Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet · Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu od svog osnivanja 1946. godine organizirao je i obavljao naučno-nastavni i naučno-istraživački

Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet

Doktorski univerzitetski studij prava - III ciklus studija

Sarajevo, mart 2018.

NOSILAC STUDIJSKOG PROGRAMA

Naziv organizacione jedinice Univerzitetu Sarajevu - Pravni fakultet Adresa Obala Kulina Bana 7, 71000 Sarajevo, Bosna i

Hercegovina Telefon +387 (0)33 206-350 (centrala)

+387 (0)33 206-360 (sekretarijat) +387 (0)33 223-973 (studentska služba – II i III ciklus / postdiplomski studij) +387 (0)33 206-350, lokal 254 (studentska služba – II i III ciklus / postdiplomski studij)

Fax +387 (0)33 206-355 E-mail adresa Sekretarijat: [email protected]

Postdiplomski studij:[email protected]

Web.stranica www.pfsa.unsa.ba

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskog programa Doktorski univerzitetski studij prava Nositelj studijskog programa Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet Vrsta studijskog programa Akademski studijski program Nivo studijskog programa III ciklus studija Akademski/stručni naziv koji se stiče po završetku studija

Doktor pravnih nauka

Europski kvalifikacijski okvir (European Qualifications Framework – EKO ili EQF)

8

1. UVOD

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu od svog osnivanja 1946. godine organizirao je i obavljao naučno-nastavni i naučno-istraživački rad za obrazovanje kako diplomiranih pravnika tako i za sticanje stručnog stepena specijaliste, naučnog stepena magistra pravnih nauka te za sticanje naučnog stepena doktora pravnih nauka. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu su obrazovane mnoge generacije vrsnih pravnika, koji su obavljali ili još uvijek obavljaju važne i odgovorne poslove i zadatke u okviru pravne struke uključujući i poslove: sudija, tužilaca, pravobranilaca, advokata, notara, diplomata, rukovodećih i ostalih državnih službenika, pravne poslove u privredi, poslove u oblasti nauke i visokog obrazovanja. Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (dalje: Fakultet) nosioci su i mnogih javnih i političkih funkcija. Fakultet ima bogato iskustvo u organiziranju postdiplomskih studija i prije reforme prema bolonjskim principima. U periodu od 1952. do 2011. godine naučni stepen doktora pravnih nauka stekla su 92 kandidata. Doktorat pravnih nauka do organiziranja doktorskog studija sticao se na osnovu istraživanja i odbrane doktorske disertacije.

Oslonom na promjene visokoškolskoga obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini (dalje: BiH), tj. primjenom bolonjskih standarda na osnovu kojih se visoko obrazovanje organizira kroz tri ciklusa studija, Fakultet je od akademske 2011/2012. godine organizirao doktorski studij prava kao završni nivo visokog obrazovanja, tj. obrazovanja

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

http://www.pfsa.unsa.ba/

za osmi stepen stručne spreme. Doktorski studij traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova. Doktorski studij utemeljen je na dominaciji individualnog pristupa koji odražava istraživačke i naučne interese studenata doktorskog studija. To je posebno vidljivo u dijelu koji se odnosi na izradu doktorskih seminara, odnosno izbor studija smjera. Usmjerenost na višedisciplinarnost u istraživanjima dodatno treba da potiče naučni rad utemeljen na širem, holističkom pristupu, u kojem pravo treba promatrati u funkciji društvenih promjena i odnosa obilježenih procesima globalizacije i europeizacije, ali i sve izraženijeg individualizma. Doktorski studij treba potaknuti promišljanje prava kroz teleološki, a ne strogo dogmatski, gramatički i normativni pristup, kako bi do izražaja došli kreativni i interpretacijski kapaciteti, sposobnost istraživanja i bavljenja naučnim radom, te višeslojnost, višedimenzionalnost i međuzavisnost društvenih odnosa. Profiliranjem vlastitih nastavnih kadrova i povećanjem broja akademskog osoblja izabranog u naučno-nastavna zvanja, Fakultet je stekao uvjete za jačanje svoje uloge u obrazovanju i vertikalnoj prohodnosti studenata na sve tri razine pravnog obrazovanja.

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija

U dokumentima Asocijacije evropskih univerziteta (EUA) doktorsko obrazovanje se definira kao jedan od osnovnih prioriteta evropskih univerziteta. Na tlu Evrope, posebno od početka 21. stoljeća, naglašen je značaj razvoja doktorskih studijskih programa u okviru Evropskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) putem jedinstvene integracije trećeg stepena visokog obrazovanja i istraživanja. Reforma doktorskog studiranja jedan je od temeljnih instrumenata za prilagođavanje potrebama društva. Neosporno je da razvoj visokog obrazovanja i u BiH nameće potrebu poticanja naučne izvrsnosti, kompetitivnosti i visokih kriterija. Posebno treba naznačiti izazove koji se u postupku stabilizacije i pridruživanja posebno postavljaju pred pravnu struku - zahtjevan proces preuzimanja pravne stečevine i prilagodbe pravnog poretka u BiH pravnom poretku EU zahtjeva posebna znanja i vještine i pravnike obrazovane u skladu sa najvišim standardima kvalitete. Zrelost jedne zemlje da pristupi EU se između ostalog mjeri i prema sposobnosti njenog pravosuđa i administracije da primijene propise evropske provenijencije. Važnost razvoja doktorskih studija prava oslanja se na znanja, vještine i kompetencije koje su potrebne na tržištu rada u okviru pravne profesije. U tom smislu, evidentno je da u BiH postoji potreba za kompetentnijim profesionalnim kadrom u pravosuđu, advokaturi, upravi i privredi, odnosno upravo stanje u pravničkoj profesiji daje poticaj za doktorske studije iz naučne oblasti prava. U fokusu doktorskog obrazovanja u okviru trećeg ciklusa u području prava je unapređivanje znanja kroz izvorno istraživanje. Doktorski studij na Fakultetu treba da odgovori potrebama javnog i privatnog sektora osposobljavanjem doktorskih kandidata za samostalno naučno istraživanje utemeljeno na rješavanju složenih društvenih i pravnih problema. Drugim riječima, doktorski studijski program pruža temelj za formalno obrazovanje najvišeg stručnog stepena budućih stručnjaka pravne profesije s potrebnim vještinama i kompetencijama u okvirima nacionalnog, međunarodnog i evropskog prava. Imajući u vidu dva relevantna procesa koja se zbivaju u modernim društvima vezana za globalizaciju i individualizaciju, a na području prava i pravnog obrazovanja i izraženu evropeizaciju pravnih sistema, Fakultet se opredijelio da svoje istraživačke kapacitete, naučno djelovanje i obrazovanje novih generacija posmatra kroz fokus recentnih društvenih promjena i paradigmi koje ih obilježavaju, potiču i misaono

provociraju. Program doktorskih studija sastavni je dio visokog obrazovanja i istraživanja u naučnom području prava, odnosno naučnoj oblasti društvenih nauka, a osnovni cilj doktorskog studija je privući najperspektivnije studente/ice pravnih i drugih fakulteta iz grupacije društvenih nauka u BiH i šire, radi omogućavanja stručnog i naučnog profiliranja na najvišoj akademskoj razini uz programsko povezivanje sa srodnim studijima u regionu i Evropi radi akademske mobilnosti studenata, nastavnika i saradnika. Pri tome, temeljna razvojna strategija počiva na uključivanju doktoranata u naučno-istraživačke projekte koje vode nastavnici doktorskog studija, te njihovo uvođenje u odgovarajuće segmente nastave prvog i drugog ciklusa kako bi sticali iskustvo u transferu znanja stečenog tokom njihovog doktorskog studija. Rezultati rada studenata tokom doktorskog studija promiču se putem objavljivanja njihovih naučno-istraživačkih radova, prezentiranja rezultata njihovih istraživanja na stručnim seminarima, stručnim i naučnim skupovima i na nacionalnoj i internacionalnoj razini. Istovremeno, doktorski studij unapređuje rad postojećih podorganizacijskih jedinica Fakulteta i potiče osnivanje novih naučno-istraživačkih centara i/ili instituta, posredstvom kojih bi se Fakultet uspješnije povezao i sa privrednim subjektima i drugim društvenim institucijama zainteresiranim za kadrovske i druge naučne i istraživačke rezultate i resurse koji će doktorski studij generirati. Veći broj doktora nauka iz naučnog polja prava potreban je ne samo zbog izvođenja fakultetske i univerzitetske nastave, već i sve intenzivnijega naučnog istraživanja u regiji (međunarodni projekti, zajednička istraživanja i razmjena nastavnika, studenata i istraživača), povećanja broja akademski obrazovanih građana s najvišim stepenom kvalifikacija i izraženije potrebe saradnje s privredom koja pokazuje poseban interes za specijaliziranim znanjima i zaposlenima usmjerenim na permanentno (formalno, neformalno te informalno) cjeloživotno obrazovanje. Doktorski studij na Fakultetu je prvi doktorski program u naučnom polju prava na Univerzitetu u Sarajevu. Studijski program III ciklusa prava organizira se, prije svega, kao program u polju prava, međutim, načinom organizacije i uključenim područjima istraživanja omogućuje se i interdisciplinarni pristup uključivanjem u sadržaj i aspekte drugih društvenih nauka. Doktorski program takođe omogućuje uspostavljanje saradnje, odnosno nadgradnju već postojeće saradnje nositelja studija s drugim pravnim fakultetima u regiji i Evrope, pravosudnim institucija, organima uprave, nevladinim udruženjima, te različitim institucijama u javnom sektoru. Tradicija organiziranja i provođenja poslijediplomskih oblika usavršavanja na Pravnom fakultetu u Sarajevu, kao i kontinuirano praćenje sličnih programa u okruženju, daje osnovu da će i predloženi doktorski program slijediti kriterije izvrsnosti i savremenih kretanja u svom području djelovanja. Pri tome, iako predloženi doktorski studij slijedi načela sličnih programa u svijetu, ovaj studijski program poseban akcenat stavlja na specifičnosti bosanskohercegovačkih prilika. Konkretnije, u svojoj cijelosti doktorski program nudi integraciju dvije komponente podjednako važne za profesionalnu budućnost studenata doktorskog studija. S jedne strane, program zadržava profil općeg istraživačkog obrazovanja pravnika, koji osigurava odgovarajuću temeljnu profesionalnu kompetentnost. S druge strane, doktorantima omogućava oblikovanje individualiziranog interesa i istraživanja od prvog semestra doktorskog studija.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom

Sticanjem naučnog stepena doktora pravnih nauka ostvaruju se potrebni preduvjeti za daljnji razvoj naučne i istraživačke karijere u okviru nastavnih i naučnih institucija, kao i drugih javnih i privatnih ustanova, odnosno organizacija. Sticanje doktorata pravnih nauka omogućiti će inter alia brojne prilike za zapošljavanje u javnom i privatnom sektoru, posebno u područjima u kojima su potrebna visokospecijalizirana i profilirana znanja i naučni stepen doktora pravnih nauka. Istovremeno, otvorene su i mogućnosti zapošljavanja u brojnim institucijama izvan BiH obzirom na integracijske procese kojima BiH teži.

1.3. Partneri izvan visokoškolskoga sistema

Pravosuđe, tijela državne uprave i lokalne samouprave, privredna društva, ustanove,

političke institucije, udruge,fondacije itd.

1.4. Način financiranja

Izvori financiranja doktorskog studija su:

- sredstva iz naučnih programa i projekata, - školarine koje uplaćuju studenti/ice odnosno organizacije koje

studentima/icama plaćaju školarinu, - drugi izvori u skladu sa zakonom, drugim propisima i općim aktima Univerziteta

u Sarajevu i Fakulteta.

1.5. Usporedivost studijskoga programa s programima drugih visokoškolskih

ustanova

Doktorski studij se organizira i izvodi na načelima Bolonjskog procesa u skladu sa pozitivnim rješenjima sadržanim u propisima o visokom obrazovanju, Statutu i Pravilima studiranja na III ciklusu studija na Univerzitetu u Sarajevu. Doktorski studij traje tri (3) godine, odnosno šest (6) semestara, a završava izradom i odbranom doktorske disertacije kojom doktorant stječe naučni stepen doktora pravnih nauka. Broj ECTS bodova tokom doktorskoga studija iznosi 180, pri čemu jedan ECTS bod vrijedi 25 studentskih radnih sati. Studentski radni sati obuhvataju nastavne aktivnosti (rad s profesorom) i samostalan studentski rad potreban za svladavanje nastavnoga gradiva. Doktorski studij na Fakultetu usporediv je s mnogim programima uglednih inostranih visokoškolskih institucija, poput doktorskog studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani (http://www.pf.uni-lj.si), dijelom i sa doktorskim studijima prava na univerzitetima: Tilburg University (http:// www. tilburguniversity. edu), University of Essex (http://www.essex.ac.uk/), Brunel University (http:// www. brunel. ac.uk/), Duke Law School (http: // law. duke. edu/) i Cornell University Law School Programme (http://www.lawschool.cornell.edu/), ali i doktorskim programima pravnih fakulteta na univerzitetima u Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj. Struktura studija nastoji spojiti iskustva doktorskih programa razvijenih pod utjecajem germanskoga modela visokoga obrazovanja uz kombinaciju prakse angloameričkih univerziteta usmjerenih na istraživački, samostalni i mentorski rad.

http://www.essex.ac.uk/

1.6. Otvorenost studija i mobilnosti studenata

Predloženi studijski program doktorskog studija uporediv je sa istim ili sličnim u državama Evropske Unije i sa državama iz regije te BiH. U dosadašnjem nastavnom procesu na doktorskim studijama učestvovali su profesori sa prestižnih univerziteta Evrope i regije (npr. Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Srbije) ali i SAD-a. Doktorski studij Fakulteta otvoren je za prijem studenata sa drugih univerziteta, te su u razmjeni bili studenti Univerziteta iz Ljubljanje. Naši studenti gostovali su na prestižnim Univerzitetima iz ove oblasti u Beču, Istanbulu, Minhenu, Oksfordu, Njujorku i drugim akademskim centrima. Radi veće otvorenosti studijskog programa te mobilnosti studenta, doktorski studij na Fakultetu struktuiran je u cilju promicanja inovativnosti u području društvenih istraživanja, naučnog polja prava s pripadajućim pravnim granama, pomoću općeg i individualnog pristupa. Struktura doktorskog studija koja se temelji na ECTS sistemu bodova omogućava mobilnost studenata. Ta mobilnost se izražava u: a) mogućnosti studenata da upisuju nastavne predmete na drugim programima trećeg ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu i drugim univerzitetima u inostranstvu i b) mogućnosti studenata drugih programa trećeg ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu i drugim univerzitetima u inostranstvu da upisuju nastavne predmete na trećem ciklusu studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Studijski program doktorskog studija omogućava gostovanja istaknutih nastavnika Univerziteta u Sarajevu i iz inostranstva u izvođenju nastave ovog programa studija. Dosadašnja iskustva pokazuju da je mobilnost studenata uvjetovana institucionalnim pretpostavkama i da se zasniva na bilateralnim ili multilateralnim ugovorima o mobilnosti studenata, kao i materijalnim pretpostavkama razmjene studenata i profesora.

1.7. Usklađenost s misijom i strategijom Fakulteta/ Univerziteta

Doktorski univerzitetski studij prava – III ciklus prava usklađen je sa misijom i

strategijom Univerziteta u Sarajevu i Pravnog fakulteta u Sarajevu.

1.8. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Fakultet ima bogato iskustvo u organiziranju postdiplomskih studija. Postdiplomski studij je ustanovljen davne 1965. godine. Postiplomske studije za sticanje akademskog stepena magistra pravnih nauka do sada završilo je više od 200 studenata, te više od 300 studenata koji su stekli stručni stepen magistra prava. Istovremeno, u periodu 1952 - 2017. godine, naučni stepen doktora pravnih nauka steklo je više od 100 kandidata. Do uvođenja i organiziranja doktorskih studija, doktorati pravnih nauka su sticani na osnovu istraživanja i odbrane doktorske disertacije.

Prvi doktorski studij na Fakultetu, kao treći ciklus visokog obrazovanja, organiziran je i realiziran akademske 2011/2012. godine, i to kao prvi doktorski program u naučnom polju prava. Istovremeno, iako se program organizira i utemeljuje kao program u polju prava, načinom organizacije i uključenim područjima istraživanja omogućuje se i interdisciplinarni pristup. Konkretnije, u doktorski program uključeni su i sadržaji iz drugih društvenih nauka. Predviđeni doktorski program također omogućuje uspostavljanje saradnje, odnosno nadgradnju već postojeće saradnje nositelja studija s drugim pravnim fakultetima u regiji i Evrope, ali i pravosudnim institucija, organima uprave, nevladinim udruženjima te različitim institucijama u javnom sektoru. Nadalje, tradicija organiziranja i provođenja poslijediplomskih oblika usavršavanja na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kontinuirano praćenje sličnih programa u okruženju

daje osnovu da doktorski program slijedi kriterije izvrsnosti i savremenih kretanja u svom području djelovanja uz uvažavanje specifičnosti bosanskohercegovačkih prilika. Konkretnije, u svojoj sintezi doktorski program nudi integraciju dvije komponente podjednako važne za profesionalnu budućnost studenata. Prva, program zadržava profil općeg istraživačkog obrazovanja pravnika koji osigurava odgovarajuću temeljnu profesionalnu kompetentnost. Druga, doktorantima se omogućava oblikovanje individualiziranog istraživanja pod mentorskim vodstvom, dakle stvaranje obrazovno-istraživačkog programa koji je u stanju zadovoljiti zahtjeve visokostručne specijalizacije.

Uz kompetencije oslonjene na ustavno pravo, građansko pravo, pravne kulture Jugoistočne Evrope, krivično pravo i ekonomsku analizu prava, polaznicima će se osigurati, ovisno od područja specijalizacije, i kompetencije iz jednog ili više sljedećih područja: međunarodnog javnog prava, evropskog javnog prava, pravnog i političkog sistema BiH, radnog prava, prava socijalne sigurnosti, teorije države i prava, upravnog prava, poslovnog prava, evropskog privatnog prava, evropskog prava intelektualnog vlasništva, međunarodne sudske nadležnosti, izvršnog i vanparničnog postupka, odštetnog prava, stvarnopravnog osiguranja kredita, prava djeteta, komparativnog i međunarodnog krivičnog prava, aplikativne kriminologije, ekološkog kriminala, mjera sigurnosti u savremenom uporednom krivičnom pravu, odgovornosti pravnih osoba za krivična djela, penitensijarnog sistema u uporednom pravu, finansijskog prava, ekonomske analize prava, ekonomskih osnova javno-privatnog partnerstva, međunarodnog poreznog prava, prava neprofitnih organizacija, prava međunarodnih finansijskih organizacija, bosanskog prava u svjetlu tradicije i tranzicije, komparativnog prava, prava i revolucije, pandektistike u modernom evropskom pravu, humanizma, prirodnog prava i građanskih kodifikacija.

2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

Naučno područje/oblast studijskoga programa

Društvene nauke/–naučno polje pravo/uže naučne oblasti: međunarodno pravo; radno i socijalno pravo; teorija prava i države; upravno pravo i uprava; ustavno pravo; sociološka analiza prava; interdisciplinarne naučne oblasti pri katedrama; građansko pravo i građansko procesno pravo; porodično pravo; trgovačko pravo i pravo privrednih društava; međunarodno privatno pravo; evropsko privatno pravo; pravo intelektualnog vlasništva; pravna historija; komparativno pravo; rimsko pravo; krivično pravo; krivično procesno pravo; pravno-ekonomske nauke; finansijsko pravo.

Trajanje studijskog programa Tri godine/šest semestara Broj ECTS bodova potreban za završetak studija

180

Uvjeti upisa na studij I

Na doktorski studij mogu se prijaviti kandidati koji ispunjavaju slijedeće uslove: 1) diplomirani pravnik/ica sa načnim stepenom magistra pravnih nauka uz uslov objavljena najmanje dva naučna ili stručna rada u oblasti prava (studenti sa 360 ECTS bodova);

2) diplomirani pravnik/ica sa načnim stepenom magistra nauka drugih fakulteta društevnih nauka uz uslov objavljena najmanje dva naučna ili stručna rad u oblasti prava (studenti sa 360 ECTS bodova); 3) magistri pravnih nauka sa diplomom drugih fakulteta društvenih nauka uz uslov objavljena najmanje dva naučna ili stručna rada u oblasti prava (studenti sa 360 ECTS bodova); 4) bakalaureat prava sa zvanjem magistra prava (studenti sa 300 ECTS bodova); 5) bakalaureat prava sa zvanjem magistra iz oblasti drugih društevnih nauka (studenti sa 300 ECTS bodova); 6) magistar prava sa diplomom fakulteta društvenih nauka (studenti sa 300 ECTS bodova); 7) kandidati koji su stekli ekvivalent akademskom zvanju magistra (specijalisti), a u prvom ili drugom ciklusu, su završili pravni fakultet ili stekli ekvivalent na II ciklusu na pravnim fakultetima; 8) kandidati koji su završili prvi i drugi ciklus studija iz područja društvenih i humanističkih nauka (studenti sa najmanje 300 ECTS). Kandidati koji ispunjavaju uslove iz tačke 1) ,2), i 3 ) upisuju treći semestar doktorskog studija, odnosno kandidatima koji su stekli titulu magistra nauka prije uvođenja bolonjskog trocikličnog studija priznaje se 60 ECTS bodova . II U slučaju da kandidat ne ispunjava uslove u pogledu naučnih ili stručnih radova u oblasti prava uvodi se ekvivalencija odnosno supstitucija sa tri referata/saopćenja na naučnim ili stručnim skupovim, okruglim stolovima i seminarima. III Kandidati koji ne ispunjavaju uslove u pogledu naučnih i stručnih radova, referata/saopćenja na naučnim ili stručnim skupovim, okruglim stolovima i seminarima upisuju drugi semestar doktorskog studija odnosno na osnovu završenih postdiplomskih studija po predbolonjskim nastavnim planovima i programima priznaje im se 30 ECTS bodova. Svi ostali kandidati upisuju prvi semestar doktorskog studija.

Struktura studijskog programa Struktura doktorskog studija oslanja se na:

1) naučno-nastavni dio, koji se izvodi u funkciji istraživačkog rada i 2) naučno-istraživački dio, koji je u funkciji izrade doktorske disertacije.

(1) Naučno-nastavni dio Aktivnosti u okviru naučno-nastavnog dijela provode se kao uvod u otvorena i neriješena pitanja aktuelnih tema u pojedinim granama prava. Cilj naučno - nastavnih aktivnosti u ovom dijelu programa nije upoznavanje doktoranata s elementima već poznatog znanja u pravničkoj profesiji, nego aktiviranje znanja, vještina i kompentencija kao resursa za naučno - istraživačku djelatnost. Zbog svoje strukture studij omogućava izradu doktorskih disertacije iz svih grana u polju pravnih nauka. Naime, imajući u vidu ponuđene predmete, studij ostavlja dovoljno prostora za interes i potrebe svakog studenta, ali postavlja i razmjeno visoke naučne zahtjeve za izradu doktorskih disertacija. Ad 1) Naučno-nastavni dio programa doktorskog studija u funkciji je istraživačkog rada, a obuhvata: a) opći studij i b) studij smjera. a) Opći studij Opći studij predstavlja zajedničku naučno-nastavnu osnovu studija za sve studente. Predmeti općeg studija obavezni su za sve studente, ali je ostavljena i mogućnost prilagođavanja interesima i potrebama polaznika na način da student bira dva obavezna predmeta koja će slušati u uvećanom fondu sati. Cilj općeg studija je da studenti učvrste znanja i vještine iz sadržaja: ustavnog, građanskog, krivičnog prava, pravnih kultura Jugoistočne Evrope i

ekonomske analize prava, te prepoznaju interes za samostalan naučno-istraživački rad u odgovarajućem području pravnih nauka. Nastava iz predmeta općeg studija može biti organizirana u obliku predavanja, grupnih diskusija, seminara, okruglih stolova, konsultacija i sl., a održava se tokom prvog semestra studija. Nastava u okviru sadržaja općeg studija vezuje se za 30 ECTS bodova, a izvodi se, u pravilu, na jezicima u službenoj upotrebi u BiH. b) Studij smjera Studij smjera je segment realiziranja naučno-nastavnog i istraživačkog dijela doktorskog programa oslonom na princip individualizacije studija. Studij smjera obuhvata usmjerene tematske cjeline u okviru pravnih grana i naučnih disciplina. Doktorant prilikom upisa drugog semestra upisuje smjer po vlastitom izboru. Studij smjera pruža polaznicima izbor između pet smjerova, te na taj način omogućava odabir onih sadržaja koji odgovaraju prethodnim znanjima, stečenim kompetencijama i istraživačkim interesima svakog doktoranta. Istovremeno, na ovaj način se omogućava studentima usavršavanje u skladu sa njihovim potrebama i interesima koji će rezultirati prijavom i izradom doktorske disertacije. Nastavne aktivnosti iz predmeta studija smjera vezuju se za tri predmeta i to: jedan obavezni predmet i dva izborna predmeta po slobodnom izboru studenta sa ponuđene liste datog smjera. Na doktorskom studiju se izvode slijedeći smjerovi: 1. Državnopravni i međunarodno javni smjer 2. Građanskopravni smjer 3. Krivičnopravni smjer 4. Pravnoekonomski smjer 5. Pravnohistorijski i komparativno pravni smjer Nastava može biti organizirana u obliku predavanja, seminara, okruglih stolova, individualnog rada, konsultacija i sl., a održava se tokom drugog semestra studija. Kao zajednički obavezni predmet studenti u drugom semestru imaju predmet Akademsko pisanje kao okvir za izradu dva doktorska seminarska rada, te doktorske disertacije. Opterećenje studenta kroz predviđene aktivnosti vezano je za 30 ECTS bodova. (2) Naučno-istraživački dio Naučno-istraživački dio studija obuhvata naučno-istraživački i praktični rad: izradu doktorskih seminarskih radova, prijavu projekta teme doktorske disertacije, javnu prezentaciju projekta radne disertacije, te izradu i odbranu doktorske disertacije. Naučno-istraživački dio studija vezuje se za drugi semestar prve godine (doktorski seminarski radovi) te drugu i treću godinu studija, tj. za III, IV, V i VI semestar studija. Naučno-istraživački dio studija omogućava interakciju sa profesionalnom praksom i aktivno učešće doktoranata u naučnom istraživanju u okviru studijskog programa. Istraživački rad je pojedinačni rad doktoranata na planu otkrivanja, analize, upoređivanja, testiranja i upotrebe činjenica i informacija u cilju provjere njihove autentičnosti, tačnosti, primjenjivosti, održivosti ili važnosti za originalno naučno stvaralaštvo (naučni rad) iz određene oblasti prava, odnosno područja istraživanja. Istraživanja provodi svaki student doktorskih studija samostalno i u saradnji sa mentorom a koristeći naučne metode, tehnike i sredstva istraživanja i dokazivanja. Student provodi istraživanja tokom cjelokupnog procesa obrazovanja na doktorskim studijima po modelu i na način definisan sadržajem studijskog programa. Druga godina doktorskih studija vezuje se: za prijavu i odbranu projekta doktorske disertacije studija te za prijavu i odobravanje teme. Posljednja godina doktorskih studija isključivo se koristi za izradu doktorske disertacije.

2.1. Ishodi učenja studijskoga programa

Znanja , vještine i kompetencije

Sticanje doktorata pravnih nauka za ishod ima sistematično razumijevanje područja

prava te vladanje vještinama i metodama istraživačkog rada u vezi s užim naučnim

oblastima prava. Doktori pravnih nauka mogu primijeniti svoje znanje, razumijevanje i

sposobnost rješavanja problema na nova otvorena i neriješena pitanja pravnih grana.

Završetkom doktorskoga studija doktoranti stječu sposobnost samostalnoga bavljenja

naučnim radom u području društvenih nauka, naučnom polju prava i užim naučnim

oblastima prava, ali i u interdisciplinarnom području društvenih nauka. Stjecanjem

naučnog stepena doktora pravnih nauka ostvaruju se potrebni preduvjeti za daljnji

razvoj naučne i istraživačke karijere u okviru naučnih institucija te javnih i privatnih

ustanova.

Nakon završetka doktorskog studija kandidat će postići:

Znanje

- znanje u datom području nauke i savladati akademsku teoriju i metodologiju koja su vezana za predmet studija i doktorske disertacije;

- biti u stanju da ocijeni relevantnost i upotrebu različitih metoda, procesa i razvojnih projekata koji se odnosi na predmet istraživanja;

- biti u stanju da doprinese novom znanju, novim teorijama i metodima, interpretacijama i formama dokumentacije u pravnim naukama i da pozicionira svoj projekt istraživanja u širi profesionalni i istraživački kontekst;

- biti blizak sa relevantnim ključnim pravcima unutar područja istraživanja u okviru pravnih nauka uopće, kako u današnjoj tako i u historijskoj perspektivi.

Vještine

- da formuliše istraživačka pitanja, izradi plan i provede istraživanje u pogledu izabrane teme;

- obavlja istraživanje i razvojni rad u pogledu teme na visokom međunarodnom nivou;

- da se bavi kompleksnim pitanjima koja se odnose na temu i dovodi u pitanje postojeće znanje i praksu u pravnim naukama.

Kompetencije

Sticanjem naučnog stepena doktora pravnih nauka, u pogledu kompetencija, stiče se sposobnost primjene znanja, vještina i personalnih, socijalnih i metodoloških sposobnosti na radnom mjestu kao i u privatnom i profesionalnom razvoju. U kontekstu profesionalnih kompetencija stiče se sposobnost za kritičku analizu, vrednovanje i sintezu novih i složenih ideja u užim naučnim oblastima prava, odnosno naučnom polju prava, te sposobnost komuniciranja sa kolegama, širom naučnom zajednicom i društvom u vezi sa svojim područjem stručnog i naučnog znanja.

2.2. Mogućnost zapošljavanja

Stjecanje doktorata nauka omogućava inter alia brojne prilike za zapošljavanje u javnom

i privatnom sektoru, posebno u područjima u kojima su potrebna visokospecijalizirana i

profilirana znanja i naučni stepen doktora nauka, ali i mogućnost zapošljavanja u

brojnim institucijama izvan BiH.

2.3. Uvjeti i način studiranja

1. Organizacija i izvođenje doktorskog studija na Fakultetu, upis, način provođenja ispita i istraživačkog rada, postupak prijave i odbrane doktorske disertacije, postupak promocije, te druga relevantna pitanja uređuju se Pravilima studiranja za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu i općim aktima Fakulteta. Student upisuje studijske godine.

2. Upisani studenti plaćaju školarinu. Školarinu plaća student, sam ili uz potporu državnog organa odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij. Školarina se podmiruje na početku svakog semestra studija na način i pod uvjetima utvrđenim odlukama Fakulteta, odnosno aktima Univerziteta u Sarajevu.

3. Studentu doktorskog studija imenuje se akademski savjetnik/mentor iz reda nastavnika angažiranih na realizaciji studija u skladu sa općima aktima, pri čemu će se, prema mogućnostima, voditi računa o želji studenta, te o ravnomjernom opterećenju nastavnika.

4. Studenti imaju pravo: - na konzultacije s nastavnicima i akademskim savjetnicima/mentorima prema

unaprijed dogovorenom rasporedu;

- na pristup svim resursima nositelja studija (biblioteka); - na mentora za izradu doktorske disertacije; - polagati ispite u utvrđenim ispitnim rokovima; - na slobodno izražavanje mišljenja o doktorskom studiju i davanje sugestija za

unaprjeđenje studija. 5. Studenti/ce imaju obavezu:

- pohađati nastavne aktivnosti i aktivno sudjelovati u njima, te uredno izvršavati obaveze utvrđene izvedbenim planom;

- podnositi pisane izvještaje o ispunjenosti programa doktorskog istraživanja; - pridržavati se kodeksa ponašanja na Univerziteta u Sarajevu; - plaćati troškove studija.

2.4. Popis predmeta koje studenti mogu upisati s drugih doktorskih studija

1. Evropsko javno pravo; 2. Odgovornost pravnih osoba za krivična djela; 3. Pravne

kulture Jugoistočne Evrope.

2.5. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Za svaku akademsku godinu utvrdit će se lista predmeta koji će se izvoditi na stranom

jeziku.

2.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Program doktorskog studija usklađen je s evropskim sistemom prijenosa bodova (dalje: ECTS), odnosno ukupna bodovna vrijednost studijskih sadržaja iznosi 180 ECTS

studijskih bodova. Jedan ECTS bod obračunava se kao radno opterećenje od 25 sati ukupnog opterećenja doktoranta kroz sve oblike njegovog rada. U skladu sa sistemom bodova određuje se bodovna vrijednost svakog studijskog sadržaja (nastavni predmeti, seminarski radovi, prijave projekta doktorske disertacije, doktorska disertacija i dr.) na način da doktorant u jednoj studijskoj godini upisuje 60 ECTS bodova, odnosno u jednom semestru 30 ECTS bodova. Doktorant ima pravo prenijeti u narednu godinu doktorskog studija najviše 12 ECTS bodova, odnosno doktorant upisuje drugu godinu doktorskog studija ukoliko je u toku prve godine stekao najmanje 48 ECTS bodova ili nije položio dva predmeta bez obzira na vrednovanje. Doktorant upisuje treću godinu studija ukoliko je ostvario najmanje 108 ECTS bodova. Opterećenje polaznika u naučno-nastavnom dijelu studija iznosi 52 ECTS boda, a u individualiziranom naučno-istraživačkom radu 128 ECTS bodova. Od ukupnog broja ECTS bodova 28,9% vezuje se za savladavanje teorijskog dijela, a 71,1% za savladavanje praktičnih vještina (52+128). Drugim riječima, ECTS bodovni sistem stavlja akcent na naučno-istraživački dio programa. U svojoj strukturi, ECTS bodovni sistem doktorskog programa podijeljen je u dvije grupe: a) ECTS bodovi prve grupe (52) vezuju se za nastavno-naučni dio programa, a stiču se

tokom semestra kroz predviđene oblike kontinuiranog praćenja rada doktoranata (diskusije, individualni rad, provjere znanja, eseji i sl.) te na završnom ispitu.

b) ECTS bodovi druge grupe (8+30+90) vezuju se za naučno-istraživačku aktivnost

doktoranata u vidu: dva seminara (4X2); prijave prijedloga projekta teme doktorske disrtacije (15), javne odbrane projekta prijedloga teme doktorske disertacije (15), te za: prijavu (30), izradu i javnu obranu doktorske disertacije (60).

2.7. Popis obaveznih i izbornih predmeta - nastavni plan

Model nastavnog plana doktorskog studija I GODINA – I SEMESTAR

Opći studij-obavezni predmeti

Naziv predmeta Šifra Kontakt sati ECTS 1.

Ekonomska analiza prava IUR III 411 2*/+1 6

2. Građansko pravo IUR III 211

2*/+1 6

3. Krivično pravo IUR III 311

2*/+1 6

4. Pravne kulture Jugoistočne Evrope

IUR III 511 2*/+1 6

5. Ustavno pravo IUR III 111 2*/+1 6

Ukupno: 5

*Student bira dva predmeta koja će slušati tri nastavna sata semično tokom semestra

30

12

I GODINA – II SEMESTAR

Studij smjera Student bira jedan od pet ponuđenih smjerova:

1. Državnopravni i međunarodno javni smjer 2. Građanskopravni smjer

3. Krivičnopravni smjer 4. Pravnoekonomski smjer

5. Pravnohistorijski i komparativno pravni smjer

Model studija smjera

Predmeti Kontakt sati ECTS 1. Akademsko pisanje - zajednički obavezni predmet

2 5

2. Obavezni predmet smjera 3 7

3. Prvi izborni predmet smjera 2 5

4. Drugi izborni predmet smjera 2 5

a) Prvi seminarski rad/seminar 1*/+1 4

b) Drugi seminarski rad/seminar 1*/+1 4

Ukupno: 1+1+2 +2

*Student bira seminar/seminarski rad koji će raditi u fondu od dva sata sedmično tokom semestra

30

12

Državnopravni i međunarodno javni smjer Naziv predmeta Šifra Kontakt sati ECTS

1. Akademsko pisanje-zajednički obavezni predmet

IUR III 134 2 5

2. Međunarodno javno pravo-obavezni predmet

IUR III 122 3 7

3. Izborni predmeti1

1. Evropsko javno pravo

IUR III 121i

2 X 2

2 X 5

2. Pravni i politički sistem BiH

IUR III 126i

3. Radno pravo i pravo socijalne sigurnosti

IUR III 123i

4.Teorija države i prava

IUR III 124i

5. Upravno pravo-izabrane teme

IUR III 125i

Prvi seminarski rad/seminar Šifra predmeta

uz dodatak s1

1*/+1 4

Drugi seminarski rad/seminar Šifra predmeta

uz dodatak s2

1*/+1 4

Ukupno: 1+1+2 +2


30

12

Građanskopravni smjer Naziv predmeta Šifra Kontakt sati ECTS

1. Akademsko pisanje-zajednički obavezni predmet

IUR III 134 2 5

2. Poslovno pravo-obavezni predmet IUR III

222

3 7


1. Evropsko privatno pravo

IUR III

221i

2 X 2

2 X 5

2. Međunarodna sudska nadležnost

IUR III

222i

3. Instituti vanparničnog i izvršnog postupka

IUR III

223i

4. Odštetno pravo IUR III

1 Student bira dva predmeta sa Liste izbornih predmeta Državnopravnog i međunarodno javnog smjera 2 Student bira dva predmeta sa Liste izbornih predmeta Građanskopravnog smjera

224i

5. Stvarno pravo osiguranja kredita

IUR III

227i

6. Prava djeteta IUR III

226i

Prvi seminarski rad/seminar

Šifra

predmeta

uz dodatak

s1

1*/+ 1 4

Drugi seminarski rad/seminar

Šifra

predmeta

uz dodatak

s2

1*/+ 1 4

Ukupno: 1+1+2 +2


30

12

Krivičnopravni smjer

Naziv predmeta Šifra Kontakt sati ECTS 1. Akademsko pisanje-zajednički obavezni predmet

IUR III 134 2 5

2. Komparativno i međunarodno krivično pravo izabrane teme

IUR III 322 3 7


1. Aplikativna kriminologija

IUR III 321i

2 X 2

2 X 5

2. Ekološki kriminal IUR III 322i

3. Mjere sigurnosti u savremenom uporednom krivičnom pravu

IUR III 323i

4. Odgovornost pravnih osoba za krivična djela

IUR III 324i

5. Penitensijarni sistem u uporednom pravu

IUR III 325i


Šifra

predmeta uz

dodatak s1

1*/+ 1 4

1 Student bira dva predmeta sa Liste izbornih predmeta Krivičnopravnog smjera


Šifra

predmeta uz

dodatak s2

1*/+ 1 4

Ukupno: 1+1+2 +2


30

12

Pravno ekonomski smjer


IUR III 134 2 5

2. Finansijsko pravo-izabrane teme IUR III 422 3 7


1. Ekonomska analiza okolišnog prava

IUR III

425i

2 X 2

2 X 5

2. Ekonomske osnove javno-privatnog partnerstva

IUR III

426i

3. Međunarodno porezno pravo

IUR III

423i

4. Pravo neprofitnih organizacija

IUR III

427i

5. Pravo međunarodnih finansijskih institucija

IUR III

424i


Šifra

predmeta

uz dodatak

s1

1*/+ 1 4


Šifra

predmeta

uz dodatak

s2

1*/+ 1 4

Ukupno: 1+1+2 +2


30

12

1 Student bira dva predmeta sa Liste izbornih predmeta Pravno ekonomskog smjera

Pravnohistorijski i komparativnopravni smjer


IUR III 134 2 5

2. Bosansko pravo: tranzicija i tradicija IUR III

522

3 7

3.Izborni predmeti1

1. Pristupi izučavanju komparativnog prava

IUR III

521i

2 X 2

2 X 5

2. Pravo i revolucija IUR III

522i

3. Pandektistika IUR III

525i

4. Humanizam, prirodno pravo i građanske kodifikacije

IUR III

526i


Šifra

predmeta

uz dodatak

s1

1*/+ 1 4


Šifra

predmeta

uz dodatak

s2

1*/+ 1 4

Ukupno: 1+1+2 +2


30

12

III - VI semestar doktorskog studija

Druga godina Treća godina

Naučno-istraživački rad Naučno-istraživački rad Semestar

III

1. Prijava prijedloga projekta

Sed. u semestru

ECTS Semestar

V

1. Rad na

Sed. u semestru

ECTS

10

15

1 Student bira dva predmeta sa Liste izbornih predmeta Pravnohistorijskog i komparativnopravnog smjera

teme doktorske disertacije

temi doktorske disertacije

15 30

2. Javna odbrana prijedloga projekta doktorske disertacije

5

15

Ukupno 30

30

Semestar

IV

1. Prijava teme

doktorske disertacije

Sed. u semestru

ECTS

Semestar

VI

1. Predaja radne verzije doktorske disertacije

Sed. u semestru

ECTS

5

15

10

20

2. Odbrana doktorske disertacije

5 10

2. Rad na

temi doktorske disertacije

10

15

Ukupno 30 30 Naučno-istraživački dio studija organiziran je u vidu individualnog opterećenja studenta od 750 sati po semestru.

2.9. Opis predmeta-nastavni program

I – godina – I semestar

OPĆI STUDIJ – obavezni predmeti

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu - Doktorski univerzitetski studij prava - III ciklus studija

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Ekonomska analiza prava IUR III 411

Ciklus/godina/semestar/ Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita

broj ECTS kredita III I I 6

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravno ekonomske nauke

Status predmeta Obavezni predmet općeg studija

Sedmični broj nastavnih sati prema načinu izvođenja nastave

Predavanja, grupne diskusije, istraživački rad, individualni rad sa studentima

2

Ukupno tokom semestra

30

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis doktorskog studija.

Opis predmeta Cilj predmeta

Predmet ima za cilj proučavanje osnovnih ideja naučne discipline ekonomske analize prava, analiziranje i sintetiziranje ekonomskog pristupa elementima pravnog sistema uz osvrt na pojedine grane prava, prvenstveno krivično i građansko. Kroz izučavanje predmeta studentima se pruža mogućnost drugačijeg uvida u pravo i objašnjenje prava i pravnih instituta i ekonomskih efekata koje proizvode, ekonomske, socijalne, ekološke posljedice donošenja, opravdanosti općih ali i pojedinačnih pravnih akata. U okviru predmeta se studenti upoznaju i sa značajem ove naučne discipline, odnosno stiču uvid u korisnost poznavanja veze između prava i ekonomije koja nije ograničena samo na konvencionalne ekonomske pojmove nego u sebi uključuje i neekonomske faktore. Predmet izučavanja usmjeren je na studente prava koji nemaju predznanja u pogledu ekonomskih metoda te se ne pristupa formalnoj ekonomskoj analizi i izučavanju ekonomskih modela na sadržaje prava. Kroz izučavanje ovog predmeta studenti se osposobljavaju za potpunije razumijevanje interdisciplinarnosti prava.

Okvirni sadržaj predmeta

Uvod u predmet proučavanja - Teorijske odrednice ekonomske analize prava, teorijske osnove i historija nastanka ekonomske analize prava, veza između prava i ekonomije, značaj ekonomske analize prava Škole i pravci ekonomske analize prava Ekonomski pristup pravu, ekonomski pojmovi u pravu – efikasnost i racionalnost, problematika poticaja Strukturalna dimenzija ekonomske analize prava – opća struktura prava i ekonomska analiza u krivičnom i građanskom pravu Ravnomjernost raspodjele dohotka, ekonomija blagostanja i provedba zakona RIA – Procjena učinaka zakona U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik obavezan je upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.

Ishodi učenja na razini predmeta

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a)znanje: na razini činjenica: pojmovno definirati ekonomsku analizu prava i prepoznati međuuvjetovanost ekonomije i pravne regulacije u kontekstu utjecaja na društveno-ekonomski karakter života. Na razini razumijevanja: razumjeti osnovni kategorijalni aparat kao i ekonomske efekte prava i pravnih instituta i posljedice donesenih zakonskih rješenja. b) vještine: analitičko promišljanje, analiziranje i sposobnost razumijevanja uzročno-posljedične veze ekonomije i pravne regulacije, kao i efekte donošenja određenih zakonskih rješenja i značaj posljedica donijetih presuda ili eventualno opravdanost pokretanja pravnih postupaka c) kompetencije: sposobnost primjene stečenog znanja, nadogradnja i stvaranje nove konstrukcije čime se povećava osposobljenost za rad i upravljanje poslovima iz oblasti prava

Način izvođenja nastave Predavanja, individualni rad sa studentima na konsultacijama, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad

Način vrednovanja znanja sa strukturom ocjene

Elementi praćenja i

provjeravanja

Opterećenje u ECTS Udio (%) u

ocjeni

Seminarski rad 1,5 25%

Parcijalni ispit 1,5 25%

Završna provjera

znanja

3 50%

UKUPNO: 6 100%

Seminarski rad se odnosi na analizu određenog problema iz oblasti ekonomske analize prava koja podrazumijeva razmatranje relevantne literature, analizu slučaja, a rezultira vlastitim zaključcima o datom problemu. Prvi parcijalni ispit je pismeni oblik provjere znanja u kojem student treba pokazati osnovno razumijevanje pojmova ekonomske analize prava i međuuvjetovanosti sa drugim granama prava. Završna evaluacija znanja je pismeni ili usmeni ispit u kojem student pokazuje razumijevanje osnovnih ideja i doprinosa ekonomske analize prava, iskazuje sposobnosti logičkog zaključivanja i kompariranja različitih teorijskih i praktičnih saznanja. U formiranju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi oblici studentskog rada, odnosno utvrđeni elementi praćenja i provjere rada studenata koji se vezuju za bodove osvojene tokom semestra. Student ostvaruje pravo izlaska na završnu provjeru znanja ako je na prvom parcijalnom ispitu ostvario najmanje 25 bodova. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 95 – 100 bodova

= 10 (A), 85 – 94 boda = 9 (B), 75 – 84 boda = 8 (C), 65 – 74 boda = 7 (D), 55 – 64 boda = 6 (E), manje od 55 bodova = 5 (F, FX). U index se unose samo prolazne ocjene, pri čemu je najniža prolazna ocjena šest (6). Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.

Obavezna: Shavell Steven, Temelji ekonomske analize prava, Mate, Zagreb, 2009. Posner Richard, Economic Analysis of Law, Law and Business, New York, 1998. Jovanović Aleksandra, Teorijske osnove ekonomske analize prava, Pravni fakultet Beograd, Beograd, 2008.

Dopunska: Robert B. Cooter i Thomas Ulen, Law and Economics, Reading, Mass: Adisson‐Wesley, 2007. Mitchell Polinsky, An Introduction to Law and Economics, Aspen 2003. David Friedman, Law’s Order, Princeton University Press, 2001. Cass Sunstein, Behavioral Law and Economics, Cambridge University Press, 2000.

Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja

Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje o kvaliteti nastave studenti iskazuju putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Studentima se osiguravaju i konsultacije o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Doktorski univerzitetski studij prava- III ciklus studija


Građansko pravo IUR III 211

Ciklus/godina/semestar/ broj ECTS kredita

Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita III I I 6

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje Katedre za Građansko pravo izabrano za

naučne oblasti Građansko pravo i Građansko procesno pravo i

Porodično pravo kao i gostujući profesori

Status predmeta Obavezni predmet


Predavanja(P) Vježbe(V) Seminar (S) Studentska praksa ( SP)

2 - - -


30P

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na III ciklus studija


Obrađuju se odabrane teme Stvarnog, Obligacionog i Porodičnog prava u cilju stjecanja produbljenih znanja. Naročita pažnja je usmjerena na rješenja zastupljena u uporednom pravu kao i privatnom pravu Evropske unije. Studenti se upoznaju sa najznačajnijim doktrinarnim problemima navedenih oblasti. Cilj je da studenti steknu sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja.


Modul: Stvarno pravo – izabrane teme

Evolucija vlasničkih odnosa u BiH Državno i društveno vlasništvo, različita prava na osnovu društvenog vlasništva Pretvorba i denacionalizacija Pravo na nepokretnostima u BiH Uspostava pravnog jedinstva nepokretnosti i načela superficies solo cedit Pravni režim gradskog građevinskog zemljišta Etažno vlasništvo Stjecanje nekretnina od strane stranaca

Modul: Obligaciono pravo – izabrane teme

Pojam i značaj Obligacionog prava Pojam i vrste obligacija (obaveza) Izvori nastanka obligacije Ugovori kao izvori obligacija Neosnovano obogaćenje Jednostrana izjava volje kao izvor obligacije Docnja (zakašnjenje) Zastarjelost potraživanja Promjena subjekata obligacije Prestanak obligacije

Modul: Porodično pravo – izabrane teme

Roditeljska odgovornost – opća razmatranja Sadržaj roditeljske odgovornosti Ostvarivanje roditeljskog staranja

U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.

Nakon uspješno savladanog predmeta, student posjeduje: a) znanje: (činjenično i teorijsko)


- Student posjeduje produbljena znanja iz predmetne oblasti na razini činjenica i teorije

- Student poznaje institute, načela i opće koncepte iz oblasti građanskog prava

- Student ima analitičko, sintetičko i sistematično razumijevanje građanskog prava što je pretpostavka za istraživački rad u području građanskog prava

b) vještine:

- Student vlada osnovnim vještinama i metodama formuliranja istraživačkih pitanja u području građanskog prava

- Student je osposobljen da svoja doktrinarna znanja primijeni u naučno-istraživačkom procesu

c) kompetencije:

- Student je osposobljen da na osnovu provedenog istraživanja formulira originalne rezultate istraživanja

- Student je osposobljen da prezentira rezultate svog istraživanja

Način izvođenja nastave Predavanja, konsultacije


Elementi praćenja i provjere znanja

ECTS Procentualni udio u ocjeni

1) Seminarski rad/Pristupni rad/prezentacija iz Građanskog prava

1,5 25% (25 bodova)

2) Seminarski rad/Pristupni rad/prezentacija iz Obligacionog prava

1,5 25% (25 bodova)

3) Seminarski rad/Pristupni rad/prezentacija iz Porodičnog prava

1,5 25% (25 bodova)

4) Završni razgovor 1,5 25% (25 bodova) Ukupno: 6 100%

Prva provjera znanja se sastoji u prezentiranju seminarskog rada/pristupnog rada ili prezentacije na temu izabranu uz konsultacije sa predmetnim nastavnicima. U ovu provjeru znanja je uključena i aktivnost u nastavi budući da se rezultati pojedinih prezentacija diskutiraju u grupi.

Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom roku, te u septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:

Ocjena Bodovi 10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima)

6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove) 5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove)

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Obavezna literatura: 1. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo – Opći dio, Sarajevo, 2007.

godine. 2. Povlakić, Meliha, Transformacija stvarnog prava u BiH,

Sarajevo, 2009. 3. Babić, Ilija et al., Komentar Zakona o stvarnim pravima

Federacije BiH, Sarajevo, 2013, članovi 1 – 16, te članovi koji se odnose na etažno vlasništvo

4. M. Povlakić, Pravo građenja kao propuštena šansa za jedinice lokalne samouprave u BiH, Zbornik sa X Savjetovanja iz oblasti građanskog prava, Izdavač Udruženje sudija Republike Srpske, Jahorina, 2015.

5. Responsible Parents & Parental Responsibility, R. Probert, S. Gilmore, -J. Herring, Oxford and Portland (eds.) Oregon, 2009.

6. Joint Custody & Shared Parenting, J. Folberg (ed.), The Guilford Press, New York, 1991.

7. Principles of European Family Law Regarding Parental Responsibilities, K. Boele – Woelki, F. Ferranf, C. Gonzalez Beilfuss, M. Jantera – Jareborg, N. Lowe, D. Martiny, W. Pintens (eds.) Intersentia, 2007.

8. The Best Interest of the Child: The Lest Detrimental Alternative, J. Goldstein, A. J. Solnit, S. Goldstein, A. Freud, The Free Press, 1996

Dopunska literatura: o Radišić, Jakov, Obligaciono pravo, Opšti deo, Beograd, izdanja

poslije 1982. godine. o Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, knjiga prva, Beograd,

1980. godine. o Simonetti, Petar, Prava na nekretninama, Rijeka, 2009. o Simonetti, Petar, Prava na građevinskom zemljištu, Rijeka,

2008. o Simonetti, Petar, Denacionalizacija, Rijeka, 2004. o Medić, Duško, Novo stvarno pravo Republike Srpske, Banja

Luka, 2011. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta

odnosno direktno se stavlja na raspolaganje studentima u printanoj formi.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz

poređenje sa sličnim programima koji se izvode na drugim

fakultetima.

U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira

praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata.

Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa doktorantima. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.

Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet - Doktorski univerzitetski studij prava- III ciklus studija


Krivično pravo IUR III 311

Ciklus/godina/semsestar/broj ECTS kredita


Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično pravo i Krivično procesno pravo


Broj nastavnih sati prema načinu izvođenja nastave

Predavanja(P) Grupne diskusije

Istraživački rad

Individualni rad sa studentima

2


30

Preduvjeti za upis Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u III ciklus studija


U cilju razvijanja produbljenih znanja i sposobnosti za teorijsku i stručnu analizu temeljnih i odabranih pojmova i instituta krivičnog prava, student se upućuje u osnovne pojmove i institute ove naučne discipline i pravne grane. Očekuje se da student ovlada temeljnim krivičnopravnim institutima u svjetlu zaštite osnovnih prava i sloboda čovjeka i efikasnog suzbijanja kriminala. Time se kod studenta razvijaju produbjena znanja i sposobnosti za samostalnu teorijsku i stručnu analizu pojmova i krivičnog prava, posebno u svjetlu permanentnog razvoja ove

grane prava. Također, cilj je i da studenti dostignu nivo znanja o posebnim odabranim segmentima krivičnog prava, koji prate suvremene trendove organiziranog kriminala na globalnoj razini.


Posebne krivicnopravne mjere u domacem i uporednom krivicnom zakonodavstvu: A ‐ Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

- Materijalnopravni aspekt oduzimanja imovinske koristi (Pojam i pravna priroda oduzimanja imovinske koristi; osnova oduzimanja imovinske koristi; prosireno oduzimanje imovinske koristi; nacin oduzimanja imovinske koristi; zastita ostecenog; rjesenja u uporednom zakonodavstvu).

- Postupak za oduzimanje imovinske koristi (obaveznost

oduzimanja imovinske koristi; odnos mjere oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnog zahtjeva ostecenog; oduzimanje imovinske koristi od pravnih osoba; utvrđivanje visine imovinske koristi, sadrzaj odluke i privremene mjere osiguranja; pravni lijekovi u odnosu na odluku o oduzimanju

imovinske koristi

B – Pravne posljedice osude

- Pojam i pravna priroda pravnih posljedica osude; - Nastupanje pravnih posljedica osude

- Vrste pravnih posljedica osude: prestanak ili gubitak

određenog prava, zabrana sticanja određenog prava - Pocetak i trajanje pravnih posljedica osude; - Prestanak pravnih posljedica osude na osnovu sudske

odluke; - Postupak za donosenje odluke o prestanku pravnih

posljedica osude;

- Pravne posljedice osude u uporednom krivicnom zakonodavstvu

C – Teorijski aspekti problematike saučesnistva

I – Krivičnopravni značaj saučesnistva kao posebnog oblika kriminaliteta: Monisticki sistem, Dualisticki sistem; Saučesništvo u užem i širem smislu; Stanje u savremenim krivičnim zakonodavstvima

II – Učiniteljstvo i posredno učiniteljstvo: Ekstenzivni pojam učiniteljstva; Restriktivni pojam učiniteljstva; Određenje pojma posrednog učiniteljstva; Oblici posrednog učiniteljstva.

III – Teorijsko određenje saučiniteljstva: Pojam saučiniteljstva i saučinitelja krivičnog djela;Teorije saučiniteljstva (objektivne, subjektivne, mješovite); Stanje u domaćem krivičnom zakonodavstvu IV – Krivnja saučesnika:

Osnovna pravila;Samostalna odgovornost saučesnika; Pravna priroda saučesništva (principalna, akcesorna); Posebna pravila o krivnji saučesnika U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. Polazeci od predlozenog okvirnog sadrzaja predmeta studenti ce kroz interaktivno studiranje biti u prilici kriticki analizirati pojmove, kategorije i institute krivicnog prava. Poznavanje krivicnopravnog sistema u sirem smislu rijeci u vezi sa izabranim institutima potrebno je zbog osposobljavanja za naucno‐istrazivacko proucavanje. Stoga, potrebna znanja i vjestine polaznici doktorskog studija mogu steci proucavajuci izabrane teme i tako razvijati sposobnosti za uspjesan naucno‐istrazivacki rad.

Ishodi učenja na razini predmeta (5-10 ishoda učenja)

Znanje - na razini činjenica: definirati odabrane pojmove i temeljne institute krivičnog prava; na razini razumijevanja: analizirati međusobni odnos pojedinih pravnih instituta. Vještine – interpretacija određenih zakonskih odredbi iz općeg dijela krivičnog zakona i procjena njihove primjene na slučajeve iz pravosudne prakse. Kompetencije – osposobljenost za rad u krivičnom pravosuđu.

Način izvođenja nastave Predavanja Grupne diskusije Seminari On-line Mentorski rad


Elementi praćenja i provjeravanja

Opterećenje u ECTS

Udi (%) u ocjeni

1. Esej 5,0 50% 2. Završna evaluacija znanja/završni ispit

5,0 50%

Ukupno 10 100%

Nastava na ovom predmetu, kao i nacini provjere znanja usmjereni su kroz razlicite procese, među kojima se posebno izdvajaju predavanja, seminari, istrazivacki radovi, strucni i naucni skupovi, prezentacija pisanih radova, proucavanje literature, međunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih rjesenja. To podstice polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vjestina, omogucava kompleksno i visedimenzionalno proucavanje nastavnih sadrzaja, sto sve pruza sire mogucnosti za unapređenje znanja u oblasti izvrsenja mjera sigurnosti. U tom smislu, i provjera znanja je prilagođena izlozenom i odvija kroz izradu i prezentaciju eseja (50%) i zavrsni ispit koji moze biti pismen ili usmen (50%).

Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa

Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-

94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54.

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta

posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A.: Krivično pravo I. Sarajevo, Pravni fakultet, 2015.

Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A.: Krivično pravo II. Sarajevo, Pravni fakultet, 2016.

Tomic, Z. (2008). Krivicno pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet. Novoselec, P. (2007). Opci dio kaznenog prava. Zagreb. Bacic, F. (1998). Kazneno pravo, opci dio. Zagreb. Horvatic, Z., Novoselec, P. (1999). Kazneno pravo: opci dio. Zagreb.

Srzentic, N., Stajic, A., Lazarevic, Lj. (2000). Krivicno pravo. Opsti deo. Beograd. Stojanovic, Z. (2009). Krivicno pravo. Opsti deo. Beograd. Cejovic, B. (2007). Krivicno pravo. Beograd. Dopunska

Babic, M., et. al.(2005). Komentari krivicnih/kaznenih zakona u BiH. Sarajevo: Vijece Evrope i Evropska komisija.

Zakonski tekstovi vazecih krivicnih zakona u Bosni i Hercegovini (KZ BiH, KZ FBiH, KZ RS i KZ BDBiH).

Bacic, F., Pavlovic, S. (2004). Komentar kaznenog zakona. Zagreb: Organizator.

Pavisic, B., Grozdanic, V., Petar, V. (2007). Komentar kaznenog zakona, III izdanje. Zagreb.

Lazarevic, Lj. (2006). Komentar krivicnog zakonika Republike Srbije. Beograd.

Stojanovic, Z. (2009). Komentar krivicnog zakonika. Beograd.

Sijercic‐Colic, H., Hadziomeragic, M., Jurcevic, M., Kaurinovic, D., Simovic, M.: Komentari zakona o krivicnom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2005.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Tokom odbrane eseja studenti iznose svoje komentare i stavove koji su u vezi sa temom koja se obrađuje.

Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon okončanja nastave. Konsultacije sa studentima koji su okončali II ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koje se javljaju u njihovom radu.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu - Doktorski univerzitetski studij prava- III ciklus studija


Pravne kulture Jugoistočne Evrope

IUR III 511

Ciklus/godina/semsestar/ broj ECTS kredita

Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita

III I I 6

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravna historija




2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine III ciklusa studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Ovaj predmet izučava pravne kulture Jugoistočne Evrope te njihovu distribuciju, tradiciju i transformacije.


Sadržaj predmeta:

1. Mjesto Jugoistočne Evrope među historijsko‐kulturnim regionima Evrope

2. Pravni pluralizam Jugoistočne Evrope 3. Tradicija rimskog prava 4. Tradicija bizantskog prava 5. Tradicija šerijatskog prava 6. Nastanak modernih pravnih sistema u Jugoistočnoj

Evropi: strani modeli i pravno‐politički transferi 7. Kodifikacija prava u Jugoistočnoj Evropi: pravni

transplanti 8. Uspon i pad socijalističke pravne tradicije 9. Tranzicija u Jugoistočnoj Evropi 10. Pravne perspektive regiona



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: 1. Na razini činjenica definirati i objasniti nastanak, razvoj i

rasprostranjenost različitih pravnih kultura u regionu Jugoistočne Evrope

2. Na razini razumijevanja identificirati i shvatiti društveni kontekst i faktore koji su doveli do pravne kulturne raznolikosti u Jugoistočnoj Evropi

b) vještine: 1. Pravna analiza i istraživanje 2. Pismena i usmena prezentacija rezultata c) kompetencije: 1. Da obašnjava savremene slučajeve u određenim pravnim

granama regiona; 2. Da preduzima samostalna istraživanja u oblasti

komparativnih pravnih kultura Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja (ex chathedra), prezentacije,

diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, prikaza knjiga itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Prikaz knjige 2,0 30%

Samostalni istraživački rad - esej

1,0 20%

Završni ispit 3,0 50%

Ukupno 6 100%

Prikaz knjige predstavlja oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini razumijevanja), sposobnost analiziranja djela, te pismenog i usmenog prezentiranja zaključaka i rezultata istraživanja. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu određenog pitanja iz oblasti predmeta, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini

činjenica i razumijevanja) iz pitanja pozicioniranja Jugoistočne Evrope među historijsko‐kulturnim regionima Evrope, pravnog pluralizam Jugoistočne Evrope, tradicije rimskog, bizantskog prava i šerijatskog prava, nastanka modernih pravnih sistema u Jugoistočnoj Evropi, kodifikacije i transpalntacije prava u Jugoistočnoj Evropi, uspona i pada socijalističke pravne tradicije, te tranzicije i pravnih perspektiva regiona. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prikaz knjige - od 0 do 30 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 16 bodova) b) Samostalni istraživački rad - esej - od 0 do 20 bodova c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. M. Todorova, Imaginig the Balkans, Oxford University Press, 1997. 2. G. H. Vargo, European Legal Cultures, Aldershot, 1996. 3. W. Van Meurs, et. al, Ottomans into Europeans: State and Institution Buliding in South Eastern Europe, London, 2010. Dopunska 1. L. Margetić, Rimsko pravo kao europski fenomen i hrvatska

pravna povijest Rijeka, 1997.

2. Š. Dil, Istorija Vizantijskog carstva, Beograd, 1995.

3. F. Karčić, Studije o islamskom pravu i institucijama, Sarajevo:

El‐Kalem i CNS, 2011.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tijekom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus

studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Ustavno pravo Šifra IUR III

111 Ciklus/godina/semsestar/ broj ECTS kredita


Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo

Status predmeta Obavezni predmet općeg studija

Semestralni broj nastavnih sati prema načinu izvođenja nastave


2


30

Preduvjeti za upis

Pravo upisa na predmet imaju kandidati/kandidatkinje koji/e ispunjavaju kriterij za upis na I godinu doktorskog studija


Predmet je namijenjen za sistematično razumijevanje na teoretskom i činjeničnom nivou izabranih segmenata i akutelnih pitanja ustavnog prava i političkih institucija, a posebno za kritičku analizu i vrednovanje: savremenih tendencija u razvoju ustava i ustavnog prava, složene pravne priroda ustava, te različitih pristupa proučavanju ustava, pravne prirode Ustava i države BiH, te otvorenih pitanja parlamentarizma u savremenim evropskim država, a u kontekstu primjene načela podjele vlasti i zakonodavne delegacije. Svrha i očekivani rezultati nastavnih aktivnosti vezuju se za osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i ovladavanje promjenama u ustavnopravnoj perspektivi povezanosti države i ustava, države kao pretpostavke i predmeta ustava, ustava kao osnovnog poredka i osnovnog zakona, obrazaca konstitucionalne vladavine, položaja države u evropskom javnom poretku. Konačni cilj predmeta je osposobljavanje doktoranata za analizu, interpretaciju i djelovanje u cilju ostvarenja optimalnih rješenja za primjenu aktualnih i složenih pojmova i koncepata odabranih pitanja ustavnog prava, a posebno u kontekstu ustavnog i državnog sistema Bosne i Hercegovine.

Modul I „Pravna priroda ustava u državno-pravnom

poretku“

Država i ustav Ustav kao osnovni poredak i kao osnovni zakon države Obrasci i proces funkcionisanja konstitucionalne


vladavine Savremene tendencije u ustavnom pravu Država u evropskom poretku

Modul II „Pravna priroda Ustava BiH “ Karakterizacija prema nastanku Karakterizacija prema Aneksu 4 Jedinstvo države Ustav i njegova primjena Otvorena pitanja ustavnosti u BIH

Modul III „Zakonodavna delegacija i parlamentarizam u savremenim evropskim državama „

Ustav i vladavina prava Načelo podjele vlasti i određenje državnih funkcija Pojam i pravna priroda zakonodavne delegacije Tendencije razvoja zakonodavne delegacije u uporednom

pravu Izabrane teme -Modul IV za studente koji odaberu dodatni fond časova iz Ustavnog prava „Evropska unija kao politička zajednica i proces demokratizacije“

teorije pravne priroda Evropske unije ustavna načela i temeljne vrijednosti konstitucionalizacija prava Evropske unije transformacija izvršne i zakonodavne funkcije unijskih

institucija i proces demokratizacije U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je

obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na

predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: - a) znanje: kritičko analiziranje aktuelnih i složenih pojmova i koncepata odabranog segmenta ustavnog prava u istorijskoj, normativnoj i komparativnoj perspektivi, prepoznavanje različitih teorija složene pravne prirode i funckija ustava, te različitih pristupa proučavanja odnosa Ustava BiH i entitetskih ustava. Analizirati principe horizontalne i vertikalne podjele vlasti u BiH iz ugla odnosa entiteta i centralne državne vlasti, te razumjeti pravnu, društvenu i političku uvjetovanost pojave i izbora određenog modela organizacije države, razumjeti i kritički vrednovati ulogu države u evropskom javnom poretku. Prepoznavanje i kritička analiza instituta zakonodavne delegacije u parlamentarnim sistemima i savladavanje specifičnih pojmova koji se koriste u terminologiji uporednog ustavnog prava. b) vještine: sposobnost za samostalno i kritičko praćenje literature, zakonodavstva i prakse, tumačenje dobijenih rezultata, analiziranje pojmova, kategorija, pravnih instituta iz odabranih segmenata ustavnog prava. Razumijevanje predstavljenih teorija radi sticanja iskustava za samostalno i kritičko sagledavanje ustavnih problema (prednosti i nedostaci pojedinih metoda tumačenja ustava), dovođenje predstavljenih teorija u savremeni kontekst i analiza obrađenih pitanja u bosanskohercegovačkom kontekstu, rasporediti aktuelne i složene pojmove i koncepte parlamentarizma u povijesnoj, normativnoj i komparativnoj perspektivi; Ilustrirati njihovu

različitost na raznim praktičnim primjerima, primijeniti stečena saznanja na domaću i evropsku sudsku praksu, izraziti se jasnim tekstom tumačeći svoja stajališta u argumentiranoj debati, naučno pisanje i objavljivanje i timski rad. c) kompetencije: osposobljenost za kritičku analizu, vrednovanje i sintezu promjena uloge i funkcije ustava u savremenim državama, stručna i naučna komunikacija u vezi sa instituttima i kategorijama ustavnog prava.





Opterećenje u ECTS Udio (%) u ocjeni

1. Pristupni rad 3 50% 2..Zavrsna evaluacija znanja /Zavrsni ispit

3 50 %

Ukupno 6 100 % 1. Pristupni rad vezuje se za kritički komentar najmanje dva

naučna rada i/ili za kritički komentar sudske prakse pitanja

vezanih za odabrane segmente ustavnog prava. Kao pomoć

doktorantima za pisanje pristupnog rada daju se smjernice i

pitanja. Prisupni rad se brani.

2. Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od razovora o

temama koje su obrađene, reproduciranja teorijskih pojašnjenja i

stajališta sudske prakse oko savremenih tendencija u ustavnom

pravu, promjena uloge i funkcija ustava i odnosu na državu,

složene pravne prirode Ustava BiH, te pravne prirode države

BiH, razumijevanja odnosa Ustava BiH i ustava entiteta.

Doktoranti trebaju savladati vještinu komparacije različitih

koncepata, kao i analizu i vrednovanje relevanitnih izbora.

Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i

rezultata provedenih istraživanja.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni

elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni

elementi praćenja u odnsou na ocjenu vezuju se za sljedeći

distribuciju bodova:

Pristupni rad

a) - od 0 do 50 boda (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno osvojenih 25 bodova) b) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno osvajanje 30 bodova) Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa čl.64 ZVO. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94bodova; c) 8 (C) - 75-

84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene.Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

I – godina – II semestar

Zajednički obavezni predmet u drugom semestru doktorskog studija

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu –Doktorski univerzitetski studij prava- III ciklus studija


Akademsko pisanje IUR III 134


Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita III I II 5

Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Sociološka analiza prava

Status predmeta Zajednički obavezni predmet u II semestru doktorskog studija


Predavanja (P) Grupne diskusija

Istraživački rad

Individualni rad

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uslove za upis na drugi semestra III ciklusa studija.


Osnovni cilj nastavnog predmeta je da se studenti_ice osposobe za samostalno osmišljavanje ideje i izradu dizajna istraživanja naučnog istraživanja (research proposal), prikupljanje, analiziranje i tumačenje podataka korištenjem metoda naučnog rada, kao i prezentiranje i publiciranje naučno-istraživačkog rada. Cilj predmeta je prvenstveno vođen mjestom i ulogom ovog nastavnog predmeta u ukupnoj strukturi studijskog programa. Time je predmet unaprijed usmjeren na razvijanje vještina i sposobnosti neophodnih u svim etapama izrade doktorske disertacije čime će se doktoranti_ice pripremiti za akademsku karijeru i dugoročno osposobiti za samostalno istraživanje, obraćanje i komunikaciju u akademskoj javnosti, objavljivanje naučnih radova i vođenje naučno-istraživačkih projekata nakon završetka studija, a u skladu sa standardima discipline i zahtjevima struke. Imajući u vidu ovako postavljene opće ciljeve, na ovom nastavnom predmetu doktoranti_ice će učiti, uvježbati i usavršiti tehnike i konvencije akademskog pisanja u širem smislu. Konkretnije, sadržajni fokus predmeta će biti na strategijama kritičke evaluacije postojećih istraživanja, tehnikama dokumentiranja izvora i organiziranja ideja, strategijama i konceptualizacijama akademskog pisma, kao i tehnikama

završnog revidiranja i uređivanja teksta.


1. Strategije i konceptualizacije akademskog pisma. 2. Struktuiranje rada na makro i mikro razini i ostvarenje

argumentacije u tekstu. 3. Proces pisanja i upravljanje pisanjem. 4. Revizija, uređivanje i tehničko oblikovanje teksta;

prezentacija rezultata istraživanja. 5. Citatni stilovi. 6. Pretraživanje internet izvora, bibliotečko pretraživanje i

relevantne dostupne baze podataka.


Nakon uspješno savladanog predmeta, od studenata_ica se očekuje da mogu: a) znanje - na razini činjenica: navesti i opisati karakteristike akademskog pisanja; prepoznati različite vrste akademskog pisma. b) vještine: koristiti na adekvatan način različite vrste citiranja; koristiti različite baze podataka; kritički procjenjivati ralevantnost i pouzdanost dostupnih izvora; odabrati građu za pisanje naučnog rada. c) kompetencije: samostalno osmisliti i provesti naučno istraživanje; učinkovito koristiti tehnike pisanja u skladu s konvencijama akademskog diskursa, ali razvijajući vlastiti stil i autentičnost; učinkovito upravljati procesom pisanja i predvidjeti moguće prepreke u ovom procesu; da kroz jasan i precizan stil izgrađuju cjelokupnu strukturu i pojedine dijelove naučno-istraživačkog rada na logičan i koherentan način; urediti, revidirati, editovati i poboljšati vlastiti naučno-istraživačkog rad.

Način izvođenja nastave Predavanja, diskusije, individualni rad, konsultacije.



opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Vježba: Istraživanje „korak po korak“

4,5 90%

Završni usmeni ispit 0,5 10% Ukupno: 5,00 100%

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata/ica, i to: a) vježba i b) bodovi na završnom usmenom ispitu. Vježba podrazumijeva izradu istraživanja rada „korak po korak“ od osmišljavanja sinopsisa do prezentacije rada, čija će dinamika biti utvrđena izvedbenim planom za nastavni predmet. Studenti_ice će kroz konkretne korake proći kroz sve etape akademskog pisanja u širem smislu. U ovom procesu će se kombinirati individualni rad, konsultacije s predmetnom nastavnicom i grupne diskusije na kojima će doktoranti_ice moći identificirati konkretne probleme u procesu pisanja rada koji će kontinuirano odvijati tokom semestra, ali i dobiti kroz diskusije povratne informacije o urađenim zadatcima u formi predporuka i sugestija. Na početku semestra, doktoranti_ice će dobiti precizne upute za izradi vježbe i dinamici rada tokom semestra.

Literatura

Obavezna - Dunleavy, Patrick „Kako napisati disertaciju“, Fakultet

političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007. - T.Hengl. Rules of thumb for easier wtiting (publishing) of

research articles.International Institute gor Geo‐Information Science and Earth Observation Enschede, 2002.

- Booth, W.; Colomb, G.; Williams, Joseph „The Craft of Research“. Chicago: Chicago University Press, 2008.

- Hall, G. M, (ur.) „How to Write a Paper“, Malden, MA: Blackwell. 2013.

Dopunska - Bryant M.T.The portable dissertation advisor, Thousand

Oaks, CA:Corwin Press, 2004. - Padjen, Ivan Metodologija pravne znanosti: pravo i

susjedne discipline (prvi dio – Istraživanja prava i društva). Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka., 2015.

- Cheng-Wen Huang and Arlene Archer „Academic literacies as moving beyond writing: Investigating multimodal approaches to academic argument“, London Review of Education, Volume 15, Number 1, March 2017

- Day, Robert „How to write and Publish a Scientific Paper“. Cambridge University Press, 1995.


U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rada doktoranata_ica na izradi nacrta prijedloga istraživačkog zadatka, ali i na ostalim etapama izrade doktorske disertacije. Studenti_ice se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom s doktorantima_icama radi prijavljivanja teme doktorske disertacije. Rezultati se uzimaju u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.

Državno-pravni i međunarodno javni smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu –Doktorski univerzitetski studij prava - III ciklus studija Državno-pravni i međunarodno javni smjer


Međunarodno javno pravo IUR III 122



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Međunarodno pravo

Status predmeta Obavezni predmet smjera

Predavanja Grupne Istraživački Individualni


diskusije rad rad sa studentima

3 Ukupno tokom semestra

45

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na treći ciklus studija


Predmet je namijenjen za sticanje naprednih znanja o međunarodnoj zajednici i njenom pravnom uređenju te o odnosu međunarodnog prava s unutrašnjim pravnim porecima država. Uključujući i sticanje znanja o sistemu izvora međunarodnog prava, o položaju i ulozi države, ali i drugih međunarodnopravnih subjekata u savremenoj međunarodnoj zajednici, kroz primjenu apstraktnih pravnih pravila na konkretna stanja međunarodnih odnosa, te kroz načine međunarodnog sudskog odlučivanja i mirnog rješavanja sporova, kao i pregovorima o konkretnom sporu sa drugom državom (međunarodna sudska i arbitražna praksa‐ presude i savjetodavna mišljenja). Međunarodno pravo od velike je važnosti za BiH, s obzirom na činjenicu da se BiH pojavljuje kao strana u sporu pred međunarodnim sudovima, te mora imati dobro utemeljenu pravnu službu koja će zastupati njene legitimne interese, te interese njenih državljana i privrednih subjekata u inostranstvu.


1.Izvori međunarodnog javnog prava (Sposobnost sklapanja ugovora, Poštivanje i primjena ugovora) 2.Međunarodna zajednica (Priznanje država i vlada, Sukcesija država) 3. Država,međunarodne organizacije i pojedinac kao subjekti međunarodnog prava 4. Diplomatsko- konzularno pravo (Diplomatske i konzularne privilegije i imuniteti) 5.Međunarodne organizacije (Organi Ujedinjenih nacija, Specijalizirane agencije Ujedinjenih nacija) 6. Državne granice (Teritorijalna suverenost države) 7.Međunarodno pravo mora (Unutrašnje morske vode, Otvoreno more) 8. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira (Izravni pregovori, dobre usluge i posredovanje) 9.Međunarodni sud pravde u Hagu i Arbitraža 10. Pravo oružanih sukoba (Izvori ratnog i humanitarnog prava, Pravne posljedice ratnog stanja)


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica : sticanje naprednih znanja o međunarodnoj zajednici i njenom pravnom uređenju te o odnosu međunarodnog prava s unutrašnjim pravnim porecima država; Sticanje znanja o sistemu izvora međunarodnog prava, o položaju i ulozi države, ali i drugih međunarodnopravnih subjekata u savremenoj međunarodnoj zajednici. Na razini razumijevanja: analizirati i usporediti probleme koji postoje u vezi sa sistemima međunarodnog prava, njihove činjenične i pravne aspekte, te učinke mogućih rješenja na prava i interese subjekata međunarodnog prava. b) vještine: Primjena apstraktnih pravnih pravila na konkretna stanja međunarodnih odnosa kroz načine međunarodnog sudskog odlučivanja. c)kompetencije: osposobljenost za provođenje istraživanja i analiza vezanih za međunarodne ugovore, mirno rješavanje sporova, pregovore o konkretnom sporu sa drugom državom (međunarodna sudska i arbitražna praksa – presude i savjetodavna mišljenja), te za predlaganje politika i pravnih akata kojima se uređuju sistemi međunarodnog prava.



Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.


Opterećenja u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi parcijalni ispit

3,5 50%

2.Zavrsni ispit 3,5 50% Ukupno 7 100%

Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a)izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b) odbrane rada, i c)provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada. Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Zavrsni ispit – pismeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta međunarodnog prava, uz demonstriranje sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rjesavanje određenih otvorenih pitanja iz oblasti međunarodnog prava. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i rezultata provedenih istraživanja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) Prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi:10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30; (2) Zavrsna evaluacija znanja / zavrsni ispit: ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 . Student ostvaruje pravo izlaska na zavrsnu evaluaciju znanja / zavrsni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 30 bodova odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Zavrsni ispit se polaže u ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh

studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1.V.Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u Rijeci, 20011., (tekst otisnut krupnim i sitnim slogom) 2. M. Kreća, M. Paunović, Praktikum iz međunarodnog javnog prava, Beograd, 2002 3. M. Shaw, International Law, Cambridge University Press, 2008 4. I.Brownlie, Principles of Public International Law, Oxford University Press, 2008 5. S. Berković, Diplomatsko i konzularno pravo, Zagreb, 1997. 6.K.Obradović, M. Šahović, M. Despot, Međunarodno humanitarno pravo , Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 2002. 7.D.Lapaš., Pravo međunarodnih organizacija, Zagreb, 2008. 8.V. Crnić‐Grotić, Pravo međunarodnih ugovora, Rijeka, 2002 Dopunska 1. Antonio Cassese, International Law, Oxford University Press, 2005 2.Martin Dixon, Textbook on International Law , Oxford University Press, 2007

3.Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 1, Zagreb, 2010. (tekst otisnut krupnim i sitnim slogom).

4.Andrassy, J., Bakotić, B., Lapaš, D., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 2, Zagreb, 2012. (tekst otisnut krupnim i sitnim slogom).

5.Andrassy, J., Bakotić, B., Seršić, M., Vukas, B., Međunarodno pravo 3, Zagreb, 2006. (tekst otisnut krupnim i sitnim slogom).

6. Etinski, R., Međunarodno javno pravo, Službeni glasnik, Novi Sad, 2010.

7.Avramov, S., Kreća, M., Međunarodno javno pravo, Pravni fakultet, Beograd, 2008.

8. Hans-Peter Gasser, Međunarodno humanitarno pravo, uvodna razmatranja, MKCK, Zagreb, 2000 9. S. Đorđević, M. Mitić, Diplomatsko i konzularno pravo,

Beograd, 2000. 10. N. Duraković, Međunarodni odnosi, Sarajevo, 2009. 11. J. Andrassy, Međunarodno pravo, Zagreb, 1990 12.Povelja Ujedinjenih nacija 13.Ženevske konvencije i Protokoli 14.Statuti međunarodnih sudova


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i nastavnih aktivnosti. Studentima se osiguravaju upute o pisanju pristupnih radova, a teme su dostupne u prvoj sedmici nastave. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu –Doktorski univerzitetski studij prava- III ciklus studija Državno-pravni i međunarodno javni smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Evropsko javno pravo IUR III 121i



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnoj oblasti Međunarodno pravo i Ustavno pravo

Status predmeta Izborni predmet smjera


Predavanja Grupne diskusije

Istraživački rad



30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na prvu godinu doktorskog studija


Predmet je namijenjen za sticanje znanja i vještina iz područja Evropskog javnog prava, oslonom na karakteristike Ustavnog sistema Evropske unije. Izlaganje materije obuhvaćene ovim predmetom ima za cilj produbljeno upoznavanje studenata sa tzv. Ustavnim ustrojstvom Evropske unije, kao i položajem Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja ovoj integraciji. Tim povodom se posebno elaboriraju pitanja institucionalne i pravne strukture EU u svijetlu Lisabonskog ugovora.


1. Osnivanje i razvoj Evropske unije 2. Institucije i tijela Evropske unije 3. Elementi i karakteristike pravnog poretka Evropske unije 4. Razgraničenje i vrste nadležnosti 5. Pravna priroda Evropske unije 6. Redovni zakonodavni postupak 7. Specijalni zakonodavni postupci 8. Vrste akata Evropske unije 9. Nacionalni parlamenti i postupak usvajanja akata


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći : a) znanja: na razini činjenica: osposobljenost za samostalno i kritičko praćenje literature, zakonodavstva i prakse, te tumačenje dobijenih rezultata; b) vještine: razvijanje sposobnosti i vještina za uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa najvišim stručnim i etičkim standardima c) kompetencije: argumentiranje stavova o pitanjima iz institucionalne i pravne strukture EU, razumijevanje istraživačkog procesa, posebno metodologije u stvaranju i primjeni pravila evropskog javnog prava radi sticanja iskustva i unapređenja vještina vezanih za analizu, rješavanje problema, naučno pisanje i objavljivanje, timski rad, itd.





Opterećenja u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi parcijalni ispit

2,5 50%

2.Zavrsni ispit 2,5 50% Ukupno 5 100%

Prvi parcijalni ispit sastoji se iz : a)izrade pristupnog rada na zadanu temu (seminarskog rada), b)odbrane rada, i c)provjere znanja iz instituta međusobno uvezanih sa temom rada. Teme pristupnih radova utvrđuju se u prvoj sedmici nastave. Zavrsni ispit – pismeni ispit sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta međunarodnog prava, uz demonstriranje sposobnosti primjene relevantnih izvora prava na rjesavanje određenih otvorenih pitanja iz oblasti međunarodnog prava. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i rezultata provedenih istraživanja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: (1) Prvi parcijalni ispit: ocjena/bodovi:10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30; (2) Zavrsna evaluacija znanja / zavrsni ispit: ocjena/bodovi: 10=50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30 . Student ostvaruje pravo izlaska na zavrsnu evaluaciju znanja / zavrsni ispit ako je u toku semestra ostvario najmanje 30 bodova odnosno dobio prolaznu ocjenu /6(E)/ iz prvog parcijalnog ispita, odnosno predao pristupni rad najmanje sedam dana prije zakazanog termina. Zavrsni ispit se polaže u ispitnim rokovima utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenata nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i

Literatura

polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1.Misita, Nevenko, Uvod u pravo Evropske unije, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014. 2.Misita, Nevenko, Evropska unija – Osnivanje i razvoj, Revicon, Sarajevo, 2010. 3.Misita, Nevenko., Evropska unija: institucije, Revicon, Sarajevo, 2009. 4. Knežević-Predić, V. ,Ogled o suverenosti - suverenost i Evropska unija. Beograd: Institut za političke studije, 2001 5.Chalmers, Damian i drugi, European Union Law, Cambridge Universiti Press, Cambridge,2010. 6.Lenaerts, Koen/Van Nuffel, Piet/Bray, Robert et alia, 7.Constitutional Law of European Union, Thomson, Sweet & Maxwell, London, 2005. 8.Vajler, Dž.H.H., Ustav Evrope, Filip Višnjić, Begrad 2002. Dopunska 1. Rodin, S., Europska integracija i ustavno pravo, IMO, Zagreb, 1997 2. Halilović, S., Evropske integracije i Bosna i Hercegovina, Fakultet Političkih nauka, Sarajevo, 2009. 3. Lisabonski ugovor 4. Ugovor o Europskoj zajednici / Ugovor o Europskoj uniji 5. Topčagić, O, Politička analiza, status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji- između izazova i slabosti, Sarajevo, 2016.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i nastavnih aktivnosti. Studentima se osiguravaju upute o pisanju pristupnih radova, a teme su dostupne u prvoj sedmici nastave. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravni i politički sistem Bosne i

Hercegovine IUR III 126i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teorija prava i države i Ustavno pravo


Predavanja Radionice Istraživački Individualni rad


rad sa studentima

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u prvu godinu III ciklusa studija


Cilj predmeta je usvojiti proširena i produbljena znanja o pravnom i političkom sistemu Bosne i Hercegovine u uslovima post-dejtonskog, post-konfliktnog, podjeljenog i tranzicijskog društva. Cilj predmeta je i kritička analiza odnosa normativnog i faktičkog; razvoj konsocijacijskog sistema u kontekstualnim uslovima bh. društva; razvoj i promjena pravnog sistema u tranzicijskom periodu uslovljenog promjenama ka demokratskom političkom sistemu i transformaciji pravnog i ekonomskog sistema, te procesom evropskih integracija; određenje pravne prirode političkog sistema; razvoj pravne i političke kulture.


Priroda pravnog i političkog sistem Bosne i

Hercegovine Pravo i pravni sistem u pluralnim društvima Pravo u tranzicijskim društvima Pravni transplantati u postkonfliktnim društvima Tranziciona pravda u izgradnji demokratskog

sistema Pravo i proces evropskih integracija Društveni aspekti političkog sistema Bosne i

Hercegovine Bosna i Hercegovina u međunarodnom kontekstu



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: usvojiti produbljena i proširena znanja o pravnom i političkom sistemu Bosne i Hercegovine; kritičke analize o njegovoj prirodi; razvoj pravnog i političkog sistema u postkonfliktnim društvima i konsocijacijskoj demokratiji; usvajanje znanja o odnosu sub-nacionalnog, nacionalnog i supranacionalnog pravnog okvira b) vještine: razumijevanje i kritičke analize odnosa normativnog i materijalnog u kontekstualnim uslovima pravnog i političkog sistema Bosne i Hercegovine; razvijanje vještine analize odnosa različitih izvora nastanka prava u uslovima bh. federalizma, te pozicije subnacionalnih i supranacionalnih izvora c) kompetencije: sposobnost dubinske i kritičke analize pravnog i političkog sistema Bosne i Hercegovine





opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Istraživački rad 2,5 50%


Ukupno 5 100%

Način provjere usvojenog znanja podrazumijeva da student mora pokazati da zna: samostalno dubinski i kritički analizirat pravni i politički sistem u Bosni i Hercegovini, komparirati ga sa istim ili sličnim pojavnim oblicima; analizirati pravne fenomene u uslovima post-konfliktnog, tranzicijskog i multikulturalnog pravnog sistema. Istraživački rad je samostalni rad studenta na odabranu temu.Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja i prezentaciju provedenih analiza U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra za predviđene oblike studentskog rada. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Twining, W. 2009. General Jurisprudence. Understanding Law from a Global Perspective. New York: Camebridge University Press Tamanaha, B. Z. 1997. Realistic socio-legal theory. Pragmatisms and a social theory of law. Oxford: Oxford University Press Balić, Lejla i Izmirlija, Midhat. „Consociation in Bosnia and Herzegovina: Practical Implementation of the Theoretical Principles“ u: SOUTH-EAST EUROPEAN JOURNAL OF POLITICAL SCIENCE Ideologies and Patterns of Democracy - Vol. I, No. 3: Lumina The University of South East Europe, Bucharest: 2013. Steiner, Ademovic (et al). Komentar Ustava BiH, KAS, Sarajevo, 2010. Grupa autora: Komentar Ustava Federtacije BiH i Ustava Republike Srpske, Centar za promociju civilnog društva, Sarajevo, 2004.

Banović, Damir i Gavrić, Saša (ur.). Država, politika i drustvo u Bosni i Hercegovini - analiza postdejtonskog političkog sistem izdavač: Magistrat - University Press, Sarajevo, 2011. Gavrić, Saša i Banović, Damir (ur.) Parlamentarizam u Bosni i Hercegovini izdavač: Sarajevski otvoreni centar i Friedrich Ebert Stiftung, Sarajevo, 2012. Dopunska More, S. F. (1973). "Law and Social Change: The Semi-Autonomous Social Field as an Appropriate Subject of Study", Law and Society Review 7: 719-746. Merry, S. E. 1988. Legal pluralism. Law & Society Review 22(5): 869–896 Greenhouse, C. J. 1998. Legal pluralism and cultural difference. What is the difference? A response to professor Woodman. Journal of Legal Pluralism and Unofficial Law 42: 61–72 Griffiths, J. 1986. What is legal pluralism? Journal of Legal Pluralism and Unofficial Law 24: 1–55 Banović, Damir. Political Culture in Post-Conflict and Divided Societies: The Case of Bosnia and Herzegovina objavljeno u Jovanović, A. Miodrag/Vujadinović, Dragica (priređivač): Identity, Political and Human Rights Culture as Prerequisities of Constitutional Democracy. The Hague: Eleven International Publishing, 2013. Banović, Damir. Collective Rights of Constituent Peoples in the Legal System of Bosnia and Herzegovina objavljeno u Marković, Goran (priređivač): Public Law in Bosnia and Herzegovina: Trends and Challenges. izdavači: European Public Law Organization i University of East Sarajevo, 2015. Banović, Damir i Kapo, Dženana. Šta je vitalni interes naroda i kome on pripada? Ustavnopravna i politička dimenzija. izdavač: Centar za političke studije, Sarajevo, 2014. Banović, Damir. Parlamentarni sistem kao aplikacija političke predstavljenosti kolektiva u Godisnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu (LVIII) 2015 Banović, Damir i Gavrić, Saša. Ustavna reforma u Bosni i Hercegovini objavljeno u Politička misao, br 2/2010. Zagreb


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili III ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu –Doktorski univerzitetski studij prava - III ciklus studija Državno-pravni i međunarodno javni smjer


Radno pravo i pravo socijalne sigurnosti IUR III 123i

Ciklus/godina/semestar/b Ciklus Godina Semestar Broj ECTS kredita

roj ECTS kredita III I II 5

Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Radno i socijalno pravo




Istraživački rad

Individualni ard sa studentima

2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na prvu godinu doktorskog studija


Predmet je namjenjen za sistematično razumijevanje i na

teorijskoj i na činjeničnoj razini segmenata radnog i socijalnog

prava, a posebno za kritičku analizu i vrednovanje: savremeneih

tendencija u razvoju radnog prava, konvencijskog radnog prava

Vijeća Evrope i radnog prava Evropske unije, te prava socijalne

sigurnosti. Svrha i očekivani rezultati nastavnih aktivnosti vezuju

se za osposobljavanje, procjenu, razumijevanje, usvajanje i

ovladavanje promjenama u materiji radnih i socijalnih odnosa u

kontekstu: konkurentnosti na temelju plaća i produktivnosti,

reforme tržišta rada u svrhu fleksigurnosti i uspostave održivog

socijalnog sistema. Konačno cilj predmeta je i osposobljavanje

doktoranata za analizu i vrednovanje najznačajnijeg izazova

vezanog za prilagođavanje tržišta rada ekonomskim realnostima

vremena kroz segmente: fleksibilnosti i sigurnosti,

dostojanstvenog rada ,ekonomskog rasta i socijalno odgovornog

poslovanja.


Modul I (10 sati) Suvremene tendencije u razvoju radnog prava 1.1.Karakteristike suvremenog radnog prava 1.2.Fleksibilni oblici zapošljavanja 1.3.Osnovna prava na radu i u vezi s radom u uvjetima krize 1.4.Ostvarivanje i zaštita prava iz radnog odnosa 1.5.Alternativni metodi rješavanja sporova iz radnog odnosa Modul II (10 sati) Međunarodno radno pravo 2.1.Odnos između međunarodnog i nacionalnog radnog prava 2.2.Evropsko konvencijsko radno pravo-izvori radnog prava u okviru Vijeća Evrope 2.3.Radno pravo Evropske unije 2.3.1.Evropsko individualno radno pravo 2.3.2.Evropsko kolektivno radno pravo Modul III (10 sati) Pravo socijalne sigurnosti

3.1.Globalizacija i pravo socijalne sigurnosti 3.2.Međunarodni socijalno-pravni standardi 3.3.Sheme socijalne sigurnosti 3.4.Evropsko pravo socijalne sigurnosti 3.5. Prava socijalne sigurnosti u BiH


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: kritičko analiziranje pojmova, kategorija, instituta radnog prava i prava socijalne sigurnosti; poznavanje sudske prakse u vezi sa izabranim institutima, razumijevanje ovlasti u donošenju propisa iz područja radnog zakonodavstva i prava socijalne sigurnosti; razumijevanje odnosa između koordinacije i harmonizacije u području radnog i socijalnog prava u kontekstu međunarodnog (univerzalnog i regionalnog) i nacionalnog zakonodavstva;

b) vještine: sposobnost za samostalno i kritičko praćenje literature, zakonodavstva i prakse, tumačenja dobijenih rezultata; uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa najvišim stručnim i etičkim standardima; razumijevanje istraživačkog procesa, posebno metodologije u stvaranju i primjeni pravila radnog prava i prava socijalne sigurnosti radi sticanja iskustva i unapređenja vještina vezanih za analizu, rješavanje problema, naučno pisanje i objavljivanje i timski rad; c) kompetencije: osposobljenost za kritičku analizu, vrednovanje i sintezu promjena u sistemu radnih odnosa i pravima socijalne sigurnosti; stručna i naučna komunikacija u vezi sa institutima i kategorijama radnog prava i prava socijalne sigurnosti.

Način izvođenja nastave predavanja, individualni rad sa studentima na konzultacijama, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad



Elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su: Prvi pristupni rad vezuje se za kritički komentar najmanje dva naučna rada iz pitanja vezanih za sistem radnog prava. Drugi pristupni rada vezuje se za kritički komentar namnaje dvije sudske presude nacionalnih odnosno evropskih sudova u području radnog prava i prava socijalne sigurnosti. Kao pomoć studentima za pisanje i prvog i drugog pristupnog rada daju se pitanja i smjernice. Pristupni radovi se brane. Završni ispit - usmeni ispit sastoji se od razgovora o temama koje


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi pristupni rad 1,5 30% 2.Drugi pristupni rad 1,5 30% 3.Završni ispit 2 40%

Ukupno 5 100%

su obrađene, reproduciranja teorijskih pojašnjenja i stajališta sudske prakse o pojedinim institutima radnog i socijalnog prava, usporedbe različitih koncepta te perspektive razvitka, sposobnosti alalize i vredovanja relevantnih izvora. Posebno se vrednuje sposobnost kritičke analize metoda i rezultata provedenih istraživanja. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za slijedeću distribuciju bodova: (1) prvi pristupni rad : ocjena/bodovi: 10 = 30; 9=25; 8=20; 7=18; 6=15 ; (2) drugi pristupni rad : ocjena/bodovi: 10 = 30; 9=25; 8=20; 7=18; 6=15 ; (3) završni ispit: ocjena/bodovi: 10 = 50; 9=45; 8=40; 7=35; 6=30. Student ostvaruje pravo izlaska na završni ispit ako je u toku semestra ostravio najmanje 30 boda odnosno dobio prolaznu ocjenu iz pristupnih radova. Završni ispit se polaže u ispitnim rokovina utvrđenim propisima o visokom obrazovanju i općim aktima Univerziteta. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa sistemom ocjenjivanja utvrđenim propisima o visokom obrazovanju. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. -A.Ravnić; Osnove radnog prava; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2004, -Barnard, Catherin; Equal Treatment in Respect of Social Security, u: EU Employment Law, Fourth Edition,; Oxford University Press (2012), -B.Lubarda, Uvod u radno pravo, Beograd, 2015. -B.Šunderić, Pravo Međunarodne organizacije rada, Beograd, 2001; -European Social Security Law, Frans Pennings,2012 Kluwer Law International; -S. Dedić, Socijalno pravo, Sarajevo, 2011. godine( u pripremi je novi udžbenik) -B. Lubarda,Evropsko radno pravo, Podgorica,2004; -Buklijaš Boris, Kolektivno radno pravo,Split,2006. -Dedić S., Šemić H., Upravljanje i rukovođenje trgovačkim subjektima u -Dedić S. Gradaščević-Sijerčić J.: Radno pravo, Sarajevo 2005 ( u pripremi novi udžbenik) -EU Labour Law,A Commentary, edited by Monika Schachter, 2015, Kluwer Law International; -Gradaščević-Sijerčić J.,“Aktuelni izazovi u razvoju radnog prava”, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLVIII, 2005, str.179-207. -Gradaščević-Sijerčić J.,”Sistem zaštite socijalnih prava u okviru Vijeća Evrope-Evropska socijalna povelja”, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu,XLVI, 2003,str.223-240.

-Gradaščević-Sijerčić J.,»Radno zakonodavstvo BiH u svjetlu načela komunitarnog radnog prava» Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLIX, 2006, str.123-148. -Gradaščević-Sijerčić, Jasminka, Pravna stečevina EU u oblasti radnih odnosa , Godišnjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu, 2014, s 101-131., -Mehmed Hadžić, Evropski stup socijalnih prava, Godišnjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu,LX, 2017, s. 199-225., -Mirjanić Željko, Radni odnosi, knjiga I, Individualni radni odnosi, Banja Luka, 2004. -Pešić, R., Međunarodna organizacija rada, Novi Sad, 1969; -Pešić, R., Međunarodna organizacija rada, Novi Sad, 1969; -Ravnić Anton,Osnove radnog prava:domaćeg, usporednog i međunarodnog, Zagreb,2004. -S.Dedić, J. Gradascevic - Sijercic, Osnovi međunarodnog radnog prava, Sarajevo ,2000, -Stojanović Mijal, Radni sporovi, Kragujevac, 2007. -Učur Marinko, Socijalno pravo, Zagreb,2000. -Žepić Božo, Radno i socijalno pravo , Split 2001. -Željko Potočnjak; Radni odnosi državnih službenika; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu,2013 *Relevantne konvencije i preporuke MOR-a, Evropska socijalna povelja,izvori pravnog sistema EU, izvori nacionalnog prava*. *Relevantna sudska praksa* Tokom obrade temetskih cjelina studenti će biti upoznati sa aktuelnom relevantnom literaturom.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i nastavnih aktivnosti. Studentima se osiguravaju upute o pisanju pristupnih radova, a teme su dostupne u prvoj sedmici nastave. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili IIi ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Teorija države i prava IUR III 124i

Ciklus/godina/semestar/broj ECTS kredita


Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Teorija prava i države




Istraživački rad

Individualni ard sa studentima

2


30

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na prvu

Preduvjeti za upis godinu doktorskog studija Opis predmeta

Cilj predmeta

Cilj predmeta je usvojiti produbljeno znanje o teorijama države i

prava, problematiziranje različitih pristupa u proučavanju

fenomena države, te različitih pravaca u savremenoj teoriji

prava. Cilj je doseći nivo kritičke analize teorijskih postavki i

koncepata iz filozofije prava i političke filozofije, te o drugim

normativnim fenomenima i načinima funkcioniranja

demokratskih sistema. Također, cilj je na analitičkom i

konceptualnom nivou napraviti razlikovanje između različitih

pristupa pozitivno-pravnog proučavanja fenomena prava;

utjecaja postmodernističke pravne teorije na klasičnu

normativnu teoriju prava, kao i analitičku jurisprudenciju.

Studenti će se upoznati sa različitim metodološkim postupcima

proučavanja fenomena države i prave, te mogućnosti pomirenja

različitih metoda kroz interdisciplinarni i multidisciplinarni

pristup.


Savremeni pristupi proučavanju fenomena države i prava

Teorije demokratije Transformacija funkcija države Odnos pravne i političke filozofije Analitička i normativna jurisprudencija Postmodernistička jurisprudencija Semantička dimenzija prava


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: usvojiti produbljena i proširena znanja o teorijama demokratije, savremenim pristupima proučavanju transformacija funkcija države, te odnosu pravne i političke filozofije; kritičke analize predstavljenih teorija i koncepta; analitičkoj, normativnoj i postmodernističkoj jurisprudenciji, te semantičkoj dimenziji prava. b) vještine: razumijevanje i kritička analize odnosa pravne i političke filozofije; razvijanje vještine analize odnosa različitih prava pristupa proučavanju fenomena države i prava c) kompetencije: sposobnost dubinske i kritičke analize teorija države i filozofije prava

Način izvođenja nastave predavanja, radionice, individualni rad sa studentima na konzultacijama, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad


Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavnipredmet strukturu bodova i bodobni kriterij. Elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su:

Način provjere usvojenog znanja podrazumijeva da student mora pokazati da zna: samostalno dubinski i kritički analizirat i proučavati teorije demokratije i odnos pravne i političke filozofije; analizirati teorijske postavke i koncepte iz filozofije prava i političke filozofije, te druge normativne fenomenima i način funkcioniranja demokratskih sistema. Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja i prezentaciju provedenih analiza U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra za predviđene oblike studentskog rada. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl.62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Istraživački rad 2,5 50% 2.Završni ispit 2,5 50%

Ukupno 5 100%

Literatura

Prije početka studijske godine, Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Spaić, B. i Banović, D. 2016. Savremeni problemi pravne i političke filozofije. Sarajevo/Zagreb: Šahinpašić Priel, Dan. Jurisprudence Between Science and the Humanities, 4 Wash. U. Jur. Rev. 269 (2012). Dostupno na: http://digitalcommons.law.wustl.edu/jurisprudence/vol4/iss2/2. Unger, M. R. 1977. Law in Modern Society: Toward a Criticism of Social Theory. Free Press Unger, M. R. 1986. The Critical Legal Studies Movement. Harvard University Press Twining, W. 2009. General Jurisprudence. Understanding Law from a Global Perspective. New York: Camebridge University Press

Tamanaha, Z.B. 2017. A Realistic Theory of Law. Cambridge: Cambridge Univeristy Press Raz, J. 1979. The Authority of Law: Essays on Law and Morality. New York: Oxford University Press. Marmor, A. 2011. Philosophy of Law. Princeton and Oxford: Princeton University Press Dworkin, R. 1977. Taking rights seriously. Cambridge: Harvard University Press Dworkin, R. 1985. A matter of principle. Cambridge: Harvard University Press Dworkin, R. 1986. Law's empire. Cambridge: Hardvard University Press Croce, M. (2012). Self-sufficiency of Law. A Critical-institutional Theory of Social Order. Dordrecht/Heidelberg/New York/Londona: Springer Kramer, M. 2004. Where Law and Morality Meet. Oxford: Oxford University Press Dopunska Tamanaha, B. Z. 1997. Realistic socio-legal theory. Pragmatisms and a social theory of law. Oxford: Oxford University Press Shapiro, S.J., The Planning Theory of Law (March 20, 2017). Available at SSRN: https://ssrn.com/abstract=2937990 or http://dx.doi.org/10.2139/ssrn.2937990 Postema, G. J. 2015. "JURISPRUDENCE, THE SOCIABLE SCIENCE." Virginia Law Review 101, no. 4: 869-901. Business Source Complete, EBSCOhost Poscher, R. "Ambiguity and Vagueness in Legal Interpretation" (July 31, 2010). OXFORD HANDBOOK ON LANGUAGE AND LAW, Lawrence Solan & Peter Tiersma, eds., Oxford University Press, 2011. Available at SSRN: https://ssrn.com/abstract=1651465 Michaels, R. 2009. Global legal pluralism. Annual Review of Law & Social Science 5: 243–262 MacCormick, N. 2007. Institutions of law: An essay in legal theory. Oxford: Oxford University Press Langlinais, A and Leiter, B, The Methodology of Legal Philosophy (September 6, 2013). H. Cappelen, T. Gendler, & J. Hawthorne (eds.), Oxford Handbook of Philosophical Methodology, Forthcoming; U of Chicago, Public Law Working Paper No. 407. Available at SSRN: https://ssrn.com/abstract=2167498 Finnis, J. 2011. Natural Law and Natural Rights. Oxford: Oxford University Press


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili III ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



https://ssrn.com/abstract=2937990

http://dx.doi.org/10.2139/ssrn.2937990



Upravno pravo-izabrane teme IUR III 125i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Upravno pravo i uprava




Istraživački rad

Istraživački rad sa studentima


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis na prvu godinu doktorskog studija.


Predmet je namijenjen za sistematično i kritičko razumijevanje upravnog organizacionog i materijalnog prava. Svrha i očekivani rezultati studentskih aktivnosti u procesu učenja povezani su sa: osposobljavanjem, procjenom, razumijevanjem, usvajanjem i ovladavanjem pojmovima, kategorijama i institutima upravnog prava preko kojih će studenti steći saznanja o upravnoj organizaciji institucija BiH, FBiH i drugih država. Specifičan cilj je da se studenti upoznaju sa upravnim pravom s obzirom na lica i upravnim pravom s obzirom na stvari u institucijama BiH, FBiH i drugim državama. Konačno, cilj predmeta je da student stekne šira znanja iz upravnog organizacionog i materijalnog prava.



I Oblici djelatnosti uprave

1. Podzakonski akti; 2. Načela i faze upravnog postupka; 3. Upravni akt: pojam, vrste, prestanak važenja, pravno djejstvo, razlika u odnosu na upravni ugovor; pravo na dobru javnu upravu; 4. Materijalni akti uprave: akti dokumentovanja za lične i tajne podatke u upravnim institucijama u BiH.

II Odgovornost za stetu koju su uzrokovali državni organi i instituc

ije koje vrse javna ovlastenja 1. Odgovornost za štetu nanesenu protupravnim djelovanjem 2. Odgovornost države za štetu u pravu BiH 3. Odgovornost za štetu bez greške 4. Naknada zbog opasnih stvari ( naprava odnosno djelatnost) 5. Naknada štete prouzročene izvanrednim događajima 6. Naknada ratne štete 7. Naknada štete nastale nasiljem, terorističkim aktima, javnim demonstracijama i manifestacijama

III Organizaciono upravno pravo: opći i posebni dio 1. Opća organizacija uprave u BiH i FBiH 2.U posebnom dijelu će se izučavati organizacija uprave u BiH za pojedine upravne grane.

IV Upravni spor

1.Formalno i materijalno gledište upravnog spora 2.Predmet upravnog spora,

3. Prethodni postupak za upravni spor 4.Postupak upravnog spora upravni spor povodom žalbe i vanrednih pravnih lijekova, 5.Zaštita ustavom zagarantiranih ljudskih prava i sloboda povri-jeđenih upravnim aktom i upravnom radnjom.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: kritičko analiziranje pojmova i instituta podzakonskih akata; načela upravnog postupka; upravnog ugovora; naknade štete i upravnog spora. b) vještine: razumijevanje i kritičke analize odnosa upravnog materijalnog i procesnog prava u Bosni i Hercegovini; razvijanje vještine analize odnosa različitih izvora nastanka upravnog prava u BiH, te pozicije prava EU i Vijeća Evrope u institucijama na svim nivoima vlasti. c) kompetencije: sposobnost za samostalno i kritičko praćenje sudske prakse, zakonodavne prakse i literature u području upravog prava i uprave.

Način izvođenja nastave predavanja, individualni rad sa studentima,konzultacije, grupne diskusije, individualni istraživački rad, mentorski rad


Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. Elemeti praćenja i ocjenjivanja rada studenata su:

Prvi usmeni razgovor radi provjeravanja znanja u kojem student mora pokazati sistematično i kritičko poznavanje pojmova upravnog organizacionog i formalnog prava. Završni usmeni razgovor sastoji se od provjere razumijevanja osnovnih teorija i instituta upravnog organizacionog i materijalnog prava, načela upravnog prava, usporedbe različitih oblika upravnopravnih odnosa.


Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1.Prvi usmeni razgovor 2 40% 2.Završni usnmeni razgovor

3 60%

Ukupno 5 100%

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Festić Ibrahim, Uprava, vlast i zakonitost, Sarajevo, Pravni fakultet, 2004. godina. Velimir Ivančević, Institucije upravnog prava I,Centar za usavršavanje i saradnju s udruženim radom, Zagreb, 1983. godina. Krber Ivo, Upravno pravo FNRJ, II knjiga, Savremena administracija, izdavačko‐štamparsko preduzeće Beograd, 1957. g. Nedžad Duvnjak, Podzakonski akti, Sarajevo, 2003. godine.

Literatura

Ivo Krbek,Upravno pravo FNRJ, I knjiga, Biro za izradu obrazaca izd-avačkoštamparsko preduzeća, Beograd, 1955. godine. Ivo Borković, Upravno pravo, izdavač Informator, Zagreb, 1997. godine Ibrahim Festić, Upravo pravo, opći dio, Sarajevo 2010. godine. Eugen Pusić: Nauka o upravi, Zagreb: Školska knjiga, 2002. godina. Enver Ajanović, Pravna priroda upravnog prava, neobjavljena doktorska disertacija, Sarajevo, 2009. Udžbenik Upravno pravo prof. dr. Ibrahima Festića je polazna osnova za pravo upravnog spora. Sead Dedić, Specifičnosti ostvarivanja i zaštite prava iz radnih odnosa državnih službenika u BiH, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 2007., str. 79‐98. Sead Dedić i drugi, Radni odnosi službenika i namještenika u FBiH, Sarajevo,1999. Jasna Omejec, Državni službenici u praksi Europskog suda za ljudska prava,u zborniku: Upravno pravo ‐ aktualnosti upravnog sudovanja i upravne prakse, Informator, Zagreb. Ivo Borković: Službeničko pravo, Zagreb,1999. Marčetić Gordana,Javni službenici i tranzicija, Zagreb: Društveno veleučilište, Konrad Adenauer Stiftung, str. 119‐145; 146-165), 2005 Musa, Anamarija (2006), Europski standardi službeničkog prava i Zakon o državnim službenicima iz 2005. Hrvatska javna uprava, str. 91‐132. OECD Sigma (1997) Promoting Performance and Professionalism in the Public Service, SIGMA Papers No.21 The European Ombudsman (2005) European Code of Good Administrative Behaviour. Palidauskaite, Jolanta (2003) Codes of Conduct for Public Servants in Eastern and Central European Countries: Comparative Perspective. European Commission: White paper on services of general interest, COM (2004)704 final. -Šikić, Marko; , Pravomoćnost, konačnost i izvršnost u upravnom

postupku, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 33

(2012), str. 205-220.

-Šikić, Marko; Ofak, Lana; Nova načela upravnog postupka (s

posebnim naglaskom na razmjernost, legitimna očekivanja i stečena

prava; ), Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (2011), str.

127-153.

-Jean Marc Sauve,; Rad i utjecaj francuskog Državnog savjeta,; ,

Zbornika Pravnog fakulteta u Splitu br.1 (2013)

-Bosiljka Britvić-Vetma; , Ovlasti upravnog suca u sporu pune

jurisdikcije,; Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, 2 (2013)

-Ljubanović, Boris, Bosiljka, Britvić-Vetma,; Vrste upravnih sporova,;

Hrvatska i komparativna javna uprava, časopis za teoriju i praksu

javne uprave, vol. 11 No. 3 (2011)

Šikić, M., Staničić, F.; Pravna narav ugovora o koncesiji, Zbornik

Pravnog fakulteta u Splitu, 48 (2011), 2; (2011), str. 419.-441.

-Đerđa, D.; Ugovor o koncesiji, Hrvatska javna uprava, br. 3., 2006.;

(2006), str. 85.-120,

-Dragan Mevedović-Novine u pravnom uređenju koncesija, Zbornik

51. susreta pravnika Opatija, 13,

-Frane Staničić-Kontrola nad sklapanjem upravnih ugovora, Zbornik

radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 53, 1/2016, str. 232-252;

-Bosiljka Britvić Vetma, Nikolina Pičuljan- Pravno uređenje i glavna

obilježja upravnog postupka u Republici Hrvatskoj, Pravni fakultet

Sveučilišta u Splitu, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, , No. 3.-

4./2016 studeni 2016. godine

-Marko Šikić-Zaštita pravne sigurnosti stranaka u upravnom

postupku-pravomoćnost i legitimna očekivanja, Zbornik Pravnog

fakulteta Sveučilišta u Rijeci, (1991) v. 35, br. 1, 147.-161 (2014).

-Dario Đerđa-Otvorena pitanja upravnog postupka u Hrvatskoj,

Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991), v. 28, br. 1,

XXX-XXX (2007).

-Dario Đerđa-Učinak evropskih pravnih propisa na pravno

normiranje upravnog postupka u Hrvatskoj, Zbornik radova

Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 2/2013., str. 399.-427.

-Boris Ljubanović-Novi Zakon o općem upravnom postupku i

posebni upravni postupci, Hrvatska javna uprava, god. 10 (2010), br.

2, str. 319.-329.

-Mario Šikić-Neposredno rješavanje prema novom Zakonu o općem

upravnom postupku, Zbornik Pravnog fakulteta Rijeka, (1991) v. 31,

br. 1, Suppl. 219-230 (2010).

-Ana Đinić, Lana Ofak-Djelotvornost žalbe u upravnom sporu kao

jedan od temeljnih instituta zaštite ljudskih prava, Pravni vijesnik,

god. 30, br. 2, 2014. godine

Zakonski i drugi relevantni propisi Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja

Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili III ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).

Građanskopravni smjer


Građanskopravni smjer Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra

Poslovno pravo IUR III 222



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano za oblasti Građansko i

građansko procesno pravo, Poslovno pravo, Pravo

intelektualnog vasništva, Međunarodno privatno pravo;

gostujući profesori




3 - - -


45P

Preduvjeti za upis



Obrađuju se odabrane teme iz oblasti ugovora savremenog poslovnog i obligacionog prava, intelektualnog vlasništva i instituta parničnog postupka, u cilju stjecanja produbljenih znanja. Naročita pažnja je usmjerena na rješenja zastupljena u uporednom pravu kao i pravu Evropske unije. Studenti se upoznaju sa najznačajnijim doktrinarnim problemima navedenih oblasti. Cilj je da studenti steknu sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja.


Modul: Ugovori savremenog poslovnog i obligacionog prava –

izabrane teme

Ugovor o prodaji

Ugovor o poklonu

Ugovor o zakupu

Ugovor o djelu

Ugovor o faktoringu

Ugovor o franšizingu

Modul: Žig kao instrument poslovanja

Pojam i sadržaj prava žiga

Ekonomske funkcije žiga

Vidovi upotrebe žiga u poslovanju

Žig kao samostalno imovinsko dobro

Licenca, franšiza i zalog žiga kao imovinskog prava

Žig i nelojalna konkurencija

Modul: Instituti parničnog postupka

Pojam, predmet i funkcija parničnog postupka; - shvatanja o

pravnoj prirodi parničnog postupka; - Pravna priroda

angloameričke parnice; - pravozaštitni zahtjev; - procesne

pretpostavke; - prethodno pitanje; - osnovna načela; - nadležnost

sudova/pojam, vrste, atrakcija i sukob nadležnosti/; - stranke u

parnici; - zastupanje u parnici; - učešće trećih lica u parnici; -

suparničarstvo.

Aktivnosti procesnih subjekata u parnici: procesne radnje; -

rokovi i ročišta; - pojam propuštanja i restitucije; - tužbe/pojam,

vrste, kumulacija, preinačenje, povlačenje, sadržaj i osnov,

petitum/.

Tok parničnog postupka: dokazni postupak; - parnični troškovi; -

sudsko poravnanje; - odbrambene radnje tuženog; - sudske

odluke/presude i rješenja: pojam, klasifikacija, pravosnažnost/; -

pravni lijekovi /redovni i vanredni/.

Posebni parnični postupci – de lege lata i de lege ferenda

Modul: Rjesavanje sukoba zakona i nadležnosti u materiji ugovornih odnosa s inostranim obilježjima

Mogućnost pojave sukoba zakona u području ugovornih obligacija s inostranim elementima Primarni i supsidijarni ugovorni statut Unifikacija materijalnog prava versus unifikacija kolizionog prava Granice autonomije volje Pravna osnova autonomije volje Autonomija volje naspram principa najtješnje povezanosti Kolizioni standardi u odsustvu stranačkog sporazuma Neki supranacionalni izvori međunarodnog ugovornog prava Problem uspostavljanja jurisdikcionih standarda u području ugovornih odnosa Derogacija i prorogacija međunarodne nadležnosti Prorogacioni i arbitražni sporazumi Problem međunarodne izvršnosti sudskih i arbitražnih odluka. U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je

obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student posjeduje:

a) znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student posjeduje znanje iz predmetne oblasti na razini činjenica i teorije

- Student poznaje institute, načela i opće koncepte iz oblasti poslovnog prava i modula koji se izučavaju

- Student ima analitičko, sintetičko i sistematično razumijevanje poslovnog prava i modula koji se izučavaju što je pretpostavka za istraživački rad u području poslovnog prava

- b) vještine:

- Student vlada osnovnim vještinama i metodama istraživačkog rada u području poslovnog prava

- Student je osposobljen da svoja doktrinarna znanja primijeni u naučno-istraživačkom procesu

c) kompetencije:







1) Seminarski

rad/Pristupni

rad/prezentacija iz

Ugovori savremenog

poslovnog i obligacionog

prava – izabrane teme

1,4 20% (20 bodova)

2) Seminarski rad/Pristupni rad/prezentacija iz Prava intelektualnog vlasništva

1,4 20% (20 bodova)

3) Seminarski rad/Pristupni rad/prezentacija iz Instituti parničnog postupka

1,4 20% (20 bodova)

3) Seminarski rad/Pristupni rad/prezentacija iz međunarodnog privatnog prava

1,4 20% (20 bodova)

4) Završni ispit 1,4 20% (20 bodova) Ukupno: 7 100%



Ocjena Bodovi 10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima) 6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)

5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Obavezna literatura: o Čalija – Omanović: Građansko procesno pravo /verificirani

univerzitetski udžbenik/ o Triva – Dika: Građansko parnično procesno pravo, Zagreb,

2004. o D. Palačković: Parnično procesno pravo, Kragujevac, 2004. o Bikić, Abedin, Obligaciono pravo – Posebni dio, Sarajevo,

2005. godine o Zinka Grbo, Ugovor o franchisingu, Godišnjak Pravnog

fakulteta u Sarajevu, godina XLIV, 2001., Sarajevo, 2002. o Zinka Grbo, Franšizing - osvrt na Nacrt Zakona o

obligacionim odnosima, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XLVII, 2004., Sarajevo, 2004.

o I. R. Mešević: Ekonomske funkcije žiga i njihova transformacija, ZIPS, br. 7/2007

o Zakon o žigu BiH, „Službeni glasnik BiH” br. 53/2010 o J. Čizmić, Ustupanje prava iz područja industrijskog

vlasništva – ugovor o licenciji žiga i ugovor o know howu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2001

o R. Matanovac Vučković, H. Ernst, Ovrha na žigu- kako premostiti podnormiranost?, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013

o D. Zlatović, Žigovno pravo, 2008 o E. Muminović: Međunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2008. o E. Muminović: Procesno međunarodno privatno pravo,

Sarajevo, 2008. ili drugi standardni udžbenik Međunarodnog privatnog prava koji odgovara nastavnom programu (npr. Kostić-Mandić: Međunarodno privatno pravo, Podgorica, 2017.g; Varadi-Bordaš-Knežević-Pavić: Međunarodno

privatno pravo, Beograd, 2016.g; Pak: Međunarodno privatno pravo, Beograd, 2001.g).

o Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Zakon je objavljen u „Službenom listu SFRJ“ broj 43 iz 1982. godine, a preuzet je u pravni poredak Bosne i Hercegovine Uredbom sa zakonskom snagom broj 2 iz 1992. godine. U Službenom listu broj 13 iz 1994. godine je objavljen Zakon o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom. Pošto prilikom preuzimanja Zakona, a niti kasnije, nisu vršene ni redakcijske izmjene, u zakonskom tekstu izraz „Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija“ treba čitati kao „Bosna i Hercegovina“ u odgovarajućem padežnom obliku).

Dopunska literatura: o Omanović: Draft novog Zakona o parničnom postupku FBiH s

komentarom, Sarajevo, 2003. o Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, knjiga prva, Beograd,

1980. o Dika-Knežević-Stojanović: Komentar Zakona o

međunarodnom privatnom i procesnom pravu, Beograd, 1991.

o Sajko-Sikirić-Bouček-Babić-Tepeš: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Zagreb, 2001.

o Dvadeset godina Zakona o međunarodnom privatnom pravu, zbornik radova, Niš, 2004.

o Đ.Vuković: Međunarodno građansko procesno pravo, Banja Luka, 1998.

o Rakić-Knežević: Građansko procesno pravo Evropske Unije, Beograd 1998.

o Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o nadležnosti i priznanju presuda u građanskim i trgovačkim stvarima od 22.12.2000. godine

o Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o dostavljanju sudskih i vansudskih akata u građanskim i trgovačkim stvarima od 29.05.2000. godine

o S. Fishman, Trademark: Legal Care for Your Business & Product Name, 2016

o D. V. Popović, Registracija naziva internet domena i pravo žiga, 2014

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno direktno se stavlja na raspolaganje studentima u printanoj formi.




fakultetima.






Evropsko privatno pravo IUR III 221i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Građansko pravo i Građansko procesno pravo, gostujući profesori

Status predmeta Izborni predmet



2 - - -


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis u III ciklus studija


Izlaganje materije obuhvaćene ovim predmetom ima za cilj produbljeno upoznavanje studenata sa specifičnostima metoda i tehnika kojima se služi ovaj segment prava. Posebno se obrađuju pitanja oblikovanja, evolucije i perspektive Evropskog privatnog prava, specifične nadležnosti EU u reguliranju privatnog prava, pitanja unutarnjeg tržišta i načela evropskog privatnog prava. Cilj je da studenti steknu sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja.


I UVOD 1. Pojam evropskog privatnog prava 2. Evropsko privatno pravo u istorijskoj perspektivi 4. Evropsko privatno pravo i komparativno-pravni metod II PRIVATNO PRAVO EU 1. Nadležnost u oblasti privatnog prava 2. Jezička i terminološka dimenzija privatnog prava EU 3. Ujednačavanje i/ili usklađivanje prava 4. “Evropski GZ” - političko-pravni i doktrinarni poticaji III EVROPSKI SUDOVI I PRIVATNO PRAVO 1. Položaj i uloga Evropske konvencije i Evropskog suda za

ljudska prava 2. Položaj i uloga Suda EU 3. Ključne odredbe Osnivačkih ugovora i praksa Suda EU IV UGOVORNO PRAVO EU 1. Opšti referencijalni okvir 2. Potrošački ugovori (B2C odnos) 4. Ugovori trgovačkog prava (B2B odnos) V. IZABRANI SEGMENTI PRIVATNOG PRAVA EU 1. Pravo zaštite potrošača 2. Pravo osiguranja potraživanja 4. Porodično i nasljedno pravo 5. Pravo intelektualnog vlasništva VI. OSTVARIVANJE PRAVA GARANTIRANIH PRAVOM EU


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći

a) Znanje: (činjenično i teorijsko) - Student ima produbljena znanja iz oblasti evropskog privatnog prava a posebno prava zaštite potrošača; - Student uočava značaj razvoja evropskog privatnog prava, nesmetanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i procesa harmonizacije - Student ima produbljena doktrinarna znanja o prirodi i izvorima evropskog privatnog prava i njegovim načelima - Student poznaje recentnu praksu Suda EU u određenim oblastima evropskog privatnog prava b) Vještine: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretne pravne odnose i to sagledavajući problematiku iz šire perspektive, interdisciplinarno i uporednopravno - Student je u stanju prikupiti i organizirati i sagledati informacije u vezi sa konkretnim pravnim odnosom i jasno ih strukturirati, vrednovati i prezentirati u verbalnoj i pisanoj formi

c) Kompetencije: - Student ima sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja osposobljenost za samostalno i kritičko praćenje literature, zakonodavstva i prakse, te tumačenje dobijenih rezultata razvijanje sposobnosti i vještina za uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa najvišim stručnim i etičkim standardima





1) Aktivnost u nastavi 1 20% (20 bodova) 2) Seminarski rad 3 60% (60 bodova) 3) Završni ispit 1 20% (20 bodova) Ukupno: 5 100% (100

bodova) Prva provjera znanja je seminarski rad na zadatu temu iz oblasti evropskog privatnog prava. Student seminarski rad brani u toku nastave. Teži se kvalitetu seminarskog rada kako bi on bio podoban za objavljivanje u stručno-naučnom časopisu.

Aktivnost u nastavi: Studenti su obavezni pohađati predavanja i konsultativnu nastavu. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Nastava se izvodi potpuno interaktivno i evidentira se aktivnost studenata.

Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom roku i septembarskom roku, a u dogovoru sa predmetnim nastavnikom. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:



Literatura

Obavezna literatura: Nevenko Mista, Evropska unija: zaštota potrošaća, Revicon, Sarajevo, 2018. Nevenko Misita. Evropska unja; Pravo konkurencije, Revicon, Sarajevo 2012. Meškić/Smardžić, Praavo Evropske unije, Sarajevo, 2014 Vukadinović, Radovan, Pravo Evropske Unije, 4. izd., Pravni fakultet u Banja Luci i Pravni fakultet u Kragujevcu, Banja Luka/Kragujevac, 2006

Povlakić, M., Odnos entitetskih zakona o parničnom postupku i drugih posebnih zakona koji reguliraju uvjete i postupak kolektivne zaštite prava in Zbornik sa XII

Savjetovanja iz oblasti građanskog prava održanog 18. – 21.10.2017., Izdavač Udruženje sudija Republike Srpske Povlakić/Mezetović Međić, Kolektivna zaštita (potrošača) prema pravu Evropske unije i pravu Bosne i Hercegovine, Zbornik radova sa XIV Međunarodnog savjetovanja „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“, Neum 17. – 19. juni 2016

Dopunska literatura: Cafaggi, Fabrizio/ Micklitz, Hans-W. (eds) (2009), New Frontiers of Consumer Protection – The Interplay between Private and Public Enforcement, Intersentia, Antwerp-Oxford-Portland. Cseres, Katalin, J./Mendes, Joana (2914), Consumers’ access to EU competition law procedures: Outer and inner limits, CML Rev., str. 771-808. Hartkamp, Arthur, S../Hesselink, Martijn, W./Hondius, Ewoud, H./Mak, Chantal/Du Perron, Edgar, C. (eds.) (2011), Toward a European Civil Code. Wolters Kluwer, Alphen aan denRijn. Hesselink, Martijn (2010), Towards a Sharp Distinction between b2b and b2c? On Consumer, Commercial and General Contract Law after the Consumer Rights Directive, European Review of Private Law, str. 57–102. Howells, Geraint, G./Twigg-Flesner, Christian/Wilhelmsson, Thomas (2017), Rethinkgin EU Consumer Law, Routledge, London Leczykiewicz, Dorota/Weatherill, Stephen (Eds.) (2013), The Involvement of EU Law in Private Law Relationships, Hart, Oxford and Portland, Oregon. Mak, Vanessa (2015), What is Responsible Lending? The EU Consumer Mortgage Credit Directive in the UK and the Netherlands,Consumer Policy, str. 411-430. Povlakić, M., Aktuelle Fragen der Umsetzung des Konsumentenacquis in das bosnisch-herzegowinische Recht in Rudolf Welser (Hrsg.), Die Umsetzung der Verbraucherrechtsrichtlinie in Zentral- und Osteuropa, Veröffentlichungen der Forschungsstelle für Europäische Rechtsentwicklung und Privatrechtsreform an der Rechtswissenschaftlichen Fakultät der Universität Wien, Wien, 2015 Reich, N./Micklitz, Hans-W./Rott, Peter/Tonner, Klaus (2014), European Consumer Law, 2nd ed., Intersentia, Cambridge – Antverpen – Portland. Stuyck, Jules (2013), The Transformation of Consumer Law in

the EU in the Last 20 Years, MJ, str. 385-402. Twigg-Flesner, Christian (ed.), European Union Private Law, Cambridge University Press, Cambridge, 2010.





fakultetima.



Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno

ili putem elektronske pošte.




Međunarodna sudska nadležnost

IUR III 222i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Međunarodno privatno pravo, gostujući profesori


Sedmični broj nastavnih


sati prema načinu izvođenja nastave

2 - - -


30

Preduvjeti za upis



Studenti stiču produbljena znanja o principima i pravnoj tehnici u razgraničenju nadležnosti državnih pravosuđa, o nastojanjima ka internacionalizaciji jurisdikcionih normi i standardiziranju kriterijuma na kojima međunarodna nadležnost može biti utemeljena, te o praktičnim koracima u provođenju jurisdikcionog testa, s krajnjim ciljem da ovladaju najvažnijim doktrinarnim i praktičnim problemima u ovoj delikatnoj pravnoj sferi.


Pojam međunarodne nadležnosti

- pristup pravosuđu na međunarodnom planu

- dva aspekta međunarodne nadležnosti: aspekt stranaka i

sudski aspekt

Pravna priroda

Odnos prema mjesnoj nadležnosti

Pravno reguliranje međunarodne nadležnosti

Izvori normi

- internacionalni izvori (nastojanja ka unifikaciji i rezultati

tih nastojanja u regionalnim okvirima i na sirem

internacionalnom planu)

- nacionalni

- popunjavanje pravnih praznina

- izvođenje međunarodne nadležnosti iz pravila o mjesnoj

nadležnosti sudova

Temeljni principi u reguliranju međunarodne nadležnosti

Kriterijumi (osnovi) za utemeljenje međunarodne nadležnosti

Vrste međunarodne sudske nadležnosti

-Isključiva

-Paralelna (opsta i posebna)

-Ugovorena

-Ekstenzija (prosirenje) međunarodne nadležnosti

-Perpetuatio iurisdictionis

Značaj kvalifikacije kod utvrđivanja međunarodne nadležnosti

Uticaj javnog poretka i frauduloznih radnji stranaka

Ograničenja međunarodne sudske nadležnosti (imunitet)

-Pojam i vrste imuniteta

-Korisnici imuniteta

-Odricanje od imuniteta

Priznavanje međunarodne nadležnosti stranog suda u postupku priznavanja i izvršavanja stranih sudskih odluka

-Razlikovanje direktne i indirektne međunarodne nadležnosti

-Način preispitivanja međunarodne nadležnosti stranog

suda

Sistem pravila o međunarodnoj nadležnosti sudova u EU.

Sistem pravila o međunarodnoj nadležnosti sudova BiH. Ishodi učenja na razini predmeta

Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći a) Znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student stiče produbljena znanja o principima i pravnoj tehnici u razgraničenju nadležnosti državnih pravosuđa, o nastojanjima ka internacionalizaciji jurisdikcionih normi i standardiziranju kriterijuma na kojima međunarodna nadležnost može biti utemeljena b) Vještine: - Student ie u stanju da primjeni praktične korake u provođenju jurisdikcionog testa - Student može primijeniti stečena znanja na konkretne pravne odnose i to sagledavajući problematiku iz šire perspektive, interdisciplinarno i uporednopravno - Student je u stanju prikupiti i organizirati i sagledati informacije u vezi sa konkretnim pravnim odnosom i jasno ih strukturirati, vrednovati i prezentirati u verbalnoj i pisanoj formi

c) Kompetencije: - Student je ovladao najvažnijim doktrinarnim i praktičnim problemima u ovoj delikatnoj pravnoj oblasti - Student ima sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja osposobljenost za samostalno i kritičko praćenje literature, zakonodavstva i prakse, te tumačenje dobijenih rezultata

razvijanje sposobnosti i vještina za uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa najvišim stručnim i etičkim standardima





1) Aktivnost u nastavi 1 20% (20 bodova) 2) Prva provjera znanja 2 40% (40 bodova) 3) Završni ispit 2 40% (40 bodova) Ukupno: 5 100% (100

bodova) Prva provjera znanja je pismeni test i/ili seminarski rad na zadatu temu iz oblasti međunarodnog privatnog prava.





Literatura

Obavezna literatura: - E. Muminović: Procesno međunarodno privatno pravo,

Sarajevo 2008.g. ili drugi standardni udžbenik Međunarodnog privatnog odnosno procesnog međunarodnog privatnog prava uključivši i udžbenike izdate u stranim zemljama (npr. Kostić-Mandić: Međunarodno privatno pravo, Podgorica, 2017.g; Varadi-Bordaš-Knežević-Pavić: Međunarodno privatno pravo, Beograd 2016..g.)

. - Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Sl. list SFRJ br. 43, 1982.) Dopunska literatura: - Dika-Knežević-Stojanović: Komentar Zakona o

međunarodnom privatnom i procesnom pravu, Beograd,

1991. - Sajko-Sikirić-Bouček-Babić-Tepeš: Izvori hrvatskog i

europskog međunarodnog privatnog prava, Zagreb, 2001. - Dvadeset godina Zakona o međunarodnom privatnom pravu,

zbornik radova, Niš, 2004. - Đ.Vuković: Međunarodno građansko procesno pravo, Banja

Luka, 1998. - Rakić-Knežević: Građansko procesno pravo Evropske Unije,

Beograd, 1998. - Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o nadležnosti i priznanju

presuda u građanskim i trgovačkim stvarima od 22.12.2000. godine

- Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o nadležnosti i priznanju presuda u bračnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti od 29.05.2000. godine

- Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o dostavljanju sudskih i vansudskih akata u građanskim i trgovačkim stvarima od 29.05.2000. godine





fakultetima.



Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno

ili putem elektronske pošte.


Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra za Građansko pravo


Instituti vanparničnog i izvršnog postupka IUR III 223i



III I II 5





2 - - -


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta

Cilj predmeta je da studentima trećeg ciklusa da produbljeni uvid u

temeljne institute, principe i odrednice vanparničnog i izvršnog

postupka, sa posebnim naglaskom na doktrinarni aspekt. Cilj

predmeta je da studenti ovladaju osnovnim stajalištima o

vanparničnom i izvršnom postupku u domaćem i komparativnom

pravu, a posebno da razumiju razliku između civil law i common law

sistema.


Temeljna načela vanparničnog postupka

Ustanove opšteg vanparničnog postupka

Posebni vanparnični postupci

Osnovni principi izvršnog postupka

Instituti opšteg vanparničnog postupka

Posebni izvršni postupci


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći a) Znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student prepoznaje mjesto I ulogu vanparničnog I izvršnog postupka u sistemu prava, sa prepoznavanjem temeljnih principa na kojima se oni zasnivaju - Student ima produbljena znanja iz oblasti vanparničnog i izvršnog prava;

- Student ima produbljena torijska znanja o prirodi vanparničnog i izvršnog postupka i njihovim načelima b) Vještine: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretne pravne odnose i to sagledavajući problematiku iz šire perspektive, interdisciplinarno i uporednopravno - Student je u stanju prikupiti i organizirati i sagledati informacije u vezi sa konkretnim procesnim pitanjem i institutom i jasno ih strukturirati, vrednovati i prezentirati u verbalnoj i pisanoj formi - Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan pri rješavanju datog konkretnog pravnog problema Student je u stanju da formulira argumente kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema.






1) Aktivnost u nastavi 2 40% (20 bodova)

2) Prva provjera znanja (Seminarski rad)

2 40% (40 bodova)

3) Završni ispit 1 20% (40 bodova)

Ukupno: 5 100% (100 bodova)

Prva provjera znanja je seminarski rad na zadatu temu iz oblasti vanparničnog i izvršnog prava. Student seminarski rad brani u toku nastave.

Aktivnost u nastavi: Studenti su obavezni pohađati predavanja i konsultativnu nastavu. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži sa ka interaktivnom izvođenju nastave tako što se studentima daje prostor za diskusiju, postavljaju konkretni pravni slučajevi i problemi iz sudske prakse, koji studenti pripremaju i rješavaju zajedno sa predmetnim nastavnikom na časovima predavanja. Aktivnost studenata se evidentira.

Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom roku i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema sljedećoj skali:

Ocjena Bodovi

10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama)

9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom)

8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama)

7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima)

6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)

5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove)


Literatura

Obavezna literatura:

a) Čalija-Omanović: Gradjansko procesno pravo (verificirani univerzitetski udzbenik), b) S. Omanović, Institucije vanparničnog postupka, Tuzla, 2006.

c) S. Omanović: Glossarium uz novi Zakon o izvršnom postupku FBiH, Sarajevo, 2005

Dopunska literatura: Izbor dopusnke literature zavisi od seminarksog rada koji je izabrao student Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.




fakultetima.



Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili

putem elektronske pošte.

Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa doktorantima.

Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.



Odštetno pravo IUR III 224i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Građansko pravo i Građansko procesno pravo



Predavanja(P) + Konsultacije

Vježbe(V) Seminar (S) Studentska praksa ( SP)

2 - - -


30P

Preduvjeti za upis



Cilj predmeta Odštetno pravo je da studentima trećeg cilkusa daju produbljeni uvid u prouzrokovanje i naknadu štete u pravu BiH u mjeri u kojoj to nije bilo moguće u studiju prvog ciklusa. Studenti treba da shvate produbljene institute naknade štete. Studenti trebaju steći znanja o posebnim pravima oštećenih lica itd.)


1) Prouzrokovanje štete u pravu BiH 2) Razne vrste odgovornosti 3) Posebni slučajevi objektivne odgovornosti

4) Odgovornost više lica za istu štetu itd.) 5) Ugovorna odgovornost za štetu U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student prepoznaje značaj odštetnog prava u procesu ostvarivanja svojih prava

- Student posjeduje produbljeno znanje iz oblasti odštetnog prava

- Student razumije opća pitanja koja se postavljaju u vezi sa ostvarivanjem prava iz naknade štete

- Student ima produbljena znanja o posebnim vrstana odgovornosti

b) vještine: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretne

pravne odnose iz oblasti odštetnog prava i rješavati probleme koje iz njega proizilaze

- Student je u stanju prikupiti i organizirati i sagledati informacije u vezi sa konkretnim pravnim odnosom i problemom, jasno ih struktuirati, vrednovati i prezentirati u verbalnoj i pisanoj formi

- Student je u stanju odlučiti koji je pristup adekvatan pri rješavanju datog problema

- Student je u stanju da formulira argumente kako bi potkrijepio predloženi način rješavanja problema

c) kompetencije:

- Student je osposobljen da primjenjuje relevantne pravne propise

- - Stečena temeljna znanja i vještine omogućavaju

snalaženja sa problemima vezanim za pitanja naknade štete općenito u profesionalnoj praksi i osnova su za praktično usavršavanje kao i polaganje daljih stručnih ispita (stečene vještine primjerene za zapošljavanje i cjeloživotno učenje)





1) Prva provjera znanja 1 20% (20 bodova) 2) Aktivnost u nastavi 3 60% (60 bodova) 3) Završni ispit 1 20% (20 bodova) Ukupno: 5 100%

Prva provjera znanja je seminarski rad u kojem student obrađuje izabrani problem iz oblasti naknade štete. Seminarski rad se prezentira i diskutira na času.

Aktivnost u nastavi: Redovni studenti su obavezni pohađati predviđene oblike izvođenja nastave. Znanje studenata kontinuirano se prati tokom semestra. Teži se ka interaktivnom izvođenju nastave tako što se studentima u okviru predavanja daje prostor za diskusiju, postavljaju konkretni pravni slučajevi koje studenti pripremaju i rješavaju zajedno sa predmetnim nastavnikom na časovima predavanja. Aktivnost studenata na

predavanjima se evidentira.

Završni ispit se polaže u redovnom i popravnom roku kao i septembarskom roku. Konačan uspjeh studenta izračunava se sabiranjem bodova postignutih u svim segmentima ocjenjivanja. Ocjena se formira prema slijedećoj skali:

Ocjena Bodovi 10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa

neznatnim greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima) 6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)


Literatura

Obavezna literatura: - Abedin Bikić, Naknada štete, Sarajevo, 2010. - Abedin Bikić, Obligaciono pravo, Opći dio, Sarajevo, 2013 - A. Bikić, E. Bikić, A. Šabić, Praktikum za obligaciono pravo, Sarajevo, 2011 Dopunska literatura: P. Klarić, Odštetno pravo, Zagreb 2003

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa odnosno studentske evaluacije koja se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili III ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Stvarno pravno osiguranja kredita IUR III 227i







3 - -


30

Preduvjeti za upis



Studenti stiču produbljena znanja o stvarnopravnom osiguranju

kredita. Predmet pretpostavlja interdisciplinarni pristup materiji

i produbljivanje znanja iz materijalnog prava (stvarno pravo,

obligaciono pravo) i procesnog prava (zemljišno-knjižno pravo,

notarsko pravo, izvršno pravo, stečajno pravo), te iz

međunarodnog privatnog i evropskog privatnog prava.

Studenti se susreću sa funkcionalnim pristupom pravu

osiguranja kredita i upoznaju se sa alternativnim mehanizmima

kojima je moguće postići slične ciljeve (tzv. prava osiguranja

treće generacije).

Pri tome je cilj predmeta da se studenti upute u najznačajnije

doktrinarne probleme navedene oblasti. Osim toga student bi

trebao moći vršiti samostalna istraživanja u navedenim

oblastima sa ciljem da razvije sposobnost samostalnog

istraživačkog rada, te samostalnost u primjeni vještina i metoda

istraživanja u navedenim oblastima.


1. Uvod – značaj kredita u tržišnoj privredi. Uvjeti koje mora

ispuniti adekvatno osiguranje kredita. Poređenje realnih i

personalnih sredstava osiguranja kredita. Zahtjevi moderne

kreditne privrede kojima ne mogu udovoljiti klasična sredstva

osiguranja kredita - moderne tendencije u razvoju sredstava

osiguranja

2. Mobilijarna sredstva osiguranja (bezposjedovna zaloga,

registrirana zaloga, fiducijarno vlasništo, zadržanje prava

vlasništva, lizing)

3. Imobilijarna sredstva osiguranja – hipoteka i zemljišni dug

4. Procesnopravni aspekt osiguranja kredita – pribavljanje

izvršnog naslova, uloga notara u osiguranju potraživanja, položaj

osiguranog povjerioca u izvršnom i stečajnom postupku

5. Međunarodnoprivatni aspekt prava osiguranja kredita –

pravilo lex rei sitae, conflit mobile, transpozicija

6. Evropsko pravo osiguranja kredita – problemi

prekograničnih osiguranja kredita u svjetlu bankarskih direktiva.

Evropska hipoteka. Evropsko pravo osiguranja na pokretnim

stvarima, Evropsko međunarodno procesno pravo u službi

osiguranja povjerioca (evropski izvršni naslov)


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će steći

a) Znanje: (činjenično i teorijsko)

- Student ima produbljena znanja iz multidisciplinarne oblasti prava osiguranja kredita i ta znanja povezuje sa znanjima iz zemljišno-knjižnog, stvarnog, obligacionog, izvršnog, stečajnog, notarskog, međunarodnog privatnog prava te evropskog privatnog prava; - Student uočava značaj reforme stvarnog prava, izvršnog i stečajnog prava kao pretpostavke efektivnog sistema stvarnopravnog osiguranja potraživanja; - Student razumije koje su elementi bitni za efikasno stvarnopravno osiguranje kredita. - Student razumije interakciju prava osiguranja kredita sa drugim granama prava i posmatra ih sa aspekta funkcije koju ono u datom pravnom poretku ima

b) Vještine: - Student može primijeniti stečena znanja na konkretne pravne odnose i to sagledavajući problematiku iz šire perspektive, interdisciplinarno i uporednopravo - Student je u stanju prikupiti i organizirati i sagledati informacije u vezi sa konkretnim pravnim odnosom i jasno ih struktuirati, vrednovati i prezentirati u verbalnoj i pisanoj formi






1) Aktivnost u nastavi 1 20% (20 bodova) 2) Seminarski rad 3 60% (60 bodova) 3) Završni ispit 1 20% (20 bodova) Ukupno: 5 100% (100

bodova) Prva provjera znanja je seminarski rad na zadatu temu iz oblasti prava osiguranja kredita. Student seminarski rad brani u toku nastave. Teži se kvalitetu seminarskog rada kako bi on bio podoban za objavljivanje u stručno-naučnom časopisu.




5 (F,FX) Manje od 55 (ne zadovoljava minimalne uslove) Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij. Osim toga Nastavno-naučno vijeće utvrđuje način vrednovanja znanja i strukturu bodova za vanredne i DL studente.

Literatura

Obavezna literatura: - Povlakić, M., Zemljišni dug, Zbornik radova sa 12.

Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2014;

- Povlakić, M., Besposjedovna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima u BiH, u: Civil Law Forum for South East Europe, Volume II/Forum za građansko pravo za jugoistočnu Evropu, Knjiga II, Beograd, 2010;

- Softić, D., Stvarnopravna osiguranja na nekretninama u Bosni i Hercegovini u: Civil Law Forum for South East Europe, Volume II/Forum za građansko pravo za jugoistočnu Evropu, Knjiga II, Beograd, 2010;

- Povlakić/Softić Kadenić, Nova rješenja Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske u pogledu hipoteke – stari problemi?, Zbornik radova sa 9. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2011;

- Povlakić, M., Mogućnost efikasnog namirenja založnog povjerioca iz vrijednosti pokretnih stvari u pravu BiH, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII/2009;

- Povlakić, M., Registrirana zaloga u BiH, Zbornik radova sa 6. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2008;

- Softić Kadenić, D., Između akcesornosti i neakcesornosti, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LIII 2010, Sarajevo, 2010;

- Softić, D., Maksimalna hipoteka u pravu Bosne i Hercegovine de lega lata i de lege ferenda, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII 2009, Sarajevo;

- Povlakić, M., Izvršenje na osnovu notarske isprave, Zbornik radova sa 5. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Neum 21. – 23.06.07., Mostar, 2007.

Dopunska literatura:

- Softić Kadenić, D., Osiguranje konzorcijalnih kredita u uporednom pravu, Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2013;

- Povlakić, M., Neuknjižene nekretnine kao predmet osiguranja kredita u svjetlu novih propisa izvršnog, zemljišnoknjižnog i notarskog prava, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, L/2007;

- Ernst/Matanovac Vučković, Prijenos prava radi osiguranja, Zb. Pr. fak. Sveuč. Rij, v. 33, br. 1., 2012;

- Miladin/Markovinović, Založno pravo na pravu, Pravo u gospodarstvu 4/2007;

- Povlakić, M., Zemljišni dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 26., br. 1., 2005;

- Povlakić, M., Fiducijarno vlasništvo u usporednom pravu i sudskoj praksi, Zbornik pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991) v. 24, br. 1, 2003;

- Povlakić, M., Zadržanje prava vlasništva – Zbornik pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991) v. 24, supplement, 2003;

- Povlakić, M., Leasing kao sredstvo osiguranja povjerilaca, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLV/2002.



Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave.

U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz poređenje sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima.

U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata.




Prava djeteta IUR III 226i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje Katedre za Građansko pravo izabrano

za naučnu oblast Porodično pravo i gostujući profesori iz

navedene oblasti




2 - - -


30P

Preduvjeti za upis



Studenti će steći opća znanja za razumijevanje složenosti pitanja prava djeteta koji impliciraju dalekosežne društvene posljedice. Osim općih znanja, studenti će steći dodatna stručna i produbljena teorijska znanja u području prava djeteta.

• Pojam prava djeteta • Historijski razvoj prava djeteta


• Prava djeteta - međunarodni dokumenti • Prava djeteta - dokumenti EU • Zaštita prava djeteta


Nakon uspješno savladanog predmeta, student posjeduje: a) znanje: (činjenično i teorijsko) Student posjeduje znanje iz predmetne oblasti na razini činjenica i teorije Student poznaje institute, načela i opće koncepte iz oblasti prava djeteta Student ima analitičko, sintetičko i sistematično razumijevanje prava djeteta što je pretpostavka za istraživački rad u ovom području

b) vještine: Student vlada osnovnim vještinama i metodama istraživačkog rada u području prava djeteta Student je osposobljen da svoja doktrinarna znanja primijeni u naučno-istraživačkom procesu c) kompetencije:



- Student je osposobljen da komunicira sa drugim istraživačima i širom znanstvenom zajednicom





1) Seminarski rad/Pristupni rad/prezentacija

1,25 25%

Aktivnost u nastavi 1,25 25% 4) Završni razgovor 2,5 50% Ukupno: 5 100%



Ocjena Bodovi

10 (A) 95 – 100 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama) 9 (B) 85 – 94 (iznad prosjeka sa ponekom greškom) 8 (C) 75 – 84 (prosječan sa primjetnim greškama) 7 (D) 65 – 74 (općenito dobar ali sa značajnim nedostacima) 6 (E) 55 – 64 (zadovoljava minimalne uslove)


Literatura

Obavezna literatura: - D. Hrabar, Dijete-pravni subjekt u obitelji, Zagreb, 1994, - D. Hrabar, Europska konvencija o ostvarivanju dječjih

prava-nov prilog promicanju dječjih prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1996/46

- S. Bubić, Pravo djeteta da živi sa roditeljima u evropskoj praksi, Pravna misao 2002/11-12

- Marina Janjić-Komar, Mirjana Obretković, Prava deteta-prava čoveka, Dosije, Beograd 1996.

- D. Jakovac-Lozić, Susreti i druženja djeteta s odvojenim roditeljem u presudama Europskog suda za ljudska prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2005/3-4,

- D. Jakovac-Lozić, Europska konvencija o kontaktima u svezi s djecom (2003.) i prilagodba obiteljskog zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine zahtjevima konvencije de lege ferenda, Zbornik radova “Aktuelnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Sveučilište u Mostaru-Pravni fakultet, Mostar, 2004,

- G. Kovaček Stanić, Pravo deteta da zna svoje poreklo, Novi Sad,

- P. van Dijk-G.J.H.van Hoof, Teorija i praksa Evropske Konvencije o ljudskim pravima, Muller, Sarajevo, 2001.

- S. Bubić, Procesna prava djeteta u postupcima u vezi sa bračnim i porodičnim odnosima, Revija za pravo i ekonomiju

Dopunska literatura: Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno direktno se stavlja na raspolaganje studentima u printanoj formi.




fakultetima.




Krivičnopravni smjer

Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet - Doktorski univerzitetski studij prava – Krivičnopravni smjer


Komparativno i međunarodno krivično pravo – izabrane teme

IUR III 322



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično pravo i Krivično procesno pravo




Istraživački rad


3


45

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uslove za upis III ciklusa studija


Predmet je usmjeren na analitičko sagledavanje razvoja međunarodnog i komparativnog krivičnog prava (prema izabranim temama). S tim u vezi, polaznici doktorskog studija će proučavati komparativno i međunarodno materijalno, procesno i izvršno krivično prava u kontekstu savremenog doktrinarnog razvoja i empirijskih istraživanja. Specifičan cilj je sistematično i kritičko istraživanje komparativnog i međunarodnog krivičnog prava prema izabranim temama, kao i njihovo povezivanje sa krivičnopravnim institutima u nacionalnom pravnom poretku.

Univerzalna i reginalna krivičnopravna pravila Komparativno krivično pravo – konceptualni nivo


Razvoj krivičnopravnih pitanja u okviru Vijeća Evrope Institucionalni aspekti krivičnog prava Evropske unije Policijska i pravosudna saradnja na nivou država članica

Evropske unije U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: usvojiti produbljena i proširena znanja o izabranim temama međunarodnog i komparativnog krivičnog prava; analizirati pojmove, kategorije i ustanove međunarodnog i komparativnog krivičnog prava; b) vještine: interpretacija i analiza specifičnih pravnih pitanja u oblasti univerzalnih i reginalnih krivičnopravnih ustanova; c) kompetencije: sposobnost kritičke analize pravnih pitanja koja su u vezi sa međunarodnim i evropskim krivičnim pravom.

Način izvođenja nastave Predavanja, grupne diskusije, eseji, istraživački rad, konsultacije, individualni rad sa studentima



Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

1. Esej 3 30% 2. Završni ispit 7 70% Ukupno 10 100%

Način provjere usvojenog znanja podrazumijeva da student mora

pokazati da zna: samostalno i kritički analizirati relevantne

aspekte međunarodnog i komparativnog krivičnog prava.

Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja i

prezentaciju provedenih teorijskih i empirijskih istraživanja.

Student mora pokazati da zna: materijalnopravne,

procesnopravne i izvršne aspekte međunarodnog i

komparativnog krivičnog prava.

U oblikovanju konacne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Konačna ocjena utvrđuje se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62. Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena. Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

1. Corstens, G./ Pradel, J.: European Criminal Law. The Hague, 2002;

2. Degan, V. Đ., Pavišić, B.: Međunarodno kazneno pravo. Rijeka, 2005;

3. Delmas‐Marty, M., Spencer, J. R. (eds.): European Criminal Procedures. Cambridge, 2002;

4. Pavišić, B.: Kazneno pravo Vijeća Europe: izvori, komentari, praksa. Zagreb, 2006;

5. Petrović, Borislav, Jovašević, Dragan (2010) Međunarodno krivično pravo, Sarajevo, 325 str (odabrana poglavlja);

6. Petrović, Borislav, Bisić, Mustafa, Perić, Velimir (2011), Međunarodno kazneno sudovanje : (pregled sudske prakse i relevantnih dokumenata), Sarajevo, 595 str;

7. Sijerčić-Čolić, H. (2012). Izazovi evropskog krivičnog prava – obaveze države u oblasti krivičnog zakonodavstva. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LV, str. 345-365

8. Sijerčić–Čolić, H. (2008) Zabrana mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja u krivičnom postupku ‐ razmatranje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Gafgen protiv Njemačke. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, god. LI, str. 382 – 410;

9. Tomić, Zvonimir (2001) Nirnberška presuda, Sarajevo, VII = 239 str.

Dopunska

Tomašević, G. (2004). Temeljni instituti međunarodnog kaznenog procesnog prava. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 41, str. 199-221.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Tokom odbrane eseja studenti iznose svoje komentare i stavove koji su u vezi sa temom koja se obrađuje. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije sa studentima koji su završili II ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koja se javljaju u njihovom radu.



Aplikativna kriminologija IUR III 321i



Nositelj/i predmeta

Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično pravo




Istraživački rad


2


30



Cilj predmeta je usvojiti produbljeno znanje o kriminološkim teorijama koje se bave kriminalnom etiologijom i kriminalnom fenomenologijom. Cilj je doseći nivo kritičke analize istraživačkih rezultata, uz prethodno usvajanje znanja o metodologiji kriminoloških empirijskih istraživanja. Također, cilj je na temelju dobijenih zaključaka procijeniti aplikativnost rezultata istraživanja u prevenciji i represiji kriminala.


- Primjenjena kriminologija – uloga, značaj i sadržaj, - Kriminološka ekspertiza i prognoza, - Neformalna reakcija na zločin (strah od zločina,

neformalna kontrola od strane zajednice, kolektivni odgovor na zločin),

- Formalna reakcija na zločin – organi formalne socijalne kontrole, određivanje granica formalne represije (Hiperkriminalizacija, Dekriminalizacija, Inkriminacija),

- Diverzioni koncept u reagiranju na kriminal, - Oblici postupanja prema maloljetnicima, - Korporacijski kriminal i njegove žrtve, - Fenomenoloija totaliteta asocijalnih i antisocijalnih

ponašanja u BIH i regionu Zapadnog Balkana, - Geografski infrmacioni sistemi u analizi kriminala, - Suvremene kriminološke teorije i njihova aplikacija u

kriminologiji XXI stoljeća. Ishodi učenja na razini predmeta (5-10 ishoda učenja)

Znanje - na razini činjenica: usvojiti produbljena znanja u vezi formiranja relevantnog istraživačkog uzorka, usvojiti proširena znanja iz oblasti pisanja istraživačkog projekta; na razini razumijevanja: usvojiti produbljena znanja o različitim istraživačkim tehnikama i programima provođenja empirijskih istraživanja. Vještine – interpretacija i elaboracija istraživačkih rezultata iz oblasti etiologije i fenomenologije kriminalnog ponašanja.

Kompetencije – osposobljenost za rad u nekim segmentima krivičnog pravosuđa, kao i u naučnim institutima.

Način izvođenja nastave Predavanja grupne diskusije seminari on line mentorski rad



Opterećenje u ECTS

Udi (%) u ocjeni


3,0 50%

Ukupno 6 100%

Nastava na ovom predmetu, kao i nacini provjere znanja usmjereni su kroz razlicite procese, među kojima se posebno izdvajaju predavanja, seminari, istrazivacki radovi, strucni i naucni skupovi, prezentacija pisanih radova, proucavanje literature, međunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih rjesenja. To podstice polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vjestina, omogucava kompleksno i visedimenzionalno proucavanje nastavnih sadrzaja, sto sve pruza sire mogucnosti za unapređenje znanja u oblasti izvrsenja mjera sigurnosti. U tom smislu, i provjera znanja je prilagođena izlozenom i odvija kroz izradu i prezentaciju eseja (50%) i zavrsni ispit koji moze biti pismen ili usmen (50%)



94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54.


Literatura

Obavezna Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Petrović, B., Meško, G. (2010). Kriminologija. Sarajevo. Stout, B., Yates, J., Williams, B. (2008). Applied Criminology, Sage publications. Sigel, L. (2006). Criminology, Thompson Learning, Belmont, USA.

Dopunska – članci

Ruth Ann Triplett and Elizabeth Monk Turner: Where is Criminology?: The Institutional Placement of Criminology Within Sociology and Criminal Justice, Criminal Justice Review, March 2010; vol. 35, 1: pp. 5-31

Lawrence W. Sherman: Evidence and liberty: The promise of experimental criminology, Criminology and Criminal Justice, February 2009; vol. 9, 1: pp. 5-28.

Francis Pakes: The Comparative Method in Globalised Criminology, Australian & New Zealand Journal of Criminology, April 2010; vol. 43, 1: pp. 17-30.

Shlomo Giora Shoham: Micro-Macro Criminology,International Journal of Comparative Sociology, February 2001; vol. 42, 1-2: pp. 9-57.

Bert Useem: Criminology and Public Policy: Putting Theory to Work, Contemporary Sociology: A Journal of Reviews, September 2010; vol. 39, 5: pp. 548-549.

John Paul Wright and Danielle Boisvert : What Biosocial Criminology Offers Criminology, Criminal Justice and Behavior, November 2009; vol. 36, 11: pp. 1228-1240

Mark M. Lanier, Robert P. Pack, and Timothy A. Akers: Epidemiological Criminology: Drug Use Among African American Gang Members, Journal of Correctional Health Care, January 2010; vol. 16, 1: pp. 6-16

Daniel Maier-Katkin, Daniel P. Mears, and Thomas J. Bernard: Towards a criminology of crimes against humanity,Theoretical Criminology, May 2009; vol. 13, 2: pp. 227-255.

Alison P. Brown: From Individual to Social Defences in Psychosocial Criminology, Theoretical Criminology, November 2003; vol. 7, 4: pp. 421-437

Dragan Milovanovic: Transgressions: Towards an Affirmative Postmodernist Criminology, Australian & New Zealand Journal of Criminology, August 2000; vol. 33, 2: pp. 202-220.

Amy E. Nivette: Old theories and new approaches: Evaluating Freda Adler’s theory of low crime and its implications for criminology, Theoretical Criminology, February 2011; vol. 15, 1: pp. 83-99.

Natti Ronel and Ety Elisha: A Different Perspective: Introducing Positive Criminology, International Journal of Offender Therapy and Comparative Criminology, April 2011; vol. 55, 2: pp. 305-325

Roger Matthews: Beyond ‘so what?’ criminology: Rediscovering realism, Theoretical Criminology, August 2009; vol. 13, 3: pp. 341-362.

Nicole Rafter: Criminology's Darkest Hour: Biocriminology in Nazi Germany, Australian & New Zealand Journal of Criminology, August 2008; vol. 41, 2: pp. 287-306.

Elliott Currie: Against marginality: Arguments for a public criminology, Theoretical Criminology, May 2007; vol. 11, 2: pp. 175-190.

Brian M. Lowe: Confronting Animal Abuse: Law, Criminology, and Human-Animal Relationships, Contemporary Sociology: A Journal of Reviews, July 2010; vol. 39, 4: pp. 420-421.

Lawrence W. Sherman and Heather Strang: Verdicts or Inventions?: Interpreting Results from Randomized Controlled Experiments in Criminology, American Behavioral Scientist, January 2004; vol. 47, 5: pp. 575-607.

Philip Smith: Durkheim and Criminology: Reconstructing the Legacy, Australian & New Zealand Journal of Criminology, December 2008; vol. 41, 3: pp. 333-344


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Tokom odbrane eseja studenti iznose svoje komentare i stavove koji su u vezi sa temom koja se obrađuje. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon okončanja nastave. Konsultacije sa studentima koji su okončali II ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koje se javljaju u njihovom radu.



Ekološki kriminal IUR III 322i



Nositelj/i predmeta




Predavanja (P) Grupne diskusije

Istraživački rad


2


30


Opis predmeta Ekološki kriminal je specifičan vid kriminala, kako po svojoj

Cilj predmeta

strukturi, tako i rasprostranjenosti. Na globalnoj razini, kao što je poznato, ne postoji suglasnost najrazvijenijih zemalja svijeta u prevenciji ekološkog kriminala. Cilj je, primarno, da se usvoji produbljeno znanje o etiologiji i fenomenologiji ekološkog kriminala, kao i njegovim štetnim posljedicama. Također, cilj je da se na znanstvenoj razini, uzimajući u obzir obim, dinamiku u strukturu ekološkog kriminala, može procjenjivati sistem mjera za njegovo suzbijanje. Studenti će se upoznati sa različitim modalitetima ovog vida kriminala, kao i multidisciplinarnom pristupu njegovom suzbijanju.


- Pojam ekološkog kriminala, - Transnacionalni kriminal, - Otkrivanja i istraživanje ekološkog kriminala, - Uloga nacionalnog i međunarodnog krivičnog prava u

zaštiti prirode (okoliša), - Proučavanje ekološkog kriminala (pravo, kriminalistika,

psihologija, krizni menadžment) - Odnos prava i ekološke kriminologije, - Prevencija i represija ekološkog kriminala, - Ekološki kriminal i nacionalna sigurnost.


Znanje - na razini činjenica: definirati pojmove i kategorije ekološkog kriminala; na razini razumijevanja: analizirati uzroke koji dovode do kriminalnog ponašanja, obzirom da je ovo netipičan vid organiziranog kriminala; ti uzroci mogu biti u mnogobrojnim – gotovo svim segmentima ljudskog života. Vještine – razumijevanje i kritička analiza odnosa krivičnog prava i kriminologije, s jedne strane, i politike suzbijanja ekološkog kriminala, pogotovo njegovo preveniranje. Kompetencije – osposobljenost za rad u različitim institucijama i organima koji se bave problematikom ekološkog kriminala.




Opterećenje u ECTS

Udi (%) u ocjeni


3,0 50%

Ukupno 6 100%

Nastava na ovom predmetu, kao i nacini provjere znanja usmjereni su kroz razlicite procese, među kojima se posebno izdvajaju predavanja, seminari, istrazivacki radovi, strucni i naucni skupovi, prezentacija pisanih radova, proucavanje literature, međunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih rjesenja. To podstice polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vjestina, omogucava kompleksno i visedimenzionalno proucavanje nastavnih sadrzaja, sto sve pruza sire mogucnosti za unapređenje znanja u oblasti izvrsenja mjera sigurnosti. U tom

smislu, i provjera znanja je prilagođena izlozenom i odvija kroz izradu i prezentaciju eseja (50%) i zavrsni ispit koji moze biti pismen ili usmen (50%).



94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54.


Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Petrović, B., Meško, G. (2013). Eko kriminal i eko kriminologija – osnovna razmatranja, Sarajevo, Pravni fakultet. Dobovšek, B., Praček, R., Petrović, B. (2011). Preiskovanje kraja onesnaženja okolja. Varstvoslovje, 9(1/2), 39-52. White, R. (2007). Green Criminology and the Pudrsuit of Social and Ecological Justice. U Beirne, P., South, N. (ur.), Issues in Green and Other Animals (p. 32-54). Cullompton, Portland, Willan Publishing. White, R. (2008). Crimes Against Nature: Environmental Criminology and Ecological Justice. Cullompton, UK, Portland, Or., Willian Publishing. Dopunska

Situ, Y., Emmons, D. (2000). Environmental crime. The Criminal Justice System's Role in Protecting Environment. Thousdand Oaks: Sage Publications, Inc.

White, R.D. (2008). Crimes Against Nature: Environmental Criminology and Ecological Justice. Cullompton, Portland, Willan Publishing.

Areh, I., Umek, P. (2011). Psihološki učinci onesnaženega okolja. Varstvoslovje, 13(1), 30-39. Bučar-Ručman, A. (2009). Okoljska kriminaliteta skrozi pogled zelene kriminologije. Revija za kriminalitiko in kriminologijo, 60(2), 118-130. Dobovšek, B., Goršek, J. (2007). Ekološka kriminaliteta – ogrožavanje živalskih in rastlinskih vrst. Varstvoslovje, 9(1/2), 47-57. Eman, K. (2008). Uvod u fenomenološko analizo ekološke kriminalitete. Varstvoslovje, 10(1), 220-239.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku

predavanja. Tokom odbrane eseja studenti iznose svoje komentare i stavove koji su u vezi sa temom koja se obrađuje. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon okončanja nastave. Konsultacije sa studentima koji su okončali II ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koje se javljaju u njihovom radu.



Mjere sigurnosti u savremenom uporednom krivičnom pravu

IUR III 323i



Nositelj/i predmeta




Predavanja (P) Grupne diskusije

Istraživački rad


2


30



Cilj predmeta je usvajanje produbljenih znanja o glavnoj svrsi mjera sigurnosti, počev od ideje njihovog konceptualiziranja pa do uvođenja u krivična zakonodavstva pojedinih zemalja. Studenti će se upoznati sa suštinom generalne prevencije krivičnih sankcija, kako bi mogli učiniti kritičku analizu preventivnog dejstva pojedinih mjera sigurnosti. Također, cilj je da se studenti upoznaju sa različitim metodološkim postupcima istraživanja praktičnog dejstva mjera sigurnosti na učinitelje krivičnih djela.

Okvirni sadržaj predmeta (tematske jedinice –plan izvođenja po sedmicama )

1. Nastanak mjera sigurnosti i ideja prevencije 1.1. Prevencija i klasična škola krivičnog prava 1.2. Prevencija i pozitivna škola krivičnog prava 1.3. Prevencija i sociološka škola krivičnog prava 1.4. Neoklasicizam u krivičnom pravu i uvođenje mjera sigurnosti u krivična zakonodavstva 1.5. Ideja prevencije u koncepcijama pokreta Nove društvene odbrane 2. Nastanak i razvoj mjera sigurnosti u domaćem krivičnom pravu 2.1. Prevencija u društvenoj reakciji na kriminalitet na našim prostorima do 1929. godine 2.2. Mjere sigurnosti prema KZ Kraljevine Jugoslavije iz 1929. godine

2.3. Mjere sigurnosti u Krivičnom zakonodavstvu Jugoslavije 3. Mjere sigurnosti u nekim suvremenim inozemnim krivičnim zakonodavstvima 3.1. Mjere sigurnosti u krivičnim zakonodavstvima Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Makedonije 3.2. Mjere sigurnosti u nekim državama EU (Njemačka, Austrija, Švajcarska, Švedska) 4. Pravna priroda mjera sigurnosti 4.1. Pojam mjera sigurnosti 4.2. Obilježja mjera sigurnosti 4.3. Svrha mjera sigurnosti 4.4. Opravdanost postojanja mjera sigurnoti 4.5. Vrste mjera sigurnosti i njihova klasifikacija 5. Odnos mjera sigurnosti prema ostalim krivičnim sankcijama i srodnim mjerama 5.1. Odnos kazni i mjera sigurnosti 5.2. Odnos mjera sigurnosti prema ostalim krivičnim sankcijama 5.3. Odnos mjera sigurnosti prema ostalim srodnim mjerama 5.4. Mjere sigurnosti i pravne posljedice osude 6. Mjere sigurnoti u pozitivnom krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine


Znanje - na razini činjenica: usvojiti produbljena i proširena znanja o razlozima nastanka mjera sigurnosti; suštini pojedinih mjera sigurnosti; i postupku uvođenja mjera sigurnosti u krivična zakonodavstva pojedinih zemalja; na razini razumijevanja: usvojiti produbljena znanja o svrsi mjera sigurnosti. Vještine - kritička analiza mjera sigurnosti u smislu njihove uloge u prevenciji i represiji kriminala

Kompetencije - Osposobljenost za rad u nekim segmentima krivičnog pravosuđa




Opterećenje u ECTS

Udi (%) u ocjeni


3,0 50%

Ukupno 6 100%

Nastava na ovom predmetu, kao i nacini provjere znanja usmjereni su kroz razlicite procese, među kojima se posebno izdvajaju predavanja, seminari, istrazivacki radovi, strucni i naucni skupovi, prezentacija pisanih radova, proucavanje literature, međunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih

rjesenja. To podstice polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vjestina, omogucava kompleksno i visedimenzionalno proucavanje nastavnih sadrzaja, sto sve pruza sire mogucnosti za unapređenje znanja u oblasti izvrsenja mjera sigurnosti. U tom smislu, i provjera znanja je prilagođena izlozenom i odvija kroz izradu i prezentaciju eseja (50%) i zavrsni ispit koji moze biti pismen ili usmen (50%).



94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) - 0- 54.


Literatura


Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A. (2015). Krivično pravo I. Sarajevo. Pravni fakultet (odabrana poglavlja).

Petrović, B., Jovašević, D., Ferhatović, A. (2016). Krivično pravo II. Sarajevo, Pravni fakultet (odabrana poglavlja).

Bačić, F. (1998). Kazneno parvo, opći dio, Zagreb.

Tomic, Z. (2008). Krivicno pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet. Novoselec, P. (2007). Opci dio kaznenog prava. Zagreb.

Srzentić, N., Stajić, A., Lazarević, Lj. (2000). Krivično parvo, opšti dio. Beograd. Horvatic, Z., Novoselec, P. (1999). Kazneno pravo: opci dio, Zagreb.

Zakonski tekstovi pozitivnih krivičnih zakona u Bosni I Hercegovini (KZ BIH, KZ RS, KZ FBIH, KZ BDBIH). Babic, M., et. al. (2005). Komentari krivicnih/kaznenih zakona u BiH. Sarajevo: Vijece Evrope i Evropska komisija. Dopunska

Stojanovic, Z. (2009). Krivicno pravo. Opsti deo. Beograd.

Cejovic, B. (2007). Krivicno pravo. Beograd. Bacic, F., Pavlovic, S. (2004). Komentar kaznenog zakona. Zagreb:

Organizator.

Pavisic, B., Grozdanic, V., Petar, V. (2007), Komentar kaznenog zakona, III izdanje. Zagreb.

Lazarevic, Lj. (2006). Komentar krivicnog zakonika Republike Srbije. Beograd.

Stojanovic, Z. (2009). Komentar krivicnog zakonika. Beograd.

Tomic, Z. (2009) O uciniteljstvu i posrednom uciniteljstvu u materijalnom krivicnom pravu. Godisnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII, str. 465‐488.

Tomic, Z. (2009) O pojmovnom određenju sauciniteljstva u materijalnom krivicnom pravu. Pravna misao, broj 9‐10, str. 5‐30.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila, te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Tokom odbrane eseja studenti iznose svoje komentare i stavove koji su u vezi sa temom koja se obrađuje. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon okončanja nastave. Konsultacije sa studentima koji su okončali II ciklus studija o pitanjima koja su proučavana tokom nastavnog procesa i koje se javljaju u njihovom radu.


Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Odgovornost pravnih osoba za krivična

djela IUR III 324i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično pravo i Krivično procesno pravo



Predavanja Radionice Istraživački rad


2


30

Preduslovi za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uslove za upis III ciklusa studija

Opis predmeta

Produbljeno analiziranje i razmijevanje odgovornosti pravnih osoba za krivična djela. U cilju razvijanja kritičke teorijske analize odgovornosti pravnih osoba za krivična djela, polaznici doktorskog studija će proučavati složena pitanja odgovornosti

Cilj predmeta

pravnih osoba za krivična djela. Kroz multidisciplinarni pristup, posebna se pažnja usmjerava na materijalnopravna i procesnopravna pitanja, te na pitanja izvršenja krivičnih sankcija koje se izriču pravnim osobama. Polaznici doktorskog studija će kritički i produbljeno proučavati institute koji se odnose na odgovornost pravnih osoba za krivična djela, kako u nacionalnom pravnom sistemu, tako i kroz uporednopravnu perspektivu, te putem međunarodno pravnih instrumenata.


Kriminalitet pravnih osoba Međunarodnopravni aspekti odgovornosti pravnih osoba

za krivična djela Odgovornost pravnih osoba za krivična djela u

nacionalnom pravnom sistemu Odgovornost pravnih osoba za krivična djela

u uporednom pravu U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: usvojiti produbljena i proširena znanja o odgovornosti pravnih osoba za krivična djela u nacionalnom i uporednom pravu; analizirati kategorije savremenih teorija o odgovornosti pravnih osoba za krivična djela; sagledati stavove sudske prakse o analiziranim pitanjima b) vještine: interpretacija i rješavanje krivičnopravna pitanja koja se vežu uz odgovornost pravnih osoba za krivična djela; c) kompetencije: sposobnost kritičke analize teorijskih i praktičnih pitanja koja se vežu uz odgovornost pravnih osoba za krivična djela

Način izvođenja nastave Predavanja, radionice, eseji, istraživački rad, konsultacije, individualni rad sa studentima



Opterećenje u ECTS

Udio (%) u ocjeni

Istraživački rad 2 40% Završni ispit 3 60% Ukupno 5 100%

Način provjere usvojenog znanja podrazumijeva da student mora

pokazati da zna: samostalno i kritički analizirati odgovornost

pravnih osoba za krivična djela, u normativnom i praktičnom

smislu. Završni ispit podrazumijeva provjeru usvojenog znanja i

prezentaciju provedenih teorijskih i empirijskih istraživanja.

Student mora pokazati da zna: materijalnopravne,

procesnopravne i izvršne aspekte odgovornosti pravnih osoba za

krivična djela.

U oblikovanju konacne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Konačna ocjena utvrđuje se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog

rada. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i

septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom

obrazovanju. Konačan uspjeh studenta vrednuje se i ocjenjuje u

skladu sa čl. 62. Zakonom o visokom obrazovanju i to: 10 (A) -

95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74; 6 (E) - 55-64;

5 (F, FX) - 0- 54. U index se unose prolazne ocjene. Ocjena 6 (E) je

najniža prolazna ocjena.

Literatura


10. Babić, M., Filipović, Lj., Marković, I., Rajić, Z.: Komentari krivičnih/kaznenih zakona u Bosni i Hercegovini. Knjiga I i II. Sarajevo, 2005 (odabrana poglavlja);

11. Bačić, F.: Neke napomene uz zakonsko određivanje kaznene odgovornosti pravnih osoba. Hrvatska pravna revija 4(2), 2004, str. 65‐59;

12. Bele, I. et al.: Zakon o odgovornosti pravnih oseb za kazniva dejanja s komentarjem. Ljubljana, 2000;

13. Cartier, M. E. Kaznenopravna odgovrnost pravnih osoba u francuskom pravu. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 13(1), 2006, str. 279‐293;

14. Derenčinović, D.: Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Zagreb, 2003;

15. Đurđević, Z.: Kaznena odgovornost i kazneni postupak prema pravnim osobama u Republici Hrvatskoj. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 9 (2003) 2, str. 719‐770;

16. Filipović, Lj., Ikanović, V., Krivični postupak protiv pravnih osoba. Sarajevo, 2012;

17. Ikanović, V.: Krivična odgovornost pravnih lica. Banja Luka. 2012;

18. Sijerčić-Čolić, H.: Odustajanje od načela societas delinquere non potest – osvrt na Bosnu i Hercegovinu. Revija za kriminologiju i krivično pravo, Beograd, god. 54, br. 2–3, str. 273–289;

19. Sijerčić‐Čolić, H., Hadžiomeragić, M., Jurčević, M., Kaurinović, D., Simović, M.: Komentari zakona o krivičnom/kaznenom postupku u BiH. Sarajevo, 2005. (odabrana poglavlja)

Dopunska

1. Jakulin, V.: Odgovornost pravnih oseb za kazniva dejanja v Sloveniji. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 21 (1991) 2, str. 725‐740;

2. Novoselec, P.: Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela –

značajna novost u hrvatskom pravnom sustavu. Pravo u gospodarstvu, br. 4, 2002, str. 104‐130.





Penitensijarni sistem u uporednom pravu IUR III 325i


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita

III I II 10

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Krivično procesno pravo i Krivično pravo (prof. dr. Hajrija Sijerčić-Čolić; prof. dr. Borislav petrović, prof. dr. Zvonimir Tomi, profesor emeritus, doc. dr. Amila Ferhatović, doc. dr. Vildana Pleh)



Predavanja Grupne

diskusije

Istraživački rad Individualni rad

sa studentima

2


30

Preduvjeti za upis


Opis predmeta

Cilj predmeta

Penitensijarno pravo se bavi izvršenjem kazne zatvora u najširem smislu.Obzirom na karakteristiku multidisciplinarnog pristupa u penitensijarnom sistemu pitanja koja se uređuju ovim pravom su specifična i veoma značajna za obrazovanje polaznika doktorskog studija prava. Ako ovome dodamo i posebnosti uporenopravnih rješenja, onda je jasno da u cilju razvijanja znanja i sposobnosti za teorijsku spoznaju i prakatičnu primjenu spomenutih rješenja potrebno penitensijarni sistem jedne države predstaviti na poseban način. Specifičnosti zatvorskih sistema i sistema izvršenja kazne zatvora, koji zajedno čine penitensijarni sistem jedne države, dodatno obogaćuje i sve veća i značajnija uloga suda u tom procesu. Stoga, potrebna znanja i vještine polaznici doktorskog studija mogu steći proučavajući penitensijarne

sisteme drugih država kroz predviđeni okvirni sadržaj predmeta, uvažavajući standarde i normative koje postavljaju savremena prava,njihova praksa i međunarodni dokumenti.


1. Karakteristike savremenih krivičnih sankcija 2. Kategorizacija alternativnih mjera i sankcija 3. Zatvorski sistem i sistem izvršenja kazne zatvora 4. Različiti modeli sistema izvršenja kazne zatvora 5. Izvršenje kazne zatvora i sudski nadzor izvršenja 6. Međunarodni dokumenti, standardi i tijela koja se bave

zaštitom osoba lišenih slobode 7. Penitensijarni sistem u Evropi – uvodne napomene 8. Harmonizacija nacionalnih sistema 9. Odnos međunarodnih standarda i nacionalnih propisa 10. Penitensijarni sistem Njemačke 11. Penitensijarni sistem Francuske 12. Penitensijarni sistem Švedske 13. Penitensijarni sistem u državama nasljednicama

ex‐Jugoslavije 14. Mogući pravci razvoja u BiH



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: na razini činjenica: definisati niz pitanja koja se odnose na specifičnosti penitensijarnog sistema uopće, sa aspekta međunarodnopravnog okvira odnosno sa aspekta pojedinih penitensijarnih modela u uporednom pravu. Na razini razumijevanja: analizirati kategorije i ustanove penitensijarnog sistema u uporednom pravu. b) vještine: interpretacija i rješavanje pitanja iz oblasti izvršnog krivičnog prava u pogledu penitensijarnog sistema. c) kompetencije: osposobljenost za rad u krivičnom pravosuđu i sistemu primjene i izvršenja kazne zatvora.

Način izvođenja nastave Predavanja, radionice,eseji, istraživački rad, konsultacije, individualni rad sa studentima




1. Istraživački rad 5 50%

2. Završni ispit 5 50%

Ukupno 10 100%

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodobni kriterij. Način provjere usvojenog znanja podrazumjeva da student mora pokazati

da zna: normativni dio koji se odnosi na organizaciju i rad penitensijarnog

sistema, odnosno imati znanja o sistemu izvršenja kazne zatvora sa

multidisciplinarnog aspekta.

Završni ispitpodrazumjeva provjeru usvojenog znanja i prezentaciju provedenih analiza.

Esej je analiza određenog pravnog pitanja, na osnovu literature i pravnih

izvora.

U oblikovanju konacne ocjene uzimaju se u obzri utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada- zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra za predviđene oblike studentskog rada. Završni ispit se polaže u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom

roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh

studenta vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa članom 62 Zakonom o visokom

obrazovanju i to: 10 (A) - 95-100; 9 (B) - 85-94; 8 (C) - 75-84; 7 (D) - 65-74;

6 (E) - 55-64; 5 (F, FX) manje od 55. U indeks se unose prolazne ocjene.

Ocjena 6 (E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. Ambrož, M.: Prevnetivne mešane teorije o namenu kaznovanja.Revija

za kriminalistiku in kriminologijo, 59 (2008) 3, str. 239‐248. 2. Atanacković, D.: Penologija, Beograd, 1988. 3. Cvitanović, L.: Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu. 4. Zagreb, 1999. 5. Dirk, van Z. S.: The 2006 European Prison Rules. Paper for

theInternational Penitentiary Conference. Barcelona, March 2006. 6. Drev, M.: Panoption ‐ od arhitekture zapora do diagrama oblasti.Revija

za kriminalistiko in kriminologijo, 60 (2009) 1, str. 68‐72. 7. Efikasno upravljanje zatvorima u Bosni i Hercegovini prijem osuđenih

lica na izdržavanje kazne zatvora i planiranje tretmana u zatvorima uBiH. Zborinik radova, Zajednički projekat Evropske unije i Vijeća Evrope Sarajevo 2010.

8. Garland, D.: Punishment and modern society. A study in social theory. Oxford, 1993.

9. Imprisonment today and tomorrow. International perspectives on prisoners rights and prison conditions. Second edition. Ed. Dirk vanZyl Smit/Frieder Dunkel. The Hague/London/Boston, 2001.

10. Murdoch, J.: The treatment of prisoners. European standards. Council of Europa. 2006.

11. Pakes, F.: Comparative Criminal Justice. Devon, 2005. 12. Petrovec, D.: Vpliv družbenih sprememb na izvrševanje kazenskih

sankcij. Ljubljana, Inštitut za kriminologijo pri Pravni fakulteti, 2004. 13. Petrovec, D.: O kaznovanju in kazenskih sankcijah. U: Sodobne

usmeritve kazenskega materialnega prava. Ur. Alenka Šelih. Ljubljana, 2007, str. 273‐283.

14. Sijerčić–Čolić, Hajrija i Vranj, Vildana. Uvod u penologiju i izvršno krivično pravo Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Pravni fakultet Sarajevo, 2011.

15. Sijerčić‐Čolić, H.: Evropska zatvorska pravila (2006). Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu. L, 2007, str. 465 – 494.

Dopunska

1. Mrvić‐Petrović, N., Đorđević, Đ., Moć i nemoć kazne. Beograd. 1998. 2. Pinatel, J.: Precis de science penitentiaire. Paris, 1945. 3. Pradel, Ž.: Istorijat krivičnih doktrina. Beograd, 2008. 4. Pratt, J. et. al. The New Punitiveness, Trends, theories,

perspective.London, 2005.

5. Šeparović, Z.: Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju. Zagreb,2010. 6. The Oxford history of the prison. Ed. N. Morris i D. J. Rothman.Oxford

– New York, 1995. 7. Tomić, Z.: Krivično pravo I. Sarajevo, 2008. 8. Vranj, V.: Alternativne mjere i sankcije u krivičnom zakonodavstvu

praksi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2009.



Pravno-ekonomski smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Katedra Pravno-ekonomskih nauka


Finansijsko pravo - izabrane teme IUR III 422


Cikus Godina Semestar Broj ECTS kredita

III I II 7

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo




Istraživački rad Individualni rad

3

Ukupno tokom semestra 45

Preduvjeti za upis

Opis predmeta

Cilj predmeta

Proširenje općeg i sticanje dodatnog, naprednog znanja o finansijskom pravu s osvrtom na finansijsko pravo Bosne i Hercegovine, uključujući historijske, finansijske, socijalne, ekonomske, normativne i komparativnopravne aspekte. Spoznaja finansijskog prava i javnih finansija savremenih zemalja, zemalja članica Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Upoznavanje sa pravnim okvirom za uspostavu i provođenje propisa iz oblasti finansijskog prava, te posebno: izvora, temeljnih principa, raspodjele nadležnosti između centalne i nižih razina vlasti (modeli u centraliziranim i federalno uređenim zemljama), te decentralizacije u BiH, porezne administracije, te ciljeva i efekata mjera porezne politike. Posebno razumijevanje procesa sistema indirektnih i sistema indirektnih poreza, ciljeva i učinaka primjene pojedinih poreznih oblika.

Sticanje naprednog stupnja znanja o pozitivnom poreznom pravu Bosne i Hercegovine, o pozitivnom finansijskom pravu, reformi poreznog sistema BiH, usklađivanju porezne politike BiH sa zahtjevima koji se postavljaju u pogledu priključivanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Osposobljavanje studenata za: - identificiranje slabosti javnih finansija Bosne i Hercegovine; - spoznaju aktualnih procesa integriranja i utjecaja takvih procesa na nacionalno finansijsko pravo, spoznaju o promjenama nastalim usljed procesa globalizacije, spoznaju o pravcima poreznih reformi i o trendovima u pogledu primjene pojedinih instituta iz oblasti javnih finansija, analiza rasta javnih rashoda, budžetskog deficita i javnog duga u kontekstu fiskalne održivosti Bosne i Hercegovine; Odnos fiskalne i monetarne politike u BiH. - analizu prednosti i nedostataka u pozitivnom finansijskom pravu, sve s ciljem osposobljavanja kandidata za samostalan stručni i istraživački rad u oblasti finansijskog prava. Nastava iz predmeta Finansijsko pravo-izabrane teme ima za cilj stjecanje proširenih znanja iz oblasti finansijskog prava, koja uključuje više podoblasti i to: javne finansije – finansijski sistem i fiskalni sistem, sistem javnih prihoda sa pripadajućim podsistemima sistem diretknog i sistem indirektnog oporezivanja), te sistem javnih rashoda, fond i budžet kao instument finansiranja javnih potreba i dobara, radi razvijanja analitičkog i kritičkog promišljanja, zaključivanja, sintetičkog povezivanja i kompariranja finansijskopravnih instituta i insturmenata. Ishod učenja treba da rezultira stečenim naprednim znanjem i osposobljenošću studenata za samostalan naučno-istraživački, stručni te praktičan rad u organima javne uprave i pravosuđa, privatnoj praksi, finansijskim institucijama, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.


U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu. I dio - Javne finansije - Nastanak i razvoj finansijske znanosti i finansijskog prava - Izvori finansijskog prava, subjekti finansijskog prava - Fiskalna centralizacija i decentralizacija - Javni prihodi i javni rashodi - Porezna administracija u BiH (UINO i PU) - Javni zajmovi i javni dug - zaključivanje, upravljanje i otplata II dio - Indirektni porezi - Porezi na potrošnju/promet - PDV - Akcize - Carine - Putarine - Porez na promet nepokretnosti - Porezne reforme i aktualnosti u sistemu indirektnih poreza BiH - Usklađivanje poreznog sistema BiH sa poreznim sistemima zemalja članica Evropske unije III dio - Direktni porezi - Porez na individualni dohodak - Porez na dobit privrednih društava - Porez na imovinu, naslijeđivanje i poklone - Porezne reforme, aktualna pitanja i problemi u primjeni pojedinih oblika direktnih poreza - Porezna utaja IV - dio Budžetsko pravo - Bužetska načela - Budžetski postupak - Budžetska kontrola

- Budžetske reforme - Fiskalna disciplina, fiskalne sankcije i mjere fiskalnog prilagođavanja

V - dio - Monetarne finansije i monetarno pravo - Monetarno pravo i monetarni sistem – položaj, instrumenti i mjere centralnih banaka u monetarnom sistemu, - poslovne banke, osiguravajuća društva i mikrokreditne organizacije, - supervizija


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno, teoretsko i praktično, znanje vezano za činjenice iz finansijskopravnog odnosa, pravnih osnova za sticanje javnih prihoda i pravnih osnova vršenja rashoda, principa koji se primjenjuju u finansijskom pravu, postupke po kojima se vrši prikupljanje javnih prihoda i njihovo usmjeravanje i raspodjela. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da sistematično ovlada znanjem, nadograđuje znanje iz finansijskog prava što je pretpostavka za originalnost u razvoju i primjeni ideja o reguliranju finansijskopravnih odnosa, uređivanju njihovih elemenata, iznalaženju dobrih praksi u primjeni odredaba finansijsko prava, iznalaženju prijedloga za unapređivanje finansijskog zakonodavstva i slično. b) vještine: posjeduje znanja, razumijevanja i sposobnosti potrebne za primjenu finansijskopravnih propisa, te sposobnost samostalnog izvođenja zadataka i rješavanja finansijskopravnih problema primjenom osnovnih i složenih metoda, mogućnost interdisciplinarnog sagledavanja i razrješavanja pitanja i problema iz finansijskog prava; c) kompetencije: imati sposobnost integriranja znanja u samostalnoj izradi rješenja i izvršavanju složenijih zadataka vezanih za primjenu normi finansijskog prava; mogućnost prenošenja izvedenih zaključaka, stečenog znanja i razmišljanja o finansijskopravnoj regulativi, instrumentima, efektima njihove primjene, te mogućnosti kontinuiranog razvoja sopstvenih vještina u ovoj naučnoj oblasti, izgraditi sposobnost pokretanja inicijativa i davanje doprinosa reformama i budućem razvoju finansijskog prava.

Način izvođenja nastave Predavanja, vježbe - eseji, konsultacije


Oblici praćenja i provjeravanja Usmeno i pismeno



esej 1 20%

I parcijalni ispit 3 40%

Završna ( usmena ili pismena) provjera znanja

3 40%

UKUPNO: 7 100%

Napomena : popravni ispit se izvodi usmeno

Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet - Doktorski univerzitetski studij prava – Pravno-

ekonomski smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Ekonomska analiza okolišnog prava IUR III 425i





Literatura

Prije početka studijske godine Nastavo-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna

1. Moore M.: Taxation and State-Building in Developing Countries, Cambridge University Press, 2008.

2. Dautbašić Ismet: Finansije i finansijsko pravo, VII – izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Magistrat Sarajevo - Editio iuristica, Sarajevo, 2004. godine

3. Gruber Jonathan, Public Finance and Public Policy, Worth Publishers, New York, 2005.,

4. Jelčić, Božidar, Lončarić-Horvat, Olivera, Šimović, Jure, Arbutina, Hrvoje: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008.g.,

5. Jones M. Sally and Rhoades-Catanach Shelley: Principles of Taxation: Advanced Strategies, McGraw-Hill Irwin, 2002.

6. Musgrave, Richard & Peggy: Javne financije u teoriji i praksi, prijevod - Institut za javne financije, Zagreb, 1993.g.,

7. Rosen S. Harvey, Javne financije, Institut za Javne Financije, Zagreb, 1999.g., 8. Sijbren Cnossen & Hans-Werner Sinn, Public Finance and Public Policy in the

New Century, CESifo Massachusetts Institute of Technology, 2003., 9. Thuronyi Victor, Tax Design and Drafting, Volume I - II, International

Monetary Fund, 1996. - Pozitivnopravni propisi Dopunska Diamond J.W.- Zodrow G.R.: Fundamental Tax Reform, Issues, Choices and Implications, MIT Press, 2008. Galeotti G. - Marrelli M.: Design and Reform of Taxation Policy, Financial and Monetary Policy Studies - Volume 25, Kluwer Academic Publishers, 1992.


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima III ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Finansijsko pravo u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.



2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis doktorskog studija


Cilj predmeta je izučavanje ekonomske analize prava u okolišnom pravu, analiziranje problema eksternalija, odnosno zagađivanja okoliša koje se javlja kao posljedica djelovanja privrednih subjekata. Kroz izučavanje predmeta studentima se upoznaju sa posljedicama eksternalija, privatnim i društvenim troškovima koje one uzrokuju, kao i državnom intervencijom u pogledu sprječavanja njihovog nastanka i ublažavnja posljedica njihovog djelovanja. U okviru predmeta studenti se upoznaju sa pravnim instrumentima koji vode internalizaciji troškova, prvenstveno porezima i trgovinu emisionim dozvolama.


Uvod u predmet proučavanja – okolišna politika i ekonomska analiza prava Principi okolišne politike, Iskorištavanje i zaštita ugroženih vrsta Alokacija i distribucija resursa, održivi rast Transakcijski troškovi i pravo, Coseova teorema Primjena ekonomske analize prava u okolišnom pravu, Zeleni porezi Održivi razvoj, ekonomski rast i regluacija okoliša Normativna regulacija, okolišne dozvole Okolišni kriminal RIA Pravni i insitucionani okvir zaštite okoliša u BiH U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik obavezan je upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a)znanje: na razini činjenica: definirati osnovne pojmove ekonomske analize prava i okolišnog prava, te prepoznati međuuvjetovanost ekonomije i pravne regulacije zaštite priordne sredine. Na razini razumijevanja: razumjeti osnovni kategorijalni aparat, interpretirati i analizirati datu problematiku b) vještine: prikupljanje i obrada informacija, analitičko promišljanje, analiziranje, argumentiranje, traženje novih odgovora na istraživačka pitanja, kritičko preispitivanje informacija i podataka, te iznalaženje konstruktivnih rješenja i sposobnost razumijevanja uzročno-posljedične veze ekonomije i pravne regulacije c) kompetencije: sposobnost primjene stečenog znanja, nadogradnja i stvaranje nove konstrukcije čime se povećava osposobljenost za rad i upravljanje poslovima iz oblasti prava



Oblici praćenja i provjeravanja

Usmeno i pismeno



Istraživački rad 2 40%

Završna (usmena ili pismena) provjera znanja

3 60%

UKUPNO: 5 100%

Istraživački rad se odnosi na analizu određenog problema iz oblasti ekonomske analize okolišnog prava koja podrazumijeva razmatranje relevantne literature, analizu slučaja, a rezultira vlastitim zaključcima o datom problemu. Kroz istraživački rad student analitički promišlja, analizira, argumentira, traži nove odgovore na istraživačka pitanja, kritički preispituje informacije i podatke, te iznalazi konstruktivna rješenja. Završna evaluacija znanja odnosi se na provjeru razumijevanja osnovnih ideja i doprinosa ekonomske analize prava u okolišnom pravu te sposobnosti logičkog zaključivanja i kompariranja različitih teorijskih i praktičnih saznanja. U formiranju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi oblici studentskog rada, odnosno utvrđeni elementi praćenja i provjere rada studenata. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i to: 95 – 100 bodova = 10 (A), 85 – 94 boda = 9 (B), 75 – 84 boda = 8 (C), 65 – 74 boda = 7 (D), 55 – 64 boda = 6 (E), manje od 55 bodova = 5 (F, FX). U index se unose samo prolazne ocjene, pri čemu je najniža prolazna ocjena šest (6). Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje za svaki nastavni predmet strukturu bodova i bodovni kriterij.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službene web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Faure, M. I Skogh, G.: The Economic Analysis of Environemnatl Policy and Law, 2005. Jovanović, A., Teorijske osnove ekonomske analize prava, Beograd, 2008. Shavell, S., Temelji ekonomske analize prava, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura na osnovu koje se stiču znanja, koristi za izardu eseja i seminarskih radova te vrši priprema za polaganje ispita će biti dopunjavana shodno aktuelnoj problematici.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje o kvaliteti nastave studenti iskazuju putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Studentima se osiguravaju i konsultacije o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.


ekonomski smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Ekonomske osnove javnog-privatnog

partnerstva IUR III 426i







2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis III ciklusa studija


Cilj predmeta da se studenti upoznaju sa oblicima partnerstva javnog i privatnog sektora u području planiranja, proizvodnje, pružanja, finansiranja, poslovanja ili naplate javnih poslova. Studenti će steći osnovna znanja o modelu dugoročnog ekonomskokog udruživanja potencijala dva sektora kao instrumenta za ostvarivanje ekonomskog razvoja država.


Sadržaj predmeta: 1. Historija javno-privatnog partnersta 2. Teorijske i ekonomsko-političke poveznice partnerstva 3. Temeljna obilježja javno-privatnog partnerstva 4. Modeli udruživanja privatnog i lokalnog javnog sektora 5. Organizacija tržista JPP-a 6. Prednosti i nedostatci javno-privatnog partnestva 7. Modeli finansiranja javno-provatnog partnerstva


Ishodi učenja po razinama: a) znanje: na razini činjenica: prepoznati i objasniti pojam i karakteristike javno-privatnog partnerstva; odrediti ulogu pojedinih učesnika u javno-privatnom partnerstvu i specifičnosti tržišta JPP, opisati i definirati normativni okvir javno-privatnog partnerstva; Na razini razumijevanja: analizirati pitanja u vezi projekata provedenim po modelu javno-privatnog partnerstva; diskutirati i kritički se izraziti o pojedinim normativnim rješenjima. b)vještine: dati teorijsko objašnjenje modela javno-privatnog partnerstva; formulirati i predlagati moguće smjerove promjena u normativnom i institucionalnom okviru javno-privatnog partnerstva. zaključiti o prednostima i nedostacima upotrebe JPP-a; argumentirati opravdanosti upotrebe javno-privatnog partnerstva u pojedinim projektima; c) kompetencije: osposobljenost za rad na poslovima na kojima se obavljaju zadaci vezani za modele javnog privatnog partnerstva.




Usmeno i pismeno



esej 1 20%

I parcijalni ispit 1,5 30%


2,5 50%

UKUPNO: 5 100%

Parcijalni ispit je pismena ili usmena provjera znanja čiji rezultati pokazuju da li je student usvojio znanja u pogledu pojmovnih određenja javnog-privatnog partnerstva Seminar na određenu temu studenti će produbiti znanja stečena na predavanjima. Završnom provjerom znanja ispituje u kojoj je mjeri student usvojio znanje o institutima, funkcioniranju javnog-privatnog partnerstva.

Literatura

Obavezna:

Jurčić, D., Osnove javno-privatnog partnerstva i projektnog financiranja, RRiF-plus d.o.o. za nakladništvo i poslovne usluge, Zagreb, 2011.

Dopunska:

Perić, J. i D. Dragičević, Partnerstvo javnog i privatnog sektora – razumijevanje, teorijske poveznice, međunarodno iskustvo,Fintrade&Tours, Rijeka, 2006.


Studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem: e-maila te usmeno u terminima konsultacija i predavanja. Studentima se osiguravaju upute o pisanju eseja, a teme eseja su studentima dostupne na početku predavanja. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa koje se provode tokom i/ili nakon završetka nastave. Konzultacije sa studentima koji su završili I ciklus studija o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima).

Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet - Doktorski univerzitetski studij prava – Pravno-ekonomski smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Međunarodno porezno pravo IUR III 423i



Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo Status predmeta Izborni predmet



2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis III ciklusa studija


Upoznavanje sa temeljnim poreznim principima na kojima se temelji međunarodno porezno pravo, izvorima međunarodnog poreznog prava, pojavi međunarodnog dvostrukog oporezivanja i modusima njegovog suzbijanja. Međunarodno izbjegavanje porezne obaveze kojem se pristupa na organiziran način privlači pažnju međunarodne finansijskopravne naučne i stručne javnosti kako bi se iznašli najučinkovitiji modaliteti saradnje i spektrumi mjera za otklanjanje ove nepoželjne pojave. Studenti će se upoznati i sa aktualnim problemima i otvorenim pitanja iz oblasti međunarodnog poreznog prava o kojima će kroz analitički pristup biti spremni raspravljati u svjetlu prospekcije ove naučne discipline. Proširenje osnovnih, te sticanje naprednog znanja i osposobljavanje doktoranata za ravnopravno uključivanje u stručne rasprave i formiranje kritičkog mišljenja i iznošenje stavova o međunarodnim finansijskim i poreznim odnosima, o subjektima međunarodnog poreznog prava i njhovom položaju, pravima i interesima; te sintetičko povezivanje i kompariranja mjera i sredstava za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, njihovih dometa i učinaka;

formiranje stava o problemu bijega kapitala i međunarodnog dvostrukog neoporezivanja, o postojanju zemalja poreznih utočišta, poreznoj utaji u međunarodnom poreznom pravu, neophodnosti međudržavne saradnje organa porezne administracije i finansijskih institucija u razmjeni informacija i podataka o poreznim obveznicima, i izradi regionalnih i međunarodnih strategija za borbu protiv štetne porezne konkurencije, porezne evazije, pranja novca i o drugim pitanjima obuhvaćenim sadržajem predmeta. Ishod učenja treba da rezultira stečenim širim znanjem i pripremljenošću studenata za praktičan rad u primjeni metoda, mjera, načela međunarodnog poreznog prava u finansijskim institucijama, međunarodnim organizacijama, organima javne uprave i pravosuđa, privatnoj praksi, nevladinim organizacijama i udruženjima, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju razumijevanje i poznavanje međunarodnog poreznog prava kao nastavno-naučne discipline.



I. Uvod u međunarodno oporezivanje - Pojam međunarodnog poreznog prava - Principi međunarodnog poreznog prava - Izvori međunarodnog poreznog prava (bilateralni i

multilateralni ugovori) - Utjecaji domaćeg poreznog sistema i nacionalnih poreznih

principa na međunarodno oporezivanje – tretman nerezidentnih poreznih obveznika (porezno rezidenstvo ili fiskalni domicil; izvor dobiti ili gubitka; izračunavanje porezne obaveze; porezni tretman gubitaka; pravila porezne konsolidacije; pasivni dohodak; inostrane porezne olakšice)

- Porezni rajevi i off-shore finansijski centri, dozvoljeno izbjegavanje poreza i porezna evazija, pranje novca, povjerljivost poreznih podataka - porezna tajna i bankarskih informacija- bankarska tajna).

II. Međunarodno dvostruko oporezivanje i međunarodno izbjegavanje porezne obaveze

1. Pojam dvostrukog oporezivanja i historijski osvrt na nastanak dvostrukog oporezivanja

2. Vrste dvostrukog oporezivanja 3. Metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja 4. Sredstva izbjegavanja dvostrukog oporezivanja a) Unilateralna – nacionalno zakonodavstvo b) Modeli poreznih Konvencija (OECD MC, UN MC I USA MC) c) Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisani

između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja 5. Međunarodno izbjegavanje porezne obaveze A. Vrste međunarodnog izbjegavanja porezne obaveze Off-shore centri Transferne cijene Treaty shopping Potkapitaliziranje B. Mjere protiv međunarodnog izbjegavanja porezne obaveze

a) Međunarodna saradnja poreznih administracija b) mjere oporezivanja obveznika usljed promjene državljanstva /poreznog rezidenstva;

III. Neka savremena pitanja međunarodnog poreznog prava

1. Elektronska trgovina i prekogranična plaćanja putem kompjuterskih softvera;

2. Štetna porezna konkurencija


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno, teoretsko i praktično, znanje vezano za činjenice iz poreznopravnog odnosa, poreznom rezidenstvu, načelima poreznog prava i međunarodnog poreznog prava, metodama i sredstvima izbjegavanja i otklanjanja međunarodnog dvosturkog oporezivanja. Na razini razumijevanja: imati kapacitet da sistematično ovlada znanjem, nadograđuje znanje iz međunarodnog poreznog prava što je pretpostavka za originalnost u razvoju i primjeni ideja o reguliranju međunarodnih poreznopravnih odnosa nacionalnim zakonodavstvom, o uređivanju bitnih elemenata ugovora o izbjegavanju međunarodnog dvostrukog oporezivanja, iznalaženju dobrih praksi u primjeni načela i metoda međunarodnog poreznog prava i slično. b) vještine: posjeduje znanja, razumijevanja i sposobnosti potrebne za primjenu poreznopravnih propisa, konvencija i bilatelarnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te sposobnost samostalnog izvođenja zadataka i rješavanja poreznopravnih problema primjenom metoda, mogućnost interdisciplinarnog sagledavanja i razrješavanja pitanja i problema iz međunarodnog poreznog prava kao na primjer prekogranični bijeg kapitala, utaja poreza i slično; c) kompetencije: imati sposobnost integriranja znanja u samostalnoj izradi rješenja i izvršavanju složenijih zadataka vezanih za primjenu i ostvarivanje principa međunarodnog poreznog prava; mogućnost prenošenja izvedenih zaključaka, stečenog znanja i razmišljanja o modalitetima sprečavanja dvostrukog oporezivanja, izgradnja sposobnosti razvoja stručne i kritičke misli o fenomenima i problemima u međunarodnom poreznom pravu.




Usmeno i pismeno



esej 1 20%



2,5 50%

UKUPNO: 5 100%


Literatura


1. International and Comparative Taxation - Essays in Honour of Klaus Vogel, Series on Intemational Taxation No: 26, Kluwer Law International, 2002.,

2. Lymer A. and Hasseldine J.: The International Taxation System, Kluwer Academic Publishers, 2002.

3. Lončarić Horvat, Olivera, i Hrvoje Arbutina, Osnove međunarodnog poreznog prava, Narodne novine, 2007.

4. Rohatgi Roy, Basic International Taxation, Kluwer Law International, 2002.

5. Thuronyi Victor, Comparative Tax Law, Kluwer Law International, 2003.,

Ugovori BiH o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja - Ministarstvo finansija i trezora BiH Dopunska

1. Doernberg L. Richard, Međunarodno oporezivanje u sažetom obliku, Magistrat i COLPI, Sarajevo, 1999.

2. Genschel Phelipp: Globalization, Tax Competition, and the Welfare State, Politics Society 2002;


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima III ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Međunarodno porezno pravo u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.


ekonomski smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo neprofitnih organizacija IUR III 427i



III I II 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Pravno-ekonomske nauke




Istraživački rad

Individualni rad

2


30

Preduvjeti za upis


Cilj predmeta je usvojiti proširena i podubljana znanja o neprofitnim organizacijama kao značajnom akteru svakodnevnice koji svojim djelovanjem, neovisno od politiĉkih utjecaja, potiĉu rast i razvoj društva. Imanentno svim organizacijama ovog tipa jete isti cilj a to je zadovoljenje interesa šire javnosti ili grupe pojedinaca bez ostvarivanja koristi, odnosno profita. Cilj predmeta je problematizirati trendove promjene društvne uloge neprofitnih organizacija kroz historijski prikaz nastanka i razvoja neproftinih organizacija, analizu djelovanja neproftinih organizacija, od naĉina i postupaka osnivanja, finansiranja.


1. Teorijski osvrt na neprofitne organizacije – historijski razvoj, podjela i uloga neprofitnihorganizacija u civilnom drustvu s akcentom na temeljne probleme definicije i pravneregulacije. 2. Organizacija, vrste i funkcioniranje neprofitnih organizacija u 3. Finansiranje, saradnja s državom i oporezivanje neprofitnih organizacija – modaliteti finansiranja i vidovi saradnje sa državnim institucijama na različitim nivoima vlasti. 4. Specifičnosti oporezivanja neprofitnih organizacija.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno, teoretsko i praktično, znanje vezano za razvoj, osnivanje i djelovanje, podjeli i ulozi neprofitnihorganizacija u civilnom društvu . Na razini razumijevanja: sistemska uloge neproftinih organizacija u društvu, njihove veze sa državnim i privarnim sektorom , njihovim položajem na tržištu te poticajem ekonomskog razvoja. b) vještine:, razumijevanje i sposobnosti kritčke analize literature i propisa vezanih djelovanje neprofitnih organizacija te anticipirati buduće trendove u pogledu veze i korelacije ove vrste organizacija sa državnim i privatnim sektorom i njihove uloge u poticanju razvoja društva u cjelini.

c) kompetencije: imati sposobnost integriranja znanja u samostalnoj krtičkoj analizi problema vezanih za teorjiju i regulaciju neprofitnih organizacija.

Način izvođenja nastave Predavanja, konsultacije, seminarski radovi



Usmeno i pismeno



esej 1 20%



2,5 50%

UKUPNO: 5 100%


Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna Elaine Piller Luks, AllanPetit, Francis, Nonprofit Management : A Social Justice Approach,Publication Information: New York, NY : Springer Publishing Company. 2017 Brinckerhoff, P.C.: Social Entrepreneurship - The Art of Mission-Based Venture Development, John Wiley & Sons, New York 2000. Lorena Dadić ,Važnost fundraisinga za održivost neprofitnih organizacija,Oeconomica Jadertina, Vol.6 No.2 Travanj 2017. Dubravka Mahaček, Ivo Mijoč, Zdravko Hruška: Financiranje neproftnih organizacija, FINANCIRANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Pravni vjesnik : časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vol.28 No.1 Svibanj 2012. Gojko Bežovan ; Neprofitne stambene organizacije i izazovi njihovog razvoja u Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku, Vol.15 No.1 Veljača 2008. Dario Lešić ;Neprofitne udruge kao nositelji razvoja socijalnog poduzetništva u republici Hrvatskoj,Obrazovanje za poduzetništvo - E4E : znanstveno stručni časopis o obrazovanju za poduzetništvo, Vol.5 No.2 Prosinac 2015. Mihaela Bronić, Uloga nevladinih neprofitnih organizacija u pružanju socijalnih usluga i ublažavanju siromaštva, Financijska teorija i praksa, Vol.29 No.1 Ožujak 2005. Jurica Pavičić,Nikša Alfirević, Nives Ivelja Oblici i mehanizmi potpore i suradnje s neprofitnim organizacijama u Hrvatskoj , Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.4 No.1

Prosinac 2006. Pozitivno pravni propisi Dopunska Jasminka Ledić ; TREĆI SEKTOR: OKVIR ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVAI DJELOVANJA U PODRUČJU OKOLIŠA*,Socijalna ekologija : časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline, Vol.5 No.1 Siječanj 1996.


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima III ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Pravo međunarodnih finansijskih institucija u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.

Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet - Doktorski univerzitetski studij prava – Pravno-ekonomski smjer

Naziv i šifra predmeta Naziv predmeta Šifra Pravo međunarodnih finansijskih institucija IUR III 424i



III I II 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Finansijsko pravo Status predmeta Izborni predmet



Istraživački rad

Individualni rad

2


30

Preduvjeti za upis


Cilj predmeta Pravo međunarodnih finansijskih institucija je sticanje šireg znanja o međunarodnim finansijskim institucijama, pored temeljnih karakteristika i uloge međunarodnih finansijskih institucija u međunarodnom finansijskom pravu i finansijama, historijskog pregleda nastanka i razvoja MFI i njihovih vrsta, principa na kojima se temelji međunarodni monetarni sistem i međunarodni finansijski odnosi, i pravo međunarodnih finansijskih institucija obuhvata pravni okvih, statusni dio MFI, članstvo,

instrumente, ciljeve i rezultate djelovanja. Studenti će se upoznati i sa aktualnim problemima i otvorenim pitanjima iz oblasti međunarodnog prava i međunarodnih finansijskih odnosa o kojima će kroz analitički pristup biti spremni raspravljati u svjetlu prospekcije ove naučne discipline, kao i osposobiti za daljnji kreativan istraživački rad u užoj naučnoj oblasti. Upoznavanje studenata sa međunarodnim finansijskim i finansijskopravnim odnosima, tokovima i principima na kojima počivaju, te subjektima, odnosno međunarodnim institucijama je polazište u izučavanju ovog predmeta. Uticaj globalizacije i ekonomskih integracija na međunarodnu ekonomsku saradnju i potreba njenog pospješivanja, prelijevanje posljedica finansijskih kriza, valutni i kamatni rizici u pozajmljivanju finansijskih sredstava i otplati dugova i njihovom reprogramu, kreditni rejting zemalja neka su od pitanja obuhvaćenih nastavom iz ovog predmeta. Ishod učenja je sticanje šireg znanja i pripremljenošću studenata za budući praktičan rad u organima vlasti, finansijskim institucijama, međunarodnim organizacijama, organima javne uprave i pravosuđa, privatnoj praksi, nevladinim organizacijama i udruženjima, te drugim institucijama i organizacijama na poslovima koji zahtijevaju poznavanje ove nastavno-naučne discipline.



I. Uvod u međunarodne finansijske odnose

- Međunarodne finansijske institucije

- Historijski osvrt na nastanak međunarodnih finansijskih

institucija

- Pravni okvir uspostave i djelovanja međunarodnih

finansijskih institucija

- Globalizacija i pravo međunarodnih finansijskih institucija

- Načini pribavljanja finansijskih sredstava, uvjeti, namjena i

modaliteti njihovog plasiranja korisnicima

- Međunarodni monetarni fond – IMF (Ciljevi IMF, uspostava

IMF, Pravila IMF-a, zahtjevi za članstvo u IMF-u; operacije IMF-

a, uloga IMF-a)

- Međunarodna banka za obnovu i razvoj –IBRD (historijski

osvrt i struktura Banke)

- Međunarodno udruženje za razvoj - IDA

- Međunarodna finansijska korporacija - IFC

- Multilateralna agencija za garantiranje investicija – MIGA

- Banka za međunarodne obračune- BIS

- Regionalne banke za razvoj

- Interamerička banka za razvoj – IADB

- Evropska banka za obnovu i razvoj – EBRD

- Afrička banka za razvoj AfDA

- Afrički fond za razvoj AFD

- Azijska banka za razvoj AsDB

- Evropska centralna banka

- Evropska investicijska banka

- Pozitivni i negativni učinci djelovanja međunarodnih

finansijskih institucija (razlozi za i protiv njihovog

djelovanja)

- Reforme prava međunarodnih institucija


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će: a) znanje: na razini činjenica: posjedovati značajno, teoretsko i praktično, znanje vezano za činjenice o osnivanju i djelovanju međunarodnih finansijskih institucija, akte o osnivanju, spoznaje bitne za analiziranje i komparaciju pojedinih instrumenata finansiranja od strane međunarodnih finansijskih institucija . Na razini razumijevanja: imati kapacitet da sistematično ovlada znanjem, nadograđuje znanje iz prava finansijskih institucija što je pretpostavka za originalnost u razvoju i primjeni ideja o reguliranju međunarodnih finansijskopravnih i finansijskih odnosa I saradnje. b) vještine: posjedovati znanja, razumijevanja i sposobnosti potrebne za analizu propisa međunarodnih finansijskih institucija, te sposobnost samostalnog izvođenja zadataka i razrješavanja pitanja i problema u međunarodnoj finansijskoj saradnji, kreditiranju država, postizanju ekonomskog razvoja, uspostavi ravnoteže platnog bilansa, fiskalne održivosti i sl; c) kompetencije: imati sposobnost integriranja znanja u samostalnoj izradi rješenja i izvršavanju složenijih zadataka vezanih za pravo međunarodnih finansijskih institucija; mogućnost prenošenja izvedenih zaključaka, stečenog znanja i razmišljanja o finansijskoj pomoći i saradnji, instrumentima, efektima njihove primjene, te mogućnosti kontinuiranog razvoja sopstvenih vještina u ovoj naučnoj oblasti, izgraditi sposobnost pokretanja inicijativa i davanje doprinosa reformama i budućem razvoju prava međunarodnih finansijskih institucija .




Usmeno i pismeno



esej 1 20%



2,5 50%

UKUPNO: 5 100%

Napomena: popravni ispit se izvodi usmeno Literatura


1. John W. Head: Losing the Global Development War, A Contemporary Critique of the IMF, the World Bank, and the WTO, Brill / Martinus Nijhoff Publishers, 2009. 2. Giovanoli Mario, International Monetary Law: Issues for

the New Millennium, Oxsford University Press, 2000. 3. Giovanoli Mario and Devos Diego: International Monetary

and Financial Law, The Global Crisis, Oxsford University Press, 2010.

Dopunska 1. Shiller J. Robert: Novi financijski poredak - rizik u 21.

stoljeću, Masmedia, Zagreb, 2004.g., 2. Komazec Slobodan – Ristić Žarko: Globalni finansijski

menadžment, Čigoja-štampa, Beograd, 1998.g., 3. Miller, R.L., Vanhoose, D.D., Moderni novac i bankarstvo,

MATE, Zagreb, 1997.

Pravnohistorijski i komaparativnopravni smjer

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu – Doktorski univerzitetski studij prava- III ciklus studija - Pravnohistorijski i komparativnopravni smjer


Bosansko pravo: tranzicija i tradicija IUR III 522



III I II 7





3


45

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je biti upisan na I godinu trećeg ciklusa studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Predmet izučavanja su institucije bosanskog prava u kontesktu smjene različitih državnopravnih okvira.


Institucije srednjovjekovnog običajnog prava u Bosni i njihova transformacija u okvire klasičnog osmanskog prava

Institucije osmanskog prava u Bosni Modernizacija klasičnih osmanskih pravnih ustanova u

periodu tanzimatskih reformi u XIX stoljeću Recepcija osmanskog prava u Bosni i Hercegovini nakon

okupacije 1878. godine i pitanje tranzicije pravnih sistema Vidovdanski ustavni poredak i bosanskohercegovačko

pravno područje Pitanje unifikacije prava za vrijeme šestojanuarskog režima


Kontakt sa odgovornim akademskim osobljem omogućen svim studentima putem elektronske pošte, usmeno u predviđenim terminima konsultacija, te na časovima nastave (predavanja, vježbe). Na početku semestra studenti se već na prvom času upoznaju sa načinima izvođenja nastave i vježbi, studentske prakse, te imaju mogućnost odabrati teme za izrade eseja i dobiti uputstvo za izradu istih. Studenti putem popunjavanja anketnog obrasca participiraju u evaluaciji nastavnih aktivnosti i iznose mišljenje o kvaliteti nastavnog procesa. Kontakt sa bivšim studentima III ciklusa studija, i razmjena informacija i mišljenja radi ocjene korisnosti izučavanog predmeta Pravo međunarodnih finansijskih institucija u njihovom radu u praksi i mogućnostima daljeg poboljšavanja nastavnog procesa.

Novi pravni poredak i pitanje pravnog kontinuiteta u drugoj polovini XX stoljeća



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: 1. Na razini činjenica definirati i objasniti fenomen razvoja

bosanskog prava, posebno sa stanovišta tranzicija pravnih poredaka koje karakteriziraju taj razvoj;

2. Na razini razumijevanja sagledati razvitak pravnih institucija u Bosni i Hercegovini koji se odlikuju koegzistencijom starog i novog, pisanog i nepisanog, svjetovnog i vjerskog, te orijentalnog i evropsko-kontinentalnog prava.

b) vještine: 1. Korištenje pravno‐historijskog i drugih metoda za

rasvjetljavanje izučavanje interakcija različitih pravnih kultura na institucije bosanskog, odnosno bosanskohercegovačkog prava.

c) kompetencije: 1. Razvijanje kritičke svijesti o kontinuitetu pravnih institucija

na tlu Bosne i Hercegovine, u svrhu osnaživanja kompetentne i etičke participacije kao člana pravničke profesije.

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, konsultacija, itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Parcijalni ispit 2 30%


1,5 20%


Ukupno 7 100%

Parcijalni ispit je pismeni oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz institucija srednjovjekovnog i osmanskog prava u Bosni i Hercegovini. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analiza nekog pitanja iz tranzicije i tradicije bosanskog prava, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz austrougarskog razdoblja i pravnog poretka BiH tokom XX stoljeća. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni

elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prvi parcijalni ispit - od 0 do 30 bodova (uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 20 bodova) b) Samostalni istraživački rad - esej - od 0 do 20 bodova, c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova (uvjet za formiranje konačne ocjene je minimalno 30 bodova). Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. M. Akif Ajdin, Pravo kod Osmanlija (str. 515‐585), u knjizi:

Historija osmanske države i civilizacije, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2004.

2. Enes Durmišević, Šerijatsko pravo i nauka šerijatskog prava u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini XX stoljeća, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008. - odlomci

3. Fikret Karčić, Studije o šerijatskom pravu i institucijama, El‐ Kalem i Centar za napredne studije, Sarajevo, 2011. - odlomci

4. Albert Vajs, Neke specifične zakonitosti u istorijskom razvoju prava, u, Zbornik radova iz pravne istorije posvećen Albert Vajsu, Institut za pravnu istoriju na Pravnom fakultetu u Beogradu, Beograd, 1966., str. 11‐32.

5. Thomas Simon (Hg.), Konflikt und Koexistenz. Die

Rechtsordnungen Südosteuropas im 19. und 20. Jahrhundert,

Band II, Serbien, Bosnien-Herzegowina, Albanien, Vittorio

Klostermann, 2017. - odlomci

6. Aleksandar Solovjev, Vlasteoske povelje bosanskih vladara,

Istorisko‐pravni zbornik, Pravni fakultet u Sarajevu,

Sarajevo, 1949, str. 79‐105.

7. Michael Stolleis, „Transfer normativer Ordnungen –

Baumaterial für junge Nationalstaaten“, Rechtsgeschichte,

Zeitschrift des Max-Planck-Instituts für europäische

Rechtsgeschichte, 20, 2012, 72-84. (Online slobodno

dostupno).

8. Avi Rubin, Ottoman Nizamiye Courts: Law and Modernity.

Palgrave, 2011. - odlomci

Dopunska 1. Anto Babić, Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni,

Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1995. 2. Mustafa Imamović, Normativna politika šestojanuarske

diktature, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 12/1991. 3. Fikret Karčić, Šerijatski sudovi u Jugoslaviji 1918‐1941,

Islamski teološki fakultet, Sarajevo, 1986. 4. Eugen Sladović, Ženidbeno pravo, Zagreb, 1925. 5. Vojislav Spaić, O baštinskom sistemu u srednjevjekovnoj

Bosni, Istorijsko‐pravni zbornik, Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1949, str. 107-115.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tijekom i/ili nakon završetka nastave.



Pristupi izučavanju komparativnog prava IUR III 521i



III I II 5





2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis I godine studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Ovaj predmet izučava glavne teorijske i metodološke pristupe izučavanju komparativnog prava, te veze komparativnog prava i drugih nauka i fenomena.


Sadržaj predmeta: 1. Komparativno pravo i komparativno znanje 2. Funkcionalni pristup komparativnom pravu 3. Komparativno pravo: izučavanje sličnosti i razlika 4. Komaparativne pravne porodice i komparativne tradicije 5. Komparativno pravo i izučavanje pravnih transplanta i

recepcija 6. Komparativno pravo i jezik 7. Komparativno pravo i pravne kulture 8. Komparativno pravo i religija 9. Komparativno pravo i društveno‐pravne nauke 10. Komparativno pravo i kritičke pravne studije



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: 1. Na razini činjenica znanje o različitim metodološkim

pristupima izučavanju komparativnog prava 2. Na razini razumijevanja filozofije, uloge i značaja

komparativnog prava kao metoda b) vještine: 1. Vještine komparacije glavnih pravnih kultura sa historijske i

savremene perspektive c) kompetencije: 1. Da obašnjava savremene slučajeve u odredjenim pravnim

granama; 2. Da preduzima samostalna istraživanja u oblasti

komparativnog prava Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja (ex chathedra), prezentacije,

diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, prikaza i analize knjiga i drugi tekstova itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



1 20%


Ukupno 5 100%

Prikaz knjige predstavlja oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini razumijevanja) i sposobnost analiziranja djela, te pismenog i usmenog prezentiranja zaključaka i rezultata istraživanja. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu određenogpitanja iz oblasti predmeta, koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz sljedećih pitanja: Komparativno pravo i komparativno znanje, Funkcionalni pristup komparativnom pravu, Komparativno pravo: izučavanje sličnosti i razlika, Komaparativne pravne porodice i komparativne tradicije, Komparativno pravo i izučavanje pravnih transplanta i recepcija, Komparativno pravo i jezik, Komparativno pravo i pravne kulture, Komparativno pravo i religija, Komparativno pravo i društveno‐pravne nauke, Komparativno pravo i kritičke pravne studije.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prikaz knjige - od 0 do 30 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 16 bodova) b) Samostalni istraživački rad - esej - od 0 do 20 bodova c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. M. Reimann i R. Zimmermann (ur.), The Oxford Handbook of Comparative Law, Oxford University Press, 2006, (odlomak). 2. A. Watson, Comparative Law: Law, Reality and Society, Wandeplas Publishing, 2010, (odlomak). Dopunska 1. M. V Hoecke (ur.), Epistemology and Methodology of

Comparative Law, Hart Publishing, 2004.

2. P. Legrand, R. Munday (ur.), Comparative Legal Studies:

Traditions and Transitions, Cambridge University Press, 2003.

3. D. Berg‐Schlosser, „Comparative Studies: Method And Design“,

International Encyclopedia of the Social and Behavioral Sciences,

vol. 4, 2001.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tijekom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Pravo i revolucija IUR III 522i



III I II 5





2


30

Preduvjeti za upis

Za upis predmeta neophodno je ispuniti uvjete za upis II semestra I godine III ciklusa studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu.


Ovaj predmet izučava odnose izmedju revolucije i prava u komparativnoj perspektivi. U slučaju svake transformacije prava izučavaju se promjene pravne filozofije, te krivičnog i građanskog prava.


Sadržaj predmeta: 1. Njemačka revolucija i transformacija njemačkog prava u

16. vijeku 2. Engleska revolucija i transformacija engleskog prava u

17. vijeku 3. Francuska revolucija i transformacija francuskog prava u

18. vijeku 4. Američka revolucija i transformacija američkog prava u

18. vijeku 5. Oktobarska revolucija i transformacija ruskog prava u 20.

vijeku 6. Iranska revolucija i transformacija iranskog prava u 20.

vijeku U prvoj sedmici realizacije nastave predmetni nastavnik je obavezan upoznati studente sa izvedbenim planom rada na predmetu.


Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: 1. Na razini činjenica produbljeno znanje o odnosima prava i

nasilja u velikim revolucijama modernog doba 2. Na razini razumijevanja razumijevanje društvenog konteksta

i faktora koji dovode do nasilnih promjena pravnog poretka b) vještine: 1. Vještine komparacije glavnih pravnih kultura sa historijske i

savremene perspektive c) kompetencije: 1. Analiza, usmena i pismena prezentacija istraživanja u oblasti

pravne ideologije i mehanizma revolucionarne promjene u

moderno doba 2. Preduzimanje samostalnih istraživanja u oblasti modernih

revolucija Način izvođenja nastave Nastava se izvodi putem predavanja (ex chathedra), prezentacije,

diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, prikaza i analize knjiga i drugih tekstova itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni



1 20%


Ukupno 5 100%

Prikaz knjige predstavlja oblik provjeravanja znanja u okviru kojeg se provjerava usvojenost nastavnog sadržaja (znanje na razini razumijevanja) i sposobnost analiziranja djela, te pismenog i usmenog prezentiranja zaključaka i rezultata istraživanja. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu određenog pitanja iz oblasti predmeta koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. Završni ispit podrazumijeva provjeru znanja (usmena ili pismena) usvojenosti nastavnog sadržaja (znanje na razini činjenica i razumijevanja) iz sljedećih oblasti: Njemačka revolucija i transformacija njemačkog prava u 16. vijeku, Engleska revolucija i transformacija engleskog prava u 17. vijeku, Francuska revolucija i transformacija francuskog prava u 18. vijeku, Američka revolucija i transformacija američkog prava u 18. vijeku, Oktobarska revolucija i transformacija ruskog prava u 20. vijeku i Iranska revolucija i transformacija iranskog prava u 20. vijeku U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Prikaz knjige - od 0 do 30 bodova (uslov za pristupanje završnom ispitu je minimalno 16 bodova) b) Samostalni istraživački rad - esej - od 0 do 20 bodova c) Završni ispit - od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna

ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. H. J. Berman, Law and Reolution, II, Harvard University Press, 2003, (odlomak). 2. D. Sutherland, Murder in Aubague: Lynching, Law and Justice during the French Revolution, Cambridge University Press, 2009, (odlomak). 3. T. Lamarr, October Revolution University Press of Colorado, 1998, (odlomak). 4. S. Zubaida, Islam, the People and the State: Political Ideas and Movements in the Middle East, I.B. Tauris, 2001, (odlomak). Dopunska 1. E. Pusić (ur.), Francuska revolucija: ljudska prava i politička demokracija nakon dvjesto godina, Zagreb, Globus, 1991.

2. E. Hobswan, Doba revolucije, Zagreb, 1987.

3. G. S. Wood, The American Revolution: A History, Modern Library, 2003.

4. E. Abrahamian, Iran Between Two Revolutions, Princeton University Press, 1982.

5. W. Doyle, The Oxford History of the French Revolution, Oxford University Press, 2003.


Svi studenti imaju mogućnost komuniciranja sa odgovornim akademskim osobljem putem e-maila te usmeno u terminima konsultacija, predavanja i vježbi. Studentima se osiguravaju upute i metodološke naznake o pisanju samostalnih istraživačkih radova (eseja), a teme eseja su studentima dostupne na početku semestra. Mišljenje studenata o kvaliteti nastave iskazuje se putem anketa koje se provode tijekom i/ili nakon završetka nastave. Konsultacije se vrše i sa studentima koji su završili I ciklus studija, gdje se razgovara o korisnosti ovog predmeta u njihovom radu u praksi, te mogućim poboljšanjima.



Pandektistika IUR III 525i



III I II 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Rimsko pravo




2


30

Preduvjeti za upis



U okviru ovog predmeta doktoranti trebaju usvojiti elementarna saznanja o fenomenu pandektistike kao specifičnom modelu uvođenja rimskih pravnih riješenja u osnove evropske pravne tradicije: ekonomski, politički i kulturni uvjeti njemačkog društva koji su pogodovali pojavi pandektistike. Također, kandidati će se upoznati s pojavama neopandektistike kao dokaza aktualnosti dogmatsko pravnih metoda valorizacije izvora rimske pravne tradicije.


Opća obilježja pojma usus modernus pandectarum Najvažnija pravna područja sistematske primjene

pandektistike Porodično pravo Nasljedno pravo Testamenti i kodicili Falcidijev zakon Sudska praksa Reichskammergericht‐a Uloga rimskog prava u izgrađivanju “pravničko

prava – Juristenrecht“ Djela najznačajnijih pandektista



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: 1. Prosudba historijskih osnova savremenog privatnog prava b) vještine: 1. Uočavanje stalne aktualnosti tradicionalnih pravnih načela c) kompetencije: 1. Kreativna primjena historijskih pravnih izvora Europe u

kontekstu njihove evolutivnosti Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja (ex chathedra), prezentacije,

diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja,

konsultacija, itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Aktivnost na nastavi 1,5 20%

Domaća zadaća - izrada zadatka

1 30%


2,5 50%

Ukupno 5 100%

Aktivnost na nastavi predstavlja uzimanje aktivnog učešća studenata tijekom odvijanja nastavnog procesa. Izrada zadatka predstavlja pisani rad u okviru kojeg se analiziraju osnovni principi pandektistike. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu nekog pitanja iz pandektistike koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Aktivnost na nastavi - od 0 do 20 bodova, b) Domaća zadaća – izrada zadatka - od 0 do 30 bodova, c) Samostalni istraživački rad - esej – od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. M. Horvat, Rimska pravna povijest, Zagreb, 1943. 2. P. Stein, Rimsko pravo i Europa – povijest jedne pravne

kulture, Zagreb, 2007. 3. Windscheid, Lehrbuch des Pandektenrechts, Frankfurt am

Main, 1906. 4. Helmut Conig, Handbuch der Quellen und Literatur der

neueren europaischen Privatrechtsgeschichte, Minhen, 1988. 5. Wieacker, Romische Rechtsgeschichte, Minhen, 1988.

Dopunska 1. A. Egersdorfer, Predavanja o pandektama, sv. I, sv. II, sv. III,

Zagreb, 1915-17. 2. R. Zimmerman, Usus modernus pandectarum, Ergebune,

1991. 3. R. Schulze (éd.) : Europäische Rechts-und

Verfassungsgeschichte. Ergebnisse und Perspektiven der Forschung, 1991.

4. R. Knutel, Rechtseinheit in Europa und romisches Recht, ZeuP, 1994.

5. F. Schultz, Geschichte der Roemischen Rechtswissenschaft, Weimar, 1961.

6. F. Calasso, Introduzione al diritto comune, Milano, 1951. 7. Različiti radovi iz Zeitschrift der Savigny Stifftung i časopisa

pravnih fakulteta u regiji Način praćenja kvalitete koja osiguravaju ishode učenja




Humanizam, prirodno pravo i građanske kodifikacije

IUR III 526i



III I II 5

Nositelj/i predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Rimsko pravo




2


30

Preduvjeti za upis



U okviru ovog predmeta doktoranti izučavaju ulogu i doprinos najvažnijih pravnih škola u procesu recepcije rimskog prava, sa posebnim osvrtom na školu elegantne jurisprudencije i prirodnopravnu školu.

Značaj kritičkih i filoloških analiza izvornih rimskih pravnih tekstova sprovedenih od strane škole elegantne jurisprudencije

Alciatus Caucius kao preteča interpolacionizma kao metode


izučavanja rimskog prava Uporednopravna analiza mos docendi italicus i mos

docendi gallicus Donor antičke i srednjovjekovne ideje o

prirodnom pravu Nastanak moderne škole prirodnog prava Faza zrelog prirodnog prava Problem vječne aktualnosti prirodnog prava



Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: a) znanje: 1. Uočiti nijansiranost različitih teorijskih pogleda na osnove

prava u historijskom pogledu njihove društvene determiniranosti

b) vještine: 1. Prepoznavanje intekacijskog odnosa pogleda na pravo i

pravednost i njihove zakonodavne inkorporiranosti. c) kompetencije: 1. Procjeniti značaj hisorijskopravnih iskustava za aktualni

razvoj prava u svim nivoima stvaralačkog struktuiranja ovog društvenog fenomena.

Način izvođenja nastave Nastava se izvodi kroz predavanja (ex chathedra), prezentacije, diskusije, izrade samostalnih istraživačkih radova – eseja, konsultacija, itd.




opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

Aktivnost na nastavi 1,5 20%

Domaća zadaća - izrada zadatka

1 30%


2,5 50%

Ukupno 5 100%

Aktivnost na nastavi predstavlja uzimanje aktivnog učešća studenata tijekom odvijanja nastavnog procesa. Izrada zadatka predstavlja pisani rad u okviru kojeg se analiziraju osnovni principi humanizma i prirodnopravne škole. Samostalni istraživački rad – esej predstavlja analizu nekog pitanja iz humanizma ili prirodnopravne škole koje zahtijeva razmatranje relevantne literature i pravnih izvora, a rezultira vlastitim zaključcima o analiziranom problemu. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir utvrđeni elementi praćenja i provjeravanja rada studenata. Utvrđeni elementi praćenja u odnosu na ocjenu vezuje se za sljedeću distribuciju bodova: a) Aktivnost na nastavi - od 0 do 20

bodova, b) Domaća zadaća – izrada zadatka - od 0 do 30 bodova, c) Samostalni istraživački rad - esej – od 0 do 50 bodova. Konačna ocjena formira se na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada – zbrajanjem bodova ostvarenih tokom semestra. Završni ispit polaže se u redovnom, popravnom i septembarskom ispitnom roku u skladu sa propisima o visokom obrazovanju. Konačan uspjeh studenta nakon svih predviđenih oblika provjere znanja vrednuje se i ocjenjuje u skladu sa čl. 62.ZVO, i to: a) 10 (A) - nosi 95-100 bodova;b) 9 (B) - 85-94 bodova; c) 8 (C) - 75-84bodova;d) 7 (D) - nosi 65-74 bodova; e) 6 (E) - nosi 55-64 bodova; f) 5 (F, FX) - manje od 55 bodova. U indeks se unose prolazne ocjene. Ocjena 6(E) je najniža prolazna ocjena.

Literatura

Prije početka studijske godine Nastavno-naučno vijeće Fakulteta posebnom odlukom utvrđuje obavezne i preporučene udžbenike i priručnike, kao i drugu literaturu na osnovu koje se priprema i polaže ispit. Utvrđena obavezna literatura nalazi se u bibliotečkom fondu ili je dostupna putem službena web stranice Fakulteta odnosno putem interneta. Obavezna 1. M. Horvat, Rimska pravna povijest, Zagreb, 1943. 2. P. Stein, Rimsko pravo i Europa – povijest jedne pravne

kulture, Zagreb, 2007. 3. P. Koschaker, L’europa e il diritto romano, Milano, 1954. 4. M. Voigt, Romische Rechtsgeschichte, Stuttgart i Berlin

1902. 5. Z. Lučić, Ciceron i prirodno pravo, Sarajevo, 2006. Dopunska 1. L. Straus, Prirodno pravo i istorija, 1997. 2. J. Finns, Natural law and natural rights, Oxford, 1980. 3. M. T. Fogen, Romische Rechtsgeschichten – Uber Ursprung

und Evolution eines sozialen Systems, Gottingen, 2002. 4. W. Kunkel, K. Schriften, Zum romischen Strafverfahren und

zum romischen Verfassungsgeschichte, Weimar, 1974. 5. F. Calasso, Medio evo del diritto, Milano, 1954. 6. Različiti radovi iz Zeitschrift der Savigny Stifftung i časopisa

pravnih fakulteta u regiji



Doktorski seminarski rad/seminar 1. Svrha doktorskog seminara Tokom drugog semestra doktorskog studija studenti su obavezni izraditi i prezentirati dva seminarska rada u okviru obaveznog i/ili izbornog predmeta smjera, odnosno obaveznog predmeta iz prvog semestra. Seminarski rad je bitan dio samostalnog istraživačkog rada studenta i obuhvata segmente istraživanja koje je student koncipirao i proveo samostalno, a povezan je s nastavnom temom pojedinog predmeta u okviru studija smjera i/ili temom budućeg doktorskog rada. Doktorski seminari predstavljaju uvodni dio istraživanja, odnosno okvir za odabir teme istraživanja prema naučnim interesima pojedinog studenta. Istovremeno, doktorski seminari omogućuju akademskom osoblju da uvedu studente u naučno istraživanje i omoguće im odabir istraživanja kojim će se baviti tijekom naučno-istraživačkog rada u okviru doktorskog studija. 2. Izbor teme Student odabira odgovarajuću temu seminara u skladu sa svojim istraživačkim i naučnim interesima, u pravilu povezanu s temom doktorskog rada, odnosno sa sadržajem određenog nastavnog predmeta. Izabranu temu potrebno je prethodno precizirati u dogovoru sa određenim odgovornim predmetnim nastavnikom. Nakon izbora teme seminarskog rada odgovorni nastavnik će savjetovati studenta oko načina obrade teme, te ga uputiti na potrebnu literaturu. Po izboru teme, doktorski seminar prijavljuje se službi doktorskog studija koja će s predmetnim nastavnikom odrediti termin prezentacije. 3. Izlaganje seminarskog rada Student izlaže temu usmeno u obliku PowerPoint prezentacije. Pri tome se može koristiti pomoćnim tekstom (ne čita ga, već izlaže). Trajanje pojedinog izlaganja treba biti između 15 i 20 minuta. Nakon izlaganja student odgovara na pitanja kolega studenata i nastavnika i sudjeluje u raspravi. 4. Tehničko oblikovanje Doktorski seminarski rad mora biti tehnički korektno oblikovan. Uredno i pregledno pripremljen rad olakšava čitanje, te daje uvid u sistem izlaganja i obrade izabrane teme rada. U ovisnosti o strukturi seminarskog rada, tekst treba imati poglavlja i odlomke jasno i uredno odvojene. Seminarski rad piše se na računalu. Uz primjerenu sadržajnu strukturu, rad mora biti korektan u pravopisnom i gramatičkom smislu (koriste se standardni književni jezici u službenoj upotrebi u BiH). Tekst mora biti obrađen u nekom od tekstualnih editora (preporuča se MS Word). Veličina slova u tekstu (font size) treba biti 12 tačaka, dok naslovi i podnaslovi mogu biti nešto veći (14 do 16 tačaka). Prored treba biti dvostruki u glavnom tekstu rada, jednostruki u bilješkama fusnotama). Vrsta slova (fonta) može biti Times New Roman ili Arial. Tekst treba biti formatiran u blok (obostrano poravnanje ili "justify"). Margine trebaju biti po 2,5 centimetra sa svake strane (gore/dolje, lijevo/desno). Papir koji se koristi treba biti standardni bijeli, A4 formata (kopirni papir). Seminarski rad treba biti uvezan (plastične prozirne korice sprijeda, karton straga, spiralni uvez).

Stranice u radu treba označiti rednim (arapskim) brojevima. Preporučuje se da se brojevi stranica stavljaju u donji desni kut. Broj se ne stavlja na naslovnicu niti na prvu stranicu (stranica na kojoj je naveden sadržaj). 5. Citiranje Citiranje u naučnim i stručnim radovima služi upoznavanju s izvorima kojima se autor služio pri izradi svog rada, te da se na brz i pouzdan način omogući pronalaženje citiranog mjesta. Citat također omogućuje razlikovanje između autorovih misli i misli drugih autora koje su preuzete i korištene. Stoga, svako navođenje tuđih misli i ideja koje autor seminarskog rada koristi treba jasno biti označeno. Korištenje tuđih misli i tekstova (iz knjiga, članaka, publikacija, medija, s interneta) bez tačno propisanog citiranja izvora i autora predstavlja plagijat. Plagijat je neovlašteno prisvajanje tuđe literarne ili intelektualne imovine, što nije dopušteno i u izravnoj je suprotnosti s akademskom čašću. Student citira literaturu na osnovu usvojenih pravila citiranja koje studenti upoznaju na predmetu Akademsko pisanje. Na kraju rada mora biti naznačen popis literature koja se navodi u seminarskom radu. 6. Obim rada Ovisno o temi i strukturi rada, obim ukupnog teksta seminarskog rada je najmanje 15.000, odnosno najviše 25.000 slovnih znakova s razmacima (od 8 do 12 kartica) za prvi doktorski seminarski rad, odnosno za seminarski rad koji student radi u povećanom obimu sati najmanje 30.000 do najviše 40.000 slovnih znakova s razmacima (od 16 do 22 kartice). 7. Sadržaj i struktura seminarskog rada Seminarski rad se sastoji od slijedećih dijelova: 1. naslovna stranica, 2. sadržaj, 3. uvod, tekst (podijeljen u poglavlja), 5. zaključak i 6. popis korištene literature. 8. Prijava i rok za predaju seminarskog rada Studenti prijavljuju seminarski rad predmetnom nastavniku. Student od nastavnika/mentora dobiva potrebne upute i prijedlog literature koju samostalno proučava i radi na seminarskom radu. Za to vrijeme obavezno se konzultira s nastavnikom/mentorom. Gotov seminarski rad student treba predati nastavniku/mentoru najkasnije sedmicu prije prezentacije. 3. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1. Mjesto izvođenja studijskog programa

Zgrada Fakulteta Lokacija Obala Kulina bana 7, Centar Sarajevo Godina izgradnje 1923. godine Ukupna površina u m2 4.368 m2

3.2. Popis nastavnika po predmetima studijskog programa

Predmet Šifra Nastavnici Ekonomska analiza prava IUR III 411 prof.dr Kanita Imamović-Čizmić/doc.dr Amina

Nikolajev Građansko pravo IUR III 211 prof. dr. Meliha Povlakić, nosilac predmeta

prof. dr. Abedin Bikić doc. dr. Almedina Šabić Učanbarlić doc. dr. Džamna Vranić doc. dr. Darja Softić Kadenić

Krivično pravo IUR III 311 prof. dr Borislav Petrović, prof. dr Hajrija Sijerčić-Čolić, prof. dr Zvonimir Tomić, profesor emeritus, doc. dr Amila Ferhatović, doc. dr Vildana Pleh, gostujući predavači

Pravne kulture Jugoistočne Evrope

IUR III 511 prof. dr Fikret Karčić, nositelj predmeta prof. dr Enes Durmišević prof. dr Edin Halapić prof. dr Zdravko Lučić

Ustavno pravo IUR III 111 doc.dr Lejla Balić, gostujuće akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo na univerzitetima u i van BiH, sudije Evropskog i Ustavnog suda, stručnjaci iz prakse

Međunarodno javno pravo

IUR III 122 prof.dr Nežla Borić, gostujuće akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast međunarodno pravo na univerzitetima u i van BiH, stručnjaci iz prakse

Evropsko javno pravo IUR III 121i prof.dr Nežla Borić, prof. dr Nevenko Misita, profesor emeritus, gostujuće akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast međunarodno pravo/evropsko javno pravo na univerzitetima u i van BiH, stručnjaci iz prakse

Pravni i politički sistem BiH

IUR III 126i prof. dr Jasna Bakšić - Muftić; doc.dr Midhat Izmirlija; prof. dr Zdravko Grebo, profesor emeritus; doc.dr Lejla Balić, mr Damir Banović-doktorant, gostujuće akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo i teoriju prava i države na univerzitetima u i van BiH, stručnjaci iz prakse

Radno pravo i pravo socijalne sigurnosti

IUR III 123i prof. dr Jasminka Gradaščević - Sijerčić; doc. dr Mehmed Hadžić, prof. dr Sead Dedić, profesor emeritus, gostujuće akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Radno i socijalno pravo na univerzitetima u i van BiH, sudije, stručnjaci iz prakse

Teorija države i prava IUR III 124i prof. dr Jasna Bakšić-Muftić; doc. dr Midhat Izmirlija; prof. dr Zdravko Grebo, profesor emeritus; mr Damir Banović - doktorant, gostujuće akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast teorija prava i države na univerzitetima u i van BiH, stručnjaci iz prakse

Upravno pravo - izabrane IUR III 125i prof. dr Enver Ajanović, gostujuće akademsko

teme osoblje izabrano na naučnu oblast Upravno pravo na univerzitetima u i van BiH, sudije, stručnjaci iz prakse

Poslovno pravo IUR III 222 prof. dr. Zinka Grbo, nosilac predmeta prof. dr. Edin Muminović prof. dr. Sanjin Omanović prof. dr. Abedin Bikić doc. dr. Almedina Šabić Učanbarlić doc. dr. Iur. Iza Razija Mešević

Evropsko privatno pravo IUR III 221i prof. dr. Meliha Povlakić

Međunarodna sudska nadležnost

IUR III 222i prof. dr. Edin Muminović

Instituti vanparničnog i izvršnog postupka

IUR III 223i

prof. dr. Sanjin Omanović

Odštetno pravo IUR III 224i prof. dr. Abedin Bikić Stvarno pravo osiguranja kredita

IUR III 227i prof. dr. Meliha Povlakić doc. dr. Darja Softić Kadenić

Prava djeteta IUR III 226i doc. dr. Džamna Vranić Komparativno i međunarodno krivično pravo – izabrane teme

IUR III 322 prof. dr Hajrija Sijerčić-Čolić, prof. dr Borislav Petrović, prof. dr Zvonimir Tomić, profesor emeritus, doc. dr Amila Ferhatović, doc. dr Vildana Pleh, gostujući predavači

Aplikativna kriminologija IUR III 321i prof. dr Borislav Petrović, prof. dr Zvonimir Tomić, profesor emeritus, doc. dr Amila Ferhatović, gostujući predavači

Ekološki kriminal IUR III 322i prof. dr Borislav Petrović, prof. dr Hajrija Sijerčić-Čolić, prof. dr Zvonimir Tomić, profesor emeritus, doc. dr Amila Ferhatović, doc. dr Vildana Pleh, gostujući predavači

Mjere sigurnosti u savremenom uporednom krivičnom pravu

IUR III 323i prof. dr Borislav Petrović, prof. dr Hajrija Sijerčić-Čolić, prof. dr Zvonimir Tomić, profesor emeritus, doc. dr Amila Ferhatović, doc. dr Vildana Pleh, gostujući predavači

Odgovornost pravnih osoba za krivična djela

IUR III 324i prof. dr Hajrija Sijerčić-Čolić, prof. dr Borislav Petrović, prof. dr Zvonimir Tomić, profesor emeritus, doc. dr Amila Ferhatović, doc. dr Vildana Pleh, gostujući predavači

Penitensijarni sistem u uporednom pravu

IUR III 325i prof. dr Hajrija Sijerčić-Čolić, doc. dr Vildana Pleh, gostujući predavači

Finansijsko pravo – izabrane teme

IUR III 422 doc.dr Edina Sudžuka

Ekonomska analiza okolišnog prava

IUR III 425i prof.dr Kanita Imamović-Čizmić /doc.dr Amina Nikolajev

Ekonomske osnove IUR III 426i prof.dr Kanita Imamović-Čizmić /doc.dr Amina

javno-privatnog partnerstva

Nikolajev

Međunarodno porezno pravo

IUR III 423i doc.dr Edina Sudžuka

Pravo neprofitnih organizacija

IUR III 427i prof.dr Kanita Imamović-Čizmić /doc.dr Amina Nikolajev

Pravo međunarodnih finansijskih institucija

IUR III 424i doc.dr Edina Sudžuka

Bosansko pravo – tranzicija i tradicija

IUR III 522 prof. dr Enes Durmišević

Pristupi izučavanju komparativnog prava

IUR III 521i prof. dr Fikret Karčić, nositelj predmeta prof. dr Edin Halapić

Pravo i revolucija IUR III 522i prof. dr Fikret Karčić, nositelj predmeta prof. dr Edin Halapić

Pandektistika1 IUR III 525i prof. dr Zdravko Lučić Humanizam, prirodnopravna škola i građanske kodifikacije2

IUR III 526i prof. dr Zdravko Lučić

3.4. Optimalan broj studenata

Za djelotvornu izvedbu doktorskog studija predviđen je upis od minimalnno 14 studenata/ice u

generaciji. To je optimalan broj studenata za održivost doktorskog studija, odnosno za

realizaciju studijskog programa u okviru kojeg je predviđeno da svaki mentor/ica vodi jednog,

najviše dva studenta.

3.5. Procjena troškova studija po studentu

1. Ekonomska cijena koštanja studija na doktorskom studiju je čvrsto uvezana sa ispunjenjem

slijedećih uvjeta:

a) da se cijena doktorskog studija definira na duži rok, a sve cijene i plaćanja moraju

biti izražene u domaćoj valuti;

b) elementi kalkulacije cijene koštanja doktorskog studija daju se prema ukupnom

broju nastavnih sati studija i cijene po satu izraženoj u KM (konvertibilnim

markama) u okviru minimalnih i maksimalno utvrđenih iznosima prema Odluci

Vlade Kantona. To podrazumijeva da strukturu kalkulacije čini ukupan broj

nastavnih sati po svim semestrima. U semestrima gdje egzaktno studij nije

iskazan kroz broj nastavnih sati (III-VI) u prijedlogu ove kalkulacije će se

predložiti radni broj tih sati.

2. Oslonom na naznačeno predlažu se slijedeći elementi kalkulacije:

I SEMESTAR

- 5 predmeta x 2 nastavna sata x 15 sedmica = 150 nastavnih sati - 2 predmeta x 1 nastavna sata x 15 sedmica =30 nastavnih sati

Ukupno: 180 nastavnih sati

1 Novi naziv predmeta, nema šifru. 2 Novi naziv predmeta, nema šifru.

II SEMESTAR

- 1 predmet x 3 nastavna sata x 15 sedmica = 45 nastavnih sati - 3 predmeta x 2 nastavna sata x 15 sedmica = 90 nastavnih sati - Seminar I x 2 nastavna sata x 15 sedmica = 30 nastavnih sati - Seminar II x 15 nastavnih sati x 15 sedmica = 15 nastavnih sati

Ukupno: 180 nastavnih sati

III SEMESTAR Rad na prijavi projekta doktorske disertacije

- 2 nastavna sata x 10 sedmica = 20 nastavnih sati - Javna odbrana projekta doktorske disertacije - 2 nastavna sata x 5 sedmica = 10 nastavnih sati

Ukupno: 30 nastavnih sati IV SEMESTAR

Prijava teme i izrada doktorske disertacije = 50 nastavnih sati

Ukupno: 50 nastavnih sati V SEMESTAR

Izrada doktorske disertacije = 50 nastavnih sati

Ukupno: 50 nastavnih sati VI SEMESTAR

- Radna verzija doktorske disertacije - Odbrana doktorske disertacije 50 nastavnih sati

Ukupno: 50 nastavnih sati Ukupan broj nastavnih sati za studij u cjelini = 540

3. Prijedlog je da cijena doktorskog studija iznosi 18.000 KM (konvertibilnih maraka) po

studentu/ici pod uvjetom da minimalan broj studenata iznosi 14. Ova cijena studija je u

skladu sa Odlukom Vlade Kantona o davanju saglasnosti na visinu participacije cijena usluga,

upisnina i drugih troškova studija Univerziteta u Sarajevu, te fakulteta i akademija u

njegovom sastavu, prema kojoj se cijena studija na III ciklusu u grupaciji društvenih nauka

može kretati od 3.000 ‐ 7.000 KM godišnje.

Dinamika plaćanja vezuje se za plaćanje po semestrima u iznosu od 3000,00 KM ili po

godinama 6000,00 KM.

4. Raspodjela sredstava od participacije studenta i školarina u okviru doktorskog studija vrši se

na način utvrđen Pravilnikom o ostvarivanju i raspodjeli vanbudžetskih sredstava

Univerziteta u Sarajevu.

3.6. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa

Prema Evropskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete na

visokoobrazovnim ustanovama („Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Evropskom

prostoru visokog obrazovanja“) na temelju kojih Univerzitet u Sarajevu utvrđuje postupke

unapređenja i upravljanja kvalitetom, Fakultet je obavezan sastaviti plan postupaka osiguranja

kvalitete studijskoga programa.

1. Dokumentacija na kojoj se temelji sistem osiguranja

Zakoni i drugi propisi o visokom obrazovanju, Statut Univerziteta u Sarajevu, Politika osiguranja kvaliteta Univerziteta i fakulteta, Standardi i smjernice za unutrašnje osiguranje kvaliteta, tj. aktivnosti na osiguranju kvaliteta koje se poduzimaju unutar Univerziteta u Sarajevu i drugi akti Univerziteta i Fakulteta.

2. Opis postupaka kojima se vrednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa

Metod

- Analiza uspješnosti završavanja studija; - Anketiranje studenata; - Analiza kvalitete izvedbe predmeta, kvaliteta rada

nastavnika, organizacija i efikasnosti rada nenastavnog osoblja;

- Praćenje ishoda nastavnog procesa: vrednovanje studentskih postignuća na kraju obrazovnog ciklusa, provedba studentskih anketa, anketiranje alumnija, anketiranje poslodavaca;

- Statistika prolaznosti u više godine studija - Odnos broja upisanih i broja diplomiranih - Analiza prolaznosti na ispitima;

- SWOT analiza

Način obrade rezultata i informiranja

Statistika prolaznosti u više godine studija i prolaznosti po ispitima, izrada SWOT analize s ciljem utvrđivanja trenutnog stanja na način da se posebno istaknu snage i slabosti, te shodno tome mogućnosti i prijetnje u provođenju aktivnosti unaprjeđenja kvalitete provedbe studijskog programa.

Vremenski plan provedbe Semestralno, godišnje i svake svake 3 godine SWOT analiza

2.1. Vrednovanje rada nastavnika

Evaluacija nastave i nastavnika od strane studenata-svrha: dobiti uvid u kvalitetu nastave i rada svakog pojedinog nastavnika te na temelju dobivenih ocjena odrediti mjere za unaprjeđenje i poboljšanje te kvalitete. Studentska evaluacija nastave i nastavnika provodi se kao anketa najmanje jednom godišnje ili po završetku semestra u skladu sa zakonom, Statutom Univerziteta i drugim općim aktima Univerziteta i Fakulteta.

2.2. Praćenje ocjenjivanja i Usklađenosti ocjenjivanja s očekivanim ishodima učenja

Studente se ocjenjuju pomoću objavljenih kriterija i procedura koji se unaprijed utvrđuju i kontinuirano koriste. U ocjenjivanju rada studenata mjere se postignuća namijenjenih ishoda učenja i ostalih ciljeva programa. Studenti su upoznaju sa zahtjevima koje nosi ispitivanje i osiguranje kvaliteta cijelog procesa provjere znanja.

2.3. Vrednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

- Analiza opremljenosti Fakulteta predavaonicama, nastavnom opremom i resursima za naučno-istraživački rad radi ustanovljenja stanja i potreba Fakulteta i potrebe studenata (uključujući posebne potrebe) s ciljem olakšavanja procesa učenja i podučavanja. Osnovni standard je osiguranje nužne opremljenosti obzirom na broj studenata i obilježja studijskog programa;

- Angažiranost i radno opterećenje nastavnika; - Opremljenost biblioteke potrebnom literaturom.

2.4. Praćenje studentske prolaznosti po

- Profil studentske populacije; - Broj godina potrebnih za završetak studija;

predmetima i na studiju u cjelini

- Analiza prosječne ocjene; - Napredovanje studenata; - Zapošljivost

2.5. Zadovoljstvo studenata programom u cjelini

Anketiranje studenata s ciljem procjene zadovoljstva: programom studija i odslušanim predmetima, značaju i korisnošću dobijenih informacija, educiranošću i znanjem nastavnika u području u kome rade, zanimljivošću tema. Svrha: unaprjeđenje sistema doktorskog studija i provjere povezanosti između motiva odabira studija i zadovoljstva odabranim studijem.

3. Opis postupaka informiranja javnosti o studijskom programu Informiranje javnosti o studijskom programu koji se nude (nastavnom planu, nastavnim programima i ishodima učenja tih programa) posebno kroz: - objavljivanje studijskog programa, - javnost izvedbenih planova studijskog programa, - objavljivanja pravila, pravilnika, uputa i kriterija, - javnost ispita i javnost odbrane: doktorskih seminarskih radova, projekta doktorske

disertacije, radne verzije doktorske disertacije, - javna odbrana doktorske disertacije, - tačnost, objektivnost i dostupnost objavljenih podataka i informacija, - zaštitu osobnih podataka. Informiranje se vrši kontinuirano.

3.7. Završetak studija

Doktorski studij prava završava se javnom odbranom doktorske disertacije, nakon čega student

stiče naučni stepen: doktora pravnih nauka. Na teret uplaćene školarine doktoranti mogu

završiti upisani doktorski studij u roku od 4, odnosno 3 godine od dana upisa na studij. Rok za

završetak doktorskog studija može se produžiti najviše za još godinu dana. Postupak prijave,

ocjene i odbrane doktorske disertacije uređen je Statutom i Pravilima studiranja za treći ciklus

studija na Univerzitetu u Sarajevu.

Studenti koji su prekinuli studij jer nisu izvršili sve predviđene obaveze u pojedinom semestru,

ili iz nekog drugog razloga, mogu nakon razdoblja nestudiranja (pauze) nastaviti studij tako da

podnesu zahtjev o nastavku studija Vijeću doktorskog studija. Vijeće odlučuje o svakom zahtjevu

posebno, te nakon procjene uvjeta za nastavak studija dostavlja prijedlog Nastavno-naučnom

vijeću Fakulteta.

Documents

Univerzitet u Sarajevu - Pravni fakultet · Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu od svog osnivanja 1946. godine organizirao je i obavljao naučno-nastavni i naučno-istraživački