Upravno Pravo i Upravni Postupak

8/12/2019 Upravno Pravo i Upravni Postupak

1/42

UPRAVNO

PITANJA IZ

UPRAVNOG PRAVA

1. Pojam upravnog postupka?

Upravni postupak je skup pravnih pravila kojima je reguliran nain djelovanja tijela

dravne uprave i drugih dravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima kada ta tijelaprimjenom materijalno pravnih propisa na konkretan drutveni odnos, donose svojeupravne akte kojima rjeavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima odreenihsubjekata.

2. Naelo zakonitosti?Prema ZUP-u tijela dravne uprave, ustanove i druge pravne osobe, koje postupaju

u upravnim stvarima, rjeavaju na temelju zakona, drugih propisa dravnih tijela i natemelju opih akata ustanova i drugih pravnih osoba koje one donose na temelju javnihovlasti.

Naelo zakonitosti dolazi do punog izraaja i u sluajevima kad je tijelo ovlatenozakonom ili na zakonu zasnovanom propisu da rjeava prema slobodnoj ocjeni. U takvomsluaju rjeenje mora biti doneseno u granicama ovlatenja i u skladu sa ciljem u kojem jeovlatenje dano.

3. Naelo zatite prava graana i zatite javnog interesa?Tijela koja postupaju po ZUP-u duna su pri voenju postupka i rjeavanju

omoguiti strankama da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodei pri tome rauna daostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sazakonskim utvrenim javnim interesom.

Za zatitu legitimnih prava fizikih i pravnih osoba posebno je vana odredba ZUP -

a prema kojoj slubena osoba, kad s obzirom na postojee injenino stanje sazna ili ocjenida odreena fizika ili pravna osoba imaju osnovu za ostvarenje nekog prava, treba da ihupozori na to.

Ako se na temelju zakona strankama nalau kakve obveze, prema njima eprimjenjivati one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvimmjerama postie svrha zakona (l.5).

4. Naelo efikasnosti?Naelo efikasnosti sadrano je u lanku 6 ZUP-a, gdje se propisuje dunost tijela

dravne uprave, drugih dravnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, da kad

rjeavaju u upravnim stvarima, osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa graana,trgovakih drutava, ustanova i drugih pravnih osoba.

5. Naelo materijalne istine?Naelo materijalne istine odreuje da se u postupku mora utvrditi pravo stanje

stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenjezakonitoga i pravilnog rjeenja.

6. Naelo sasluanja stranke?Naelo sasluanja stranke odreuje da se stranci mora pruiti mogunost da se

izjasni o injenicama i okolnostima koje su od vanosti za donoenje rjeenja, uziznimku

da se rjeenje moe donijeti i bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kadaje to zakonom doputeno.


2/42

UPRAVNO

2

7. Naelo slobodne ocjene dokaza?Prema naelu slobodne ocjene dokaza koje e injenice uzeti kao dokazane

odluuje ovlatena slubena osoba po svojem uvjerenju, na temelju savjesne i briljiveocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog

postupka.

8. Naelo samostalnosti u rjeavanju?Prema naelu samostalnosti u rjeavanju tijelo vodi upravni postupak i donosi

rjeenje samostalno, u okviru ovlatenja danih zakonom drugim propisima ili opim aktima.Ovlatena slubena osoba tijela nadlenoga za voenje postupka samostalno

utvruje injenice i okolnosti, i na podlozi utvrenih injenica i okolnosti primjenjujepropise odnosno ope akte na konkretni sluaj.

9. Naelo prava na albu? Moe li se iskljuiti pravo na albu i pod kojim uvjetom?

Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe.Samo se zakonom moe propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nijedoputena, i to ako je na drugi nain osigurana zatita prava i zakonitosti .

Stranka moe uloiti albu i kad prvostupanjsko tijelo nije u odreenom rokudonijelo rjeenje o njenom zahtjevu, pod uvjetima propisanim zakonom (u sluaju utnjeadministracije jer se presumira da je tijelo odbilo zahtjev stranke.

Moe li se alba izjaviti ako nema upravnog tijela drugog stupnja?Ako nema tijela uprave drugog stupnja, alba protiv prostupanjskog rjeenja moe

se izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Tim zakonom e se odrediti i tijelo koje erjeavati o albi.

Moe li se alba izjaviti protiv rjeenja donesenog u drugom stupnju?Protiv rjeenja donesenog u drugom stupnju alba nije doputena.

10. Naelo ekonominosti?Postupak se mora voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranke i

druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno zapravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitoga i pravilnog rjeenja.

11. Naelo pomoi neukoj stranci?

Premanaelu pomoi neukoj stranici tijelo koje vodi postupak mora brinuti o tomeda neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na tetunjihovih zakonskih prava.

12. Naelo upotrebe jezika i pisma?Ope je pravilo da se upravni postupak vodi na jeziku i pismu koji su u slubenoj

upotrebi kod tijela kod kojeg se vodi postupak.

Meutim, ZUP jami svim pripadnicima nacionalnih manjina da se slue svojimjezikom i pismom u upravnom postupku, pod uvjetima utvrenim posebnim zakonom.

13. Vaenje Zakona o opem upravnom postupku? Tko je duan postupati po ZUP-u?

Po ZUP-u su u postupku donoenja upravnih akata duni postupati:


3/42

UPRAVNO

3

1. tijela dravne uprave2. druga dravna tijela3. pravne osobe s javnim ovlastima.

.

14. Opi i posebni postupak? to znai da je postupak po ZUP-u opi?

Upravni postupak normiran ZUP-om je opi. To znai da se taj zakon primjenjuje usvim sluajevima kad tijela drave uprave, druga dravna tijela i pravne osobe s javnimovlastima, vode postupak radi donoenja upravnog akta.

Meutim pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se posebnimzakonom urediti drugaije nego to su ureena ZUP-om, ako je to nuno za postupanje utoj upravnoj oblasti i nije protivno naelima ZUP-a. Primjeri posebnih postupaka suosobito u carinskim, deviznim i poreznim stvarima.

Naelo supsidijarne primjene ZUP-a?U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se

po odredbama tog zakona. Po odredbama ZUP-a postupa se u svim pitanjima koja nisuureena posebnim zakonom, dakle, ZUP se primjenjuje supsidijarno.

Koji se zakon primjenjuje ako neko pitanje nije regulirano ZUP-om niti zakonom

kojim je propisan posebni upravni postupak?

Ako neko pitanje nije regulirano niti ZUP-om, niti zakonom kojim je propisan

posebni upravni postupak, supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parninompostupku.

Moe li se pojedina prava propisivati naputcima i naredbama?Pojedina prava ne mogu se propisivati naputcima i naredbama.

16. Stvarna nadlenost?Stvarna nadlenost u upravnom postupku prvenstveno se odreuje prema posebnim

propisima kojima se odreuje upravna oblast ili nadlenost pojedinih tijela.Meutim, ako posebnim propisima nije utvrena stvarna nadlenost, za postupanje

su nadlena tijela dravne uprave u iji djelokrug pripadaju poslovi ope uprave .

17. Mjesna nadlenost?Mjesna nadlenost u upravnom postupku odreuje se prema propisima o

organizaciji pojedinih tijela.

U tim okvirima mjesna nadlenost, ako posebnim propisom nije drukije odreeno,odreuje se na sljedei nain:1. u stvarima koje se odnose na nekretninuprema mjestu gdje se ona nalazi;2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog dravnog tijela ili druge pravne osobe -

prema mjestu njihova sjedita;3. u stvarima koje se odnose na voenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih

osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odreenom mjestu- prema sjeditu radnje,odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja;

4. u ostalim stvarima - prema prebivalitu stranke. Kad ima vie stranaka, nadlenost seodreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivaliteu RH nadlenost se odreuje prema mjestu njenog boravita, a ako nema boravita

prema mjestu njenog posljednjeg prebivalita odnosno boravita u RH.


4/42

UPRAVNO

4

5. ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti na jedan od opisanih naina, onda seodreuje prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka.

U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov ili u kojima je povod za voenjepostupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna nadlenost odreuje se prema matinojluci broda odnosno matinom pristanitu zrakoplova.

Koje je tijelo nadleno ako bi istovremeno bila mjesno nadlena dva ili vie tijela? Ako bi prema ovim odredbama bila istovremeno mjesno nadlena dva ili vie tijela,

nadleno je ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak, s tim da se mjesno nadlena tijelamogu sporazumjeti koji e od njih voditi postupak.

Kako na mjesnu nadlenost utjee promjena okolnosti na temelju kojih se odreujemjesna nadlenost?

Tijelo koje je pokrenulo postupak kao mjesno nadleno zadrava nadlenost i kad utijeku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bilo mjesno nadleno drugo tijelo.

Tijelo koje je pokrenulo postupak moe ustupiti predmet tijelu koje je prema novimokolnostima postalo mjesno nadleno, ako se time znatno olakava postupak, osobito zastranku.

18. Micanje nadlenosti (delegacija, supstitucija, prorogacija)?Odredbe ZUP-a o nadlenosti su kogentne norme tako da je delegacija (prijenos

stvari u rjeavanje drugom tijelu) i supstitucija (preuzimanje i rjeavanje stvari iznadlenosti drugog tijela) mogua samo ako je to zakonom predvieno i uz uvjete koji su

propisani zakonom.

Isto tako nije doputena prorogacija nadlenosti, dakle niti stvarna niti mjesnanadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom, osim ako je zakonom drugaije odreeno.

Da li tijela paze na stvarnu i mjesnu nadlenost?Svako tijelo pazipo slubenoj dunostiu tijeku cijelog postupka na svoju stvarnu i

mjesnu nadlenost. Povreda odredaba o nadlenosti razlog je stavljanja rjeenja izvan snage u albenom postupku ili u postupku prema odreenim izvanrednim pravnim lijekovima.

19. Da li je nadlenost upravnog tijela prostorno ograniena? Moe li tijelopoduzimati radnje izvan svog podruja?

Nadlenost svakog tijela je prostorno ograniena, tako da, u pravilu, svako tijeloobavlja slubene radnju u granicama svog podruja.

Meutim, ako bi postojala opasnost od odgode, tijelo moe izvriti slubenu radnjui izvan granica svojeg podruja. U tom sluaju tijelo je duno odmah o tome obavijestititijelo na ijem je podruju je radnja poduzeta.

20. Sukob nadlenosti? Pozitivni i negativni sukob nadlenosti?Pozitivan sukob postoji kad vie tijela smatra da su nadlena za postupanje.

Negativan sukob postoji kad vie tijela otklanja dunost da postupaju u odreenoj upravnojstvari.

Prema ZUP-u sukobi nadlenosti rjeavaju se na sljedei nain:1. sukob nadlenosti tijela dravne uprave rjeava Vlada RH, ako je sukob nadlenosti

nastao na razini RH, odnosno poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, ako je sukob

nastao na njihovom podruju,


5/42

UPRAVNO

5

2. sukob nadlenosti tijela dravne uprave iste upravne oblasti raznih razina rjeavanadleno ministarstvo ili drugo nadleno tijelo dravne uprave ,

3. sukob nadlenosti izmeu tijela dravne uprave i izvrnih tijela rjeava Vlada RH.Sukob nadlenosti izmeu Vlade i ministarstva i drugih republikih tijela dravneuprave rjeava Hrvatski sabor,

4. sukob nadlenosti izmeu tijela dravne uprave i drugih pravnih osoba s javnimovlastima rjeava Vlada RH,

5. ostale sukobe nadlenosti rjeava Upravni sud RH.Kad se dva tijela izjasne kao nadlena ili kao nenadlena za rjeavanje u istoj

upravnoj stvari, prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi tijelo koje je posljednjeodluivalo o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.

Tijelo koje rjeava sukob nadlenosti istovremeno e ponititi rjeenje koje je uupravnoj stvari donijelo nenadleno tijelo, odnosno ponitit e zakljuak kojim se nadlenotijelo izjasnilo kao nenadleno i dostavit e spise predmeta nadlenom tijelu. Protiv rjeenjakojim se odluuje o sukobu nadlenosti stranka ne moe izjaviti albu niti voditi upravni

spor.

21. Slubenaosoba ovlatena za voenje postupka i rjeavanje?U upravnoj stvari za ije je rjeavanje nadleno dravno tijelo rjeenje u upravnom

postupku donosi elnik tijela, ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnimpropisom nije drugaije odreeno.

elnik dravnog tijela moe ovlastiti drugu slubenu osobutog tijela za rjeavanjeu upravnim stvarima iz odreene vrste poslova. Ovlatenje za rjeavanje obuhvaa ivoenje postupka koje prethodi rjeavanju. Osim toga, elnik tijela moe ovlastiti drugustrunu slubenu osobu tog tijela da poduzima samo radnje u postupku prije donoenjarjeenja. Ako u danom ovlatenju nema ogranienja, odreena slubena osoba ovlatena je

da obavlja sve radnje u postupku osim donoenja rjeenja i takvih zakljuaka kojima seonemoguuje daljnje voenje postupka.

U kolegijalnim tijelima rjeenje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo.Kolegijalno tijelo moe ovlastiti slubenu osobu u tom tijelu da rjeava u upravnimstvarima.

U upravnim stvarima u kojima rjeava pravna osoba s javnim ovlastima rjeenjedonosi ravnatelj te pravne osobe. Ravnatelj moe ovlastiti drugu strunu slubenu osobuda poduzima radnje u postupku do donoenja rjeenja ili da rjeava u upravnim stvarima iznadlenosti te pravne osobe.

22. Pravna pomo? Na koji nain se postupa ako radnju treba poduzeti izvanpodruja tijela koje vodi postupak?Ako radnju treba poduzeti izvan podruja nadlenog tijela, to e tijelo zamoliti da

tu radnju provede tijelo na ijem se podruju radnja treba poduzeti. To se vri putemzamolnice.

Zamoljeno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima, duni su postupiti po zamolniciu granicama svojeg podruja djelokruga, bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana oddana primitka molbe.

Mogu li upravna tijela pravnu pomo traiti od sudova?Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova

samo u okviru posebnih propisa.


6/42

UPRAVNO

6

Iznimno, dravno tijelo, moe traiti od sudova da mu se dostave spisi koji supotrebni za voenje upravnog postupka. Sudovi su duni postupati po takvu traenju akose time ne ometa sam sudski postupak. Sud moe odrediti rok u kojem se spisi morajuvratiti.

Na koji nain se prua pravna pomo inozemnim tijelima?Za pravnu pomo u odnosu s inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe

meunarodnih ugovora, a ako tih nema primjenjuje se naelo uzajamnosti.Domaa tijela pruaju pravnu pomo inozemnim tijelima na nain predvien u

domaem zakonu.Tijelo e uskratiti pravnu pomo ako se trai radnja koja je protivna javnom

poretku. Radnja koja je predmet molbe inozemnog tijela moe se izvriti i na nain kojizahtijeva inozemno tijelo, ako takav postupak nije protivan javnom poretku.

23. Izuzee?

Do izuzea slubene osobe moe doi ili po njezinoj inicijativi ili na p rijedlogstrankeRazlozi za izuzee su:

1. ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka, suovlatenik odnosnosuobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke;

2. ako je sa strankom, zastupnikom, ili punomonikom stranke krvni srodnik u uspravnojliniji, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, te

brani drug pa i onda kada je brak prestao;3. ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu skrbnika,

posvojitelja, posvojenika ili hranitelja;

4. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u voenju postupka ili u donoenjurjeenja.

5. kad postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzee. Slubena osoba koja bi trebala rjeavati u upravnoj stvari ili da poduzima radnje u

postupku duna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelonadleno za rjeavanje o izuzeu. Ako slubena osoba smatra da postoje drugi razlozi kojeopravdavaju njezino izuzee, obavijestit e o tome isto tijelo, ne prekidajui rad.

Tko odluuje o izuzeu slubene osobe?O izuzeu slubene osobe tijela odluuje elnik tijela, o izuzeu elnika tijela

nadleno izvrno tijelo, osim u sluaju izuzea elnika tijela u sastavu tijela dravne uprave,

o ijem izuzeu odluuje elnik tijela uprave u ijem se sastavu to tijelo nalazi.O izuzeu lana kolegijalnog tijela, odluuje predsjednik kolegijalnog tijela, a onjegovu izuzeu, odgovarajue izvrno tijelo.

O izuzeu slubene osobe pravne osobe s javnim ovlastima odluuje ravnatelj tepravne osobe, a o izuzeu ravnatelja tijelo utvreno statutom ili drugim opim aktom.

Kojim pravnim aktom se odluuje o izuzeu?O izuzeu se odluuje zakljukomprotiv kojeg alba nije doputena.

Tko je stranka u upravnom postupku?

Stranka u upravnom postupku je:

1. osoba na iji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka)2. osoba protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka),


7/42

UPRAVNO

7

3. osoba koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati upostupku (uzgredna stranka ili intervenijent).

Tko moe biti stranka u upravnom postupku?Stranka u upravnom postupku moe biti:

1. svaka fizika i pravna osoba.2. udruenja koja nemaju svojstvo pravne osobe ako mogu biti nositelji prava i obveza

o kojima se rjeava u upravnom postupku.3. sindikat, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes

zaposlenika,

4. druge udruge koje prema opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava iinterese svojih lanova.Ako su dravni odvjetnik, dravni pravobranitelj, drugo dravno tijelo i puki

pravobranitelj zakonom ovlateni da u upravnom postupku zastupaju dravne interese,imaju u granicama ovlatenja prava i dunosti stranke.

Stranaka i procesna sposobnost? Stranaka legitimacija?Da bi neka stranka mogla biti stranka u postupku ona mora imati stranaku

sposobnost, procesnu sposobnost i stranaku legitimaciju.Stranaka sposobnost je sposobnost biti nositelj prava i obveza. Procesna

sposobnost je sposobnost samostalnog obavljanja radnji u postupku. Samo stranka koja je

potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku. Stranakulegitimaciju ima osoba koja ima pravni interes u upravnom postupku.

Kakav utjecaj smrt stranke ima na tijek postupka?

Ako u tijeku postupka nastupi smrt stranke, postupak se moe obustaviti ili

nastaviti, ovisno o prirodi upravne stvari koje je predmet postupka. Postupak e seobustaviti ako je rije o strogo osobnim pravima postupak e se obustaviti, a ako nijenastavit e se.

Ako se prema prirodi stvari postupak ne moe nastaviti, tijelo e obustavit ipostupak zakljukom protiv kojega je doputena posebna alba.

25. Zakonski zastupnik? Tko obavlja radnje u postupku za procesno nesposobnu

stranku?

Radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku obavlja njezin zakonski

zastupnik. Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenog dravnog tijela.

Predstavnik odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odreuje se opim aktom,ako nije odreen zakonom ili aktom nadlenoga dravnog organa donesenim na temeljuzakona.

26. Kada tijelo koje vodi postupak postavlja stranci privremenog zastupnika?

Privremenog zastupnika postavlja tijelo koje vodi postupak u sljedeimsluajevima:1. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnje mora

poduzeti protiv osobe ije je boravite nepoznato, koja nema punomonika, ako totrai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti;

2. ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika, zastupnika nipunomonika, ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti;


8/42

UPRAVNO

8

3. kada se mora izvriti radnja koja se ne moe odloiti, a stranku odnosno njenogpunomonika ili zastupnika nije mogue pravodobno pozvati.

Privremeni zastupnik sudjeluje samo u postupku za koji je izriito postavljen, i todok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin

punomonik.

27. Zajedniki predstavnik?Dvije stranke ili vie stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajedniki. One su

u takvu sluaju dune naznaiti tko e od njih nastupati kao njihov zajedniki predstavnik,ili postaviti zajednikog punomonika.

Tijelo koje vodi postupak moe odrediti zakljukom strankama koje u postupkusudjeluju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae tko e ih izmeu njih

predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika.Ako stranke po takvu zakljuku ne postupe, zajednikog predstavnika ili

punomonika moe odrediti tijelo koje vodi postupak, u kojem sluaju zajedniki

predstavnik odnosno punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postavedrugoga.I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika odnosno punomonika svaka

stranka zadrava pravo da nastupa kao stranka u postupku, da daje izjave te da samostalnoizjavljuje albe i druge pravne lijekove.

28. Punomonik?Stranka ili njezin zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e stranku

zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.

I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a one se mogu od nje ineposredno traiti. Ako u pismenim ili usmenim izjavama to se tiu injenica postoji

nesuglasnost izmeu izjava stranke i njezina punomonika, tijelo koje vodi postupak poslobodnoj ocjeni e ocjeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru.

Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osimosobe koja se bavi nadripisarstvnom. Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavinadripisarstvom, tijelo e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome odmahobavijstiti stranku.

Na pitanja u vezi s punomoi, a koja nisu ureena ZUP-om na odgovarajui nainse primjenjuju odredbe ZPP-a.

Struni pomaga?

Stranci se moe dopustiti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanjau vezi s predmetom postupka dovede strunu osobu koja e joj davati savjete (strunipomaga). Ta osoba ne zastupa stranku. Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaaosobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom.

29. Podnesci? Na koji nain se stranke obraaju tijelima?Pod podnescima se razumijevaju zahtjevi, obrasci to se upotrebljavaju za AOP,

prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori te druga priopenja kojima se pojedinci ilipravne osobe obraaju tijelima koja vode postupak.

Podnesci se, u pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmenopriopavaju na zapisnik, a mogu se, ako nije drugaije propisano, izjavljivati i telegrafski.

Kratka i hitna priopenja mogu se davati i telefonski, ako je to po prirodi stvari mogue.


9/42

UPRAVNO

9

Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemumoglopostupati. On osobito treba sadravati:

1. naziv tijela kojem se upuuje,2. predmet na koji se odnosi,3. zahtjev odnosno prijedlog,4. tko je zastupnik ili punomonik, ako ga ima, te5. ime i prezime i boravite podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika.

Podnosilac je duan vlastoruno potpisati podnesak.

30. Pozivanje?

Tijelo koje vodi postupak ovlateno je pozivati osobu ija je prisutnost u postupkupotrebna, a koja boravi na njegovu podruju.

Iznimno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja boravi izvan podrujatijela koje vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne uzrokujevee trokove ni veu dangubu za pozvanoga.

31. Kada se sastavlja zapisnik, a kada slubena zabiljeka?Zapisnik se sastavlja:

1. usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku,2. vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku.

Zapisnik se ne mora sastavljati o usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje uskraenom postupku, a kojima se udovoljava. Takvi zahtjevi se mo raju evidentirati na

propisani nain.Slubena biljeka sa sastavlja:

1. manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje nemaju bitnogutjecaja na rjeenje stvari,

2. upravljanju tokom postupka,3. priopenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputama i nalazima,4. okolnostima koje se tiu samu unutranjeg rada tijela kod kojeg se vodi postupak

Zapisnik sastavljen u skladu s ovim odredbama ZUP-a je javna isprava. Zapisnik je

dokaz o tijeku i sadraju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika nakoje je sasluana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.

32. Razgledavanje spisa i obavijesti o toku postupka?

Stranke u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trokuprepisati potrebne spise. Ove radnje vre se pod nadzorom odreene slubene osobe.

Uz stranke ovo pravo ima i svaka druga osoba koja uini vjerojatnim svoj pravniinteres za to.Stranka kao i svaka druga osoba koja uini vjerojatnim svoj pravni interes, kao i

dravni odvjetnik, osim ovog prava razgledanja spisa, imaju se pravo obavjetavati o tijekupostupka.

to se ne moe razgledavati ni prepisivati?Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni

referati i nacrti rjeenja, a ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time moglaomesti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne

stranke ili treih osoba.

Koje su vrste dostave prema ZUP-u?


10/42

UPRAVNO

10

ZUP predvia posrednu dostavu, osobnu dostavu, dostavu javnim priopenjem,dostavu punomoniku za primanje pismena, dostavu zakonskom zastupniku ili

punomoniku, dostavu dravnim tijelima, organizacijama i zajednicama, dostavu ostalimosobama.

Posredna dostava?Prema pravilima o posrednom dostavljanju kada se osoba kojoj se dostava ima

izvriti ne zatekne u svojem stanu, dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslihlanova njezina domainstva, a ako se ni oni ne zateknu onda kuepazitelju ili susjedu, akooni na to pristanu.

Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a

ta osoba se tu ne zatekne, dostava se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena,ako ona pristane da primi pismeno.

Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostava ima izvriti odsutna i da joj navedeneosobe ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit e se pismeno tijelu koje ga je izdalo, uz

naznaku gdje se odsutni nalazi.Ako se dostava ne moe izvriti na opisani nain, a nije utvreno da je osoba kojojse dostava ima izvriti odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom tijelu opine naijem se podruju nalazi boravite osobe kojoj se dostava obavlja, ili poti u mjestu njegova

boravita ako se dostava obavlja preko pote.Na vratima stana, poslovne prostorije ili ureda osobe kojoj se dostava ima izvriti

dostavlja e pribiti pismeno priopenje gdje se pismeno nalazi. Dostava se smatraizvrenom kad je priopenje pribijeno na vrata.

Kada je osobna dostava obvezna?

Osobna dostava je obvezna:

1. kad je takva dostava odreena ZUP-om ili drugim propisom,2. kad od dana dostave poinje tei rok koji se ne moe produivati, ili3. kad to osobito odredi tijelo koje je naredilo dostavu.

Smatra se da je izvrena osobna dostava odvjetniku i predajom pismena osobizaposlenoj u odvjetnikom uredu. Kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvriti nezatekne u stanu, poslovnoj prostoriji ili radionici ili se u odvjetnikom uredu ne zatekne niosoba koja je u njemu zaposlena, dostavlja e se obavijestiti kad i na kojem je mjestumoe nai, pa e joj kod koje od osoba predvienih po pravilima o posrednoj dostaviostaviti pisanu obavijest da u odreeni dan i sat bude u svojem stanu odnosno na radnommjestu radi primanja pismena. Ako i nakon toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se

dostava ima izvriti, dostavlja e postupiti po pravilima za posrednu dostavu i time sesmatra da je dostava izvrena. Dostava pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ilipunomoniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvrena samoj stranci.

Dostava punomoniku za primanje pismena?Stranka moe ovlastiti odreenu osobu kojoj se imaju obavljati sve dostave za nju.

Kad stranka obavijesti o tom ovlatenju tijelo koje vodi postupak, tijelo e obavljati svedostave tom punomoniku. Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bezodgode predati stranci. Ako bi neposredna dostava stranci, punomoniku ili zakonskomzastupniku znatno odugovlaila postupak, slubena osoba koja vodi postupak, moenaloiti stranci da u odreenom roku postavi u sjeditu tijela punomonika za primanje

pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, tijelo moe stranci postavitiprivremenog zastupnika.


11/42

UPRAVNO

11

Kada se stranka ili njezin zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju

punomonika u RH, pozvat e se prilikom dostave prvog pismena da u odreenom rokupostave punomonika ili punomonika za primanje pismena, te e se upozoriti da e im se,ako u ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti

punomonik za primanje pismena ili privremeni zastupnik.

Dostava javnim priopenjem?Dostava e se izvriti javnim priopenjem ako se radi o veem broju osoba koje

tijelu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti.

U tom sluaju javno priopenje se mora staviti na oglasnu plou tijela koje jepismeno izdalo. Smatra se da je dostava izvrena nakon isteka 15 dana od dana isticanjapriopenja na oglasnoj ploi, ako tijelo koje je pismeno izdalo ne odredi dui rok.

Pored objavljivanja na oglasnoj ploi, tijelo moeobjaviti priopenje i u novinamaili drugim sredstvima javnog priopavanja ili na koji drugi uobiajeni nain.

Promjena stana?Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promjene svoje

prebivalite ili stan, duni su o tome odmah obavijestiti tijelo koje vodi postupak. Ako onito ne uine, a dostavlja i pored istraivanja ne moe saznati kamo su se odselili, tijelo eodrediti da se sve daljnje dostave u postupku za tu stranku obavljaju pribijanjem pismena

na oglasnu plou tijela koje vodi postupak.Dostava se smatra izvrenom nakon isteka 8 dana od dana pribijanja pismena na

oglasnoj ploi tijela koje vodi postupak. Kada punomonik ili punomonik za primanjepismena promjene svoje prebivalite ili stan, a o tome ne obavijeste tijelo koje vodipostupak, dostava e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen.

34. Dostavnica?Dostavnica je potvrda o izvrenom dostavljanju. Uredno sastavljena dostavnica ima

znaenje javne isprave.

Greke u dostavi?Ako pri dostavi bude uinjena greka, smatrat e se da je dostava izvrena onog

dana za koji se utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.

Ako je dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i drugim sredstvima.

Rokovi?

Rokovi mogu biti zakonski i rokovi koje odreuje slubena osoba koja vodipostupak.Zakonski rokovi su oni ijeje trajanje zakonom odreeno, pa ga ni slubena osoba,

ni stranke ne mogu mijenjati, a rokovi koje odreuje slubena osoba su rokovi ije trajanje,na temelju zakonskog ovlatenja odreuje slubena osoba prema svom nahoenju ukonkretnom sluaju. Rokovi koje odreuje slubena osoba su ujedno i produivi rokovi,dok su zakonski rokovi neproduivi.

36. Povrat u prijanje stanje?Povrat u prijanje stanje dopustit e se:

1. ako je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku izvriti neku radnjupostupka,pa je zbog toga proputanja iskljuena od obavljanja te radnje,


12/42

UPRAVNO

12

2. ako je stranka propustila u roku predati podnesak ili kad je iz neznanja ili oitomgrekom podnesak pravodobno poslala potom ili neposredno predala nenadlenomtijelu.

3. ako je stranka oitom pogrekom prekoraila rok, ali je podnesak ipak primljen odnadlenog tijela najkasnije za 3 dana nakon isteka roka, ako bi stranka zbog

zakanjenja izgubila neko pravo.Stranka je duna u prijedlogu za povrat u prijanje stanje iznijeti okolnosti zbog

kojih je bila sprijeena da u roku izvri proputenu radnju i da te okolnosti uini baremvjerojatnima.

Ako se povrat u prijanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se podesekakav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.

U kojem roku se moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje? Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se u subjektivnom roku od 8 dana

raunajui od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je stranka

tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kad je to saznala. Nakon istekaobjektivnog roka od 3 mjeseca od dana proputanja ne moe se vie traiti povrat.

Kome se podnosi prijedlog za povrat u prijanje stanje? Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo izvriti

proputenu radnju, koje o prijedlogu i odluuje zakljukom.Nepravodobno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka. Ako su

injenice na kojima se prijedlog temelji ope poznate, nadleno tijelo moe odluiti oprijedlogu bez izjanjenja protivne stranke. Protiv zakljuka kojim se doputa povrat uprijanje stanje nije doputena alba, osim ako je povrat doputen na prijedlog koji jenapravodobno podnesen ili je nedoputen.

Kada je povrat u prijanje stanje doputen, postupak se vraa u ono stanje u kojemse nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je tijelo donijelo uvezi s proputanjem.

37. Trokovi postupka?Pravilo je da trokovi upravnog postupka padaju na teret onoga koji je postupak

izazvao.

Tijelo koje vodi postupak snosi trokove postupka ako je postupak pokrenut poslubenoj dunosti, te je isti povoljno okonan za stranku.

U upravnom postupku svaka stranka snosi u pravilu svoje trokove prouzrokovane

postupkom. Kao primjer tih trokova mogu se navesti trokovi dolaenja, dangube, izdaciza takse, za pravno zastupanje, struno pomaganje itd.Kad u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka

koja je izazvala postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je protivnoj strancinaknaditi opravdane trokove koji su ovoj nastali sudjelovanjem u postupku. Ako je utakvom sluaju koja od stranaka djelomino uspjela sa svojim zahtjevom, onda je dunanadoknaditi protivnoj stranci trokove razmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela.

Stranka koja krivnjom ili obijeu prouzrokovala protivnoj stranci trokove upostupku, duna je ovoj te trokove nadoknaditi.

Na koji nain se pokree upravni postupak?

Upravni postupak pokree nadleno tijelo:1. po slubenoj dunosti ili


13/42

UPRAVNO

13

2. u povodu zahtjeva stranke.Kada e nadleno tijelo pokrenuti postupak po slubenoj dunosti?

Nadleno tijelo pokrenut e postupak po slubenoj dunosti:1. kad to odreuje zakon ili na zakonu utemeljen propis2. kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite

javnog interesa pokrenuti upravni postupak.

Kome stranka podnosi zahtjev za pokretanje upravnog postupka?

Zahtjev za pokretanje upravnog postupka stranka podnosi nadlenom tijelu radipriznavanja odreenog prava.

U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenjeupravnog postupka poteban zahtjev stranke nadleno tijelo moe pokrenuti i voditi

postupak samo ako postoji takav zahtjev.

Kada je upravni postupak pokrenut?Upravni postupak je pokrenut im je nadleno tijelo izvrilo bilo koju radnju u ciljuvoenja postupka.

Pokretanje postupka javnim priopenjem?Nadleno tijelo moe putem javnog priopenja pokrenuti upravni postupak prema

veem brojuosoba koje tijelu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku moguimati poloaj stranaka, ako se radi o bitnom istom zahtjevu prema svima njima.

Kada moe doi do spajanja stvari u jedan postupak?Nadleno tijelo moe pokrenuti i voditi jedan postupak kad se radi o pravima i

obvezama vie stranaka:ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili slinome injeninom stanju i na istoj

pravnoj osnovi, i

ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadleno.Uz iste uvjete jedna stranka ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i

vie razliitih zahtjeva.O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleno tijelo donijet e

poseban zakljuak protiv kojega se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donijelodrugostupanjsko tijelo.

Moe li stranka izmijeniti stavljeni zahtjev?Postavljeni zahtjev stranka do donoenja rjeenja u prvom stupnjumoe proiriti iliumjesto prijanjeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se proireni ili izmijenjeni zahtjevtemelji na istoj pravnoj osnovi, ali uz uvjet da se takav zahtjev temelji na bitno istome

injeninom stanju.Ako tijelo koje vodi postupak ne dopusti proirenje ili izmjenu zahtjeva donijet e o

tome zakljuak, protiv kojeg je doputena posebna alba.

Moe li stranka odustati od svog zahtjeva?Stranka moe odustati od svojeg zahtjeva u tijeku cijelog postupka.Stranka moe izriito odustati od svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi

postupak (izriiti odustanak). Dok tijelo koje vodi postupak ne donese zakljuak o


14/42

UPRAVNO

14

obustavi postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj odustanak odzahtjeva.

Isto tako, u sluajevima odreenim zakonom, pojedina radnja ili proputanjestranke moe se smatrati njezinim odustankom od zahtjeva (preutni odustanak).

Kako tijelo postupa u sluaju odustanka stranke od zahtjeva?Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva, a stranka odustane od zahtjeva tijelo

koje vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja, te o tomeobavijestiti protivnu stranku, ako je ima. Ako je daljnje voenje postupka potrebno u

javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleno tijelo produit e voenjepostupka.

Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, tijelo moe obustaviti postupak,ali ako se postupak u istoj stvari moe pokrenuti i na zahtjev stranke postupak e senastaviti ako stranka to zahtjeva. Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak doputena

je posebna alba.

Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon donoenja prvostupanjskogrjeenja, a prije isteka roka za albu zakljukom o obustavi postupka ponitava seprvostupanjsko rjeenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili negativno rijeen.

Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon izjavljene albe, a prije nego tojoj je dostavljeno rjeenje doneseno u povodu albe, zakljukom o obustavi postupkaponitava se prvostupanjsko rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti ilidjelomino, ako je stranka u cijelosti odustala od svojeg zahtjeva.

Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je snositi sve trokove koji su nastali doobustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.

Da li je u upravnom postupku mogua nagodba?U upravnom postupku nagodba je mogua samo ako u postupku sudjeluju dvije ili

vie stranaka sa suprotnim interesima.Nagodba se upisuje u zapisnik, a smatra se zakljuenom kad stranke nakon

proitanog zapisnika o nagodbi potpiu zapisnik.Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku, no

formalno e tijelo pred kojim je zakljuena nagodba donijeti zakljuak kojim e premapotrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomino.

Nagodba se moe pobijati tubom u parnici npr. zbog mana volje.

Skraeni postupak?

Skraeni postupak u upravnom postupku je iznimka.Tijelo koje vodi postupak moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno:1. ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju injenica ili dokaza koje je stranka navela

u svojem zahtjevu ili na temelju opepoznatih injenica ili injenica koje su tijelupoznate;

2. ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju slubenih podataka kojima tijelo raspolae,a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njezinih prava odnosno pravnihinteresa;

3. ako je propisano da se stvar moe rijeiti na temelju injenica ili okolnosti koje nisupotpuno dokazane ili koje se dokazima samo posredno utvruju, pa su uinjenevjerojatnima, a iz svih okolnosti proizlazi da bi zahtjevu stranke trebalo udovoljiti;

4. kad se u javnom interesu poduzimaju hitne mjere koje se ne mogu odgaati, a injenicena kojima rjeenje treba biti utemeljeno su utvrene ili barem uinjene vjerojatnima.


15/42

UPRAVNO

15

U kojem roku skraeni postupak treba biti okonan?Skraeni postupak treba biti okonan unutar mjesec dana.

Kada se provodi posebni ispitni postupak?

Posebni ispitni postupak provodi se1. kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su znaajne za

razjanjenje stvari ili2. radi davanja strankama mogunosti da ostvare i zatite svoja prava i pravne

interese.

3. kad ne postoje uvjeti za neposredno rjeavanje prema skraenom postupkuKoja je najvanija radnja u posebnom ispitnom postupku?

Najvanija radnja u posebnom ispitnom postupku je izvoenje dokaza.

U kojem roku se mora okonati poseban ispitni postupak?Poseban ispitni postupak se mora okonati unutar 2. mjeseca.

Tijek ispitnog postupka? Arbitrarni red?

Tijek ispitnog postupka odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slubenaosoba koja vodi postupak, drei se odredaba ZUP-a i propisa koji se odnose na stvar okojoj se radi. To je tzv. arbitrarni red.

Koja prava ima stranka u posebnom ispitnom postupku?

Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke i

braniti svoja prava i zakonom zatiene interese. Stranka moe iznositi injenice koje mogu

biti od utjecaja za rjeenje stvari i pobijati tonost navoda koji se ne slau s njezinimnavodima. Ona ima pravo sve do donoenja rjeenja dopunjavati i objanjavati svojenavode, a ako to ini nakon odrane usmene rasprave, duna je opravdati zbog ega to nijeuinila na raspravi.

Nadleno tijelo ne moe donijeti rjeenje prije nego to stranci prui mogunost dase izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se temelji rjeenje, a o kojimastranci nije bila dana mogunost da se izjasni.

Prethodno pitanje?

Prethodno pitanje je pitanje koje ini samostalnu pravnu cjelinu, za ije je rjeavanje

nadlean sud ili koje drugo tijelo, a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegovaprethodnog rjeavanja ne moe rijeiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka.U sluaju kada se pojavi prethodno pitanje, tijelo koje vodi postupak moe:

1. samo raspravi to pitanje, u kojem sluaju rjeenje takvog pitanja ima pravni uinaksamo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno

2. postupak prekinuti dok nadleni sud ili tijelo to pitanje ne rijei.Kada tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak u sluaju prethodnogpitanja?

Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi

na:

1. postojanje kaznenog djela,2. na postojanje braka,


16/42

UPRAVNO

16

3. na utvrivanje oinstva, ili4. kad je to zakonom odreeno.

Kada e tijelo koje vodi postupak raspraviti prethodno pitanje koje se odnosi nakazneno djelo?

Tijelo koje vodi postupak raspravit e prethodno pitanje koje se odnosi na kaznenodjelo, ako nema mogunosti kaznenog progona. U pitanju postojanja kaznenog djela ikaznene odgovornosti poinitelja tijelo koje vodi postupak vezano je pravomonom

presudom kaznenog suda kojom se optuenikproglaava krivim (isto u parnici).

Kakav je postupak tijela, ako prethodno pitanje ne uzme u raspravljanje, a

postupak za rjeavanje prethodnog pitanja jo nije pokrenut?Ako tijelo koje vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje, a

postupak za rjeavanje prethodnog pitanja koji se moe voditi samo po slubenoj dunostijo nije pokrenut kod nadlenog tijela, ono e traiti da nadleno tijelo pokrene postupak o

tom pitanju.Ako se postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokree u povodu zahtjevastranke, tijelo koje vodi postupak moe zakljukom naloiti jednoj od stranaka da u ciljurjeenja prethodnog pitanja trai od nadlenog tijela pokretanje postupka, odreujui jojrok u kojem je duna to uiniti, te da mu o podnesenom traenju podnese dokaz.

Posljedice proputanja stranke da postupi po zakljuku tijela sastoje se u tome dae se smatrati da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega, a tijelo koje vodiupravni postupak obustavit e postupak. Ako je rije o proputanju protivne stranke, tijeloe nastaviti postupak i sam e raspraviti prethodno pitanje.

Kada se nastavlja postupak prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja?

Postupak prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja kod nadlenog tijelanastavlja se nakon to rjeenje doneseno o tom pitanju postane konano. Postupak se moenastaviti po slubenoj dunosti i u sluaju kad se ocijeni da vie nema razloga da se eka nakonano rjeenje prethodnog pitanja kod nadlenog tijela.

Koja je najvanija procesna radnja u ispitnom postupku?Usmena rasprava je jedna od najvanijih procesnih radnji u ispitnom postupku.

Kada se usmena rasprava moe, a kada se mora odrediti? Usmenu raspravu odreuje slubena osoba koja vodi postupak, na svoju inicijativu,

ili na prijedlog stranke, u svakom sluaju kad je to korisno za razjanjenje stvari.Slubena osoba mora odrediti usmenu raspravu:1. u stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie stranaka s protivnim interesima, ili2. kad se ima izvriti oevid ili sasluanje svjedoka ili vjetaka.

Moe li se iskljuiti javnost s usmene rasprave?Usmena rasprava je javna. Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti

javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njezin dio:

1. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti,2. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave,3. ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji,4. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu,

profesionalnu, znanstvenu ili umjetniku tajnu.


17/42

UPRAVNO

17

Koje su posljedice nedolaska na usmenu raspravu stranke na iji je zahtjev postupakpokrenut?

Ako na usmenu raspravu ne doe stranka na iji je zahtjev pokrenut postupakmogue su dvije situacije:

ako se za takvu stranku koje je uredno pozvana na raspravu, a nije dola moepretpostaviti iz cjelokupnog stanja stvari da je prijedlog povukla, postupak se obustavlja.

ako se ne moe pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog ili ako se postupak u javnominteresu mora nastaviti prema slubenoj dunosti, slubena e osoba, prema okolnostimasluaja provesti raspravu bez te osobe ili e je odgoditi.

Koje su posljedice nedolaska na raspravu stranke protiv koje je postupak pokrenut?

Ako na raspravu ne doe stranka protiv koje je postupak pokrenut voditeljpostupka moe provesti raspravu bez te stranke ili na njen troak odgoditi usmenuraspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari.

Dokazivanje?

Kao dokazno sredstvo u upravnom postupku moe se upotrijebiti sve to jepodesno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju kao to su isprave,mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija, svjedoci, izjava stranke, vjetaci,oevid.

Da li neku injenicu treba dokazivati ili ne, odluuje slubena osoba koja vodipostupak, prema tome da li ta injenica moe imati utjecaja na rjeavanje stvari.

Koje injenice se dokazuju, a koje ne?Dokazuju se, u pravilu, sporne injenice i injenice koje su pravno relevantne.

Ne treba dokazivati:1. injenice koje su opepoznate2. injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je doputeno dokazivati

nepostojanje tih injenica, ako zakonom nije drugaije odreeno.3. pravna pravila ija primjena dolazi u obzir kod rjeavanja odreenog predmeta, jer i

za tijelo koje vodi upravni postupak vrijedi naelo iz sudskog prava: iura novitcuria.

Kakve su to javne isprave?

Javna isprava je isprava koja je:

1.

izdana od ovlatenog tijela2. u propisanoj formi3. u okviru nadlenost izdavatelja

Za javne isprave vrijedi zakonska presumpcija da dokazuju ono to se u njimapotvruje ili odreuje.

Kakve su to privatne isprave?

Privatne isprave su one isprave koje nisu javne. Privatne isprave nemaju

presumpciju istinitosti, ve se njima, u pravilu, samo dokazuje da je njihov donositelj daoizjavu koja je sadrana u ispravi.

Uvjerenja?


18/42

UPRAVNO

18

Uvjerenja su posebna vrsta javnih isprava koje izdaju dravna tijela odnosno pravneosobe u svezi s poslovima o kojima vode slubenu evidenciju.

Uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena ev idencijamoraju se izdavati u skladu s podacima slubene evidencije.

Uvjerenje i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju

se stranci na usmeni zahtjev, u pravilu, istog dana kad je stranka zatraila izdavanjeuvjerenja odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od 15 dana, a ako to ne bude

uinjeno smatra se da je zahtjev odbijen. Ovakva uvjerenja nisu upravni akti.Ako stranka, na temelju dokaza kojima raspolae smatra da joj uvjerenje odnosno

druga isprava nije izdana u skladu s podacima iz slubene evidencije, moe zahtijevatiizmjenu uvjerenja odnosno druge isprave. Tijelo je duno izmijeniti odnosno izdati novouvjerenje ili drugu ispravu u roku 15 dana od podnoenja zahtjeva, a ako to ne budeuinjeno u roku smatra se daje zahtjev odbijen. Uvjerenje koje je izdano na ovaj nain jestupravni akt.

Mogu li dravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima izdavati uvjerenja oinjenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju?Dravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima mogu izdati uvjerenja i druge

isprave i o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju, ako je to zakonom odreeno. Meutim, uvjerenje izdano na ovaj nain ne vee tijelo kojemu je podneseno kao

dokaz i koje treba rjeavati o stvari te ono moe ponovno utvrivati injenice navedene uuvjerenju.

Tko moe biti svjedok?Svjedok moe biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti injenicu o kojoj treba

svjedoiti i koja je u stanju to svoje opaanje priopiti.

Tko ne moe biti svjedokom u postupku?Osoba koja u postupku sudjeluje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok.

Ne moe se ispitati kao svjedok ni osoba koja bi svojim iskazom povrijediladunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne dok je nadleno tijelo ne oslobodi tedunosti.

Kada svjedok moe uskratiti svjedoenje?Svjedok moe uskratiti svjedoenje:

1. na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj tetiili kaznenom progonu njega, njegova srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj linijido treeg stupnja zakljuno, njegova branog druga ili srodnika po tazbini do drugogstupnja zakljuno i onda kada je brak pretao, a i njegova skrbnika ili tienika,

posvojitelja ili posvojeta;2. na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obvezu odnosno

pravo da uva poslovnu, profesionalnu, umjetniku ili znanstvenu tajnu;3. o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku;4. o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedila svjedoku kao vjerskom

ispovjedniku.

Odredbe koje se odnose na ispitivanje svjedoka jednake su kao u parninompostupku osim to se osoba koja odbije svjedoiti nakon to bude novano kanjena zbog

toga ne moe zatvoriti, nego se samo moe ponovno novano kazniti.


19/42

UPRAVNO

19

Kada izjava stranke moe biti dokazno sredstvo?Usmeno dana izjava stranke moe se uzeti kao dokazno sredstvo:

1. ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz, ili2. ako se takva injenica ne moe utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava.

Izjava stranke moe se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog znaenja kao

bi se odreena injenica imala utvrivati sasluanjem svjedoka koji ivi u mjestuudaljenome od sjedita tijela, ili bi inae, zbog pribavljanja drugih dokaza, bilo oteanoostvarivanje prava stranke. Prije uzimanja izjave stranke slubena osoba koja vodi

postupak duna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje laneizjave, dok se vjerodostojnost njene izjave ocjenjuje prema naelu slobodne ocjene dokaza.

Vjetaci?Dokaz vjetaenjem u upravnom postupku izvodi se kad god je za utvrivanje ili

ocjenu neke injenice vane za rjeavanje stvari potrebno struno znanje kojim neraspolae slubena osoba koja vodi postupak.

Ako bi dokazivanje vjetaenjem bilo nerazmjerno skupo prema znaenju ilivrijednosti predmeta, stvar e rijeiti na temelju drugih dokaznih sredstava, osim akostranka zahtijeva i pristane snositi trokove vjetaenja.

Oevid?Oevid se u upravnom postupku provodi kad je za utvrivanje neke injenice ili za

razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodipostupak. Stranke imaju pravo prisustvovati oevidu. Koje e osobe osim stranakaprisustvovati oevidu odreuje slubena osoba koja vodi postupak. Oevid se moe izvritii uz sudjelovanje vjetaka.

Osiguranje dokaza?Osiguranje dokaza moe se provesti

1. ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili2. da e njegovo izvoenje biti oteano.

Osiguranje dokaza moe se provesti po slubenoj dunosti ili na prijedlog strankeodnosno osobe koja ima pravni interes. Za osiguranje dokaza u tijeku postupka nadleno jetijelo koje vodi postupak, a za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadleno jetijelo na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno na ijem podruju

borave osobe koje treba sasluati.

54. Rjeenje?Nakon to je utvreno injenino stanje, tijelo koje vodi postupak e na takvoinjenino stanje primijeniti materijalni propis te e donijeti rjeenje o stvari koja je predmet

postupka.

Rjeenje koje donosi kolegijalno tijelo?Kad o stvari rjeava kolegijalno tijelo, ono moe rjeavati kad je prisutno vie od

polovice njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, akozakonom nije odreena druga veina.

Sloena rjeenja?


20/42

UPRAVNO

20

Sloena rjeenja su rjeenja u ijem donoenju sudjeluje vie tijela, bilo da su zarjeavanje u stvari nadlena dva ili vie tijela, bilo da jedno tijelo donosi rjeenje uzsuglasnost ili miljenje drugog tijela.

U svim sluajevima ovih tzv. sloenih rjeenja pojavljuje se prema strankama samojedan akt glavno rjeenje koje donosi tijelo koje vodi postupak. Prethodno donoenje

odreenih dodatnih akata kojima se daje suglasnost ili miljenje samo je uvjet za donoenjei vanost glavnog rjeenja.

Rjeenje kad je o stvari rjeavaju dva ili vie tijela?Kad je odreeno da o jednoj stvari rjeavaju dva tijela ili vie tijela, svako je od njih

duno rijeiti o toj stvari. Ta e se tijela sporazumjeti koje e od njih izdati rjeenje, a urjeenju mora biti naveden i akt drugog tijela.

Rjeenje koje donosi jedno tijelo uz suglasnost ili miljenje drugog tijela?Zakonom moe biti odreeno da rjeenje donosi jedno tijelo uz prethodnu

suglasnost drugoga. U tom sluaju rjeenje se donosi nakon to je to drugo tijelo dalosuglasnost. U svakom rjeenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilosuglasnost.

Isto tako moe biti odreeno da je nadleno tijelo duno prije donoenja rjeenjapribaviti miljenje drugog tijela. Tada se rjeenje moe donijeti samo nakon to je miljenjepribavljeno. Tijelo ija se suglasnost ili miljenje trai duno je suglasnost ili miljenje dati uroku mjesec dana od dana kad je to od njega zatraeno. Ako to tijelo u roku ne obavijestitijelo koje donosi rjeenje da daje ili da odbija suglasnost, smatra se da je suglasnost dao, aako ne da nikakvo miljenje, rjeenje se moe donijeti i bez pribavljenog miljenja.

U kojem obliku se mora donijeti rjeenje u upravnom postupku?

Rjeenje sedonosi pismeno, a usmeno se moe donijeti samo u sluajevima koji supredvieni ZUP-om ili propisima donesenima na temelju zakona,

Sadraj rjeenja donesenog u upravnom postupku?Pismeno rjeenje sadri:

1. uvod,2. dispozitiv (izreku),3. obrazloenje,4. uputu o pravnom lijeku,5. naziv tijela s brojem i datumom rjeenja,6.

potpis slubene osobe i peat tijela.

Sadraj uvoda rjeenja?Uvod rjeenja sadri:

1. naziv tijela koje donosi rjeenje,2. propis o nadlenosti tog tijela,3. ime stanke i njezina zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima i4. kratko oznaenje predmeta postupka.

Dispozitiv (izreka) rjeenja?Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima

stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rijeeno. Dispozitiv mora b iti kratak iodreen, a kad je potrebno, moe se podijeliti i na vie toaka.


21/42

UPRAVNO

21

Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujuinjihov iznos, tko ih je duan platiti, kome i u kojem roku. Ako se o trokovima udispozitivu ne rjeava navest e se da e se o njima donijeti poseban zakljuak. Ako serjeenjem nalae izvrenje kakve radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kojem se taradnja ima izvriti.

Kad je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno udispozitivu (sjeti se Vladotovog rjeenja o vojsci).

Obrazloenje rjeenja?Obrazloenje je obvezni sastavni dio rjeenja. Obrazloenje je dio rjeenja koji je

vaan zbog podnoenja pravnog lijeka.Obrazloenje rjeenja sadri:1. kratko izlaganje zahtjeva stranaka,2. utvreno injenino stanje,3. prema potrebi i razloge koji su bili odluni pri ocjeni dokaza,4.

razloge zbog kojih nije uvaen koji od zahtjeva stranaka,5. pravne propise i razloge koji s obzirom na utvreno injenino stanje upuuju naonakvo rjeenje kakvo je dano u dispozitivu.Ako alba ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje sadri i pozivanje na propis

koji to predvia. U obrazloenju rjeenja moraju biti obrazloeni i oni zakljuci protiv kojihnije doputena posebna alba.

Sadraj obrazloenja rjeenja u kojem se rjeava slobodnom ocjenom dokaza? Kad je nadleno tijelo zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu

ovlateno rijeiti stvar po slobodnoj ocjeni, duno je u obrazloenju, navesti taj propis iizloiti razlogekojima se pri donoenju rjeenja rukovodio. Ti se razlozi ne moraju navesti

kad je to u javnom interesu zakonom ili uredbom izriito predvieno.

Uputa o pravnom lijeku?

Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjavitialbu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom.

Kad se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u uputi se navodi kome se izjavljuje, akome se, u kojem roku i s kolikom pristojbom predaje, te da se moe izjaviti i na zapisnik.

Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputi se navodi kojem sesudu tuba podnosi i u kojem roku.

Pogrena uputa o pravnom lijeku?Kada je u rjeenju dana pogrena uputa, stranka moe postupiti po vaeimpropisima ili po uputi. Stranka koja postupi po pogrenoj uputi ne moe zbog toga imatitetnih posljedica.

Kad u rjeenju nije dana nikakva uputa ili je uputa nepotpuna, stranka moe traitiod tijela koje je rjeenje donijelo da dopuni rjeenje, u kojem sluaju rok za albu tee oddana dostave dopunjenog rjeenja. Kad je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je

pogreno upuena da protiv tog rjeenje nema mjesta albi ili da se protiv njega moepokrenuti upravni spor, rok za albu tee od dana dostave rjeenja suda kojim je tubaodbaena kao nedoputena, ako stranka nije ve prije toga podnijela albu nadlenomtijelu.

Mogunost donoenja usmenog rjeenja?


22/42


23/42

UPRAVNO

23

Greke u rjeenju tijelo koje ga je donijelo moe ispraviti u svako doba. Ispravakgreke proizvodi pravni uinak od dana od kojeg proizvodi pravni uinak rjeenje koje seispravlja. O ispravku se donosi poseban zakljuak. Protiv zakljuka kojim se ve donesenorjeenje ispravlja, ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje, doputena je posebna alba.

Kada se u upravnom postupku donosi zakljuak?Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka i o onim pitanjima koja se

kao sporedna pojave u vezi s provoenjem postupka, a koja se ne rjeavaju rjeenjem.Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se

pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka. Zakljuak se priopuje zainteresiranim osobamausmeno, a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja moe protiv zakljuka izjaviti

posebnu albu ili kad se moe odmah traiti izvrenje zakljuka.

Moe li se protiv zakljuka izjaviti posebna alba?Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kad je to zakonom izriito

predvieno. Takav zakljuak mora biti obrazloen i sadravati i uputu o albi.

Tko moe podnijeti albu u upravnom postupku?Legitimaciju za podnoenje albe u upravnom postupku u prvom redu imaju

stranke, ali se u nekim sluajevima pravo albe priznaje i drugima koji imaju pravni interesza podnoenje albe.

Dravni odvjetnik, dravni pravobranitelj i druga dravna tijela, kad su zakonomovlatena, mogu izjaviti albu protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedincaili pravne osobe, a na tetu drutvene zajednice.

Moe li se izjaviti alba protiv prvostupanjskih rjeenja ministarstava i drugih

republikihProtiv prvostupanjskih rjeenja ministarstava i drugih republikih tijela dravne

uprave alba se moe izjaviti samo kad je to zakonom predvieno .

Moe li se izjaviti alba protiv rjeenja Hrvatskog sabora i Vlade RH?Protiv rjeenja Hrvatskog sabora i Vlade RH ne moe se izjaviti alba. Ako alba

nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor.

Tko odluuje o albi protiv rjeenja tijela dravne uprave nie razine?Protiv prvostupanjskih rjeenja tijela dravne uprave nie razine alba se moe

izjaviti nadlenim ministarstvima odnosno drugim nadlenim republikim tijelima dravneuprave, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

Tko rjeava o albi protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove ili druge pravneosobe?

O albi protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove ili druge pravne osobe rjeavatijelo odreeno statutom ustanove ili pravne osobe, ako zakonom nije propisano da o albirjeava drugo tijelo.

O albi protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove ili pravne osobe, donesenoga uvrenju javnih ovlasti, rjeava tijelo uprave, ako je to utvreno zakonom.

Ako tijelo koje e odluivati o albi nije odreen na jedan od ova dva naina o albi

e rjeavati upravno tijelo nadleno za ogovarajuu upravnu oblast.


24/42

UPRAVNO

24

U kojem roku se mora podnijeti alba?Rok za albu iznosi 15 dana. Rok za albu za svaku osobu i za svako tijelo kojima

se rjeenje dostavlja rauna se od dana dostave rjeenja.

Da li alba zadrava izvrenje rjeenja?

U pravilu, alba ima suspenzivno djelovanje, pa se u tijeku roka za albu rjeenje nemoe izvriti.

Kada alba ne zadrava izvrenje rjeenja?Iznimno, rjeenje se moe izvriti u albenom roku, a i poto je alba izjavljena,

1. ako je to zakonom predvieno2. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera, ili3. ako bi zbog odgode izvrenja bila nanesena kojoj stranci teta koja se ne bi mogla

popraviti.

Sadraj albe?U albi se mora navesti:1. rjeenje koje se pobija,2. naziv tijela koje ga je donijelo, te3. broj i datum rjeenja.

Dovoljno je da alitelj izloi u albi u kojem je pogledu nezadovoljan rjeenjem, ali albune mora posebno obrazloiti.

Mogu li se u albi iznositi nove injenice i novi dokazi?U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alitelj duan obrazloiti

zbog ega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku.

Kada se alba alje na odgovor?alba se u pravilu ne alje na odgovor, osim ako je predmet dvostran, a u albi se

iznose nove injenice i novi dokazi.

Kome se alba podnosi?alba se neposredno predaje ili alje potom tijelu koje je donijelo prvostupanjsko

rjeenje. Potreba dostavljanja albe prvostupanjskom tijelu ne postoji samo zbog toga toprvostupanjsko tijelo moe poduzeti odreene radnje prema albi, odnosno prema svomrjeenju, ve i zbog toga to postoji mogunost da prvostupanjsko tijelo pristupi

neposrednom izvrenjuako mu nije poznato da je alba izjavljena.

Koje odluke prvostupanjsko tijelo moe donijeti u povodu albe?Prvostupanjsko upravno tijelo u povodu albe moe:

1. rjeenjem odbaciti albu ako je nedoputena, nepravodobna ili izjavljena odneovlatene osobe.

2. novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija ako nae da je albaopravdana, a nije potrebno provoditi nov ispitni postupak

3. provesti posebni ispitni postupak koji je bio obvezan ili sasluati stranku u stvarikoja je rijeena u skraenom postupku, ako stranka to zatrai u albi, u kojemsluaju moe uvaiti zahtjev albe i donijeti novo rjeenje

4. ispitni postupak upotpuniti i donijeti novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje sealbom pobija,


25/42

UPRAVNO

25

a. ako nae da je provedeni postupak nepotpun, a to je moglo utjecati narjeavanje o stvari ili

b. kad alitelj iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti odutjecaja za drugaije rjeenje stvari, ako alitelju nije bila dana mogunostda sudjeluje u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja ili mu je bila

dana a on je propustio da je iskoristi, ali je u albi opravdao to proputanje.U svim sluajevima kada prvostupanjsko tijelo donese novo rjeenje, protiv novog

rjeenja stranka ima pravo albe.Kada je alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe, a

prvostupanjsko tijelo ne donese novo rjeenje, ono dostavlja albu tijelu nadlenom zarjeavanje o albu, uz sve spise koji se odnose na predmet.

Rjeavanje drugostupanjskog tijela o albi?Drugostupanjsko tijelo rjeavajui o albi moe:

1. odbaciti albu ako je nedoputena, nepravodobna ili izjavljena od neovlateneosobe, a prvostupanjsko tijelo je propustilo da je zbog toga odbaci.2. odbiti albu ako je alba neosnovana, to ukljuuje i situaciju kada je u

prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali oni nisu bili takvi da su mogli

utjecati na rjeenje stvari ili kada je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano,ali iz drugih razloga.

3. uvaiti albu ako je rjeenje prvostupanjskog tijela nezakonito jer je, rjeavajui ostvari, povrijedilo pravila formalnog ili materijalnog prava.

Na koji nain drugostupanjsko tijelo moe postupiti ako uvai albu?Drugostupanjsko tijelo moe uvaiti albu iz vie razloga i u tom smislu moe

donijeti sljedee odluke:

1. ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku uinjena nepravilnost koja inirjeenje nitavim, proglasit e takvo rjeenje nitavim, a i onaj dio postupka koji jeobavljen poslije te nepravilnosti.

2. ako utvrdi da je prvostupanjsko rjeenje donijelo nenadleno tijelo, ponitit e torjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom tijelu na rjeavanje.

3. moe upotpuniti postupak, bilo samo ili preko prvostupanjskog ili zamoljenog tijelakad utvrdi

a. da su u prvostupanjskom postupku injenice nepotpuno ili pogrenoutvrene,

b. da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila odutjecaja na rjeenje stvari, ilic. da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u proturjenosti sobrazloenjem.

Ako u tom sluaju drugostupanjsko tijelo nae da na temelju upotpunjenogpostupka stvar treba rijeiti drugaije moe svojim rjeenjem ponititiprvostupanjsko rjeenje i sam rijeiti stvar ili ponititi prvostupanjsko rjeenje ivratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak (koji se mora provesti

u roku od 30 dana). Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. 1. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da su u prvostupanjskom rjeenju:

a. pogreno ocijenjeni dokazi,b. da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu

injeninog stanja,


26/42

UPRAVNO

26

c. da je pogreno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rjeava stvar,ili

d. ako nae da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti drugaijerjeenje,

on e svojim rjeenjem ponititi prvostupanjsko rjeenje i sam rijeiti stvar

1. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je rjeenje pravilno u pogledu utvrenihinjenica i u pogledu primjene zakona, ali da se svrha zbog koje je rjeenjedoneseno moe postii i drugim sredstvima povoljnijima za stranku, izmijenit e

prvostupanjsko rjeenje u tom smislu.

Da li je u rjeavanju povodom albe doputena reformatio in melius? Moe li sereformirati u korist alitelja mimo zahtjeva postavljenog u albi?

U cilju pravilnog rjeenja stvari drugostupanjsko tijelo moe u povodu albeizmijeniti prvostupanjsko rjeenje u korist alitelja i mimo zahtjeva postavljenoga u albi, au okviru zahtjeva postavljenoga u prvostupanjskom postupku, pod uvjetom da se time ne

vrijea pravo druge osobe(reformatio in melius).

Da li je doputena reformacija na tetu alitelja? Koje su iznimke od zabranereformatio in peius?

Reformacija na tetu alitelja u pravilu je zabranjena, ali postoje iznimke.Tako u cilju pravilnog rjeenja stvari drugostupanjsko tijelo moe u povodu albe

izmijeniti prvostupanjsko rjeenje na tetu alitelja, ali samo:1. ako postoji neki od razloga zbog kojega se prema ZUP-u rjeenje koje je konano

u upravnom postupku ponititi ili ukinuti prema pravu nadzora, ili2. ako postoje razlozi zbog kojih se izvrno rjeenje moe izvanredno ukinuti ili

proglasiti nitavim.

64. alba kad prvostupanjsko rjeenje nije doneseno? alba u sluaju utnjeadministracije?

Ako je albu izjavila stranka o ijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelorjeenje, drugostupanjsko tijelo trait e da mu prvostupanjsko tijelo priopi razloge zbogkojih rjeenje nije doneseno u roku.

Ako nae da rjeenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbogkrivnje stranke, odredit e prvostupanjskom tijelu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe

biti dui od 1. mjesec.Ako razlozi zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku nisu opravdani

drugostupanjsko e tijelo traiti da mu prvostupanjsko tijelo poalje spise predmeta. Akodrugostupanjsko tijelo moe rijeiti stvar prema spisima predmeta, donijet e svoje rjeenje,a ako ne moe, samo e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar.

Iznimno, ako drugostupanjsko tijelo nae da e postupak bri i ekonominijeprovesti prvostupanjsko tijelo, naloit e da to uini i da mu prikupljene podatke dostavi uodreenom roku, nakon ega e sam rijeiti stvar. Takvo rjeenje je konano.

Rok za donoenje rjeenja o albi i dostava istog?Rjeenje o albi mora se donijeti i dostaviti stranci im je to mogue, a najkasnije u

roku od 2 mjeseca raunajui od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odreenkrai rok. Ako stranka odustane od albe, postupak o albi obustavlja se zakljukom.


27/42

UPRAVNO

27

Tijelo koje je rijeilo stvar u drugom stupnju alje, u pravilu, svoje rjeenje saspisima predmeta prvostupanjskom tijelu, koje je duno rjeenje dostaviti strankama u rokuod 8 dana od dana primitka spisa.

Koji su izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku?

ZUP predvia sljedea izvanredne pravne lijekove:1. obnovu postupka (protiv konanog rjeenja ili zakljuka);2. mijenjanje i ponitavanjerjeenja u svezi s upravnim sporom (protiv konanih rjeenja);3. ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora (protiv konanih rjeenja);4. ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke (protiv

pravomonih rjeenja);5. izvanredno ukidanje (protiv izvrnih rjeenja);6. proglaavanje rjeenja nitavim.7. zahtjev za zatitu zakonitosti (protiv pravomonih rjeenja) Obnova postupka?1. Koji su razlozi za obnovu postupka?

Razlozi za obnovu postupka okonanog rjeenjem ili zakljukom protiv kojeg nemaredovnog pravnog lijeka u upravnom postupku:

1. ako se sazna za nove injenice, ili se nae ili stekne mogunost da se upotrijebe novidolazi koji bi, sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovestido drugaijeg rjeenja da su te injenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u

prijanjem postupku (ovo je najei razlog za obnovu postupka to je ispitno pitanje);2. ako je rjeenje doneseno na podlozi lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka,

ili akoje dolo kao posljedica kakva djela kanjivog po kaznenom zakonu;3. ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o

privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomono ukinuta;4. ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke

kojima je tijelo koje je vodilo postupak bilo dovedeno u zabludu;

5. ako se rjeenje tijela koje je vodilo postupak temelji na nekome prethodnom pitanju, anadleno tijelo je to pitanje kasnije rijeilo u bitnim tokama drugaije;

6. ako je u donoenju rjeenja sudjelovala slubena osoba koja je po zakonu morala bitiizuzeta;

7. ako je rjeenje donijela slubena osoba nadlenog tijela koja nije bila ovlatena zanjegovo donoenje;

8. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u sastavu predvienomevaeim propisima ili ako za rjeenje nije glasala propisana veina;9. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost dasudjeluje u postupku;

10.ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebao da je zastupa;11.ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim

jezikom.

2. Tko moe traiti obnovu upravnog postupka?Obnovu upravnog postupka moe traiti:

1. stranka,2. tijelo koje je donijelo rjeenje kojim je postupak okonan3. dravni odvjetnik


28/42

UPRAVNO

28

3. U kojem roku se mora traiti obnova upravnog postupka? Obnova upravnog postupka moe se traiti:

1. u subjektivnom roku od mjesec dana - od trenutka kada je dola u mogunost da sekoristi kojim od razloga obnove

2. u objektivnom roku od 5 godina - raunajui od trenutka dostavljanja rjeenjastranci.

Nakon proteka roka od 5 godina obnova postupka se moe traiti samo iznimno ito

1. ako se rjeenje temelji na kakvom kaznenom djelu, ili2. na presudi donesenoj u kaznenom postupku koja je pravomono ukinuta, ili3. na rjeenju nekog prethodnog pitanja koje je kasnije drugaije rijeeno.

4. ime se pokree obnova postupka?Obnova postupka pokree seprijedlogom. Stranka je duna u prijedlogu za obnovu

postupka uiniti vjerojatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog, a i okolnost da je

prijedlog stavljen u zakonskom roku.Prijedlog za obnovu postupka, u pravilu, ne odgaa izvrenje rjeenja po kojem seobnova trai, ali tijelo koje je nadleno za odluivanje o prijedlogu, ako smatra da e

prijedlog za obnovu biti uvaen, moe rijeiti da se odgodi izvrenje dok se ne odlui opitanju obnove postupka.

5. Tko odluuje o obnovi postupka?O obnovi postupka odluuje ono tijelo koje je donijelo rjeenje kojim je postupak

okonan.Protiv zakljuka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rjeenja

donesenoga u obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je taj zakljuak

odnosno rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo.Ako je zakljuak ili rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo, moe se neposredno

pokrenuti upravni spor.

Zakljuak kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protivkojega je obnova doputena.

Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u svezi s upravnim sporom?Tijelo protiv ijeg je rjeenja pravodobno pokrenut upravni spor moe do

okonanja spora, ako uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje:1. iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje,2.

ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili tree osobe.Sud u upravnom sporu moe ponititi rjeenje iz razloga:

1. to nije uope ili nije pravilno primijenjen zakon, propis ili opi akt,2. to je rjeenje donijelo nenadleno tijelo,3. to se u postupku koji je rjeenju prethodio nije postupilo prema pravilima

postupka, a osobito to injenino stanje nije pravilno utvreno, ili to je izutvrenih injenica izveden nepravilna zakljuak u pogledu injeninog stanja.

Ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora?1. Iz kojih se razloga konano rjeenje moe ponititi po pravu nadzora?

Rjeenje koje je konano u upravnom postupku nadleno e tijelo ponititi po pravu

nadzora:1. ako je rjeenje donijelo stvarno nenadleno tijelo,


29/42

UPRAVNO

29

2. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomono rje. kojim je ta upr. stvar drugaijerijeena;

3. ako je rjeenje donijelo jedno tijelo bez suglsnosti, potvrde, odobrenje ili miljenjadrugog tijela, a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu;

4. ako je rjeenje donijelo mjesno nenadleno tijelo;5. ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge

nedoputene. radnje.

2. Na iju inicijativu se donosi rjeenje o ponitavanju po pravu nadzora?Rjeenje o ponitavanju prema pravu nadzora nadleno tijelo donosi:

1. po slubenoj dunosti,2. na zahtjev stranke,3. na zahtjev dravnog odvjetnika ili4. na zahtjev pukog pravobranitelja.

3. U kojem roku se moe donijeti rjeenje o ponitavanju po pravu nadzora?Rjeenje o ponitavanju prema pravu nadzora moe se donijeti:1. u roku od 5 godina od dana kad je rjeenje postalo konanou upravnom postupku,2. u sluaju kada je rjeenje donijelo mjesno nenadleno tijelo rok iznosi 1 godinu,3. ako do ponitavanja po pravu nadzora doe iz razloga postojanja prisile, iznude,

ucjene ili druge nedoputene radnje, tada se rjeenje o ponitavanju moe donijetibez obzira na spomenute rokove.

4. Ukidanje po pravu nadzora?

Mogunost ukidanja po pravu nadzora svedena je samo na sluaj ako je rjeenjemkoje je konano u upravnom postupku oigledno povrijeen materijalni zakon.

U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie stranaka sa suprotniminteresima, rjeenje se moe ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka.

5. Koja su tijela nadlena za ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora?Za ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora nadlena su sljedea tijela:

1. 2st. tijelo, a ako ga nema ili se radi o njegovom rjeenju 2. tijelo odreeno zakonom, a ako zakonom nije odreeno 3. ministarstvo ili drugo republiko tijelo dravne uprave, a ako se ne moe ustanoviti

u iju nadlenost spada ili se radi o 2st. rjeenju ministarstva ili drugog rep. Tijela 4. Vlada RH

Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke?1. Pod kojim uvjetima moe doi do ukidanja ili mijenjanja pravomonog rjeenja?

Kad je pravomonim rjeenjem stranka stekla kakvo pravo, a tijelo koje je donijeloto rjeenje smatra da je u tom rjeenju nepravilno primijenjen materijalni zakon, moerjeenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklaivanja sa zakonom samo:

1. ako stranka koja je na temelju tog rjeenja stekla pravo na to pristane i2. ako se time ne vrijea pravo tree osobe.

Pristanak stranke obavezan je i za izmjenu na tetu stranke pravomonog rjeenjakojim je stranci odreena obveza.

Pod istim uvjetima, a na zahtjev stranke, moe se ukinuti ili izmijeniti i pravomono

rjeenje koje je nepovoljno za stranku.


30/42

UPRAVNO

30

2. Tko donosi rjeenje o ukidanju ili mijenjanju pravomonog rjeenja?Rjeenje o ukidanju ili mijenjaju donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo

rjeenje, a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rjeenjem odluilo o stvari.

3. Kakvo djelovanje ima novo rjeenje?

Izmjena rjeenja, kao i njegovo ukidanje, djeluje samo ubudue.

4. Da li je protiv novog rjeenja doputena alba?alba protiv novog rjeenja kojim se prijanje rjeenje ukida ili mijenja doputena je

samo ako je to rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo .Ako je rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo, odnosno ako je rjeenje

prvostupanjskog tijela konano, moe se pokrenuti upravni spor.

Izvanredno ukidanje?

1. Kada moe doi do izvanrednog ukidanja?

Za izvanredno ukidanje karakteristino je da se radi o izvanrednom pravnom lijekukoji se moe koristiti protiv izvrnih rjeenja koja su u skladu s pravnim poretkom, priijem donoenju nije povrijeen ni formalni ni materijalni zakon, ali ije bi izvrenje dovelou neposrednu opasnost odreena dobra, opa ili pojedinana. Prema ZUP-u izvrnorjeenje moe se ukinuti

1. ako je to potrebno u cilju otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot izdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili

2. u cilju otklanjanja poremeaja u privredi, ako se to ne bi moglo uspjeno otklonitidrugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u steenaprava.

2. Tko donosi odluku o izvanrednom ukidanju?

Ako je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, to rjeenje moe ukinuti ono samo, uprotivnom, rjeenje moe ukinuti drugostupanjsko tijelo.

Ako drugostupanjskog tijela nema, rjeenje ukida nadleno ministarstvo.

3. Da li je doputena alba protiv rjeenja kojim je prijanje rjeenje izvanrednoukinuto?

Protiv rjeenja kojim se prijanje rjeenje ukida doputena je alba samo kad je torjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo.

U protivnom se moe neposredno pokrenuti upravni spor.

Proglaavanje rjeenja nitavim?1. Iz koji razloga se rjeenje moe proglasiti nitavim?Nitavim se proglaava rjeenje:

1. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojojse uope ne moe rjeavati u upravnom postupku;

2. koje bi svojim izvrenjem moglo uzrokovati neko djelo kanjivo po KZ-u;3. ije izvrenje nije mogue;4. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje rjeenje stranka nije

naknadno izriito pristala;5. koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao

razlog nitavosti;

6. ije bi izvrenje bilo protivno osnovnim naelima pravnog poretka.


31/42

UPRAVNO

31

2. Rok za proglaenje rjeenja nitavim? Na iji zahtjev se rjeenje moe proglasiti nitavim?

Rjeenje se moe u svako doba proglasiti nitavim po slubenoj dunosti ili naprijedlog stranke ili dravnog odvjetnika.

3. Tijelo nadleno za proglaenje rjeenja nitavim?Rjeenje proglaava nitavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo, a

ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlateno da obavljanadzor nad radom tijela koje je donijelo rjeenje.

4. Da li je doputena alba protiv rjeenja kojim se neko rjeenje proglaavanitavim?

Protiv rjeenja kojim se neko rjeenje proglaava nitavim ili se odbija prijedlogstranke ili dravnog odvjetnika za proglaavanje rjeenja nitavim doputena je alba.

Ako nema tijela koje rjeava o albi, protiv takvog rjeenja moe se neposredno

pokrenuti upravni spor.

Zahtjev za zatitu zakonitosti?1. Protiv kojih rjeenja se moe podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti?

Protiv pravomonog rjeenja donesenoga u stvari u kojoj se ne moe voditi upravnispor, a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora, dravni odvjetnik ima pravo

podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon.

2. U kojem roku se moe podii zahtjev za zatitu zakonitosti?Zahtjev za zatitu zakonitosti moe se podii u roku od mjesec dana od dana kad je

rjeenje dostavljeno dravnom odvjetniku, a ako mu nije dostavljeno - u roku od 6 mjeseci

od dana dostave stranci.

3. Tko podie zahtjev za zatitu zakonitosti?Zahtjev za zatitu zakonitosti podie dravni odvjetnik Republike Hrvatske.

4. Tko odluuje o zahtjevu za zatitu zakonitosti?O zahtjevu za zatitu zakonitosti rjeava nadleni drugostupanjski organ, a ako

takvog organa nema, Vlada Republike Hrvatske.

5. Koje se odluke mogu donijeti u povodu zahtjeva za zatitu zakonitosti?

U povodu zahtjeva za zatitu zakonitosti nadleni organ moe ukinuti pobijanorjeenje ili odbiti zahtjev.

6. Da li je doputena alba protiv rjeenja donesenog o zzz?Protiv rjeenja donesenog o zahtjevu za zatitu zakonitosti alba nije doputena.

Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja? Razlika izmeu ukidanja i ponitavanja?Ponitavanje rjeenja i proglaavanje rjeenja nitavim djeluje ex tunc.Ukidanje rjeenja djeluje ex nunc.

Konanost i pravomonost rjeenja?

Konano je u upravnom postupku rjeenje protiv kojega nema redovnog pravnoglijeka, a kojim je stranka stekla kakvo pravo, odnosno kojim su stranci odreene kakve


32/42

UPRAVNO

32

obveze, te koje se moe pobijati izvanrednim pravnim lijekovima i protiv kojeg se moepokrenuti upravni spor.

Pravomono rjeenje je rjeenje protiv kojega se ne moe izjaviti alba nitipokrenuti upravni spor.

Kada rjeenje postaje izvrno?Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno:

1. istekom roka za albu,2. dostavom stranci ako alba nije doputena,3. dostavom stranci ako alba ne odgaa izvrenje,4. dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija.

Drugostupanjsko rjeenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rjeenje postajeizvrno kada se dostavi stranci.

Ako je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti uodreenom roku, rjeenje postaje izvrno protekom tog roka.

Ako rjeenjem nije odreen rok za obavljanje radnje, rjeenje postaje izvrno u roku15 dana od dana donoenja rjeenja.Izvrenje rjeenja provodi se prema slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke.

U kojem se objektivnom roku moe traiti izvrenje rjeenja? Nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno ne moe se

traiti njegovo izvrenje.

Kada zakljuak postaje izvran?Zakljuak protiv koga se nemoe izjaviti posebna alba kao i onaj protiv koga se

moe izjaviti posebna alba koja ne odgaa izvrenje zakljuka, postaje izvran

priopavanjem, odnosno dostavljanjem stranci.Kada je odreeno da alba odgaa izvrenje zakljuka, zakljuak postaje izvran

istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, dostavom stranci rjeenja kojim se albaodbacuje ili odbija.

Izvrenje nagodbe?Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. Izvrenje

se moe provesti, ali samo protiv osobekoja je sudjelovala u nagodbi.

Vrste izvrenja?

Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), ilisudskim putem (sudsko izvrenje).Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem radi ispunjenja nenovanih

obveza izvrenika, dok se izvrenje sudskim putem provodi radi ispunjenja novanihobveza.

Izuzetno, administrativnim putem se moe provesti izvrenje i radi ispunjenjanovanih obveza ako one proizlaze iz primanja na osnovi radnog odnosa i ako na to

pristane izvrenik.Administrativno izvrenje provode tijela uprave, a sudsko izvrenje nadleni sud po

propisima koji vae za ovrhu.Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje

se nain izvrenja.


33/42

UPRAVNO

33

Izvrenje radi ostvarivanja nenovanih obveza?Izvrenje radi ostvarivanja nenovanih obveza provodi se preko drugih osoba ili

putem prisile.

Do izvrenja preko drugih osoba dolazi u sluaju kad se obveza izvrenika sastoji uizvrenju radnje koju moe izvriti i druga osoba, a sam izvrenik je ne izvri uope ili je ne

izvri u cijelosti.Do izvrenja putem prisile dolazi ako je izvrenik duan dopustiti ili trpjeti, pa

postupa protivno toj obvezi, ili ako je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moeumjesto njega izvriti druga osoba. U tom sluaju tijelo koje provodi izvrenje prisilit eizvrenika na ispunjenje obveze novanim kaznama.

Kada e se administrativno izvrenje obustaviti?Administrativno izvrenje e se obustaviti po slubenoj dunosti

1. ako se utvrdi da je obveza izvrena,2. da izvrenje nije bilo uope doputeno,3.

da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi,4. ako traitelj izvrenj

Documents

Upravno Pravo i Upravni Postupak