Embed Size (px)
Citation preview
ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
ŽUPANIJSKA SLIKA ZDRAVLJA
LISTOPAD 2007. GODINE
1
I UVOD Projekt «Rukovođenje i upravljanje za zdravlje-program menadžmenta u lokalnoj upravi i samoupravi» Škole narodnog zdravlja ( Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ) idejno je osmišljen u jesen 2001. s ciljem da podrži županijska tijela lokalne uprave i samouprave u procesu decentralizacije sustava zdravstva i socijalne skrbi Postojeći sustav bilo je potrebno racionalizirati, de-institucionalizirati i privatizirati, opseg prava prilagoditi raspoloživim (smanjenim) resursima i povećanim očekivanjima građana... Provođenje Projekta otvara mogućnost povećanja učinkovitosti (radi boljeg prepoznavanja i zadovoljavanja zdravstvenih potreba stanovništva) i uvođenja novih oblika povezivanja i rada (horizontalna-vertikalna međusektorska suradnja) Kroz zajedničku edukaciju Timova za zdravlje županija planirano je međusobno povezati te unaprijediti suradnju između političke (županijska poglavarstva), izvršne (županijski odjeli za zdravstvo i socijalnu skrb) i tehničke (Zavodi za javno zdravstvo) komponente oblikovanja i implementacije zdravstvene politike na županijskoj razini, te postaviti temelje za njihovu bolju suradnju sa zajednicom (kroz sudjelovanje na edukaciji predstavnika nevladinog sektora i medija) Ukupno trajanje programa je 4 godine. Provodi se od 2002. godine. Prva četiri mjeseca predviđena je intenzivna edukacija županijskih timova kroz 4 modula tijekom produžena vikenda (srijeda – subota). Modularna nastava omogućava polaznicima koncentriranu edukaciju, te u prekidima između modula, rad na vlastitom projektu. Po završenoj modularnoj nastavi radi se mentorski i održavaju se redoviti sastanci s koordinatorima županijskih timova Svakih 6 mjeseci održavaju se evaluacijske radionice s ciljem praćenja implementacije županijske politike zdravlja U 2006. godini izvršena je evaluacija postignuća programa kroz broj županija s razvijenom (i implementiranom) županijskom politikom zdravlja te kroz promjene u instrumentu za mjerenje lokalne javno zdravstvene prakse Županijske timove sačinjava po 9 predstavnika:
1 iz političke komponente (županijsko poglavarstvo) 2 iz izvršne komponente (županijski odjeli za rad, zdravstvo i socijalnu skrb) 3 iz tehničke komponente (županijski ZZJZ, centri za socijalnu skrb ili druge
institucije od županijskog značaja), te 3 predstavnika zajednice (nevladinog, društvenog sektora i medija)
2
U Šibensko-kninskoj županiji tim je imenovan od Poglavarstva Šibensko-kninske županije i čine ga:
1. Župan Šibensko-kninske županije, Goran Pauk,dipl.oec. 2. Dožupan Šibensko-kninske županije Ante Tanfara 3. Član Poglavarstva Šibensko-kninske županije Vladimir Lučev,dr.med.,
spec.kirurg 4. Pročelnik Upravnog odjela Šibensko-kninske županije za zdravstvo i socijalnu
skrb Nikola Mihaljević, dipl.oec. 5. Dogradonačelnik Grada Knina, Anto Vrdoljak 6. Suzi Vatavuk,dr.med., spec.epidemiologije ( Zavod za javno zdravstvo
Šibensko-kninske županije)- koordinatorica tima 7. Zora Jurin,dr.med. ( Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije) 8. mr.spec. Marina Gulin, prof.psihologije ( Zavod za javno zdravstvo Šibensko-
kninske županije) 9. Željka Dulibić,dipl.soc.radnica ( Centar za socijalnu skrb Šibenik ) 10. Vlasta Ćaleta-Car, dipl.soc.radnica ( Grad Šibenik- Dnevni boravak za starije
osobe) 11. Boris Mijakovac, prof.psihologije ( Crveni križ Knin) 12. Lina Gregov ( Crveni križ Šibenik)
Tim je prikazao osnovne demografske, ekonomske i socijalne pokazatelje ,te zdravstvene pokazatelje o stanovništvu Šibensko-kninske županije, te obavio kvalitativno istraživanje putem intrevjua sa grupama srednjoškolaca i studenata, te intervjua sa predstavnicima ciljanih skupina u istraživanju ( nezaposleni, starije osobe u vlastitim domaćinstvima i ustanovama za smještaj starijih osoba, stanovništvo otoka Šibenskog i Vodičkog arhipelaga ), kao i sa grupama observera ( političari,zdravstveni radnici,ravnatelji Domova, HZZZ, HZZO, socijalni radnici,stručni suradnici u školama, ravnatelji škola). I I IZRADA SLIKE ZDRAVLJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE a - UTVRĐIVANJE ZDRAVSTVENIH PROBLEMA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI Da bismo utvrdili zdravstvene probleme u šibensko-kninskoj županiji, koristili smo se kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima stanja u zdravlju. Kvantitativni pokazatelji dobiveni su obradom podataka kojima je izvor -Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije - Vlastita istraživanja ( Magistraski rad dr. Kronja, Anketa o sredstvima ovisnosti na uzorku 15-godišnjaka Povjerenstva za sprečavanje zlouporabe opojnih droga
3
Šibensko-kninske županije, Anketa prof.psihologije Boris Mijakovac o korištenju sredstava ovisnosti i nasilju među osnovnoškolcima i srednjoškolcima u Kninu -Hrvatski zavod za javno zdravstvo -Državni zavod za statistiku -Centri za socijalnu skrb Šibenik, Drniš,Knin -Hrvatski zavod za zapošljavanje- podružnica Šibenik -PU Šibensko-kninske -civilnog sektora Kvalitativni pokazatelji dobiveni su kontakt emisijama u lokalnim medijima i intervjuima sa grupama srednjoškolaca i studenata, te intervjua sa predstavnicima ciljanih skupina u istraživanju ( nezaposleni, starije osobe u vlastitim domaćinstvima i ustanovama za smještaj starijih osoba stanovništvo otoka Šibenskog i Vodičkog arhipelaga), kao i sa grupama observera ( političari,zdravstveni radnici,ravnatelji Domova, HZZZ, HZZO, socijalni radnici,stručni suradnici u školama, ravnatelji škola). b - ODABIR PRIORITETA Zdravstveni problemi su višekratno rangirani korištenjem OSRP ( metoda koja uzima u obzir veličinu problema, važnost problema, procijenjenu veličinu moguće intervencije), te korištenjem PEARL metode ( područje odgovornosti, ekonomska izvedivost, prihvatljivost u zajednici,resursi, legalnost). Međusobno smo u više navrata provodili rangiranje, te organizirali konsenzus konferenciju, kako bismo dobili očitovanje zajednice, te postigli konsenzus oko pet prioriteta na kojima će se u narednom periodu raditi u okviru ekspertnih timova za pojedina područja. c - ANALIZA DETERMINIRAJUĆIH ČIMBENIKA Za pet odabranih prioriteta Tim za zdravlje pregledom podataka i dostupne literature obavio je analizu čimbenika koji pojedini zdravstveni prioritet determiniraju, direktnih i indirektnih pospješujućih čimbenika za pojedini javnozdravstveni prioritet. Definiran je glavni cilj u rješavanju javnozdravstvenih prioriteta, cviljanu skupinu važnu za rješavanje, dugoročni, kratkoročni i ciljevi procesa uz pomoću kojih možemo pratiti da li smo na pravopm putu u postizanju rješenja. Navedena analiza determinante za svaki je pojedini priopritet provedena uključivanjem expertnih timova u toku rada. Kasna detekcija raka dojke- provedeno je više okupljanja expertnih timova ( okrugli stol pri HLZ- podružnica Šibenik), expertni tim u Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb Šibensko-kninske županije Smrtnost mladih u prometnim nesrećama- expertni tim sastojao se od prestavnika mladih, vlasnika ugostiteljskih objekata, roditelja, predtavnika PU i Hitne medicinske pomoći Nejednaka dostupnost hitne medicinske pomoći u Šibensko-kninmskoj županiji – ekspertni tim sastojao se od predstavnika Hitne medicinske pomoći,
4
HZZO-podružnica Šibenik, Pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo, Koordinatorice tima, predtavnika Poglavarstva Šibensko-kninske županije zaduženog za zdravstvo, ravnatelja Domova zdravlja Šibenik, Drniš i Knin. Provelo se , na žalost neuspješno, anketiranje gradova i načelnika općina o mogućnostima sudjelovanja lokalne zajednice u organiziranju tiñe medicinske pomoći van standarda Otežana pristupačnost zdravstvenih i socijalnih usluga ( barijere) osobama sa invaliditetom-expertni tim sastojao se od predstavnika medija, Udruga osoba sa invaliditetom, Pročelnika Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, Crvenog križa, Ureda za urbanizam Šibensko-kninske županije i grada Šibenika, Uprave za ceste Nedovoljna zdravstvena i socijalna skrb o starijim osobama -expertni tim sastojao se od predstavnika Centara za socijalnu skrb Šibenik, Drniš i Knin, Domova za stare i nemoćne osobe, Dnevnog boravka za starije osobe Šibenik, patronaže 2.a Pokazatelji stanja zdravlja za Šibensko-kninsku županiju Demografski podaci Šibensko-kninska županija ima površinu od 2984 km2 ( prema podacima Državne geodetske uprave iz 1997.godine). Od 1997. u sastavu obuhvaća područje Knina. 1991. – 1995. dio teritorija (područje Drniša i Knina) bio je pod okupacijom, te je kasnije podlegao brojnim migracijskim promjenama, koje su još uvijek u toku. 2001. proveden je novi popis stanovništva. Prema tom popisu, Županija ima 112891 stanovnika, 58224 žena i 54666 muškaraca.Posljednja procjena broja stanovnika Šibensko-kninske županije Državnog zavoda za statistiku iz 2006. godine je 114.000 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti je 38 stanovnika po km2. Na području Županije ima 5 gradova: Šibenik, Knin, Drniš, Vodice i Skradin, te 15 općina Kijevo, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Ružić, Unešić, Pirovac, Tisno,Murter,Primošten , Bilice, Tribunj i Rogoznica. Prosječna starost stanovnika Šibensko-kninske županije je 39,13 godina, a indeks starenja 1,15. Socio-ekonomski pokazatelji . U Šibensko-kninskoj županiji u 2005. godini (podaci FINA-e) broj poduzetnika iznosio je 1.296 ili 1,8% udjela u Republici Hrvatskoj, pri čemu je Šibensko-kninska županija u donjoj polovici županija u Hrvatskoj. Kod analize broja zaposlenih kod poduzetnika udjel Šibensko-kninske županije iznosi 1,4% u odnosu na Hrvatsku, i ima sporiji rast od 2,3% u odnosu na 2004. godinu od stope rasta u Hrvatskoj koji iznosi 3,9%. Udjel Šibensko-kninske županije u ukupnom prihodu Hrvatske iznosi još slabijih 1,2%, i dijeli 16. i 17.mjesto od 20 županija i Grada Zagreba, iako bilježi najviši index
5
rasta 119,9 u Hrvatskoj u odnosu na prethodnu godinu što je iznad prosječnog indexa rasta Hrvatske 110,0Dobit nakon oporezivanja, iako bilježi visoki index rasta, odmah iza Zadarske županije, u odnosu na 2004. godinu koji iznosi 214,6 u odnosu na Hrvatsku gje je index 121,6, u udjelu u dobiti nakon oporezivanja u Hrvatskoj iznosi samo 0,8% i samo su četiri županije lošije dok još dvije županije imaju isti udjel. Usprkos visokoj stopi smanjnenja gubitka u odnosu na 2004. godinu Šibensko-kninska županija ima najveći negativni saldo, odnosno gubitak,u Hrvatskoj od 130 milijuna kuna dok ostale dvije županije ne bilježe gubitak.
Stopa registrirane nezaposlenosti ( %) u Šibensko-kninskoj županiji na dan 31. ožujka 2005.
Područje 2003. 2004. 2005. Republika Hrvatska
20,6 18,9 19,0
Zadarska županija
28,8 23,7 22,4
Požeško-Slavonska županija
25,5 21,4 21,8
Šibensko-kninska županija
36,0 31,5 28,8
Zdravstveni pokazatelji za Šibensko-kninsku županiju
-Perinatalni mortalitet u Šibensko-kninskoj županiji 1996.-2005. godine
Stope perinatalnog mortaliteta 1996.-2005. godine
024
68
1012
141618
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.. 2005.
stopa/1000 živorođene djece
Požeško-Slav.ZadarskaŠibensko-kninskaRepublika Hrvatska
6
-Mortalitetna statistika Jedan od parametara izvedenih iz mortalitetne statistike je broj očekivanih godina života. Šibensko-kninska županija se sa 77 očekivanih godina života ( 74,14 za muškarce i 79,84 za žene) nalazi na trećem mjestu među županijama u Republici Hrvatskoj po očekivanoj dužini života, iza Zadarske županije ( 1.) i Zadarske županije Dubrovačko- neretvanske (2.). Deset pojedinačnih MKB 10 šifri dijagnoza kao pojedinačni uzroci smrti za opću populaciju Šibensko-kninske županije 2005. godine, te grube stope mortaliteta/ 100000 stanovnika po pojedinoj dijagnozi u 2005. godini MKB 10 šifra
MKB-10 dijagnoza Gruba stopa smrtnosti/100000
stI64 Inzult,nespec.kao krvarenje ili
infarkt170,96
I25 Kronična ishemična bolest srca 110,73I21 Akutni infarkt miokarda 93,9I50 Insuficijencija srca 76,18C34 Zloćudna novotvorina bronha i
pluća 61,12
C61 Zloćudna novotvorina prostate 40,75C18 Zloćudna novotvorina debelog
crijeva 36,32
C50 Zloćudna novotvorina dojke 32,62J18 Pneumonija, nespecificiranog
uzročnika 23,03
K74 Fiboza i ciroza jetre 23,03 Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije Među najčešćim pojedinačnim uzrocima smrti, godine izgubljenog života, 2005. godine
MKB 10 šifra
MKB-10 dijagnoza Godine izgubljenog
života Prometne nesreće 921I21 Akutni infarkt miokarda 400C34 Zloćudna novotvorina bronha i
pluća 365
K74 Fibroza i ciroza jetre 160C50 Zloćudna novotvorina dojke 141C18 Zloćudna novotvorina debelog
crijeva 80
7
8
- Pokazatelji « Health for all» za Šibensko-kninsku županiju Standardna stopa smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava / 100000 stanovnika za Šibensko-kninsku županiju u promatranom razdoblju ( 2001.-2005. godine) pokazuje oscilacije slične onima standardne stope smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava / 100000 stanovnika za Republiku Hrvatsku. U cijelom promatranom razdoblju ona je niža od stopa Republike Hrvatske , prosjeka zemalja europske regije i EU 25 zemalja. Osnovni trend je stagnacija do blagi pad. Standardna stopa smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava 0-64 za Šibensko-kninsku županiju u promatranom razdoblju ( 2001.-2005. godine) pokazuje oscilacije . U cijelom promatranom razdoblju ona je dvostruko niža od stopa Republike Hrvatske , te trostruko niža od stopa prosjeka zemalja europske regije i EU 25 zemalja. Osnovni trend je stagnacija do blagi pad. Standardna stopa smrtnosti od ishemičkih bolesti srca / 100000 stanovnika za Šibensko-kninsku županiju u promatranom razdoblju ( 2001.-2005. godine) pokazuje velike oscilacije . U cijelom promatranom razdoblju ona je niža od stopa Republike Hrvatske , prosjeka zemalja europske regije i EU 25 zemalja..U 2002. uspoređena je sa standardnom stopom smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava / 100000 stanovnika za Međimursku županiju, te je značajno ( dvostruko) niža od nje. U 2004. godini vrijednost joj se približila onima standardne stope smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava / 100000 stanovnika za Republiku Hrvatsku. Osnovni trend je pad. Standardna stopa smrtnosti od ishemičkih bolesti srca 0-64 godine za Šibensko-kninsku županiju u promatranom razdoblju ( 2001.-2005. godine) pokazuje velike oscilacije. U cijelom promatranom razdoblju ona je niža od stopa Republike Hrvatske , prosjeka zemalja europske regije i EU 25 zemalja., osim u 2001. kad u uspoređena sa standardnom stopom smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava 0-64 za Republiku Hrvatsku približno iste vrijednosti. Osnovni trend je pad. Broj izgubljenih godina života unutar skupine ishemičnih bolesti srca za dijagnozu akutni infarkt miokarda je 400 -, 585 za muškarce i 133 za žene.
9
STANDARDNA ST./100000 MORTALITETA OD MALIGNIH BOLESTI
0
50
100
150
200
250
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
MORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI, STAND.STOPA/100000 STAN Šibensko-kninskaMORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI, STAND.STOPA/100000 STAN RHMORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI, STAND.STOPA/100000 STAN EU 25MORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI, STAND.STOPA/100000 STAN EU regLinear (MORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI, STAND.STOPA/100000 STAN Šibensko-kninska)
Standardna stopa smrtnosti od malignih bolesti / 100000 stanovnika za Šibensko-kninsku županiju u promatranom razdoblju ( 2001.-2005. godine) pokazuje velike oscilacije . U cijelom promatranom razdoblju ona je niža od stopa Republike Hrvatske , prosjeka zemalja europske regije i EU 25 zemalja..U 2004. uspoređena je sa standardnom stopom smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava / 100000 stanovnika za Hrvatsku te joj se vrijednost približila. Osnovni trend je porast
10
STANDARDNA 0-64 STOPA MORTALITETA OD MALIGNIH BOLESTI
0
20
40
60
80
100
120
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
MORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI, ST.STOPA 0-64 Šibensko-kninskaMORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI, ST.STOPA 0-64 RHMORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI, ST.STOPA 0-64 EU 25MORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI, ST.STOPA 0-64 EU regLinear (MORTALITET OD MALIGNIH BOLESTI,ST. STOPA 0-64 Šibensko-kninska)
.
0
50
100
150
200
250
300
350
400
ŠIBENIK KNIN DRNIŠ
Prosječna standardna stopa smrtnosti od malignih bolesti za područja Šibenik, Drniš i Knin, te st. stopa 0-64 smrtnosti od malignih bolesti
st 0-64ST. C
11
-Podaci o malignim oboljenjima u Šibensko-kninskoj županiji Stope incidencije i trendovi za naješća sijela raka kod muškaraca u Šibensko-kninskoj županiji
0102030405060708090
100
1981.-1990. 1991.-1995. 1996.-2001. 2002..-04
prostataplućadeb.cr.završ.cr.larinx
NCIDENCIJA NAJČEŠĆIH SIJELA RAKA U PERIODIMA 1981-2004, MUŠKARCI
Izvor podataka:Vlastito istraživanje djelatnika Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, Registar za rak HZJZ U dvadeset godina, iz različitih izvora podataka prati se incidencija najčešćih sijela raka u oba spola. Računate su standardizirane stope metodom indirektne standardizacije na staro europsko stanovništvo.
12
Mortalitet od raka debelog crijeva , standardna st/100000 stanovnika
0
5
10
15
20
25
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
Mortalitet od raka debelog crijeva Šibensko-kninskaMortalitet od raka debelog crijeva RH
Mortalitet od raka debelog crijeva Varaždinska
STANDARDIZIRANE STOPE MORTALITETA OD RAKA DEBELOG CRIJEVA PO PODRUČJIMA UNUTAR ŽUPANIJE, 2001.-2005. GODINE
0
5
10
15
20
25
30
35
40
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
KNINDRNIŠŠIBENIK
13
MORTALITET OD RAKA DOJKE, ST.STOPA/100000
0
5
10
15
20
25
30
35
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
MORTALITET OD RAKA DOJKE, ST. STOPA/10000Šibensko-kninskaMORTALITET OD RAKA DOJKE, ST. STOPA/10000 RH
MORTALITET OD RAKA DOJKE, ST. STOPA/10000 EU 25
MORTALITET OD RAKA DOJKE, ST. STOPA/10000 EU reg
MORTALITET OD RAKA DOJKE, ST. STOPA/10000MeđimurskaLinear (MORTALITET OD RAKA DOJKE, ST. STOPA/10000Šibensko-kninska)
Standardna stopa smrtnosti od raka dojke / 100000 stanovnika za Šibensko-kninsku županiju u promatranom razdoblju ( 2001.-2005. godine) pokazuje velike oscilacije oscilacije U cijelom promatranom razdoblju ona je niža od stopa Republike Hrvatske , prosjeka zemalja europske regije i EU 25 zemalja..U 2004. uspoređena je sa standardnom stopom smrtnosti od raka dojke / 100000 stanovnika za Hrvatsku te joj se vrijednost približila. U dvije početne godine promatranog razdoblja uspoređena je sa standardnom stopom smrtnosti od raka dojke / 100000 stanovnika za Međimursku županiju , kad je u istom razdoblju bila gotovo dvostruko niža. Osnovni trend je porast U 2005. godini izgubljeno je 141 godina života zbog raka dojke žena.Prosječno godišnje za vremenski period 2001.-2005. to je po dijagnozi raka dojke 188 godina izgubljenog života godišnje.
14
DOBNOSPECIFIČNA STOPA SMRTNOSTI OD RAKA DOJKE U ŽENA ŠIBENSKO-KNISNKOJ ŽUPANIJI (2001-2005)
0 0 0
20,320,1
25,3
40,5
93,2
76,7
81,9
36,7
131,1
234,3
223,8
0
50
100
150
200
250
20-24. 25-29. 30-34. 35-39. 40-44. 45-49. 50-54. 55-59. 60-64. 65-69. 70-74. 75-79. 80-84. 85i >.
DOBNA SKUPINA
STO
PA/1
00 0
00 Ž
ENA
Stope incidencije i trendovi za naješća sijela raka kod žena u Šibensko-kninskoj županiji
TREND 1981.-2003.
0102030405060708090
100
1981.-1990. 1991.-1995. 1996.-2001. 2002. 2003.
dojkaplućadeb.cr.završ.cr.jajnikLinear (dojka)
U dvadeset godina, iz različitih izvora podataka prati se incidencija najčešćih sijela raka u oba spola. Računate su standardizirane stope metodom indirektne standardizacije na staro europsko stanovništvo
15
STANDARDIZIRANA STOPA MORTALITETA OD RAKA DOJKE 0-64
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
MORTALITET OD RAKA DOJKE, ST.STOPA 0-64 Šibensko-kninskaMORTALITET OD RAKA DOJKE, ST.STOPA 0-64 RHMORTALITET OD RAKA DOJKE, ST.STOPA 0-64 EU 25MORTALITET OD RAKA DOJKE, ST.STOPA 0-64 EU regMORTALITET OD RAKA DOJKE, ST.STOPA 0-64 Međimurska
Standardna stopa smrtnosti od raka dojke 0-64 za Šibensko-kninsku županiju u promatranom razdoblju ( 2001.-2005. godine) pokazuje velike oscilacije U početnom dijelu promatranog razdoblja ona je značajno niža od stopa Republike Hrvatske , prosjeka zemalja europske regije i EU 25 zemalja..U 2004. u usporedbi sa standardnom stopom smrtnosti od raka dojke 0-64 za Hrvatsku vrijednost joj je viša, kao i što je viša u odnosu na stope prosjeka zemalja europske regije i EU 25 zemalja U dvije početne godine promatranog razdoblja uspoređena je i sa standardnom stopom smrtnosti od raka dojke / 100000 stanovnika za Međimursku županiju , kad je u istom razdoblju bila gotovo trostruko niža. Osnovni trend je porast. Standardna stopa smrtnosti od raka trahee, bronha i pluća / 100000 stanovnika za Šibensko-kninsku županiju u promatranom razdoblju ( 2001.-2005. godine) pokazuje velike oscilacije . U cijelom promatranom razdoblju ona je niža od stopa Republike Hrvatske i prosjeka zemalja europske regije, no nešto viša , u prosjeku, od stope EU 25 zemalja..U 2004. uspoređena je sa standardnom stopom smrtnosti od raka dojke / 100000 stanovnika za Hrvatsku te joj se vrijednost približila. Osnovni trend je blagi porast
16
- Smrtnost u prometnim nesrećama u Šibensko-kninskoj županiji
PROMETNE NESREĆE
GODINA BROJ NESREĆA ( s poginulim
os)
Broj nesreća gdje je
vozač pod utjecajem alk/ droga
Broj smrtno stradalih osoba
Ukupan broj stradalih osoba
2002. 2497 (21) 205 (1) 23 760 2003. 2653 (21) 263 ( 2) 26 793 2004. 2449 (25) 214 ( 2) 31 831 2005. 1705 (21) 270 (7) 23 763 2006. 1582 (19) 276 (13) 22 792
PROSJEČAN BROJ UMRLIH U PROMETNIM NESREĆAMA 2002.-2006. GODINE
PO DOBNIM SKUPINAMA
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
do 18 18-25 25-35 35-45 od 45
prosj. broj umrlih po dobi
17
Ukupno umrli u prometnim nesrećama 2002.-2006. g po spolu
76%
24%muškarcižene
. - Smrtnost u prometnim nesrećama u Šibensko-kninskoj županiji
PROMETNE NESREĆE
GODINA BROJ NESREĆA ( s poginulim
os)
Broj nesreća gdje je
vozač pod utjecajem alk/ droga
Broj smrtno stradalih osoba
Ukupan broj stradalih osoba
2002. 2497 (21) 205 (1) 23 760 2003. 2653 (21) 263 ( 2) 26 793 2004. 2449 (25) 214 ( 2) 31 831 2005. 1705 (21) 270 (7) 23 763 2006. 1582 (19) 276 (13) 22 792
18
Umrli u prometnim nesrećama po dobi 2002.-2006. godine
0
2
4
6
8
10
12
do 18 18-25 25-35 35-45 od 45
2002.2003.2004.2005.2006.
19
2005. godine, Šibensko-kninska županija je , prema stopi liječenih ovisnika na 10000 stanovnika 15-65 godina, imala 365 liječenih ovisnika na 10000 stanovnika 15-64 godine.
Stopa ukupno i stopa novoregistriranih ovisnika u Šibensko-kninskoj županiji 2002.-2006. godine
0
50
100
150
200
250
300
350
400
2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
stopa ukupno reg/ 100000 15-65 g
stopa novo reg/ 100000 15-65 g
20
U promatranom periodu ( 2002.-2006.g) sama stopa ukupno registriranih ovisnika/ 100000 stanovnika 15-64 godine je u blagom porastu, dok stopa novoregistriranih/100000 stanovnika 15-64 godine stagnira.
Dobno specifična stopa liječenih ovisnika /100000 stanovnika sa područja Šibensko-kninske
županije 2006. godine
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000 4500
15-19
25-29
35-39
45-49
stopa /100000
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije
Stopa ukupno registriranih ovisnika po područjima promatranja ( Drniš, Knin, Šibenik) /100000 st 15-65 godina
0
200
400
600
800
1000
1200
Područje Šibenik područje Drniš područje Knin
Stopa/100000 st 15-65 godina
21
Stopa ukupno registriranih ovisnika /100000 st 15-65 godina, unutar područja Šibenika
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
GradŠibenik
Vodice Tisno Pirovac Murter Skradin Primošten
Stopa/100000 st 15-65 godina
33712815Ukupno
5232006.
61232005.
91442004.
8211132003.
112002.
112001.
2112000.
111999.
UkupnoOstalebolesti
IntoksikacijelijekovimaSamoubojstvoNesrećePredoziranje
opijatima
BROJ UMRLIH OVISNIKA
GODINA
22
• Prosječna dob uzimanja prvog sredstva 16 godina, glavnog sa 20, prvo i.v. uzimanje sa 21, prosječna dob stalnog uzimanja 5 godina, prvo javljanje na liječenje sa 29 godina
• ukupno 195 (77%) se sami javljaju na liječenje, obitelj je dovela 26 svojih članova
(11%), liječnici primarne zaštite uputili su 13 osoba (6%), sud je uputio 9 osoba (3%), socijalne službe 5 (1,5%), i prijatelji 5 osoba (1,5%).
• I.v. injekcijom sredstvo uzima 192 ovisnika (75%), ušmrkava 45 (17%), 17 ih puši ili
jede sredstvo ovisnosti (8%). Socijalna skrb Na području Šibensko-kninske županije postoje 2 Doma za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač Šibensko-kninska županija ; Dom za starije i nemoćne osobe Knin i Dom za starije i nemoćne osobe « Cvjetni dom» Šibenik., te Dom za smještaj starijih osoba Vodice, kojem je osnivač Udruga građana Vodice. DOMOVI ZA STARE I NEMOĆNE
Kapacitet ( osoba) Osoblje
Dom za starije i nemoćne osobe Knin
74 25
Dom za starije i nemoćne osobe « Cvjetni dom» Šibenik
330 93
Dom za smještaj starijih osoba Vodice
43 20
23
91161263Pravo roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju
3242765232Pomoć za osobne potrebekorisnika stalnog smještaja
4318856287Osobne invalidnine
6414743Smještaj u drugu obitelj
5129483335Smještaj u dom socijalne skrbi
36519126552084Doplatak za pomoć i njegu
4978 2509515 1954Pomoć za uzdržavanje
UkupnoKninDrnišŠibenik
Broj korisnikaVRSTA PRAVA
Korisnici prava iz socijalne skrbiu 2006. godini u Šibensko-kninskoj županiji
60291021Prijavljeni slučajevi zlorabe roditeljskih dužnosti
9437057Prijavljeni slučajevi zanemarivanja roditeljskih dužnosti
141040Odluka suda o oduzimanju prava roditelju da živi sasvojim djetetom
136391384Odluka centra o nadzoru nad roditeljskom skrbi
3408325232Obavijest policije o intervenciji u obitelji
233640169Upozorenje roditeljima na pogreške i propuste uskrbi i odgoju djece
11011693Posredovanje prije rastave braka
UkupnoKninDrnišŠibenikObiteljsko-pravna zaštita
181138Ukupno
1Tehničko osoblje
3410Administrativnoosoblje
111Ravnatelj
Sociolog
1Socijalni pedagog
1Defektolog
111Psiholog
11Upravni pravnik
37Pravnik
136Socijalni radnikVŠS
919Socijalni radnikVSS
KninDrnišŠibenikZaposlenici CZSS
24
KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Područje Šibensko-kninske županije podijeljeno je u svrhu istraživanja u 3 ( tri) područja, i to:
1. PODRUČJE ŠIBENIKA ( područje grada Šibenika, općine Murter, Pirovac, Tisno, grad Vodice, grad Skradin, općina Bilice, općina Primošten, općina Rogoznica)
2. PODRUČJE DRNIŠA ( područje grada Drniša, općina Unešić, Općina Promina, općina Ružić)
3. PODRUČJE KNINA ( područje grada Knina, opšćina Kistanje, općina Kijevo, općina Ervenik, općina Biskupija )
Kao ciljane skupine odabrali smo:
1. PODRUČJE ŠIBENIKA- mladi, stari, nezaposleni 2. PODRUČJE DRNIŠA- mladi, stari 3. PODRUČJE KNINA- mladi, stari, nezaposleni
Metode ispitivanja bile su –polustrukturirani intervju , fokus grupe ( u radu sa srednjoškolcima), te emisije na radio emisija ( radio Šibenik, radio Drniš, radio Knin, radio Ritam).
ŠIBENIK-MLADI ŠIBENIK-STARI ŠIBENIK-NEZAPOSLENI PROMATRAČI CILJANA
SK. PROMATRAČI CILJANA
SK PROMATRAČI CILJANA
SK prosvjetni radnici-11
učenici 3. razreda srednjih škola-23 grupe
Dom za starije-1
Starije osobe smještene u Domu za starije i one koje su posjećivane -14
Zavod za zapošljavanje, CZSS-6
mlađi nezaposleni (do 35 g)-5
političari-2 Političari-2 Političari-2 Stariji nezaposleni ( iznad 40 g)-4
radio 2 Radio-2 Radio-2 školska medicina-2
Zdravstvo-9 Zdravstvo-2
Prim.zdr.zaštita, HZZO-2
18 92 14 14 12 9
25
KNIN-MLADI KNIN-STARI KNIN-NEZAPOSLENI PROMATRAČI CILJANA
SK. PROMATRAČI CILJANA
SK PROMATRAČI CILJANA
SK prosvjetni radnici-9
učenici 3. razreda srednjih škola-11 grupe
Dom za starije-1 CZSS-2
Starije osobe smještene u Domu za starije -6
Zavod za zapošljavanje-1, CZSS-3
mlađi nezaposleni (do 35 g)-5
političari-1 studenata-8
Političari-1 Osobe starije dobi koje žive same-6
Političari-1 Stariji nezaposleni ( iznad 40 g)-9
radio 1 Radio-1 Radio-1 školska medicina-1
Zdravstvo-2 Zdravstvo-1
Prim.zdr.zaštita, -1
13 52 7 12 7 14 DRNIŠ-MLADI DRNIŠ-STARI PROMATRAČI CILJANA
SK. PROMATRAČI CILJANA
SK prosvjetni radnici-4
učenici 3. razreda srednjih škola-5 grupe
CZSS-1 Osobe starije dobi koje žive same-3
političari-1 studenata-2
Političari-1
radio 1 Radio-1 školska medicina-1
Zdravstvo-1 sanit.tehn., patronaža-2
Prim.zdr.zaštita, -1, sanit.tehn.-1
9 23 7 3 ŠIBENIK - MLADI ŠIBENIK-mladi, ciljana skupina, problemi: 58 – ovisnosti (droga, alkohol, pušenje, klađenje) 21 – nedostatak sadržaja za slobodno vrijeme (zabavni, sportski, kulturni) 18 – stres (vezan uz školu, roditelje, vršnjake, društveni trend) 14 – sniženo raspoloženje (depresivnost, dosada, «nitko nas ne razumije») 13 – nema novaca (socijalna situacija, puno nezaposlenosti, slaba perspektiva) 12 – nasilje (psihičko i fizičko među vršnjacima 8, u obitelji 2, od starijih 1)
26
7 – nezdrave navike (brza hrana, pretilost) 7 – rani nezaštićeni spolni odnosi (nedostupna kontracepcija, spolne bolesti, nema nadležnih službi) 5 – društvena klima (negativna mala sredina konzervativnih ljudi, mladi nikoga ne zanimaju, negativna društvena sredina) 5 – zapuštenost okoliša (osnovna higijena okoliša i ekologija) 3 – «loše društvo» (vršnjaci) 1 – samoubojstvo (kod mladih) ŠIBENIK-mladi, promatrači, problemi: 27 – ovisnosti (alkohol 10, droge 8, pušenje 8, igrice, mobiteli, kafići oko škola, nepoštivanje zabrane prodaje alkohola i cigareta mlađima od 18, dostupnost droge) 19 – obitelj (nesređena obitelj, slaba komunikacija, brz tempo života, kućni odgoj, problemi u obitelji) 15 – nezdrave navike(brza hrana, pretilost, nedovoljno bavljenje sportom, sjedenje, boravak u zatvorenom, nema prostora za bavljenje sportom, skupe članarine u klubovima) 11 – nebriga društva za mlade (nisu uključeni, loš obrazovni sustav, «kad neće nitko, zašto bih ja», mito, korupcija) 8 – organizacija slobodnog vremena (sport, zabava, kulturni život) 8 – loš standard (novac, socijalna situacija) 7 – neizvjesna budućnost (besperspektivnost mladih, nema radnih mjesta) 6 – stres (vezan uz pritisak i očekivanja roditelja) 6 – neodgovorno ponašanje (život noću, nekontrolirani izlasci) 5 – neulaganje u preventivu (nedovoljno prevencije, slaba educiranost u školi o drogi, premalo edukacije svih) 4 – neznanje i slabe higijenske navike 3 – opća pasivnost mladih 1 – nepoštivanje zakona o zabrani prodaje alkohola i cigareta mladima, dostupnost droge 1 – fobije kod djece ŠIBENIK-mladi, ciljana skupina, što poduzeti: 20 – omogućiti sadržaje za slobodno vrijeme (sportski, zabavni, kulturni, kino, disco, koncerti, klubovi, zabavni centri) 15 – škola treba uložiti u sadržaj, osim puke nastave (slobodne aktivnosti, više stručnjaka za probleme mladih, škola demokracije, suradnja škole i roditelja, ormarići za knjige u školi) 5 – «policija treba raditi svoj posao» (provođenje zakonom utvrđenih zabrana, dostupnost droge) 4 – spolna edukacija (dostupnost kontracepcije, spolni odgoj) 3 – motivirati mlade, ulagati u njihovu perspektivu
27
ŠIBENIK-mladi , promatrači, što poduzeti: 13 – zdravstveno preventivni programi (alkohol, droga, savjetovalište za mlade, savjetovalište za spolno zdravlje, od vrtića do javnih tribina) 8 – organizacija slobodnog vremena (bolji uvjeti, više sportskih sadržaja, prostori za druženja bez alkohola, cigareta i droge, smanjiti dosadu, igrališta, kulturni sadržaji) 6 – programi prevencije usmjereni u jačanje kapaciteta škole za odgojnu ulogu (edukacija iz komunikacije, stručno savjetovanje, rad na problemima mladih) 4 – suradnja i koordinacija udruga i institucija sustava (koordinirano raditi na skrbi o obitelji, odgoju mladih, poticanje volonterskog rada) 4 – pružanje ekonomske perspektive mladima (radna mjesta, profesionalna orijentacija, obrazovanje za zanimanja koja su tražena) ŠIBENIK – STARI ŠIBENIK-stari, ciljana skupina, problemi: 19 – teška socijalna situacija (nema novca za zdravu hranu, lijekove, loši uvjeti stanovanja, «kresanje» prava) 10 – usamljenost, promjene u tradicionalnoj obitelji, slaba komunikacija među generacijama 9 – potreba za pomoći od strane drugih (osobna higijena, odlazak na preglede, pomoć u kući) 4 – kronični zdravstveni problemi vezani uz starost 2 – slaba informiranost 1 – alkoholizam starih 1 – nedostatak kulturnih i zabavnih sadržaja 1 – strah od smrti ŠIBENIK-stari, promatrači, problemi: 17 – prekompliciran sustav zdravstvene zaštite (neprilagođen starima) 1 – premalo stručnog osoblja i aparata u bolnicama 1- čekanje na smještaj u dom 1 – nekontrolirano uzimanje lijekova 1 – premalo stručnog osoblja ŠIBENIK-stari, ciljana skupina, što poduzeti: 21 – organizirati razne oblike pomoći u kući (posjete zdravstvenog osoblja, , posjete i razgovori, pomoć u kućanskim poslovima, njega) 4 – ublažiti kriterije za dobivanje prava iz socijalne skrbi 3 – povećati informiranost o pravima na kućnu njegu i pomoć 3 – uložiti u zdravstveno prosvjećivanje i preventivni rad sa starima 3 – novi i sadržajno bogatiji kapaciteti u domovima za stare 3 – organizirati druženje i zabavni život starih
28
ŠIBENIK-stari , promatrači, što poduzeti: 9 – više posjeta u kući (CZSS, gerontodomaćice, patronaža, udruge, liječnik čak i bez indikacija) 8 – volonterski rad sa starima (mladi za stare, povezati patronažu s volonterima) 6 – pojednostavniti sustav zdravstvene zaštite (veći broj specijalista, popodnevni rad specijalističkih ambulanti radi starih, obavijest o pravima u ambulantama PZZ, povezanost patronaže i PZZ) 5 – više kapaciteta dnevnog boravka i više programa u dnevnim boravcima 3 – olakšati prijam u dom za stare (red čekanja, uvjeti u ustanovi) 3 – bolja preventivna zdravstvena edukacija 2 – uključivanje starih u udruge, organizacija društvenog života ŠIBENIK - NEZAPOSLENI ŠIBENIK-nezaposleni, ciljana skupina, problemi: Mlađi: 7 – socijalna situacija (nema novca, nemogućnost zasnivanja obitelji, skupe administrativne pristojbe, nemogućnost dobivanja kredita) 6 – sniženo raspoloženje (depresivnost, nezadovoljstvo, stres, beskorisnost, besperspektivnost) 2 – društvena izolacija Stariji: 10 – sniženo raspoloženje (nemoć, depresija, nesigurnost, osjećaj nemoći, napuštenosti, gubitka nade) 5 – nekonkurentnost na tržištu rada (psihička i fizička potošenost) 3 – teška socijalna situacija 1 – narušeni obiteljski odnosi ŠIBENIK- nezaposleni, promatrači, problemi: 17 – duševno zdravlje 7 – nekonkurentnost na tržištu rada(psihička i fizička potrošenost, neadekvatna znanja) 4 – loša gospodarska situacija u županiji 3 – narušen sustav vrijednosti(parazitiranje, neodgovoran odnos prema poslu) 1 – rizično ponašanje
29
ŠIBENIK- nezaposleni, ciljana skupina, što poduzeti: Mlađi: 2 – edukacija, prekvalifikacija 1 – osloboditi plaćanja u zdravstvu 1 – smanjiti korupciju Stariji: 2 – prekvalifikacija 2 – psihološko savjetovanje 1 – povećati osobni angažman pri traženju posla ŠIBENIK- nezaposleni , promatrači, što poduzeti: 6 – detektirati potrebe i profesionalno orijentirati prema stvarnim potrebama 2 – stimulirati zapošljavanje starijih od 45 godina 2 – povećati socijalna prava (socijalna pomoć, socijalni stanovi) 1 – organizirati javne radove KNIN - MLADI KNIN-mladi, ciljana skupina, problemi: 33 – ovisnosti ( alkohol 12, droga 12, kockanje 5, pušenje 4) 21 – loša gospodarska situacija i perspektiva mladih u Kninu (obitelj na socijali, mogućnost zapošljavanja, nema poduzetništva) 16 – sadržaji za slobodno vrijeme (samo «kninske prčvarnice», previše kafića, «cajke i maxi voltaža» - nema drugih mjesta za izlaske, nema sportskih sadržaja) 10 – nasilnička ponašanja (tuče 3, krađe 3, brza vožnja 3, nema posla, život na socijalnoj pomoći, ubijanje dosade) 9 – «to je KNIN» (grad sa najviše mladih, rat-poraće, podijeljenost društva, oni koji bi trebali ne vode brigu) 5 – nezdrava prehrana (brza hrana, pretilost) 3 – rani nezaštićeni spolni odnosi ( preskupi kondomi) 3 – narušeni obiteljski odnosi 1 – pasivnost mladih 1 – «picavanje»
30
KNIN-mladi, promatrači, problemi: 15 – ovisnosti (alkohol 8, droga 3, duhan 3) 15 – «to je KNIN» ( specifična populacija, razdvojene obitelji, nema jedinstvenog identiteta mladih, takav je mentalitet, needuciranost roditelja, rezignacija stanjem i društvenom klimom u Kninu, depresivnost cijele obitelji zbog neriješenih problema, područje posebne državne skrbi samo na papiru) 13 – sadržaji za slobodno vrijeme (prisiljeni su ići u kafiće jer drugoga nema) 13 – loša gospodarska situacija i perspektiva mladih u Kninu (nezaposlenost, roditelji na socijalnoj pomoći, neizvjesnost, besperspektivnost) 6 – nezdrave navike (brza hrana, pretilost, tjelesna neaktivnosti) 3 – nasilje, otuđenost, delinkventno ponašanje 1 – TV 1- igrice 1 – «goli pupak» KNIN-mladi, ciljana skupina, što poduzeti: 11 – ulaganje zajednice u mlade (poticanje volonterskog rada, prostori za opuštanje, poticanje kreativnosti, sportski sadržaji, sezonski poslovi, više kulturnih sadržaja, Dom za studente, «mladi na čelo grada» 3 – «policija treba raditi svoj posao» (osigurati provedbu zakonom određenih zabrana – prodaja alkohola i cigareta, dostupnost droga) 3 – uložiti u gospodarsku perspektivu Knina 2 – roditelji bi trebali imati nadzor nad ponašanjem svoje djece KNIN-mladi , promatrači, što poduzeti: 3 – škola treba uložiti u sadržaj, osim provođenja puke nastave 2 – poticati mlade da sudjeluju, da se udružuju 1 – organizirati klubove za mlade 1 – ulaganje u zdravstveno promotivne programe KNIN - STARI KNIN-stari, ciljana skupina, problemi: 12 – rat-poraće, neulaganje u tu specifičnost
31
11 – dostupnost zdravstvene zaštite (u domu za stare, dostupnost hitne pomoći, dostupnost na selu, odlazak na pretrage, ne zna se tko odgovara za zdravstvo, nema zdravstvenog osiguranja 9 – usmjerenost na bolest (kronična stanja vezana uz starost – 7 iz doma) 8 – nema novca (za pretrage, usluge, preskup put do zdravstvenih usluga, lijekovi) 1- usamljenost 1 – zdravstvena neinformiranost 1 – uvjeti u domu KNIN -stari, promatrači, problemi: 4 – dostupnost specijalističke zdravstvene zaštite i rehabilitacije 3 – dostupnost kontrole kroničnih stanja u PZZ 3 – usamljenost 3 – socijalna situacija 1 – dostupnost hitne pomoći prometna izoliranost 1 – specifičnost područja (rat-poraće) KNIN -stari, ciljana skupina, što poduzeti: 8 – bolji uvjeti i sadržaj u domu za stare 4 – više okupljanja i druženja (za one koji žive u vlastitom domaćinstvu) 1 – duže liječenje u bolnici i banjama 1 - olakšati prava na kućnu njegu 1 – približiti im svećenika KNIN -stari , promatrači, što poduzeti: 5 – osposobiti kninsku bolnicu 4 – organizirati razne oblike pomoći u kući 3 – bolja kontrola kroničnih stanja i intenzivniji rad na preventivi od strane PZZ 1 – prilagoditi sustav specifičnostima područja 1 – uključiti stare u projekte («stari zanati» 1 – ojačati civilni sektor KNIN - NEZAPOSLENI KNIN -nezaposleni, ciljana skupina, problemi: Mlađi: 10 – rizična ponašanja (tuča, alkohol, narkomanija)
32
7 – beznađe (ne znaju što će sami sa sobom, ili odlaze ili bježe u rizična ponašanja, otvaranje novih radnih mjesta je nemoguća misija, nema plana pomoći) 3 – siromaštvo, materijalna nesigurnost 1 – nemaju zdravstveno osiguranje 1 – loša zdravstvena kultura 1 – nema medicine rada Stariji: 15 – smanjena dostupnost zdravstvene zaštite (nema zdravstvenog osiguranja, prometna povezanost uključujući i preskup odlazak na preglede, dostupnost specijalističkih usluga i pretraga) 9 – situacija vezana uz rat, poraće, migracije (fiksirani na rat, Knin na margini zbivanja, doseljenici i povratnici se nisu snašli, nema komunikacije među tim skupinama, međusobno nepovjerenje) 4 – duševno zdravlje (depresivnost, apatija, kronični stres, psihičke smetnje, PTSP) 3 – loša zdravstvena prosvijećenost 3 – pasivnost društva ali i pojedinaca (ako bude bolje otići će u CZSS) 3 – siromaštvo 1 – nema sadržaja 1 – nezaposlenima koji su zdravstveno hendikepirani je posebno teško 1 – alkoholizam mladih KNIN - nezaposleni, promatrači, problemi: 6 – specifičnost rata-poraća i migracija (neprilagođenost sustava stvarnoj situaciji, poseban mentalitet, posebna društvena situacija, ljudi bez inicijative, nepovjerljivi, socijala se isplati) 5 – duševno zdravlje (depresija, psihički problemi, problemi u odgoju djece, opća apatija) 3 – loša zdravstvena prosvjećenost (higijena, obrazovanje) 3 – loše materijalne prilike 2 – nema zdravstvenog osiguranja 2 – zdravstvene institucije u Kninu ne zadovoljavaju potrebe 1 – alkoholizam 1 – narušeni obiteljski odnosi 1 – loša gospodarska situacija u Kninu
33
KNIN - nezaposleni, ciljana skupina, što poduzeti: Mlađi: 3 – bolja angažiranost policije na sprječavanju nasilja 1 – ulagati u preventivne akcije, zdravstveno prosvjećivanje 1 – potaknuti poduzetnički duh Stariji: 4 – potaknuti ekonomski razvoj 1 – olakšati ostvarivanje prava iz socijalne skrbi 1 – iskoristiti kapacitete koje Knin ima 1 – ulagati u zdravstveno prosvjećivanje KNIN - nezaposleni , promatrači, što poduzeti: 3 – prekvalifikacija, profesionalna orijentacija 3 – ulagati u zdravstveni odgoj, prosvjećivanje 2 – povećati dostupnost zdravstvenih institucija i psihološke pomoći 1 – koordinacija civilnog društva 1 – koordinacija HZZ i HZZO 1 – uvjetovati prava na socijalnu pomoć sudjelovanjem u javnim radovima DRNIŠ - MLADI DRNIŠ-mladi , ciljana skupina, problemi: 13 - ovisnosti ( droga 5,alkohol 4, ovisnosti 2, pušenje 2) 11- sadržaji u slobodno vrijeme (sportski i kulturni ) 8 - stres ( u školi, problemi kod kuće, dosada) 2 - nezdrava prehrana 2 - nema novca (za školovanje i mogućnost zapošljavanja) 1 – nezanimljivo informiranje mladih (u smislu zdravstvenog prosvjećivanja) 1 – anoreksija DRNIŠ-mladi , promatrači, problemi: 18 – ovisnosti (alkohol, droge, pušenje) 12 – sadržaji u slobodno vrijeme (nema ih ali se niti ne koriste postojeći, model ponašanja je «druženje u kafićima» već sa 12-13 godina) 5 – uloga obitelji (davanje novca umjesto ljubavi, loša komunikacija, nema bliskosti, nema kontrole nad ponašanjem djece)
34
5 – nezdrave navike (brza hrana, pretilost, tjelesna neaktivnost) 2 – uloga škole (ne ulaže dovoljno u sadržaj, osim puke nastave) 1- neodgovorno spolno ponašanje DRNIŠ-mladi , ciljana skupina, što poduzeti: 7 – ulagati u sadržaje za slobodno vrijeme (zabava, sport, kultura) 2- poboljšati kapacitet škole za odgoj djece (edukacija iz komunikacije, savjetovališni rad, rad na problemima mladih) 1 – ulagati u zdravstveno preventivnu edukaciju 1 – poboljšati gospodarsku perspektivu mladih u Drnišu (više mogućnosti za obrazovanje i rad) DRNIŠ-mladi , promatrači, što poduzeti: 4 - ulagati u zdravstveno preventivnu edukaciju 3 - poboljšati kapacitet škole za odgoj djece (edukacija iz komunikacije, savjetovališni rad, rad na problemima mladih) 2 - omogućiti razvoj civilnog društva 2 – poboljšati gospodarsku perspektivu mladih u Drnišu (mogućnosti zaposlenja) DRNIŠ - STARI DRNIŠ-stari, ciljana skupina, problemi: 6 – loša dostupnost zdravstvene zaštite (nema hitne, nedostupnost specijalista, loša prometna povezanost) 3 – usamljenost (nema mladih) 2 – nema novca 1 – ne mogu pratiti promjene DRNIŠ -stari, promatrači, problemi: 9 – loša dostupnost zdravstvenih usluga radi prometne izolacije (ne mogu sami doći na pregled) 7 – prepuštenost samih sebi (usamljenost, nema mladih, slab povratak, mladi odlaze u veće sredine radi školovanja i posla)
35
5 – posljedice rata i progonstva (veći broj psihosomatskih bolesti, minirana područja) 5 – male mirovine 3 – nema smještaja u staračke domove 3 – nema dovoljno pomoći u kući (gerontodomaćice) 2 – nepismenost 1 – nedostupnost sadržaja DRNIŠ -stari, ciljana skupina, što poduzeti: 1 – povećati smještajne kapacitete u domu za stare 1 – pojednostavniti dostupnost zdravstvene zaštite (smanjiti čekanje) 1 – potaknuti stare da se udružuju u udruge 1 – organizirati volonterski rad i kontrolu udruga DRNIŠ -stari , promatrači, što poduzeti: 6 – lokalno riješiti prijevoz 6 – organizirati volonterski rad i bolje kontrolirati civilni sektor 3 – pri CZSS organizirati gerontodomaćice 1 – povećati timove za pomoć i njegu u kući 1 – povećati preventivne programe (klubovi liječenih…) 1 – stare školske zgrade prenamijeniti za druženje starih Zdravstvena slika stanovništva otoka Šibenskog i Vodičkog arhipelaga pružanje liječničke pomoći brod za brzu intervenciju - zdravstvene interv.pruža policijski brod stari i nemoćni, koji ovise o pomoći susjeda bez skrbi obitelji češći dolazak liječnika uređenje ambulante za potrebe zdravstvene skrbi liječnički tim tijekom ljetnih mjeseci . vozilo za sprovode liječnik svakodnevno za dva susjedna otoka Kaprije i Žirje zdravstvene interv.pruža policijski brod Starački dom na jednom od otoka za sve otočane Osobe sa invaliditetom Nemogućnost ostvarivanja prava iz domene zdr. i soc. skrbi Nepristupačnost zdravstvenih usluga- fizičke barijere Nedostatna zdravstvena i socijalna zaštita Opća nebriga društva za osobe sa invaliditetom ( parkirna mjesta, sredstva za udruge itd) Nedovoljno financijskih sredstava Nemogućnost zapošljavanja Osamljenost Socijalna isključenost
36
2 .b. ODABIR ZDRAVSTVENIH PRIORITETA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI Zdravstveni problemi su u radu Tima za zdravlje Šibensko-kninske županije izdvojeni temeljem kvantitativnih i kvalitativnih podataka. Višekratno smo pretraživali podatke obrađene i prikazane u Slici zdravlja i nismo se lako odlučili za navedene zdravstvene probleme : 1. Kasna detekcija raka dojke u žena u Šibensko-kninskoj županiji 2. Nejednaka dostupnost Hitne medicinske pomoći unutar Šibensko-kninske županije 3. Koronarna bolest 4. Smrtnost mladih u prometnim nesrećama 6. Nedovoljna pristupačnost zdravstvenih usluga i socijalnih usluga ( barijere) osobama sa invaliditetom 8.Rano eksperimentiranje sa drogama 9. Rano pijenje mladih 10. Niska razina tjelesne aktivnosti 11. Nedovoljna dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga starijim osobama 13.Prepuštenost starijih osoba samima sebi 14.Rano rizično spolno ponašanje mladih 15. Nezdrave prehrambene navike 16. Smrtnost od raka bronha i pluća 17.Nasilnička ponašanja – vikend nasilje na području Knina 18. Nedovoljno preventive 19. Mentalno zdravlje 20.Egzistencijalna nesigurnost U prvom tjednu travnja organizirali smo Konsenzus konferenciju, na koju su pozvani: Ravnatelji, predsjednici stručnih vijeća ilil predstavnici Opće bolnice Šibensko-kninske županije, Domova zdravlja Šibenik, Drniš, Knin, predstavnici hitne medicinske pomoći, Crveni križ Šibenik, Crveni križ Knin, Društvo oboljelih od multiple skleroze, Udruga pacijenata, Društvo roditelja djece sa mentalnom retadacijom, Društvo za inkluziju, Društo « Naša djeca», Liga protiv raka Šibenik, Liga protiv raka Drniš, Klub žena liječenih na dojci, Društvo HVI sa PTSP, Udruga « Prijatelj», Aktiv ravnatelja osnovnih i srednjih škola, pročelnica Ureda državne uprave za društvene djelatnosti, Policijska uprava, Sud za maloljetnike, gradonačelnici i gradonačelnice gradova Šibenik, Knin, Drniš, Vodice, Skradin i načelnici i načelnice općina , predstavnici medija . 2.c. ANALIZA DETERMINANTI U PROCESU PLANIRANJA ZA ZDRAVLJE U toku izrade analize determinanti pojedinih prioriteta, održali smo sastanke ekspertnih timova za pojedine prioritete, koje smo uključili u sam proces analize determinanti, direktnih pospješujućih i indirektnih pospješujućih čimbenika za pojedini javnozdravstveni prioritet.
37
2. d. JAVNOZDRAVSTVENI PRIORITETI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE KASNA DETEKCIJA RAKA DOJKE U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI Opis javnozdravstvenog problema Pokazatelji Rak dojke najčešća je maligna neoplazma u žena u Šibensko-kninskoj županiji. Dobno standardizirana stopa incidencije raka dojke u 20- godišnjem periodu narasla je 1,6 puta. Dobno standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke u periodu od 2001. do 2005. godine pokazuje porast 1,4 puta, dok Dobno standardizirana stopa smrtnosti od raka dojke 0-64 u periodu od 2001. do 2005. godine pokazuje porast 2,3 puta. U promatranom periodu ( 2001.-2005.) godišnje 188 godina izgubljenog života prosječno se veže uz umiranje od raka dojke.U 2005. g od raka dojke umrlo je 18 žena.Godišnje prosječno u promatranom periodu ( 2001.-2005.) 11 žena umrlo je prije 79 godina života ( očekivana životna dob za žene Šibensko-kninske županije ptri rođenju). 43% svih izgubljenih godina života u promatranom se periodu odnose na umiranje ispod 50 godina. Rak dojke je u župasniji u 2005. osmi najčešći pojedinačni uzrok smrti za ukupno stanovništvo, dok je za žene najčešći pojedinačni uzrok smrti. Najčešći je uzrok smrti u dobnoj skupini 40-44 godine. Najveći broj operiranih žena u 2006. godini, prema podacima interne statistike Odkjela patohistologije Opće bolnice Šibensko-kninske županije bio je veći od 2 cm u promjeru. Petogodišnje preživljenje oboljelih od raka dojke za žene u Šibensko-kninskoj županiji za period 1991.-1995. je 46%, dok je u istom vremenskom periodu udio petogodišnjeg preživljenja u zemlkjama zapadne Evrope 73%, a u SAD-u 85%. Dostupna znanja i tehnologije Dostupna znanja i tehnologije u redukciji mortaliteta od raka dojke su: Organiziraniprogrami probira čija osnova je mamografski scrrening i / ili od stane zdravstvenog djelatnika nadzirani samopregled- očekivana redukcija mortaliteta je 15-20% ( u Šibensko-kninskoj županiji sa 37/100000 žena na 22/100000 ) kod 70%- tnog odaziva u probiru. Odaziv u programu probira Mamma je U Šibensko-kninskoj županiji najniži u RH ( oko 35-40% pozvanih žena u dobi 50-69 godina), te se samo provođenjem Nacionalnog programa probira ne očekuje u literaturi dokazana redukcija mortaliteta.
38
Determinantne, direktni i indirektni pospješujući čimbenici za prioritet Kasna detekcija raka dojke Determinantne
1. Rijetki i neredoviti preventivni pregledi dojki 2. Nedostatni dijagnostički resursi
Direktni pospješujući čimbenici Ad 1.
a) Rijetki i neredoviti preventivni pregledi dojki u ordinacijama obiteljskih liječnika b) Nedovoljno znanje i svjesnost o važnosti provođenja preventivnih prgleda dojki
Ad 2.) Nedovoljno dijagnostičke opreme Indirektni pospješujući čimbenici 1.)
a) Rijetki i neredoviti preventivni pregledi dojki u ordinacijama obiteljskih liječnika- nedovoljna i neadekvatna edukacija obiteljskih liječnika
b) Nedovoljno znanje i svjesnost o važnosti provođenja preventivnih prgleda
dojki- nedovoljna edukacija žena o važnosti preventivnih pregleda dojki 2.) Nedovoljno dijagnostičke opreme – nedovoljni financijski resursi Glavni cilj: Otkriti rak dojke u žena u Šibensko-kninskoj županiji u što ranijoj fazi ( manji od 1 cm u promjeru) kako bi se spriječili skupii dugotrajni terapijski postupci, dokazano poboljšalo petogodišnje preživljenje oboljelih od raka dojke, te postigla redukcija mortaliteta od raka dojke sa 37/100000 na 22/100000. Ciljane skupine programa: Žene u Šibensko-kninskoj županiji stare 35 i više godina Obiteljski liječnici Patronažne sestre Ginekolozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
39
Dugoročni ciljevi: 1.Povećati udio žena koje obavljaju preventivni mamografski pregled i kontrolirani samopregled dojki jednom godišnje sa 30% žena u dobi 50-69 godina na 60% u dvije godine trajanja programa 2.Povećati broj obavljenih mamografskih pregleda u Šibensko-kninskoj županiji sa 7000 godišnje na 14000 pregleda godišnje u dvije godine trajanja programa Kratkoročni ciljevi: ( unutar godine dana)
- Pregledati sve žene u Šibensko-kninskoj županiji stare 38 godina i više kontrolirajući način mjesečnog provođenja samopregleda u ordinacijama obiteljskih liječnika i ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
- Nabava još najmanje jednog mamografskog aparata u Šibensko-kninskoj županiji
( unutar 6 mjeseci) Educirati sve žene u Šibensko-kninskoj županiji stare 35 godina i više o važnosti mjesečnog provođenja samopregleda, te potrebi kontrole načina provođšenja samopregleda u ordinacijama obiteljskih liječnika i ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jednom godišnje Educirati sve obiteljske liječnike i ginekologe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Šibensko-kninskoj županiji o protokolima i standardima preventivnih aktivnosti u detekciji raka dojke u žena stare 35 godina i više Ciljevi procesa: Povećan broj mamografa u Šibensko-kninskoj županiji koji su u upotrebi (sa jednog na najmanje dva, te sufinanciranje korištenja dijagnostičkih resursa u privatnom sektoru, kako bi za ciljanu skupinu pregled kod privatnika bio besplatan) Korištenje novih izvora financiranja ( općine, gradovi, turistička privreda, odgovorni poduzetnici) Educirati sve žene starije od 35 godina o važnosti preventivnih pregleda dojki Educirati sve obiteljske liječnike o važnosti preventivnih pregleda dojki za žene starije od 35 godina Educirati sve patronažne sestre o važnosti preventivnih pregleda dojki za žene starije od 35 godina
40
STRATEGIJE: EDUKACIJA ( putem medijskih kampanja, tečajeva, konzultacija) IZMJENE U ZDRAVSTVENOJ POLITICI ( ojačati odgovornost zajednice za zdravlje traženjem i poticanjem nalaženja novih izvora financiranja za rješavanje javnozdravstvenih prioriteta ) Aktivnosti -radio emisije, pamtilice i brošure koje će provoditi obiteljski liječnici, pzz ginekolozi, patronaža, Zavod za javno zdravstvo , članovi tima -edukacijski tečajevi za žene o tehnici samopregleda- kirurzi, Liga protiv raka, obiteljski liječnici, patronaža -edukacijski tečajevi za obiteljske liječnike i patronažu o tehnici samopregleda- kirurzi, Liga protiv raka, obiteljski liječnici, patronaža -edukacijski tečajevi za obiteljske liječnike i patronažu o protokolima i standardima u dijagnostici i detekciji raka dojke- ekspertni tim (kirurzi,citolozi, radiolozi, znanstveno vijeće, Liga protiv raka, obiteljski liječnici, patronaža, ZZJZ ) NEJEDNAKA DOSTUPNOST HITNE MEDICINSKE POMOĆI NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Definicija javnozdravstvenog problema: Hitna medicinsku pomoć nejednako je dostupna na otocima i u sjevernom dijelu županije u odnosu na ostalo, priobalno područje Šibensko-kninske županije. U priobalnom području Šibensko-kninske županije živi na trećini zemljopisnog
područja Županije većina ( preko 63%) , prosječno mlađeg i bolje prometnog
povezanog stanovništva.
Neki pokazatelji, koji se odnose na umiranje u mlađoj dobi od npr. Akutnog infarkta miokarda , kao što su godine izgubljenog života za dijagnozu Akutnog infarkta miokarda za područje Priobalja su 2,4 puta prosječno manji u petogodišnjem periodu 2001.-2005. godine nego za područje Knina. Za područje Drniša godine izgubljenog života su dvostruko veće u promatranom području nego za područje priobalja.
Pokazatelji: Područje Knina i okolice prema Popisu stanovnika iz 2001. ima 21.555 stanovnika. Postoji nesuglasje između popisnog broja stanovnika i « stvarnog» broja stanovnika
41
na tom području. Nakon 2001. kad je proveden posljednji popis stanovnika, migracije su nastavljene. Šibensko-kninska županija ima pozitivan migracijski saldo, odnosno sedamstotinjak osoba godišnje više u nju useli, nego što iz nje iseli. Sukladno popisnom broju stanovnika, Dom zdravlja Knin ima organiziranu Htnu medicinsku pomoć na način da ima 1 standardni tim dežurstva i 2 standardna tima pripravnosti i 2 standardna tima sanitetskog prijevoza ( Pravilnik o standardima i normativima prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, NN 142 /06). Sukladno članku 14. istog Pravilnika, ustroj HMP vezan uz izvanbolničku hitnu medicinsku pomoć, osnova ugovaranja je broj stanovnika uz primjenu korektivnih faktora ( br stanovnika po km2, % suvremenog kolnika, gustoća cestovne mreže, udaljenost od bolnice, broj otoka). Prema najnovijim podacima Ureda državne uprave Šibensko-kninske županije, broj stanovnika , sukladno biračkim spiskovima, za područje Knina bio je 35.741, sa tendencijom povećanja ( godišnje se 2000 osoba više useli nego iseli). Područje ima površinu od 1067 km2, sa brojnim raštrkanim naseljima udaljenim i do 30-40 km od Knina teže dostupnima zbog loših puteva , te su rijetko naseljena, prosječno starijim stanovništvom.
Determinatori javnozdravstvenog problema su:
1.Pravila ugovaranja neprilagođena su specifičnim situacijama -Financijska ograničenja ( nedovoljno sredstava iz proračuna) -Neprepoznavanje važnosti problema na lokalnom nivou od strane HZZO-a 2. Nedovoljan interes lokalne zajednice -Nejasna zakonska regulativa o obavezama lokalne zajednice, odnosno sustav kontrole provođenja -Nedovoljna svijest lokalnih zajednica o potrebi dodatnog angažmana 3. Prometna izolacija područja
- neprepoznavanje potrebe iznalaženja alternativnih rješenja u prometrno izoliranim područjima od strane lokalne zajednice - nedovoljno jačanje sustava socijalnih usluga u prometno izoliranim područjima -nedovoljno ulaganje u trajno rješavanje slabe prometne povezanosti - brodovi, helikopteri itd
Indirektni pospješujući čimbenici su: 1.Nekorištenje lokalnih proračuna i sponzorstva poduzetnika na zahvaćenim područjima ( oprema, hladni pogon, besplatan prostor, vozila itd) Nedovoljna educiranost o odgovornosti za zdravlje čelnika lokalnih zajednica 2. Nedovoljna educiranost o odgovornosti za zdravlje čelnika lokalnih zajednica Nedovoljna educiranost čelnika lokalnih zajednica o stanju zdravlja stanovništva na njihovom području
42
3. Nedovoljna educiranost o odgovornosti za zdravlje čelnika lokalnih zajednica Glavni cilj: Učiniti hitnu medicinsku pomoć dostupnijom za specifična područja ( otoci, sjeverni dio županije), gdje je rijetko naseljeno pretežno starije stanovništvo u prometnoj izolaciji Ciljana populacija
Stanovništvo otoka Šibenskog i Vodičkog arhipelaga, te stanovništvo na području Knina i Drniša Čelnici gradova i općina područja koja su zahvaćena problemom Aktivnosti: Povećati broj ambulanti i vozila koja su opremljena sredstvima lokalnih proračuna ili sredstvima doniranim od lokalnih privrednika Moguće intervencije: - putem Županijske skupštine zatražiti od Vlade RH ulaganje dodatnih sredstava
dostatnih za nabavu brodova , vozila HMP, - pokretanje inicijative Hrvatskom saboru za formiranje sustava helikopterske HMP
na području RH s naglaskom na otoke - uključiti jedinice lokalne samouprave u financiranje HMP , - promidžbene aktivnosti .
Dugoročni ciljevi: 1. Osvijestiti potrebu Izmijene pravila ugovaranja za područja sa specifičnostima
koja nisu uzeta u obzir u Pravilima ugovaranja 2. Povećati interes lokalne zajednice u smislu poticanja ulaganja u zdravstvenu
zaštitu iznad standarda 3. Povećati interes lokalne zajednice u smislu poticanja ulaganja u prometnu
povezanost Kratkoročni ciljevi:
1. Educirati čelnike lokalnih zajednica o specifičnostima koje nisu uzete u obzir u Pravilima ugovaranja , u svrhu poticanja ulaganja u zdravstvenu zaštitu iznad standarda
2. Educirati pučanstvo o o specifičnostima koje nisu uzete u obzir u Pravilima ugovaranja i o potrebi ulaganja u zdravstvenu zaštitu iznad standarda
43
STRADANJA MLADIH U PROMETU Definicija problema Prema podacima PU Šibensko – kninske od ukupno stradalih u prometnim nesrećama u 2006.g. na području županije 18,2% smrtno stradalih osoba i 21,9% teško ozlijeđenih je u dobi od 18 – 24 godine. Pokazatelji
2003 2004 2005 2006 1-6mj.
2007 Broj prometnih nesreća
2653 2449 1703 1582 644
Udio mlađe (18-24) populacije (%)
30,1 29,0 28,8 31,2 23,6
Broj smrtno stradalih 26 31 23 22 8
Udio smrtno stradalih (18-24godina) (%)
34,6 19,4 13,0 18,2 25,0
Broj teško ozlijeđenih 202 182 177 196 98
Udio teško ozlijeđenih (18-24g) (%)
24,3 22,0 27,1 21,9 20,4
Broj lakše ozlijeđenih 565 618 562 573 228
Udio lakše ozlijeđenih (18-24g) (%)
25,1 27,7 26,2 29,1 17,5
Najčešći uzrok PN sa nastradalima
Neprimjerena brzina
Neprimjerenabrzina
Neprimjerena brzina
Neprimjerena brzina
Neprimjerena brzina
najčešći uzrok (udio %)
nepoznato 51,5 43,6 49,4 52,6
44
Podaci PU Šibensko-kninske županije Prema podacima PU Šibensko-kninske tijekom 2006.godine evidentirano je 1582 prometne nezgode. Udio mlade populacije (18 -24 god.) koja je sudjelovala u prometnim nezgodama je 31,2%. Udio smrtno stradalih za mladu populaciju je 18,2%, a udio teško ozlijeđenih je 21,9%. Najčešći uzrok prometne nezgode sa nastradalima je neprimjerena brzina ( u 52,6% slučajeva). U odnosu na 2005.godinu broj prometnih nezgoda se smanjio za 7%, broj smrtno stradalih za 4%, broj teško ozlijeđenih se povećao za 10%. U odnosu na 2003. godinu smanjio se broj prometnih nezgoda za 40%, ali broj smrtno stradalih se smanjio samo za 15%, i teško ozlijeđenih osoba za 3%. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo izgubljeno je 921 godina života u prometnim nezgodama u 2006. godini. Broj prometnih nezgoda i smrtno stradali
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
2003 2004 2005 2006
prometnenezgodesmrtno stradali
Faktori rizika koji utječu na stradanje mladih u prometu:
- brzina - umor i nespavanje - vožnja pod utjecajem alkohola i droga - neiskustvo - nekorištenje kaciga i sigurnosnih pojaseva - udaljenost sadržaja za zabavu za koje ne postoji organizirani prijevoz
CILJEVI I AKTIVNOSTI Ciljna skupina: mladi u dobi od 18 – 24 godine Glavni cilj je smanjiti broj smrtno stradalih i teško ozlijeđenih osoba. Kratkoročni cilj je organizirati prijevoz do mjesta za zabavu ( noćni klubovi) čime bi se smanjio broj mladih i neiskusnih vozača u prometu nakon cjelonoćnih zabava. Dugoročni cilj je smanjenje broja smrtno stradalih za 10%.
45
Aktivnosti - edukativne: edukacija vozača i nevozača - organizacija prijevoza – ceh ugostitelja u suradnji sa Županijom - redovna kontrola tehničke ispravnosti vozila - kontrolni zdravstveni pregledi vozača –medicina rada - pojačane policijske kontrole na cesti – prometna policija - vikend akcije – prometna policija - suradnja s medijima s ciljem djelovanja na svijest građana - ZZJZ - prikupljanje podataka o zdravstvenom i ekonomskom utjecaju ozljeda - ZZJZ
CILJEVI - STRADANJA MLADIH Zdravstveni problem: od ukupno stradalih u prometnim nesrećama u 2006.godini na području županije 18,2% smrtno stradalih osoba i 21,9% teško ozlijeđenih je u dobi od 18 – 24 godine. DETERMINATOR DIREKTNI
POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK
INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK
Velik broj nesreća Nepoštivanje propisa tijekom vožnje
Umor, blage kazne,vožnja pod utjecajem alkohola i droga
Srednjeročni cilj Smanjiti broj nesreća
Cilj procesa Povećati broj kontrola na cestama
Cilj procesa Testiranje na alkohol i droge, isključivanje iz prometa
DETERMINATOR DIREKTNI
POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK
INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK
Udaljenost sadržaja za zabavu
Neorganizirani prijevoz
Nepostojanje svjesnosti o potrebi organiziranog prijevoza
Srednjeročni cilj Povećati broj osoba koje koriste javni prijevoz
Cilj procesa Organizacija prijevoza
Cilj procesa Smanjiti broj samostalnih sudionika u prometu
DETERMINATOR DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI
ČIMBENIK INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK
Brzina i efikasnost HMP
Preopterećenost poslovima koji nisu u nadležnosti HMP
Mali broj timova u sezoni
Srednjeročni cilj Rasterećenje HMP
Cilj procesa Otvaranje turističke ambulante u sezoni
Cilj procesa Povećati broj timova HMP u sezoni
46
NEDOVOLJNA DOSTUPNOST JAVNIH PROSTORA, USLUGA I SADRŽAJA OSOBAMA S INVALIDITETOM NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Definicija javnozdravstvenog problema:
Nedovoljna dostupnost javnih prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom trajno ograničene pokretljivosti na području Šibensko-kninske županije, gdje je osnovna značajka prostora svih središta lokalne samouprave brdoviti teren sa uskim ulicama i stubama na nogostupima, a objekti za javnu namjenu stare su zgrade sa stubama na prilazima i bez dizala u unutrašnjosti.
Opis javnozdravstvenog problema:
- Društveni okvir: Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine
- Fizičke značajke prostora i objekata javne namjene na području ŠKŽ:
1. brdoviti teren sa uskim ulicama i stubama na nogostupima u središtima lokalne samouprave,
2. objekti za javnu namjenu stare su zgrade sa stubama na prilazima i bez dizala u unutrašnjosti.
- 3 % osoba s invaliditetom trajno ograničene pokretljivosti u ŠKŽ, broj osoba invaliditetom obzirom na vrstu invaliditeta prikazan je u Tablici 1.
Tablica 1. Broj osoba s invaliditetom u Šibensko-kninskoj županiji prema Popisu stanovništva iz 2001. godine
- Pravo na znak pristupačnosti prema Uputama o primjeni Pravilnika o znaku pristupačnosti («Narodne novine» br. 16/2005.) ostvaruje 1000 osoba u ŠKŽ (prema Popisu stanovništva iz 2001.g) čiji su donji ekstremiteti bitno oštećeni da onemogućuju normalno kretanje (oštećenje najmanje 70%).
- Mišljenje javnosti (Kvalitativno istraživanje i Konsenzus konferencija): dostupnost javnog prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom značajan problem bez obzira na relativno mali udio osoba s invaliditetom otežanog kretanja u populaciji županije.
Broj osoba s invaliditetom: Vrsta invaliditeta: Ukupno: Muškaraca: Žena:
Osobe s invaliditetom (OSI) - svi 12 226 7 384 4842
OSI – Pokretni 8 761 5 756 3 005OSI – Trajno ograničeni uz pomoć štapa, hodalice ili štaka 2 893 1 384 1 509
OSI – Trajno ograničeni uz pomoć kolica 201 110 91
OSI – Trajno nepokretni 371 134 237
47
Nedovoljna dostupnost javnih prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom trajno ograničene pokretljivosti na području Šibensko-kninske županije uvjetovana je:
- Arhitektonskim preprekama – u kretanju javnim prostorom središta lokalne samouprave, u prilazu objektima javne namjene i u kretanju unutar tih objekata, budući se radi o neravnom terenu, uskim prolazima i starim zgradama čiji prilazi i unutrašnjost ne omogućuju kretanje teško pokretljivim osobama te neometano konzumiranje javnih usluga i sadržaja;
- Prometnim preprekama – u kretanju javnim prostorom na području Šibensko-kninske županije, budući da ne postoji javni gradski i lokalni prijevoz unutar županije sa vozilom prilagođenim za osobe otežane pokretljivosti, a broj rezerviranih parkirnih mjesta u blizini objekata javne namjene pokazuje se kao nedovoljan;
- Nedovoljnom osjetljivošću zajednice za potrebe osoba s invaliditetom, budući je jako malo formalnih partnerstava tijela lokalne samouprave s nevladinim organizacijama na rješavanju aktualnih problema osoba s invaliditetom u zajednici, a iskustvo pokazuje da djelatnici u javnim službama i građani općenito ne pokazuju dovoljno osjetljivosti za potrebe osoba s invaliditetom.
DETERMINATOR DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK
INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK
Prepreke u kretanju javnim prostorom
Neprilagođeni nogostupi (uski, stepenice, nema upuštenih prilaza na kolnik)
Cilj procesa: Urediti «putove» kroz javni prostor prilagođene za kretanje osoba s invaliditetom
Cilj procesa: Prilagoditi nogostupe u središtima lokalne samouprave za kretanje osoba s invaliditet.
Prepreke u pristupu objektima Neprilagođeni prilazi objektima (nema rampi, upuštenih ulaza)
Cilj procesa: Povećati broj objekata kojima je prilaz prilagođen za kretanje osoba s invaliditetom
Cilj procesa: Prilagoditi prilaze objektima javne namjene za kretanje osoba s invaliditetom.
Arhitektonske prepreke
Unutar zgrada nema dizala Cilj procesa: Unutar zgrada (gdje nije moguća ugradnja dizala) omogućiti konzumiranje usluga i sadržaja u prizemlju.
Prepreke u kretanju unutar objekata
Nema prilagođenih javnih WC Cilj procesa: Prostore javnih WC prilagoditi za kretanje osoba s invaliditetom. Neprilagođena kupališta
SREDNJOROČNI CILJ: Smanjiti utjecaj arhitektonskih prepreka na pokretljivost osoba s invaliditetom na prilazima i u unutrašnjosti objekata javne namjene: tijela lokalne samouprave, tijela državne uprave, pravosudna tijela, ustanove socijalne skrbi, zdravstvene ustanove, škole, sportski objekti u Šibensko-kninskoj županiji.
Cilj procesa: Povećati broj objekata unutar kojih osobe s invaliditetom mogu konzumirati usluge i sadržaje.
Cilj procesa: Na javnom kupalištu urediti prilaz u more prilagođen za kretanje osoba s invaliditetom.
48
DETERMINATOR DIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK
INDIREKTNI POSPJEŠUJUĆI ČIMBENIK
Nema organiziranog prijevoza
Koncesionar za javni gradski i lokalni prijevoz unutar županije nema vozilo prilagođeno za osobe s invaliditetom
Cilj procesa: Osigurati prijevoz unutar županije prilagođen za korištenje osoba s invaliditetom.
Cilj procesa:Pri davanju koncesije uvjetovati koncesionaru da osigura prijevoz prilagođen za osobe s invaliditetom.
Nedovoljno parkirnih mjesta
Nije osiguran dostatan broj parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom u blizini objekata javne namjene.
Cilj procesa: Povećati broj parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom u blizini objekata javne namjene.
Cilj procesa:Osigurati broj parkirnih mjesta u blizini objekata javne namjene uvažavajući broj izdanih «naljepnica»
Prometne prepreke
Nema oznaka za kretanje javnim prostorom Cilj procesa:Postaviti oznake o «putovima» prilagođenim za kretanje osoba s invaliditetom u središtima jedinica lokalne samouprave.
Nema oznaka /signalizacije/informacija za kretanje
Nema zvučne signalizacije na semaforima
Cilj procesa: Na sve semafore ugraditi zvučne signale.
Nema tiskanih informacija
SREDNJOROČNI CILJ: Smanjiti utjecaj prometnih prepreka na pokretljivost osoba s invaliditetom u javnom prostoru na području Šibensko-kninske županije.
Cilj procesa: Omogućiti informacije o putovima i objektima za javnu namjenu koji su prilagođeni za kretanje osoba s invaliditetom.
Cilj procesa:Tiskati Vodič za osobe s invaliditetom kroz ŠKŽ.
Nedovoljna osjetljivost zajednice
Nedovoljno aktivnosti tijela lokalne samouprave
Nedovoljno partnerstava na projektima/programima s NVO na rješavanju problema osoba s invaliditetom
Cilj procesa:Potaknuti tijela lokalne samouprave na partnerstva s NVO u rješavanju aktualnih problema osoba s invaliditetom.
Cilj procesa: Povećati broj partnerstava tijela lokalne samouprave s NVO na rješavanju aktualnih problema osoba s invaliditetom u zajednici
Nedovoljna senzibiliziranost javnosti
Nepoznavanje Bontona
SREDNJOROČNI CILJ: Podići spremnost zajednice na rješavanje problema vezanih uz dostupnost javnih prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom u Šibensko-kninskoj županiji. Cilj procesa: Podići svijest javnosti
o potrebama osoba s invaliditetom.Cilj procesa:Upoznati javnost s pravilima primjerenog ponašanja prema osobama s invaliditetom.
49
NEDOVOLJNA ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB O STARIJIM OSOBAMA
U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI I OPIS PROBLEMA Znanstvene spoznaje danas potvrđuju kako se ne može odrediti stvarna granica između biološke i kalendarske faze starenja. Po klasifikaciji UN uzima se dobna granica od 65 godina dok prema kriterijima SZO starost dijelimo na raniju (65-74), srednju (75-84), i duboku starost od 85 i više godina. Kalendarska dob pojedinca, nije jedini čimbenik kojeg treba uvažavati prilikom planiranja skrbi o starijim osobama. Važnija je funkcionalna sposobnost ili sposobnost pojedinca za obavljanje svakodnevnih aktivnosti koje osiguravaju primjereno i kvalitetno življenje, a uključuje biološko, psihološko i socijalno funkcioniranje. Starijoj osobi kojoj je, znatno oštećena funkcionalna sposobnost je potrebna potpora drugih pojedinaca i/ili sustava. Međutim, starost ne znači uvijek bolest i nesposobnost jer brojne starije osobe imaju još uvijek velike kreativne i socijalne potencijale, što, također treba uvažiti kao područje interesa ovoga Strategijskog plana.
1. VELIČINA PROBLEMA U Šibensko-kninskoj županiji živi prema popisu iz 2001. godine 112.891 stanovnik dok je približno 30.000 ljudi starijih od 65 godina života. Udio dobne skupine 65 + u ukupnom broju stanovnika naše županije prema popisu iz 2001. godine je preko 21% što Šibensko-kninsku županiju svrstava u županije s visokim udjelom starijeg stanovništva i tendencijom rasta (slika br.1.). SLIKA BR.1:GRAFIČKI PRIKAZ UDJELA DOBNE SKUPINE 65 + U UKUPNOM BROJU STANOVNIKA PREMA POPISU STANOVNIŠTVA IZ 1971., 1981., 1991. I 2001. GODINE
Broj očekivanih godina života je 77 i to za mušku populaciju 74,14 a za žensku 79,84 godina života po čemu Šibensko-kninska županije zauzima visoko treće mjesto među županijama u Hrvatskoj.
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
1971. 1981. 1991. 2001.
udio 65+
udio 65+
50
Prema stručnim saznanjima najbrže rastuća skupina starije populacije je ona iznad 85 i više godina pa je od izuzetne važnosti ukazivati na taj problem i već sada odrediti smjernice za suočavanje s tom pojavom. Na području županije se nalaze tri doma za stare i nemoćne, a na osnovu kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja se utvrdilo da ne mogu zadovoljiti potrebe traženog smještaja starijih osoba, posebno onih visoke dobi i teško narušenog zdravlja kojima se ne mogu pružiti drugi oblici skrbi i kompletna zdravstvena njega. Istraživanjem se utvrdilo da su liste čekanja za smještaj duge, da se, odnose na osobe visoke starosne dobi, teško i trajno narušenog zdravlja i da se na smještaj, takvih dugo čeka. Tablica br.2: Prikaz kapaciteta i broja osoblja svih domova za stare i nemoćne u Šibensko-kninskoj županiji DOMOVI ZA STARE I NEMOĆNE
Kapacitet (osoba)
Osoblje
Dom za starije i nemoćne osobe Knin
74 25
Dom za starije i nemoćne osobe « Cvjetni dom» Šibenik
330 93
Dom za smještaj starijih osoba Vodice
43 20
2. DEFINICIJA PROBLEMA Podaci dobiveni kvalitativnim i kvantitativnim istraživanjima tima Šibensko-kninske županije ukazuju na zaključak da se suočavamo s nizom izazova u pronalaženju odgovarajućih mjera za ublažavanje posljedica starenja županije. Specifičnosti Šibensko-kninske županije su otoci i zaleđe na sjeveru županije, odnosno područja koja su rijetko naseljena, prometno izolirana s visokim udjelom osoba starije dobi koje žive u samačkim domaćinstvima. To, dodatno povećava težinu problema i dovodi do smanjenja dostupnosti i kvalitete zdravstvene i socijalne skrbi za starije. U procesu donošenja Županijske slike zdravlja i nakon Konsenzus konferencije problem je prepoznat kao važan za županiju što pokazuje porast svijesti i potrebe za koordiniranom međusektorskom i međuprofesionalnom suradnjom na području skrbi za starije osobe. Za provođenje učinkovitih i racionalnih oblika intervencije nužno je utvrđivanje postojećih resursa, unapređivanje njihove kvalitete, uvođenje novih, kao i stalno promicanje suradnje različitih sektora i njihove koordinacije.
51
U veljači i ožujku 2007. godine, na osnovi opsežnih kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja koja su provedena na starijoj populaciji u Šibensko-kninskoj županiji izdvojile su se slijedeći problemi: - nedovoljni resursi zajednice (financijska sredstva, stručno i drugo osoblje, smještajni kapaciteti, nedostatak izvaninstitucijska skrb, nepostojanje inicijativa civilnog sektora) - nedostupnost zdravstvene skrbi za starije i nemoćne na području otoka i zaleđa zbog - prometne izoliranosti i ruralne raspršenosti - neinformiranost starijih osoba o njihovim pravima - utjecaj društvenih promjena promjena na tradicionalnu obitelj, posebno u poratnom razdoblju - nedovoljno uključivanje volontera u skrb o starijima. Osim toga istraživanje je pokazalo da nisu dovoljno razvijeni odgovarajući institucijski mehanizmi za osiguravanje suradnje i koordinacije između sektora zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, tijela lokalne i područne samouprave te nevladinih udruga odgovornih za brigu o osobama starije životne dobi zbog čega; oni nisu u mogućnosti zadovoljavati specifične socijalne i zdravstvene potrebe, postojeći resursi se ne koriste racionalno, a izostaje inicijativa i poticanje novih modela skrbi, posebno izvaninstitucijske. Iz svega navedenog problem nedovoljne zdravstvene i socijalne skrbi o starijim osobama se može definirati na slijedeći način: U posljednjih 30 godina u Šibensko-kninskoj županiji došlo je do značajnog porasta broja osoba starijih od 65 godina koji sada čine 21% ukupne populacije /približno 30.000 ljudi na 115.000 ukupne populacije/, a time i do veće i potrebe za zdravstvenom i socijalnom skrbi o starijim osobama koja je sada nedostatna. Cilj strategijskog plana je u periodu od 5 godina smanjiti za 30% broj starijih osoba kojima je zdravstvena i socijalna skrb nedostatna. 3. ANALIZA PROBLEMA Broj starijih osoba u Šibensko-kninskoj županiji neprestano se povećava, kao i njihov udio u ukupnom stanovništvu. Iako se starost sama po sebi ne treba izjednačavati sa bolešću i nemoći ipak je potrebno da zajednica odredi smjernice za rješavanje problema te dobne skupine posebno za onaj dio županije gdje je to otežano zbog rijetke naseljenosti i otežane dostupnosti (otoci i zaleđe). Povećanje institucijske skrbi, odnosno smještajnih kapaciteta za starije osobe trenutno nije primaran cilj ovog Strategijskog plana ali je dugoročan cilj, a kao kratkoročan u tom dijelu postavljamo usmjeravanje financijskih sredstava za kvalitetniju ekipiranost i edukaciju stručnih timova, organiziranu i kvalitetniju ponuda aktivnosti i sadržaja u postojećim domovima koji bi mogli koristiti i stariji izvan domova. Dugoročno, također je potrebno utjecati na mogućnost jasnije prezentacije gerontoloških javnozdravstvenih pokazatelja o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba u institucijskoj i izvaninstitucijskoj skrbi u županiji. To se može postići planiranjem specijalizacija i subspecijalizacija , kao i poticanjem razvoja zdravstvenog menedžmenta starijih osoba.
52
Budući da je broj starijih osoba u našoj županiji oko 30 000, dugoročni cilj strategijskog plana je planiranje gerontološkog tima u kategorizaciji županijskih zavoda za javno zdravstvo i gerontološkog centra koji bi osigurao neposrednu izvaninstitucijsku skrb u zaštiti zdravlja funkcionalno sposobnih i oneposobljenih starijih ljudi u lokalnoj zajednici gdje žive. Kratkoročni cilj za 2008 godinu kojim možemo postići najučinkovitije intervencije su izvaninstitucijski oblici skrbi za starije osobe. Starije osobe bez materijalnih sredstava, bez obitelji, teško oštećenog zdravlja ostvaruju određena prava u Centrima za socijalnu skrb (stalna pomoć, jednokratne pomoći, doplatak za pomoć i njegu), ali ne mogu ostvariti pravo na pomoć i njegu u kući ako ne postoji institucija za pružanje takve pomoći odnosno usluga. Postojanje samo jedne ustanove za pomoć i njegu se pokazalo nedovoljno, a u djelatnost te ustanove se ne ulaže dovoljno sredstava u odnosu na potražnju za različitim uslugama. Veći razvoj takvog oblika skrbi se ne očekuje u privatnom sektoru jer ne postoji interes zbog niskog profita. Oblici skrbi kao što su npr. dostava hrane u kuću, privatne ustanove zdravstvena njega i pomoći u kući, dobrosusjedska pomoć, udomiteljske obitelji, programi za starije osobe različitog sadržaja, uključivanje volontera su nedovoljno razvijeni i obuhvaćaju vrlo mali broj starijih osoba u odnosu na ukupan broj osoba s takvim potrebama. Zdravstvena njega bolesnika u kući u ruralnom, slabije naseljenom području u kojemu su naselja međusobno udaljena (otoci i zaleđe županije) odvija se s teškoćama i prema postojećim točno utvrđenim normativima i standardima. Sustav upravljanja i financiranja rada institucija ne uvažava dovoljno lokalne specifičnosti. Nevladin sektor kao i programi udruga nisu usmjereni prema osobama starije dobi i nisu prepoznali veličinu i opseg njihovih problema. Županijski tim za zdravlje je na osnovu analize problema vezanih za starije osobe odredio determinatore, te direktne i indirektne pospješujuće čimbenike za Strategijski plan unaprijeđenja zdravstvene i socijalne skrbi starijih osoba (Dijagram na posljednjoj stranici). II STRATEGIJSKE ODREDNICE PLANA ZA UNAPRIJEĐENJE ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE SKRBI STARIJIH OSOBA
1. PODIZANJE STANDARDA U INSTITUCIJSKOJ SKRBI Zbog nedovoljnih resursa zajednice (sustavi financiranja, manjak smještajnih kapaciteta, manjak osoblja i funkcioniranje prema zadanim standardima i normativama, prometna infrastruktura) sadašnji standard u institucijskoj zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za starije osobe u Šibensko-kninskoj županiji nije na zadovoljavajućoj razini. Postojeća tri doma za starije i nemoćne osobe u Šibeniku, Kninu i Vodicama kao dugoročni cilj iziskuju proširenje smještajnih kapaciteta ali je kao kratkoročni cilj ovdje naglašena potreba za stručnom ekipiranošću i dodatnom edukacijom postojećih stručnih osoba kao i provođenje sadržaja i aktivnosti koji bi zadovoljili i potrebe jednog broja starijih izvan domova. U srednjoročnom (1-5 godina) razdoblju je potrebno kod nadležnih institucija utjecati da potaknu i prihvate inicijative osnivanja manjih obiteljskih domova za starije i nemoćne osobe, kao i moguće ostale privatne servise koji bi omogućili kvalitetniji život starijih osoba i što duži ostanak u domovima.
53
Jedna od strategijskih odrednica je i nedostupnost zdravstvene skrbi starijim osobama posebno na otocima i zaleđu. Ovaj zdravstveni problem je jedan od prioriteta u županiji kako za starije i nemoćne osobe tako i za ostale građane županije s naglaskom na zaleđe.
2. POTICANJE IZVANINSTITUCIJSKIH OBLIKA SKRBI Na području županije oblici izvaninstitucijske skrbi za starije su nedovoljno razvijeni jer nisu prepoznati kao značajan i koristan oblik skrbi. Na osnovu evaluacije provođenja Programa za starije u Gradu Šibeniku i otocima Žirju, Kapriju i Zlarinu se zaključilo da su ga starije osobe dobro prihvatile ali da obuhvaća mali broj osoba zbog nedovoljnog ulaganja i širenja na druga područja, posebno u zaleđu. Privatne zdravstvene ustanove za njegu u kući, također obuhvaćaju mali broj korisnika i prisutne su u gradu, a korištenje njihovih usluga izvan grada je skupo. Aktivnosti i sadržaji u postojećim domovima za smještaj starijih i nemoćnih, a koji bi obuhvatili i one izvan njih ne postoje, a sami domovi su autonomne institucije i bez stručnjaka za izvođenje različitih aktivnosti. Programi organiziranog provođenja slobodnog vremena, (zdravstvena predavanja, rekreacija za starije, kulturni sadržaji), ne postoje i bit će potrebno potaknuti njihovo razvijanje u okviru samostalnih dnevnih boravaka ili u postojećim ustanovama koji bi bili namijenjeni i starijima izvan njih, što će biti postavljeno kratkoročnim ciljem i to kroz 2008. godinu. U njihovom razvijanju treba prihvatiti inicijative civilnog/nevladinog sektora, poticati partnerstvo u definiranju potreba i prioriteta u zajednici i usmjeravanje sredstava u programe kojih će i oni biti nositelji. Jedna od strategijskih odrednica je neinformiranost starije populacije o njihovim pravima koju postavljamo kao kratkoročni cilj, odnosno stalno informiranje putem medija, letaka, brošura, plakata na dostupnim mjestima (klubovima umirovljenika, ambulantama) i obilježavanje različitih prigoda vezanih za stariju populaciju. III CILJEVI STRATEGIJSKOG PLANA ZA UNAPRIJEĐENJE ZDRAVSTVENE I SOCIJALNE SKRBI STARIJIH OSOBA Kratkoročni ciljevi i plan aktivnosti za sljedeću, 2008. godinu uključivali bi sljedeće:
• na planu podizanja standarda institucijske skrbi:
1. osigurati sredstva i stručne uvjeta dodatnom edukacijom za organiziranje sadržaja i aktivnosti u okviru dnevnih boravaka postojećih domova za starije i nemoćne
2. omogućiti organizirano provođenje slobodnog vremena za starije putem radionica različitog sadržaja u sklopu rada postojećih domova koje bi bile dostupne i starijim osobama izvan domova (organizirati dovoženje posebno u zaleđu)
• na planu razvijanja izvaninstitucijskih oblika skrbi:
54
1. Provesti dodatna istraživanja vrsta i opsega potreba starijih osoba 2. Izvršiti distribuciju, analizu i obradu upitnika kojima se ispituju oblici pomoći i
usluga koje osobama starijim od 65 godina pružaju različiti postojeći sustavi i subjekti te broj korisnika. U istu svrhu konstruirati opširan upitnik koji zadovoljava sve psihometrijske zahtjeve
3. Osigurati sredstva za organiziranje pomoći i njege u kući starijih osoba prihvaćenjem i širenjem postojećih programa. Ovaj cilj je primaran za Strategijski plan i provodio bi se kako u gradovima županije tako u zaleđu i na otocima odnosno tamo gdje je veća potreba zbog velikog broja starijih osoba, posebno samačkih domaćinstava.
4. Poticati pružanje dobrosusjedske pomoći senzibiliziranjem javnosti putem medija, prigodnim obilježavanjima važnih događanja za starije i sl.
5. Osigurati dodatna sredstva za postojeće programe organiziranog provođenja slobodnog vremena u dnevnim boravcima za zdravstvenu rekreaciju, sportske aktivnosti, kreativne i edukativne radionice za učenje pozitivnog zdravstvenog ponašanja, izlete, praćenje i posjećivanje kulturnih događanja, dnevno druženje uz tisak i društvene igre.
6. Stimulirati inicijative civilnog/nevladinog sektora kroz organiziranje udruga za starije osobe i klubova umirovljenika, provođenje humanitarnih akcija i uključivanje volontera koje bi trebalo dodatno educirati
7. Osigurati sredstva za stalno informiranje starije populacije putem medija, edukativnih emisija u koje bi se uključili stručnjaci različitih profila, letaka, brošura, plakata kao i organizirati stalne akcije za zaštitu zdravlja starijih osoba (mjerenje krvnog tlaka, razine šećera u krvi, predavanja različitih stručnjaka).
Kroz dvije osnovne strategijske odrednice srednjoročno (do kraja 2010. godine) se očekuje podizanje standarda institucijske skrbi starijih osoba u Šibensko-kninskoj županiji u smislu podizanja kvalitete, sadržaja i aktivnosti koje bi bile dostupne i starijim osobama izvan domova, kvalitetnija stručna ekipiranost uz dodatnu edukaciju; bolja i brža zdravstvena dostupnost za starije osobe kako u smislu preventivnih aktivnosti tako i u smislu stručne specijalističke medicinske pomoći i bolja prometna povezanost a onda i veća pokretljivost starijih osoba u zaleđu i na otocima. Srednjoročno odnosno u sljedeće tri godine se očekuje i veći razvoj izvaninstitucijskih oblika skrbi o starijim osobama prihvaćanjem postojećih programa i njihovim širenjem na druga područja, uključivanjem volontera, poticanjem dobrosusjedske pomoći, organiziranje slobodnog vremena i aktivnosti u dnevnim boravcima za starije osobe. Sve navedeno treba postići uz suradnju državnih institucija i ustanova i civilnog/nevladinog sektora. Dugoročno se očekuje da se provedbom strategijskog plana prema starijim osobama u periodu od 5 godina odnosno do kraja 2012.godine smanji za 30% broj starijih osoba kojima je zdravstvena i socijalna skrb nedostatna i promjeni sadašnji sustav vrijednosti koji, općenito marginalizira stare i nemoćne osobe. Posebno treba isticati kako su ulaganja u provedbu ovih ciljeva neusporedivo manja od ulaganja u liječenje, njegu i rehabilitaciju starijih osoba.
55
IZVORI PODATAKA
• Anketa Povjerenstva za sprečavanja zlouporabe opojnih droga Šibensko-kninske županije o stavovima i ponašanju 15- godišnjaka , 2005.,
• CroCan Health Survey 2003. • Vlastita istraživanja djelatnika Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske
županije ( Magistarski rad mr.sc. Ljubica Kronja, dr.med., obrada podataka u svrhu izrade Slike Suzi Vatavuk, dr.med.)
• DZS, Popis stanovništva 2001. • Ured za statistiku Šibenik • Ured za katastarsko-geodetske poslove Šibenik • Zavod za prostorno uređenje Šibenik • Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije • HZJZ, Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopisi 2001.-2005. • HZJZ, Incidencija raka u Hrvatskoj 2000.-2004. • CZSS Šibenik, Knin i Drniš • HCR • Publikacije Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije o Stanju
zdravlja i radu zdravstvenih službi 1997.-2005. • Podaci tima prikupljeni na terenu informativnim upitnikom i intervjuiranjem
stanovnika županije
56
SADRŽAJ
I UVOD 1
I I IZRADA SLIKE ZDRAVLJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 2
2.a POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA ZA ŠIBENSKO-KNINSKU ŽUPANIJU 2
2.b. ODABIR ZDRAVSTVENIH PRIORITETA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI 35
2.c. ANALIZA DETERMINANTI U PROCESU PLANIRANJA ZA ZDRAVLJE 35
2. d. JAVNOZDRAVSTVENI PRIORITETI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 36
• KASNA DETEKCIJA RAKA DOJKE U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI 36
• NEJEDNAKA DOSTUPNOST HITNE MEDICINSKE POMOĆI NA PODRUČJU ŠIBENSKO-
KNINSKE ŽUPANIJE 39
• STRADANJA MLADIH U PROMETU 42
• NEDOVOLJNA DOSTUPNOST JAVNIH PROSTORA, USLUGA I SADRŽAJA OSOBAMA S
INVALIDITETOM NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 45
• NEDOVOLJNA ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRB O STARIJIM OSOBAMA U ŠIBENSKO-
KNINSKOJ ŽUPANIJI 48
IZVORI PODATAKA 55
