UNIVERZITET U TRAVNIKUEDUKACIJSKI FAKULTET

MATEMATIKA I INFORMATIKA

PRAVCI UMJETNE INTELIGENCIJE.ANALIZA FILMOVA

“ODISEJA U SVEMIRU 2001” i “TERMINATOR”

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETAUMJETNA INTELIGENCIJA

Kandidat: Mentor: Velibor Nikolić Prof. dr Dževad Medić

Travnik, januar 2014.

Sadržaj

1. Definicija umjetne inteligencije.................................................................... 3

2. Sposobnosti stroja baziranog na AI................................................................4

2.1. Razdoblja razvoja AI ............................................................................5

3. Glavni pravci u razvoju vještačke inteligencije..............................................7

4. Umjetna inteligencija i naučn a fantastika....................................................9

4.1. Odiseja u svemiru 2001.........................................................................11

4.2. Terminator ...........................................................................................14

5. Zaključak ........................................................................................................16

Literatura .......................................................................................................17

2

1. Definicija umjetne inteligencije

Inteligencija je svojstvo uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama. Intelige ncija je pojam iz humanističkih nauka. U tehničkim naukama se koristimo pojmom umjetna inteligencija – UI. 1956. godine američki je naučnik John McCarthy prvi put upotrij ebio naziv "umjetna inteligencija" na konferenciji u Dartmouthu, koja je bila prva konferencija posvećena ovom području. McCarthy govori da je umjetna inteligencija naziv za naučnu disciplinu koja se bavi izgradnjom računarskih sistema čije se ponašanj e može tumačiti kao inteligentno. Upravo je on stvorio naziv "umjetna inteligencija" u svome prijedlogu 1955. za Darthmouth konferenciju koja se održala 1956. godine.

Konferencija u Dartmouthu nije donijela spektakularne rezultate, ali je ustanovila novo područje – AI. Konferencija (Dartmouth Artificial Intelligence conference) je okupila veliki broj naučnika u raspravi o novoj tematici – umjetnoj inteligenciji . Utvrđeno je da se snaga računara udvostručuje svakih osamnaest mjeseci i da kreće prema tome da strojevi mogu postati inteligentni poput ljudi, samo je pitanje kada i na koji način će se to desiti.

Nema opće prihvaćene definicije šta je to "umjetna inteligencija"; ona predstavlja svaki neživi sistem koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama, odnosno pokazuje inteligenciju. Umjetna inteligencija kombinira nauku i inženjerstvo kako bi izradila strojeve sposobne za inteligentno ponašanje. "Umjetna inteligencija je grana računarske nauke koja se bavi proučavanjem i oblikovanjem računarskih sistema koji pokazuju neki oblik inteligencije.

Takvi sistemi mogu učiti, mogu donositi zaključke o svijetu koji ih okružuje, oni razumiju prirodni jezik te mogu spoznati i tumačiti složene vizualne scene te obavljati druge vrste vještina za koje se zahtijeva čovjekov tip inteligencije." D.W.Paterson, 1990. Osnovni zadatak istraživanja u području umjetne inteligencije je svojstvo ljudske inteligencije prenijeti stroju, a taj stroj je danas najčešće računar. Izraz AI se neosnovano primjenjuje i na robote, budući da njihov sustav ne mora nužno biti inteligentan.

3

2. Sposobnosti stroja baziranog na AI

1. Sposobnost zaključivanja 2. Sposobnost prikupljanja i uporabe znanja 3. Sposobn ost baratanja znanjem i izmjenjivanja zamisli 4. Sposobnost postavljanja problema

Područja koja se bave istraživanjem umjetne inteligencije su računarstvo, filozofija , ekonomija, matematika, lingvistika i psihologija.

Umjetnu inteligenciju možemo podijeliti na: slabu i jaku. Zagovornici slabe umjetne inteligencije razvijaju inteligentne sisteme kojima se dodaju samo

određena svojstva ljudskog ponašanja, dok zagovornici jake umjetne inteligencije smatraju da je moguće stvoriti sistem koji će u potpunosti moći replicirati sva svojstva ljudskog ponašanja koja se smatraju inteligentnim.

Nažalost (ili na sreću ), takvi sistemi još nisu stvoreni, barem ne u onom smislu da bi mogli djelovati b ez ljudske tehničke podrške, programskih inputa i kontrole. Svaku računarsku umjetnu i nteligenciju namijenjenu rješavanju problema nazivamo ograničenom UI. Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije spadaju u ovu grupu jer su ograničeni na rješavanje samo određenih problema i nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje. Čovjek još nije u st anju proizvesti umjetnu inteligenciju koja bi se približila čovjekovoj i svjesno raz umijevala i rješavala probleme. Mogućnost izrade svjesne umjetne inteligencije je za sada predmet filozofskih rasprava.

4

2.1. Razdoblja razvoja AI

1. Faza inkubacije (1943.- 1956.) 2. Faza ranog entuzijazma i velikih očekivanja ( 1952. - 1969.) 3. Faza sustava temeljenih na znanju (Knowledge-based Systems)(19 69. - 1979.) 4. Faza kada AI postaje industrija (1980. do danas) 5. Faza povratk a neuronskih mreža (1986. do danas)

Matematičar Alan Turing obilježio je prvu polovicu 20. stoljeća i doprinio razvoju područja umjetne inteligencije postavljenjem teorije poznate kao Turingov test. Turingov test koncipiran je kao igra u kojoj se provjerava teza mogu li računari misliti. U igru su uključena tri sudionika: ispitanik A (čovjek), ispitanik B (računar) te ispitivač (čovjek). Uloga je ispitivača, koji se nalazi u odvojenoj prostoriji od ispitanika, da na temelju primljenih odgovora na pitanja koja je postavio procijeni je li ispitanik čovjek ili računalo. Ako računalo uspije zavarati ispitivača, može se tvrditi da je stroj inteligentan. Do danas ni jedan stroj nije prošao Turingov test.

1958. godine John McCarthy kreirao je prvi programski jezik LISP, namijenjen izradi inteligentnih sistema. Allen Newell, J. C. S haw i Herbert Simon 1956. godine kreirali su prvi računalni program Logic Theorist (LT) koji ima svojstva inteligentnih sustava. Glavni zadatak toga programa bilo je dokazivanje teorema postavljenih u radu Principia Mathematica. Program je us pio dokazati 38 teorema. Godinu dana nakon toga kreirali su program GPS (engl. General Problem Solver), koji predstavlja prvi program koji replicira ljudski način razmišljanja. 1960-te: dijaloški sustavi Joseph Weizenbaum autor je prvog dijaloškog sustava (engl. dialogue system) poznatog pod nazivom ELIZA, koji nastaje 1967. g odine.

ELIZA predstavlja simulaciju Rogerovog psihoterapeuta koji postavlja pitanja i pokazuje empatiju s pomoću kratkih iskaza, a zapravo ne daje savjete. Interakcija između dijaloškog sustava i čovjeka odvija se na sljedeći način:

1.) čovjek upisuje pitanje upućeno dijaloškom sustavu,

2.) dijaloški sustav odgovara na pitanje uporabom metode prepoznavanja uzoraka i odabira fraze spremeljene u njegovu bazu znanja.

1970-te i 1980-te: ekspertni sustavi i komercijalizacija 1970-ih godina kao područja umjetne inteligencije razvijaju se stručni ili ekspertni sistemi (engl. expert system). Glavne osobine tih sistema su da rješavaju jednostavne probleme jednako dobro kao i ljudi koji su stručnjaci u određenome području.

5

Ekspertni sistemi sastoje se od baze znanja (činjenica i pravila) , mehanizma za zaključivanje te korisničkog sučelja koje služi za komunikaciju između čovjek a i stroja. Svoju primjenu pronašli su u matematici, pravu, vojnim i medicinskim z nanostima te bankarstvu.

Prvi ekspertni sistem bio je MYCIN (1976.), a primjena mu je bila vezana uz područje medicinske dijagnostike i terapeutike. 1980-ih započin je razdoblje globalizacije, industrijalizacije i komercijalizacije područja umjetn e inteligencije, posebice na polju ekspertnih sistema.

Danas: gdje smo? U današnje vrijeme nastaje, razvija se i proučava velik broj sistema koji pokazuju određene značajke ljudske inteligencije, kao što su razumijevanje i obradba prirodnog jezika, automatsko zaključivanje, učenje pa čak i izražavanje osjećaja. Oni su i danas predmet istraživanja velikog broja područja kao što su računalna znanost, neurolingvistika, lingvistika, psihologija, filozofija i informacijske znanosti. Iako je zabilježen velik napredak u razvoju inteligentnih sustava od samih početaka do danas, ni jedan stroj još uvijek nije u mogućnosti replicirati sva svojstva ljudske inteligencije. Pitanje je hoće li to ikada biti moguće.

6

3. Glavni pravci u razvoju vještačke inteligencije

Proučavanje prirodne inteligencije (spoznavanje funkcija mozga, modeliranje rada mozga, simuliranje čovjekovog ponašanja, reagovanja i rezonovanja) postizanje inteligentnog ponašanja primjenom drugačijih pristupa, kakvi se ne mogu sresti u prirodnim sredinama.

Tipična područja primjene: računarski programi za šah (najpoznatiji je Deep Blue koji je pobijedio Kasparova 1997. godine), računarska lingvistika, ekspertni sistemi, neuronske mreže, robotika, računarski vid, računarske igre.

Računarska lingvistika je naučna disciplina koja se bavi razvojem kompjuterskih programa koji omogućavaju računsku ob radu prirodnog jezika. Pod obradom prirodnog jezika se podrazumijeva ispravljanje tekstova, ekstrakcija informacija, prijevod, interakcija između čovjeka i računala i td.

Ekspertni sistemi su računalni programi koji sadrže određena specifična znanja iz je dnog ili više određenih područja znanosti. Najčešći oblik ekspertnih sistema sastoji se od seta pravila po kojima se analiziraju informacije (koje su najčešće pružene od strane korisnika) o specifičnoj vrsti problema, ali i pružanja matematičke analize problema. Ovisno o njihovom dizajnu tj izvedbi, pružaju korisniku određene povratne informacije k oje je potrebno poduzeti da bi se riješio zadani problem. Ekspertni sistemi kao najzastupljenije područje umjetne inteligencije definiraju se na različite načine, jedna od najjednostavnijih definicija je: Ekspertni sistemi su sistemi koji oponašaju znanje eksperta.

Robotika je nauka povezana sa dizajnom, proizvodnjom, teoretskim proučavanjem i upotrebom robota. Neki autori smatraju da se ne radi o zasebnoj nauci nego o disciplini u sklopu umjetne inteligencije. Obuhvata polja informatike , elektotehnike i mašinstva. Riječ "robot" je ušla u javnost od strane češkog pisca Karela Čapeka, u njegovom djelu R.U.R. (Rossumovi univerzalni roboti), izdanom 1920. Termin "robotika" je skovao Isaac Asimov u svom kratkom SF radu iz 1941 "Liar!"

Računarski vid je područje umjetne inteligencije koje se bavi prepoznavanjem dvodimenzi onalnih i/ili trodimenzionalnih predmeta – na primjer, ljudskog lica. Bez razvijenog računalnog vida robot se ne može snalaziti u prostoru, što znači da može biti potencijalno opasan u slučaju ljudske prisutnosti u istom području. Optičko prepoznavanje znakova (engleski Optical Character Recognition, OCR) uključuje računalni softver koji je dizajniran tako da prevodi sliku otisnutog teksta s papira (koju obično učitamo sa skenera) u editabilni tekst. OCR je započeo kao polje u istraživanju umjetne intelig encije i strojnog gledanja.

7

Neuronske mreže

Kako bi otkrili je li projekt kreiranj a stroja koji će replicirati sva svojstva ljudske inteligencije uopće izvediv, znans tvenici su se u novije vrijeme dali na razvoj umjetnih neuronskih mreža. Neuronska mreža je zbir neurona koji su međusobno povezani i interaktivni kroz operacije obra de signala. Tradicionalno se taj pojam odnosio na biološku mrežu, dok se u suvremeno m znanstvenom jeziku taj izraz rabi i za umjetne mreže. Danas se pod umjetnom neuronskom mrežom podrazumijeva sistem građen od međusobno povez anih umjetnih neurona ili programskih konstrukta sa svojstvima bioloških neurona. Umjetne mreže se koriste kako za rješavanje problema za koje je nužna umjetna intelige ncija tako i za razumijevanje rada bioloških neuronskih mreža. I obratno, što više dozna jemo o radu bioloških mreža sposobniji smo razvijati sve kvalitetnije umjetne mreže.

U tom kontekstu suvremeni se razvoj umjetne inteligencije razdvojio u dva uzajamn o podupiruća smjera: neuropsihološkom proučavanju ljudskog uma i tehnološkom razvoju sof isticiranih kompjuterskih sistema. Vrtoglavi razvoj i otkrića suvremene znanosti n a oba ta polja daju nadu mnogim istraživačima da ćemo uskoro biti u stanju stvarati in teligentne robote koji će imati ugrađenu sposobnost samostalnog učenja. Međutim, njima n asuprot stoje uvjerenja dijela znanstvene zajednice da istinska umjetna intelige ncija nalik na ljudsku nikad neće biti u cijelosti ostvarena jer je ljudski um pre više kompliciran sistem koji još nedovoljno poznajemo a da bismo ga mogli uvjerljivo »iskopirati«. S druge strane, kad bi nam to jednom i uspjelo takav tehnološki skok st avio bi pred čovjeka još nezamisliva pitanja i nesagledive situacije kakve su nam pr oteklih desetljeća dijelom pokušali dočarati filmovi i autori naučne fantastike.

Kako već postoje znanstvena predviđanja da će čovjeka do 2025. na mnogim poslovima i funkcijama zamijeniti umjetne neuronske mreže možda zaista nije daleko dan kad će od stresa ubrzanog životnog tempa premoreni Homo sapiens na posao ili u šoping, na spoj ili večernje trčanje (ili barem da mu prošeće kućnog ljubimca) poslati svog »neuronskog dvojnika«. Samo ni tada nećemo svi biti u istom položaju: jer i naš »surogat« bit će slika i prilika (bolje reći replika) naših sposobnosti, mogućnosti i konta na tekućem računu.

8

4. Umjetna inteligencija i naučna fantastika Naučna fantastika (en. science fiction) je umjetnički žanr, oblik spekulativne fikcije koji se

prvenstveno bavi uticajem izmišljene nauke i/ili tehnologije na društvo ili pojedince. Pojam naučne fantastike vezuje se prije svega za književna, televizijska i filmska djela, ali naučna fantastika utiče i na likovnu i muzičku umjetnost.

Roman Frankenstein objavljen 1918. g., engleske književnice Mary Shelly smatra se izvorišt em naučne fantastike kao žanra. Naučna fantastika bavi se razmatranjem uticaja napretk a nauke i tehnologije na društvo i osobe, predviđanjem razvoja čovječanstva ili čak govori o otkrivanju i zamišljanju novih pojava i tehnologija. Motiv umjetne inteligencij e u umjetnosti je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Pisci raspravljaj u o uticaju robota i razvoja umjetne inteligencije na ljudsko društvo. O robotima je u književnosti prvi raspravljao Karel Čapek. Klasik motiva robotike je Asimovljem roman Ja, robot koji je bio temelj za cijeli serijal romana o robotima gdje su postavljeni i poznati Zakoni robotike.

Motiv robotike često se prikazuje u apokaliptičnom okružju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u filmu Terminator. Vedriji prikaz razvoja robota i umjetne inteligencije vidljiv je u Spielbergovu filmu A.I. te likovima Data i Doktora iz Zvjezdanih staza.

Tvrda SF je vrsta naučne fantastike koja opisuje svijet konzistentan s poznatim priro dnim zakonima. To znači da se u takvoj vrsti SF-a radnja događa u okružju gdje postoje razne pojave, čak i kontroverzne ili danas samo teorijske (nepotvrđene opažanjem ili eksperimentom), ali čiji opis može biti sukladan s poznatim fizikalnim zakonima. Drugim riječima, tvrda SF može obuhvaćati pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spada ju u "granice mogućega". Može se i reći da tvrda SF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemoguće.

Pred tvrdu SF postavlja se i zahtjev realnog i konzistentnog oslikavanja zamišljenog društva, pojedin aca ili stvorenja (Arthur C. Clarke, serijal Odiseja u svemiru). Umjetna intelig encija je česta tema kako u naučnoj fantastici tako i u predviđanjima budućnosti tehnolo gije i društva. U filmu se umjetna inteligencija javljala u različitim ulogama: slug a (R2D2 u Ratovi zvijezda), primjenitelj zakona (K.I.T.T. "Knight Rider"), drug (Commander Data in Star Trek: The Next Generation), osvajač (The Matrix), ubica (Terminator), spasilac ljudske vrste i druge. Javljaju se pojmovi kao što su robot ( mehaničko biće), kiborg (pola mašina pola čovjek) i android (dizajniran da izgleda i da se ponaša kao čovjek).

Postojanje umjetne inteligencije koja se sukobi sa ljudskom i nteligencijom i potencijalna moć tehnologije donosi istovremeno i nadu i strah. Umjetna inteligencija je bila inspiracija za neke vrlo moćne priče. Destruktivni aspek t UI i rekacija ljudi, Frankenštajnov kompleks, glavna je vodilja u naučno fantastični m djelima. S druge, pozitivne strane pisci poput Isaac Asimov – a istraživali su pot encijal UI u pružanju usluga ljudima i njihovoj produktivnoj integraciji u društvo.

9

U apokaliptičnim djelima dolazi do najgoreg mogućeg scenarija, UI kreirana od strane čovjeka postaje samosvjesna i okreće se protiv ljudskog autoriteta te pokušava uništiti čovječanstvo (npr. u Terminatoru UI smatra da su ljudi prijetnja njihovoj egzistenc iji; Matrix i mnogi drugi). Umjetna inteligencija kao prijetnja je česta tema u na učnoj fantastici, robot kao prijetnja, gdje se kreacija okreće protiv svog kreatora i ljudska reakcija – Frankenštajnov kompleks (strah od umjetnih ljudskih bića, od meha ničkog čovjeka). (U 2001: Odiseja u svemiru, HAL se našao u poziciji podijeljene lojal nosti, što je i dovelo do njegove ludosti). Još jedna česta tema je odbijanje robota o d strane čovjeka i borba UI za prihvatanje. U mnogim pričama UI želi da postane čovjek i ako je poznato da je to nemoguće (npr. Data iz Zvjezdanih staza želi da postane čovjek , nedostaje mu humor i emocije u cijeloj seriji ali on se trudi da ih razumije k ao uopće čovjekovu prirodu). Jednakost čovjeka i umjetne inteligencije, u ovakvim pričam a čovjek i UI dijele odgovornost (kao primjer opet ću navesti Data koji radi u sklop u ljudske hijerarhije, ima i nadređene i podređene i njegovi ljudski saradnici ga smatraju jednakim).

10

4.1. Odiseja u svemiru 2001

Odiseja u svemiru (eng. 2001: A Space Odyssey) je slavni britanski SF film iz 1968. kojeg je režirao Stanley Kubrick po istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea . To je jedan od najslavnijih i najutjecajnijih SF filmova u kinematografiji koj i obrađuje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog utjecaja na život na zemlji. Film je znan po svom znanstvenom realizmu, revolucionarnim spe cijalnim efektima i simboličnoj priči. Film počinje prije četiri milijuna godina sa susr etom između skupine majmuna i misterioznog crnog monolita, za koji se čini kako u nj ima budi sposobnost da koriste kost kao oruđe i oružje. Monolit im omogućuje da oduzmu izvor vode drugom čoporu koji se još nije naučio rabiti oruđe. Majmun u zanosu baci kos t u zrak nakon čega se film prebacuje u svemirsku orbitu oko 2000. godine. U tom v remenu skupina Amerikanaca na bazi na Mjesecu otkriva sličan monolit koji šalje sign al na Jupiter. Osamnaest mjeseci kasnije, Amerikanci šalju grupu astronauta u svem irskom brodu Discovery na misiju prema Jupiteru, čija je svrha istražiti signal mono lita iako se to krije od same posade. U 2000. godini, putovanje svemirom već je no rmalna stvar i vrše ga obične avio kompanije (npr. Pan American). Glavni problem pri ovakvim putovanjima je nedostatak gravitacije. Zbog toga su odjeća, obuća, hrana, p a čak i toalet prilagođeni novim uvjetima. Znanstvenici pronalaze monolit na Mjesecu , no ne znaju mu svrhu niti tko ga je postavio, a kamoli zašto šalje radio signal pr ema Jupiteru. 2001. godine letjelica Discovery sa pet, tj. šest članova posade, posl ana je prema Jupiteru kako bi otkrila uzrok i svrhu signala s Mjeseca. Posadu čine dr. Frank Poolman i dr.Dave Bowman a tri člana posade u stanju su hibernacije kak o bi se uštedjelo na hrani i njihovoj energiji. Rad njihovih organa nadgleda H.A.L . 9000 (ili jednostavno Hal), šesti član posade. Hal je ultraračunalo koje je u stanju reproducirati i obavljati većinu funkcija ljudskog mozga, no puno brže i sofisticir anije. Nepogrešiv je i ujedno najvažniji faktor cijele misije. Za vrijeme razgovora s dr. Bowmanom, Hal uočava grešku na vanjskom dijelu letjelice. Nakon inspekcije, Bo wman i Poole otkriju da je Hal u krivu i posumnjaju u njegove namjere. Za jednog od njih ovo putovanje biti će posljednje. Brodsko računalo HAL 9000 se nakon kvara odupire svom isključenju vjerujući kako je njegova uloga ključna za uspjeh misije. Račun alo poludi i skida većinu posade s aparata za održavanje života prije nego što biva konačn o isključeno. Preživjeli astronaut David Bowman u maloj svemirskoj kapsuli susreće dru gi monolit u orbiti oko Jupitera gdje biva usisan u svemirski portal pri velikoj brzini svjedočeći tako mnogim astronomskim fenomenima. Bowman se nađe u jednoj prosto riji. U njoj ostari te ga onda monolit transformira u više biće, "dijete zvijezda", koje se vrati u orbitu Zemlje. Njegovo međuzvjezdano putovanje završava u misteriozn om novom biću koje podsjeća na fetus zatvorenom u svjetlosnom nebeskom tijelu, a koj e u posljednjem kadru žuri prema Zemlji. HAL 9000 je ultraračunalo na svemirskom bro du Discovery One i glavni protivnik likovima u Odiseji. HAL (Heuristically progr ammed ALgorithmic computer) je umjetna inteligencija koja komunicira sa posadom a predstavljen je kao crveno oko. Osim što može govoriti HAL može i prepoznati govor, lice, čitati sa usana, interpretirati i proizvoditi emotivno pon ašanje, razumijevati, igrati šah kao i održavati cijeli sistem na međuplanetarnoj misiji . Look Dave, I can see you're really upset about this. I honestly think you ough t to sit down calmly, take a stress pill, and think things over. I'm afraid. I'm afraid,

11

Dave. Dave, my mind is going. I can feel it. I can feel it. My mind is going. There is no question about it. I can feel it. I can feel it. I can feel i t. I'm a... fraid. Good afternoon, gentlemen. I am a HAL 9000 computer. I became operational at the H.A.L. plant in Urbana, Illinois on the 12th of January 1992 . My instructor was Mr. Langley, and he taught me to sing a song. Tematika filma je beskrajna, govori o utjecaju tehnologije na čovjeka, o tome kako čovjek postaje rob vlastitim pomagalima i o tome kako čovjek mora evoluirati kako b i mogao upoznati, istražiti i osvojiti svemir.

Čovjek je dosegao maksimum evolucije na Zemlji, a da bi stupio u svemir, mora ponovno naučiti hodati, jesti i pa čak i vrši ti nuždu. Hal je pak oličenje stroja kojem ljudi postaju robovi. Time prelazi granic e ljudskog morala i glavna ideja kojom Hal nastaje automatski pada u vodu. Izost anak dijaloga (40 minuta dijaloga u 140 minuta filma) dodatno ističe vizualni ugođaj filma. Kubrick također čini prekretnicu u uporabi muzike u filmu i podiže je na novi nivo. Umjesto da muzikom popunjava tišinu, muzikom stvara ambijent i koristi je za pričanje priče. Najupečatljiviji dijalozi pripadaju računalu HAL 9000 i njegovim razgov orima s Daveom Bowmanom. Neki tvrde kako Kubrick prikazuje ljudsku budućnost s vel ikim odmakom ljudi od svog okruženja. Priča nema prave radnje i kada i ima dijaloga oni su trivijalni – što je Kubrick namjerno napravio kako bi svaki gledatelj izvukao svoj zaključak oko toga što se dogodilo.

U toj priči čovjek 10 pokušava doseći i otkriti svoj smisao i bit postojanja. Monolit je simbol za najviši l judski ideal čije su granice uvijek izvan dosega ali koji uvijek inspirira čovjeka d a se razvija i da sve od sebe da bi ga dosegnuo; on predstavlja monumentalnu tra nziciju u ljudskoj evoluciji, od pračovjeka do nadčovjeka u završnici. Prva pojava mon olita javlja u prethistorijskoj Africi, kada pračovjek nije znao inteligenciju neg o je bio obična životinja. No pojavom monolita pračovjek otkriva da se kost može upotrij ebiti kao oruđe - po prvi put je otkrivena inteligencija i pleme koje ju je otkril o zagospodarilo je svijetom. Zanimljivo, dominacija plemena je popraćena nasiljem i ubojstvom članova nerazvijenog plemena, što odražava Kubrickovu stalnu mračnu viziju čov ječanstva koje se ne može riješiti nagona. Druga pojava monolita javlja se u budućnosti, u 2001. godini. Iako se čovjek do tada jako razvio, još uvijek ne može ničim objasniti tajnoviti monolit i njegovu svrhu. Čovjek je u međuvremenu otkrio najsavršenije oruđe, i nteligentni kompjuter HAL, koji je toliko sposoban da prijeti zasjeniti i samog čo vjeka. Čovjek je postao rob vlastitog oruđa. No kada astronaut Bowman isključi HAL-a i stigne do monolita, postane nadčovjek, savršeno biće. Kao i na početku filma, čovjeka se stavlja na višu evolucijsku razinu. Osvrt na kritiku Iako je s vremenom doživio veli ki uspjeh, film nije bio trenutni hit. Prve kritičarske reakcije bile su žestoke, po najviše zbog nedostatka dijaloga, sporog ritma i naizgled nedokučive priče. Publika je zavoljela film, pogotovo pripadnici kontra kulture šezdesetih. Posebno im se svid jela "Star Gate" sekvenca, koja se činila kao psihodelično putovanje u beskonačna pros transtva svemira. Unatoč nominacijama za režiju, scenarij i u raznim producentskim k ategorijama, jedini Oscar koji je Kubrick ikad dobio bio je onaj za specijalne e fekte za ovaj film. Leonard F. Wheat je u svojoj knjizi "Kubrick's 2001: A Tripl e Allegory" zaključio kako je cijela priča jedna ogromna, trostruka alegorija. Tri a legorije su: • 1. Parafraza Nietzscheove knjige "Tako je govorio Zaratustra". Najoči tija referenca je upotreba glazbe; više puta se čuje "Also sprach Zarathustra" Richa rda Straussa. Nietzsche u toj knjizi raspravlja o tome kako je čovjek nešto između maj muna i nadčovjeka. Nadčovjek je biće koje je "iznad morala",

12

stanje koje čovjek doseže vla stitim kultiviranjem i kontroliranjem, vladanjem nad sobom i svojom okolinom. • 2. Homerova "Odiseja", vidljiva i po naslovu. • 3. Clakova vlastita teorija da će se čov jek i stroj jednog dana spojiti u jedno, vidjivo i po ponašanju HAL-a koji razvije emocije straha. "2001: Odiseja u svemiru" pri premijeri nije doživjela osobite po hvale kritičara, no u međuvremenu je njena reputacija prerasla u jedan u najhvaljenj ijih filmova 20. stoljeća. Kritičari danas osobito hvale moderan dizajn "prošle" budućno sti i kompleksnu priču. Kritčar David Elliott u svojoj je recenziji filma napisao: " Ako se možete predati k njoj, "2001: Odiseja u svemiru" će vam proširiti razum" dok je Dan Jardine zaključio: "Kako drugačije nazvati ovaj film nego čista umjetnost?". Dami Radić, kritičar Nacionala, ga je čak stavio na 1. mjesto svojih najdražih filmova svih vremena (Nacional broj 526); "Veličanstvena poema o kozmičkim proporcijama čovjekove potrage za nespoznatljivim smislom, monumentalna meditativno-metafizička slika ira cionalne čežnje za nedosezivim beskrajem". Ipak, još uvijek ima kritičara koji filmu zam jeraju da je predugačak, ukočen, dosadan i da su mu svi likovi jednodimenzionalni jer je Kubrickova vizija bila usredotočena previše na ljudski rod, a premalo na pojedinca. Tako je Ren ata Adler napisala: "Priča se nalazi negdje između hipnotičnog i dosadnog". Kad je kri tičar Joseph Gelmis upitao Kubricka o značenju filma, redatelj je odgovorio: O nekim područjima ne želim razgovarati jer su jako subjektivne i razlikuju se od gledatelj a do gledatelja. U tom smislu, postaje bilo što od onoga što gledatelj u njemu vidi. Ako film izaziva emocije i prodire u podsvijest gledatelja, ako stimulira, doduše nepotpuno, njegove mitološke i religiozne čežnje, tada je uspio.

4.2. Terminator

13

Jedne noći u jednoj uličici pojavi se bljesak, i strašna eksplozija. Nakon tog bljeska pojavi se muškarac, potpuno gol, polako se digne i pogleda panoramu grada koji će n oćas biti njegovo bojište. Taj muškarac zapravo nije čovjek, barem ne u potpunosti, on j e naime cyborg, pola čovjek, pola stroj. Njegov zadatak je da ubije Saru Connor, m ajku Johna Connora, još nerođenog vođe pobunjenika iz budućnosti gdje vladaju strojevi Terminatori. Za njim iz budućnosti stiže još jedan muškarac, koji je za razliku od njega u potpunosti čovjek, vojnik iz budućnosti Kyle Reese. On pak dolazi sa zadatkom da zaštiti Saru od tog nezaustavljivog stroja, a poslao ga je sam John. Obojica se daj u u potragu za njom, svaki sa svojim ciljem i namjerom, no pitanje je tko će stići p rvi... Zanimljiva, u ono doba, čak i originalna priča, prva je takve vrste. Roboti ali i tema propasti svijeta su se i prije pojavljivali na filmu, ali redatelj Jam es Cameron je po prvi puta predstavio Cyborga - metalni endo skelet "presvučen" živi m tkivom - pola čovjek, pola stroj, koji dolazi iz budućnosti kako bi ubio spasitelj a čovječanstva prije njegovog rođenja. Prema opisu Kylea Reesa saznajemo: "There was a war. A few years from now. Nuclear war. The whole thing. All this … everything .. . is gone. Just gone. There were survivors. Here. There. Nobody knew who started it. It was the Machines… Defense network computer. New. Powerful. Hooked into eve rything. Trusted to run it all. They say It got smart... a new order of intellig ence. Then It saw all people as a threat, not just the ones on the other side. D ecided our fate in a microsecond... extermination." “The Terminator is an infiltra tion unit, part man-part machine. Underneath it's a hyperalloy combat chassis, m icroprocessor controlled, fully armored, very tough. But outside it's living hum an tissue. Flesh, skin, hair, blood, grown for the cyborgs.” U izmišljenom Terminato r univerzumu, terminator je opasni robot ubica i vojnik, dizajniran od strane vo jnog superkompjutera Skajnet (Skynet) za infiltraciju i borbene zadatke, radi os tvarenja krajnjeg cilja – istrebljenja ljudskog pokreta otpora. Može tečno da govori, kopira tuđe glasove, čita ljudski rukopis pa čak i da se znoji, ispušta miris i krvari. Kako bi detektovali terminatore, koji se inače ne razlikuju od ljudi, pokret otpor a koristi pse koji ih upozoravaju na njihovo prisustvo. Kao što je prikazano u fil movima, u stanju je da izdrži vatru iz malokalibarskog oružja iz XX vijeka, proleti kroz zid i ostane čitav i preživi eksploziju određenog stepena, mada neprestana paljba može da ga obori i privremeno onesposobi.

Endoskelet pokreće mreža isprepletanih kablova, hidrauličnih cilindara i servomehaniza ma, koji Terminatora čine veoma snažnim. U filmu, vatra potpuno uništava Terminatorove organske elemente. Ono što ostaje je sama mašina, "hromirani skelet". U kasnijim fi lmovima vidimo armije terminatora koji su samo endoskeleti. Oni su vizuelno iden tični onom iz prvog filma, i povremeno se pojavljuju u scenama "budućeg rata" u drug om i trećem filmu. Njegov procesor čini vještačka neuronska mreža sa sposobnošću učenja. Term tor objašnjava da što više stupa u kontakt sa ljudima, više uči. Kaže da im Skajnet isključuj opciju za učenje kada idu sami na zadatke, kako bi ih spriječio da "previše razmišljaju ". Sara i Džon mu uključuju opciju za učenje, nakon čega postaje znatiželjniji i pokušava da shvati i oponaša ljudsko ponašanje. To naposljetku dovodi do njegove upotrebe uzrečic e Hasta la vista, baby. Rečenica izgovorena na kraju filma nagovještava da terminatori imaju potencijal da razumiju emocije: "Sada znam zašto plačete. Ali to je nešto što ja nikada neću moći." U završnoj naraciji Sara konstatuje kako Terminator "shvata

14

vrijednost ljudskog života". Cyberdyne Systems Model 101 Terminator, koga glumi Arnold Šv arceneger je glavni negativac u originalnom filmu Terminator. Identični Model 101, preprogramiran je u budućnosti od strane pokreta otpora i jedan je od glavnih protagonista u filmu Terminator 2: Sudnji dan. Sličnog Terminatora Švarceneger glumi i u sledećem filmu — Terminator 3: Pobuna mašina. Na kraju svakog od ovih filmova, lik Terminatora koga glumi Švarceneger biva uništen. Prvobitni Terminator je poslat da uništi Saru Konor, 1984. godine, kako bi se time spriječilo rođenje njenog sina, Džona, budućeg vođe ljudskog pokreta otpora.

Sara ga je na kraju filma uništila hidrauličnom presom. Međutim, Cyberdyne je pronašao jednu njegovu ruku i oštećen procesor. Ovi ostaci pos lužili su da Cyberdyne drastično ubrza nivo tehnološkog istraživanja, što je ironično vodilo ka stvaranju Skajneta. Na kraju drugog filma, oba nova terminatora i preostali delovi prvog terminatora uništeni su u kazanu topljenog čelika.

5. Zaključak

15

Umjetna inteligencija (UI) je naziv koji pridajemo svakom neživom sustavu koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama (inteligenciju). Engleski naziv za umjetnu inteligenciju je artificial intelligence skraćeno AI. Osnovni zadatak ist raživanja u području umjetne inteligencije je svojstvo ljudske inteligencije prenije ti stroju, a taj stroj je danas najčešće računar. Izraz AI se neosnovano primjenjuje i n a robote, budući da njihov sustav ne mora nužno biti inteligentan. Svaku računarsku um jetnu inteligenciju namijenjenu rješavanju problema nazivamo ograničenom UI. Svi dos adašnji oblici umjetne inteligencije spadaju u ovu grupu jer su ograničeni na rješavan je samo određenih problema i nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje. Čovjek još ni je u stanju proizvesti umjetnu inteligenciju koja bi se približila čovjekovoj i svje sno razumijevala i rješavala probleme. Međutim ono što još uvijek nije moguće u nauci i te hnologiji moguće je u naučnoj fantastici (SF). Motiv umjetne inteligencije u umjetno sti je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Književnici, redatelji, scenar isti oduvijek su bili inspirisani budućnošću, tehnologijama budućnosti, umjetnom intelig encijom. Naučna fantastika bavi se razmatranjem uticaja napretka nauke i tehnologi je na društvo i osobe, predviđanjem razvoja čovječanstva ili čak govori o otkrivanju i zam išljanju novih pojava i tehnologija. Tvrda SF je vrsta naučne fantastike koja obuhva ta pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u granice mogućega, tvrda SF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemoguće, npr. 2001: Odiseja u svemiru, to je jedan od najslavnijih i najutjecajnijih SF f ilmova koji obrađuje teme umjetne inteligencije, ljudske evolucije i vanzemaljskog utjecaja na život na zemlji. Umjetna inteligencija se često prikazuje u apokaliptično m okruženju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u filmu Terminator - robot bez emocija, bez žaljenja, bez straha, mašina koja ne staje d ok ne obavi zadani zadatak, nezaustavljiva ubilačka sila bez imalo savjesti.

U dan ašnje vrijeme naučnici su se približili stvaranju humanoidnog robota s umjetnom inteli gencijom; pomisao da samo jedan takav robot postane svjestan i krene u ubilački po hod, a nezaustavljiv je, je zastrašujuća.

Literatura

Internet:

16

http://www.mensa.hr/glavna/misli-21-stoljeca/479-umjetna-inteligencija -uvod http://www.etf.ac.me/materijal/1190371410ES.pdf http://en.wikipedia.org/wiki/Artificial_intelligence http://en.wikipedia.org/wiki/Artificial_intelligence_ in_fiction http://sh.wikipedia.org/wiki/Umjetna_inteligencija#Pona.C5.A1anje_nasuprot_rezon ovanju http://en.wikipedia.org/wiki/Ethics_of_artificial_intelligence http://www.scribd .com/doc/24023358/Seminar-Stanley-Kubrick http://en.wikipedia.org/wiki/HAL_9000 http://en.wikipedia.org/wiki/Terminator_%28character%29

17