Uloga volontera u domu za starijeosobe u doba ekonomske i

socijalne krize

Volonter: prof. dr. Stjepan Blažanović

Što je volontiranje? Definicija:

Volontiranje je neprofitna i neplaćena aktivnost kojompojedinci doprinose dobrobiti zajednice ili cijelogdruštva, javlja se u raznim oblicima i uključuje lokalnei međunarodne volonterske pothvate.

Volontiranje se odnosi na različite aktivnosti u kojepojedinac, bez novčane naknade, dobrovoljno ulažesvoje slobodno vrijeme, trud, znanje i vještine zadobrobit drugoga.

Posljedice volontiranja imaju pozitivne efekte na svenjegove sudionike: volontere, korisnike volonterskihusluga i zajednicu.

Volonterski rad

područja djelovanja: briga za druge ljude,humanitarni rad ,socijalni rad, zaštitaokoliša i kulturni rad

Prema trajanju:volontiranje može bitikratkoročno i dugoročno

Prema zemljopisnoj rasprostranjenosti:lokalno, nacionalno ili međunarodno

Osobine volontera: Volontirati može svatko, bez obzira na dob, spol,

obrazovanje, vjeru i slična obilježja. Pretpostavka je da su mladi ljudi doživljavali volontiranje

kao nešto povezano sa školovanjem

srednje dob obilježava sve veća usmjerenost premazajednici umjesto na aktivnosti usmjerene prema sebi ikarijeri

Umirovljenici kroz volontiranje nadoknađuju psihološke isocijalne dobitke koje su dobivali na radnom mjestu

Svima je zajedničko da: 1. rade bez prisile 2. rade za dobrobit drugih 3. rade bez očekivanja materijalnih ili društvenih nagrada

Motivi: Clary i Snyder (1999) su na temelju rezultata svojih

istraživanja izdvojili šest osobnih i društvenih motiva zbogkojih ljudi volontiraju:

1. Vrijednosti - volontiranje u skladu s osobnimuvjerenjem o važnosti pomaganja drugima i brige zadruge.

2. Razumijevanje – volonter želi bolje razumjeti sebe idruge, učiti i razvijati svoje vještine.

3. Poštovanje – pojedinac se može psihološki razvijati krozvolontiranje i na taj način povećati svoje samopoštovanje.

4. Karijera – volonter ima cilj steći iskustva vezana uzkarijeru, učiti nove vještine koje mu mogu pomoći utraženju posla ili razvoju karijere.

5. Društvo - volontiranje zbog jačanja društvenih veza,upoznavanja novih ljudi(rad sa starima je učenjemudrosti i smisla življenja) ili društvene prilagodbe.

6. Zaštita - za smanjivanje negativnih osjećaja usmjerenihprema sebi, npr. krivnje, ili za bijeg od osobnih problema.

Osobna iskustva u volontiranju: volontiranje u Domovinskom ratu-za najviše ciljeve, bez

traženja naknade, kao i tisuće drugih branitelja volontiranje na području kulturnog rada :-unazad pet

godina, uglavnom u Domovima za starije osobe, naorganizaciji i provođenju kulturnih priredaba i radionicaorganiziranje likovnih kolonija, otvaranje izložbi ipromoviranja kataloga i knjiga

organiziranje pjesničkih i recitatorskih susreta, vođenje dramskih radionice i škole kreativnog pisanja po

metodi Minervine škole pisanja (pozitivanprimjer:drama:Domsko vjenčanje,Himna Doma - svrhapojačavanje osjećaja pripadnosti ustanovi kojudoživljavaju kao svoj drugi dom)

Moto: Najviše učim kada podučavam!

Uloga volontera u domu socijalneskrbi:

Cilj ovoga izlaganja je:proširiti svijest o stvarnojvrijednosti volontera i volontiranja u vrijeme sveopće krizei potaknuti soc. radnike da više koriste taj potencijal

Početno stajališta: volontiranje u gospodarstvu svakezemlje ima golemu vrijednost

znanstveno je dokazano da volonterska radna snagaglobalno predstavlja 2% bruto dohotka (BDP), a svakakuna uložena u programe volontera donosi povrat od 7kuna

Gašenje radnih mjesta dovodi do povećanja opsegaposlova i smanjivanja ili stagniranja broja djelatnika

Nagli rast osiromašenja stanovništva( u zadnjih 10 god. uEvropi se povećao za 3%, u RH čak za 20%) zahtjevaangažiranje što većeg broja volontera koji će svojimradom, znanjem i vještinama umanjiti posljedicegospodarske krize

Stanje i potrebe: U vremenu u kojemu su Domovi racionalizirali ljudske i

materijalne resurse do maksimuma, na raspolaganju imostaje još široka lepeza volontera

To je prepoznao Caritas (angažiraju svake godine stotinenovih volontera, za razliku od društvenih institucija)

stanar se stavlja u središnje mjesto u Domu -Populivoluntas suprema lex. ili STANAR voluntas…

socijalni radnici, mentori volontera, definiraju prioritete ,vodeći računa o obuhvatu što većeg broja stanarazainteresiranih za određeni program.

Odabrane programe ugrađuju u slobodno vrijeme stanara,te pokušavaju pronaći volontere koji na kompetentan načinmogu zadovoljiti iskazane potrebe stanara.

Tako se socijalni radnik pojavljuje kao organizator, a neizvršitelj svih programa.

Činjenice: Starosna dob sama po sebi smanjuje interese i fizičke

aktivnosti stanara a povećava potrebu za duhovimsadržajima.

Velikim djelom potrebe se zadovoljavaju dodatnimnaporom djelatnika, a u mnogočemu ih mogu zamijenitivolonteri

Imajući u vidu da je to službeni odnos :djelatnik - stanar,koji ograničava slobodu , odnos stanar - volonter pružaveću mogućnost osobi na području glazbenog, likovnog,dramskog i literarnog stvaralaštva

Slobodan izbor, kroz poticanje stvaralačke i okupacioneaktivnosti, naša je prirodna realnost, koja u vremenuekonomske i socijalne krize smanjuje stres i nelagodu, apovećava ugodu življenja.

Primjer doprinosa rada volontera: program iz 2014:Likovna kolonija Dugovječnost

boja Angažiranje volontera:1.okupljanje dvadesetak

vrsnih slikara, 2. motiviranje da stvaraju umjetničkadjela i poklone je ustanovi, 3.postavljanje izložbe ipredstavljanje djela i autora,4. vođenje kulturnogprograma, 5.rad na izradi kataloga ,6.aukcijskaprodaja slika (rad volontera-nemjerljiv ineprocjenjiv, uz nužnu podršku uprave)

Rashodi:oko 4570.00kn troškovi materijala(platna,boje kistovi 3830.00kn i 750 kn tiskanje kataloga), teoko 2300.00 kn (troškovi pića i hrane),

Prihodi: 52 likovna djela, ukupne vrijednosti, premagruboj procjeni povjesničara umjetnosti – cca:55000.00 kn.

Širenje područja rada:kulturni rad se širi na humanitarnirad-sredstva od prodanih slika namjenjuju se ljudimapoplavljenih područja

u tu svrhu organizira se popularna aukcija na kojoj seosigurava nazočnost većeg broja dužnosnika i stvarnihljubitelje slika,(dok ljubitelji i kolekcionari kupujuosobnim sredstvima, dužnosnici imaju ovlasti kupovanja idruštvenim sredstvima, ne pitajući za cijenu)

vrijednost rada volontera time dobiva širu dimenziju(doprinosi međuljudskoj solidarnosti u kriznim stanjima,podiže ugled ustanove, šalje poruku suosjećanja i ljubaviza bližnjeg)

Rad volontera je nemjerljiv, iako se zdrav razum i javnomjenje se pitaju: u današnje doba ko je lud raditi badava

jasno je da će umirovljeni profesori tražiti „žrtve“ da impredaju, učitelji da im podučavaju,a povjesničari i ljubitelji umjetnosti da organizirajulikovne kolonije i pjesničke susrete, sretni da se i daljemogu baviti onim čime su se bavili cijeli radni vijek

Koliko je Domova za starijeprepoznalo vrijednosti volontiranja?

u 11 domova čiji je osnivač grad Zagreb prema grubojprocjeni sklopljeno je oko 110 ugovora s volonterimaod kojih je po starosnoj dobi 24% do 30 god, 26%između 40 i 50 god., i 50% starijih od 50 god. života

od 6 domova koji u svojem radu koriste znanje i uslugavolontera, njih 5 u prosjeku imaju sklopljene ugovoresa 4-5 volontera članova Volonterskog centra Zagreb

Samo je jedan od domova kojemu je osnivač gradZagreb, što preko projekta Gerontološkog centra, štoizravno, sklopio gotovo 70 izravnih ugovora spojedincima volonterima

povremeno angažiranje volontera u radnim akcijamaprakticiraju gotovo svi Domovi

Kako privući volontere? Usklađivanje termina, uvjeta i pretpostavki djelovanja, te

osjećaj dobrodošlice i zahvalnosti svakako će povećati broji konkurentnost volontera

odavanje priznanja direktno se naslanja na motiviranje irezultat je procesa praćenja rada volontera.

kada se uzme u obzir ono što je volonter dao - njegovoznanje, vještine i slobodno vrijeme koje je neprocjenjivo -važnost priznanja je neophodna

Prepoznavanje i priznavanje doprinosa, volonterima značipuno više od obične pristojnosti(uvjerenja,zahvalnice,povelje , diplome, pohvale i sl. supoželjni oblici zahvale)

Praćenje njegova rada, volonteru pokazuje da ga netkoprimjećuje i da je nekome stalo do njega, te da cijeninjegov rad

Zaključci: ponekad se ponašamo kao da živimo u zemlji čudesa,

ignorirajući stvarnost da volonteri imaju i svoj vlastitiživot

Socijalni radnici u domovima, moraju se više angažiratioko pronalaženja volontera

Potrebno je i veće angažiranje u edukaciji i motiviranjuvolontera, kao i veće medijsko populariziranje ivrednovanje volonterstva

Volonteri(mreža centara, Caritas,Udruge) nisu svojeusluge ,u dovoljnoj mjeri,učinili dostupnim potencijalnimkorisnicima

Volonterstvo u RH nije prepoznato kao čimbenikublažavanja gospodarske i socijalne krize

Travanjski susreti Vesna Parun