Predavanje 6: POLITIKA I MEDIJI

Uticaj politike na medije i uticaj medija na politiku

POLITIKA MEDIJI-JAVNOST

Svako demokratsko drutvo u svojoj osnovi sadri trougao: politika mediji-javnost

Politika se temelji na ideji stalnog pokuaja utjecanja ili

nadzora Lideri politike i vladajue stranke sve su vie prisiljeni da

trae konsenzus javnosti

Zato politika uvijek nuno implicira komuniciranje, u ijem su sreditu mediji

ULOGA MEDIJA U POLITICI

Mediji su sredstvo/kanal kontaktiranja i posredovanja izmeu politike i javne sfere, odnosno izmeu donosilaca politikih odluka i javnosti na koju te politike odluke neposredno utiu

Mediji prenose informacije od politikih subjekata ka javnosti (u svrhu

dobivanja podrke) i od javnosti ka politikim subjektima (u svrhu artikuliranja zahtijeva)

Istovremeno, mediji, po svojoj formi, sadraju i uincima, postaju

svojevrsni kreatori javne/politike sfere/scene, ali i direktni akteri na toj sceni. Oni vie nisu samo medijatori, nego ravnopravni subjekti u politikim procesima.

ULOGA MEDIJA U POLITICI

Informativni aspekt: politiko informiranje (znaajan i za politike subjekte i za politiku javnost)

Formativni aspekt: politiko obrazovanje i politika

socijalizacija (znaajan, prije svega, za politiku javnost)

Manipulativni aspekt: politiko uvjeravanje (znaajan, prije svega, za politike subjekte)

MEDIJSKE FUNKCIJE U POLITIKOJ SFERI- I. iber

Funkcija informiranja

Funkcija orjentiranja

Funkcija monitoringa

Funkcija educiranja

Agenda Setting funkcija

Formiranje javnog politikog diskursa

Izraavanje politikih gledita

SUTINA JE U MEDIJSKOJ KREACIJI POLITIKE STVARNOSTI!

Politiko komuniciranje- M. Bongran

Politiko komuniciranje je dugoroan proces, a oduvijek postoji da bi se udovoljilo prijekim potrebama svakog oblika vlasti (...)

Da bi se na vlast dospjelo, kao i da bi se ona vrila, ili pak da bi se graanima o njoj poloilo raune, politika mora biti komunikacija. (...)

Ovaj stav proizlazi iz meusobnog spoja opeg prava glasa, demokratije i razvoja sredstava informisanja i komuniciranja.

Politiko komuniciranje T. orevi

Politiku komunikaciju ini itava mrea inova komunikativnog suoavanja i sukobljavanja subjekata politike prakse, koji putem svoje komunikativne veze djeluju jedni na druge i na drutvo u kojem funkcioniu.

Djelovanje jednih na druge i na drutvo = drutveni dijalog!

Politiko komuniciranje- B. McNair

Svrhovita komunikacija u politici ukljuuje:

1. Sve oblike komunikacije kojima se slue politiari i drugi politiki akteri u svrhu ostvarivanja specifinih ciljeva;

2. Komunikaciju koju prema politikim akterima upuuju nepolitiari: birai ili novinari;

3. Komunikaciju nepolitiara o politikim akterima usmjerenu ka javnosti.

Politiko komuniciranje: verbalno i neverbalno ukljuuje

Interpersonalno komuniciranje npr. door to door marketing

Grupno komuniciranje grupe istomiljenika ili suprotstavljene gupe

Organizacijsko komuniciranje - ukljuuje PR, reklame, komuniciranje sa uim i irim javnostima putem medija ili direktno itd.

Masovno komuniciranje medijski posredovano: odnosi s medijima

Neverbalno komuniciranje

Govor tijela otkriva osjeanja, stavove i namjere neke osobe

Gestovi koritenje ruku i aka (za ljude oteenog sluha to je najvaniji model komunikacije)

Izraz lica najvie govori o raspoloenju i emocijama neke osobe Tjelesni stav nain dranja tijela (izraava stav napetosti ili stav oputenosti,

stav naklonjenost ili stav neprijateljstva) Prostor koji zauzima tijelo uslovljeno statusom osobe ili kontekstom

komuniciranja (npr. ljudi koji se takmie stoje jedni naspram drugih) Dodir govori o stepenu prisnosti sa drugom osobom, ali moe biti i

konvencionalno i kulturoloki uslovljeno (rukovanje, poljubac isl.)

Neverbalno komuniciranje

Parajezik: sistem neverbalnih znakova ili gestova koji prate verbalno izraavanje, a slui za interpretaciju rijei tokom govora

Uzvici, potapalice, naglaavanje odreenih rijei, jaina, brzina i ritam glasa...

Paralingvistiki znaci ukazuju na trenutno raspoloenje subjekta, njegove emocije ili namjere.

Neverbalno komuniciranje

Odijevanje: odnosno sve ono to nas u vizuelnom smislu odreuje (odjea i obua, ali i nakit, minka, frizura)

Odraava doivljaj sopstvenog identiteta subjekta, ali i njegov socijalni i profesionalni status i kulturni kontekst iz kojeg dolazi (npr. marama ili burka, narodna nonja)

Neverbalno komuniciranje vaan je dio izgradnje imida

Primjeri:

Verbalno komuniciranje

Jezik, govor, pismo, simboliki prijenos poruka

Verbalno komuniciranje moe ukljuivati direktne i skrivene poruke

Masovno komuniciranje

Javno je, odnosno njegov je sadraj otvoren i pristupaan

svima

Publika je heterogena po sastavu i njena osnovna odlika je masovnost

Odvija se posredstvom masovnih medija

17

Politika i mediji odnos Davorka Vidovi

Klasina predodba

politika mediji

Proizvodnja odluka koje su obavezne za cijelo drutvo

Promatraju politiko djelovanje i njegove posljedice s kritike distance te ga irokoj publici posreduju to objektivnije i stvarnije

Thomas Meyer: Mediokracija: medijska kolonizacija politike

Dualizacija politike na:proizvodnu i prezentacijsku stranu

Deava se apsolutna personalizacija politike (nije vie rije o programima i idejama, ve o osobama koje su nositelji politikih funkcija)

to mediji vie svode politiku na zabavnu prezentaciju personalnih sukoba, to vie politika pokuava samoinscenacijom ispuniti oekivanje, jer ne eli ni razoarati ni razljutiti veliku publiku.

Primjeri: Prezentacijska strana politike u medijima

Ideal: pravo graana na informaciju

Sutina svakog medijskog sistema je da obezbijedi funkcionalno komuniciranje.

Funkcionalno komuniciranje je zasnovano na ideji drutvenog dijaloga.

Sutina funkcionalnog komuniciranja je u tome da komunikator uskladi svoje sopstvene predstave, ciljeve i elje sa predstavama i oekivanjima recipijenata/javnosti.

Kultura dijaloga

Drutveni dijalog pretpostavlja dobru volju svih subjekata

Kultura dijaloga podrazumijeva i kulturu konflikta

Polazni stav: Ja moda nisam u pravu, a ti moda jesi

Utopija ili ne?

Vanost feedback-a

Dijaloga nema bez oslukivanja druge strane

Feedback kao odgovor publike na poslanu verbalnu ili neverbalnu poruku daje nam informaciju o tome kakav je efekat imala naa poruka

Feedback: poruka, informacija, stav javnosti, odreeno ponaanje javnosti...

Na odnos prema feedbacku koji smo primili pokazuje na odnos prema recipijentima zanemarivanje feedbacka=nepotovanje recipijen(a)ta

Uspjena komunikacijska praksa u politici

I verbalna i neverbana komunikacija je jednako vana! Govor tijela, odijevanje, parajezik mogu esto govoriti vie od rijei

Vano je znati ta recipijent (pojedinac, grupa, masa) oekuje od nas i kako mu to saopiti na najprihatljiviji i za njega najrazumljiviji nain

Uspjena komunikacijska praksa u politici

Vano je znati sluati! Dijaloga nema bez oslukivanja druge strane, bez poznavanja potreba i interesa onih kojima se obraamo

Dobar sagovornik je dobar slualac!Prvo se dodijeli licenca za sluanje, tek potom licenca za govorenje i ko ne zna sluati, uopte nema prava govoriti!Ako paljivo sluam, moda uopte ne treba da govorim. Zdravko Zupani

Uspjena komunikacijska praksa u politici

Vana je odgovornost za izreeno! U trenutku kad izgovorimo rije vie nismo njen gospodar.

Osim odgovornosti za izreeno, vana je i odgovornost za preueno. Pojedinci, grupe, javnost imaju potrebu za informacijama i naa je obaveza prepoznati i zadovoljiti tu potrebu

Uspjena komunikacijska praksa

Vano je znati ta rei!

Progovoriti i ne znati ta jako je rizino. Nemamo nadzora. Nismo gospodari svojih rijei. Ba zato to ne znamo ta bi rekli kaemo mnogo niega!Iskusan govornik uvijek zna, ta eli da kae. Kada ne zna i nema vremena za pripremu, promisli. Saeka prije nego to odgovori.Uvijek moemo saekati pre nego to progovorimo. To je korisnije od ishitrenosti i brzopletosti. Zdravko Zupani

Uspjena komunikacijska praksa u politici

Vano je pristupati ljudima s potovanjem i u skladu s njihovim kulturolokim i komunikacijskim kodom!

Svi smo ljudi i svi smo meusobno ravnopravni. Ko se precjenjuje, bie podcijenjen.Ko se podcjenjuje, nee biti cijenjen.Ko potuje sebe, potuje i druge i ako ga drugi ne potuju to ga ne zanima. Zdravko Zupani

Uspjena komunikacijska praksa s medijima ta novinari oekuju od politiara?

Da su dostupni

Da odgovori brzo i direktno

Da ih tretiraju s potovanjem i da imatjuelju da se novinaru prui sva pomo i svaki mogui odgovor na upit

Da uzvrate poziv ako stuobeali ili je neko za njih primio poruku

Da, ako su obeali neto uraditi ili poslati dodatno, da to i ne zaborave

Da stusvjesni pritiska roka pod kojim rade novinari.

POLITIKA I MEDIJI: ISPREPLETENOST UTICAJA

Uticaj politike na medije i medija na politiku je neupitan

On je uvijek dvosmijeran: koliko politika sfera nastoji da utie na medijsku, toliko i mediji nastoje da utiu na politiku sferu

CENTRALNA PITANJA ODNOSA MEDIJA NASPRAM POLITIKE:

Kako zadrati neovisnost?

Kako ne postati instrument politike?

Kako o(p)stati u funkciji javnosti, a ne politikih subjekata?