Prof. dr. sc. Stjepan Malović

ULOGA MEDIJA I RAZVOJ KULTURE

TOLERANCIJE

IMA LI TOLERANCIJE

?

'Nezapamćeni skandal u civiliziranim okvirima: Navijači vrijeđali svog reprezentativca!'

HUKANJE SAMMIRU

Nakon ulaska u igru tamnoputog Sammira, porijeklom Brazilca, dogodio se nezapamćeni skandal u civilizacijskim okvirima u povijesti nogometa.

Nije zabilježeno nikada i nigdje da bi navijači vlastite reprezentacije ružnim rasističkim navijanjem vrijeđali svojeg reprezentativca.

Odmah po Sammirovom ulasku na teren počelo je skandiranje 'cigane, cigane'. Svaki puta kad bi Sammir primio loptu uslijedilo je zviždanje i hukanje. Onda opet skandiranje 'cigane, cigane'

Iziritirani ovakvim divljaštvom makedonski su navijači zviždali (anti)hrvatskim (anti)navijačima zbog rasističkih ispada. Uslijedio je potom 'hrvatski odgovor': 'jebo vas Sammir', 'jebo vas Mamić'.

NI SUSJEDI

NISU BOLJI

Oštrija kazna za Srbiju Potpredsjednik Međunarodne nogometne federacije Jim Boyce traži oštrije kazne za srpsku nogometnu reprezentaciju nakon što je na utakmici U-21 reprezentacija između Srbije i Engleske na rasnoj osnovi vrijeđan mladi engleski reprezentativac Danny Rose. Ovo nije prvi put da Srbija ima velikih problema i kao netko tko potpuno osuđuje rasizam u bilo kojem obliku, mislim da bi UEFA trebala sada djelovati puno strože. Došlo je vrijeme kada novčane kazne nisu dovoljne. Idioti koji uzrokuju ovakve probleme ne mare za novac koji trebaju platiti klubovi ili Savezi. Zato se mora poduzeti ozbiljnija mjera, posebice protiv Srpskog nogometnog saveza, izjavio je Boyce za BBC Radio. Srpski navijači rasistički su vrijeđali Rosea na utakmici doigravanja u Kruševcu, koju je Engleska dobila s 1:0. Rose je isključen jer je ispucao loptu na kraju utakmice i jedan ga je srpski igrač gurnuo dok je napuštao teren što je izazvalo tučnjavu u kojoj su sudjelovali i igrači i članovi stručnog stožera obje reprezentacije.

PA NI NAJMOĆNIJI LJUDI

47% glasova manje

Romney o Obaminim pristašama:

Ti ljudi žive na državnim jaslama

Kampanji republikanskog kandidata Mitta Romneyja mogao bi dosta naštetiti tajno snimljeni govor koji je održao pred donatorima na Floridi "47% ljudi glasat će za Obamu bez obzira na sve. To su ljudi koji vjeruju da imaju pravo na hranu, zdravstveno osiguranje, smještaj... da im vlada treba to dati. To su ljudi koji ne plaćaju poreze" izjavio je Romney. Dodaje da na njih ne može utjecati i uvjeriti ih da vode brigu o svojim životima. » Novi list, LA Times

JESMO LI, DAKLE, TOLERANTNI?

Riječ tolerancija vuče korijene iz grčke riječi tolerare što znači podnositi, trpjeti, i uvažavati tuđe mišljenje i uvjerenja.

Poznavanjem drugih kultura, upoznajemo druge ljude, njihove nade, želje i vjerovanja, i kroz njih sagledavamo i svoje nade, želje i vjerovanja.

Razumijevajući njih razumijevamo sebe i postajemo tolerantni prema drugačijem te postajemo svjesni da je raznolikost ljudsko bogatstvo.

UNESCO-va definicija tolerancije

Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi.

Tolerancija nije koncesija, dobrodušnost ili popustljivost.

Tolerancija je iznad svega aktivan stav potaknut priznanjem univerzalnih ljudskih prava i fundamentalna sloboda drugih.

Nikako se ne može koristiti kao opravdanje za kršenje fundamentalnih vrijednosti.

ODGOVORNOSTTolerancija je odgovornost koja nosi

ljudska prava, pluralizam(uključujući i kulturni pluralizam), demokraciju i vladavinu zakona.

Ona uključuje odbacivanje dogmatizma i apsolutizma i potvrđuje standarde postavljene u instrumentima internacionalnih ljudskih

I, JESMO LI TOLERANT

NI?

Zoran Daskalović Odumiranje nacionalnih manjina u Hrvatskoj

Prema istraživanju o razini socijalne bliskosti prema

nehrvatima koje je koncem prošle godine na uzorku od tisuću ispitanika proveo GfK Centar za istraživanja

Svaki četvrti punoljetni građanin Hrvatske potjerao bi Srbe iz zemlje,

Svaki sedmi bi isto učinio sa Crnogorcima i Bošnjacima. Nešto bolje su prošli Slovenci, njih bi svaki deseti ispitanik

šupirao iz Hrvatske.

Istraživanje je provedeno po Bogardusovoj metodi kojom se od anketiranih građana tražilo da jednim od sedam stupnjeva (od najvišeg "blisko srodstvo/bračni drug" do najnižeg "istjerao bih ga iz zemlje") odrede svoj odnos prema nacionalnim manjinama.

U prosjeku svega deset posto ispitanika ne bi ništa imali protiv da budu u bliskom srodstvu s nekim od pripadnika nacionalnih manjina.

Pritom su najpoželjniji Slovenci, jer bi 15 posto ispitanika sa Slovencima pristalo stupiti u brak.

Prosječna bliskost prema Crnogorcima i Bošnjacima iskazala se u kvalifikaciji po kojoj bi ih ispitanici najrađe vidjeli kao "posjetitelje Hrvatske", dok bi svaki deseti Hrvat Srbina prihvatio kao "osobnog prijatelja", 8 posto kao kolegu s posla, a 4 posto kao susjeda u ulici.

UTJECAJ MEDIJA

Za svakodnevno informiranje najviše koristim (%):

televiziju 57

internet 19

dnevne novine 10

više raznih medija 8

radio 6

TELEVIZIJA GLEDANOST PREMA REGIJAMA

Slavonija 79

Lika, Kordun, Banovina 63

Sjeverna Hrvatska 61

Istra, Primorje, G. Kotar 59

Dalmacija 47

Zagreb s okolicom 43

NOVINE PROSJEČNO IH KORISTI 10 POSTO ZA INFORMIRANJE

DOBNA SKUPINA OD 18 DO 24 GODINE

Istra, Primorje, Gorski Kotar

13

Dalmacija 18

KORIŠTENJE INTERNETA

58 POSTO GRAĐANA

DVIJE TREĆINE KORISTI GA ZA INFORMIRANJE

JEDNA PETINAGRAĐANA NAJČEŠĆE PRIMA DNEVNE INFORMACIJE PUTEM INTERNETA

REGIONALNA RASPROSTRANJENOST

Zagreb i Dalmacija 24

Istra, Primorje, G. Kotar

18

Sjeverna Hrvatska 17

Lika, Kordun, Banovina

15

Slavonija 10

GODINE KORISNIKA

OD 15 DO 17 GODINA 56

OD 18 DO 24 GODINE 47

OD 25 DO 34 GODINE 35

VIŠE OD 65 GODINA 2

STUPANJ OBRAZOVANJA SSS (GIMNAZIJA 23

VSS 29

VIŠE RAZLIČITIH IZVORA

Prosječno 8 posto korisnika

Zagreb i okolica 19

Žitelji gradova s više od 100.000 stanovnika

11

Visoko obrazovani 14

ŠTO NAM MEDIJI RADE?Promiču li mediji

toleranciju?Uvažavaju li

UNESCO-ove stavove?

Ukazuju li na ljudska prava, različitosti ili…?

Je li zadaća medija da ukazuju na loše? Da, ali ne i na ružno

KAKO TO VIDI 24 sata

A TO SU:

KOJE KADŠTO GRIJEŠE, PA

KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA POSTAJE

SINOM

JE LI VEČERNJAK BOLJI?

MOŽEMO I UMANJIVATI ŠTETU

KOJI PUT SU I MANJINE DOBRE

P O L I T I K A

POSTIZBORNA CRNA GORA: KLJUČ U RUKAMA MANJINA

Parlamentarni izbori održani u 14.10. u Crnoj Gori ozbiljno su uzdrmali koaliciju oko Mila Đukanovića. On je nakon dvije decenije apsolutne vladavine primoran da dijeli vlast sa strankama manjina.

RIJEČISE NE BIRAJU

Ivo Josipović tvrdi:

Hajka protiv mene je maskenbal

Predsjednik je opet komentirao sukob sa šefom Srpskog nacionalnog vijeća. Osvrnuo se na izjavu Pupovca da Josipović izgleda želi biti vođa srpske manjine

Subota, 18. 8. 2012. u 16:57 Piše: Anamarija Mlačak

Jurica Galoić/Pixsellembed playerIvo Josipović

Predsjednik Ivo Josipović je u subotu u Istri opet komentirao sukob s Miloradom Pupovcem, šefom Srpskog nacionalnog vijeća. Osvrnuo se na izjavu Pupovca da Josipović izgleda želi biti vođa srpske manjine.

- Zanimljiva je ta Pupovčeva teza jer on govori kao da postoje dvije Hrvatske. Jedna u kojoj sam ja predsjednik i druga u kojoj je on - rekao je Josipović i zaključio da je hajka protiv njega samo maskenbal.

NOVINARI SE BUNEČetrdesetak novinarki

i novinara, predstavnika većine redakcija hrvatskih novina, okupilo se u ponedjeljak, 22. listopada 2012., u Ministarstvu kulture

Problemi karakteristični za cjelinu medijskog polja možda su i najviše izraženi upravo u tiskanim medijima koji su bez izuzetka u privatnom vlasništvu.

Naklade i prihodi od oglašavanja se smanjuju, brojevi stranica stanjuju; ne nestaju samo profesijski standardi, teme, žanrovi i rubrike, nego i cijele novine, kao i stotine radnih mjesta s njima.

Nekad poštovano zanimanje zamijenio je sve veći radni teret, stres i strah za ionako nesiguran honorar i sve nižu plaću.

ŠTO IH MUČITri skupine problema s kojima se tiskani mediji suočavaju sada i ovdje:

1.neuspjela primjena zakonodavnih odredbi o statutima medija i uredničko-novinarskoj neovisnosti od vlasničkih interesa,

2.zloupotrebe statusa i kršenje radničkih prava novinara upisanih u registar poreznih obveznika (RPO)

3.razrada funkcionalnog modela koji bi omogućio da država intervenira mjerama za spas profesije, odnosno novinara, umjesto da snižava PDV nakladnicima, što pak traže vlasnici medija.

IMA LI NADE?Mediji ne ispunjavaju svoju uloguKrivci nisu isključivo novinariMedijsko okruženje treba drastično

mijenjatiUloga države je da stvori uvjete za

kvalitetno novinarstvoJavnost se mora aktiviratiRazličitosti su na posebnom udaruNitko nije izuzet, pa ni većinske

skupine