Univerzitet u Banjoj LuciMedicinski fakultetKatedra za dermatovenerologiju

Seminarski rad

URTICARIA

Prof. dr Bogdan Zrnić, mentor Igor Dumanović, student, broj indeksa:6085/2007.

Banja Luka, decembar 2010.

-Urtikarija je vrlo često oboljenje.

-Promjene su ograničene eritematozne i elastične papule ili ploče.

Slika 1. – urtikarija

(5)

Etiopatogeneza urtikarije

-Mastociti

- histamin, serotonin, kinini, prostaglandini i leukotrijeni, kinini

Podjela:

-Imunološke (IgE)

-Neimunološke

Imunološke urtikarije -antigeni su različiti

-lijekovi ( penicilini, sulfonamidi, i dr.),

-hrana ( školjke, riba, čokolada, orasi, kikiriki, aditivi),

-aeroalergeni,

-virusne infekcije (hepatitis),

-infestacije (scabies) i dr.

Neimunološke urtikarije

-nastaju kao posljedica direktnog oslobađanja medijatora iz mastocita

- povećana sklonost mastocita da oslobađaju medijatore

-lijekovi, hemikalije, hrana (kontrastna sredstva, intravenski anestetici, školjke, jagode, limun )

-aspirin

-fizički faktori (toplota, hladnoća, pritisak)

- hipertireoidizam, sistemske bolesti kolagenog tkiva, maligni tumori i druga opšta oboljenja

Klinička slika urtikarije

- Eflorescencija (urtika) predstavlja ograničene edematozne, eritematozne ploče ili papule. Promjene mogu biti anularne ili circinarne. Promjer promjena može bit i veći od 10 cm.

Slika 3. – Urticaria – urtica annularis (1)

Slika 4. – Urticaria – urtica porcelanea (1)

Slika 5. – Urtcaria – konfluentne papule i plakovi (1)

Akutnu urtikariju odlikuju naleti koji ne traju duže od 6 sedmica. Nešto je češća kod djece. Najčešće se radi o imunološki posredovanoj reakciji, gdje je alergen poznat.

Hronična urtikarija traje duže od 6 sedmica, a može trajati nekoliko mjeseci ili godina. Javlja se češće kod osoba srednje životne dobi, uglavnom žena. Najčešće se radi o neimunološkim urtikarijama ( uzročnik ostaje nepoznat, čak u 90% oboljelih).

I kod akutnih i kod hroničnih urtikarija broj promjena, njihov izgled i distribucija su isti. Razlike su samo u etiologiji i u toku bolesti.

Angioedem ( Oedema Quincke )

-u dubokom dermu , subkutano ili submukozno

-nastaje angioedem

-edem je nejasno ograničen , elastičan, dok je boja kože najćešće normalna.

-lice, šake, stopala, farinks, larinks, skrotum, penis

-traje i do 72 sata

-Najteža komplikacija jeste razvoj anafilaktičkog šoka!

Slika 6. – angioedem usana (5) Slika 7. – angioedem lica (5)

Urtikarije izazvane fizčkim faktorima (1,4,6)

- Urticaria factitia – urtikarijalni dermografizam

Slika 8. – Urticaria – dermographismus (6)

Urticaria cholinergica – promjene nastaju poslije fizičkog zamora, ekstremnog zagrijavanja ili znojenja. Promjene su tačkaste papule sa eritematoznim haloom a predstavljaju vaskularni odgovor na oslobođeni acetilholin.

Urticaria e frigore je izazvana hladnoćom. Promjene se javljaju na licu i šakama (izloženi hladnoći). Kritična temperatura varira od pacijenta do pacijenta.

Urticaria solaris – nastaje pod uticajem Sunčeve svjetlosti, na otkrivenim predjelima, nekoliko minuta nakon izlaganja. U zavisnosti od talasne dužine koja izaziva promjene razlikuje se više tipova.

Diferencijalna dijagnoza (1,3,4)

-atopijski i kontaktni dermatitis,

-pytiriasis rosea,

-erythema exudativum multiforme,

-eczema,

- Henoch-Shonlein purpura,

-urtikarijalni vaskulitis ( urticaria-like vasculitis, promjene, za razliku od klasične urtikarije traju duže od 24h),

- bulozni pemfigoid,

-medikamentozne erupcije,

-ujedi insekata

Liječenje urtikarija

H1 antihistaminici:

terfenadin (60mg, 2 puta dnevno)astemizol (10mg dnevno)cetirizin (10mg dnevno)hidroksizin (25mg 1-4 puta dnevno)difenhidramin (25-50mg na 4h)prometazin (10-20mg, 2-3 puta dnevno)

- Sistemski glukokortikoidi se izbjegavaju.

Liječenje anafilaktičkog šoka

adrenalin ( u omjeru 1:10 000, odnosno 1ml adrenalin + 9ml aquae pro injectione), 2,5ml i.v. svakih 5 min. Adrenalin povećava udarni i minutni volumen, frekvenciju srca, preko alfa i beta receptora dovodi do vazokonstrikcije i bronhodilatacije.beta blokatori su relativna kontraindikovani kod osoba koje su sklone anafilaktičkim reakcijama

antihistaminici – difenilhidramin (50-100mg i.v.)

aminofilin (0,25-0,5g i.v.) – djeluje bronhodilatatorno

kiseonik

kortikosteroidi – hidrokortizon (100-250mg i.v., po potrebi ponoviti svakih 6h), nisu korisni u akutnom zbrinjavanju anafilakse, ali mogu biti korisni u kontroli perzistentne hipotenzije ili bronhospazma. Stabilizuju mastocite i sprečavaju otpuštanje medijatora. Djeluju nakon 30-45min.

Literatura:

1. B. Lalević-Vasić i saradnici, Dermatovenerologija sa propedevtikom, šesto izdanje, Savremena administracija, Beograd, 2010., str. 73-77, 377-378.

2. A. Abbas i saradnici, Osnovna imunologija, drugo izdanje, Data status, Beograd, 2006., str. 193-200.

3. D. L. Kasper i saradnici, Harrisonov priručnik medicine, Romanov, Banja Luka, 2005., str. 105.

4. www.emedicine.medscape.com

5. www.dermnet.org.nz

6. www.wikipedia.org