Županijska razvojna strategija, 2007. - 2013.Županijska razvojna strategija, 2007. - 2013. 5 Između svih zaprimljenih projektnih ideja, a koje su premašivale raspoloživi proračun,

Nakladnik: Vukovarsko-srijemska županija

Koordinator izrade strategije:

Saša Dević, dipl. oec. direktor ROP-a

Stručni suradnik na izradi strategije:

Ivan Rimac, dipl.oec.

Županijska radna grupa: Nenad Jerković, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, obnovu i razvoj

Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i šumarstvo Zoran Vidović, pročelnik Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja

Grga Krajina, pročelnik Upravnog odjela za školstvo, kulturu i sport Marija Kranjčević, pomoćnik pročelnika Viktor Lukačević, pomoćnik pročelnika

Jadranka Golubić, pročelnik Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Sandra Adžaga, pročelnik Upravnog odjela za proračun i financije

Blanka Pripužić, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Rujana Bušić-Srpak, direktorica Turističke zajednice VSŽ

Vesna Premuž-Štajcer, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Tamara Šarić, voditelj Odsjeka za zaštitu okoliša

Suradnici iz upravnih tijela Županije:

Gabrijela Žalac, Goran Koprivnjak, Mihajlo Nagy, Hranimir Jurić, Nataša Velimirović, Davor Foriš, Mario Banožić, Marina Sekulić, Marija Čolak, Ivana Ćurković, Ivan Bosančić, Mato Matić, Dragana Leko, Tomislav Mataković, Vladimir Marinković, Mile Tomljenović, Zlatko

Pavlović, Darko Juzbašić

Tehnička pomoć: WYG International

Nadine Daubney, Danijela Šarić-Bartolović, Ivana Maslać, Davor Ilijašić, Billy Moore

Prijevod: Upravni odjel za međunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja, WYG International

Naklada:

500 komada na hrvatskom jeziku 300 komada na engleskom jeziku

Grafičko oblikovanje i fotografije:

Dalibor Puharić – Design Studio D

Lektor: Viktor Lukačević

Ovaj dokument je izrađen uz potporu Europske Komisije.

Vukovar, rujan 2007

Županijska razvojna strategija, 2007. - 2013.

1

SADRŽAJ PREDGOVOR UVOD RIJEČ ŽUPANA

1. OPĆENITO O VUKOVARSKO SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI........................................11 2. ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE................14 3. DEMOGRAFSKA STRUKTURA..............................................................................14 4. PRIRODNI RESURSI...............................................................................................17 5. OKOLIŠ....................................................................................................................19 6. PROSTORNO PLANIRANJE...................................................................................23 7. URBANA MREŽA I ADMINISTRACIJA...................................................................25

8. GOSPODARSTVO...................................................................................................28

8.1. Poslovno okruženje VSŽ............................................................................29 8.2. Ostvareni Rezultati (u razdoblju 2003-2006)..............................................32 8.3. Tržište radne snage i zapošljavanje...........................................................35 8.4. Vanjska trgovina.........................................................................................38 8.5. Poljoprivreda i šumarstvo...........................................................................41 8.6. Razminiranje..............................................................................................47

9. INFRASTRUKTURA.................................................................................................49

9.1. Ceste..........................................................................................................50 9.2. Željeznica...................................................................................................51 9.3. Unutarnji plovni pravci...............................................................................52 9.4. Komunikacija.............................................................................................54 9.5. Kanalizacija i vodoopskrba........................................................................55

10. PROSVJETA, KULTURA I ŠPORT.......................................................................57

10.1. Školstvo...................................................................................................57 10.2. Kultura.....................................................................................................58 10.3. Šport........................................................................................................61

11. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB......................................................................63

11.1. Zdravstvo................................................................................................63 11.2. Socijalna skrb..........................................................................................65

12. FINANCIJE............................................................................................................68 13. MEĐUNARODNA I MEĐUŽUPANIJSKA SURADNJA .......................................72 14. CIVILNO DRUŠTVO..............................................................................................74 15. TURIZAM .............................................................................................................76 16. SWOT ANALIZA....................................................................................................79 17. VIZIJA, CILJEVI PRIORITETI I MJERE ...............................................................84 18. KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA..................................................................104

18.1. Provedba i izvori financiranja.................................................................108 18.2. Monitoring i evaluacija .........................................................................108

19. ANNEXI.................................................................................................................110 20. SUDIONICI U IZRADI ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE.......................119


2

PREDGOVOR

Poštovani,

dokument koji držite u rukama je Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2007.-

2013. Izrađen je na temeljima prvog Regionalnog operativnog programa u VSŽ i predstavlja

njegovu nadgradnju.

Naučene lekcije, iskustvo i „know-how“ iz pripreme i provedbe ROP-a kao i najbolja praksa

procesa ROP-ova iz cijele Hrvatske su inkorporirani u ovaj dokument. Kad smo započeli s pripremom ROP-a 2003. godine, bio je to pionirski pothvat u strateškom

planiranju regionalnog razvoja. Temeljen na partnerskim odnosima, pristup odozdo-prema-

gore bio je poprilično nov i nepoznat princip, a nivo razumijevanja biti tog procesa među

dionicima (stakeholderima) vrlo nizak. Ipak, korak po korak, uz podršku Delegacije Europske

Komisije u RH te u suradnji s nadležnim Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka kao

i Ministarstvom financija i Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, uz

osiguranu tehničku pomoć, uspjeli smo pripremiti ROP i provesti ga povlačeći sva

raspoloživa sredstva.

Naime, putem programa CARDS 2003. 7,5 milijuna € je bilo planirano za ulaganje u VSŽ.

Zahvaljujući velikim naporima svih strana (npr. Regionalnog partnerstva, Županije, dionika,

Jedinice za provedbu projekta i ostalih), kroz ROP proces prioritetni projekti su bili definirani i

pripremljeni unutar zadanih vremenskih okvira. Slijedeći utvrđenu ROP strategiju (viziju,

dugoročne ciljeve, prioritete i mjere) dva su projekta, od ukupno 46 zaprimljenih projektnih

ideja, bila odabrana za financiranje, i to: Izgradnja četiri poduzetničke zone (Vinkovci, Otok,

Lovas, Gradište) te Obnova i opremanje 8 strukovnih škola u VSŽ. Provedba ovih projekata

je u tijeku i trebala bi završiti do lipnja 2007. godine kada će navedeni objekti biti pušteni u

funkciju.

Sada moramo ići dalje i nastaviti raditi na implementaciji Strategije, slijedeći naputke s

državne i EU razine. Svijest o EU politikama regionalnog razvoja među dionicima

(stakeholderima) danas je na puno višem nivou nego prije nekoliko godina, Regionalno

partnerstvo je osnaženo kao i kapaciteti županijske administracije. Sve ove činjenice daju

dobru perspektivu Županiji u iskorištavanju različitih dostupnih izvora i budućem razvoju.


3

Ukoliko nastavimo raditi na regionalnom razvoju sukladno temeljnim EU principima i

metodologijama, ova Strategija će biti odličan alat za maksimiziranje koristi od uloženih

napora i dostizanje naše vizije. To će biti naš doprinos sveopćim hrvatskim pretpristupnim

aktivnostima.

Provedba ove Strategije, zajedno sa iskustvom iz ROP-a, bit će dobra vježba za nas za

vrijeme koje očekujemo: punopravno članstvo u Europskoj Uniji i mogućnost korištenja

Strukturnih i drugih EU fondova.

S poštovanjem,

Koordinator izrade strategije: Saša Dević, dipl.oec.

Direktor ROP-a


4

UVOD

ROP retrospektiva

Slijedeći novi pristup u planiranju vlastitog razvoja tj. kombinirani pristup odozdo-prema-gore

i odozgo-prema-dolje, u svijetlu procesa pristupanja Hrvatske EU, Vukovarsko-srijemska

županija je u lipnju 2003. započela s pripremom Regionalnog operativnog programa (ROP) –

razvojnog programa potaknutog od strane Delegacije Europske Komisije u RH (DEK) i

Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR). Iz programa CARDS 2003. iznos

od 7,5 milijuna € bio je predviđen za pripremu i provedbu ROP-a u VSŽ.

ROP, kao prvi dokument planiranja razvoja na temelju najbolje EU prakse u Županiji, je

utvrdio kako će se koristiti sufinanciranje sredstvima EU s ciljem odgovora na ključne izazove

i iskorištavanje prilika. Bio je pripremljen na otvoren i transparentan način, uz podršku

tehničke pomoći EU, primjenjujući participativni pristup širokog kruga dionika VSŽ tj. javne

uprave, poslovne zajednice i civilnog društva te Jedinice za provedbu projekta kao

koordinacijskog i administrativnog tijela.

S ciljem pripreme što kvalitetnijeg dokumenta, a poštivajući principe vlasništva i uključenosti,

formirano je Regionalno partnerstvo, sastavljeno od predstavnika svih interesnih grupa.

Ovakav partnerski pristup rezultirao je zajedničkim naporima Županije i lokalnih dionika

(stakeholdera) u planiranju razvoja VSŽ prema standardima EU.

Kao rezultat konzultativnog procesa među dionicima, definirani su vizija i tri strateška,

dugoročna cilja kao ključni dio ROP-a:

1. Stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu

okoliša

2. Stvaranje obrazovnog sustava koji će odgovarati tržišnim potrebama Županije

3. Unapređenje kvalitete života, razvoj turizma i starih zanata te očuvanje kulturne

baštine VSŽ s pripadajućim prioritetima i mjerama.


5

Između svih zaprimljenih projektnih ideja, a koje su premašivale raspoloživi proračun,

Regionalno partnerstvo i Županija su proveli prioritizaciju i odabrali dva projekta od najveće

važnosti za razvoj Županije:

a) Izgradnja četiri poduzetničke zone (Vinkovci, Otok, Lovas i Gradište)

b) Obnova i opremanje osam strukovnih škola u VSŽ

Nakon pozitivnog mišljenja od strane DEK-a i MMTPR-a, započelo se s pripremom ovih

projekata. Do ovog trenutka, provedba spomenutih projekata je u tijeku i trebala bi završiti do

lipnja 2007. Ukupna vrijednost projekata je oko 6,5 milijuna € a razliku predstavljaju troškovi

tehničke pomoći.


6

Županijska razvojna strategija

Nakon provedbe prvih ROP-ova u Hrvatskoj, povećane osviještenosti o važnosti regionalnog

razvoja, znanja prikupljenog tijekom proteklih nekoliko godina i napretka u pregovorima s EU

glede pridruživanja, Vlada RH je pripremila nacrt «Nacionalne strategije regionalnog razvoja»

i drugih dokumenata definirajući budući regionalni razvoj u Hrvatskoj.

Slijedeći najbolju EU praksu i u skladu s nacionalnom politikom, VSŽ je započela sa

sljedećom fazom planiranja vlastitog razvoja – revizijom ROP-a i njegovom evolucijom u

Županijsku razvojnu strategiju (ŽRS).

Županijska razvojna strategija je opći razvojni dokument koji pokriva sve aspekte društveno-

ekonomskog života u Županiji. Pripremljena je na temelju najbolje prakse ROP-a, naučenim

lekcijama i iskustvu. Participativni pristup, konzultativni proces, programiranje i odlučivanje

na bazi partnerstva, otvorenost i transparentnost su glavne karakteristike procesa pripreme

Županijske razvojne strategije.

S ciljem pripreme dokumenta koji odgovara potrebama dionika VSŽ, održan je niz radionica

npr. sa Županijskom radnom grupom, javnom upravom (svi gradonačelnici i načelnici

općina), poslovnom zajednicom (sve institucije vezane uz gospodarstvo poput Gospodarske i

Obrtničke komore, Zavoda za zapošljavanje, sindikata, Lokalne ekonomske razvojne

agencije, Turističke zajednice VSŽ i sl.) i civilnim društvom (razne nevladine udruge i

institucije vezane uz obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, sport, nacionalne manjine, zaštitu

okoliša, mlade itd.). Nadalje, ojačano je Regionalno partnerstvo koje se sada sastoji od 21

člana, po sedam iz svake interesne grupe (javna uprava, poslovna zajednica, civilno

društvo).

Ovaj dokument je u skladu s drugim relevantnim dokumentima na nacionalnoj razini, kao što

su «Strateški okvir za razvoj 2006-2013», «55 preporuka za povećanje konkurentnosti

Hrvatske», «Pretpristupni ekonomski program 2006-2008», nacrt «Nacionalne strategije

regionalnog razvoja» i drugi.

Županijska razvojna strategija predstavlja moderan, sveobuhvatan razvojni okvir za Županiju

i koristit će se za utvrđivanje i prioritizaciju razvojnih prioriteta od strane Županije kao i od

strane ministarstava, različitih međunarodnih donatora, pretpristupnih fondova i drugih

institucija kao vodič za njihovu potporu Županiji.


7

Izrađena je za razdoblje 2007.-2013., a s ciljem da uvijek bude ažurirana i relevantna za

Županiju, periodično će se revidirati. To će osigurati upotrebnu i praktičnu vrijednost ŽRS-a

kao alata za strateško planiranje regionalnog razvoja u Županiji. Također, bit će osnaživana i

nadopunjavana na redovnoj osnovi dodatnim dokumentima pripremljenim na godišnjoj razini

od strane županijskih odjela.


8

PROCES IZRADE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE

JAVNA UPRAVA, POSLOVNA ZAJEDNICA,

CIVILNO DRUŠTVO

TEMELJNAANALIZA

IZVORI PODATAKA:

- DZS- FINA- HGK

- NADLEŽNE INSTITUCIJE- UPRAVNA TIJELA

ŽUPANIJE

REGIONALNO PARTNERSTVO

MONITORING PROVEDBE

SWOT ANALIZA:SNAGE

SLABOSTIMOGUĆNOSTI

PRIJETNJE

VIZIJA 2013

DUGOROČNI CILJEVI

PRIORITETI I MJERE

PODRUČJA:- GOSPODARSTVO I INFRASTRUKTURA

- PRIRODNI I KULTURNI POTENCIJALI

- POLJOPRIVREDA I ZAŠTITA OKOLIŠA

- LJUDSKI POTENCIJALI- KVALITETA ŽIVOTA

- MEĐUNARODNA, MEĐUŽUPANIJSKA I

UNUTARŽUPANIJSKA SURADNJA

PROJEKTNE IDEJE

KRITERIJI ZA ODABIR

PROVEDBA STRATEGIJE

ODABRANI PROJEKTI


9

UVODNA RIJEČ ŽUPANA

U dalekoj prošlosti prostor Vukovarsko-srijemske županije

bio je poznat po bogatstvu, kako prirodnim, lijepim i plodnim

krajobrazom, tako i tradicijskom kulturom i bogatim

povijesnim nalazištima te svojim izuzetno povoljnim geostrateškim položajem, a iznad svega

vrijednim ljudima koji su znali svojim radom stvarati nove

vrijednosti.

U novijoj povijesti prostor Vukovarsko-srijemske županije

postao je poznat, na žalost, po svojim stradanjima u

Domovinskom ratu, kako ljudskim tako i materijalnim, što je uvjetovalo njezino zaostajanje u

razvoju, u svim segmentima života te je Vukovarsko-srijemska županija jedna od najslabije

razvijenih županija u Republici Hrvatskoj.

Tim kojega vodim, kao i ja osobno, ne želimo i nemamo mandat miriti se s postojećim

stanjem!

Želimo, znamo i možemo, Vukovarsko-srijemsku županiju učiniti suvremeno organiziranom i

prosperitetnom županijom, otvorenih mogućnosti, na putu prema društvu znanja, s

razvijenim, održivim gospodarstvom temeljenim na dodanoj vrijednosti, prirodnim resursima i

visokostručnim kadrovima, s aktivnim civilnim društvom, očuvanom prirodnom i kulturnom

baštinom, brigom o okolišu te socijalno i egzistencijalno sigurnom županijom zadovoljnih

ljudi.

Da bismo u toj našoj viziji uspjeli, shvatili smo kako moramo raditi sustavno i organizirano s

točno zacrtanim ciljevima, svjesni svojih prednosti, ali i nedostataka.

Stoga smo prišli izradi Županijske razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije 2007-

2013., uz potporu Delegacije Europske Komisije u Republici Hrvatskoj i resornih

ministarstava.

Županijska razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije napravljena je na temeljima

ROP-a, na njegovim najboljim iskustvima, a predstavlja sveobuhvatan, moderan razvojni

dokument koji pokriva sve aspekte društveno-ekonomskog života u županiji i izrađen je

sukladno najboljoj praksi planiranja vlastitog razvoja u Europskoj Uniji.


10

Isto tako Županijska razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije sukladna je s

prijedlogom »Nacionalne strategije regionalnog razvoja», koja definira budući regionalni

razvoj u Republici Hrvatskoj, kao i ostalim strateškim razvojnim dokumentima na nacionalnoj

razini.

Pri svemu tome vodili smo računa o glavnim prirodnim resursima županije i zajedno s ostalim

prednostima, definirali smo ih kao naše snage, koje će nam pomoći da prevladamo svoje

slabosti i da uz puno zajedničkog rada i učenja ostvarimo naše ciljeve:

- stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu

okoliša

- razvoj ljudskih potencijala kroz cjeloživotno učenje

- unapređenje kvalitete života kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine, zdravlja

i socijalne uključenosti

- proaktivna uloga VSŽ u integracijskim procesima i stvaranju partnerskih

odnosa u okruženju

No, ključ uspjeha, kako ovoga dokumenta tako i cjelokupnog razvoja, su kvalitetno osmišljeni projekti čijom realizacijom želimo prostor Vukovarsko-srijemske županije učiniti društveno i gospodarski poželjnim.

Stoga pozivam jedinice lokalne samouprave, institucije, poslovne subjekte, organizacije

civilnog društva i sve ostale dionike, da svojim aktivnim sudjelovanjem pomognu osmisliti

projekte u skladu s vizijom i prioritetima definiranim u Županijskoj razvojnoj strategiji

Vukovarsko-srijemske županije 2007.-2013., i time doprinesu uspjehu ovoga dokumenta, i,

što je najvažnije, razvoju ove županije i boljitku života njezinih građana.

Župan

Božo Galić,dipl ing.


11

1. OPĆENITO O VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI

Vukovarsko-srijemska županija, jedna od 21 regionalne samouprave u Hrvatskoj, smještena

je na samom istoku RH, između rijeka Dunav i Sava i graniči sa Srbijom na istoku te Bosnom

i Hercegovinom na jugu. Pokriva površinu od 2.448 km² što je 2,8% od ukupnog hrvatskog

teritorija, a njenih 204.768 stanovnika čini oko 4,6% ukupnog stanovništva u Hrvatskoj.

VSŽ ima bogato povijesno i kulturno nasljeđe npr. grad Vinkovci je najstarije kontinuirano

naseljeno mjesto u Europi (preko 7000 godina) s dva rimska cara koja su u njemu rođena;

najstariji europski kalendar «Orion» pronađen je u Vinkovcima; „Vučedolska golubica“

najznačajniji eksponat koji predstavlja vučedolsku kulturu iz perioda eneolita pronađen na

lokalitetu Vučedol; najveći folklorni festival u Hrvatskoj i jedan od najvećih u Europi svake

jeseni se održava u Vinkovcima; brojni drugi spomenici kulture rašireni su diljem Županije.

Iako ima izvrstan geostrateški položaj u regiji i velik potencijal u prirodnim resursima

(visokokvalitetno poljoprivredno zemljište i jedinstvene šume hrasta lužnjaka), zbog različitih

događaja tijekom posljednja dva desetljeća, VSŽ jedna je od najslabije razvijenih županija u

Hrvatskoj.

Naime, prije 1991., područje današnje VSŽ razvijalo se unutar bivše jugoslavenske

socijalističke planske ekonomije, s ključnim poduzećima u državnom vlasništvu koja su

uspješno podupirala gospodarski razvoj. Na primjer: tvornica obuće u državnom vlasništvu

zapošljavala je preko 20.000 ljudi i imala velika izvozna tržišta; dva velika poljoprivredna

konglomerata su proizvodila velike količine sirovine (kukuruz, pšenica, voće, povrće) od čega

je dobar dio i prerađivan na ovom području; najveće drvoprerađivačko poduzeće uspješno je

iskorištavalo bogate šumske resurse i izvozilo svoje proizvode širom Europe. Zajedno s ovim

državnim poduzećima, ovo područje je bilo poznato kao veliko srednje/istočnoeuropsko

željezničko čvorište.

Kao posljedica niza događaja, prije svega rata, koji su devastirali njezine gospodarske i

društvene strukture, VSŽ se danas nastoji oporaviti kroz svoje repozicioniranje unutar

neovisnog, demokratskog društva slobodnog tržišnog gospodarstva. Prije 1991. godine,

prema podacima FINA-e, gospodarstvo VSŽ je činilo oko 4% ukupnog hrvatskog

gospodarstva, ali je taj udio opao na svega 1,4% u 2005. Glavni čimbenici koji su utjecali na

županiju su:


12

• Domovinski rat

Vukovarsko-srijemska županija je pretrpjela najveće ratne štete u Hrvatskoj, s 41%

okupiranog teritorija između 1991.-1997. i verificiranim izravnim ratnim štetama u visini

4,1 milijarde € te nemjerljivim gubicima kao posljedice ljudskih stradanja. Iako se čine

značajni napori kako bi se popravila fizička oštećenja na imovini i infrastrukturi, posljedice

rata još uvijek utječu na sve aspekte društvenog i gospodarskog života u VSŽ.

• Smanjenje/gubitak tržišta

Unutar bivše, socijalističke planske, ekonomije, tržište za društvena poduzeća iz VSŽ je

činilo 22 milijuna potencijalnih kupaca u bivšoj Jugoslaviji. Nakon njenog raspada,

domaće tržište se smanjilo na oko 4,6 milijuna kupaca što je zahtijevalo od poduzeća da

postanu tržišno orijentirana i suoče se s kompleksnošću izvoza njihovih proizvoda na

nova tržišta.

• Teška i spora tranzicija u sustav tržišnog gospodarstva

Već oštećena, gotovo uništena ratnim razaranjima, bivša ključna gospodarska struktura

VSŽ je bila dodatno narušena kad su se velika društvena poduzeća suočila s problemima

natjecanja u sustavu slobodne tržišne ekonomije nastalih zbog neodgovarajućeg kadra,

nedostatnih kapitalnih ulaganja i zastarjele tehnologije. Od 1990-ih Hrvatska je prošla

kroz proces ekonomske tranzicije u kojem su neka velika društvena poduzeća

privatizirana. Zajedno s već navedenim razlozima, to je uzrokovalo dodatnu

nezaposlenost. Na primjer, tvornica obuće je prije 1991. zapošljavala preko 20 000

radnika, a nakon reintegracije taj se broj sveo na oko 1200.

• Slom domicilnog bankarskog sustava

Na prostoru VSŽ djelovale su tri domicilne banke, koje su najveći dio svojih aktivnosti

usmjeravale prema realnom sektoru gospodarstva. Tijekom tranzicije u tržišno

gospodarstvo, te su banke završile u stečaju, a za razliku od ostalih banaka diljem RH,

niti jedna domicilna banka u VSŽ nije sanirana, što je dodatno usložilo ionako teško

gospodarsko stanje. Naime, zbog međusobne vlasničke povezanosti te poslovanja s

bankama dobar dio gospodarskih subjekata također je završio u stečaju, što je najviše

došlo do izražaja na području županjske Posavine. Nakon toga u Županiji se instaliraju

podružnice i poslovnice privatnih banaka koje u početku svog poslovanja preferiraju

poduzeća s postojećom kreditnom sposobnošću, dok mali poduzetnici uistinu teško

dolaze do potrebnih financijskih sredstava za otpočinjanje gospodarske aktivnosti

odnosno za redovno poslovanje.


13

• Nejednakost u obnovi/razvoju

U poslijeratnom periodu 1998-2005. hrvatska Vlada je investirala oko 3,8 milijardi kuna

(520 milijuna €) kako bi pomogla obnovu u VSŽ (2,5 milijardi kn u obnovu komunalne

infrastrukture te 1,3 milijarde kn u obnovu stambenih objekata). Iako značajno ulaganje,

ovaj iznos je daleko nedostatan za VSŽ da postigne jednaki nivo obnove/razvoja koji su

uspjela postići druga, ratom manje pogođena, područja. Kao rezultat toga, došlo jer do

nejednakosti u razvoju VSŽ u odnosu na druge županije gdje se one mogu snažnije

posvetiti vlastitom razvoju, a VSŽ se još uvijek suočava s obnovom ratom nastalih šteta.

• Nedovoljno ulagačko povjerenje

Neposredno nakon rata, VSŽ nije bila u mogućnosti ponuditi uvjete koji bi privukli

investitore (domaće ili strane) imajući na umu ratne štete i nastale društveno-ekonomske

probleme koji su stvarali negativan imidž Županije. Primarni cilj je bio obnoviti osnovnu

infrastrukturu i stambene objekte koristeći ponajviše vlastita, ali i donatorska sredstva,

kako bi se vratili kakvi-takvi uvjeti za život na ovom prostoru. Budući da je proces obnove

uglavnom pred završetkom, sada je od ključne važnosti razvoj gospodarstva stvaranjem

uvjeta za privlačenje kapitala. Bez povećanja ulagačkog povjerenja neće se moći ostvariti

uravnoteženi razvoj.

Unatoč postojećim problemima VSŽ danas može ponuditi dobre multi-modalne transportne

veze, visokokvalitetnu zemlju pogodnu za razvoj poljoprivrede, značajne šumske resurse kao

preduvjete za daljnji razvoj drvoprerađivačke industrije te kontinentalnog turizma. Međutim,

ovi potencijali tek trebaju biti efikasno iskorišteni kako bi se maksimizirao svekoliki društveno-

ekonomski razvoj VSŽ.


14

2. ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE

Vukovarsko-srijemska županija se prostire na površini od 2 448 km2 što predstavlja 2,8% od

ukupne površine Republike Hrvatske (87 609 km2). Smještena je na samom istoku Hrvatske,

između rijeka Dunav i Sava. Na istoku graniči sa Srbijom, a na jugu s Bosnom i

Hercegovinom što joj daje izvrstan geostrateški položaj u regiji. Ukupna dužina granica je

266 km. Županija je niske nadmorske visine koja seže od 78 m do 204 m i ima umjerenu

kontinentalnu klimu s hladnim zimama i toplim ljetima. Prosječna godišnja temperatura je

11,2 ºC (srednji najtopliji maksimum je 30ºC, a srednji minimum -12ºC). Prosječna godišnja

količina oborina je 660 mm.

Položaj Vukovarsko-srijemske županije

3. DEMOGRAFSKA STRUKTURA

Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine, VSŽ ima 204.768 stanovnika, odnosno 4.61%

ukupnog stanovništva Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je 84 stanovnika/km2 što je

malo iznad hrvatskog prosjeka koji iznosi 78 stanovnika/km2 .

Sastav stanovništva prema nacionalnoj pripadnosti je slijedeći: 78,27% Hrvata, 15,45% Srba

i 6,28% drugih nacionalnosti (npr. Mađari, Slovaci, Bošnjaci, Rusini, Ukrajinci, Romi).


15

Nacionalna struktura stanovništva u VSŽ:

Nacionalna struktura

79%

15%6%

Hrvati Srbi Ostale nacionalnosti

Nacionalna struktura

79%

15%6%

Hrvati Srbi Ostale nacionalnosti

Izvor: Popis stanovništva iz 2001. godine

Popis stanovništva iz 2001. godine je pokazao pad broja stanovnika od 13% (26 473) u

razdoblju od 10 godina (1991. godine - 231 241; 2001. godine - 204 768). Glavni uzroci su:

• ratna stradanja i dugoročni utjecaj rata

• pad broja novorođenih

• slaba kvaliteta života (niža plaća od hrvatskog prosjeka, nedostatak društvenog

života)

• nedostatak prilika za zapošljavanje

• bolje prilike za zapošljavanje izvan Županije

• odlazak mladih ljudi na daljnje školovanje i ne vraćanje u VSŽ

• propadanje ruralnih sredina (deruralizacija).

Od ukupnog stanovništva VSŽ, 49% živi u 5 urbanih centara (Vinkovci, Vukovar, Županja,

Otok, Ilok), a 51% u 26 ruralnih naselja (općina). Uz odlazak stanovništva uzrokovan ratnom

agresijom, od 1991. godine do danas u VSŽ su evidentne negativne migracije stanovništva

odnosno napuštanje ruralnih i pograničnih područja u potrazi za boljim životom u urbanim

središtima. Za mlado i radno aktivno stanovništvo preseljenje je često način na koji nastoje

izbjeći očigledan nedostatak prilika u područjima koja su "džepovi siromaštva".


16

Ključna pitanja:

a) VSŽ ima izvanredan zemljopisni položaj koji pruža velike mogućnosti razvoja, ako

bi se iskoristio na odgovarajući način.

b) Proces depopulacije (poglavito u graničnim, ruralnim područjima) predstavlja

ozbiljnu prijetnju Županiji i zahtijeva sveobuhvatni društveno- ekonomski pristup.

c) Etnički sastav stanovništva u VSŽ je vrijedan resurs za jačanje

prekogranične/međunarodne suradnje sa zemljama porijekla nacionalnih manjina

(npr. Mađarska, Slovačka, BiH, Srbija, Ukrajina itd.).

d) Prirodna bogatstva (npr. visokokvalitetno obradivo zemljište, šume hrasta

lužnjaka, termalna voda, rijeke itd.) pružaju velike mogućnosti za brži gospodarski

rast, ako su pravilno iskorištena.


17

4. PRIRODNI RESURSI

Glavni prirodni resursi VSŽ koji predstavljaju konkurentne prednosti su :

• visokokvalitetno poljoprivredno zemljište

• bogata šumska područja

• izvori vode (rijeke, izvori termalne vode)

• nalazišta nafte i plina

• nalazišta gline, šljunka i pijeska

• zemljopisni položaj

• klima.

Plodno tlo, umjerena klima i relativno povoljna godišnja distribucija padalina (prosječno

godišnje 660 mm) omogućuje visoko kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. VSŽ ima 150 354

ha poljoprivrednog zemljišta od čega je 62% visoko kvalitetna obradiva površina. Više od

90% poljoprivrednog zemljišta su oranice dok su ostatak voćnjaci, vinogradi, livade i

pašnjaci. Glavni poljoprivredni proizvodi su pšenica, kukuruz, suncokret, soja, šećerna repa i

povrće.

Šume (uglavnom hrast lužnjak i jasen) pokrivaju 69 000 ha (28%) VSŽ i predstavljaju važan

prirodni resurs sa značajnim potencijalom za daljnji razvoj gospodarstva. Od 19 milijuna m³

ukupno raspoložive drvne mase, oko 300.000 m³ je godišnji sječivi etat. Pošumljavanje se

provodi paralelno sa sječom i to u istom omjeru (koliko se površina posiječe, toliko se i

pošumi).


18

Glavne rijeke u VSŽ, Dunav i Sava, predstavljaju veliki potencijal za razvoj transportnih

usluga, a uz brojne manje rijeke, akumulacijska jezera i preko 4.800 km kanalske mreže

predstavljaju i dobre preduvjete za navodnjavanje velikih razmjera. Izgradnja Kanala Dunav-

Sava bi značajno utjecala na sveukupni razvoj VSŽ jačanjem gospodarskog razvoja

temeljenog na transportu, omogućavanjem boljeg režima podzemnih voda za hrastove

šume, unapređenje navodnjavanja u poljoprivredi kao i kroz povećanje zapošljavanja tijekom

izgradnje kanala.

Dunav, Sava, kanalska mreža

Postojeća nalazišta nafte i plina daju dobru osnovu za brži gospodarski razvoj Županije.

Također, nalazišta gline te, zahvaljujući ponajprije rijekama Dunav i Sava, nalazišta šljunka i

pijeska, tradicionalno se koriste kao osnova poslovanja nekih od nositelja razvoja VSŽ i čine

temelj razvoja građevinske industrije.

Na području VSŽ nalaze se izvori termalne vode koji predstavljaju značajan potencijal za

izgradnju toplica s termalnim vodama (wellness centra/) rekreacijskih i turističkih objekata,

kao i staklenika/plastenika i sustava za grijanje za općine na čijem se području nalaze.

VSŽ je smještena uz Europski koridor 10 (zapad-istok), u blizini Europskog koridora 5

(sjever-jug) te je lako dostupna iz svih dijelova Europe autocestom, željeznicom i plovnim

putovima.


19

Uz rijeke Dunav i Savu kao i budući Kanal Dunav-Sava navedeno predstavlja potencijal za

daljnji razvoj Županije.

Brodovi na Dunavu, autocesta i željeznica

5. OKOLIŠ

Općenito govoreći, VSŽ se smatra područjem prirodne ljepote jer nema zagađivača okoliša

većih razmjera niti teške industrije kao potencijalno značajnijih prijetnji okolišu. No, u VSŽ

nedostaje sustav praćenja stanja okoliša, zbog čega nije moguće planiranje aktivnosti na

unapređenju postojećeg stanja i na kraju razvoj sustava za evaluaciju upravljanja okolišem.

Do danas se nedovoljno analiziralo stanje okoliša u VSŽ poradi manjka sustavnog

prikupljanja i obrade podataka te nedostatka stručno osposobljenog kadra za provođenje

navedenih aktivnosti.

Međutim, slijedeći smjernice “Nacionalne strategije zaštite okoliša” (Ministarstvo zaštite

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, MZOPUG, 2002.), VSŽ je pokrenula izradu

osnovnih dokumenata u zaštiti okoliša te je usvojeno “Izvješće o stanju okoliša VSŽ”, kojeg

je izradila Agencija za posebni otpad (APO). Navedeni dokument čini osnovu za pripremu

Programa zaštite okoliša VSŽ kojim će se utvrditi ciljevi i prioritetne mjere zaštite okoliša po

sastavnim dijelovima.

Unatoč nepostojanju ozbiljnih prijetnji okolišu teškom industrijom, Županija ima određenih

problema u zaštiti okoliša koji zahtijevaju strateško i kontinuirano rješavanje. To

podrazumijeva:


20

Zbrinjavanje otpada

Prisutan je značajan nedostatak legalnih odlagališta otpada. Prema Izvješću o stanju

okoliša VSŽ, županija ima 11 službenih odlagališta otpada dok 85 nelegalnih mora

biti zatvoreno. Najveće službeno odlagalište (Bazjaš) će uskoro biti zatvoreno zbog

popunjenosti kapaciteta, što znači da će veći dio VSŽ ostati bez odlagališta otpada.

Prema „Planu gospodarenja otpadom u VSŽ“ iz 2006. godine predviđeno je otvaranje

centralnog odlagališta otpada u općini Stari Jankovci, ukoliko ne dođe do otvaranja

Regionalnog odlagališta otpada u Antunovcu (Osječko-baranjska županija).

Bazjaš

Postupanje s otpadnim vodama

Županijski sustav za obradu otpadnih voda je neadekvatan. Samo grad Vinkovci

(35 000 stanovnika) posjeduje uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, dok se

izgradnja drugog uređaja planira u općini Nuštar (10 000 stanovnika). Preostalih 29

jedinica lokalne samouprave (160 000 stanovnika) nemaju takve uređaje te

nepročišćena otpadna voda utječe direktno u recipijente (kanale i rijeke), što je prema

važećim standardima neprihvatljivo. Planiranje rješavanja ovog problema je u tijeku,

ali bi provedba tih planova, s obzirom na raspoloživa financijska sredstva, mogla

potrajati godinama.


21

Pitka voda

Prema Hrvatskim vodama, s obzirom na razinu teških metala koji se nalaze u zemlji,

a koji utječu u slivove te na, ponegdje, preko 30 godina staru mrežu cijevi, voda za

piće u VSŽ je najniže prihvatljive kvalitete u Hrvatskoj. RH trenutno ulaže ~ 400

milijuna kuna u izgradnju Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije u

sklopu postojeće mreže kojim će dopremati pitka voda od kvalitetnijeg izvora u

Sikirevcima i Gundincima (Brodsko-posavska županija) do VSŽ i susjednih županija.

Završetak radova na izgradnji I. etape (koja uključuje Vukovarsko-srijemsku

županiju) je planiran do 2010. godine.

Zagađenja iz susjednih županija / država

Kemikalije (npr. pesticidi) koje se koriste u poljoprivredi u susjednim županijama i

državama prodiru u podzemne vode koje utječu u Dunav i Savu, rijeke koje teku i

kroz VSŽ. Nepročišćene otpadne vode također se ulijevaju u Dunav i Savu uzvodno

odnosno prije uticanja u VSŽ.

Iako je VSŽ bogata florom, faunom i prirodnim resursima, prema Agenciji za zaštitu okoliša,

manje od 1% teritorija Županija je do 2006. godini definirala kao zaštićeno područje prirode.

Potrebno je poduzeti kontinuirane napore da bi se navedenim područjima kvalitetno

upravljalo i radilo na njihovom unapređenju i promicanju, te da se i druga područja istraže i

kategoriziraju kao zaštićena. Nažalost, VSŽ je jedna od rijetkih županija u Hrvatskoj koja nije

osnovala Javnu ustanovu za zaštitu prirode koja bi upravljala zaštićenim područjima VSŽ.

Navedeno upućuje na nemogućnost kvalitetnog upravljanja okolišem, što može biti

uzrokovano usmjeravanjem na rješavanje drugih društveno-ekonomske problema s kojima

se Županija susreće.


22

Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada na području Vukovarsko-srijemske županije

Komponenta komunalnog otpada

%

guma 0.9

papir i karton 15.2

staklo 2.2

plastika 10.1

metal 2.8

drvo 1.0

tekstil 8.0

poseban otpad 0.4

kuhinjski i biootpad 19.1

inertni otpad 1.1

koža i kosti 4.3

ostalo 34.9

Sastav komunalnog otpada

guma papir i karton stakloplastika metal drvotekstil poseban otpad kuhinjski i biootpadinertni otpad koža i kosti ostalo

Izvor: IPZ Uniprojekt MCF, 2005.


23

Količine otpada prema vrsti otpada

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Komunalni otpad

Neopasnitehnološki otpadOpasni otpad

Izvor: Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove

6. PROSTORNO PLANIRANJE

Do kraja 2006. godine svih 26 općina i 5 gradova je donijelo i usvojilo prostorne planove

uređenja. Buduće razvojne inicijative VSŽ bi trebale uzeti u obzir te izvore podataka obzirom

da mogu istaknuti specifičnost različitih područja u VSŽ te njihov planirani razvoj. Međutim,

podaci bi trebali biti sistematično analizirani kako bi mogli rezultirati usmjeravanjem

strateških ulaganja. Problem u takvoj praktičnoj primjeni prostornih planova mogu

predstavljati ograničena financijska sredstva, kapaciteti i tehnologije raspoloživi na nivou

Županije.

Iako će VSŽ ima sve prostorne planove, trajanje zakonskih procedura provedbe planova

uvelike otežava ažuriranje ili prilagodbu istih kako bi bolje odgovarali specifičnim razvojnim

prioritetima, što također negativno utječe i na daljnji razvoj.


24

Ključna pitanja:

a) Iako ne postoji velika opasnost za narušavanje prirodnog okoliša od strane teške

industrije, ukupna situacija u zaštiti okoliša nije zadovoljavajuća, uglavnom zbog

nepostojanja jedinstvenog sustava praćenja stanja onečišćenja po svim

sastavnicama okoliša (zrak, tlo, vode, otpad) što ima za posljedicu nemogućnost

pravilnog planiranja aktivnosti na poboljšanju postojećeg stanja kao i unapređenja

istog, nadzora potencijalnih onečišćivača od strane inspekcije te vrednovanje

ostvarenih pomaka u upravljanju okolišem.

b) Nedostatak legalnih, uređenih odlagališta otpada i postojanje brojnih nelegalnih

odlagališta negativno utječe na okoliš i zahtijeva trenutne akcije usvajanja i

primjene suvremenih standarda zaštite okoliša.

c) Sustav upravljanja otpadnim vodama u VSŽ je daleko nedostatan za održivu

zaštitu okoliša (npr. postoji samo jedan mehanički i biološki pročistač otpadnih

voda u Županiji).

d) Izgradnja Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije, kao i drugi

zahvati u prostoru kojima će se poboljšati kvaliteta življenja i ukupni razvoj VSŽ,

zahtijevat će izmjenu PPŽ-a VSŽ.

e) Provedba zajedničkih projekata sa susjednim državama/županijama može

smanjiti negativne utjecaje na okoliš u VSŽ koji dolaze iz tih država/županija.

f) Upravljanje zaštićenim područjima prirode je relativno slabo i zahtijeva osnivanje

javne ustanove za zaštitu okoliša.

g) Kako bi se poboljšao uravnoteženi razvoj Županije, neophodna je detaljna analiza

i aktivna primjena prostornih planova.

h) Nezadovoljavajući sustav prikupljanja podataka i nepostojanje ažurirane baze

podataka, informacijske tehnologije i stručnog kadra rezultira neodgovarajućim

sustavom zaštite okoliša u VSŽ.


25

7. URBANA MREŽA I ADMINISTRACIJA

VSŽ je jedinica regionalne samouprave koja se sastoji od 5 gradova (Vinkovci, Vukovar,

Županja, Ilok, Otok) i 26 općina sa 84 pripadajuća naselja. Sjedište Županije je u Vukovaru.

Organizacijska struktura županije


26

Administrativna središta i razvrstaj državnih i županijskih cesta

Izvor: Prostorni plan Vukovarsko - srijemske županije

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnog (regionalnog)

značaja koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje,

gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i

razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Županija s gradskim i općinskim administrativnim strukturama uglavnom surađuje putem

Odjela za lokalnu samoupravu i upravu, međutim i putem drugih županijskih upravnih odjela.

Općine i gradovi su neovisni u procesu donošenja odluka koje se odnose na stambena

pitanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu

skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, sport i kulturu te civilnu zaštitu.

VSŽ je prepoznala nedovoljnu povezanost među jedinicama lokalne samouprave kao i

njihovu povezanost sa Županijom. Osnivanje Koordinacije gradonačelnika i načelnika općina

1994. godine jedna je od poduzetih mjera s ciljem jačanja suradnje između JLS. Također,

dobar primjer suradnje među JLS predstavlja i zajednički Ured za međunarodnu suradnju,

osnovan od strane 4 općine (Tompojevci, Nijemci, Lovas i Tovarnik) kao i zajednički


27

programi ukupnog razvoja (PUR) više općina. Boljoj povezanosti na operativnoj razini bi

pridonijelo i daljnje razvijanje i upotreba informatičkog sektora kako bi se ubrzala razmjena

informacija i komunikacija između JLS odnosno dodatno potaknule zajedničke inicijative.

Nadalje, provode se aktivnosti stjecanja novih znanja (seminari, treninzi, radionice) kako

neadekvatna znanja i vještine djelatnika JLS ne bi usporavali razvojne inicijative u VSŽ te

rezultirali neiskorištavanjem raspoloživih fondova odnosno njihovog korištenja za financiranje

razvojnih prioriteta VSŽ. Iako su djelatnici JLS u potpunosti osposobljeni za primjenu

nacionalne regulative i procedura, još uvijek ne mogu efikasno upravljati pravilima i

procedurama EU, multi-lateralnih ili bilateralnih donatora bez dodatne obuke i jačanja

kapaciteta. JLS većinom imaju vrlo mali broj djelatnika te često djelatnike s nedovoljnim

znanjem stranih jezika (osobito engleskog jezika) - što je ključno za pristup raspoloživim

sredstvima.

Svi doneseni opći akti usvojeni od strane Poglavarstva ili Vijeća JLS-a moraju biti objavljeni

ili u županijskom ili lokalnom službenom glasilu što doprinosi transparentnosti djelovanja

lokalnih vlasti.

Ključna pitanja:

a) Nedovoljna horizontalna i vertikalna administrativna i institucionalna povezanost

unutar Županije, ali i države, usporava rješavanje zajedničkih problema i svekoliki

razvoj Županije.

b) Jačanje kapaciteta (posebice o EU pitanjima) na razini Županije i JLS od ključne

je važnosti u okviru procesa približavanja EU kako bi se na najbolji mogući način

iskoristili dostupni fondovi.

c) Uravnoteženi razvoj Županije zahtijeva snažnije integrirane urbane-ruralne

inicijative.


28

8. GOSPODARSTVO

Područje Vukovarsko-srijemske županije tradicionalno je bilo jedno od najbogatijih područja

bivše Jugoslavije, s nekoliko velikih poljoprivrednih konglomerata i vrlo razvijenom

proizvodnom i prerađivačkom industrijom kao glavnim pokretačima gospodarstva.

Sada, gotovo desetljeće nakon završetka Domovinskog rata (1991.-1997.) i raspada

Jugoslavije, VSŽ je među najnerazvijenijim županijama u Hrvatskoj. Ova činjenica ne

iznenađuje s obzirom na ogromne negativne učinke rata na fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj

strukturi Županije u odnosu na učinke rata u drugim županijama. Problemi VSŽ su postali još

složeniji kada se gospodarstvo Županije suočilo s procesom tranzicije gospodarstva iz

planskog u tržišno.

Iako je nakon 2000. godine gospodarstvo VSŽ počelo pokazivati znakove rasta, ali i dalje

zaostaje u razvoju za većinom drugih županija, ponajprije zbog sljedećih razloga:

1. Druge županije su ranije započele s razvojnim aktivnostima (npr. za razliku od

drugih županija, gotovo pola VSŽ je bilo okupirano do 1997.).

2. Brzina pozitivnih promjena, započetih 2000., nije dovoljna da omogući VSŽ da

uhvati priključak sa ostatkom Hrvatske što uzrokuje daljnje zaostajanje.

Razlike u visini BDP per capita u RH po županijama

Izvor: Ekonomski institut Zagreb i Državni zavod za statistiku


29

Direktne ratne štete na području VSŽ, procijenjene od strane Vlade RH, iznose 4.1 milijarde

€, od kojih su 1.3 milijarde € štete u gospodarstvu. U svojim nastojanjima da ublaži

posljedice razaranja, RH je između 1998. i 2006. uložila oko 0.6 milijardi € u obnovu

komunalne infrastrukture i stambenih objekata. Međutim, s obzirom na ograničena sredstva,

nije bilo moguće usredotočiti se i na ulaganje u obnovu gospodarstva.

Županije koje nisu bile pogođene ratom, nakon osamostaljenja RH, bile su u mogućnosti

ulagati u gospodarski razvoj, dok se VSŽ suočavala s obnovom razrušene infrastrukture.

8.1. Poslovno okruženje VSŽ

VSŽ proživljava uobičajene probleme tranzicijskih zemalja. Kako bi postala moderna i

uspješna županija, potrebno je provesti strukturne promjene poslovnog okruženja. Unatoč

bogatim prirodnim resursima, najveći udio u ukupnom prihodu VSŽ (44% u 2005) ima sektor

trgovine, i to uglavnom proizvodima koji su proizvedeni izvan Županije, dok su poljoprivreda i

šumarstvo zastupljeni sa 16%, a prerađivačka industrija s 22%.

Udio primarnog sektora u VSŽ uvelike premašuje hrvatski i europski prosjek (VSŽ 16% u

2005.; 2.5% prosjek RH, EU prosjek manje od 2%). Preveliki udio primarnog sektora može

se pripisati dugoročnom izostanku kapitalnih ulaganja u moderne tehnologije i samim tim

nedostatku osnovnih preduvjeta za stvaranje konkurentnijih proizvoda kroz preradu sirovina

u VSŽ.

Udio u ukupnom prihodu po sektorima

Udio u ukupnom prihodu po sektorima

44%

22%

16%

18%

Trgovina Proizvodnja Poljoprivreda i šumarstvo Ostalo

Izvor: Financijska agencija, Zagreb, 2005.


30

Ostvareni ukupni prihod po djelatnostima

Vukovarsko-srijemska županija 2004. 2005.

Naziv djelatnosti iznos

struktura u

% iznos

struktura u

%

Poljoprivreda, lov, šumarstvo 1.097.325 17,1 1.163.830 15,8

Ribarstvo - - - -

Rudarstvo - - - -

Prerađivačka industrija 1.256.842 19,6 1.566.648 21,3

Opskrba el. energije, plin i voda 195.254 3,0 240.269 3,3

Građevinarstvo 530.716 8,3 570.945 7,7

Trgovina na veliko i malo 2.854.543 44,6 3.231.206 43,9

Hoteli i restorani 45.462 0,7 57.324 0,8

Prijevoz, skladištenje, veze 174.330 2,7 180.707 2,5

Financijsko posredovanje 31.985 0,5 41.455 0,6

Poslovanje nekretninama 97.223 1,54 155.967 2,1

Javna uprava, obvezno soc. osiguranje - - - -

Obrazovanje 8.762 0,1 10.544 0,2

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 47.391 0,7 49.334 0,7

Ostale društ. soc. i osob. uslužne

djelatnosti 68.968 1,2 79.705 1,1

UKUPNO 6.408.799 100,0 7.347.945 100,0

Izvor: Financijska agencija, Zagreb, 2005.

Značajne prepreke unapređenju gospodarstva VSŽ uključuju:

Slabo gospodarsko okruženje

Općenito govoreći, poslovno okruženje VSŽ je i dalje vrlo slabo, premda

gospodarstvo pokazuje znakove oporavka. Naime, u razdoblju 2000.-2006. u sektoru

gospodarstva, zabilježeno je 20%-tno povećanje zaposlenosti, dok je u sektoru

obrtništva povećanje zaposlenosti u istom razdoblju 40%, čemu su značajno

doprinijele i poticajne mjere Županije.

Povećanje zaposlenosti se uglavnom odnosi na poduzetnike koji su nakon odvajanja

od bivših državnih poduzeća osnovali mala obiteljska poduzeća s ograničenim

sredstvima i znanjem.


31

Sve do 2005. VSŽ je imala samo jednu poslovnu zonu koja je bila potpora

poduzetnicima (općina Drenovci). Iako institucionalna potpora postoji, ista ipak ne

raspolaže ili dovoljnim brojem zaposlenika ili dovoljno kvalificiranih zaposlenika kako

bi poticali razvoj lokalnih tvrtki. Među postojećim institucijama, umreženost, zajednički

projekti i proaktivan pristup nisu na zadovoljavajućoj razini, što je povezano s

nedostatkom informiranosti lokalnih poduzetnika o uslugama koje spomenute (i

druge) institucije pružaju.

Premali broj velikih gospodarskih subjekata – nositelja gospodarskog razvoja

Bivša „planska ekonomija“ davala je prednost velikim poduzećima i poslovnoj kulturi

koja je isticala ekonomiju razmjera i vertikalnu integraciju. Tijekom prelaska na tržišnu

ekonomiju, većina poduzeća je privatizirana, a rezultat restrukturiranja gospodarstva

Županije je velik broj malih i srednjih poduzeća, mnoga od kojih su nastala iz državnih

poduzeća. U strukturi gospodarstva VSŽ 99% je udio malih i srednjih poduzeća, a

samo 1% velikih poduzeća.

Prema podacima FINA-e iz 2005. u VSŽ se nalazi 1 116 poduzeća od kojih 98,3%

pripada malom ili srednjem poduzetništvu i 1,7% velikih poduzeća. Od tih 1 116

poduzeća, 1015 (91%) su tzv. „mikro-poduzeća“ (npr. obiteljska poduzeća s

nekolicinom zaposlenih).

Omjer malih i velikih poduzeća

99%

1%

mala poduzeća velika poduzeća

Izvor: FINA, 2005.

Bez efikasne organizacije ovog sektora (npr. kroz klastere) i uspostavljanja jačih veza

između malih i velikih poduzeća u nabavnom lancu koja mogu pridonijeti u

ostvarivanju dodane vrijednosti neobrađenih proizvoda, malo i srednje poduzetništvo

će teško postati značajniji nositelji gospodarskog razvoja VSŽ. Prevelika dominacija

malih poduzeća ukazuje na «ranjivo» gospodarstvo na koje vrlo lako može utjecati

promjenjivost tržišta.


32

Slaba povezanost malog i srednjeg poduzetništva s velikim poduzećima U 2005. godini, 40% ukupnih prihoda VSŽ su ostvarile velike kompanije dok je u

Hrvatskoj taj postotak bio veći od 60%. Od ukupnog broja zaposlenih u VSŽ, 30% je

zaposleno u velikim poduzećima, dok prosjek RH iznosi 48%. Stvaranje preduvjeta

za privlačenje izravnih stranih ulaganja bit će presudno za poticanje razvoja velikih

tržišno orijentiranih poduzeća koja će stimulirati potražnju za domaćim proizvodima

malih i srednjih poduzeća.

Prepoznavanje i uspostavljanje strateške povezanosti između malog i srednjeg

poduzetništva s velikim kompanijama u ključnim sektorima (npr. poljoprivreda i

proizvodnja hrane, sječa šuma kao i viša finalizacija drvoprerađivačke industrije)

stvara pretpostavke za zadržavanje „lanaca nabave“ unutar gospodarstva VSŽ.

8.2. Ostvareni rezultati (u razdoblju 2003. – 2006.)

Iako obnova i povećanje društvenog blagostanja ostaju prioriteti VSŽ, razvojna usmjerenost

sve više prelazi na mjere gospodarskog razvoja. Unatoč prepoznatim problemima koji su

onemogućavali razvoj lokalnog gospodarstva, VSŽ nije bila u mogućnosti usmjeriti potrebno

vrijeme, novac i planiranje u aktivnosti obnove gospodarstva budući da je morala nadoknaditi

osnovne usluge za sve svoje građane. Ipak, VSŽ se aktivno suočava s gospodarskim

problemima za čije rješavanje uspješno koristi i pretpristupne fondove poput CARDS-a i

ISPE.

Nove inicijative uključuju:

• Poduzetničke zone

Prepoznajući potrebu za jačanjem efikasnosti malog i srednjeg poduzetništva, Vlada

RH je usvojila politiku razvoja poduzetničkih zona diljem Hrvatske te je sukladno tome

VSŽ izradila vlastitu strategiju razvoja poduzetničkih zona koja uključuje 16 zona u

Županiji. U skladu s tom nacionalnom politikom, VSŽ je uspješno kandidirala za

sredstva EU CARDS programa 2003. godine za izgradnju poduzetničkih zona u 4

JLS na svom području i to u Vinkovcima (7,95 ha), Otoku (13ha), Lovasu (10 ha) i

Gradištu (10 ha).


33

Navedene zone bi trebale biti spremne za ulazak poduzetnika do ljeta 2007., a

ukupna vrijednost njihove izgradnje iznosi 35 milijuna kn.

Istovremeno, pojedine su JLS vlastitim sredstvima započele sa izgradnjom

poduzetničkih zona (npr. Vukovar, Županja, Nuštar, Tovarnik i dr.), što je nadležno

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva poduprlo s 11,75 milijuna kn u

razdoblju 2003.-2006., te će se na taj način dodatno utjecati na jačanje poslovnog

okruženja u VSŽ.

Kako bi maksimizirala održivost poslovnih zona i osnažila gospodarske potencijale

Županije, EK je u 2006. godini financirala tehničku pomoć za razvoj odgovarajuće

dugoročne strukture upravljanja poslovnim zonama. Potencijalni investitori bi trebali

imati koristi od tog sustava, kao i od raznih drugih inicijativa kao što su visoko

konkurentne parcele i oslobođenja od određenih lokalnih poreza.

EK je također financirala tehničku pomoć za potporu usklađivanja edukacije s

potrebama poslodavaca.

Pored ulaganja u fizičku infrastrukturu, putem Programa «Lokalni projekti razvoja –

Poduzetnik» u razvoj poduzetništva na prostoru VSŽ je u navedenom razdoblju

plasirano preko 30 mil. € (cca 220 mil. kn) kroz poticajne kreditne linije, gdje su

kamatnu stopu poduzetniku sufinancirali VSŽ i Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva.

Osim navedenog, putem HBOR-a je u posljednje dvije godine plasirano cca 190

milijuna kn za 80-ak poduzetničkih projekata.


34

• Strukovne škole

Kao dio napora, kako bi se bolje uskladilo strukovno usavršavanje s potrebama

poslodavaca, VSŽ je uspješno kandidirala projekt obnove i opremanja 8 strukovnih

škola za financiranje iz EU CARDS 2003 programa. Provedba projekta je u tijeku, a

završetak je planiran do ljeta 2007. Ukupna vrijednost projekta je 20-ak milijuna kn.

Osim iz programa CARDS, u obnovu i opremanje osnovnih i srednjih škola na

području VSŽ u razdoblju 2003. - 2006. uloženo je oko 300 milijuna kn (cca 41 mil. €).

Osim navedenih projekata, financiranih iz programa CARDS 2003, u Vukovarsko-srijemsku

županiju ulagano je i iz drugih izvora, ponajprije iz proračuna resornih ministarstava.

Pregled ulaganja u Vukovarsko-srijemsku županiju 2003. – 2006.

Sektor U milijunima HRK U milijunima EUR

11,75 1,6 poslovna

Gospodarstvo - infrastruktura

- krediti 410 56,2

780 106,9 Poljoprivreda - poticaji

- krediti 93 12,8

Školstvo 300 41,1

Zdravstvo i socijalna skrb 101,6 13,9

Prostorno uređenje i zaštita

okoliša 29,5 4

Infrastruktura 1.500 205,5

UKUPNO 3.225,85 441,90


35

8.3. Tržište radne snage i zapošljavanje

VSŽ ima velik kontingent radne snage s oko 66% populacije sposobne za rad, starosti

između 15 – 64 godina. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku1, VSŽ ima

najvišu prosječnu stopu nezaposlenosti u razdoblju 2002. - 2005. u RH od 36,6% dok je

hrvatski prosjek 20,5%. Prema HZZ-u, u 2005. je registrirano 19.260 nezaposlenih, dok je u

2000. godini bilo registrirano 22.668 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje broja

nezaposlenih za 3.408 osoba ili 15%.

Stopa registrirane nezaposlenosti

GODINA 2002. 2003. 2004. 2005.

Hrvatska 23,6 20,6 18,9 19,0

VSŽ 40,8 37,7 34,2 33,6

Izvor: Državni zavod za statistiku – statističke informacije 2005 i 2006

Prema podacima HZZO-a, ukupan je broj zaposlenih u VSŽ 2000. godine bio 38.226, a

2006. godine 48.526. Porast zapošljavanja u razdoblju 2000. - 2006.2 najizraženiji je u

sektoru gospodarstva i obrtništva te iznosi 37%, dok je porast u neproizvodnom sektoru u

istom razdoblju manji od 5%. U strukturi zaposlenih u gospodarstvu (bez obrta i javnog

sektora) na dan 30. 6. 2006., najveći udio ima prerađivačka industrija (24%), zatim trgovina

(22%), poljoprivreda (17%) te građevinarstvo (12%).

Postotak zaposlenih po sektorima

24%

22%17%

12%

25%

prerađivačka industrija trgovinapoljoprovreda i šumarstvo građevinarstvoostalo

Postotak zaposlenih po sektorima

24%

22%17%

12%

25%

prerađivačka industrija trgovinapoljoprovreda i šumarstvo građevinarstvoostalo

1 Vidi Annex 1a i 1b 2 Vidi Annex 2


36

Zaposleni i neto plaće po djelatnostima

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Broj

poduzetnika Broj zaposlenih

Iznos prosječne neto plaće u kn

Naziv djelatnosti 2005. 2004. 2005. 2004. 2005.

Poljoprivreda, lov, šumarstvo 91 2.628 2.595 3.240 3.386

Ribarstvo 1 - - - -

Rudarstvo - - - - -

Prerađivačka industrija 171 4.279 4.568 2.835 3.108

Opskrba el. energije, plin i voda 7 612 644 3.632 3.784

Građevinarstvo 159 1.943 2.172 2.369 2.431

Trgovina na veliko i malo 416 3.900 4.362 2.399 2.456

Hoteli i restorani 30 365 355 2.179 2.316

Prijevoz, skladištenje, veze 53 575 599 2.859 3.109

Financijsko poslovanje 11 38 42 4.521 4.620

Poslovanje nekretninama 118 335 382 3.103 3.291

Javna uprava, obvezno soc.

osiguranje - - - - -

Obrazovanje 21 64 81 2.215 2.126

Zdravstvena zaštita i socijalna

skrb 16 277 273 3.291 3.448

Ostale društ. soc. i osob. usluge

djelatnika 21 423 440 3.205 3.317

UKUPNO 1.116 15.439 16.513 2.778 2.914

Izvor: Financijska agencija Zagreb

Porastu zaposlenih u gospodarstvu su, prije svega, doprinijele poticajne mjere Županije (pod

povoljnim uvjetima preko 500 poduzetnika je realiziralo kredite u ukupnom iznosu većem od

400 milijuna kn), okončanje većeg dijela stečajnih postupaka uzrokovanih bankarskom

krizom u Hrvatskoj tj. bankrotom svih triju domicilnih banaka te „Program poticanja

zapošljavanja“ koji provodi HZZ u okviru svojih nadležnosti.

U 2005. godini 54% od ukupnog broja nezaposlenih su osobe 35 ili više godina starosti3, dok

55% čine žene. 62% nezaposlenih osoba je sa srednjoškolskim obrazovanjem (11 ili 12

godina obrazovanja), 3% sa sveučilišnom diplomom, približno jedna trećina ima samo

osnovnoškolsko obrazovanje (8 godina) te 5% je neobrazovano. Ovi omjeri se nisu znatno

mijenjali tijekom proteklih pet godina.

3 Vidi Annex 3


37

Struktura nezaposlenosti prema razini obrazovanja od 2000. – 2006. u Hrvatskoj i VSŽ

VUKOVARSKO SRIJEMSKA ŽUPANIJA

GODINA UKUPNO Žena NKV PKV KV SSS VŠS VSS 31.12.2000 22.668 11.799 2.618 6.332 8.228 4.706 387 337

31.12.2001 23.364 12.384 2.536 6.560 8.615 4.918 410 325

31.12.2002 22.543 11.893 2.163 6.634 8.219 4.856 390 281

31.12.2003 20.897 11.526 1.870 6.559 7.619 4.324 325 200

31.12.2004 20.162 10.955 890 5.321 9.065 3.782 501 326

31.12.2005 19.260 10.750 825 5.207 8.352 3.819 477 304

31.12.2006 18.280 10.520 810 5.021 7.605 3.783 490 304

REPUBLIKA HRVATSKA

GODINA UKUPNO Žena NKV PKV KV SSS VŠS VSS 31.12.2000 378.544 200.652 72.460 55.750 131.882 91.886 11.754 14.812

31.12.2001 395.141 214.716 71.701 62.807 135.952 96.996 12.432 15.253

31.12.2002 366.162 206.105 66.259 63.709 121.718 89.204 11.604 13.668

31.12.2003 318.684 186.281 58.939 56.957 105.728 76.087 9.891 11.082

31.12.2004 317.557 185.073 20.262 70.946 128.524 76.750 8.660 12.435

31.12.2005 307.851 182.421 19.501 71.910 117.680 77.328 9.189 12.243

31.12.2006 293.153 177.649 19.436 70.301 105.139 76.942 9.194 12.141

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Vinkovci 2000-2006 god

Činjenica da se sporo otvaraju nova radna mjesta može se pripisati sporom gospodarskom

razvoju/rastu i malom broju visokokvalificiranih ljudi u ukupnoj radnoj snazi - svega 4%

ukupne radne snage VSŽ je visoke stručne spreme; 3,2% je nepismeno dok je u RH udio

nepismenih 1,8%. Slaba povezanost srednjih strukovnih škola i potreba lokalnog

gospodarstva također mora biti ojačana kako bi se edukacija radne snage uskladila s

trenutnim i budućim prilikama za zapošljavanje. Iako je nacionalni nastavni program srednjih

strukovnih škola prilagođen potrebama gospodarstva, zbog nedostatka financijskih sredstava

još uvijek nije u potpunosti implementiran u školama. Kao rezultat toga, raspoloživa radna

snaga u VSŽ ne odgovara u potpunosti potrebama tržišta.

Ukupan prihod je povećan za 50% u proteklih pet godina. U 2005. godini iznosio je 56 000 €

po zaposleniku u usporedbi s 37 000 € u 2001. Prosječna mjesečna plaća u 2005. je iznosila


38

400 € dok je u 2001. iznosila 330 € što predstavlja povećanje od 21% u protekle 4 godine.

Međutim, to je znatno niže od hrvatskog prosjeka koji iznosi 530 €.

8.4. Vanjska trgovina

Prije Domovinskog rata izvoz VSŽ je premašivao uvoz za 29%. U 1990. godini je iznosio 163

milijuna $ (4% ukupnog izvoza RH (4020 milijuna $), međutim u 2005. godini izvoz je iznosio

135 milijuna $ (1,5% od ukupnog izvoza RH (8800 milijuna $). Do danas VSŽ ne uspijeva

doseći razinu predratnog razdoblja odnosno 1991. godine kada je izvoz premašivao uvoz.

Međutim, tijekom posljednjih godina uočljivi su pozitivni pomaci. Tako je npr. u 2005.

pokrivenost uvoza izvozom iznosila 97,1% dok je prosjek u Hrvatskoj svega 47,5%.

IZVOZ u 000 000 US dolara

Godine I n d e x R. br

.

Područje 1990. 2002. 2003. 2004. 2005. 02/90 03/02 04/03 05/04

1. Hrvatska 4.019 4.898 6.186 8.024 8.808 121,9 126,3 129,7 109,8

2.

Vukovarsko

srijemska

županija

163 57 87 65 135 35,4 151,8 74,2 208,0

3.

Učešće

VSŽ u RH

(2:1)

u %

4,06 1,18 1,42 0,81 1,54 - - - -

Izvor: Državni zavod za statistiku,2006.


39

UVOZ u 000 000 US dolara

Godine I n d e x R. br.

Područje 1990. 2002. 2003. 2004. 2005. 02/90 03/02 04/03 05/04

1.

Republika

Hrvatska

5.187 10.713 14.209 16.589 18.546 206,5 132,6 116,7 111,8

2.

Vukovarsko-

srijemska

županija

134 68 99 108 139.226 51,2 144,8 109,7 127,8

3.

Učešće VSŽ

u RH (2:1)

u %

2,58 0,64 0,70 0,66 0,75 - - - -


S ciljem održivog rasta gospodarstva, nužno je povećanje lokalne proizvodnje dobara ili

usluga, umrežavanje između lokalnih poduzeća, prisutnost velikih tvrtki kao nositelja razvoja

gospodarstva te jaka institucionalna potpora i educirana/stručna radna snaga.

Bilanca vanjsko trgovinske razmjene

u 000 000 US dolara

Hrvatska Vukovarsko srijemska županija R. br.

Elementi 1990. 2002. 2003. 2004. 2005. 1990. 2002. 2003. 2004. 2005.

1. Izvoz 4.019 4.898 6.186 8.024 8.809 163.000 57.738 87.669 65.081 135.371

2. Uvoz 5.187 10.713 14.209 16.589 18.546 134.000 68.609 99.357 108.955 139.226

3. Bilanca -1.168 -4.481 -8.022 -8.565 -9.737 +29 -11 -11 -44 -4

4. Pokrivenost uvoza izvozom

77,5

45,7

43,5

48,4

47,5

121,6

84,1

88,9

59,6

97,1



40

Ključna pitanja:

a) Iznimno negativan učinak rata pozicionira VSŽ među gospodarski najslabije

županije u RH; zbog nejednakog gospodarskog rasta i razvoja VSŽ u odnosu na

druge županije u poslijeratnom razdoblju, VSŽ i nadalje zaostaje za drugim

županijama.

b) Potrebni su zajednički, integrirani napori kako bi se utjecalo na nezaposlenost

npr. cjeloživotno učenje, stvaranje poticajnog gospodarskog okruženja (poslovne

zone, inkubatori i sl.), privlačenje izravnih stranih ulaganja sukladno razvojnim

prioritetima županije itd..)

c) Jačanje veza među potpornim institucijama u gospodarstvu (Obrtnička i

Gospodarska komora, Lokalna ekonomska razvojna agencija, Zavod za

zapošljavanje, strukovne škole) i njihove zajedničke akcije su neophodne u

jačanju konkurentnosti gospodarstva VSŽ.

d) Nerazmjerno je velik udio malog i srednjeg poduzetništva (u odnosu na velika

poduzeća) u gospodarstvu VSŽ kao i slaba horizontalna i vertikalna integracija

lokalnih poduzeća (npr. klasteri).

e) Struktura lokalnog gospodarstva s prevladavajućim trgovačkim poduzećima i

niskom razinom proizvodnje/prerade ne osigurava osnovu za održivi razvoj.

f) Izgradnja poduzetničkih zona te obnova i opremanje strukovnih škola ima za cilj

dodatno ojačati poticajno gospodarsko okruženje u VSŽ.

g) Izravna strana ulaganja i izvoz su na vrlo niskoj razini u VSŽ.

h) Potrebni su integrirani razvojni planovi kako bi se utjecalo na unutar županijske

nejednakosti u razvoju.


41

8.5. Poljoprivreda i šumarstvo

Poljoprivreda i šumarstvo predstavljaju značajan gospodarski potencijal VSŽ s obzirom na

velike površine visoko kvalitetne zemlje (150.000 ha; 62% ukupne površine Županije) i šuma

hrasta lužnjaka (69.000 ha; 28% ukupne površine Županije). Spomenuta dva resursa, uz

zemljopisni položaj, predstavljaju glavni potencijal razvoja VSŽ. Tradicionalno, VSŽ je bila

sirovinska baza (uglavnom žitarica - kukuruza i pšenica), dok se finalizacija događala izvan

Županije, što predstavlja neodrživu organizacijsku strukturu u tržišnom gospodarstvu. Kako

se gospodarstvo bude razvijalo, Županija bi trebala nastaviti s pridavanjem veće važnosti

svojim prirodnim resursima, ali i istovremeno redefinirati sektor poljoprivrede kako bi se kroz

jačanje prerade sirovina ostvarile dodane vrijednosti.

Dodatni problem u sektoru poljoprivrede predstavlja i pitanje slabe povezanosti između

poljoprivrednih proizvođača i tržišta. Problem je dvostran: horizontalna nepovezanost između

samih proizvođača koji koriste usitnjeno zemljište kao bazu svoje proizvodnje, te nedostatak

vertikalne povezanosti između proizvođača, prerađivača i tržišta što rezultira slabom

identifikacijom tržišta i «lancem nabave».


42

Rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta je još jedan čimbenik koji negativno utječe na razvoj

poljoprivrede u VSŽ. Žitarice (kukuruz, pšenica) čine veći dio poljoprivredne proizvodnje,

međutim male površine rezultiraju nekonkurentnim usjevima u usporedbi s masovnom

proizvodnjom u drugim EU zemljama. Na primjer, prosječna veličina oranica u VSŽ je 4,57

ha dok je u Njemačkoj 40,4 ha. VSŽ ukupno ima približno 75 216 parcela (koje obrađuju

poduzeća ili kućanstva) s prosječno 2,7 parcela po kućanstvu i 24,9 po poduzeću. Prosječna

obiteljska gospodarstva su u razdoblju od 2002. - 2004. koristila 94% oranica i vrtova, 1%

livada, 3% pašnjaka, 1% voćnjaka, 1% vinograda.

Prosječna površina gospodarstva u ha Zemlja

1890. 1955. 2003.

Engleska 25 26,5 68

Njemačka 5,9 7,1 37

Francuska 8,7 14,2 42

Nizozemska 10 20 20

Švedska 12 36

Hrvatska 8 3,4 2,4

Izvor: Zbornik radova znanstvenog skupa, „Melioracijske mjere u svrhu unapređenja ruralnog

prostora“, Zagreb, 2007.

Slaboj organizaciji sektora poljoprivrede doprinosi i nerazvijena svijest među lokalnim

proizvođačima o potencijalima tržišno orijentiranih poljoprivrednih zadruga. Zajednički napori

će biti prijeko potrebni za promoviranje prednosti modernih zadruga za razliku od onih koje

su postojale tijekom socijalističkog odnosno planskog gospodarstva ili zadruga koje posluju

više kao trgovačka društva radi jednostavnije registracije ili vođenja knjigovodstva.

Neprekidno promoviranje cjeloživotnog učenja među poljoprivrednim proizvođačima bi

također doprinijelo povećanju vrijednih vještina i modernog "know how-a" u sektoru.

VSŽ se suočava sa ozbiljnom prijetnjom jake konkurencije velikih razmjera i niskih troškova

nakon pridruživanja EU te ne bi smjela odgađati odgovor na izazove, pred kojima će se

zasigurno naći, kroz diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje, razvoj zadruga, povećavanje

navodnjavanja poljoprivrednih površina, nastavak poticanja proizvodnje profitabilnih kultura

(dosad je to iznosilo cca 6 milijuna kn godišnje), identifikaciju tržišnih niša, finalizaciju

proizvodnje i ohrabrivanje proizvođača u proizvodnji voća, povrća, ljekovitog bilja, začina

(odnosno proizvoda koji su u skladu s nacionalnim smjernicama i poticajima za


43

poljoprivrednu proizvodnju), kao načine kojima će se stvoriti jak i konkurentan, biološki

odgovoran, poljoprivredni sektor. Neki od pokušaja unapređenja poljoprivredne proizvodnje

VSŽ su priprema projekata "Analiza tla i agro-tehnološke osnove poljoprivrede VSŽ" i “Plan

navodnjavanja VSŽ”, temeljen na NAPNAV-u kako bi usmjerila poljoprivrednike prema

konkurentnoj proizvodnji najpogodnijih kultura na određenim tlima.

Trenutno je u sustavu navodnjavanja manje od 1.000 ha poljoprivrednih površina, dok se

navedenim planom previđa navodnjavanje ukupno 7.500 ha do 2010. godine. Uz

navodnjavanje, potrebno je osigurati i odvodnju na poljoprivrednim površinama putem

kvalitetnijeg održavanja i uređenja detaljne kanalske mreže.

U tijeku je provedba programa čišćenja detaljne kanalske mreže 3. i 4. reda, kojima će se do

2008. godine sva dovesti na nulto stanje i predati Županiji na gospodarenje. Razminirane

površine, koje godinama nisu bile korištene u poljoprivrednoj proizvodnji zbog svoje

nezagađenosti zaštitnim kemijskim sredstvima pružaju kvalitetan temelj za razvoj ekološki

prihvatljive poljoprivrede.


44

Prostori za razvoj i uređenje


Stvaranje jedinstvenog "branda" i imidža domaćih, slavonskih gastronomskih specijaliteta

(npr. kulen, rakija) moglo bi osigurati prijeko potrebnu konkurentnu prednost za VSŽ te

doprinijeti i razvoju turističke ponude. Međutim, vrlo je važno naglasiti da Županija, ukoliko

želi biti izvozno orijentirana i konkurentna na inozemnim tržištima, mora imati licencirane

lokalne proizvođače sa standardiziranom proizvodnjom u skladu s međunarodnim propisima

(npr. HACCP standard). Široka upotreba i prihvaćanje takvih standarda još uvijek nije

uobičajeno u VSŽ. U trenutnom gospodarskom okruženju, lokalni proizvođači jesu prepoznali

potrebu usklađivanja s međunarodnim standardima, međutim proces provedbe

standardizacije proizvodnje je skup i teško si ga mogu priuštiti.

VSŽ ima veliki potencijal za razvoj drvoprerađivačke industrije s obzirom na 69 000 ha (19

milijuna m³ ukupno raspoložive drvne mase; oko 300.000 m³ godišnjeg sječivog etata) pod

šumom, uglavnom hrasta lužnjaka i jasena. Međutim, centraliziran sustav upravljanja


45

šumama u Hrvatskoj ne osigurava uvjete za maksimalno iskorištenje tog potencijala VSŽ.

Iako je spori proces decentralizacije u tijeku, Hrvatske šume još uvijek imaju ekskluzivno

pravo upravljanja šumama diljem Hrvatske.

Drvoprerađivačka industrija u VSŽ je organizirana kroz poslovanje jednog velikog poduzeća i

više manjih proizvođača. Glavni proizvodi su parket, vrata i prozori (poluproizvodi), a

evidentan je nedostatak finalnih proizvoda (npr. namještaja).

Šume kao važan izvor sirovina, pilanski i prerađivački kapaciteti, 120 godina tradicije u

preradi, stečena znanja, iskustva i ugled doprinose velikom potencijalu drvoprerađivačke

industrije u zauzimanju mjesta jednog od ključnih nositelja gospodarstva VSŽ. Kako bi se

navedeno ostvarilo, potrebna su ulaganja u modernizaciju tehnologije, marketing, ljudske

resurse i obuku kao i bolja povezanost između malih i velikih proizvođača (klaster).

Iako se najveći dio slatkovodne ribe uvozi, VSŽ nedovoljno koristi vodne potencijale s kojima

raspolaže kako bi razvila uzgoj slatkovodne ribe. Za sada je samo jedno poduzeće započelo

s pilot-projektom kaveznog uzgoja šarana.


46

Ključna pitanja:

a) Tradicionalno organizirana poljoprivredna proizvodnja ne može udovoljiti

zakonitostima modernog tržišnog gospodarstva.

b) Usitnjenost zemljišta zahtijeva diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje –

promjenu niskodohodovnih kultura (pšenica, kukuruz) u profitabilnije kulture

(voće, povrće).

c) Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem je od ključne važnosti za

budući razvoj poljoprivrede u VSŽ.

d) Održivi razvoj poljoprivrede zahtijeva restrukturiranje postojećeg modela tj.

odmak od proizvodnje sirovina ili niskodohodovnih kultura ka profitabilnijim

proizvodima više dodane vrijednosti (putem npr. navodnjavanja, hladnjača i sl.).

e) Slaba horizontalna i vertikalna integracija poljoprivrednih proizvođača (npr. malo

modernih zadruga), slab pristup tržištu i nedovoljna primjena know-how-a ne

podržava jačanje sektora poljoprivrede.

f) Postoji potencijal za stvaranje jakog slavonskog branda unutar kojeg se mogu

komercijalizirati proizvodi iz VSŽ (npr. hrana, pića, suveniri itd.).

g) Unatoč postojećim preduvjetima (rijeke, jezera) uzgoj ribe u VSŽ je nerazvijen.

h) Uvođenje međunarodnih standarda u poljoprivrednu proizvodnju (npr. HACCP) je

još uvijek na vrlo niskom nivou.

i) Međusektorska uvezanost je vrlo slaba (npr. poljoprivreda/turizam.)

j) Uvezanost malih i srednjih s velikim drvoprerađivačima je slaba, kao i marketing,

promocija i design.

k) Cjeloživotno učenje lokalnih poljoprivrednih proizvođača kao i prijenos znanja i

iskustava je neophodno za konkurentnu poljoprivrednu regiju.


47

8.6. Razminiranje

Osim još uvijek vidljivih ratnih šteta u VSŽ su prisutna i minska polja koja predstavljaju veliku

prepreku gospodarskom rastu i sveukupnom razvoju. Nakon mirne reintegracije okupiranog

područja VSŽ u hrvatski ustavni poredak 1997. godine, 5,2% površine VSŽ (otprilike 127 km²

od 2440 km² ukupne površine) je bilo minski sumnjivo područje od kojeg je 89% područje

pokriveno šumama i oranicama, što ograničava mogućnosti iskorištenja tih prirodnih resursa.

Minski sumnjiva područja

Izvor : Hrvatski centar za razminiranje

Struktura minski sumnjivog područja STRUKTURA MINSKI SUMNJIVOG PROSTORA PREMA NAMJENI POVRŠINA

MSP

OPĆINE-

GRADA

KUĆE I

OKUĆNICE

INFRASTR.

OBJEKTI

POLJOP.

POVRŠINE

ŠUME, PP

PUTEVI I

PROSJECI

LIVADE I

PAŠNJACI

MAKIJA

I

KRŠ

OSTALO OPĆINA

GRAD

km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 %

UKUP 18 107,6 4,4 0,7 0,7 0,3 0,3 46,8 43,6 53,2 49,4 0,6 0,6 0,1 0,1 5,8 5,4

Izvor : Hrvatski centar za razminiranje


48

Iako je razminiranje u VSŽ započelo 1998. godine, veličina zadatka i nedostatak resursa su

rezultirali vrlo sporom provedbom tog procesa. Samo je 23.6 km² minski sumnjivog područja

provjereno / očišćeno tijekom razdoblja od 1998 - 2006. Ako se proces nastavi ovim tempom,

trebat će više od 30 godina da bi VSŽ bila očišćena od mina odnosno bez minski sumnjivih

površina. Do sada je razminiranje financirala Vlada RH, strani donatori i VSŽ te je ukupno

uloženo 240 milijuna kuna (cca 33 milijuna €) za razminiranje 23,6 km². Oko 1,3 milijardi

kuna (170 milijuna €) je još potrebno za razminiranje preostala 103 km² minski sumnjivog

područja tj. 573 minska polja koja još uvijek predstavljaju opasnost za više od 100 000

stanovnika VSŽ budući da se nalaze u blizini naseljenih područja.

Za VSŽ će biti izazov kako sustavno promijeniti loš imidž koji trenutno ima, a koji se razvio

kao posljedica značajnih, još uvijek vidljivih ratnih šteta kao i percepcije da je Županija

opasno, minski zagađeno područje. Bez sustavnog pristupa rješavanju tog problema, VSŽ će

teško moći privući izravna strana ulaganja, a gospodarstvo će se nastaviti sporije razvijati.

Ključna pitanja:

a) Minirana područja su stalna prijetnja sigurnosti lokalnog stanovništva i prepreka

daljnjem razvoju VSŽ. Također, stvaraju loš imidž Županije kao nesigurnog

područja.

b) Intenzivan proces razminiranja je neophodan kako bi se očistile preostale

površine u prihvatljivom vremenskom periodu.


49

9. INFRASTRUKTURA (komunalna, prometna, komunikacijska)

Prijevoz

Velika oštećenja infrastrukture nastala tijekom Domovinskog rata su značajno utjecala na

funkcioniranje Županije tijekom poslijeratnog razdoblja. U razdoblju 1998. - 2005., RH i

međunarodni donatori su uložili oko 2,5 milijarde kn (oko 340 milijuna €) u komunalnu

infrastrukturu, prijevoz, komunikacije itd. Nadalje, u skladu sa smjernicama Vlade RH

vezanim za prijevoz, završena je izgradnja autoceste punog profila (Europski koridor 10) koja

prolazi kroz Županiju i u tijeku je rekonstrukcija željezničke pruge na istom koridoru. Luka

Vukovar ponovno radi, iako s ograničenim kapacitetima, a očekuje se da će pristan u Iloku

ubrzo započeti s radom. Ovo će VSŽ omogućiti ostvarivanje koristi od Europskog koridora 7

(Dunav). Sva spomenuta i slična ulaganja pomoći će Županiji u dostizanju svoje predratne

pozicije važnog transportnog i logističkog središta.

U blizini granice sa Srbijom, otvoren je kombinirani cestovno/željeznički (RO-LA) terminal koji

bi trebao smanjiti broj teških kamiona na autocesti transportom istih željeznicom do

slovenske granice. Cilj ove inicijative je povećati sigurnost na autocestama, smanjiti

transportne troškove te promovirati i pridonositi zaštiti okoliša. Ostale transportne veze

predstavlja aerodrom u susjednoj Osječko-baranjskoj županiji (35 km udaljen od Vinkovaca),

koji se pretežno koristi za avionski prijevoz tereta.

VSŽ je strateški smještena u regiji, lako je dostupna različitim vidovima prijevoza (cestovni,

željeznički, plovni, zračni) te će daljnjim poboljšanjem odnosa u regiji i prekogranične

suradnje imati priliku vratiti status transportnog središta.


50

Promet


9.1. Ceste

Autocesta Zagreb-Beograd (zapad-istok), s četiri izlaza u Županiji, prolazi kroz VSŽ. Osim

toga, ukupna dužina državnih, županijskih i lokalnih cesta iznosi 715 km (472 km županijskih

i 243 km lokalnih cesta). I ovako razvijena cestovna mreža zahtijeva daljnju modernizaciju u

vidu izgradnje obilaznica na državnim i županijskim cestama te izgradnju novih pravaca radi

bolje povezanosti rubnih dijelova županije sa županijskim središtima i autocestom, a s ciljem

sigurnijeg, kvalitetnijeg i bržeg odvijanja prometa.

Županijska uprava za ceste (ŽUC) VSŽ je zadužena za održavanje županijskih i lokalnih

cesta, a JLS za održavanje nerazvrstanih cesta. Prema ŽUC-u, s obzirom na ratna

oštećenja, neodržavanje cesta tijekom osam godina okupacije ovog područja, nedovoljne

investicije od strane države te povećan broj cestovnih motornih vozila, kvaliteta cesta u VSŽ

je općenito lošija nego što je u ostalim dijelovima Hrvatske.


51

Broj registriranih vozila u Vukovarsko srijemskoj županiji.

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2006.

Teretni promet kamionima na relaciji između Bosne i Hercegovine i luka u Osijeku i Vukovaru

predstavlja dodatni problem Županiji. Budući se korištenje javnih cesta u VSŽ ne naplaćuje

(osim autoceste), održavanje cesta oštećenih teškim kamionima apsorbira sredstva koja bi

mogla biti uložena na način kojim bi se ostvarivala korist za gospodarstvo i lokalno

stanovništvo.

9.2. Željeznica

Željeznica je tradicionalno imala značajan utjecaj na razvoj VSŽ. Posljednjih desetljeća,

razvoj grada Vinkovaca je bio baziran na željezničkom prometu, budući da je bio glavno

željezničko čvorište. Više od 200 km željezničkih pruga u VSŽ, uključujući 58 km Europskog

koridora 10 zapad-istok, svakako predstavlja velike mogućnosti za transport roba bilo gdje u

Europi.

Željeznička stanica Vinkovci

VSŽ koristi integrirani pristup za povratak nekadašnjim količinama pretovara (1990. godine

željezničkim putem je prevezeno oko 1.7 milijuna tona dok u 2005. godini 960 000 tona). Kao

dodatak ranije spomenutom RO-LA terminalu, u tijeku je rekonstrukcija ratom oštećene

Godina 2002. 2003. 2004. 2005.

ukupno

od

ukupnog

broj

osobnih

vozila

ukupno

od

ukupnog

broj

osobnih

vozila

ukupno

od

ukupnog

broj

osobnih

vozila

ukupno

od

ukupnog

broj

osobnih

vozila

Vukovarsko-srijemska županija

51148 40139 54979 40838 56443 41642 56200 43203


52

željezničke pruge između Vinkovaca i Osijeka, koja će ponovno omogućiti transport putnika i

roba na toj relaciji te povezati luku Osijek s glavnim željezničkim koridorom.

Također, u tijeku je obnova magistralne pruge Koridora 10 na dijelu Vinkovci - Tovarnik

(državna granica), što se sufinancira sredstvima iz programa ISPA.

Međutim stanje i drugih željezničkih pravaca na području VSŽ zbog dotrajalosti kolovoza i

sustava telekomunikacije, signalno-sigurnosnih sustava i ostalih sustava i građevina

potrebnih za normalno funkcioniranje prometa sve teže prati značajan stalni porast tereta u i

iz smjera Vukovara odnosno Vukovarske luke. Trenutno je jedino na dionici Vinkovci –

Novska zadovoljavajuće stanje kolosijeka i opreme.

9.3. Unutarnji plovni pravci

Rijeke Dunav i djelomično Sava, koje se koriste za transport dobara te luka Vukovar koja

služi kao pretovarni centar, predstavljaju plovne pravce VSŽ, a riječni promet je danas u

stalnom porastu kako u teretnom, tako i u putničkom prometu. Zbog toga veliku važnost za

ovaj kraj ima budući višenamjenski kanal Dunav – Sava. Izgradnjom kanala ostvariti će se

650 km dug prometni koridor Podunavlje – Jadran ( 61,5 km kanala D-S, 306 km plovne

Save do Siska i 280 km željezničke pruge Sisak – Zagreb – Rijeka ), te skraćenje plovidbe

Savom prema zapadnoj i istočnoj Europi.

Značajnu ulogu u razvoju unutarnjih plovnih pravaca imat će i zimovnik u Opatovcu, koji će

omogućiti sidrenje brodova tijekom cijele godine, a posebice u zimskom periodu kad led na

Dunavu prijeti sigurnosti plovidbe.

Izgradnjom kanala omogućit će se intenzivno navodnjavanje ~ 35.000 ha okolnog

poljoprivrednog zemljišta i ekstenzivno navodnjavanje ~ 50.000 ha šumskih bazena čime bi

bio otvoren put za diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje – što predstavlja prijeko potreban

razvoj sektora poljoprivrede VSŽ, ukoliko se želi razviti komparativne prednosti prije

pridruživanja EU.

Također će omogućiti uređenje površinske odvodnje na ~ 173.000 ha poljoprivrednih

površina, osigurati uvjete dogradnje podzemne odvodnje na ~ 62.000 ha poljoprivrednih

površina i eliminirati štete od poplava. Na taj način će se omogućiti povećanje obima

poljoprivredne proizvodnje i prijeko potreban razvoj sektora poljoprivrede VSŽ, a regulacijom


53

vodnog režima Spačvanskog bazena prema zahtjevima šumske vegetacija i povećanje

šumske biomase.

Ali kanal će omogućiti i daljnji razvoj i širenje Luke Vukovar, izgradnju velike zaobalne

poslovne zone s trgovačko-proizvodno-skladišnim sadržajima, kao i razvoj manjih luka, te

niza pristaništa, zimovnika, servisnih i poslovnih zona, ribnjačarstva, turističko-sportsko-

rekreacijskih i drugih sadržaja duž cijele trase.

Sve će to dovesti do povećanja zaposlenosti, gospodarskog i urbanog napretka, zaštite

okoliša, povećanja vrijednosti zemljišta i unapređenja međudržavnih odnosa.

Hrvatska Vlada podupire inicijativu za izgradnju višenamjenskog kanala Dunav-Sava između

Vukovara i Slavonskog Šamca, duljine 61,5 km, što predstavlja veliki potencijal za

gospodarski razvoj i napredak.


54

Vodnogospodarski sustav


9.4. Komunikacije

Iako VSŽ ima adekvatnu pokrivenost telefonskom mrežom i pouzdanu komunikacijsku

mrežu, povećanje razine upotrebe interneta te potpora razvoju širokopojasne mreže

(broadband internet) će dodatno povećati razvojni potencijal Županije. Trenutno su javni

pristup internetu (knjižnice, internet caffe-i, itd.) i pokrivenost broadbandom na niskoj razini.

Županijske razvojne strategije bi ostvarile koristi od veće dostupnosti informacija vezanih za

brzinu ili način planiranog razvoja telekomunikacijske mreže u VSŽ i trebale bi biti razvijene u

suradnji s pružateljima usluga.


55

9.5. Kanalizacija i vodoopskrba

Vodovodna mreža VSŽ pokriva više od 90% Županije, a velike građevinske inicijative u

smislu proširenja mreže su u tijeku. Međutim, skupo održavanje mreže (cijevi su ponegdje

stare preko 30 godina) i izrazit nedostatak uređaja za pročišćavanje predstavlja značajan

izazov. Kvaliteta pitke vode u Županiji je niska zbog teških metala prisutnih u tlu te je

osiguranje adekvatne opskrbe kvalitetnom pitkom vodom od najveće važnosti. U tu svrhu se

pristupilo izgradnji Regionalnog vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije čime bi se riješio

taj problem.

Infrastrukturni sustav Vukovarsko-srijemske županije



56

Za razliku od vodovodne mreže, kanalizacijski sustav VSŽ je izrazito nerazvijen. Veliki broj

kućanstava se koristi septičkim jamama (od kojih nisu sve izgrađene u skladu s postojećim

zakonima), dok samo 5 gradova i 1 općina (koji pokrivaju svega 52% stanovništva) ima javni

kanalizacijski sustav na koji se vrši priključivanje kućanstava, ali ni ti sustavi ne pokrivaju u

potpunosti navedena naselja te je i njih potrebno dalje razvijati. Kao posljedica toga, ostali

dio stanovništva (osobito ljudi koji žive u već zaostalijim ruralnim područjima i područjima

visokih podzemnih voda) ima lošiju kvalitetu života. Nadalje, i gospodarski razvoj će

zaostajati ukoliko nove tvrtke i industrije ne budu imale odgovarajuće mogućnosti za

priključenje na kanalizacijski sustav. Kako bi potaknule rješavanje tog problema, neke JLS su

započele sa izradom projektne dokumentacije potrebne za izgradnju kanalizacijske mreže.

Ključna pitanja:

a) Dotrajalost izgrađenih vodoopskrbnih sustava zahtijeva stalno ulaganje u

održavanje i obnovu istih, a nezadovoljavajuća kvaliteta vode za piće zahtjeva

nastavak aktivnosti na izgradnji Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne

Slavonije.

b) Nedostatna razina izgrađenosti kanalizacijskih sustava zahtijeva njihovu

izgradnju sukladno potrebama i zakonskim propisima.

c) Vodoopskrbni sustav (cijevi i pumpe) zahtijevaju redoviti održavanje kako bi

se osigurala kvaliteta vode za stanovništvo VSŽ

d) Dobra plinska i električna mreža osiguravaju dovoljne količine energije za

potrebe stanovništva i industrije.

e) Rubna sjeverna i istočna područja Županije nisu dobro povezana s

autocestom. Također, kvaliteta cesta u VSŽ je lošija nego što bi trebala biti

radi podupiranja gospodarskog razvoja.

f) Obnova dijela glavne željezničke pruge (Europski koridor 10 Zapad-Istok), kao

i ostalih pravaca, stvorit će preduvjete za daljnji razvoj VSŽ kao transportnog

čvorišta.

g) Luka Vukovar ima značajnu ulogu u razvoju VSŽ iako zahtijeva modernizaciju

i proširenje. Pristan u Iloku bi mogao biti važan čimbenik turističkog razvoja

ako bi se stavio u funkciju.

h) Izgradnja i razvoj integriranog vodenog prijevoznog sustava unutar Županije

(npr. kanal Dunav-Sava) mogao bi biti nositelj razvoja Županije u budućnosti.

i) Širokopojasni Internet, kao potpora ekonomskom razvoju, je na vrlo niskoj

razini u VSŽ u smislu teritorijalne pokrivenosti i upotrebe. Javni pristup

internetu je također na vrlo niskoj razini.


57

10. PROSVJETA, KULTURA I SPORT

10.1. Školstvo U VSŽ djeluje 55 osnovnih škola s 45 pripadajućih područnih škola. Od ukupno 100 školskih

objekata, čak 20 je potrebno sanirati, a postoji i potreba za izgradnjom 14 novih objekata. U

gotovo svim školama potrebno je izvršiti barem djelomično obnavljanje opreme i namještaja.

Uvođenjem nacionalnog programa obrazovanja (HNOS-a), koji podrazumijeva rad u jednoj

smjeni tj. cjelodnevni boravak, bit će potrebno osigurati dodatni školski prostor kao i

informatičku opremu te veći broj nastavnih sredstava i pomagala.

Predškolski odgoj također zahtijeva osiguranje dodatnog prostora i opreme budući da su

postojeći kapaciteti vrtića nedovoljni u odnosu na potrebe. Također, sve veći problem

predstavlja i nedovoljno usklađeno radno vrijeme vrtića s radnim vremenom roditelja.

Djelatnost srednjeg školstva u VSŽ obavlja 17 srednjoškolskih ustanova (15 srednjih škola, 1

glazbena škola te 1 učenički dom) razmještenih u 4 grada: 8 u Vinkovcima, 5 u Vukovaru, 3

u Županji i 1 u Iloku. Uvođenjem navedenog nacionalnog programa obrazovanja, kao i poradi

već postojećeg nedostatka objekata ili njihove neadekvatnosti, i u sustavu srednjih škola bit

će potrebna izgradnja ili sanacija objekata radi osiguranja dodatnih prostora kao i njihovo

opremanje.

Iako postojeća mreža osnovnih i srednjih škola uglavnom zadovoljava trenutne potrebe, u

skoroj budućnosti bit će nužne promjene radi uvođenja nacionalnog programa obrazovanja

(HNOS-a) te obveznog srednjoškolskog obrazovanja kao i modernizacije strukovnog

obrazovanja i osposobljavanja (SOO).

Također, poradi sprečavanja iseljavanja stanovništva, potrebno je osnovati srednje škole u

rubnim dijelovima Županije.

Iako postoji određena suradnja između škola, Obrtničke i Gospodarske komore, Zavoda za

zapošljavanje i Županije vezana za planiranje zanimanja, još uvijek je evidentan nesrazmjer

između potreba u gospodarstvu i obrazovnog sustava. Stoga su u tijeku pripreme za

modernizaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) i povezivanje svih dionika

(škole, Gospodarska i Obrtnička Komora, Zavodi za zapošljavanje, Agencije za razvoj,

Agencije za strukovno obrazovanje RH i dr.), a radi što kvalitetnijeg obrazovanja za potrebe

gospodarstva.

Nedavno otvorene visokoškolske ustanove u Vukovaru, uz već postojeće u Vinkovcima,

pomoći će u povećanju udjela visoko obrazovanih ljudi u radnom kontingentu. Trenutno je

samo 3,75% radne snage visoko obrazovanih što je bitno manji postotak od europskog


58

prosjeka (oko 20%). Preduvjet za povećanje udjela visokoobrazovanih ljudi u strukturi radnog

kontingenta je postojanje fizičke infrastrukture, što uključuje izgradnju/dogradnju i opremanje

visokoškolskih ustanova.

Stvaranjem novih radnih mjesta u gospodarstvu VSŽ, povećat će se potreba za

zapošljavanjem te povratak visoko obrazovanog kadra i zaustaviti trend odlaska na druga

područja.

10.2. Kultura

VSŽ ima iznimno bogato kulturno i povijesno nasljeđe koje datira iz pretpovijesnog razdoblja.

Grad Vinkovci je područje kontinuirano naseljeno više od 7 000 godina što ga čini najstarije

stalno naseljenim područjem u Europi. VSŽ je i nalazište prvog europskog kalendara (Orion),

zatim Vučedolska kultura iz eneolitskog i Sopotska kultura iz neolitskog razdoblja. Brojni

spomenici i artefakti, razasuti na više od 200 arheoloških lokaliteta i dva arheološka parka,

daju presjek proteklih stoljeća na ovom području. Upravo arheološki lokaliteti zbog svoje

važnosti i raznolikosti nalaza, te atraktivnih lokacija, postaju, kao arheološki parkovi, podloga

za revitalizaciju ove vrijedne kulturne baštine koja u budućim projektima postaje jedan od

važnih pokretača privrednog razvoja cijele regije. Povijesni materijali se čuvaju u četiri

muzeja u VSŽ (Vinkovci, Vukovar, Županja i Ilok) koji su smješteni u povijesnim zdanjima te

u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Iako muzeji u VSŽ još uvijek nemaju u potpunosti

odgovarajuće prostore, u posljednje vrijeme doživljavaju svoju revitalizaciju realizacijom

novih stalnih izložbi.

Vučedolska golubica Orion

Knjižnice u VSŽ su u jednako lošem stanju kao i muzeji. Iako postoji dokument "Standardi

knjižnica i čitaonica" koji propisuje uvjete u kojima knjižnice trebaju djelovati, većina djeluje u

neprimjerenim uvjetima zbog nedostatka financijskih sredstava te postoji rizik da će pisano


59

nasljeđe biti izgubljeno ukoliko se knjižnice ne obnove. Iako Zakon o knjižnicama

pretpostavlja postojanje knjižnice u svim općinama i gradovima, u VSŽ od 31 JLS samo u

njih 6 postoji registrirana knjižnica. Važnost knjižnica je u tome što pružaju uvijete za

sveobuhvatno obrazovanje lokalnog stanovništva te pružaju podršku kako formalnom

obrazovanju tako i samoobrazovanju i cjeloživotnom učenju. Ulogu knjižnica (u JLS gdje ih

nema) djelomično pokriva „bibliobus“, što je dobar primjer suradnje između JLS i VSŽ.

Vukovarsko-srijemskoj županiji nužno je potreban barem jedan kulturno-poslovni centar

odnosno višeetažni multifunkcionalni (kulturno-poslovni) objekt. U sklopu takvog centra svoje

mjesto našli bi: kinematograf, izložbeni prostor i multifunkcionalna dvorana za koncerte,

kazališne predstave, projekcije, izložbe te prostor za konferencije i razne radionice, galerijski

prostor, alternativna knjižnica i čitaonica, audio-video lab (prostorija za snimanje događaja),

knjižare, internet caffe, art caffe, restorani, CD-shopovi, prodajne galerije i mnogi slični

sadržaji.

Ovakav centar bio bi od značaja za cijelu Županiju, stvorila bi se i osigurala radna mjesta,

potaknuo bi se razvoj informacijskog društva i partnerstva, potaknula bi se gospodarska

raznolikost, civilne udruge i obrazovne ustanove napokon bi našle mjesto za potpuno

funkcioniranje te time i razvoj civilnog sektora, a projekt bi pokazao i dugoročnu održivost.

Također, u Županiji ne postoji niti jedna koncertna dvorana.

Stanovništvo VSŽ uspješno čuva svoju duboko ukorijenjenu folklornu tradiciju. Preko 70

kulturno umjetničkih društava je organizirano u Zajednicu kulturno-umjetničkih djelatnosti

(ZAKUD) VSŽ. Tradicionalni plesovi i glazba su važan dio života Županije kao i način izričaja

osjećaja pripadnosti i nacionalnog identiteta. Niz lokalnih i međunarodnih festivala se

održava tijekom cijele godine diljem Županije. Najznačajniji i najveći folklorni festival u

Hrvatskoj te jedan od najvećih u Europi jesu "Vinkovačke jeseni" (preko 70 skupina s preko

3 500 sudionika iz Hrvatske i inozemstva).


60

«Vinkovačke jeseni»

Budući da je VSŽ tijekom poslijeratnog razdoblja ulagala velike napore u obnovu, nije se

posvetila puna pozornost na iskorištavanje potencijalnih gospodarskih koristi temeljenih na

kulturnoj baštini.

VSŽ ima mogućnost bolje iskoristiti svoje jedinstveno povijesno i kulturno nasljeđe, ali

nedostaju integrirani programi koji bi bolje povezali kulturne manifestacije s gospodarstvom.

Potrebno je privući širu javnost na ključne događaje kako bi se osnažio sektor turizma na

temelju takvih aktivnosti te generirale gospodarske koristi. Nadalje, potrebna je bolja

povezanost između muzeja, galerija, javne uprave, ZAKUD-a, turističkih zajednica i agencija

kao i nadležnog Ministarstva.


61

Kulturna dobra


10.3. Sport

U VSŽ je registrirano preko 300 sportskih udruženja koja su organizirana u Županijski savez

sportova. Postoje profesionalni sportski klubovi, rekreativna udruženja, udruge za rekreaciju /

rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama te udruge za školska sportska natjecanja. Većina

ih djeluje na dobrovoljnoj osnovi te su financirane iz proračuna jedinica lokalnih samouprava.

Obzirom na ratne štete, nerazvijeno gospodarstvo i nedostatak financijskih sredstava,

sportski objekti u VSŽ ili su u vrlo lošem stanju ili ih uopće nema. U VSŽ postoji samo jedna

javna dvorana koja je locirana u Vukovaru i trenutno ju nije moguće u potpunosti koristiti.

Nogometni objekti (iako je to najpopularniji sport) nisu u skladu s propisima Hrvatskog


62

nogometnog saveza vezanim za klubove prve Hrvatske nogometne lige; VSŽ nema niti jedan

zatvoreni bazen; otvoreni bazeni u Vukovaru i Vinkovcima nisu u skladu sa sigurnosnim i

zdravstvenim standardima; 1/3 škola nema sportsku dvoranu; također ne postoje uvjeti /

objekti za rehabilitaciju oko 2 500 ratnih veterana.

Obzirom na nedovoljan broj javnih dvorana, sportska udruženja koriste školske dvorane, što

upućuje na dodatno oštećenje tih objekata ali i slabije rezultate koje udruge ostvaruju.

Planirane aktivnosti bi mogle unaprijediti situaciju u VSŽ, npr. prijedlog izgradnje sportskog

centra u Vinkovcima iako isti neće odgovarati potrebama za sportskim objektima u cijeloj

Županiji. Takvi ili slični objekti bi bili ključni u promociji zdravog načina života i rekreativnih

alternativa za mlade te nadalje mogu doprinijeti turističkoj ponudi VSŽ.

Ključna pitanja:

a) Strateške poveznice između potreba tržišta rada i ponude obrazovnog sustava

(putem strukovnih škola, relevantnih institucija i lokalnog gospodarstva) nisu

usklađene te se poradi toga stvara/generira nezaposlenost.

b) Usklađenost dugoročnog razvoja ljudskih potencijala (cjeloživotno obrazovanje) s

razvojnim prioritetima Županije je slaba.

c) Ograničeni kapaciteti vrtića i neusklađenost njihovog radnog vremena s radnim

vremenom roditelja ne odgovaraju potrebama.

d) Daleko je premali udio visokoobrazovanih ljudi u radnom kontingentu u VSŽ,

svega 3,17% u 2005.

e) Korištenje usluga istraživanja i razvoja od visokoškolskih institucija još nije

dovoljno uključeno u procese regionalnog razvoja.

f) Uvođenje HNOS-a zahtijevat će dodatne kapacitete obrazovnih institucija.

g) Nedostatak prilika za zapošljavanje u VSŽ rezultira u “odljevu mozgova” iz

Županije.

h) Muzeji i galerije nisu u optimalnom stanju da cjelovito promoviraju bogato kulturno

i povijesno nasljeđe ili da podupiru razvoj turizma.

i) Ne postojanje višenamjenskog kulturno-poslovnog centra je ograničavajući

čimbenik razvoja civilnog društva.

j) Brojni folklorni događaji u VSŽ nisu dovoljno promovirani i iskorišteni kroz

integrirane cjelogodišnje programe koji bi mogli doprinijeti razvoju turizma.

k) Sportski objekti su ili u lošem stanju ili uopće ne postoje i ne mogu ponuditi uvjete

za bilo za rekreaciju / zdrav način života, profesionalna sportska postignuća ili

razvoj turizma.


63

11. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

11.1. Zdravstvo

U Vukovarsko-srijemskoj županiji obvezno zdravstveno osiguranje ostvaruje oko 88%

osiguranika što je znatno niže od hrvatskog prosjeka od 96% (HZZO, 2003), a kao glavni

uzroci takvog stanja mogu se navesti nezaposlenost, slabo gospodarstvo (propadanje

poduzeća uzrokuje neplaćanje osiguranja) te migracije stanovništva. Zdravstvenu zaštitu u

VSŽ, na primarnoj i sekundarnoj razini, pruža 6 većih županijskih i 12 manjih privatnih

zdravstvenih ustanova. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini, koja obuhvaća

najsloženije oblike zdravstvene zaštite, ne organizira se na prostoru VSŽ nego se

pacijentima takve usluge osiguravaju u Osijeku ili Zagrebu.

Na primarnoj razini zdravstvene zaštite, u VSŽ nedostaje ustanova za palijativnu skrb (skrb i

rehabilitacija bolesnika sa uznapredovanom progresivnom bolešću, a radi postizanja bolje

kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji).

Općenito, dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga je na zadovoljavajućem nivou. Međutim,

ratna oštećenja i manjak financijskih sredstava dovele su zdravstvene ustanove VSŽ do

funkcioniranja na razini minimalnih standarda koji su utvrđeni za prihvatljive na nacionalnoj i

županijskoj razini. Zdravstvene ustanove odgovorne za primarnu zdravstvenu zaštitu djeluju

uglavnom u neadekvatnom prostoru uz opremu razine minimalnih standarda i s nedovoljno

stručnog zdravstvenog kadra. Djelatnosti Hitne medicinske pomoći unutar županijskih

zdravstvenih ustanova također djeluju u neadekvatnom prostoru, uz minimalni standard broja

timova te nedovoljno vozila i suvremene opreme.

Bolnice u Vinkovcima i Vukovaru nisu u potpunosti obnovljene niti opremljene nakon ratnih

razaranja, a obje imaju problema u privlačenju potrebnog broja liječnika specijalista za broj

ugovorenih kreveta i potrebnih medicinskih zahvata.


64

Broj timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

DJELATNOST Potrebno Ugovoreno Manjak

Opća medicina 99 90 9

Zaštita djece 16 7 9

Stomatološka zaštita 90 65 25

Zaštita žena 13 9 4

UKUPNO 218 171 47

Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 2006.

Županijski Zavod za javno zdravstvo je ustanova na primarnoj razini koja provodi javno

zdravstvene mjere, naročito epidemiološke, statističke i socijalno-medicinske djelatnosti te

promicanje zdravlja i prevenciju bolesti na području VSŽ. S obzirom na broj navedenih

aktivnosti koje propisuje zakon, djelovanje županijskog Zavoda ograničeno je manjkom

radnog prostora i opreme te stoga samo djelomično uspijeva pružiti minimum prihvatljive

usluge stanovništvu.

Deset najučestalijih grupa bolesti ili stanja u 2005. g.

Bolesti Broj oboljelih

Akutne infekcije gornjeg dišnog

sustava 50.928

Hipertenzivne bolesti 21.972

Dorzopatije 15.307

Neurotski poremećaji vezani uz

stres i somatoformni poremećaji 12.477

Cistitis 8.637

Dermatitis i urtikarija 8.515

Akutni bronhitis 8.088

Dijabetes melitus 6.253

Konjuktivitis 5.851

Bronhitis, emfizem i astma 5.229

UKUPNO 143.257

Izvor: Zdravstveno-statistička izvješća iz djelatnosti opće medicine


65

Uzroci smrtnosti u VSŽ prema skupinama bolesti i stopa po 100.000 stanovnika u 2004.

Umrli Bolesti - stanja

Broj %

Stopa na 100 000 stanovnika

Rang

Bolesti cirkulacijskog sustava 1.099 50,41 536,70 1

Novotvorine 527 24,17 257,36 2

Bolesti dišnog sustava 144 6,61 70,32 3

Ozljede, otrovanja i neke druge

posljedice vanjskih uzroka 144 6,61 70,32 3

Bolesti probavnog sustava 72 3,30 35,16 4

Endokrine bolesti, bolesti

prehrane i metabolizma 47 2,16 22,95 5

Simptomi, znakovi i abnormalni

klinički i laboratorijski nalazi

nesvrstani drugamo

46 2,11 22,46 6

Bolesti sustava mokraćnih i

spolnih organa 24 1,10 11,72 7

Duševni poremećaji i poremećaji

ponašanja 20 0,92 9,77 8

Zarazne i parazitarne bolesti 18 0,83 8,79 9

Bolesti živčanog sustava 14 0,64 6,84 10

UKUPNO 2.155

Stopa perinatalne smrtnosti (Vukovarsko-srijemska županija) u 2004. g. je 6,6/1000 ukupno

rođenih (za Hrvatsku iznosi 7,8/1000 ukupno rođenih).

Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis, Hrvatski Zavod za javno zdravstvo, 2004.

11.2. Socijalna skrb

Ustanove socijalne skrbi u Hrvatskoj su podijeljene na 3 kategorije: centri socijalne skrbi,

domovi socijalne skrbi i centri za pomoć i njegu. Na području Vukovarsko-srijemske županije

djeluju tri centra i pet domova. Reforma sustava socijalne skrbi koja je započela u listopadu

2006. predviđa da svi centri socijalne skrbi budu umreženi uz jedinstvenu bazu korisnika koja

će biti sastavni dio nacionalnog registra korisnika socijalne skrbi. Obzirom na povećanje

aktivnosti i potreba, svim centrima u VSŽ nedostaje stručnog kadra i opreme, a Centar

socijalne skrbi u Vinkovcima djeluje i u neadekvatnom prostoru.


66

Najtraženija materijalna prava iz nadležnosti Centra za socijalnu skrb

VRSTA SOCIJALNE

SKRBI

BROJ KORISNIKA (samac ili obitelj)

31.12.2003.


31.12.2004.


31.12.2005.

Pomoć za uzdržavanje 2666 4210 4603

Doplatak za pomoć i

njegu 1883 2587 2936

Jednokratne novčane

pomoći 2295 2122 2936

Osobna invalidnina 598 666 710

UKUPNO 7.442 9.585 11.185

Izvor: Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb

Iz gornje tablice je evidentno povećanje broja korisnika usluga socijalne skrbi u VSŽ. Dakle,

centrima socijalne skrbi je potrebna jaka potpora da bi bili u mogućnosti korisnicima pružati

adekvatne usluge. Također, zbog velikog broja osoba s invaliditetom potrebno je

prilagođavanje većine objekata potrebama invalida kao i provođenje raznih aktivnosti kako bi

život invalidnim osobama učinili što lakšim i sadržajnijim.

Dom socijalne skrbi je javna ustanova za provođenje aktivnosti socijalne skrbi izvan obitelji i

osniva se kao dom za djecu i mlade te dom za starije osobe. Iako u VSŽ postoji 5 javnih i 6

privatnih domova, kapaciteti nisu dostatni. Također, nedostaju i adekvatne ustanove za žrtve

nasilja u obitelji i štićenike koji sa 18 godina moraju napustiti dječji dom. Razvoj

neinstitucionalnih oblika socijalne skrbi, poput udomljavanja će smanjiti opterećenje

postojećih domova i unaprijediti kvalitetu usluga koje pružaju.


67

Ključna pitanja:

a) Zdravstveni objekti (zbog nezavršene obnove i opremanja nakon rata te

neodgovarajućih uvjeta rada) ne zadovoljavaju potrebe stanovništva VSŽ.

b) Zdravstvene objekte djelomično koriste i pacijenti iz BiH te je potrebno znatnije i

češće zanavljanje opreme.

c) Značajan nedostatak zdravstvenog kadra (liječnika) uzrokuje nepravovremenu

zdravstvenu zaštitu stanovništva.

d) Djelatnosti hitne medicinske pomoći nisu odgovarajuće opremljene.

e) Nedostaju integrirani treninzi/programi/obuka u svrhu smanjenja utjecaja

najčešćih bolesti i uzroka smrtnosti.

f) VSŽ još ne koristi prirodne resurse (npr. termalnu vodu) za mogućnost razvoja

zdravstvenog/ rehabilitacijskog/ rekreacijskog centra.

g) Osjetljive/ranjive grupe (djeca bez roditelja, starije osobe, žrtve nasilja u obitelji i

sl.) trebaju kvalitetnije objekte i snažniju podršku društva.

h) Rast broja korisnika socijalne pomoći dodatni je teret Županiji.


68

12. FINANCIJE

VSŽ, kao jedinica regionalne uprave, financira svoje aktivnosti putem županijskog proračuna,

stječe prihode iz vlastitih izvora i putem potpora iz državnog proračuna. Obzirom na

poteškoće u cjelokupnoj Županiji (npr. ratne štete procijenjene su na 4,1 milijardu €, slabo

lokalno gospodarstvo, spor proces oporavka, minirana područja, nezaposlenost itd.),

proračun nije u mogućnosti pokriti postojeće potrebe.

Proračun Vukovarsko-srijemske županije (2000. - 2005.)

Godina Proračun u € Proračun u kn

2000 8.462.025 61.772.782,50

2001 8.769.018 64.013.831,40

2002 14.890.668 108.701.876,40

2003 18.430.147 134.540.073,10

2004 16.729.954 122.128.664,20

2005 18.446.142 134.656.836,60

Izvor: Odjel za financije (napomena: korištena je srednja vrijednost € od 7,30 kn)

8.462.025 8.769.018

14.890.668

18.430.14716.729.954

18.446.142

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

2000 2001 2002 2003 2004 2005

Proračun u EUR

Proračun u EUR

Gotovo udvostručenje proračuna u 2002. u odnosu na 2001. (vidi gornju tablicu) objašnjava

se činjenicom da je 2002. započeo proces decentralizacije. Prihodi Županije, sada se sastoje

od poreznih prihoda, neporeznih prihoda i državnih doprinosa.


69

Od 2002. nadalje, zbog nesrazmjera između potreba i dostupnih sredstava, osobito na

području sektora školstva i zdravstva, državni doprinos proračunu VSŽ iznosi oko 50%.

Školstvo i zdravstvo ostvaruju preko 70% županijskih rashoda4.

Udio decentraliziranih sredstava u sveukupnom proračunu VSŽ

u HRK

GODINA UKUPNO

PRORAČUN

DECENTRALIZIRANA SREDSTVA I

POMOĆI

UDIO DEC. SREDSTAVA I

POMOĆI U UKUPNOM

PRORAČUNU

2000. 61.772.787 24.869.210 40%

2001. 64.002.723 29.901.275 47%

2002. 108.703.118 61.026.694 56%

2003. 134.540.069 82.012.376 61%

2004. 122.128.664 69.446.522 57%

2005. 134.656.835 77.817.430 58%

Izvor: Odjel za proračun i financije VSŽ, 2006.

0

10

20

30

40

50

60

70

UDIO %

2000 2001 2002 2003 2004 2005

GODINA

Udio decentraliziranih sredstava i pomoći u ukupnom proračunu VSŽ

UDIO DEC. SREDSTAVA I POMOĆI U UKUPNOMPRORAČUNU

4 Vidi Aneks 4a i 4b


70

Odnos ukupnih proračunskih prihoda i decentraliziranih sredstava i pomoći ( u kunama)

0

20.000.000

40.000.000

60.000.000

80.000.000

100.000.000

120.000.000

140.000.000

160.000.000

2000 2001 2002 2003 2004 2005

UKUPNO PRORAČUN

UKUPNO DEC.SRED. IKAP.POMOĆI

Iako su u proračunu integrirane i socijalne i razvojne stavke, još uvijek je preslab za

osiguranje veće potpore budućem razvoju, čak i s pruženom državnom pomoći. Ovako nizak

proračunski prihod, baziran na vrlo slabom lokalnom gospodarstvu, onemogućuje Županiju u

provođenju kapitalnih ulaganja. Jačanje kapaciteta financijskog upravljanja posebice

dugoročnog strateškog planiranja alokacije sredstava doprinijeli bi povećanju koristi od

raspoloživih županijskih sredstava.


71

Grafički prikaz ukupnih rashoda po sektorima u periodu 2000 2005

0,00

10.000.000,00

20.000.000,00

30.000.000,00

40.000.000,00

50.000.000,00

60.000.000,00

Župa

nijs

ki U

prav

ni o

djel

i

Pre

dsta

vnič

ko i

izvr

šno

tijel

o

Osn

ovno

i sr

ednj

e šk

olst

vo

Soc

ijaln

a sk

rb i

usta

nove

soci

jaln

e sk

rbi

Zdra

vstv

o i Z

drav

stve

neus

tano

ve

Kul

tura

Špo

rt

Pol

jopr

ivre

da

Nab

ava

opre

me

Kom

unal

na in

frast

rukt

ura

iza

štita

oko

liša

Gos

poda

rstv

o

Ost

alo

2001 2002 2003 2004 2005 2006

Ključna pitanja:

a) Financijske mogućnosti Županije i JLS nisu dovoljne da odgovore potrebama

b) Temeljem NSRR, VSŽ će trebati alocirati odgovarajuća sredstva sukladno

utvrđenim razvojnim prioritetima.

c) Nadolazeća NSRR će zahtijevati zajedničko planiranje proračunskih aktivnosti

VSŽ i JLS.

d) Postojeći kapaciteti unutar javne uprave su nedostatni za iskorištavanje svih

raspoloživih izvora financiranja.


72

13. MEĐUNARODNA I MEĐUŽUPANIJSKA SURADNJA

Nakon osamostaljenja 1992. godine, Hrvatska je prešla dugačak put prema pridruživanju EU.

Tijekom posljednjih godina, od dobivanja statusa zemlje kandidatkinje u lipnju 2004. godine

te prisustva na Međunarodnoj konferenciji Vlada zemalja članica EU u listopadu 2005.

godine, pretpristupne aktivnosti u Hrvatskoj su se intenzivirale.

Kako bi se što bolje pripremila za pridruživanje RH EU, VSŽ pokušava prilagoditi svoju

strukturu i osnažiti kapacitete kroz osnivanje različitih tijela koja su nadležna za

međunarodnu suradnju te je osnovala Upravni odjel za međunarodnu suradnju i kapitalna

ulaganja (UO za MSKU).

Od 1991. godine veliki dio međunarodne suradnje u VSŽ se temeljio na humanitarnoj pomoći

i donacijama za obnovu objekata koji su pretrpili ratnu štetu. Međutim, tijekom posljednjih

nekoliko godina suradnja je prerasla u naprednije partnerske odnose s nekolicinom

Europskih zemalja, regija, udruženja i donatora te VSŽ postaje sve aktivniji igrač u

udruženjima kao što su "Euro-regija Dunav-Drava-Sava" i "Radna zajednica podunavskih

zemalja".

Također, bogata kulturna baština nacionalnih manjina, koja značajno doprinosi ukupnom

kulturno-povijesnom naslijeđu VSŽ, predstavlja dobar temelj za jačanje svekolike suradnje sa

zemljama njihova porijekla. Jačanje prekogranične suradnje jedinica lokalne samouprave,

institucija, udruga i dr. putem pripreme i provedbe zajedničkih projekata može utjecati na

smanjenje negativnog utjecaja granica na protok ljudi, kapitala, roba i usluga tj. razvoja

općenito. Poradi ograničenih kapaciteta, kako ljudskih tako i financijskih, u prvoj fazi

aktivnosti treba usmjeriti na ona područja koja su od najvišeg zajedničkog interesa i u kojima

se u kraćem vremenskom roku mogu ostvariti pozitivni rezultati. (Zajednička pogranična

infrastruktura, kulturna suradnja, zaštita okoliša, turizam i sl.) Sve aktivnosti moraju biti

usklađene sa Županijskom razvojnom strategijom i Programom za prekograničnu i

međuregionalnu suradnju (NSRR)

Isto tako, veliki potencijal za razvoj međunarodne suradnje predstavljaju brojni hrvatski

iseljenici odnosno uspostavljanje veza s njima.

Od iznimne važnosti je jačanje unutaržupanijske suradnje s ciljem uravnoteženog razvoja na

prostoru cijele Županije, putem zajedničkih planova mikro-regionalnog i lokalnog razvoja više

subjekata. Poradi konzistentnosti i sinergijskih efekata navedeni planovi razvoja unutar


73

županije moraju biti usklađeni sa Županijskom razvojnom strategijom i u skladu sa budućim

Zakonom o regionalnom razvoju.

Unatoč spomenutim inicijativama postoji veliki jaz između novonastalih situacija (vezanih uz

procese integracije) i kapaciteta Županijskih institucija i interesnih grupa za prilagodbu i bolje

korištenje novih prilika.

Iako postoji određeni oblik suradnje VSŽ s drugim županijama kao na primjer kroz regionalni

vodovod, upravljanje vodama, upravljanje šumama, i sl., sveukupno suradnja je vrlo slaba.

No, postoje prilike za unaprjeđenje suradnje kroz projekte koji bi bili od zajedničkog interesa.

Dosad uloženi napori, kako na području međunarodne suradnje tako i na drugim područjima

(npr. gospodarstvo, poljoprivreda, obrazovanje itd.), rezultirali su sve većim interesom stranih

ulagača.

Ključna pitanja:

a) Pojačane aktivnosti međunarodne suradnje zahtijevaju visokoobrazovane i

obučene profesionalce.

b) Nova i stalno mijenjajuća situacija zahtijeva novi pristup i fleksibilnu

organizacijsku strukturu kako bi se administracija prilagodila regulativama EU

c) Iako uključena u različite oblike međunarodne suradnje, VSŽ još uvijek ne

iskorištava sve postojeće mogućnosti/prilike ponuđene kroz proces pristupanja

EU

d) Jačanjem prekogranične suradnje mogu se smanjiti negativni efekti granica na

svekoliki razvoj

e) Etnički sastav stanovništva u VSŽ je vrijedan resurs za jačanje

prekogranične/međunarodne suradnje sa zemljama porijekla nacionalnih manjina

(npr. Mađarska, Slovačka, BiH, Srbija, Ukrajina itd.)

f) Unatoč velikom broju hrvatskih iseljenika, veze s njima nisu na zadovoljavajućem

nivou

g) Unatoč postojećim mogućnostima/potrebama, međužupanijska suradnja je na vrlo

niskoj razini.

h) Neujednačen razvoj Županije tj. postojanje tzv. „džepova siromaštva“ zahtjeva

planiranje razvoja na mikro-regionalnom odnosno lokalnom nivou


74

14. CIVILNO DRUŠTVO

Civilno društvo VSŽ predstavlja više od 1000 nevladinih udruga u 20 sektora. U ukupnom

broju najveći udio imaju sportske udruge (29%), udruge u gospodarstvu (18%) i udruge u

kulturi (14%).

Udjeli udruga po sektorima

Udruge po sektorima

29%

18%14%

39%

sportske udruge poslovne udruge kulturne udruge ostali

Udruge po sektorima

29%

18%14%

39%

sportske udruge poslovne udruge kulturne udruge ostali

Izvor: Ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 2006.

Unatoč velikom broju udruga koji je u stalnom porastu, dio udruga je neaktivan te samim tim

udruge nemaju dovoljno važnu ulogu u VSŽ iako bi mogle pružati potporu kroz sve aspekte

razvoja Županije. Dodatno, problemi su uzrokovani malim brojem članova i slabom

međusobnom povezanosti.

Suradnja Županije i civilnog društva je formalizirana 2004. godine "Poveljom o suradnji VSŽ i

nevladinog/neprofitnog sektora". Unaprijeđena suradnja između VSŽ i civilnog sektora

osigurala je i transparentan okvir za financiranje nevladinih udruga koje dio sredstava

osiguravaju iz proračuna Županije ili JLS. Međutim, financijska sredstva5 su nedovoljna za

pokrivanje potreba svih udruga te ih "Odbor za koordinaciju financijskih potpora projektima

nevladinih udruga" odobrava za one udruge koje su aktivne i koje imaju konkretne projekte.

Godišnje VSŽ osigurava oko 0,5 milijuna kuna za financiranje projekata nevladinih udruga

koje predlaže spomenuti Odbor sastavljen od predstavnika Županije i civilnog društva i čiji je

rad javan. Ostatak sredstava u visini od oko 2,5 milijuna kuna se uplaćuje kao potpora

redovitom poslovanju udruga.

5 Vidi Aneks 5


75

Civilno društvo je uključeno i u druga županijska tijela kao što su Odbor za ravnopravnost

spolova, za ljudska prava, prevenciju zlouporabe droga, skrb za osobe treće životne dobi i

koordinacija za dodjelu financijske potpore.

Ključna pitanja:

a) Slaba organiziranost sektora civilnog društva rezultira nedovoljnom razinom

njegovog sudjelovanja i utjecaja na aktivnosti u Županiji.

b) Iako je formalizirana, suradnja između civilnog sektora i Županije te JLS treba biti

dodatno ojačana.

c) Slab kapacitet i suradnja između NVU u utvrđivanju različitih izvora financiranja i

apliciranju za iste rezultira njihovom visokom ovisnošću o proračunima JLS.


76

15. TURIZAM

S obzirom na slabu iskorištenost potencijala, turizam nikada nije imao značajan udio u

gospodarstvu VSŽ. U sklopu socijalističkog gospodarstva turizam je bio usredotočen na

Jadransku obalu s malo sluha za kontinentalni turizam kakav bi VSŽ mogla ponuditi.

Broj turista u VSŽ u usporedbi s brojem turista u Hrvatskoj u razdoblju 2001. – IX. 2006.

GODINA 1990. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

RH 8.496.858 7.859.757 8.320.203 8.877.981 8.735.126 9.268.168 9.568.685

VSŽ 75.254 20.658 22.486 21.568 17.770 23.026 24.157

Izvor: Državni zavod za statistiku

Broj noćenja u VSŽ u usporedbi sa brojem u Hrvatskoj u razdoblju 2001. – IX. 2006.

GODINA 1990. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

RH 52.523.305 43.404.354 44.692.45646.635.103 45.845.888 49.308.355 50.728.529

VSŽ 115.392 49.425 52.439 47.339 32.050 40.178 50.187

Izvor: Državni zavod za statistiku

VSŽ ima cijeli niz potencijala koji bi zajedno mogli lansirati značajan turistički razvoj.

Spomenuto uključuje prirodne ljepote, jedinstvenu slavonsku kuhinju, velike šumske površine

za više oblika turizma (lov, izleti...), izvanredne terene za sportove na otvorenom kao što su

pecanje, biciklizam i sl., izvore termalne vode (kao npr. u Babinoj Gredi), tradiciju proizvodnje

vina te značajnu povijesno/kulturnu ponudu koja proizlazi iz bogatih povijesnih ali i današnjih

tradicija. Neiskorištena obala rijeke Dunav također predstavlja važan prirodni resurs koji bi

morao biti prepoznat u kontekstu puno šire, međunarodne turističke ponude obzirom na

dužinu same rijeke. Iako trenutno na vrlo niskoj razini, ruralni turizam može biti razvijen

korištenjem odgovarajućih prirodnih resursa.


77

1100 hotelskih kreveta u VSŽ, od jednostavnih soba do hotela s četiri zvjezdice u Vukovaru

uz Dunav, svakako premašuju broj posjetitelja. Smještaj diljem Županije ukazuje na nisku

razinu razvijenosti kontinentalnog turizma ujedno predstavlja i komparativnu prednost VSŽ

jer može ponuditi smještaj većem broju turista. Trenutno većinu hotelskog smještaja koriste

poslovni gosti, a ne turisti. Tek su se nedavno od ukupno 9 turističkih agencija, s područja

Županije, 2 identificirale kao primarno receptivne. Njihova osnovna programska ponuda su

posjeti VSŽ, iako uz njih nude i ostale turističke programe.

Institut za turizam je 2000. godine pripremio "Razvojni marketing plan razvoja turizma u

VSŽ". Provedba istog je rezultirala s nekoliko opipljivih rezultata do sad. Općenito, ne postoje

integrirane promotivne aktivnosti vezane za turizam s obzirom da dionici ne preuzimaju niti

pojedinačnu niti zajedničku odgovornost za promociju turizma u VSŽ. Institucija za promociju

turizma postoji u VSŽ u obliku županijske Turističke zajednice te gradskih turističkih

zajednica. Međutim, prijeko je potrebno organizacijsko jačanje kapaciteta koje bi omogućilo

umrežavanje u svrhu efikasnijeg djelovanja.

Tijekom posljednje tri godine, nekoliko međunarodnih organizacija je pokazalo interes te

ponudilo svoje stručnjake kao pomoć u intenziviranju turističkih aktivnosti u istočnoj Slavoniji.

Austrijska razvojna agencija je u sklopu projekta „Razvoj turizma u istočnoj Slavoniji“

pripremila studiju razvoja podunavskog područja i kroz projekt okupila značajan broj dionika

u turizmu VSŽ kako bi razmotrili moguće zajedničke aktivnosti za unapređenje turizma.


78

Ključna pitanja:

a) Postojeći turistički potencijali (npr. prirodne ljepote, gastronomija, kulturna baština

i sl.) nisu do sada iskorišteni dovoljno i na odgovarajući način.

b) Obale Dunava i ostalih rijeka nisu iskorištene u smislu urbanog razvoja tj. razvoja

centra naselja.

c) Smještajni kapaciteti pružaju dobru logističku potporu razvoju turizma.

d) Slaba provedba postojeće strategije razvoja turizma.

e) Snažniji turistički razvoj zahtijeva integrirani pristup/programe koji obuhvaćaju

uključivanje različitih sudionika npr. turističkih zajednica, JLS, agencija, hotela,

muzeja i drugih kulturnih ustanova, itd.

f) Jačanje kapaciteta različitih dionika (stakeholdera) od ključne je važnosti za

budući razvoj turizma.

g) Nizak stupanj međunarodne suradnje uzrokuje izostanak izravnih stranih ulaganja

u sektor turizma.


79

16. SWOT ANALIZA U poglavlju «Osnovna analiza» dat je pregled situacije u kojoj se nalazi Vukovarsko-

srijemska županija i to po određenim sektorima, kao i trendovi u istim sektorima. Na kraju

svakog poglavlja nalaze se «Ključna pitanja», kao najbitnije odrednice odnosno karakteristike

poglavlja/sektora.

Osnovna analiza, zajedno s ključnim pitanjima, predstavlja temelj za izradu SWOT analize

kojom se pozicionira Vukovarsko-srijemska županija definirajući njezine snage, slabosti,

prilike i prijetnje. Na temelju rezultata SWOT analize mogu se odrediti aktivnosti koje treba

poduzeti kako bi se, u najširem smislu, poboljšala trenutna situacija u kojoj se Županija

nalazi.


80

SNAGE Demografska struktura, prirodni resursi i zaštita okoliša

• Bogati i raznoliki prirodni resursi (šume, poljoprivredno zemljište, voda...) • Odličan geostrateški položaj • Nezagađen okoliš • Započeti procesi brige o okolišu (npr. sanacija divljih deponija) • Nepostojanje značajnijih industrijskih zagađivača okoliša

Prostorno planiranje, urbana mreža i administracija • Ažurirana dokumentacija u katastru i gruntovnici za područje cijele Županije • Pokrivenost cijele Županije prostorno-planskom dokumentacijom

Gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo, razminiranje • Sve razvijeniji sektor malog i srednjeg poduzetništva • Područje od posebne državne skrbi koje nudi konkurentne prednosti (npr. porezi,

potpore) • Rastuća izvozna orijentacija gospodarstva • Razvijen financijski sektor (ponuda) • Jedinstveni domaći proizvodi (npr. kulen...) • Pogodna klima za poljoprivrednu proizvodnju

Infrastruktura • Dobra transportna mreža (ceste, željeznice, riječna luka) • Opskrba energijom zadovoljava trenutne potrebe • Dobra pokrivenost telekomunikacijskom mrežom

Školstvo, kultura i sport • Bogato kulturno i povijesno nasljeđe • Multietnička raznolikost stanovništva VSŽ

Zdravstvo i socijalna skrb • Dobra osposobljenost liječničkog kadra, iskustveno i stručno • Razvijena mreža ustanova socijalne skrbi

Međunarodna i međužupanijska suradnja Civilno društvo Turizam

• Sve razvijeniji uslužni sektor (npr. smještajni kapaciteti u turizmu)


81

SLABOSTI Demografska struktura, prirodni resursi i zaštita okoliša

• Odljev mozgova; mladi napuštaju Županiju • Opadanje stope nataliteta; starenje stanovništva (posebice u ruralnim područjima) • Niska razina iskorištenosti prirodnih resursa (npr. rascjepkano zemljište, termalne vode...) • Niska razina svijesti stanovništva o vrijednostima Županije (prirodna bogatstva, proizvodi, itd..) • Neizgrađen sustav kontrole tokova otpada te sustav gospodarenja otpadom (sanitarno odlagalište, recikliranje

iskoristivog dijela otpada) • Nedostatak pročišćivača otpadnih voda; nedovoljna pokrivenost mrežom za zbrinjavanje otpadnih voda • Nedostatne javne i znanstvene institucije, nedovoljno osposobljeni kadrovi za upravljanje otpadom, nedovoljna

edukacija stanovništva te nedovoljan broj uposlenih na području zaštite okoliša svim razinama • Neizgrađen sustav praćenja za sve sastavnice okoliša-zrak, tlo, vode

Prostorno planiranje, urbana mreža i administracija • Nedovoljna strateška povezanost između (horizontalna i vertikalna) Županije, JLS i interesnih skupina

Gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo, razminiranje • Nedostatne prilike za zapošljavanje i loši uvjeti za rad • Nedovoljna uporaba novih industrijskih proizvodnih / preradbenih / IT tehnologija • Niska razina izravnih stranih ulaganja • Slaba iskorištenost informacija o tržištima • Neadekvatna struktura gospodarstva • Nedostatak poduzetničkog duha • Nedovoljno razvijena poduzetnička infrastruktura (inkubatori, teh. parkovi, financiranje poduzetničkih mikro-

projekata...) • Neusredotočenost prerađivačkog sektora na proizvodnju proizvoda s višom dodanom vrijednošću na temelju

sirovinske baze VSŽ • Nevoljko suočavanje s izazovima društveno- gospodarskih promjena • Neuravnotežen gospodarski razvoj • Slaba organiziranost poljoprivredne proizvodnje • Nizak stupanj integracije poduzeća / zadruga • Premali broj modernih zadruga • Minirane površine

Infrastruktura • Dotrajalost vodovodne mreže • Niža kvaliteta prometne infrastrukture od prosjeka RH • Slaba pokrivenost širokopojasnim internetom

Školstvo, kultura i sport • Slaba povezanost između obrazovanja / obuke i potreba tržišta rada • Mali broj visoko obrazovanih • Nedovoljni fizički kapaciteti obrazovne infrastrukture • Nedostatni kapaciteti vrtića i dječjih igraonica • Visoka ovisnost o Vladinim potporama • Nedovoljna razina zaštite prirodne i kulturne baštine

Zdravstvo i socijalna skrb • Nema zdravstvenih programa i ustanova za palijativnu skrb • Visoka ovisnost o Vladinim potporama • Minimalno prihvatljiva razina raspoloživosti liječnika • Nedostatni smještajni kapaciteti ustanova socijalne skrbi i novih oblika usluga socijalne skrbi • Nerazvijeno civilno društvo

Međunarodna i međužupanijska suradnja Civilno društvo

• Veliki broj stradalnika rata (invalidi Domovinskog rata, hrvatski branitelji, obitelji poginulih i nestalih, povratnici itd.) • Slaba kvaliteta društvenog života (nepostojanje info-centara za mlade, nerazvijena knjižnična mreža nedovoljan broj

kazališta, višenamjenskih kulturnih (društvenih) centara, nedovoljne mogućnosti bavljenja tehničkom kulturom uređenih obala rijeka, sportskih objekata, itd.)

Turizam • Slaba iskorištenost turističkih / kulturnih potencijala


82

PRILIKE Demografska struktura, prirodni resursi i zaštita okoliša

• Održivo korištenje prirodnih resursa npr. zdravstveni turizam, staklenička proizvodnja, proizvodnja energije

• Gospodarenje otpadom kao ekonomska aktivnost Prostorno planiranje, urbana mreža i administracija Gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo, razminiranje

• Potencijal privlačenja izravnih stranih ulaganja • Osnivanje lokalne garancijske agencije • Bolje iskorištenje pretpristupnih fondova • Stavljanje u funkciju postojećih, a neiskorištenih kapaciteta/objekata ( "brown field" ulaganja ) • Jačanje lokalnog gospodarstva kroz iskorištenje blizine susjednih država - Srbija i BiH • Komercijalizacija regionalnog identiteta / prirodnih dobara i proizvoda, kulturnog nasljeđa • Poticanje rasta nerazvijenih područja • Bolje iskorištenje / promocija poslovnih zona • Integracija i razvoj institucija za potporu poduzećima • Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta (pilot projekt u tijeku) • Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda dodane vrijednosti i izvoz istih • Većina JLS donijela program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem • Jačanje organske / ne tradicionalne poljoprivredne proizvodnje • Prihvaćena strategija navodnjavanja (pilot projekt u tijeku) • Jačanje zadrugarstva • Završetak razminiranja

Infrastruktura • Razvoj održivog transportnog / logističkog središta • Daljnji razvoj unutarnjih plovnih putova (npr. izgradnja kanala Dunav – Sava) • Unapređenje postojeće kanalske mreže • Izgradnja regionalnog vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije • Razvoj prometne mreže (ceste, željeznice, itd.) • Izgradnja novih energetskih objekata u funkciji razvoja gospodarstva

Školstvo, kultura i sport • Proširenje spektra kvalitete obrazovanja i strukovnog obučavanja

Zdravstvo i socijalna skrb • Razvoj sustava socijalne skrbi (pilot projekt u tijeku)

Međunarodna i međužupanijska suradnja • Povećanje međunarodne, međužupanijske suradnje i suradnje unutar Županije • Jačanje suradnje sa iseljeništvom

Civilno društvo • Jačanje uloge civilnog društva • Razvoj informatičkog društva • Socijalna kohezija kroz multietničku integraciju

Turizam • Razvoj domaće turističke ponude


83

PRIJETNJE Demografska struktura, prirodni resursi i zaštita okoliša

• Deruralizacija i depopulacija • Centralizirano upravljanje prirodnim resursima • Niska razina zaštite od prirodnih nepogoda • Onečišćenja zraka utjecajem prometa (teški teretni promet kroz središta gradova) • Onečišćenja zraka i podzemnih voda kao posljedica nekontroliranog odlaganja

otpada • Zagađenja površinskih voda uslijed nepostojanja dovoljnog broja uređaja za obradu

otpadnih voda • Nedovoljno kvalitetno upravljanje otpadom

Prostorno planiranje, urbana mreža i administracija • Nedovoljna usklađenost procesa izrade/korištenja prostorno-planske dokumentacije i

planiranja razvoja Županije • Neriješena teritorijalna pitanja u regiji (granice) • Nefleksibilna administracija

Gospodarstvo, poljoprivreda i šumarstvo, razminiranje • Slaba konkurentnost gospodarstva • Povećanje međunarodne / EU konkurencije • Neregulirane gospodarske aktivnosti / siva ekonomija • Negativne posljedice ratnih djelovanja (npr. minirane površine) stvaraju negativan

imidž • Odgođen regionalni razvoj • Stalna edukacija/programi osposobljavanja i usavršavanja poljoprivrednih

proizvođača su na niskom stupnju • Spor proces razminiranja

Infrastruktura • Veliko prometno opterećenje u naseljenim mjestima (nedovoljno razvijena mreža

obilaznica) Školstvo, kultura i sport

• Relativno visoka stopa nepismenosti u usporedbi sa ostatkom Hrvatske • Nedostatak knjižnica usporava razvoj društva znanja • Smanjene mogućnosti bavljenja sportom utječu na zdravlje stanovništva

Zdravstvo i socijalna skrb • Opadanje kvalitete pružanja zdravstvene zaštite uslijed nedostatka liječnika i

stručnjaka u socijalnoj skrbi • Povećanje socijalnih problema • Visoka stopa siromaštva / socijalno isključenje

Međunarodna i međužupanijska suradnja • Sporo jačanje kapaciteta vezano za EU

Civilno društvo Turizam


84

17. VIZIJA, CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Na osnovu pokazatelja iz Osnovne analize, Ključnih pitanja te utvrđenih SWOT odrednica,

definirani su sastavni dijelovi Županijske razvojne strategije: vizija, dugoročni ciljevi, prioriteti

i mjere.

VIZIJA

Definirana u širokom konzultativnom procesu svih interesnih skupina, vizija predstavlja

željeno stanje VSŽ 2013. godine. Ona promiče vlasništvo lokalnih interesnih skupina i

postavljena je s razumijevanjem za proces društveno-ekonomske transformacije. Također,

budući da je Hrvatska blizu punopravnom članstvu u EU, vizija je i terminski usklađena s

financijskom perspektivom Unije.

DUGOROČNI CILJEVI

Vizija Strategije, kako je ranije identificirana, bit će ostvarena kroz četiri dugoročna strateška

cilja. Ovi ciljevi zapravo formiraju stupove na koje se oslanja strateški proces i razvijeni su

kako bi se osigurao strateški fokus i disciplina. U tom smislu dostupni resursi mogu biti

učinkovito poredani i usmjereni kako bi imali maksimalan učinak. Važno je da odabir ciljeva

(te pridruženih prioriteta i mjera) dopušta strategiji učinak boljeg praćenja i vrednovanja.

Ciljevi su navedeni kako slijedi:

Cilj 1. Stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz

zaštitu okoliša

Do gospodarske ekspanzije može doći samo u poslovno poticajnom okruženju. Uspješna

lokalna gospodarstva prepoznaju se po svojoj sposobnosti za identificiranje i rješavanje

barijera rastu poslovanja. Osnovna analiza i SWOT identificirali su specifične barijere u

županiji, a ovaj cilj zamišljen je kako bi se odgovorilo na te barijere i poboljšalo uvjete za

gospodarski rast. Cilj također reflektira shvaćanje lokalnih interesnih skupina da je postojanje

odgovarajuće infrastrukture preduvjet gospodarskog rasta, ali i da narušavanje okoliša može

biti barijera za budući gospodarski rast. Inicijative ekonomske potpore, osobito one vezane

uz infrastrukturu, poštivat će načela o održivosti okoliša. Za istaknuti je da će ovaj cilj pomoći

javnom i privatnom sektoru da postigne bolje partnerstvo u osiguravanju uvjeta za

gospodarski rast.


85

Cilj 2. Razvoj ljudskih potencijala kroz cjeloživotno učenje Županija se suočava sa izazovom prijelaza s ekonomije radne snage na ekonomiju znanja i

vještina. Da bi se to ostvarilo treba povećati produktivnost radne snage, što podrazumijeva

smanjivanje nesrazmjera između vještina koje traži tržište i onih koje radna snaga ima.

Potrebne su nove inicijative kako bi se ojačale veze između obrazovanja i poslovnog sektora.

Nove mogućnosti osiguravanja praktične obuke u školi i dodatna obuka za dugotrajno

nezaposlene mogu umanjiti nesrazmjer. Obrazovne ustanove trebaju nove resurse i nove

vještine da bi se odgovorilo na ovaj izazov. Neuspjeh u razvoju takvih inicijativa rezultirat će

stalnom migracijom mladih ljudi iz Županije. Ovaj cilj je usmjeren prema razvijanju tješnjih

veza između obrazovnih ustanova, servisa u zapošljavanju i poslovne zajednice. Kroz

poboljšani pristup obrazovanju, isključene društvene grupe bit će ohrabrene za ulazak na

aktivno tržište rada.

Cilj 3: Unapređenje kvalitete života kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine, zdravlja i socijalnu uključenost

Gospodarski uspjeh i inkluzivno društvo nisu međusobno isključujuće kategorije. Kvaliteta

života može igrati važnu ulogu u potpori gospodarskom razvoju i stvaranju novih poslova.

Ovaj cilj zamišljen je kako bi se osigurala ravnomjerna razvojna perspektiva. On prepoznaje

važnost aktivnog civilnog društva, ulogu prirodnog i kulturnog identiteta i zdravlja u uspješnoj

zajednici. Kvaliteta života mora se poboljšati, naročito u ruralnim područjima, ako se želi

odgovoriti na prijetnje depopulacije. Županija može iskoristiti svoj bogati kulturni identitet

kako bi promicala turistički razvoj i zaposlenost u tradicionalnim obrtima u perifernim ruralnim

područjima. Poboljšanja u javnim uslugama mogu pridonijeti zadržavanju stanovništva i

zaustavljanju deruralizacije. Potpora manjinskim grupama može pridonijeti živosti lokalnih

područja. Dostupnost javnih usluga (zdravstvo, obrazovanje, dječji vrtići) ima gospodarsku,

kao i socijalnu funkciju. Njihova dostupnost može doprinijeti zadržavanju kritične mase

stanovništva u manjim općinama i ruralnim područjima.


86

Cilj 4: Proaktivna uloga VSŽ u integracijskim procesima i stvaranju partnerskih odnosa u okruženju Svjedoci smo integracijskih procesa u okruženju u koje smo djelomično i uključeni. Cilj je

Republike Hrvatske, pa tako i Vukovarsko-srijemske županije, postati sastavnim dijelom tih

integracija tj. Europske Unije. Da bi se to postiglo, potrebno je aktivno raditi na provođenju

odgovarajućih mjera pri čemu su partnerski odnosi među najvažnijima. Teritorijalna suradnja

s regijama u okruženju, kao i bolja unutaržupanijska suradnja, može uvelike pripomoći

Vukovarsko-srijemskoj županiji da u većoj mjeri iskoristi dostupne potpore u integracijskim

procesima.


87

VIZIJA

VSŽ je suvremeno organizirana, prosperitetna županija otvorenih mogućnosti, na putu ka

društvu znanja, s razvijenim, održivim gospodarstvom temeljenim na dodanoj vrijednosti

prirodnim resursima i visokostručnim kadrovima, s aktivnim civilnim društvom, očuvanom

prirodnom i kulturnom baštinom, brigom o okolišu te socijalno i egzistencijalno sigurna

županija zadovoljnih ljudi.

CILJ 1: Stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu okoliša

Prioritet 1: Jačanje/izgradnja/održavanje komunalne infrastrukture i infrastrukture vezane uz gospodarstvo Mjera 1: Izgradnja i opremanje poduzetničkih/slobodnih zona Mjera 2: Jačanje potpornih institucija Mjera 3: Poticanje čvršćeg povezivanja gospodarskih subjekata

Mjera 4: Održavanje i izgradnja vodoopskrbnih, kanalizacijskih, energetskih i prometnih sustava te ostalih objekata infrastrukture i uređenje javnih površina

Mjera 5: Održavanje i izgradnja melioracijske i komunalne kanalske mreže Mjera 6: Jačanje sustava obrane od elementarnih nepogoda Mjera 7: Jačanje lokalnih partnerstava Mjera 8: Poticanje gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima i područjima od posebnog državnog interesa Mjera 9: Izgradnja/obnova unutarnjih plovnih putova te korištenje potencijala za razvoj riječnih luka na Dunavu i Savi

Prioritet 2: Bolja iskorištenost prirodnih i kulturnih potencijala za razvoj turizma, ruralnog prostora te razvoj i restrukturiranje poljoprivrede uz zaštitu okoliša

Mjera 10: Promocija i uvođenje profitabilnijih načina poljoprivredne proizvodnje kroz: obuku i udruživanje poljoprivrednih proizvođača, jačanje prerađivačkog sektora, finalizacija proizvodnje te izgradnju/adaptaciju objekata i uvođenje novih tehnologija Mjera 11: Poticanje pilot-projekata i proizvodnje (npr. navodnjavanje itd.) Mjera 12: Korištenje potencijala obnovljivih izvora energije (geotermalne vode, biomasa itd.) Mjera 13: Izrada dokumenata o zaštiti okoliša, kreiranje sustava za praćenje stanja u okolišu te osnivanje institucija za zaštitu prirode Mjera 14: Izrada projekata i sanacija deponija, organizacija odvojenog sakupljanja otpada, reciklažnih dvorišta, zelenih otoka te izgradnja centra za gospodarenje otpadom Mjera 15: Promocija VSŽ kao turističke lokacije valorizacijom potencijala (vinski, lovni, seoski i dr. turizam) Mjera 16: Tržišno orijentirana turistička edukacija i obuka temeljena na specifičnim prednostima proizvoda/mjesta Mjera 17: Obnova i izgradnja infrastrukture za smještajne kapacitete svih vrsta turizma


88

Prioritet 3: Razminiranje

Mjera 18: Ubrzanje procesa razminiranja

CILJ 2: Razvoj ljudskih potencijala kroz cjeloživotno učenje Prioritet 4: Usklađivanje postojećeg sa novim obrazovnim sustavom i tržišnim potrebama županije Mjera 19: Trening i stručno osposobljavanje sukladno potrebama gospodarstva Mjera 20: Izgradnja/dogradnja i opremanje školskih objekata s ciljem primjene novog obrazovnog sustava Mjera 21: Potpora razvoju visokoškolskih ustanova Mjera 22: Jačanje suradnje između obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata

CILJ 3: Unapređenje kvalitete života kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine, zdravlja i socijalnu uključenost Prioritet 5: Obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine

Mjera 23: Obnova i zaštita objekata kulturne baštine te očuvanje prirodne baštine Mjera 24: Projekcija arheoloških i etnoloških parkova kao kulturnih znamenitosti Mjera 25: Organiziranje radionica i seminara za obnovu/oživljavanje starih zanata (npr. izrada narodnih nošnji i glazbala), adaptacija/izgradnja objekata za izradu istih te poticanje proizvodnje Prioritet 6: Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene zaštite

Mjera 26: Stvaranje uvjeta za masovnije bavljenje sportom putem izgradnje/ obnove i opremanja sportskih objekata te kreiranjem odgovarajućih programa Mjera 27: Edukacija o zdravoj prehrani, opasnostima od droge, alkohola itd. te načinu života (socijalizacija, otuđenost) Mjera 28: Kreiranje programa te nabavka vozila i opreme potrebne za organiziranje treninga za zdravstvene djelatnike i informiranje stanovništva Mjera 29: Nabavka opreme te adaptacija/izgradnja objekata potrebnih za poboljšanje zdravstvene zaštite

Prioritet 7: Poboljšanje kvalitete života mladih, žena, stradalnika rata, osoba s invaliditetom te skrbi za stare i nemoćne kao i socijalne uključenosti Mjera 30: Izgradnja i prilagodba javnih i smještajnih objekata i nabavka vozila prilagođenih potrebama osoba s invaliditetom te starim i nemoćnim osobama nadležnim institucijama Mjera 31: Razvoj izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi Mjera 32: Trening i obuka za zapošljavanje žena, osoba s invaliditetom i stradalnika rata Mjera 33: Obnova/izgradnja i opremanje višenamjenskih sportskih i kulturnih/društvenih objekata i prateće infrastrukture te osmišljavanje i provedba aktivnosti za djecu i mlade


89

CILJ 4: Proaktivna uloga VSŽ u integracijskim procesima i stvaranju partnerskih odnosa u okruženju Prioritet 8: Jačanje međunarodne, međužupanijske i unutaržupanijske suradnje

Mjera 34: Unapređenje učinkovitosti korištenja domaćih i međunarodnih izvora financiranja Mjera 35: Poticanje međunarodnih i međužupanijskih aktivnosti dionika VSŽ u svim područjima života (npr. gospodarstvo, poljoprivreda, kultura, sport, zaštita okoliša itd.) Mjera 36: Jačanje suradnje između JLS i aktivna uloga relevantnih institucija u regionalnom razvoju Mjera 37: Poticanje uravnoteženog razvoja županije Mjera 38: Poticanje suradnje s iseljeništvom


90

V I Z I J A, C I L J E V I, P R I O R I T E T I I M J E R E


91

VSŽ je suvremeno organizirana, prosperitetna županija otvorenih mogućnosti, na putu ka društvu znanja, s razvijenim, održivimgospodarstvom temeljenim na dodanoj vrijednosti prirodnim resursima i visokostručnim kadrovima, s aktivnim civilnim društvom,

očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom, brigom o okolišu te socijalno i egzistencijalno sigurna županija zadovoljnih ljudi

DUGOROČNI CILJEVI

Stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva

uz zaštitu okoliša

Razvoj ljudskih potencijala kroz cjeloživotno učenje

Unapređenje kvalitete života kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine,

zdravlja i socijalnu uključenost

Cilj 1. Cilj 2. Cilj 3.

Proaktivna uloga VSŽ u integracijskim procesima i stvaranju

partnerskih odnosa u okruženju

Cilj 4.


92

CILJ 1

Stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu okoliša

Jačanje/izgradnja/održavanje komunalne infrastrukture i

infrastrukture vezane uz gospodarstvo

Bolja iskorištenost potencijalaPrirodnih i kulturnih potencijala

za razvoj turizma, ruralnog prostora te razvoj i

restrukturiranje poljoprivrede uz zaštitu okoliša

Prioritet 1.Prioritet 2.

Prioritet 3.

Razminiranje


93

CILJ 2

Razvoj ljudskih potencijala kroz cjeloživotno učenje

Usklađivanje postojećeg sa novim obrazovnim sustavom i tržišnim

potrebama županije

Prioritet 4.


94

CILJ 3

Unapređenje kvalitete života kroz očuvanje prirode i kulturne baštine, zdravlja i socijalnu uključenost

Obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine

Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene zaštite

Prioritet 5.Prioritet 6.

Prioritet 7.

Poboljšanje kvalitete života mladih, žena, stradalnika rata,

osoba s invaliditetom te skrbi za stare i nemoćne kao i socijalne

uključenosti


95

CILJ 4

Proaktivna uloga VSŽ u integracijskim procesima i stvaranju partnerskih odnosa u okruženju

Jačanje međunarodne, međužupanijske i unutaržupanijske suradnje

Prioritet 8.


96

CILJ 1

Jačanje/izgradnja/održavanje komunalne infrastrukture i infrastrukture vezane uz gospodarstvo

Izgradnja i opremanje poduzetničkih/slobodnih zona

Poticanje čvršćeg povezivanja gospodarskih subjekata

Mjera 3

Prioritet 1.

Održavanje i izgradnja vodoopskrbnih, kanalizacijskih, energetskih i prometnih sustava te ostalih objekata infrastrukture

i uređenje javnih površina


Održavanje i izgradnja melioracijske i komunalne

kanalske mreže

Jačanje potpornih institucija

Poticanje gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima

i područjima od posebnog državnog interesa

Jačanje lokalnih partnerstavaJačanje sustava obrane od elementarnih nepogoda

Izgradnja/obnova unutarnjih plovnih putova te korištenje potencijala za razvoj riječnih

luka na Dunavu i Savi

Mjera 9

Mjera 8

Mjera 7Mjera 6Mjera 5Mjera 4

Mjera 2

Mjera 1


97

CILJ 1

Bolja iskorištenost prirodnih i kulturnih potencijala za razvoj turizma, ruralnog prostora te razvoj i

restrukturiranje poljoprivrede uz zaštitu okoliša

Promocija i uvođenje profitabilnijih načina

poljoprivredne proizvodnje kroz obuku, udruživanje

poljoprivrednih proizvođača, izgradnju/adaptaciju objekata i

nove tehnologije

Korištenje potencijala obnovljivih izvora energije

(geotermalne vode, biomasa itd)

Mjera 12

Prioritet 2.

Izrada dokumenata o zaštiti okoliša, kreiranje sustava za praćenje stanja u okolišu te

osnivanje institucija za zaštitu prirode


Izrada projekata i sanacija deponija, organizacija odvojenog sakupljanja otpada, reciklažnih dvorišta, te izgradnja centra za

gospodarenje otpadom

Poticanje pilot-projekata i proizvodnje

(npr. navodnjavanje itd)

Obnova i izgradnja infrastrukture za smještajne kapacitete svih

vrsta turizma

Tržišno orjentirana turistička edukacija i obuka temeljena na

specifičnim prednostima proizvoda/mjesta

Promocija VSŽ kao turističke lokacije valorizacijom

potencijala (vinski, lovni, seoski i dr. turizam)

Mjera 17

Mjera 16

Mjera 15Mjera 14Mjera 13

Mjera 11

Mjera 10


98

CILJ 1

Razminiranje

Prioritet 3.


Ubrzanje procesa razminiranja

Mjera 18


99

CILJ 2

Razvoj ljudskih potencijala kroz cjeloživotno učenje te usklađivanje postojećeg s novim obrazovnim sustavom

Prioritet 4

Trening i stručno osposobljavanje sukladno potrebama gospodarstva

Stvaranje obrazovnog sustava koji će odgovarati tržišnim potrebama županije

Izgradnja/dogradnja i opremanje školskih objekata s ciljem

primjene novog obrazovnog sustava

Jačanje suradnje između obrazovnih institucija i gospodarskih subjekata

Potpora razvoju visokoškolskih ustanova

Mjera 22Mjera 21Mjera 20Mjera 19


100

CILJ 2

Obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine

Prioritet 5

Obnova i zaštita objekata kulturne baštine te očuvanje

prirodne baštine

Unapređenje kvalitete života kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine, zdravlja i socijalnu uključenost

Projekcija arheoloških i etnoloških parkova kao kulturnih znamenitosti

Organiziranje radionica i seminara za obnovu/oživljavanje

starih zanata (npr. izrada narodnih nošnji i glazbala),

adaptacija/izgradnja objekata za izradu istih te poticanje

proizvodnje



101

CILJ 3

Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene zaštite

Prioritet 6

Stvaranje uvjeta za masovnije bavljenje sportom putem

izgradnje/ obnove i opremanja sportskih objekata te kreiranjem

odgovarajućih programa


Edukacija o zdravoj prehrani, opasnostima od droge, alkohola

itd. te načinu života (socijalizacija, otuđenost)

Kreiranje programa te nabavka vozila i opreme potrebne za

organiziranje treninga za zdravstvene djelatnike i

informiranje stanovništva


Nabavka opreme te adaptacija/izgradnja objekata potrebnih za poboljšanje zdravstvene zaštite

Mjera 29


102

CILJ 3

Poboljšanje kvalitete života mladih, žena, stradalnika rata, osoba s invaliditetom te skrbi za stare i nemoćne

kao i socijalne uključenosti

Prioritet 7

Izgradnja i prilagodba javnih i smještajnih objekata i nabavka vozila prilagođenih potrebama

osoba s invaliditetom te starim i nemoćnim osobama nadležnim

institucijama


Razvoj izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi

Trening i obuka za zapošljavanje žena, osoba s invaliditetom i

stradalnika rata


Obnova/izgradnja i opremanje višenamjenskih sportskih i

kulturnih/društvenih objekata i prateće infrastrukture te osmišljavanje i provedba

aktivnosti za djecu i mlade

Mjera 33


103

CILJ 4

Jačanje međunarodne, međužupanijske i unutaržupanijske suradnje

Prioritet 8

Unapređenje učinkovitosti korištenja domaćih i međunarodnih izvora

financiranja

Proaktivna uloga VSŽ u integracijskim procesima i stvaranju partnerskih odnosa u okruženju

Poticanje međunarodnih i međužupanijskih aktivnosti

dionika VSŽ u svim područjima života (npr. gospodarstvo,

poljoprivreda, kultura, sport, zaštita okoliša itd.)

Jačanje suradnje između JLS i aktivna uloga relevantnih

institucija u regionalnom razvoju


Poticanje uravnoteženog razvoja županije

Mjera 37

Poticanje suradnje s iseljeništvom

Mjera 38


104

18. KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA Kako bi se na objektivan i transparentan način prioritizirali projekti prema važnosti za Županiju, mogu se primijeniti sljedeći kriteriji:

Kriterij Važnost Ocjena Bodovi Bodovi grupe

Grupa %

1 Kontekst razvojne strategije 1 2 3 4 5 45 0 0%I. Razina do koje predloženi projekt

utječe na rješenje visoko prioritiziranih sektorskih nedostataka, razvija mogućnosti ili rješava buduće potrebe.

3

0 II. Razina do koje je sektor na koji

projekt utiče prioritiziran unutar Županije.

3 0

III. Razina do koje je projekt u skladu sa strategijskim planiranjem razvoja i općim razvojnim principima, npr. Vizija > Strategija > Program > Projekt. Razina do koje projekt prati dugoročne razvojne prioritete (za razliku od kratkoročnog fokusa) npr. razina do koje je projekt u skladu sa Regionalnim razvojnim programom, Strategijom razvoja ili sličnim razvojnim dokumentom.

3

0 2 Razina obvezivanja i iskazane

podrške projektu Maksimalan broj bodova

15 0 0%I. Razina do kojeg projekt ima političku,

društvenu i/ili javnu potporu za provođenje. Npr. potpisi, peticije, podrška medija.

1

0 II. Razina do koje projekt zadovoljava

kriterije odabira ali je/bio odgođen zbog nedostatka financijskih sredstava (kvalitetniji projekt s pismima potpore, npr. garancijama donatora o budućem financiranju dobiva više bodova).

1

0 III. Razina doprinosa projektu (u

sredstvima, u uslugama, u radu), evidentna iz projektnog prijedloga (veći doprinos donosi više bodova).

1

0 3 Horizontalni principi Maksimalan broj bodova 50 0 0%I. Razina do kojeg projekt demonstrira

pozitivan utjecaj na okoliš (zaštita) ili razina do koje projekt demonstrira mjere minimiziranja eventualnog štetnog utjecaja na okoliš.

2

0 II. Razina do kojeg će projekt podizat

razinu osviještenosti glede pitanja zaštite okoliša (npr. kroz kampanje, edukaciju itd. gdje to bude primjenjivo).

1

0 III. Razina utjecaja projekta na razvoj

nerazvijenih područja Županije. 3 0


105

IV. Razina do koje će projekt poboljšati nivo uključenosti cjelokupnog društva. Npr. doprinos među-etničkoj jednakosti, potpora ciljanim 'ugroženim' grupama kao što su siromašni, hendikepirani, starije osobe, nezaposleni, samohrane majke, siročad, itd.

2

0 V. Razina do kojeg projekt podupire

jednakost spolova (npr. opseg do kojeg su žene bile uključene u iniciranje projekta ili će biti uključene u njegovu implementaciju ili su bile ciljane kao korisnici).

2

0 4 Solio-ekonomska korist Maksimalan broj bodova 65 0 0%I. Razina do koje će projekt imati

pozitivan utjecaj na ekonomski razvoj regije ili područja koje pokriva. Npr. razina do koje će projekt potaknuti poboljšanje osnovnih ekonomskih pokazatelja regije ili područja.

3

0 II. Razmjer u kojem će koristi od

projekta ostvarivati šira zajednica ili određena grupa iz zajednice radije nego da iste koristi isključivo pojedinac ili tvrtka.

3

0 III. Razina do koje će projekt pomoći

konsolidaciji ili zadržavanju postojećih radnih mjesta ili stvaranju novih, bilo direktno ili indirektno.

3

0 IV. Razina do koje će projekt potaknuti

unapređenje životnog standarda ili kvalitete života u široj zajednici kroz npr. olakšavanje pristupa zajedničkim uslugama ili osnovnim životnim potrebama.

3

0 V. Razina do koje će projekt provoditi

stručnu edukaciju koja će unaprijediti nivo znanja i/ili vještina potrebnih za pronalaženje novih prilika za zaposlenje ili pridonositi kvaliteti postojećeg zaposlenja.

1

0 5 Financijsko-ekonomska održivost Maksimalan broj bodova 30 0 0%

I. Razina do koje je projekt dugoročno ekonomski i/ili društveno održiv i financijski isplativ. Npr. razina do koje je projekt isplativ, nakon provođenja, tj. tijekom operativne faze. Projekti bi trebali biti isplativi, ne samo za predlagača projekta ili nadležnu implementirajuću agenciju nego također i za predložene korisnike projekta. Trošak po korisniku se ponekad može koristiti kao indikator održivosti.

3

0


106

II. Upravljačke sposobnosti aplikanta (podnositelja projekta) u operativnoj fazi: razina do koje organizacija aplikanta ima sposobnosti managementa za funkcioniranje i/ili održavanje projekta tijekom njegove implementacije. Npr. kako će biti financirane aktivnosti projekta koje su u tijeku i kako će iste nastaviti funkcionirati nakon inicijalnog financiranja projekta (npr. kako će oprema ili izgrađena zgrada biti održavana i/ili vođena te tko/kako će obavljati te poslove).

3

0 6 Opća usklađenost Maksimalan broj bodova 90 0 0%I. Usklađenost s dostupnim i

potencijalnim izvorima financiranja; npr. razina do koje je projekt dosljedan ili usklađen s uvjetima fondova i/ili prioritetima financiranja donatora, npr. realnost očekivanja da će projekt biti financiran.

1

0 Stanje pripremljenosti projekta. Npr. izvršeno pripremno planiranje; analiza koristi i troškova; uključujući studiju utjecaja na okoliš gdje je to prikladno; zakonska odobrenja (npr. pribavljena lokacijska dozvola/građevinska dozvola); pripremljen detaljan (glavni) projekt uključujući analizu koristi i troškova (studiju izvodivosti), itd.

II.

Npr. projekt može biti izgrađen unutar postojećeg institucionalnog okvira; isključuje kupovinu zemljišta, ili premještanje stanovništva ili ne zahtjeva provođenje dodatnih usluga, studija itd.

3

0 III. Razina do koje je projekt fleksibilan

glede veličine i/ili srazmjera. Npr. naznaka da li se cjelokupan projekt može ili ne može podijeliti u podprojekte, module ili faze i/ili da li je projekt prikladan za uključivanje u «grupu» drugih projekata.

1

0

IV. Razina do koje je projekt financijski isplativ i osigurava maksimalan povrat na uložena sredstva (novčana vrijednost). (Npr. projekt maksimizira koristi u odnosu na troškove. Trošak po korisniku bi trebao biti minimiziran i ne bi trebao sadržavati samo trošak projekta po korisniku nego i operativni trošak te predviđene troškove održavanja. Treba biti procijenjen ukupan vijek trajanja projekta.)

3

0


107

V. Razina do koje je projekt «nadogradnja» drugim projektima u tijeku ili drugim predloženim projektima. Npr. projekt se nastavlja na druge projekte koji su već u tijeku i/ili postoji sinergija između projekta i drugih projekata u tijeku ili između drugih planiranih projekata.

3

0 VI. Razina do koje projekt promovira

dobre odnose i suradnju između lokalnih vlasti te lokalnih zajednica tj. civilnog društva.

3

0 VII. Razina do koje predlagač

projekta/aplikantova organizacija ima neophodne upravljačke kapacitete za uspješno vođenje i završetak projekta. Npr. koliko je predlagatelj u stanju provesti projekt unutar programiranih vremenskih rokova, financijskih sredstava i ljudskih potencijala.

2

0 VIII. Razina do koje projekt predstavlja

'inovativan' ili dotad nekorišten pristup u rješavanju osnovnog problema koji se pokušava riješiti. Npr. koliko je projekt tehnički, organizacijski ili na bilo koji drugi način napredan.

2

0 7 Uloga partnerstva Maksimalan broj bodova 10 0 0%

I. Razina do koje je projekt u svome razvoju i provođenju sukladan sa principima partnerstva i participativnom, transparentnom pristupu odlučivanju. Npr. do koje je razine projekt nastao kao rezultat rada partnerstva (projektni partneri) i da li kao takav zaista predstavlja interese šire zajednice tj. više sektora (privatni, javni, civilno društvo).

2

0 8 Ostalo Max Score 15 0 0%I. Razina do koje je projekt napisan

jasno, koncizno i razumljivo širem krugu korisnika, tj. koliko ima konzistentnu 'logičku matricu' kao osnovu razumijevanja projekta. Npr. koliko su aktivnosti, ciljevi, rezultati i opći utjecaj projekta opisani tako da omogućuju jednostavno mjerenje i praćenje da li su u skladu s predviđenim vrijednostima, uključujući financijske, vremenske i ljudske resurse.

3

0


108

Također, mogu se prvo definirati prioritetni sektori, a onda navedene kriterije primijeniti za

prioritiziranje projekata unutar svakog sektora.

PROVEDBA I IZVORI FINANCIRANJA

Prvi korak nakon usvajanja razvojnog dokumenta i odlučujući za njegov uspjeh ili neuspjeh je

provedba. Bez provedbe, svaki, pa i najbolji, razvojni dokument postaje samo jedan u nizu

brojnih beskorisnih materijala bez ikakvih rezultata. Zbog toga bi se Županijska razvojna

strategija trebala koristiti kao alat u osmišljavanju razvojnih projekata.

Implementaciju projekata, a samim tim i strategije, mogu provoditi brojni akteri: Županija,

gradovi, općine, razne institucije i udruge, ukratko, svi dionici koji imaju dovoljno ljudskih,

materijalnih i financijskih kapaciteta i nisu u suprotnosti s propisanim kriterijima (eligibility).

Da bi se projekti mogli provoditi, potrebno je osigurati njihovo financiranje. Izvori financijskih

sredstava također mogu biti razni: proračuni županije i JLS, državni proračun kroz resorna

ministarstva i fondove, pretpristupni program i inicijative Europske Komisije, Svjetska banka,

Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, bilateralni donatori i brojni

drugi.

MONITORING I EVALUACIJA

Važan dio u primjeni novih metoda planiranja regionalnog/županijskog razvoja predstavlja i

formiranje Regionalnog partnerstva VSŽ. Za potrebe izrade i provedbe ROP-a, Regionalno

partnerstvo je oformljeno u VSŽ 2004. godine te je aktivno sudjelovalo u svim fazama

odabira i pripreme prioritetnih projekata.

Regionalno partnerstvo se sastojalo od Skupštine (svi dionici u pripremi ROP-a) i Izvršnog

odbora koji je brojio 9 članova, po tri predstavnika iz svake interesne grupe (javna uprava,

poslovna zajednica, civilno društvo).

U fazi transformacije ROP-a u Županijsku razvojnu strategiju, a radi daljnjeg jačanja

partnerskih odnosa, prilagodbi novoj situaciji i što kvalitetnijeg rada, Regionalno partnerstvo

je također reorganizirano i postaje jednolinijsko tijelo od 21 člana (po 7 iz svake interesne

skupine).

Jedna od uloga Partnerstva bila bi monitoring provedbe Strategije, u suradnji sa Županijom.


109

Budući Strategija treba biti razvojni dokument koji odgovara potrebama Županije, bit će

potrebna i njena revizija tj. usklađivanje sa situacijom u određenom vremenskom razdoblju.

To će se raditi periodično, svake 3 godine, a prije svake revizije provest će se evaluacija

kako bi se utvrdili učinci Strategije i dobile kvalitetnije informacije za reviziju iste.

Neki od kriterija tj. pitanja prilikom evaluacije strategije mogu biti:

1. U kojoj mjeri provedba strategije pozitivno utječe na razvoj Županije

2. U kojoj mjeri su projekti realizirani u promatranom razdoblju provedbe strategije u

skladu sa utvrđenim prioritetima

3. Ukoliko postoje odstupanja od okvira definiranog u strategiji, koji su razlozi

4. Koliko je projekata realizirano, u kojim sektorima i koja je njihova vrijednost

5. Da li je primjenjivan princip partnerstva

6. Koliko je bilo zastupljeno sufinanciranje projekata od strane različitih (domaćih i

stranih) izvora

7. U kojoj mjeri je korišten „razvojni ugovor“ u financiranju projekata

8. Koji su bili glavni problemi u provedbi strategije

Detaljniji kriteriji za ocjenjivanje i vrednovanje Strategije mogu se naknadno utvrditi

dogovorom Partnerstva i Županije.


110

19. ANNEXI:

• ANNEX 1a – Stopa nezaposlenosti 2003. – 2005.

• ANNEX 1b – Stopa nezaposlenosti 2002. – 2004.

• ANNEX 2 - Struktura zaposlenih po djelatnostima po godinama od 2000. godine do

2006. godine (u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji)

• ANNEX 3 – Struktura nezaposlenih po dobi od 2000. do 2006. (listopad) godine

• ANNEX 4a – Prikaz ukupnih rashoda po sektorima u periodu od 2000. do 2005.

• ANNEX 4b – Grafički prikaz ukupnih rashoda po sektorima u periodu od 2000. do

2005.

• ANNEX 5 – Potpore nevladinim udrugama u Vukovarsko-srijemskoj županiji prema

sektorima


111

ANNEX 1a – Stopa nezaposlenosti 2003. – 2005.

Izvor: Državni zavod za statistiku – Statističke informacije 2006.


112

ANEKS 1b – Stopa nezaposlenosti 2002. – 2004.

Izvor: Državni zavod za statistiku – Statističke informacije 2005.


113

ANNEX 2 - Struktura zaposlenih po djelatnostima po godinama od 2000. godine do 2006.

godine (u Hrvatskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji)

31.3.2000 god. 31.3.2001 god. 31.3.2002 god. DJELATNOST HRVATSKA VSŽ HRVATSKA VSŽ HRVATSKA VSŽ

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo

30641 (2,89%)

3504 (13,78%)

29995 (2,85%)

3526 (14,17%)

28889 (2,74%)

3529 (13,9%)

B Ribarstvo 1139 (0,10%)

----- 1222 (0,11%)

----- 1406 (0,13%)

-----

C Rudarstvo i vađenje 8201 (0,77%)

98 (0,38%)

7506 (0,71%)

81 (0,32%)

6822 (0,64%)

80 (0,31%)

D Prerađivačka industrija

258717 (24,47%)

4901 (19,2%)

252317 (24,05%)

4424 (17,78%)

249880 (23,74%)

4325 (17,10%)

E Opskrba el. energ., plinom, vodom

27381 (2,59%)

860 (3,38%)

27587 (2,62%)

833 (3,34%)

27105 (2,57%)

848 (3,35%)

F Građevinarstvo 65774 (6,22%)

1837 (7,22%)

64987 (6,19%)

1896 (7,62%)

69486 (6,60%)

2005 (7,92%)

G Trgovina 156541 (14,81%)

2743 (10,79%)

157265 (14,99%)

2957 (11,89%)

162178 (15,41%)

3210 (12,69%)

H Hoteli i restorani 36422 (3,44%)

458 (1.80%)

35650 (3,39%)

406 (1,63%)

35078 (3,33%)

353 (1,39%)

I Prijevoz, skladištenje i veze

82987 (7,85%)

2661 (10,46%)

82039 (7,81%)

2557 (10,28%)

80970 (7,69%)

2373 (9,38%)

J Financijsko posredovanje

29491 (2,79%)

602 (2,36%)

28964 (2,76%)

421 (1,69%)

28996 (2,75%)

421 (1,66%)

K Poslovanje nekretninama, iznajm. i posl. usluge

50734 (4,80%)

403 (1,58%)

52179 (4,97%)

377 (1,51%)

52728 (5,01%)

506 (2,00%)

L Javna uprava, obrana, soc. osiguranje

123503 (11,68%)

1483 (5,83%)

122541 (11,68%)

1543 (6,20%)

119050 (11,31%)

1597 (6,31%)

M Obrazovanje 82868 (7,84%)

2800 (11,01%)

83886 (7,99%)

2936 (11,80%)

85425 (8,11%)

3074 (12,15%)

N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

72057 (6,81%)

2435 (9,58%)

71835 (6,84%)

2327 (9,35%)

71361 (6,78%)

2350 (9,29%)

O Ostale društ. soc. i osobne usl. djelatnosti

30502 (2,88%)

632 (2,48%)

31123 (2,96%)

567 (2,27%)

32884 (3,12%)

621 (2,45%)

UKUPNO 1056958 (100%)

25417 (100%)

1049096 (100%)

24869 (100%)

1052258 (100%)

25292 (100%)


114

31.3.2003. god. 31.3.2004. god. 31.3.2005. god. 31.3.2006. god. DJELATNOST HR VSŽ HR VSŽ HR VSŽ HR VSŽ

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo

29026 (2,69%)

3547 (13,84%)

27137 (2,47%)

3554 (12,07%)

3379 (12,97%)

3298 (12,31%)

B Ribarstvo 1669 (0,15%)

----- 1442 (0,13%)

----- ----- ------

C Rudarstvo i vađenje

7661 (0,71%)

81 (0,31%)

8054 (0,73%)

77 (0,26%)

78 (0,29%)

77 (0,28%)

D Prerađivačka industrija

249144 (23,14%)

4294 (16,76%)

246752 (22,5%)

4506 (15,31%)

4438 (17,04%)

4585 (17,12%)

E Opskrba el. energ., plinom, vodom

26720 (2,48%)

898 (3,50%)

26962 (2,46%)

924 (3,13%)

937 (3,59%)

947 (3,53%)

F Građevinarstvo 76687 (7,12%)

2152 (8,40%)

82024 (7,48%)

2091 (7,10%)

2122 (8,15%)

2417 (9,02%)

G Trgovina 174189 (16,17%)

3499 (13,65%)

185362 (16,91%)

3926 (13,34%)

3819 (14,66%)

4126 (15,40%)

H Hoteli i restorani

33742 (3,13%)

326 (1,27%)

35188 (3,21%)

363 (1,23%)

266 (1,02%)

232 (0,86%)

I Prijevoz, skladištenje i veze

81686 (7,58%)

2319 (9,05%)

80234 (7,32%)

2112 (7,17%)

2037 (7,82%)

1927 (7,19%)

J Financijsko posredovanje

29931 (2,78%)

406 (1,58%)

30080 (2,74%)

400 (1,35%)

420 (1,61%)

403 (1,50%)

K Poslovanje nekretninama, iznajm i posl. usluge

57165 (5,30%)

511 (1,99%)

64356 (5,87%)

552 (1,87%)

471 (1,80%)

576 (2,15%)

L Javna uprava, obrana, soc. osiguranje

114690 (10,65%)

1543 (6,02%)

107411 (9,80%)

4614 (15,6%)

1663 (6,38%)

1679 (6,27%)

M Obrazovanje 86832 (8.06%)

3098 (12,09%)

89273 (8,14%)

3179 (10,80%)

3305 (12, 69%)

3380 (12,62%)

N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

72328 (6,71%)

2351 (9,17%)

73540 (6,71%)

2387 (8,11%)

2412 (9,26%)

2427 (9,06%)

O Ostale društv. soc. i osobne usl. djelatnosti

35149 (3,26%)

619 (2,41%)

37828 (3,45%)

743 (2,52%)

686 (2,63%)

703 (2,62%)

UKUPNO 1076619 (100%)

25617 (100%)

1095643 (100%)

29428 (100%)

26033 (100%)

26777 (100%)

Izvor: Ured državne uprave, Služba za gospodarstvo – Odsjek za statistiku 2001.-2006.

godine i Državni zavod za statistiku – statistički ljetopisi Republike Hrvatske 2001.-2005.

godine


115

ANNEX 3 – Struktura nezaposlenih po dobi od 2000. do (listopada) 2006. godine

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

UKUPNO 15-19 20-24 25-29 godina

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

31.12.2006. 18.280 10.520 1.181 629 2.870 1.638 2.350 1.514

31.12.2005. 19.260 10.750 1.237 628 3.081 1.714 2.533 1.554

31.12.2004. 20.162 10.955 1.343 694 3.327 1.712 2.649 1.552

31.12.2003. 20.897 11.526 1.449 768 3.415 1.829 2.619 1.568

31.12.2002. 22.543 11.893 1.696 888 4.136 2.169 3.141 1.843

31.12.2001. 23.364 12.384 2.132 1.093 4.333 2.202 3.358 1.953

31.12.2000. 22.668 11.799 2.143 1.189 4.341 2.210 3.308 1.855

30-34 35-39 40-44 45-49

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

2.167 1.406 2.034 1.309 2.026 1.206 1.979 1.146

2.257 1.426 2.213 1.366 2.198 1.278 2.147 1.229

2.381 1.495 2.514 1.552 2.249 1.256 2.263 1.294

2.392 1.539 2.664 1.626 2.481 1.430 2.449 1.403

2.826 1.719 2.810 1.610 2.424 1.229 2.387 1.277

2.897 1.729 2.863 1.652 2.496 1.350 2.428 1.305

2.892 1.628 2.747 1.505 2.470 1.344 2.275 1.154

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje - bilteni

50-54 55-59 60 i više

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

2.071 1.189 1.258 458 344 25

2.081 1.144 1.210 380 303 31

2.063 1.058 1.065 312 308 30

2.058 1.005 1.013 304 357 54

1.835 835 942 264 346 59

1.717 804 823 221 317 75

1.534 692 682 152 276 70


116

ANNEX 4a – Prikaz ukupnih rashoda po sektorima u periodu od 2000. do 2005.

PRIKAZ UKUPNIH RASHODA PO SEKTORIMA U PERIODU 2000. - 2005.

R.br. Sektor 2000 2001 2002 2003 2004 2005

1. Županijski Upravni odjeli 9.673.173,00 9.245.343,00 9.201.301,00 10.659.266,00 12.176.141,00 18.058.303,00

2. Predstavničko i izvršno tijelo 972.661,00 939.365,00 1.221.077,00 1.684.253,00 1.812.597,00 1.796.939,00

3. Osnovno i srednje školstvo 5.610.046,00 14.347.791,00 34.503.659,00 55.838.825,00 49.780.739,00 52.021.785,00

4. Socijalna skrb i ustanove socijalne skrbi 3.389.669,00 1.428.129,00 8.877.450,00 8.531.249,00 9.270.718,00 9.853.928,00

5. Zdravstvo i Zdravstvene ustanove 3.096.479,00 6.554.213,00 16.392.701,00 16.482.308,00 17.007.561,00 18.845.199,00

6. Kultura 4.349.641,00 2.809.275,00 2.245.387,00 1.817.045,00 3.713.456,00 2.435.133,00

7. Šport 1.699.192,00 1.999.458,00 1.724.536,00 1.418.662,00 502.000,00 2.044.748,00

8. Poljoprivreda 8.455.935,00 12.147.185,00 11.553.748,00 9.548.522,00 6.763.615,00 4.189.383,00

9. Nabava opreme 484.420,00 273.333,00 986.389,00 1.064.559,00 692.108,00 894.154,00

10. Komunalna infrastruktura i zaštita okoliša 2.659.000,00 4.609.660,00 3.274.817,00 8.553.407,00 7.042.939,00 12.337.959,00

11. Gospodarstvo 11.646.596,00 1.752.000,00 5.391.120,00 7.802.265,00 1.642.776,00 3.226.461,00

12. Ostalo 7.129.928,00 4.178.473,00 6.390.529,00 5.974.492,00 5.698.876,00 2.004.496,00

UKUPNO 59.166.740,00 60.284.225,00 101.762.714,00 129.374.853,00 116.103.526,00 127.708.488,00

Izvor: Vukovarsko-srijemska županija – odjel za financije


117

ANNEX 4b – Grafički prikaz ukupnih rashoda po sektorima u periodu od 2000. do 2005.

Grafički prikaz ukupnih rashoda po sektorima u periodu 2000 2005

0,00

10.000.000,00

20.000.000,00

30.000.000,00

40.000.000,00

50.000.000,00

60.000.000,00

Župa

nijs

kiU

prav

ni o

djel

i

Pred

stav

ničk

o i

izvr

šno

tijelo

Osn

ovno

isr

ednj

e šk

olst

vo

Soci

jaln

a sk

rb i

usta

nove

soci

jaln

e sk

rbi

Zdra

vstv

o i

Zdra

vstv

ene

usta

nove

Kultu

ra

Špor

t

Poljo

priv

reda

Nab

ava

opre

me

Kom

unal

nain

frast

rukt

ura

iza

štita

oko

liša

Gos

poda

rstv

o

Ost

alo

2001 2002 2003 2004 2005 2006


118

ANNEX 5 – Potpore nevladinim udrugama u Vukovarsko-srijemskoj županiji prema sektorima

POTPORE NEVLADINIM UDRUGAMA U VSŽ PREMA SEKTORIMA

Rbr. naziv 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

1.

Interesno udruživanje udruga u okviru zajedničkih

ciljeva 228.000,00 435.000,00 428.000,00 515.000,00 664.728,00

2. Razvoj humanitarnih djelatnosti 152.00,00 80.000,00 150.000,00 64.000,00 50.000,00

3. Unapređenje kvalitete življenja 70.000,00 0 40.000,00 51.000,00 61.000,00

4. Razvoj ljudskih potencijala 10.000,00 25.000,00 25.000,00 73.431,00 98.431,00

5. Zaštita i očuvanje okoliša 0 15.000,00 0 2.000,00 10.000,00

6. Udruge nacionalnih manjina 0 140.000,00 220.000,00 421.767,00 828.330,00

7. Kulturne udruge 600.000,00 685.000,00 700.000,00 800.000,00 740.000,00

8. Športske udruge 500.000,00 500.000,00 500.000,00 500.000,00 500.000,00

9. Poljoprivredne udruge 0 13.808,00 30.394,00 25.366,00 27.500,00

10. Neraspoređeno 0 40.000,00 47.000,00 40.000,00 54.000,00

UKUPNO 1.408.000,00 1.933.808,00 2.140.394,00 2.492.564,00 3.033.989,00

Izvor: Vukovarsko-srijemska županija – odjel za financije


119

20. SUDIONICI U IZRADI ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE

Sudionici na radionicama:

JAVNA UPRAVA:

Željko Maršić, Đurđica Tilović, Maja Vuković, Zdravko Galović, Srećko Papac, Berislav Filić,

Josip Maletić, Franjo Japelj, Marko Brkić, Branko Galić, Tadija Orlović, Ivo Lozić, Zvonimir

Pućo, Ivica Sep, Dragan Njegić, Josip Lišić, Mario Komšić, Ivica Klem, Ilija Aleušić, Josip

Samardžić, Marko Bikić

POSLOVNA ZAJEDNICA: Jozo Perić, Milivoj Šuša, Josip Kuterovac, Milorad Radojević, Dubravka Primorac, Dubravka

Konečni, Vesna Kovač, Drago Josipović, Dražen Jurčić, Đuro Bataković,Dubravko

Krušarovski, Sandra Horvat, Nikola Kaselj, Natalija Činčurak, Andrea Stanić, Katica

Juzbašić, Gabrijela Žalac, Zoran Vidović, Danijela Šarić-Bartolović, Vice Vukosavić, Jugoslav

Holik, Milica Zebec, Jozo Milanović, Vlatko Šeda, Mirko Čobanković, Milka Kosanović, Mirta

Štrk, Zvonimir Čordašić, Mario Bušić, Marko Brkić, Vlasta Jakelić, Ankica Paun Jarralah

CIVILNO DRUŠTVO:

Sanda Sabadi, Melita Antolović, Lidija Živković, Marija Crnjak, Vladislav Vujčić, Mirjana

Marčinko, Kornelija Previšić, Mladen Divković, Vesna Kovač, Željka Rajković, Zdenka Raguž,

Kata Troha, Ana Hirjovati, Silvio Jergović, Janja Juzbašić, Kata Krešić, Liljanka Vidović,

Emilija Pezer, Tomislav Kos, Mirko Kovačić, Miloš Erić, Dragan Crnogorac, Mijo Lamešić,

Dragomir Čelebić, Miroslav Vitković, Kata Lukić, Elizabeta Škrobo, Ante Gale, Darko Frk,

Žejko Škrobo, Sandra Cvikić, Biserka Vučenović, Dijana Antunović Lazić, Goran Jelenić,

Ruža Marić, Gordana Bujišić


120

VUKOVARSKO SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Županijska 9

3200 Vukovar

UPRAVNI ODJEL ZA MEĐUNARODNU SURADNJU I KAPITALNA ULAGANJA

Koordinator izrade strategije:

- Saša Dević, dipl.oec. direktor ROP-a

tel: 032/454-607

mob: 098/321-392

fax: 032/454-608

e-mail: [email protected], [email protected]

- Ivan Rimac, dipl.oec. stručni suradnik za kapitalna ulaganja

tel: 032/454-611

mob: 091/676 20 50

fax: 032/454-608

e-mail: [email protected], [email protected]

Documents

Županijska razvojna strategija, 2007. - 2013.Županijska razvojna strategija, 2007. - 2013. 5 Između svih zaprimljenih projektnih ideja, a koje su premašivale raspoloživi proračun,