Upload
ana-vukasinovic
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Uputstvo za poslodavca za regulisanje odnosa sa zaposlenim u peogledu svih prava intelektualne svojine koje zaposleni kreira na radom mestuPoznavanje pojma i vrsti intelektualne svojine jako
je važno u sektorima privrede u kojima se
proizvodi, prodaje, upotrebljava ili drži roba koja je
označena kao intelektualna svojina. U ovom
priručniku nalaze se opšti pojmovi i informacije iz
Zakona Republike Srbije o regulisanju intelektualne
svojine kreirane od zaposlenog u radnom odnosu.
Pojam i vrste intelektualne svojine
Intelektualna svojina je predmet (tvorevina
ljudskog duha i uma) zaštite intelektualnih prava.
Ona obuhvataju: autorska prava i prava srodna
autorskom pravu i pravo industrijske svojine.
Bitno obeležije intelektualnih prava, baš kao i
ostalih apsolutnih prava, da ona deluju prema
svima (erga omnes).
Autoru pripada autorsko pravo na njegovu
autorskom delu činom samog ostvarenja dela i, za
razliku od većine drugih oblika intelektualnog
vlasništva, ne podleže nikakvom administrativnom
ili registracionom postupku. Njime se ne štiti ideja
nego delo koje je izražaj ideje ljudskog uma, bez
obzira na vrstu ili kvalitet izražaja.
U autorska dela spadaju: pisana dela, govorna dela
dramska, koreografska i dela pozorišne režije,
antomimska dela i dela koja potiču iz folklora,
muzička dela, filmska dela, dela likovne umetnosti,
dela arhitekture i primenjene umetnosti i
industrijskog dizajna, geografske i topografske
karte, planovi, skice, makete i fotografije itd.
Autorskim pravima nisu zaštićene ideje i činjenice.
Industrijsku svojinu čine samo ona intelektualna
dobra čijom se upotrebom može ostvariti
ekonomska (novčana ili neka druga materijalna)
korist. To, pre svega, znači da industrijsku svojinu
čine ona intelektualna dobra, prvo, koja je moguće
opredmetiti, materijalizovati odnosno dati im oblik
u kojem će biti prepoznatiljiva u objektivnoj
stvarnosti i drugo, čija se vrednost može izraziti u
novcu.
U pravo industrijske svojine spadaju:
Patent - pravo koje se priznaje za
pronalazak iz bilo koje oblasti tehnike, koji je
nov, koji ima inventivni nivo i koji je
industrijski primenljiv; pod njime se
podrazumevaju kako proizvodi tako i
postupci.
Žig - pravo kojim se štiti znak koji u
prometu služi za razlikovanje robe, odnosno
usluga jednog fizičkog ili pravnog lica od iste
ili slične robe, odnosno usluga drugog
fizičkog ili pravnog lica.
Industrijski dizajn - pravo na spoljašnji
izgled industrijskog ili zanatskog proizvoda
odnosno ukupan vizuelni utisak koji proizvod
ostavlja na informisanog potrošača ili
korisnika.
Autor dela ima autorska prava nad delom za vreme
njegovog života i 70 godina nakon smrti. Autorska
prava se nasleđuju.
Autorsko delo stvoreno u radnom odnosu
Ako je autor stvorio delo tokom trajanja radnog
odnosa izvršavajući svoje radne obaveze,
poslodavac je ovlašćen da to delo objavi i nosilac je
isključivih imovinskih prava na njegovo
iskorišćavanje u okviru svoje privredne delatnosti u
roku od pet godina od završetka dela, ako opštim
aktom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno.
Autor ima pravo na posebnu naknadu zavisno od
efekata iskorišćavanja dela.
Nakon isteka ovog roka, sva prava pripadaju autoru
dela.
Ako je autorsko delo računarski program trajni
nosilac svih isključivih imovinskih prava na delu je
poslodavac.
Kriterijumi za utvrđivanje visine i način plaćanja
naknade za autorsko delo određeno je ugovorom o
radu.
Prilikom izdavanja sabranih dela autor ima pravo
da i pre isteka roka od pet godina objavi svoje delo
stvoreno u radnom odnosu.
Prilikom korišćenja dela stvorenog u radnom
odnosu poslodavac je dužan da navede ime,
pseudonim ili znak autora.
Patenti stvoreni u radnom odnosu
Pronalaskom iz radnog odnosa smatra se
pronalazak koji zaposleni stvori izvršavajući svoje
redovne radne obaveze ili posebno naložene
poslove u vezi sa naučno-tehničkim istraživanjem i
razvojem, kao i pronalazak koji nastane u
izvršavanju ugovora o istraživačkom radu
zaključenog sa poslodavcem, ili ukoliko koristi
resurse poslodavca prilikom kreiranja pronalaska.
Prava na ove pronalaske ima poslodavac. Ako je
pronalazak iz radnog odnosa zaštićen na ime
poslodavca, pronalazaču pripadaju moralna prava u
vezi sa tim pronalaskom, kao i pravo na naknadu
zavisno od efekata ekonomskog iskorišćavanja
pronalaska, u skladu sa ugovorom koji kreiraju
povodom konkretnog pronalaska. U slučaju kada
poslodavac prenese pravo ili ustupi licencu za
iskorišćavanje zaštićenog pronalaska na treće lice,
pronalazač ima pravo na naknadu.
Zaposleni koji stvori pronalazak u radnom odnosu
dužan je da odmah po nastanku pronalaska
poslodavcu podnese pismeni izveštaj kojim ga
obaveštava o pronalasku. Korišćenje pronalaska iz
radnog odnosa ne može otpočeti pre regulisanja
pitanja naknade za pronalazača, u skladu sa
Zakonom.
Poslodavac i pronalazač dužni su da čuvaju tajnost
pronalaska stvorenog u radnom odnosu dok prijava
patenta ili priznat mali patent ne budu objavljeni ili
pronalazak ne postane na drugi način dostupan
javnosti.
Ako poslodavac istakne opravdan interes da se
pronalazak ne objavljuje, obaveza zaposlenog da
čuva tajnu traje i po prestanku radnog odnosa kod
tog poslodavca.
Zakon o patentima se primenjuje za regulisanje
industrijskog dizajna stvorenog u radnom odnosu.