0

IDEA WSDC WIFIUNIVERSITY

BURCH

MREŽA

PRAVDE

GRAD

SARAJEVO

VLADA KANTONA

SARAJEVO

1

PROJEKTNI CILJ: Podići opći nivo znanja iz kulture kod građana,

posebno kod mladih ljudi.

PODCILJEVI:

Predstaviti BiH kao eminentnu kulturnu sredinu

Prezentirati kulturu BiH mladima iz cijele BiH

Potaći inovativan pristup prezentiranju kulture BiH među

mladima iz različitih lokalnih zajednica

PROJEKT:MLADI ČUVAJU KULTURNO

NASLIJEĐE BiH

SADRŽAJ:

SADRŽAJ

O projektu 1

Uvod 2

Ostati, otići, ostati, otići,

ostati…

3

Intervju o kulturnom

naslijeđu BiH

4

Zemljo moja 6

Moja lokalna zajednica je

posebna po…

7

Naši argumenti za

očuvanje kulturnog

naslijeđa

9

Ovako debatom možemo

promovirati kulturno

naslijeđe

10

Mladi o važnosti očuvanja

kulturnog naslijeđa

11

Profesori o kulturnom

naslijeđu

12

Naša razmišljanja o

kulturnom naslijeđu

13

Stripom do promocije

kulturnog naslijeđa

14

Fotografijom da ti kažem –

moje omiljeno mjesto

15

Pjesmom da ti kažem 19

Umjesto kraja 21

2

April nam donosi novo izdanje Debatnih novosti u

kojem ćemo govoriti o kulturnom naslijeđu BiH. Neko

će možda reći da se o toj temi nema puno toga

napisati, ili da smo možda i dosadni, ili da možda

imamo veće probleme od zaštite kulturnog naslijeđa.

Međutim, ukoliko ne zaštitimo kulturu, možemo vrlo

lako izgubiti svoj identitet. Gubitkom identiteta gubimo

sebe. A ako izgubimo sebe, šta će nam ostati?

Zato moramo, pa makar ponekad, makar ponekim

tekstom, makar ponekom pjesmom, crtežom ili

fotografijom, pokazati da nam je stalo do nas.

Moramo pokazati da naša domovina može računati

na našu zaštitu i da zajedno možemo učiniti mnogo

toga kako bi steći nastavili svjedočiti o nekim davnim

vremenima, kako bi građevine nastavile pričati priče iz

prošlosti i kako bi jezi ostao živ u narodnim pjesmama.

Dat ćemo i obećanje da nećemo odustati od naše

države, da ćemo skupa čuvati spomenika i da ćemo

stvarati nove uspomene oko tih spomenika. Naša srca

moraju biti ujedinjena u nastojanjima da ono što su

nam ostavili preci vratimo našim potomcima, i da

učinimo sve da ono što im vratimo bude bolje

očuvano nego što smo ga dobili. Mi zajedno možemo

sve!

UVOD BUĐENJE

Školjka na pješčanoj obali poče

u suncu da se sjaji Žbunom lovorike i bajama

javi se sjeverni vjetar

Na limunovu stablu zamirisa jače

bijeli cvijet Sve prisutnije se tada čuše

glasi drevnog vremena

Galebovi evo već dugo kruže okolo

budućeg kretanja U srebrnoj pjeni

probuđenog mora izda se boginja

Krajnji je čas zbiljski shvatiti vlastitu odsutnost I zakoračiti u one

neizvjesnosti provalije

U samom Sebi

Mak Dizdar

3

Nekada smo brali cvijeće i kidali mu latice uz

ponavljanje „voli me, ne voli me, voli me, ne voli me,

voli me…” Ako bi posljednja latica bila na riječima

„voli me” onda smo bivali sretni jer nas baš neko važan

za nas voli. A ako bi posljednja latica stala na „ne voli

me”? Jednostavno, uberemo novi cvijet.

Danas sve više razmišljamo da li da ostanemo u državi

ili da idem. Ostati ili otići? Ako ostanem šta dobivam?

Ako odem šta dobivam? Ako ostanem šta gubim? Ako

odem šta gubim? Nijedno od ovih pitanja ne nudi

jednostavan odgovor.

I premda razumijem potrebu ljudi da odu, ja

odlučujem ostati. Zašto? Ne znam tačno. Je li u pitanju

neka budalasta vezanost za grad u kojem sam

rođena? Ili je možda u pitanju potreba da budem

okružena ljudima koje poznajem? Ili mi možda svaka

promjena /makar bila i na bolje) ne pada baš

najbolje?

Koji god da je razlog, meni je bio dovoljan da

ostanem. Možda sam ja više tražila razlog da ostanem

nego da odem. Često mi ljudi kažu da sam trebala

otići kada sam imala priliku. Ja poštujem njihovo pravo

na mišljenje, ali se ne slažem sa njima. Odluka da

ostanem kada su svi savjetovali da odem, nije bila

lagana ali se čini da je bila prava za mene. No, nikad

se ne zna. Pitajte me za nekih 10ak godina jesam li

donijela pravu odluku. Možda vam odgovorim.

Nadina Balagić

OSTATI, OTIĆI, OSTATI, OTIĆI, OSTATI…Moja

otadžbina

Ne plačem samo s

bolom svoga srca

Rad' zemlje ove

uboge i gole;

Mene sve rane moga

roda bole,

I moja duša s njim pati

i grca.

Ovdje u bolu srca

istrzana

Ja nosim kletve svih

patnja i muka,

I krv što kapa sa

dušmanskih ruka,

To je krv moja iz

mojijeh rana.

U meni cvile duše

miliona;

Moj svaki uzdah,

svaka suza bona

Njihovim bolom vapije

i ište...

I svuda gdje je srpska

duša koja,

Tamo je meni

otadžbina moja —

Moj dom i moje

rođeno ognjište.

Aleksa Šantić

4

Omar Zolj, Mostar

„Moj grad je veoma bogat

znamenitostima iz davnina, jedna

od najbitnijih je Stari Most koji ima

veoma zanimljivu historiju, i

smatram da privlači mnoge goste

u moj grad.

Naša je obaveza kao stanovnika

ovog grada i ove zemlje da štitimo

kulturno povijesno nasljeđe i da ga promoviramo u

najboljem svjetlu kako ono i zaslužuje.”

Ajdina Smajić, Konjic

„Kulturno naslijeđe je sastavni dio

mog grada. Redovno provodim

vrijeme u parku sa prijateljima gdje

se nalaze stećci.

Vjerujem da je najbolji način

jednostavno objasniti ljudima da je

baština tu za buduće generacije, a

ne samo za njih.

Šejla Grcić, Konjic

„Moj grad obiluje raznim prirodnim

bogatstvima, a za mene je

najbitnija Neretva.

Budžet općine bi trebao biti

efikasnije raspoređen, tako da se

više novca može usmjeriti za

zaštitu.”

Radoš Vuković, Teslić

„Teslić je područje multikulturalne

inkluzije, bogat je prirodnim

ljepotama i stećcima.

Turizam je jedini način koji može

generisati dovoljne prihoda da

možemo uspješno zaštititi ove

baštine.

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIH CKD NOVINARI

Esma Zalihić, Sarajevo

Rijad Smajkan, Konjic

PITANJA:

Možete li nam reći

nešto o kulturnom

naslijeđu u vašoj

zajednici?

Kako Sačuvati

kulturno naslijeđe

5

Senad Bajat, Mostar

„Kada spomenete Mostar mnogi će

odmah pomisliti na Stari Most, iako

ovo nije loše, ja vjerujem da čari

starog grada upotpunjuju sliku o

Mostaru. Trebamo uložiti dovoljno

novca za pravilnu zaštitu naše

baštine, posljedice loše restauracije

ili protekcije se često ogledaju u tome što nepravilno

zaštićeni predmet kratko traje.”

Jasmina Džino, Konjic

„U mom gradu Konjicu imamo

mnogo različitih primjera kulturno

historijske baštine. Za mene Vrtaljica i

Prenj spadaju u najbitnije, jer stvarno

volim posjećivati njihove staze i

uživati u prirodi i čistom zraku. Tek

kada ljudi postanu svjesni o

načinima na koji svakodnevno uništavaju prirodu,

moći će zaštititi nasu baštinu.

Belma Husejić, Mostar

Mostar je grad koji obiluje historijskim

lokacijama i monumentima , ali ono

što za mene predstavlja najbitniji dio

historijske baštine jesu stilovi

arhitekture koje možemo primijetiti u

svakome dijelu grada. Mostar

posjeduje izgradnje tako raznovrsne

po arhitekturi, sve od osmanske pa do kasne

austrougarske izgradnje. Za očuvanje prirodnog

naslijeđa je potreban novac , i jedini način na koji

vidim da je ovo ostvarivo jeste da ljudi moraju skupiti

svoje resurse da zaštite ono što definiše njihov grad.

INTERVJU O KULTURNOM NASLIJEĐU BIH Balada

"Kaži mi, dete, što si se

pokrio

Zemljom i travom? Zar

ti hladno nije?"

"Ne, mati. Ovde tako

toplo mi je

Ko da uz naše ognjište

bih bio."

"Preni se. Pođi svojoj

rodnoj luci —

Kuća te čeka, moja

slavo živa."

"Ne mogu. Tu se tako

slatko sniva

Kô da na tvojoj

zaspao sam ruci."

"Vaj, rano li te san

studeni srete!

Kada ćeš iz te postelje

olovne

Ustati, sine?" — "U

moravske čete

Kada me, majko,

nova truba zovne."

"Sunce se vraća. Evo

tica, gnezda,

A tebe nema. Šta ću

tvojoj djeci,

Šta ljubi reći?" —

"Otišô je, reci,

Na nebo, za vas da

nabere zvezda"...

Aleksa Šantić

6

Živjeti u maloj zemlji poput BiH nije jednostavno. Nije

problem što je mala. Problem je što ima previše

problema. Ima toliko problema da ni zemlje deset

puta veće od nje ne bi mogle da se nose sa njima. A

ona se nosi sa brojnim problemima. Htjeli su da je

dijele. Htjeli su da je nema. Htjeli su da je tuđa. Htjeli su

da…

Pa ipak stoljećima opstaje. Manja, veća, najveća.

Spremna da pruži dom svima koji su spremni da je

prihvate svojom domovinom otvorenog srca.

Ova je zemlja dom pružila mnogima, ali su je mnogi

htjeli i uništiti. No, nisu! Kako to da nisu? Ne znam,

nisam stručnjak niti za historiju ove zemlje, niti za njenu

geografiju ili bilo koju nauku koja bi vam možda mogla

ponuditi činjenice koje govore u prilog bosanskoj

neuništivosti. Ja sam tu samo da napišem par redova

o jednoj neobjašnjivoj činjenici. Ljubavi. Da, ova mala

zemlja živi od ljubavi.

Da nije bilo ljubavi vjerovatno ne bi ni ona više

postojala. Ljubavi prema svakom njenom kamenu,

tvrđavi, spomeniku, novoj zgradi i njenim dobrim

ljudima. Ja volim svoju domovinu, i vole je i drugi. I

mislim da je opstala samo zahvaljujući našim srcima

koja ne dopuštaju da duh zajedništva i odanosti

jedinoj nam domovini zamre. Zato, nastavljamo da je

volimo, nastavljamo da je čuvamo i nastavljamo da

budemo tu za nju kao što je ona uvijek bila tu za nas.

Naša Bosna i Hercegovina!

Nepoznat autor

ZEMLJO MOJA San

Ima slovo tajno O sebi

što šuti

Tajni su mu snovi

Tajanstveni puti

Zbog tog slova

čudnog odagnasmo

ptice

Zbog njega smo sada

nagrdili lice

U snu mekom lakom

letimo ka plavom

Probudi nas zemlja S

krvavom smo glavom

Zbog tog slova

dragog živimo od

snova

Da nas slovo ovo na

javi

Ne ostavi?

Mak Dizdar

7

„Moja lokalna zajednica je poznata po njegovanjurazličitosti, kao i po brojnim historijskim i kulturnimznamenitostima, gdje imamo našu brčansku vijećnicu kojaje izgrađena po modelu vijećnice u Sarajevu. Također tri

spomenika palim braniteljima iz sve tri nacije iz proteklograta. Nalaze se u razdaljini od 100 metara i to nikada nijepredstavljalo problem nijednom narodu.“ – Milena Rakić,Ekonomska škola, Brčko

„Tešanj je poznat po poštovanju drugog i drugačijeg.Imamo mnogo kulturnih spomenika. Upravo je bilaprezentacija neke knjige o stećcima. Govorilo se kako je BiHzapravo sretna što ima područje Tešnja i oko Tešnja bogatostećcima i nadgrobnim spomenicima. Imamo muzej,Gradinu, koja je preživjela od Osmanlija, Austro-Ugarskeitd…“ -Sajra Agić, Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić”, Tešanj

MOJA LOKALNA ZAJEDNICA JE POSEBNA PO…Moja

otadžbina

Ne plačem samo s

bolom svoga srca

Rad zemlje ove

uboge i gole;

Mene sve rane moga

roda bole,

I moja duša s njim pati

i grca.

Ovdje, u bolu srca

istrzana,

Ja nosim kletve svih

patnji i muka,

I krv što kapa sa

dušmanskih ruka

To je krv moja iz

mojijeh rana.

U meni cvile duše

miliona -

Moj svaki uzdah,

svaka suza bona,

Njihovim bolom vapije

i ište.

I svuda gdje je srpska

duša koja,

Tamo je meni

otadžbina moja,

Moj dom i moje

rođeno ognjište.

Aleksa Šantić

8

„Mi smo industrijskigrad, imamo trifabrike koje trajuveć godinama,desetljećima. I npr.Imamo vilu koja jeizgrađena i ona jejedna od kulturnihnaslijeđa u momgradu, također jošimamo inematerijalna kao

što su folklor i drugo.“ -Monika Rulofs, KŠC Sveti Franjo Tuzla

„Od kulturnognaslijeđa imamostećke na Palovcukoji potiču oddinastije Pavlović izsrednjeg vijeka, toje najveći stećak uBosni i Hercegovini.Također imamo u

naselju Donji Kotorac ostatke starog grada iz rimskogperioda.“ -Marko Mojsilović, Srednjoškolski centar „IstočnaIlidža”, Istočno Sarajevo

„Travnik je najviše poznat po nobelovcu Ivi Andriću i ponjegovoj kući. Travnik je dosta poznat po svom staromgradu, starim građevinama, kućama iz doba Osmanskogcarstva.“ -Igor Gromović, Mješovita srednja tehnička školaTravnik

MOJA LOKALNA ZAJEDNICA JE POSEBNA PO… Misao

Tama je nastala i

strepnja

i sva su sunca zašla

kad je Bog, ko blagu

munju, poslao

utjehu koja dolazi od

misli.

Utjeha koja dolazi od

misli

najviše je od svih

darova

nebeskih krajeva koje

ne poznajemo,

a ni sjenka joj nije

najveća zemaljska

sreća.

Gle, siromašak,

oličenje svake

zemaljske patnje:

nepravdi, stradanja,

bola,

putuje, sjajan, na

oblacima,

caruje nad svim

harmonijama,

nošen utjehom koja

dolazi od misli.

Ivo Andrić

9

Ostavljanje historijskog naslijeđa

„To su fenomeni kojih nema drugdje u svijetu, vjerujte

mi. Uspjeli smo sačuvati, bolje reći – narod je uspio

sačuvati zaista vrijednu kulturnu baštinu s kojom se

Evropa može dičiti, a sa mnogim od tih fenomena i

cijeli svijet“

(https://www.slobodnaevropa.org/a/katastrofalno_sta

nje_kulturno_historijskog_nasljedja_bih/9497806.html)

Napredak turizma

"Naš najveći kapital su srednjovjekovni gradovi i

nekropole stećaka. Brojni su gradovi u BiH gdje se u

njihovom središtu ili odmah iznad grada na brdu

nalaze stari gradovi koji su zapušteni, ali koji mogu biti

izuzetne atrakcije i čijom bi se obnovom mogla

promijeniti turistička slika BiH„

(https://www.klix.ba/vijesti/bih/revitalizacijom-

kulturnog-naslijedja-do-evropskih-fondova-i-odrzivog-

turizma/180106053)

Ljubav prema domovini

„Cilj kampanje je podizanje svijesti kod mlađih

generacija o potrebi čuvanja kulturnog naslijeđa,

polazeći od UNESCO-ove povelje iz 1972. da je

naslijeđe svake zemlje ujedno i kulturno naslijeđe

svijeta"

(https://www.klix.ba/magazin/kultura/malisani-

pokazali-kako-se-cuva-kulturno-naslijedje-

domovine/141202089)

NAŠI ARGUMENTI ZA OČUVANJE KULTURNOG

NASLIJEĐA

U Stambolu, na

Bosforu

U Stambolu, na

Bosforu,

a u silnog cara dvoru,

zaplakala Šećer Đula,

Osman-paše vjerna

ljuba:

"Osman-pašo, đe si

mori,

za tobom mi srce

gori?

Osman-paso đe si bio,

đe si vojsku ostavio?"

"U Bugarskoj, kraj

Sofije,

gdje se rujna krvca

lije;

Dušman me je

zarobio,

život mi je poklonio,

sablju mi je osvojio,

vojsku mi je oprostio!"

10

Debate promoviraju očuvanje i ljubav premakulturnom na mnogo načina. Prvo time štodebatni klubovi, njihovi članovi i profesorizajedno obrađuju i istražuju razne teme, nekeod njih su direktno vezane za kulturno naslijeđečime debatanti saznaju više o ovoj temi,vezano za njihovu lokalnu zajednicu, a i zacijelu Bosnu i Hercegovinu. Također CKDorganizuje regionalna i državna takmičenja, tekampove prilikom kojih mladi ljudi posjećujudruge regije i gradove. Tim putem saznajuprirodu, kulturu i običaje drugih dijelova našeprelijepe domovine. Upoznavanjemdebatanata iz drugih gradova koji su diodebatnog programa možemo iz prve rukesaznati mnogo o kulturnom naslijeđu grada izkojeg je naš novi prijatelj ili prijateljica. Debatanas spaja u svakom smislu i s njom učimo iupoznajemo mnogo novih i zanimljivih osoba apored toga upoznajemo i kulturno naslijeđenaše države za koje možda ranije nismo niznali.

Danijela Paškalj i Semra Kahrimanović

OVAKO DEBATOM MOŽEMO PROMOVIRATI

KULTURNO NASLIJEĐE

U Mostaru u

novom pazaru

U Mostaru u novom

pazaru,

tu se veze na namu

košulja,

a vezla je Harpagića

Uma

Jaranici Kajtazovoj Đulsi.

Poručuje Kajtazova

Đulsa:

Je l’ mi hazur koša

dušanija,

dušanija, sâde sermajlija?

Što će koši biti elemeka?

Odgovara Harpagića

Uma:

Elemeka četiri dukata,

halvaluka begova

ortaka!

Poručuje Kajtazova

Đulsa:

Jaranice, Harpagića

Umo,

poslaću ti četiri dukata,

al’ ne šaljem begova

ortaka!

Ljuto kune Harpagića

Uma:

A neka te, Kajtazova

Đulso!

Dabogda se boljom

razboljela,

razboljela, a

nepreboljela,

ostala ti dušanija pusta!

Ona ti se dala na telala!

Kupila je Harpagića Uma,

za nju dala gdje god što

imala,

derala je s begovim

ortakom!

11

MLADI O VAŽNOSTI OČUVANJA KULTURNOG NASLIJEĐA

„Kulturno naslijeđe treba

njegovati i čuvati i kroz

generacije poštovati.

Promovirati ćemo ga raznim

manifestacijama, obrazovati

mlade itd.“ –

Marko Mojsilović, SŠC

Istočna Ilidža Istočno

Sarajevo

„Važno je da se ne

zaboravi tradicija naše

države, da ne

zaboravimo narode

koji su bili na području

naše države, trebamo

da poštujemo to.“ -

Aiša Polić, Gimnazija

„Musa Ćazim Ćatić“,

Tešanj

„Kulturno naslijeđe je nešto

što u BiH trebamo njegovati

i stalno potencirati po tom

pitanju i ne dozvoliti da se

to zaboravi u na bilo koji

način da se ne bi oštetilo ili

zloupotrijebilo.“ - Mirnes

Maksumić, Karađoz-begova

medresa, Mostar

„Prije svega treba

da znamo ko smo,

odakle smo i koliko

smo vremena

ovdje. Treba da

znamo od kojeg je

perioda ovaj

prostor na kojem

živimo naseljen jer

ko zna prošlost

bolje će gledati na

budućnost.“ -Marko

Štaka, SŠC „Istočna

Ilidža“ Istočno

Sarajevo

„Veoma je bitno da bismo kao što

su našu preci ostavili nama

određene kulturne ostavštine

tako i mi njima ćemo moći da

ostavimo određene tragove.“ -

Milena Rakić, Ekonomska škola

Brčko

12

Prof. Tatjana Ljolje Marić: „Mostar je pun kulturnihznanosti i institucija, znači ako ću preskočiti oneglavne i osnovne tipa Stari Most u Mostaru, imatezgrade koje datiraju još iz Osmanskog carstva.Mostar je prebogat ovakbim institucijama iznamenitostima. Kulturno naslijeđe ne da je bitno,ono je presudno za jednu zajednicu. Na njojpočiva sva kulturna djelatnost jedne zajednice.Trebamo čuvati ono što imamo i promovirati ovosve kroz obrazovni sistem i čuvati to za budućegeneracije.“

Prof Nasiha Mulahalilović: „Što se tiče kulturnognasljedstva Brčkog, osim kulturnih manifestacijakao sto su Dani pozorišta BiH, Savski cvijet, nekiznačajniji kulturni spomenici nisu baš mnogoprisutni u gradu ali ih ina u okolnim selama, kao štosu katedrale, crkvei stećci. U Brčkom se nalaziBijela džamija koja je jedna od najstarijih u BiH.Kulturno naslijeđe je važno jer je to dio nas. Nemožemo imati budućnost ako nemamo prošlost.“

Prof Vesna Milavić: „Stari most je jedan odnajstarijih mostova i jako je posječen i vrlointeresantan po svojoj građevini, po tome što jerušen u ratu, tu su i druge građevine oko njega.Također i Karađoz-begova medresa a imamo igrađevine iz Austro- ugarske. Nadomak Mostaranalazi se stari mali gradić Blagaj sa zdravomvodom i izvorom koji je plovan. Očuvanjemkulturnog naslijeđa čuvamo svoju tradiciju i važnoje za sve narode. Podsjećamo na to ko smo, štasmo, kulturu itd.“

PROFESORI O KULTURNOM NASLIJEĐU

13

Kažu da je najveće bogatstvo zemlje upravonjeno kulturno naslijeđe. Ono predstavlja uvid idokaz o historiji naše prelijepe domovine, apokazati će nam i jedan dio duše njenihstanovnika. Kulturno naslijeđe predstavljaju sveone divne stvari na koje pomislimo kada nasneko upita zašto je baš Bosna i Hercegovina zanas posebna i zašto će uvijek biti u posebnomdijelu našeg srca.Jacob Burckhardt je rekao: „I najzaslužnijiduguje domovini više nego njemu.“ Domovinauvijek treba biti u našim mislima, a ko pri pomislina domovinu ne zamisli prvo duge šetnje poBaščaršiji u proljeće dok sretne ptice pjevajusvoje najljepše pjesme, ispunjenih srca, jer su sei one same vratile svome domu. Ljeto jenajljepše kada je provedeno u sunčanom,toplom Mostaru, pored Starog mosta. Zimskuidilu svi žele dočekati u ljepoti starih gradina uPočitelju, Srebreniku ili Tešnju. A kad jesensvojim opalim lišćem i hladnim kišama dočekadobre stanovnike naše zemlje čovjek se osjećasretno u blizini Kastela. Postoji još mnogoveličanstvenih prizora u našoj domovini, svimanama poznatih, ali i onih neistraženih, skrivenihod pogleda. Svi oni čuvaju dokaze o našempostojanju već dugi niz godina i pričajuprelijepu priču koje svi mi trebamo biti dio,čuvati je i njegovati.

Danijela Paškalj i Semra Kahrimanović

NAŠA RAZMIŠLJANJA O KULTURNOM NASLIJEĐU

Tekla Sava

pored Bosne

sama

Tekla Sava pokraj

Bosne sama,

a Dunavo pokraj

Biograda.

Pokraj Save Posavke

djevojke,

one idu Savi vodi

hladnoj,

sobom nose ogledalo

sjajno

te gledaju na tiho

Dunavo.

Na Dunavu biogradski

momci.

Oni nose srcali

durbina,

okreću ga Savi vodi

hladnoj

te gledaju na Savi

djevojke

kako bijelo lice

umivaju.

Od tog lica hvata ih

groznica!

14

Danijela Paškalj i Semra Kahrimanović, debatantice iz Mostara i Čelićasvojim stripom nam poručuju da je važno da svi skupa štitimo našenaslijeđe, bilo da je riječ o prirodnom, historijskom, kulturnom ili nekomdrugom.

Ukoliko budemo zajedno radili možemo sačuvati BiH, i možemozajedno postići da sve ono što imamo, i još više, ostane očuvano zabuduće generacije.

A u svemu ovome važno je da educiramo jedni druge o zaštitikulturnog naslijeđa i postanemo napokon svjesni vrijednosti koji Bosna iHercegovina ima.

STRIPOM DO PROMOCIJE KULTURNOG NASLJEĐA

15

Окружена зградама које додирују облаке, ушушкана и веломтајни обавијена, откад знам за себе постоји баш ова клупа у паркупоред бањалучке Гимназије. Ту се чује жубор фонтане која љетихлади свакога ко одлучи да сједне на избраздане даске, пунеугравираних датума и иницијала. Ова клупа је посебна, то можетеда осјетите чим јој приђете. У тим даскама крију се многобројнетајне, исповијести и признања, јер оне све чују и памте. Одишенекаквом мени непознатом, али опуштајућом енергијом, па ми језато толико драга.

Маја Мацура, Бања Лука

ФОТОГРАФИЈОМ ДА ТИ КАЖЕМ - МОЈЕ ОМИЉЕНО МЈЕСТО

16

Moje omiljeno mjesto u Čeliću jeste park, tačnije ovaj dio prikazan nafotografiji, gdje se nalazi i šahovsko igralište (trenutno prekrivenosnijegom). Za mene je posebno jer je to djelo vrijednih srednjoškolaca,koji su za ljetni raspust 2013. godine odlučili napraviti promjenu u svojojokolini, te podići svijest o tekućim problemima (razlog natpisa JMBG).To mi je pokazalo da srednjoškolci nisu onakvi kakve ih društvo opisuje,te sam odlučila da ću i ja kao srednjoškolac pokušati promijeniti barnešto u svojoj okolini na bolje. Drugi razlog zašto je ovo moje omiljenomjesto jeste jer sam veliki ljubitelj prirode i dobrog druženje, a to mi ovajpark upravo i pruža.

Semra Kahrimanović, Čelić

FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO

17

Jeste li znali da se u našem mostarskom parku Zrinjevcu nalazijedinstven spomenik. U sred našeg Mostara, na nekadašnjoj crtirazdvajanja ponosno stoji spomenik Kinezu.

Spomenik Bruce Lee-u postavili su čelnici nevladine udruge Urbanipokret i prvi je u svijetu podignut u čast velikom borcu za pravdu.

Upravo tu, pored Bruce Lee-a mi mladi Mostarci volimo provoditi svojevrijeme.

Danijela Paškalj, Mostar

FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO

18

Moje omiljeno mjesto u Konjicu je caffe bar Vendetta.Ovaj caffe bar se nalazi u ulici Kolonija, imam nekoliko razloga zbogkojih je ovo moja omiljena lokacija. Kao prvo, nalazi se u blizini mogstana, zbog čega je uvijek prva opcija pri odabiru mjesta za pauzu idruženje. Većina mog društva dolazi ovdje i to predstavlja jedan odglavnih razloga. Ljeti pri visokim temperaturama je najbolje sjediti nadonjoj terasi, jer se nalazi iznad rijeke Neretve koja nosi svježi zrakneophodan u ovom dijelu godine. To su neki od razloga zbog kojih jaovaj caffe bar biram kao moje omiljeno mjesto u Konjicu.

Rijad Smajkan, Konjic

FOTOGRAFIJOM DA TI KAŽEM - MOJE OMILJENO MJESTO

19

Dođi…Dođi u ovo moje lijepo Sarajevo.

Prošetaj tim čarobnim gradom,

Vjeruj mi da će ti duša

Ostati zarobljena u njegovom srcu.

Dođi…Pogledaj ovo nebo iznad Sarajeva. Nije isto.

Pogledaj Sebilj. Okrijepi se

Tom nevjerovatno lijepom, hladnom vodom.

Stari ljudi su od davnina govorili:

„Ko se jednom napije vode sa

Baščaršije taj se u Sarajevo uvijek vraća“

Dođi…Pogledaj Vijećnicu koja je bila divna od početka

Pa je ruka zla čovjeka u pepeo pretvori.

Majka mi je rekla da se iz pepela najljepše stvari rađaju.

Bila je upravu. Znam to. Samo pogledam Vijećnicu,

Sjetim se njenih riječi i to kažem: “U pravu si mila moja“

I s ponosom, očiju biserom na licu, zašutim.

Dođi…Dođi i vidi šta su to naši preci

U amanet nama ostavili.

Dođi i uvjeri se da ljepota Sarajeva

Je bila tkana prošlošću.

Ko zna čije ruke su sagradile sva ta

Kulturna obilježja koja nam krase gradove.

Ne znam da li smo mi robovi sadašnjosti

Pa ne pridajemo veliki značaj tome,

Ali ko jednom sebe u tijelu svoga grada pronađe

Taj uistinu zna šta je patriotizam.

Ja sam uvjerena da smo moj grad i ja

Jedno tijelo a srca dva.

Alisa Sjenar i Esma Mulaosmanović

U ovom izdanju Debatnih novosti ponovo objavljujemo pjesmu i iskreno

izvinjenje debatantici Esmi Mulaosmanović kojoj smo u prethodnom

izdanju dali pogrešno prezime. Greška nije bila namjerna a ova pjesmasvakako zaslužuje da bude objavljena dva puta.

PJESMOM DA TI KAŽEM

20

Kada bi o ljepoti bosanskoj znali

U nju bi širom svijeta potrčali

Lako bi im se bilo na Bosnu navići

Tako lako da nikad ne bi mogli otići

U njoj su uvijek svi pisci bili laka pera

Radili vrijedno ljudi iz gradova i sela

Nebo plavo historiji se divilo

Onda se molilo da ne padne u zaborav i sivilo

Najljepše građevine za koje su i život dali

Amanet nam Austo- Ugari i Osmanlije ostavili

Srednji vijek stećke poklonio nam je

Lako je i na druge prenijet' ovo znanje

I to ne zaboravite nikada.n1

Jer Bosna je spoj ljepota sjevera i zapada

Eh, kako bih samo volio sada

Đulbastije, ćevape, baklavu

E ja baš volim tu žuto-plavu

Danijela Paškalj i Semra Kahrimanović

PJESMOM DA TI KAŽEM

21

„Domovina to je pogled prepun žara i svakatravka što se nikom ne da.“ I mi trebamonaučiti ne dati nikome ni travku svojedomovine, čuvati i štititi svoje kulturno naslijeđekako bi i generacije poslije nas vidjele ljepotukoju mi danas znamo i vidimo. Bosna iHercegovina svoju historiju čuva u zidovimaveličanstvenih gradina i u zapisu stećaka.Potrudimo se prepoznati ljepote naše zemlje ipokazivati je u najboljem svjetlu, što će uticati ina poboljšanje turizma..

Danijela Paškalj, MostarSemra Kahrimanović, Čelić

UMJESTO KRAJA MOJ ŽIVOT

Moj život nije protekô

zaludu!

Sudba je moja kô

sudba ratara:

Plodove svoje tekô

sam u trudu,

I moje čelo mnogo

trnje para.

Kao rijeka kroz

otpornu spilu,

Svojom sam snagom

svoje našô pute,

I gordo gledô svih

prepona silu

Vjerujući, bože, u

ljubav i u te.

Je li bijedom moj drug

shrvan bio,

S njime sam i ja svoje

suze lio -

Čiste, svijetle kô

svjetlost oltara.

Moj život nije protekô

zaludu!

Plodove svoje tekô

sam u trudu,

I moje čelo mnogo

trnje para.

Aleksa Šantić

22

Debatne novosti, br. 4April 2018. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO!Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 171 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina+387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiHizvjestaji.ckd@gmail.com

www.ckdbih.com

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“Sanja Vlaisavljević

UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJADebatni klubovi, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina

Balagić, Zoran Marčeta i svi debatni klubovi CKD-a.

DTPAnesa Vilić

WEB INFONadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVACentar za kulturu dijaloga

CKD STRANICA:

https://www.facebook.

com/groups/13420044

3968/?fref=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.facebook.

com/Debatologija?fref

=ts