tek je nekoliko komercijalnih linija lansiralo ovu biljku u zvijezde. Macerat se spravlja u raznim uljima, obino onima koja se lako upijaju (badem, ljenjak, marelica), ali i vrlo hranjivim uljima (npr. plod divlje rue). Bez obzira na fokusiranost na celulit, ne zaboravite upotrebu ovog macerata u lijeenju manjih ozljeda koe tetretmanu oiljakapoputstrija.

Gardenia Inka (Llave tika) (Tripodanthus acutifolius (Ruiz & Pav.) Tiegh., Loranthaceae)

Macerat gardenije plijeni panju zanosnim, gotovo parfemskim mirisom. Stoga je idealan dodatak za njegu koe ljudi koji vole profinjene mirise. Aktivni spojevi daju koi vlanost, a uglavnom se koristi za suhu i mjeovitu kou te za pakunge za kosu. Macerira se u ulju brazilskog oraha, koje se vrlo brzo upija, ali i u uljima badema te drugima. Tripodanthus je inae parazitna biljka sline biologije kao i imela.

Gavez(Symphytum officinaleL., Boraginaceae)

Uz arniku, gavez je najpoznatiji macerat u narodnoj medicini. Koristi se za iste tegobe manje ozljede koe i potkonog tkiva, bolove u miiima i zglobovima, modrice, ali i zahemoroide. Jedni od aktivnih spojeva su alkaloidi poput alantoina. Tradicionalno se macerirao u svinjskoj ili kozjoj masti, u dananje doba uglavnom se macerira u ulju suncokreta, badema i jojobe. Ima karakteristian miris korijena gaveza.

Indijska smokva, macerat plodova(Opuntia ficusindica(L.) Mill., Cacataceae)

Osim biljnog ulja indijske smokve, od iste biljke se dobiva macerat spravljen u uljima poput suncokreta i badema. Ugodnog, vodenog mirisa, macerat indijske smokve sadri cijeli koktel aktivnih tvari: karotenoide, vitamin E i tokotrienole, fitosterole te alkohole poput heksakozanola. Snano potie regeneraciju koe, brzo se upija i omekava kou, jedan je od skrivenih sastojaka skupih antiage preparata, daje koi sjaj i elasticitet. Na alost, ovaj je macerat relativno rijedak i poznat profesionalcima.

Kantarion (gospina trava)(Hypericum perforatumL., Clusiaceae)

Sveprisutni macerat tandova na jadranskoj obali jedan je od rijetkih macerata kojeg spravlja skoro svaki dom. Tradicionalno se spravlja u maslinovom ulju, ali i u ulju ljenjaka, marelice, repice, sezama te drugih ulja. Kod maceriranja mora se izlagati suncu, jer svjetlost ubrzava nastanak aktivnih tvari. To esto dovodi do toga da ulje uegne (oksidira). Veina ulja na tandovima, pa i u trgovinama, upravo je na alost uegnuto.Macerat kantarionakoristi se kod upalnih bolesti koe, te poput gaveza i arnike, za bolove miia i zglobova. Koristi se nakon sunanja te za lijeenje opekotina. Fototoksino je, stoga se ne koristi kao ulje za sunanje. Ljudima koji lako tamne moe ubrzati tamnjenje koe, no veini ljudi moe pojaati opekotine izazvane sunanjem, te izazvati pojavu "fleka" na koi.

Ljiljan(Lilium candidumL., Liliaceae)

Macerat ljiljana se u balkanskim krajevima tradicionalno spremao u Bosni, premda je to poznata, ali i zaboravljena europska biljka za kozmetiku. Uglavnom se spravlja u bademu i suncokretu. Daje koi sjaj i vitalnost, a koristi se i u pakunzima za kosu. Uz ekstrakt tratinice, ima reputaciju da djeluje na hiperpigmentacije (pjege) koe i spreava njihovo nastajanje. Macerat ljiljana je i postao popularan jer dugom primjenom daje lijep, bijeli ten. U kemijskom sastavu mu se istiu fitosteroli, alkaloid etiolin koji i djeluje protiv hiperpigmentacije koe, te eterino ulje ugodnog mirisa koji podsjea na vaniliju.

Monoi(Gardenia taitensisDC, Rubiaceae)

aroban cvijet Francuske polinezije neobino je zamamnog mirisa. Macerat svjeih cvjetova spravlja se tradicionalno u kokosovom maslacu postpukom slinomenflourageu. Vrlo se brzo apsorbira, njeguje i titi kou, a omiljen je u pakunzima za kosu. Omiljen je upravo zbog svojeg parfemskog mirisa. U svojoj postojbini ima reputaciju da djeluje protiv konih upala, da regenerira, i, to je zanimljivo, da djeluje afrodizijaki. Odlian je macerat i za masau.

Mrkva, korijen(Daucus carotaL., Apiaceae)

Macerat korijena mrkvejo je jedna od primjena ove svestrane biljke u kozmetici. Bogat karotenoidima, koristi se prije, tijekom i nakon sunanja, zbog visokog sadraja karotenoida koji spreavaju oteivanje koe izazvano UV zrakama. Koristi se puno i u antiage kozmetici. Zanimljivo, koristi se i kao dodatak prehrani kao prirodni izvor vitamina A.

Neven(Calendula officinalis L., Asteraceae)

Popularna vrtna biljka jedan je od omiljenih macerata u fitoterapiji.Macerat nevenasmiruje upale, koristi se kod opekotina, u preparatima nakon sunanja, ali i kod raznih upalnih bolesti koe, odatopijskog dermatitisa, psorijaze, lihena te kod uboda insekata i opekotina od meduza. Koristi se puno u kozmetici za bebe i malu djecu. Macerat se tradicionalno spremao grijanjem u svinjskoj masti, a spravlja se i u maslinovom, bademovom i suncokretovom ulju. Prema naem iskustvu, najbolje se macerira u kokosovom maslacu, koji se vrlo brzo upija u kou.

Stolisnik(Achillea millefoliumL., Asteraceae)

Snano protuupalan macerat prava je blagodat za sve upalne bolesti koe. Koristi se kao i macerat nevena za upalne bolesti koe. Ugodnog je mirisa i potie regeneraciju koe, pa se u narodnoj medicini koristio za lijeenje manjih ozljeda, te kod bolnih zglobova i miia. Koristi se za njegu djeje koe, te za kou sklonu iritaciji.

Tepezcohuite(Mimosa tenuiflora(Willd.) Poir., Fabaceae)

U doslovnom prijevodudrvo koe, tepezcohuite je u Srednjoj Americi isto to je u naim krajevima gavez ili arnika. Snano potie regeneraciju koe, ali i djeluje antibakterijski, to je rijetkost meu maceratima. Premda se koristi puno stoljea, postao je planetarno popularan nakon velikog potresa prije 16 godina u Meksiku, kada su se rane nastradalih lijeile prahom kore ovog ljekovitog stabla. Koristi se kod oteene, upaljene i inficirane koe. Nema mirisa, tako da macerat ima miris biljnog ulja. Vrlo je ugodan za kou i ne iritira. Osim u obliku macerata, tepezcohuite koristi se i kao prah (posip za rane), a vodeni ekstrakti ulaze u brojne recepture emulzija i gelova za tuiranje.

Tratinica(Bellis perenisL., Asteraceae)

U prirodnoj kozmetici biljkaBellis perrenispostala je standard za lijeenje hiperpigmentacija koe (pjege koe). Osim vodenih ekstrakata i tinktura, koristi se za tu namjenu i uljni macerat ove biljke. Potie i cirkulaciju u koi, pa je dobar kod stanjene i zrele, devitalizirane koe. Od ljekovitih sastojaka istie se eterino ulje i triterpeni.

Urukum(Bixa orellanaL., Bixaceae)

Macerat urukuma iznimno je bogat karotenoidima, jo vie nego macerat mrkve. Spravlja se maceriranjem praha urukuma u biljnim uljima poput badema, marelice, suncokreta i drugih ulja. Prisustvo karotenoida daje mu intenzivno crvenu boju. Koristi se u kozmetici kao i macerat mrkve. Kremama daje snano utu do naranastu boju.

Vanilija(Vanilla planifoliaJacks. ex Andrew)

Da i nema ljekovito djelovanje, ovaj macerat bi bio vrlo popularan zbog svojeg rajski ugodnog, prehrambenog mirisa vanilije. Spravlja se od tapia vanilije bogatih vanilinom. Macerat vanilije zbog svojih aktivnih spojeva kao to je vanilin potie regeneraciju koe, a svim uljima i emulzijama (kremama) daje posebno ugodan miris. Dobro se slae s mnogim eterinim uljima (citrusi, rua, geraniji, palmarosa, buin...). Kako bi se istaknuo miris vanilije, spravlja se u uljima koja nemaju snaan miris, ili iji se miris dobro slae s vanilijom. To su badem, marelica, orah i slina ulja.

Vinova loza, list(Vitis viniferaL., Vitaceae)

List crne vinove loze, danas zaboravljeni narodni lijek, koristio se kod problema s cirkulacijom, proirenim venama i ispucalim kapilarama. U istu namjenu koristi se i uljni macerat listova vinove loze. Pomae kod ispucalih kapilara, koe sklone crvenilu, tegoba s venama, ali i kod celulita. Ubrzava metabolizam koe.

Pregled vanijih voskovaKandelila(Euphorbia ceriferaAlcocer =E. antisyphiliticaZucc., Euphorbiaceae)

Kandelila vosak je snano filmogen (prekriva kou i titi), sastoji se od 50% ugljikovodika (duina lanca 2933 ugljikova atoma, 2030% dugolananih estera i 1214% triterpenskih estera. Pojaava prianjanje kozmetikih preparata za kou, pa se koristi u maskarama, ruevima za usne te zatitnim kremama za lice. Sastavni je dio i nekih emulzijskih sustava (Emulium kappa). Ima visoku temperaturu talita (70 C). Premda filmogen, daje koi osjeaj glatkoe.

Karnauba(Copernicia ceriferaC. Martius, Arecaceae)

Karnauba vosak, nakon pelinjeg, najpoznatiji je vosak iroko koriten u farmaceutskoj industriji. Sadri 8085% dugolananih estera masnih kiselina, 1016% dugolananih alkohola, 36% masnih kiselina i 13% ugljikovodika. Meu esterima ima puno estera diola i hidroksiliranih masnih kiselina. Sadri i dosta cinamine kiseline, koja dobro apsorbira UV zraenje i djeluje kao antioksidans. Karnauba vosak ima iznimno visoku toku talita od 83 C. Zbog toga se dodaje u rueve za usne kako bi sprijeio njihovo taljenje u ljeti, kao stabilizator emulzijskih sustava, balzame za kou i raznu dekorativnu kozmetiku. Iznimno je filmogen i titi kou od isuivanja, no masnoj koi izaziva osjeaj koe koja ne die.

Mimoza(Acacia decurrens(Wendl.f.) Willd., Fabaceae)

Vosak mimoze luksuzni je lan u grupi voskova. Diskretnog mirisa i okusa meda, ima idealnu temperaturu taljenja za jedan vosak (6065 C), balzamima i kremama daje i konzistenciju i mekuu i ugodnu teksturu. U sastavu se istie bogatstvo fitosterola, tako da je ovaj vosak dvostrukog djelovanja titi kou zbog sadraja voska (estera dugolananih alkohola i masnih kiselina), te omekava kou zbog fitosterola. Koristi se za izradu laganih balzama za lice, tijelo i usnice.

Pelinji vosak(Apis mellifera)

U nas najpoznatiji vosak proizvod je pela, koje ga koriste za spravljanje saa. Pelinji vosak jedan je od prvih voskova koji se koristio u prirodnoj kozmetici. Kao i svi voskovi, titi kou od isuivanja, a prve kreme (pseudoemulzije) spravljale su se s pelinjim voskom jo u doba stare Grke. Tali se natemperaturi izmeu 6166 C. Ima iroku primjenu: balzami za usnice, kou i tijelo, stabilizator emulzija (koemulgator), sapuni, izrada svijea. Postoje dvije komercijalne varijante uti (neproieni) vosak, koji sadri otopljene tvari iz drugih proizvoda pela i najee i ima miris koji podsjea na med, tebijeli (proieni) vosakkoji se dobiva iz utog voska proiavanjem preko tvari koje veu mirise i boje. Bijeli vosak nema mirisa i koristi se kada postoji opasnost od alergijske reakcije ili kada se eli izbjei miris voska u kozmetici.

Soja(Glycine max(L.) Merr., Fabaceae)

Kao to se vosak jojobe obino klasificira u biljna ulja, premda je vosak, tako se vosak soje krivo klasificra meu voskove premda nije vosak, ve se radi o zasienim trigliceridima iz ulja soje. Potpuno bez mirisa i okusa, snjeno bijele boje i temperature taljenja na 50 C, vosak soje ima i drugaije primjene od drugih voskova. Jedna od njih je zanimljivost izrade svijea za masau, budui da gori bez dima, a sama toplina plamena tali vosak na temperaturi koja ne pee kou, ve je samo ugodno topla. Kremama daje kompaktnost, ali i vrlo ugodnu i laganu teksturu; filmogen je, ali nije teak za kou. Daje kremama i balzamima estetski dopadljiv sjaj.

Ria(Oryza sativaL., Poaceae)

Kao i karnauba vosak, vosak rie tali se na visokoj temperaturi (7882 C). Za razliku od drugih voskova, ovaj vosak daje posebnu glatkou i mekou koi, a istovremeno ju titi tankim i ugodnim filmom. Kao lagani i ugodan vosak, odlian je za spravljanje pseudoemulzija (cold krema), dajui im ugodniji osjeaj i veu mekou od pelinjeg voska. Koristi se u laganim balzamima, te u dekorativnoj kozmetici kada se eli postii stabilnost i tvrdoa proizvoda, uz istovremeno lagani osjeaj na koi.

ARGAN

Uzgoj:c.org., EG-OrganicZemlja podrijetla:Maroko

Nain dobivanja:hladno preano, nerafinirano

Sastav:oleinska kiselina (omega 9) - 38-45%; linolna kiselina (omega 6) - 30-40%; palmitinska kiselina 10-15%; stearinska kiselina 3-8%; linolenska kiselina (omega 3) - do 5%; arahidska kiselina do 1%, vitamin E; steroli

Osnovno djelovanje:djeluje protiv bora, pomae u zacjeljivanju oiljaka i strija

Arganovo ulje sadri vrlo visoke koliine nezasienih masnih kiselina, ukljuujui i linolensku kiselnu, koja titi i regenerira kou. Spreava suenje koe i gubitak elasticiteta, to znai spreavanje nastanka bora, te koa postaje meka i zategnutija.Uinak protiv nastajanja bora se poveava zbog prisutnosti velike koliine vitamina E (tokoferola), koji je poznat kao najsnaniji bioloki antioksidans i kao takav neutralizira slobodne radikale.Arganovo ulje se brzo upija i ne ostavlja sjajan trag na koi.

RECEPTURE

Mjeavina protiv bora15ml biljno ulje argan15ml biljno uljeplod divlje rue4 kapi eterino uljebuin4 kapi eterino uljearapski tamjanovac10 kapi eterino uljepalmarosaAko ovu mjeavinu koristite kao dnevnu njegu, nabolje je prvo nanijeti odgovarajui hidrolat (za ovaj tip koe preporuamohidrolat buina) na lice i namazati ulje dok se koa jo nije sasvim posuila. Tako ustvari na lice nanosite jednu inaicu kreme bez emulgatora, obzirom da koa istovremeno dobiva i masnu i vodenu fazu (koje su osnovni sastojci svake kreme).

Mjeavina za jaanje noktiju30ml biljno ulje argan25 kapi eterino uljelimunMjeavinu koristiti kao pakung (namakati prste 10-15 minuta jedanput dnevno tijekom dva tjedna).Oprez: eterino ulje limuna je fototoksino, pa se ne smije izlagati suncu 8 sati nakon nanoenja ove mjeavine.

MAKADAMIJA

Uzgoj:SZemlja podrijetla:Australija

Nain dobivanja:hladno preano, nerafinirano

Sastav:oleinska kiselina (omega 9) - 60%; palmitoleinska kiselina (omega 7) - 18%; palmitinska kiselina 8%; stearinska kiselina 3%; linolna kiselina (omega 6) - 3%; tiamin, niacin, magnezij, kalij, kalcij

Osnovno djelovanje:njeguje suhu kou, vrlo se brzo upija

Makadamija se najvie koristi zbog svojeg svojstva brzog upijanja (nekada se naziva i vanishing oil - ulje koje nestaje), to je prikladno kod svih pripravaka kod kojih je vano brzo prodiranje eterinih ulja rastopljenih u biljnom ulju (mjeavine protivcelulita,gljivica, mjeavine za dine infekcije i sl.).Iz istog se razloga makadamija moe koristiti i kod njege masne koe, jer brzo prodire u kou i ne ostavlja masan film. Kod masne koe preporua se makadamiju izmijeati s biljnim uljemljenjaka.

Toliko visoki udio palmitoleinske kiseline se ne moe pronai u bilo kojoj drugoj biljci, a nalazi se u ljudskom sebumu, naroito kod mladih ljudi. Sa starenjem, koncentracija palmitoleinske kiseline se smanjuje, tako da je makadamija odlian izvor te kiseline kod stare koe.

Primjer recepture

"Vanishing" ulje za lice - svi tipovi koe30ml biljno ulje makadamija5 kapi eterino uljeylang-ylang ekstra superior5 kapi eterino uljeprava lavanda5 kapi eterino uljeirokolisna lavandaOva mjeavina prekrasno cvjetnog mirisa se izuzetno brzo upija. Nanesite je nakon to ste rasprili odgovarajui hidrolat na lice (na primjerhidrolat prave lavande) sa sprej pumpicom. Njeguje i hrani sve tipove koe, te odrava elasticitet i sjaj koe.

Plod divlje rueUzgoj:wc.org., EG-OrganicZemlja podrijetla:ile

Nain dobivanja:hladno preano, nerafinirano

Sastav:linolna kiselina (omega 6) - 45%; linolenska kiselina (mega 3) - 33%; oleinska kiselina (omega 9) - 14%; palmitinska kiselina 3%; stearinska kiselina 2%; vitamin E, retinolna kiselina (derivat vitamina A)

Osnovno djelovanje:ulje broj jedan za sve kone potekoe: upalne procese, dermatitise, liajeve, psorijazu, oiljci, strije, bore, starake pjege...

Ulje ploda divlje rue je jedno od najljekovitijih i najhranjivijih biljnih ulja. Nezamjenjiv je sastojak za sve vrste konih oteenja i potekoa.Iako mu je cijena visoka, njegovo djelovanje je viestruko opravdava. Bez obzira da li postoji neki ozbiljan problem poput atopijskog dermatitisa ili jednostavno se dovoljno volite da si priutite svakodnevnu njegu sa takvim uljem, plod divlje rue opravdava svoju reputaciju jednog od najpotentnijeg ulja na tritu.

Primjer recepture

Ulje za tretman oiljaka20ml biljno ulje plod divlje rue10ml biljno uljeljenjak14 kapi eterino uljerumarin verbenon10 kapi eterino uljesmilje10 kapi eterino uljeljekovita kaduljaMjeavina se nanosi 2-3 puta na dan na zahvaeno podruje, u tankom sloju. Ovisno o starosti, debljini i dubini oiljka, prvi rezultati se mogu vidjeti za1-6 mjeseci.

Mjeavina za atopijski dermatitis (neurodermitis)6ml biljno ulje plod divlje rue6ml biljno uljekalofil (tamanu)18ml biljno uljemakadamija6 kapi eterino uljetanacetum12 kapi eterino uljerimska kamilica12 kapi eterino uljesjeme mrkveMjeavina se nanosi na zahvaeno podruje 2-3 puta na dan, u tankom sloju. Ukoliko se radi o djetetu, doze eterinih ulja treba prepoloviti.

Ulje za starake pjege30ml biljno ulje plod divlje rue12 kapi eterino ulje sjeme mrkve18 kapi eterino ulje celerMjeavina se nanosi nekoliko puta na dan tijekom 1-2 mjeseca. Nakon toga se radi pauza od 2 mjeseca.MARELICA

Uzgoj:c.org., EG-OrganicZemlja podrijetla:Francuska

Nain dobivanja:hladno preano, nerafinirano

Sastav:oleinska kiselina (omega 9) - 65%; linolna kiselina (omega 6) - 27%; palmitinska kiselina 5%; stearinska kiselina 1%; palmitoleinska kiselina (omega 7) - 0,9%

Osnovno djelovanje:hrani i omekava kou, konzistencije i djelovanja slinobademu, ali je marelica bolje maziva i lake se upija, dobro za sve tipove