Nadzor i Regulisanje CS - Prva Parcijala (FSK)

8/10/2019 Nadzor i Regulisanje CS - Prva Parcijala (FSK)

1/30

1

Nadzor i regulisanje cestovnog saobraaja(I parcijala, 2014/2015)

PREDAVANJE 1.1. ta su tehnike i institucionalne komponente Nadzora i upravljanja?

Tehnike komponente NIR-a su:

1. komunikacijske veze,2. sistemi za prikupljanje podataka,3. informacijske platforme, itd.

Institucionalne komponente, kao to su:1. centar za upravljanje tranzitom,2. centar za upravljanje saobraajem,

3. centar za upravljanje u sluaju opasnosti.

2. Definirati logiku i fiziku arhitekturu Nadzora i upravljanja!Logika ili funkcionalna arhitektura izvodi se iz specificiranih korisnikih zahtjeva i slui zaizradu fizike arhitekture.

Logika arhitekturaje alat koji pomae organiziranju sloenih elemenata sistema i njihovihrelacija, neovisno od tehnologije i institucija koje sudjeluju u procesima i tokovima informacijau sistemu.

Logika arhitektura prikazuje potrebne funkcijske procese i tokove podat aka koji su potrebnida se zadovolje zahtjevi korisnika odnosno usluge.

Fizika arhitektura definira i opisuje naine kojima dijelovi funkcionalne arhitekture mogubiti povezani tako da formiraju fizike entitete. Na najviem nivou fizike arhitekture funkcijesu na osnovu slinosti grupisane u sisteme za koje se mogu definirati zajedniki podaci ipostupci, te zajednike lokacije sistema.Mogu se definirati 4 sistema i to:

1. Sistem centra za upravljenje saobraajem2. Sistem saobraajnica3. Sistem putnika4. Sistem vozila

Svaki od navedenih sistema moe dalje biti podijeljen na podsisteme, tako se sistem centra

za upravljanje saobracajem sastoji od podsistema za upravljanje saobracajem, upravljanjevanrednim situacijama, informiranje vozaca i putnika i sl. Navedeni podsistemi se sastoje odvie funkcija koje nisu meusobno neovisne

3. Koje su operativne zadae regulacije (upravljanja) saobraajem?Kljune operativne zadae upravljanja saobraajem su:

1. Kontrola pristupa na mreu,2. Ublaavanje posljedica zaguenja na saobraajnicama,3. Rjeavanje uskih grla zbog incidentnih dogaaja,4. Postizanje zadovoljavajue razine sigurnosti u saobraaju,5. Saobraajna logistika specijalnih dogaaja,6. Kontrola ne povoljnih uticaja na odvijanje saobraajnog toka (vremenske neprilike,

agresivna vonja, itd.),7. Preraspodjela prema koritenju efikasnijih vidova javnog prijevoza.


2/30

2

4. Objasniti razliku izmeu Individualnog i centraliziranog voenja saobraaja.Individualno voenje saobraajapojavljuje se kod osobnih automobila, autobusa. Voenjebitno ovisi o eksternim iniocima i interakciji s drugim entitetima u saobraajnom toku.Veliina razmaka izmeu saobraajnih entiteta, brzina i vrijeme putovanja su varijabilni iovise o specifinimokolnostima.

Centralizirano regulisanje/voenje saobraaja praktino funkcionira tako da nasaobraajnoj dionici postoji senzorska oprema koja prikuplja podatke i odreuje upravljakodjelovanje kao priblino deterministiko voenje. Vrijeme putovanja u javnom putnikomprijevozu predeterminirano je voznim redom i odstupanja su minimalna ako nema zaguenjasaobraaja.

5. Na koji nain se prikupljaju informacija sa terena?Prikupljanje informacija sa terena to se u principu vri na vie razliitih naina:

1. Uesnici u saobraaju2. Policija i radnici koji rade na odravanju cesta3. Izvjetai sa lica mjesta4. Pozivi putnika putem mobilnih telefona

Informacije se takoer mogu prikupljati i automatski pomou senzora postavljenih nasaobraajnicama kao to su:

-Magnetni senzori,-Ultrasonni senzori,-Video nadzor,-Radar,-infracrveni senzori,-Mikrotalasni,-Induktivni senzori,-Piezoelektrini,

-Pneumatski,-Hidraulini i sl.

6. Navesti neke primjere NIR-a.Primjer 1. Gradovi Huston, Texas i okolina Harris County su smanjili zastoje u saobraajuuvoenjem fiber-optike mree i raunarski upravljane signalizacije, senzora pored puta,video kamera, displeja sa promjenljivim sadrajem i drugih sistema za detekciju problemakoji kontroliu protok saobraaja.

Primjer 2. U St. Paul-u, vozila hitne pomoi mogu mijenjati signalizaciju kako bi to prije stiglido ljudi koji su ozlijeeni ili su u nevolji.Primjer 3. Countdown autobusni informacijski sistem-(London) - Ovaj sistem uvezuje 400

autobusnih stanica te 1000 autobusa. Posjeduje: senzore za automatsko lociranje autobusa,radijski predajnik i prijemnik svih vanih podataka.

Primjer 4. Informacijski sistem u vozilu - Predstavlja sistem koji omoguavavozau pristup internetu, kako bi dobio svjee podatke o: stanju saobraaja,informacije o vremenu, informacije o eventualnom zastoju.

Primjer 5. Smart Park (Pametno Parkiralite), Sistem Smart Park prepoznaje, vri nadzor iupravlja ulazom i izlazom sa parkiralita. Upotreba vjetake inteligencije, pomou naprednihraunara lahko omoguava ove funkcije. Pospjeuje udaljeno regulisanje parkiralitima,smanjuje trokove zaposlenih koji su potrebni za upravljanje parkirangom. Za upotrebu

SmartPark koriste se kamere koje snimaju i prepoznaju registracijsku tablicu vozila koje je


3/30


4/30

4

PREDAVANJE 2.

1. Definirati transportni sistem.Transport predstavlja skup aktivnosti iji je cilj premjetanje robe i putnika s jedne pozicije nadrugu.

Transportni sistemje skup meusobno povezanih elemenata transporta koji ima zacilj uspjeno obavljenje premjetanja robe i putnika s jednog mjesta na drugo. Osobine transportnog sistema:

- Dinamiki sistem,- Funkcije TS-a se ne mogu ostvariti bez da se u njemu realizuju funkcije upravljanja,- TS je informacijski sistem.

2. Opisati opti dijagram Transportnog sistema koji je zadat sa:

Opi model je univerzalan, moe se primijeniti na TS zemlje, transport u okviru nekeprivredne grane, na podsisteme u okviru nekog veceg TS, sve do modela pjeaka usaobracaju. Analiza, projektranje i regulacija u TS provode se uvijek na bazi razmatraja ovogmodela.

Razmotrimo elemente ovog sistema :Transportni proces - (transport po eljeznikoj pruzi, mrei pruga, na ulici autoputu,kontenejrskom terminalu) odvija se prema propisanom i uhodanom tehnolokomprocesu, prema redu vonje, odnosno prema planu odvijanja procesa.Informacije - o stanju transportnog procesa prenose se iz procesa do sistema za

upravljanje, na osnovi dobivenih informacija, na osnovu znanja i normi (propisu,pravila,zakona) ovdje se donose odluke i nalozi za akcije i zahvate koji se zatim provode usamom procesu. Ako doe do poremeaja u samom procesu, proces se preko povratneveze dovodi u propisano stabilno stanje. Isti je sluaj sa djelovanjem uticaja okoline.

3. Na osnovu ega se definie kvalitet transportne usluge?Kvalitet transportne usluge definie se preko sljedeih parametara:

1. Bezbjednost,2. Pouzdanost,3. Brzina (vrijeme odziva na zahtjev),4. Komfor,5. Utjecaj okoline,

6. Transportni trokovi


5/30

5

4. ta podrazumijeva operativna regulacija?Operativno upravljanje predstavlja regulaciju koja se provodi na vozilima i u saobraajnomprocesu u cilju postizanja:

1. Maksimalne bezbijednosti kretanja,2. Maksimalne pouzdanosti,3. Efikasnog koritenja sredstava i opreme.

Pod pojmom operativno upravljanje se podrazumjeva:1. Snimanje kretanja svih vozila i usmjeravanje njihovog kretanja prema odreditima

(pozivima na moru ili aerodromima, mjestima utovara i istovara itd).2. Odailjanje informacija u operativne svrhe

Sredstva OU ukljuuju:1. Pravila i propise2. Standardne operacione procedure3. Koritenje znakova, signala, snimaka i izvjetaja

5. Objasniti vanost tehnikog interfejsa.Kako bi se postigla mogucnost usuglaavanja radarazlicitih podsistemapotrebno je uvesti nove tehnicke standarde na interfejsima. Tako da jeovdje jako bitno objasniti neke od osnovnih standarda u NIR. To su:AASHTO, ITE, SEA,IEEE,ASTM, NEMA.


6/30

6

6. Objasniti principijalni rad sistema koji je dat sljedeom slikom:

Informacijsko-komunikacijska terminalna jedinica prikuplja informacije iz pojedinanihinformacijskih ureaja i sistema, odakle se preko prenosnog komunikacijskog podsistemaiformacije alju do centralne komunikacijske i upravljake jedinice koja je umreena sasaobraajnim ekspertnm sistemom.

7. ta je standard, a ta protokol?Standardi prema Nacionalnoj Politici Standarda u Sjedinjenim Amerikim Dravama iz

1979. godine., standardi se definiu kao propisani set pravila, uslova i zahtjeva koji seodnose na definisane termine i klasifikaciju komponenti, specifikaciju materijala, performancii operacija te definisanje procedura ili mjerenje kvantiteta i kvaliteta u opisanim materijalima,proizvodima, sistemima i praksama.Protokoli protokol se definie kao set pravila ili konvencija formulisanih za kontrolurazmjene podataka izmeu dva entiteta koji ele da se poveu. Protokoli su potrebni kako bise definisala razmjena kontrole nad informacijama izmeu korisnika ureaja i mree.Osnovni elementi protokola ukljuuju formate podataka i nivoe signala, koordinaciju kontroleinformacijama i upravljanje grekama, kao i tajming.

8. Koji su kriterijumi za standardizaciju?

Kriterijumi za standardizaciju su:

1. Mogunost proirenja: nisu zatvoreni; omoguuje nadograivanje kako bi pratilistalnu evoluciju u transportu informacija i kontrole nad sistemom.

2. Interoperatibilnost: neovisna postrojenja; omoguava najveim moguim tritimada se razvijaju.

3. Kompaktibilnost: bez preplitanja, mijeanja; vie ureaja u istom sistemu morajubiti u mogunosti da operiraju bez uplitanja u operiranje drugih ureaja.

4. Interpromjenjivost, zamjenjivost: neovisnost ponuaa; ureaji razliitih ponuaakoji imaju iste funkcije mogu biti zamjenjeni.

5. Otvorenost: bez vlasnitva; omoguuje brz napredak novih tehnologija iprihvatanje od strane korisnika istih.


7/30

7

9. Ukratko objasniti vanost standardizacije.Razvoj standarda e uiniti moguim visok stepen integracije novih naprednih sistemaregulacije. Utemeljenje standarda ce omoguiti korisnicima jednostavnije i jeftinijedograivanje njihovih sistema kako novi dijelovi postanu dostupni. Razvoj nacionalnihstandarda bi trebao popraviti prije svega dizajn proizvoda i performance, sigurnost, i

pojednostaviti rukovanje i operacije.

Standardi bi takoer trebali poveati povjerenje korisnika zato to bi novi proizvodi osiguralinjihovu vrijednost i bili bi jeftiniji za nadograivanje kako novi add -on dijelovi budu dostupni.

Razvoj standarda je bio bitan faktor u brzom razvoju novih proizvoda I servisa od stranesvjetskih komjuterskih i telekomunikacijskih industrija u posljednjih nekoliko desetljea.

Bitno je shvatiti vanost standardizacije zbog naina I mogunosti upravljanja saobraajemsa aspekta da se ne desi da se razvijao sistem koji nije standardiziran jer to moepredstavljati bacanje novca. Sa druge strane moe dovesti i do nekompaktibilnosti izmeuinfrastrukture u koju je jako puno uloeno a da vozila nisu u stanju da prime niti jednu ododaslanih informacija.


8/30


9/30

9

- Senzori za detekciju vremenskih uslova

5. Koje su prednosti i nedostaci koritenja kamera u nadzoru?Prednosti ovih ureaja jesu sljedee:

- Mogunost nadgledanja podruja sa veim brojem saobraajnih traka.

- Modifikacija zone detekcije tj.pokrivanja je jednostavna.- Dostupnost velike koliine podataka.- Uz pravilno podeavanje omoguavaju detekciju na irem podruju.- Povezivanjem kamera dobija se pregledna slika odvijanja saobraaja du cijele

autoceste na kojoj su kamere postavljenene.

Slabosti ovih ureaja su:- Za instalaciju ovih ureaja potrebno je postojanje ve postavljene odreene

infrastukture na cesti.- Utjecaj vremenskih uslova na rad ovih ureaja je velik; u sluaju snijega, magle i

drugih vremenskih neprilika prikaz odvijanja saobraaja na cesti je dosta degradiran usmislu kvalitete slike.

6. Objasniti razliku izmeu aktivnih i pasivnih IC senzora.Infracrveni senzori se koriste za detekciju vozila i njihove brzine. Dijele se na aktivne i

pasivne infracrvene senzore:

- Aktivni infracrveni senzori - emitiraju svjetlosni snop na povrinu ceste i mjere vrijemepotrebno da se reflektirani signal vrati do ureaja. Kada se vozilo nae na putulaserskog snopa vrijeme koje je potrebno da se snop vrati je smanjeno. Ova vrstainfracrvenog senzora ne moe raditi u loim vremenskim uslovima jer kratka talasnaduina koja je emitovana ne moe prodrijeti kroz snijeg i kiu.

- Pasivni infracrveni senzori - detektuju vozila na cesti mjerenjem infracrvene energije

koja zrai sa podruja detekcijske zone. Vozilo e uvijek imati temperaturu razliitu odokruenja tj.ceste. Mogunost interferencije sa drugim ureajima je veoma malabudui da se radi o pasivnoj tehnologiji. Ova vrsta senzora se postavlja na postolje ilina postojei stub direktno iznad ceste. Njegov rad je nezavisan o vremenskimprilikama.

7. Na kojem principu funkcionie mikrotalasni radar?Mikrotalasni radar funkcionie na taj nain to se energija vozila transmituje

senzorima, te se pretvara u informacije saobraajnog toka, vidljive za vozae. Postoje dvatipa mikrotalasnih radara. Oni koji transmituju stalne talase i oni koji transmituju frekvencijumoduliranih stalnih talasa, tzv. Doppler senzori.


10/30

10

8. Objasniti princip rada induktivnih Loop senzora.

Induktivni loop (loop eng.strujna petlja) senzori rade na principupojave struje u sluaju kada seodreeni elektrini provodnik nae ublizini magnetnog polja. U posmatranjui mjerenju saobraaja na cestamametalno vozilo predstavlja magnetnopolje a a induktivna strujna petljaelektrini provodnik. Mjerna jedinica nacesti upravo mjeri generirane signale(pojavu struje) koje nastaju prelaskomvozila preko petlje.

Ova vrsta senzora se najeekoristi za brojanje automobila na cesti ali i za mjerenje brzine svakog vozila. Ono to jenajvea prednost ovakvih senzora jeste manji trokovi u odnosu na druge vrste senzore(optiki, infracrveni i slino). No, to se nedostataka induktivnih loop senzora tie, najvei odnjih svakako jeste kopanje jednog dijela ceste kako bi se postavili to to negativno utjee nakvalitet i vijek trajanja povrine ceste.

9. Na osnovu kojih metoda vrimo detekcija i biciklista?Postoji nekoliko tehnologija koje slue za detekciju pjeaka i biciklist. Neke

od tih tehnologija su:- Mikrotalasi,- Ultrazvuni i zvuni detektori- Infracrveni detektori

- Video senzori- PiezoelektrikiSve ove tehnologije su jako dobre u detekciji i razlikovanju pjeaka i biciklista, npr.mikrotalasni i infracrveni detektori automatski detektuju prisustvo pjeaka u zoni kojupokrivaju.

10. Navesti osnovne senzore za detekciju vremenskih uslova.

Osnovni senzori za detekciju vremenskih uslova su atmosferski senzori koji mjere razliitevremenske prilike kao to su: temperatura zraka, barometarski pritisak, vlanost zraka,brzinu vjetra, vidljivost i praenje oblaka (intenzitet sunevih zraka). U te senzore spadaju:

- Termometri- Barometri

- Hidrometri

- Vjetrokazi

- Kini instrumenti- Instrumenti za odrivanje vidljivosti- Povrinski senzori


11/30

11

11. Na koji nain funkcionie sistem za detekciju odstupanja smjera nasaobraajnicama?

Postoje dva sistema oznaka na cestama:- oznake sa kontrolnim takama (Eng.-control point markers)- oznake za utvrivanje pozicije (Eng.-position detection markers) koji slue za

detekciju bone pozicije vozila u odnosu na cestu.

Oznake sa kontrolnim takama su bazirane sa moduliranim radio-valovima obuhvaenimantenom instaliranom ispod povrine ceste i kontrolne jedinice smijetene na rubu ceste.Oznake sa kontrolnim takama emitirajuimodulirane uskopojasne radio valove omoguujuinformisanje vozila koji prolaze preko istih.

Oznake za utvrivanje pozicije su magnetne i postavljene su ispod povrine saobraajnihtraka.

Oznake su postavljene u tri reda, na svakoj traci, na udaljenosti od po 1m jedna od drugeu vidu su magnetnih ploa ili manjih magnetnih dijelova tzv. cilindrinih magneta. Takopostavljene oznake omoguuju detekciju bone pozicije vozila u odnosu na irinu trake.

Udaljenost izmeu redova je 2m.

Kada magnetni senzori preu preko magnetne oznake na cesti, kontrolna jedinicaidentificira senzor sa najjaim izlazom, te koristei horizontalne i vertikalne pravcemagnetnog polja, proraunava odstupanje izmeu magnetne oznake i senzora. Podaci oodstupanju se zatim koriste za utvrivanje pozicije vozila u odnosu na centralnu linijusaobraajne trake.

12. Na kojem principu radi Inteligentni sistem prilagoavanja brzine ISA?Kao praktino rjeenje ISA sistema javljaju se posebno ugraene pedale za smanjenjebrzine. Naime, pedala automatski smanjuje brzinu vozaa i sprijeava daljnja poveanjabrzine kada ovaj vozi brzinom veom od maksimalne dozvoljene. Naime, koritenjem GPSsistema vozilo dobija potrebne informacije o svojoj poziciji. Na osnovu svoje pozicije voziloseinformie o maskimalnoj dozvoljenoj brzini na tom dijelu ceste koristei digitalnu mapu cesteugraenu u vozilu.

13. Kako radi eksperimentalni sistem Platoon navigacije?

Platoon vozila se definie kao skup vozila na cesti koja putuju u grupi,na jednakoj udaljenostijedno od drugog. Da bi platoon vozila bio uopte ostvariv potrebno je da se vozila kreuistom brzinom i da su automatski kontrolirana.

o Svako vozilo je opremljeno sa radarom koji mjeri udaljenost vozila od onog ispredsebe.

o Putem radio komunikacija svako vozilo je informisano o brzini i ubrzanju vozila ispred

sebe kao i vodeeg vozila.o U vozilima se nalaze i sistemi za inteligentnu adaptaciju brzine tj. ISA.o U vozilu su smjeteni senzori koji daju informacije vozilu o njegovoj poziciji u odnosu

na ivice ceste.o U platoon sistemu omogueno je i naputanje platoon -a od strane vozila ali i

ukljuivanje dodatnih vozila.

Vozilo koje eli da napusti platoon informira vodee vozilo u platoon -u a zatim dobivadozvolu da se udalji od vozila ispred sebe. Vozilo iza se takoer udaljava od odlazeegvozila, te ovaj izlazi iz platoona i ide u susjednu traku.

U sluaju prikljuivanja vozila platoon sistemu,vozilo se prestrojava u traku kojom se vozilaplatoon-a kreu te svoju brzinu prilagoava njihovoj i tako postaje zadnje vozilo u platoon-u.


12/30

12

14. ta ini komunikacijski sistem?Komunikacijski sistem ine:

- Krajnji korisnik aplikacija.- oprema u vozilu-oprema koja omoguava komunikaciju korisnika i opreme na cesti.- oprema na cesti koja je postavljena na rubu kolovoza i s koje seinformacije alju ka

serveru kontrolnog centra na obradu te obraene informacije ka vozilima.- server kontrolnog centra koji predstavlja jezgro aplikacija, mjesto gdje se prikupljene

informacije o saobraaju pohranjuju i distribuiraju.

15. Objasniti nain funkcionisanja DSRC sistema i njegove eventualne primjene?


13/30

13

PREDAVANJE 4.

1. Objasniti princip rada GPS-a!GPS (Eng. General Positioning System) je sistem za pozicioniranje pomou satelita.Sastoji se od 24 satelita, 21 navigacionog i 3 rezervna. GPS prijemnik treba znati dvijestvari ako namjerava raditi svoj posao. Mora znati GDJE su sateliti (njihov poloaj) i KOLIKOsu DALEKO (udaljenost).

GPSprijemnik od satelita prikuplja dvije vrste kodiranih informacija. Jedan tipinformacijasadre priblini poloaj satelita. Ti se podaci kontinuirano prenose i spremaju umemoriju GPS-prijamnika tako da on zna orbite satelita i gdje bi koji satelit trebao biti. Svakisatelit moe putovati malo izvan orbite, pa zemaljska stanica za praenje prati orbite satel ita,njihovu visinu, poloaj i brzinu. Zemaljska stanica za praenje alje orbitalne informacijeglavnoj kontrolnoj stanici, koja alje satelitima ispravljene podatke. Podaci o poloaju satelitau bilo kojem trenutku nazivaju se podacima almanaha. Kad je GPS-prijemnik "hladan", trebate mu malo due vrijeme da pronae satelite. Prijamnik se smatra "toplim" kad su podacisakupljani u posljednjih etiri do est sati. Pri izabiru koji GPS -prijemnik kupiti, dobro je

pogledati specifikaciju vremena "hladnog" i "toplog" traenja satelita..Kad GPS-prijamnik zna precizan poloaj satelita u prostoru, jo treba znati koliko suoni daleko kako bi mogao odrediti svoj poloaj na Zemlji. Postoji jednostavna formula kojakae prijamniku koliko je pojedini satelit daleko:

Udaljenost od satelita jednaka je brzini emitiranog signala pomnoenoj s vremenomkoje treba da signal doe do prijamnika (brzina x vrijeme putovanja = udaljenost).

2. Zato je za precizno pozicioniranje neophodan signal iz najmanje 3 satelita?GPS-prijemnik od satelita prikuplja dvije vrste kodiranih informacija. Jedan tip informacija-

sadre priblini poloaj satelita.Ti se podaci kontinuirano prenose i spremaju u memorijuGPS-prijamnika tako da on zna orbite satelita i gdje bi koji satelit trebao biti. Svaki satelit

moe putovati malo izvan orbite, pa zemaljska stanica za praenje prati orbite satelita,njihovu visinu, poloaj I brzinu. Zemaljska stanica za praenje alje orbitalne informacijeglavnoj kontrolnoj stanici, koja alje satelitima ispravljene podatke.

Podaci o poloaju satelita u bilo kojem trenutku nazivaju se podacima almanaha. Kad jeGPS-prijemnik "hladan", trebat e mu malo due vrijeme da pronae satelite. Prijamnik sesmatra "toplim" kad su podaci sakupljani u posljednjih etiri do est sati. Pri izabiru koji GPS-prijemnik kupiti, dobro je pogledati specifikaciju vremena "hladnog" i "toplog" traenjasatelita..

Kad GPS-prijemnik zna precizan poloaj satelita u prostoru, jo treba znati koliko su oni

daleko kako bi mogao odrediti svoj poloaj na Zemlji. Postoji jednostavna formula koja kaeprijemniku koliko je pojedini satelit daleko: Udaljenost od satelita jednaka je brzini emitiranog

signala pomnoenoj s vremenom koje treba da signal doe do prijamnika (brzina x vrijemeputovanja = udaljenost).

d - Udaljenost satelita od zemlje

c - Brzina radio valova (brzina svjetlosti)

t - Vrijeme putovanja signala

d = c t

Mogua su dva poloaja u kojima se sijeku ove tri sfere., oni se znatno razlikuju po koordinatama. Za odluku o tome koja od dviju zajednikih taaka daje stvarni poloaj, trebate unijeti priblinu visinu u GPSprijamnik. To e omoguiti prijemniku da izrauna


14/30

14

dvodimenzionalni poloaj (geografsku irinu i duinu). Nadalje, uz pomo etvrtog satelita,prijamnik moe odrediti i trodimenzionalni poloaj (geografsku irinu, duinu i visinu).Pretpostavimo da je udaljenost od etvrtog satelita 18 000 kilometara. Sad imamo situacijuda etvrta sfera sjee prve tri u jednoj zajednikoj toki.

3. Pojasniti razliku izmeu GPS-a i diferencijalnog GPS-a?Kod diferencijske korekcije (Differential GPS - DGPS). Koristi se jedan fiksni prijemnik na

tano poznatim koordinatama koji inverznim algoritmom iz poznatih koordinata raunaparametre signala kojeg bi sa satelita trebalo primati te odailje korekcije okolnimprijamnicima (rover) koji ih obino primjenjuju izravno na mjereni signal, jo prije raunanjaPVT solucije. Bazne stanice za svaki vidljivi satelit mjere pogreku odaslanog vremena ibrzinu njene promjene (dovoljno je odrediti pogreku u obliku vremena - u to su ubrojene sveotklonjive pogreke, sve dok je rover blizu baze pa signal s pojedinog satelita podjednakogrijei do baze i do rovera). Time se uspjeno otklanja namjerno kvarenje signala SA(Selective Availability), propagacijska kanjenja signala na putu do prijemnika, pogreke

satelitskog vremena, kao i veina pogreaka orbite.

4. Koje su osnovne tehnike rada diferencijalnog GPS-a?

Tri su temeljne tehnike DGPS-a:

Dva su prijemnika na bliskim koordinatama, a trai se njihov relativan poloaj Signal s jednogsatelita putuje odreeno vrijeme do jednog prijemnika, a malo due do drugoga. Odredi li seta razlika i ona primijeni u rjeavanju sistema jednaina za izraunavanje poloaja dobivaserelativan poloaj tih dvaju prijemnika (single differencing tehnika). Ovime je otklonjenapogreka satelitskog vremena, putanje satelita i inosfere.Budui da prijemnici nisu savreno meusobno sinhronizirani, pri mjerenju koliko signal dulje

putuje do drugog prijamnika u odnosu na prvi nastala je pogreka ekvivalentna tomvremenskom razilaenju, ali jednaka za svaki satelit. Uz dodatni satelit, matematikim jepostupkom mogue (jo prije prorauna relativne udaljenosti prijemnika) nai i otkloniti ovugreku (doubledifferencing tehnika)Ovaj se postupak koristi prije statistikog usrednjavanja u cilju nalaenja cijelog brojaperioda nosioca u faznom mjerenju. Postoji I tehnika zvana triple-differencing koja koristeidva uzastopna mjerenja dvaju satelita u potpunosti eliminie cjelobrojnu nesigurnost periodanosioca (integer ambiguity) u sluaju bez privremenih gubitaka satelitskog signala. Danasdaleko najraireniji standard (format prenoenih korekcija) za SPS DGPS je RTCM SC -104,koji je prvenstveno namijenjen primjeni u stvarnom vremenu I pokriva irok spektar vrsta

DGPS mjerenja. Komercijalno dostupne usluge diferencijskih korekcija obino se odailjukao RDS usluga pojedinih radio-stanica ili u posebnom 300 kHz-nom pojasu (samo na

podruju Amerike). Za prijem tih korekcija potrebno je uz GPS prijemnik imati i DGPSradioprijemnik, a postoji i velik

broj GPS prijemnika s ve ugraenim takvim radiom. Radio Technical Commission forMaritime Services, Special Committe-104


15/30


16/30

16

Prednosti AVLa su: Povrat uloenih sredstava Bri rad dispeera Sigurnost putnika i vozaa Sigurnost protiv krae

Navigacija Prijenos porukadigitalni sistem prenosa poruka Izgradnja dinamikih ruta Optimizacija ruta

Dodatne sposobnosti

Servis za potroae Praenje vozila

8. Objasniti osnovnu razliku izmeu aktivnog i pasivnog praenja vozila?Postoji nekoliko vrsta ureaja za praenje vozila. Meutim, obino se dijele na pasivne iaktivne. Pasivni ureaji prikazuju GPS lokaciju, brzinu, imaju zaglavlje i, ponekad, prekida

kao to je on/off taster, otvaranje/zatvaranje vrata. Kada se vozilo vrati na unaprijedodreeno mjesto/taku, ureaj se uklanja (vadi) i podaci se kopiraju i bivaju sauvani nakompjuteru i koriste se za evaluaciju. Pasivni sistem ukljuuje automatsko skidanje datotekagdje se podaci prenose beino.

Aktivnim ureajima se takoe sakupljaju iste informacije ali se obino prenos podataka vri ustvarnom vremenu putem celularnih ili satelitskih mrea na kompjuter ili podatkovni centar,za evaluaciju.

9. ta predstavlja trite mogueg praenja vozila?

Povrat ukradenog vozilai privatna i komercijalna vozila mogu biti opremljena sa RF ili GPSureajima kako bi policiji bilo omogueno praenje i povrat. U sluaju LoJack, policija moeaktivirati ureaj za praenje u vozilu i pratiti emitovane signale.

Upravljanje voznim parkom kod upravljanja voznim parkom, ako znamo lokaciju svihvozila/vozaa u stvarnom vremenu mogue je efikasnije zadovoljiti potrebe korisnika. Bilo dase radi o dostavi, servisu ili drugim poduhvatima koji zahtjevaju vie vozila, vozai samotrebaju mobilni telefon sa telefonskom ili internet konekcijom da bi bili jeftino praeni iefikasno otpremljeni.

Praenje opreme (asset tracking) kompanije, zbog potrebe za praenjem vrijednosti

imovine za osiguranje ili u druge svrhe kontrole sada mogu ucrtati lokaciju opreme ustvarnom vremenu na mapi i paljivo pratiti kretanje i radni status.

Upravljanje vanjskim/terenskim uslugama (field servicemanagement) kompanije kojeimaju radnu snagu za pruanje usluga kao to su popravka ili odravanje, mo raju kreiratiplan za radno vrijeme, utvrditi raspored posjeta korisnicima i biti u mogunosti rukovoditiovom slubom efikasno. Praenje vozila dozvoljava kompanijama da brzo lociraju terenskoginenjera I uputiti ga do najblieg korisnika ili da prue informacije o mjestu dolaska.

Praenje prikljunog vozila kompanije koje se bave transportom, vuom i logistikomnerijetko rade sa teretnim vozilima i odvojivim jedinicama za prevoz tereta. Dio vozila

namjenjen za vuu tereta poznat je kao cab- koija,kola a onaj za prevoz terta (vueno


17/30

17

vozilo) naziva se prikolica. Postoje razliite vrste prikolica koritenih za razliite prevoze npr.kamp-prikolica, hladnjaci itd.

10. Koja je osnovna upotreba GPS kod upravljanja flotom vozila?

Upravl janje voznim parkom kod upravljanja voznim parkom, ako znamo lokaciju svih

vozila/vozaa u stvarnom vremenu mogue je efikasnije zadovoljiti potrebe korisnika. Bilo dase radi o dostavi, servisu ili drugim poduhvatima koji zahtjevaju vie vozila, vozai samotrebaju mobilni telefon sa telefonskom ili internet konekcijom da bi bili jeftino praeni iefikasno otpremljeni.

11. Navesti neke od primjena GPS sistema u saobraaju.Sistem posjeduje razne vrste izvjetaja:HISTORY REPORT SAMPLE (primjer historijskog izvjetaja) historijski izvjetaj pruamogunost brzog pregleda historije voznog parka u toku odreenog perioda, vremenski do 6mjeseci, sa dodatnih arhiviranih podataka za 12 mjeseci.

STOP REPORT SAMPLE (Primjer izvjetaja o zaustavljanju) - korisniku prua brz pregledsvih zaustavljanja kojeg su napravila vozila za odreeni period.

IDLE REPORT SAMPLE (Primjer izvjetaja o stanju mirovanju vozila) -korisnicima pruapregled vremena i lokacija vozila iz voznog parka koja ne rade motor radi i vozilo je ustanju mirovanja/ne kree se.

12. Pojasniti princip rada digitanih mapa.

Upotrijebljen je veliki kapacitet DVD-ROM-a da bi se velikom koliinom

podataka uspjelo pojednostaviti snalaenje. Sada itava zapadna Europa* stane najedan disk, to nam omoguuje da se vozite diljem kontinenta bez izmjene diskova.Tako se, na primjer, moetmo voziti od Madrida do Berlina ili od Pariza do Rima,proraunati itavu rutu -ak isplanirati zanimljiva mjesta na kojima emo sezaustavititijekom puta - i pritom ne brinuti o tome koji se disk nalazi u ureaju. Digitalne mapesadre informacije o rutama, saobraajnim mreama, rastojanjima na odreenomprostoru, te algoritme za rjeavanje odreenih problema prema ukucanimparametrima i kriterijima.

U dananje vrijeme se sve vie susreemo sa problemom odabira najkraegputa. Odabirom najkraeg puta uveliko se vri uteda energije, novca i vremena. Uovome nam uveliko pomau razliiti navigacijski ureaji, koji implementiraju GPS i

GIS sisteme. Nakon to prime konkretne podatke, navigacijski ureaji putem razliitihalgoritama rjeavaju problem, te na osnovu dobijenog rjeenja i uz primjenu digitalnihmapa koje su dio GIS sistema korisniku nude optimalno rjeenje. Sada se u pozadinirutnog vodia izvri algoritam prorauna koji izbaci optimalnu putanju po kriteriju kojiodabere korisnik.


18/30

18

PREDAVANJE 5.

1. ta je sistem?U optem sluaju :

SISTEM predstavlja izdvojenu funkcionalnu cijelinu sastavljenu od skupa objekata,njihovih utvrenih svojstava (atributa) I skupa relacija koje povezuje te objekte i njihovasvojstva.

Malo optije : SISTEM predstavlja ureenu cjelinu koju sainjavaju elementi (objekti, pojmovi,injenice) izmeu kojih postoje ili se mogu uspostaviti uzajamni odnosi. kao ogranienacjelina je apstraktna tvorevina ljudskog uma, poto ovjek ne moe (teko da moe)shvatiti beskonanost.

2. Kako se vri : Formiranje ljudskog znanja ? UOAVANJE PROBLEMA I UPOZNAVANJE S NJEGOVOM SUTINOM

ovjek je upuen na izdvajanje I omeivanje problema u okvire mogunosti njegovihmisaonih aktivnosti tj. formiranje cjeline otrgavajui je od okruenja.

ANALIZA SVIH ELEMENATA I NJIHOVIH UZAJAMNIH ODNOSA RELEVANTNIHZA PREDMET SPOZNAJE

Elementi se nabrajaju, odbacuju irelevantni, razvrstavaju po stupnju njihovog znaaja.

VERIFIKACIJA POSTAVLJENE TEORIJE NA BAZI MISAONOG ILI FIZIKOGEKSPERIMENTA

Verificira se implikacija ove teorije; Konanu ocjenu teorije daje praksa

POVEZIVANJE SVIH RELEVANTNIH ELEMENATA (INJENICA) U JEDNISTVENU

CJELINU TJ. FORMIRANJE MISAONOAPSTRAKTNOG SISTEMA KOJIPREDSTAVLJA ZAOKRUENU CJELINU SA KOJOM SE MOE OBJASNITIIZUAVANJE POJAVA (Stvaranje hipoteze ili teorije)

3. ta treba zadovoljavati sitem da bi bio kibernetiki i objasniti potrebu zasvakom od osobina.

Kibernetiki sistemi:1. dinamiki Inae upravljanje nebi imalo smisla2. sloeni Inae upravljanje nebi bilo prijeko potrebno3. probabilistiki Inae upravljanje nebi bilopotrebno (nema izbora =>ne moe biti niupravljanja )4. s povratnom vezomInae bi upravljanje bilo gotovo nemogue

5. upravljani K-ka po kojoj se formira itava klasa sistema, ali KIB sistemi morajuzadovoljiti i etiri gornja uvjeta


19/30


20/30


21/30

21

Sistem prioriteta za vozila hitne pomoi omoguava vatrogasnim vozilima i vozilima hitnepomoi da obavljaju svoje zadatke koristei regulacija saobraajnim sistemima sabeinim komunikacijama instaliranim u raskrsnice i u automobile hitne pomoi ilivatrogasne slube.

Dok se vozilo hitne pomoi pribliava semaforu, saobraajni signalni kontroler ga

detektuje pomou svjetla, radiotalasa ili zvuka.Tada normalni ciklus na semaforu koga ine zeleno, uto i crveno svjetlo moe bitiprekinut i svjetlo promjenjeno u zeleno. Na ovaj nain se omoguava nesmetan prolazvozilima hitne pomoi da u najkraem moguem vremenu stignu na odredite.

regulacija adaptivnim signalima (Eng.- Adaptive Signal Control)Sistem regulacije adaptivnim signalima koordinira kontrolu saobraajnih signala krozsignalnu mreu, podeavajui duine faza signala zasnovanih na preovladavajuemsaobraajnom stanju.

Napredni sistem signala (Eng.- Advanced Signal Systems)

Varijabilno smanjenje brzine (Eng.- Variable Speed Limits)Varijabilno smanjenje brzine se definie kao smanjenje brzine na osnovu vrste puta,vremenskih uslova i saobraaja. Sistem varijabilnog smanjenja brzine koristi senzore zanadgledanje, praenje saobraaja i/ili vremenske uslove. Ovaj sistem mijenja ogranienjabrzine u realnom vremenu.

Biciklisti i pjeaci u saobraaju (Eng.- Bicycle & pedestrian)Detektovanje pjeaka i biciklista moe uveliko poveati sigurnost, udobnost I efikasnosttransportnog sistema.Postoji nekoliko tehnologija koje slue za detekciju pjeaka i biciklist.Neke od ve pomenutih tehnologija tehnologija su:

o Mikrotalasio Ultrazvuni i zvuni detektorio Infracrveni detektorio Video senzorio Piezoelektrikio Posebni (specijalni) dogaaji (Eng.- Special Events)

5. Objasniti rad sistema prioriteta tranzitnih signala kao na slici.

Npr. Neki sistemi daju trajno zeleni signal za javna transportna vozila kada je to neophodno.

U prvoj fazi autobus se pribliava dionici puta na kojoj se nalazi taka Pd. Ta takapredstavlja taku detekcije. U sljedeoj fazi bitnu ulogu ima generator prioritetnog zahtjeva(Eng.- The Priority Request Generator). To je ureaj koji je obavjeten od strane dolazeegautobusa i alarma kontrolnog saobraajnog sistema da vozilo treba da dobije prioritet.

Sistem obrauje zahtjev i odluuje da li da prui prioritet prolaza zasnovan na definisanimzahtjevima. Saobraajni kontroler 'C' pokree akciju pruanja prioriteta zasnovanu na


22/30

22

definisanoj kontrolnoj strategiji prioriteta. Obino, ako je za dolazee vozilo ve zelenosvjetlo, kontroler e samo

produiti trajanje zelenog svjetla za to vozilo. U sluaju da je na semafo ru crveno svjetlo zadolazee vozilo, kontroler e dati zeleno svjetlo dolazeem vozilu i ono e trajati sve dok

vozilo ne proe sigurno.

Kada autobus prolazi kroz raskrsnicu u tai Pc se detektuje da je autobus proao i tainformacija se alje saobraajnom kontroleru.

Poto je obavjeten da je autobus proao raskrsnicu kontrolor 'C' se vraa u normalno stanjerada.

6. Na kojem principu radi sitem za prioritet vatrogasnih i vozila hitne pomoi?Sistem prioriteta za vozila hitne pomoi omoguava vatrogasnim vozilima i vozilima hitnepomoi da obavljaju svoje zadatke koristei regulacija saobraajnim sistemima sa beinim

komunikacijama instaliranim u raskrsnice i u automobile hitne pomoi ili vatrogasne slube.

Dok se vozilo hitne pomoi pribliava semaforu,saobraajni signalni kontroler ga detektujepomou svjetla, radiotalasa ili zvuka. Tada normalni ciklus na semaforu koga ine zeleno,uto i crveno svjetlo moe biti prekinut i svjetlo promjenjeno u zeleno. Na ovaj nain seomoguava

nesmetan prolaz vozilima hitne pomoi da u najkraem moguem vremenu stignu naodredite.

Prednosti ovog sistema se ogledaju u poboljanju sigurnosti, smanjenju vremena potrebnom

za dolazak na odreenu poziciju i smanjenju trokova. -Danas su u upotrebi mnogetehnologije prioriteta za vozila hitne pomoi ukljuujui svjetlosne, infracrvene, zvune, radioemiter ili detektor sisteme.

Svjetlosni i infracrveni sistemi koji se koriste kao emiteri se montiraju obino na krov vozilahitne pomoi i automatski su povezana sa svjetlimahitne pomoi. (Sl.4). Emiter se sastoji odsvjetlosnog ureaja I snadbjevaa snagom koji je smjeten u unutranjosti vozila.Ta svjetlaomoguavaju povratnu informaciju za vozaa hitne pomoi da je zahtjev za prioritet primljen ida e biti prosljeen lokalnom tranzitnom prioritetnom protokolu

Na zvuku bazirani sistemi koriste sirene hitne pomoi kao emitere. Oblik signala sirene je

uitan u detektor. Jednom detektovan signal sirene je verifikovan, zahtjev za prednost jeobraen I poslan signalnom kontroleru. Radio sistemi koriste prijemnik sa omnidirekcionomantenom da detektuju digitalno kodirani raspreni spektar ili uski opseg radio prenosa odvozila hitne pomoi.


23/30

23

7. Od ega je sastavljen Sistem regulacije adaptivnim signalima ?Sistem regulacije adaptivnim signalima koordinira kontrolu saobraajnih signala krozsignalnu mreu, podeavajui duine faza signala zasnovanih na preovladavajuemsaobraajnom stanju.

Sistem je sastavljen od sljedeih komponenti: Nadzorni sistem,

Identifikator vozila,

Procjena stanja kanjenja i plana, Optimizacija signalnog vremena,

Regulacija saobraajnim signalima.

8. ta su Komponente sistema varijabilnog smanjenja brzine?Komponente varijabilnog smanjenja brzine su:

Detektori saobraaja i brzine

Varijabilni znakovi brzine Mikroprocesor

Komunikacije

Senzori za okoli Bazna stanica za biljeenje promjena ogranienja brzine

9. Kada se koristi sistem za varijabilno smanjenje brzine?

Varijabilno smanjenje brzine se primjenjuje u sljedeim uslovima: Ope varijabilno smanjenje brzine Zimski i nepovoljni cestovni uslovi

Magla

Zaguenje na cesti Radovi na cesti


24/30

24

10. Objasniti na kojem principu radi sistem za optimizaciju dat na sljedeoj slici :

Analiza efikasnosti

Podaci iz senzora se prenose na raunar. Na osnovu ovih podataka, modela koji simulira

odvijanje saobraajnih tokova u datoj mrei, te usvojenje kriterijumske funkcijeprocijenjuje se efikasnost ovog sistema. Ukoliko je efikasnos optimalna, ne vri seintervencija na sistem, nego se obavlja postupak skeniranja podataka iz senzora.

Lokalna reoptimizacija

Ako je optimalni reim naruen, vri se ispitivanje da li je poremeaj lokalnog karaktera,odnosno na nivou individualne raskrsnice. Ako jeste, vri se lokalna reoptimizacija, kojapodrazumjeva intervenciju (regulacija) na nivou duine ciklusa, splitova i offseta naodgovarajuim individualnim raskrsnicama mree. Efekat intervencije mora biti povoljan iza cijeli sistem.

Reoptimizacija mreeAko smetnja nije lokalnog karaktera, vri se reoptimizacija sistema u cijelini. Ukoliko jeidentifikovana situacija, unaprijed planirana, primijenjuje se ve definirani planintervencije, a ako identifikovana situacija nije unaprijed planirana, vri se on -linereoptimizacija. Na osnovu tehnike simulacija i metode matematikog programiranjaraunaju se nove vrijednosti za splitove, offsete i ciklus za sve raskrsnice mree.


25/30

25

11. ta je funkcija adaptivnih algoritama?ADA adaptivni algoritmi omoguavaju automatsku regulacijui optimizaciju saobraaja urealnom vremenu bez prisustva ovjeka. ADA algoritmi se na jednostavan nain, kaoprogramski moduli, implementiraju u ureaje I sustave.Poetni prometni podaci za regulacija i optimizaciju se prikupljaju I obrauju putem

raunarskih sustava, na osnovu kojih se, u suradnji sa prometnim slubama, odabiruodgovarajui ADA algoritmi, izvodi njihovo konfiguriranje i parametriziranje teimplementiranje u semaforske i ostale ureaje i sustave.

ADA algoritmi preuzimaju automatsku regulaciju i optimizaciju prometa na nivou krianja,poteza, zone odnosno cijelog podruja obuhvata. Prometni dobici mogu biti i do 30% uz vrlokratko vrijeme povrata ulaganja.

12. Na kojem principu radi ADA algoritam za -Automatsku prilagodbu

meteorolokim uslovima?

Automatska prilagodba meteorolokim uvjetima: Uvjeti za odvijanje prometa se mijenjajuovisno o aktivnim vremenskim prilikama. Efikasnost regulacije saobraajem moe se bitnopoveati uvoenjem automatske adaptacije trajanja zelenih i zatitnih vremena prema prematrenutnim uvjetima (snijeg, kia, poledica, ...). ADA-VARIANT algoritam iz odgovarajuihmjernih stanica prima podatke o trenutnim uvjetima na prometnicama te odreuje nainregulacije radom krianja. Implementacijom ADA-VARIANT algoritma znaajno se poveavasigurnost uesnika u prometu.

13. Koje su Glavne zadae Parkirnog sistema informisanja i navoenja?Glavne zadae Parkirnog sistema informiranja i navoenja su : Pruanje informacije vozaima o slobodnim parkiralinim mjestima, Voenje vozaa da odabrane lokacije, Pomo vozaima koji ne poznaju gradsku mreu prometnica da lake i bre stignu do

odreene lokacije (koja ne mora biti iskljuivo vezana za parkiranje), Smanjenje koliine prometa uzrokovanog traenjem slobodnog parkiralita I time

direktno poveanje kvalitete ivljenja u gradskoj zoni, Smanjenje koliine prometa u centralnoj gradskoj zoni ranim izdvajanjem motornog

prometa upuivanjem vozaa na koritenje Park&Ride sustava (u sluaju postojanjatakve mogunosti)

Bolje iskoritenje parkiralinih kapaciteta.

14. Objasniti koje su prednosti i nain rada sistema za automatsku naplatucestarine?Elektroniki sistemi za naplatu cestarinaKlasini sistemi naplate naknade za koritenjecestovne infrastrukture su veoma teko primjenjivi u zemljama sa velikim protokom vozila, jerzahtjevaju prekidanje prometnog toka, to za posljedicu ima:

Gubitak vremena,

Smanjenje udobnosti i produktivnosti prijevoza,

Stvaranje zaguenja i zastoja.

Da bi se takve posljedice izbjegle pristupilo se izradi sistemaa kod kojih se prometni tok neprekida, ve se naplata vri automatizirano primjenom najsavremenijih dostignuainformacijskih i telekomunikacijskih tehnologija. Primjeri takvih sisustava su vidljivi u

Njemakoj, Austriji, vicarskoj (naplata koritenja autoputeva) i Londonu (naplata ulaska uui centar grada).


26/30


27/30

27

16. ta je funkcija Sistema za nadzor vozaa?Ovi sistemi kontroliu vozaa i upozoravaju ga u sluajevima kada on nije u stanju dapravilno upravlja vozilom (npr. usljed umora). Vozaa mogu nadgledati kamere isenzori.Nekoliko varijacija gore navedenih funkcija su mogue:

Stepen podrke: od informativne (upozoravajue) do savjetodavne i/ili aktivne

podrke pa sve do potpunog preuzimanja kontrole, Stepen autonomije vozila: od potpune autonomije vozila (to znai da vozilo moe

obavljati funkcije podrke vozau bez upotrebe vanjske infrastrukturne inteligencije)

pa do potpuno vanjskog regulacije vozilom

Upotreba specifinih ciljnih korisnika (policijska vozila, vozila hitne pomoi, vozila

javnog prijevoza, taxi vozila, auto leasing kompanije)

Prilagodljivost raznim uslovima i tipovima cesta (glavna putna mrea, sporedna putna

mrea, naseljena podruja) Vrsta vozila (kamioni, kombiji, putniki automobili).

17. Da bi bili funkcionalni ADA sitemi bi trebali da?

Deset pravila ADA sistema :

Sistemi za podrku vozau bi trebali : Biti podrka vozau kao virtuali kopilot. Poveati njegov autoritet i kompetentnost. Ouvati suverenitet vozaa svojom podrkom a ne kontrolisanjem vozaa. Biti dizajnirani tako da voza moe poboljati njihovo funkcioniranje ako je potrebno. Biti dizajnirani tako da ih voza moe aktivirati i deaktivirati.

Biti transparentni sistemi sa visokim performansama Pruati pomo kada je ona potrebna u roku od par sekundi. U stanju da dre vozaa na srednje-aktivnom nivou tj. da se voza ne bi ni

opreopteretio a ni postao nepaljiv. Multifunkcionalni sistemi za pomo vozaima ne bi smjeli imati funkcionalne greke. Inenjeri bi trebali omoguiti jednostavnu upotrebu sistema za pomo vozau


28/30


29/30


30/30

8. Za ta se koristi kratka isprekidana linija?Kratka isprekidana linija slui za razdvajanje jednosmjernih kolovoznih povrina nasaobraajne trake na prilaznim kracima raskrsnice, kao linija vodilja u samojraskrsnici i za odvajanje trake za vozila javnog prevoza putnika kada se koristi samo

u odreenim vremenskim intervalima u toku dana.

9. Za ta se koristi iroka isprekidana linija?iroka isprekidana linija slui kao ivina linija za razdvajanje tokova u raskrsnici,putevima van naselja i kao ivina linija za izdvajanje nia za skretanje i izlivanje,odnosno ulivanje na auto-putevima i putevima rezervisanim za saobraaj motornihvozila.

10.Koje su vrste poprenih oznaka?Postoje sljedee vrste poprenih oznaka:

- Linija zaustavljanja,

- Linije kojima se obiljeavaju mjesta na kojima vozai moraju ustupitiprvenstvo prolaza,

- Kosnici- Pjeaki prijelazi- Prijelazi za bicikliste- Graninici

Poprene oznake su, s obzirom na ugao pod kojima ih voza vidi, ire od uzdunihoznaka.

11. Za ta se koriste kosnici?Kosnicise koriste za obiljeavanje otvaranja ili zatvaranja izlivnih i ulivnih voznihtraka u zonama denivelisanih raskrsnica ili posebnih traka za vozila javnog gradskogprevoza. Razlikuje se geometrija kosnika koji se primjenjuju kod gradskih autoputeva(GA) odnosno zatvaranja uliva denivelisanih raskrsnica i geometrija kosnika kodotvaranja i zatvaranja posebnih traka rezervisanih za vozila javnog gradskogprevoza.

Documents

Nadzor i Regulisanje CS - Prva Parcijala (FSK)