Prilog br. 1: Izgled omotne ili vanjske stranice

Univerzitet u Zenici

Islamski pedagoški fakultet u Zenici

Ime i prezime studenta

SOCIOPEDAGOŠKI PRISTUP

MALOLJETNIČKOJ DELINKVENCIJI

Seminarski rad

Zenica, 2008.

2

Prilog br. 2: Izgled unutarnje naslovne stranice

Univerzitet u Zenici

Islamski pedagoški fakultet u Zenici

Ime i prezime studenta

Indeks br. ___________; redovni/vanredni student

Odsjek ___________________________

SOCIOPEDAGOŠKI PRISTUP

MALOLJETNIČKOJ DELINKVENCIJI

Seminarski rad

Predmet: _________________________________

Mentor: _____________________________

Zenica, novembar 2008.

3

Seminarski rad

Seminarski rad je esej koji se temelji na kritičkom razmišljanju o temi koju student

sam predlaže (ili odabire s popisa tema i u dogovoru s profesorom). Esej mora biti temeljen na

proučavanju teme iz više izvora (najmanje pet). Preporučuje se i korišćenje stručnih i

znanstvenih tekstova putem Interneta. Veoma često esej se zasniva na kritici ili analizi nekoga

djela (tzv. sekundarni podaci); pritom je važno izgrađivati osobni stav o temi.1 Iako je svrha

eseja pokazati: 1. sposobnost samostalnog služenja stručnom literaturom; 2. zrelost u obradi

teme, tj. sposobnost rješavanja problema iz naučno-nastavnih područja koja su predmet

studija; 3. izgrađenu pismenost – ne treba zapostaviti ni formu rada.

I. Opće napomene. Literaturu najprije treba iščitavanjem usvojiti. Zatim se piše svoj

tekst. Prije nego počnete pisati, napravite plan rada, koji će vam poslužiti kao vodič, a koji u

hodu može biti preinačavan (najprije definirajte podnaslove; oni će vam poslužiti za

organizaciju sadržaja članka). Bitno je udovoljiti sadržajnim kvalitetima (dosljedno poštovati

temu, korektno primjenjivati odgovarajuće metode, argumentirati stavove, pravilno izvoditi

zaključke i prijedloge i sl.) i općim intelektualnim standardima (jasnoća mišljenja i preciznost

izražavanja – nastojte se izražavati koncizno i jasno; te logičnost – slijedi li to iz onoga što je

tu rečeno?). Ako neku rečenicu ili riječ možete izbaciti – izbacite je. Tvrdnja ne samo da treba

biti jasna, tačna i precizna, ona mora biti i relevantna za pitanje koje se razmatra.

Razmatranju stvari ne smije nedostajati dubina (Koliko je moj odgovor u skladu s

kompleksnošću ove pojave? U kojoj mjeri uzimam u obzir sve probleme ovoga pitanja?

Odnosi li se to na najznačajnije faktore?) i širina (Možemo li pitanje osmotriti i s drugog

stajališta? Postoje li drugi načini razmatranja tog problema?).

Zamolite kolegicu ili kolegu da pročita vaš esej prije nego ga predate i da vas

upozori na slaba mjesta.2

1 Prikaz knjige (kao predmet eseja – seminarskog rada) uglavnom sadrži: kratku biografiju autora knjige; teorijski okvir njegova rada općenito i posebno teme obrađene u knjizi koja se prikazuje; kratak sadržaj knjige; po vlastitom izboru navođenje ilustrativnih primjera iz knjige (opis slučaja, vježbi, tehnika rada i sl.); kritički osvrt; preporuku za čitanje. 2 Studenti mogu biti podijeljeni u grupe po četvero; svaka će grupa dobiti po četiri eseja studenata iz drugih grupa. Svaka će grupa procijeniti sve dobivene eseje i dati pismene komentare slijedeći ove kriterije: 1. Je li važnost teme dobro argumentirana i koliko su problemi i ciljevi jasno definirani? 2. Jesu li i kako su bitni argumenti potkrijepljeni detaljima i/ili primjerima? 3. Jesu li prikupljene informacije prikazane detaljno, argumentirano i jasno. 4. Koliko su ključni korišćeni pojmovi jasno definirani? 5. Postoji li jasna veza i logički slijed između korišćenih informacija, zaključaka i implikacija? 6. Jesu li uključena i dobro opisana suprotstavljena gledišta i stavovi? 7. Jesu li otvoreno iskazani potencijalni problemi s kojima se autor suočava i za koje ne nalazi najbolja rješenja? 8. U kojoj je mjeri pokazana samostalnost u izboru literature? – Esej će potom biti vraćen studentu s komentarima. Primjedbe valja uvažiti i pri doradi postići maksimalnu jasnoću i preciznost. Nakon toga se konačni nacrt rada dostavlja nastavniku (rad jeste nacrt sve dok ga voditelj ne odobri

4

II. Forma rada. U formalne kvalitete ulaze: jezik, stil, pravopis, paginacija rada, klasifikacija

sadržaja i označavanje odjeljaka teksta, način citiranja3, pozivanje na izvore, izgled podnožnih

napomena, pravilno sastavljen abecedni popis upotrijebljene literature s podacima o ostalim

izvorima, pravilan popis izvora, pregledna dokumentacija i dr. Seminarski rad valja napisati u

skladu sa standardima za pisanje preglednih radova, i to na 10 do 16 stranica teksta (u opseg

se računa samo glavni dio rada (uvod, obrada teme, zaključak), a ne i dodatne stranice –

vanjska, unutarnja naslovna, sadržaj, popis literature, prilozi).4

Seminarski rad sastoji se od:

1. omotne ili vanjske stranice (Prilog br. 1);5

2. unutarnje naslovne stranice (Prilog br. 2);6

3. sadržaja (koji može biti i na kraju rada; sadržaj je, zapravo, konačni plan rada);

4. uvodnog dijela, u kome treba jasno naznačiti predmet o kojem ćete pisati

(precizno se određuju tema ili problemi koji će se obrađivati), kao i stav koji

ćete zauzeti tokom pisanja. Tu se daje kratki pregled područja koje je vezano za

temu rada; definira se osnovni cilj; daje se i opis metodologije prikupljanja

podataka (ukoliko je rad utemeljen na vašem istraživanju, tj. na primarnim

podacima);

5. glavnog dijela, koji sadrži analizu prikupljenih informacija i najvažnije

argumente vezane uz temu; ovaj dio potrebno je razlomiti na više smislenih

cjelina (dijelovi, poglavlja, potpoglavlja; potrebno je postići ravnotežu između

citata i rezimea, opisa i analize – uopće: između dijelova rada) te ih uredno

označiti;

kao konačan tekst seminarskog rada), koji pri ocjenjivaju također slijedi navedene kriterije.3 Podaci o izvoru mogu se navesti u samome tekstu, u zagradama, npr.: (Isaković, 1992:6-26). Citirani (i parafrazirani) dijelovi mogu se označiti i brojem, a podatke o izvoru potrebno je navesti pod istim brojem na dnu stranice, npr.: V.: Isaković, 1992:6-26. Na kraju knjige, cijeloga rada (ili poglavlja) navodi se popis literature.4 Danas je standard da se seminarski radovi sastavljaju na kompjuteru. Stranica rada treba da odgovara standardnoj autorskoj kartici, tj. da na njoj (uključujući i razmake i prazne redove) bude oko 1800 slovnih znakova (piše se na papiru formata A4 – 21x29,7 cm). To se postiže tako da redak teksta u prosjeku ima 60 slovnih mjesta, a da na stranici (uključujući i podnožne napomene) bude oko 30 redaka (oko 300 riječi). Kurziv (italik) i potcrtavanje osnovni su načini isticanja; boldiranje ili s p a c i o n i r a n j e valja koristiti samo iznimno. Margine su po 2,5 cm sa svake strane (gore / dolje, lijevo / desno). Prored: dvostruki u glavnom tekstu rada; jednostruki u bilješkama. Veličina slova: 12 tačaka (u bilješkama: 10). Stranice u radu potrebno je obavezno numerirati. Numeracija se ne stavlja na prvu niti na stranicu na kojoj je sadržaj, a u numeraciju se ne uključuje naslovna stranica. (Ostale pojedinosti precizira pravilnik o izradi seminarskog i diplomskog rada.)5 Na omotnici ili vanjskoj stranici upisuju se sljedeći podaci: 1. Naziv Univerziteta i Fakulteta; 2. Ime i prezime studenta; 3. Naslov rada; 4. Vrsta rada (seminarski rad – odnosno: diplomski rad); 5. Mjesto i godina. 6 Na unutarnjoj naslovnoj stranici upisuju se sljedeći podaci: 1. Naziv Univerziteta i Fakulteta; 2. Ime i prezime studenta; 3. Broj indeksa; 4. Status (redovni ili vanredni student); 5. Odsjek/ Smjer studija; 6. Stepen studija; 7. Naslov rada; 8. Vrsta rada (seminarski rad – odnosno: diplomski rad); 9. Naziv predmeta; 10. Ime i prezime mentora; 11. Mjesto, mjesec i godina.

5

6. zaključaka (izvedeni iz navedenih informacija i dobivenih podataka);

7. popisa literature (navedite abecedno svaki izvor koji ste koristili), npr.:

a) knjige: Hadžić-Suljkić M. (2001) 40 godina Građevinsko-

geodetske škole u Tuzli. GGŠ, Tuzla

b) časopisi: Pehlić, I., Habibović, S. & Pipo, J. (2006) Indikatori socijalne

isključenosti mladih u BiH, u: „Sistem preveniranja socijalnog isključivanja

mladih“ zbornik radova znanstveno-stručne konferencije s međunarodnim

učešćem, Islamski pedagoški fakultet u Zenici, 22. april 2006, str. 213-245,

Zenica.

Isaković, Alija (1970) “Varijante na popravnom ispitu“. U: Život, br.

XIX/11-12, str. 54-71, Sarajevo.

8. popisa priloga (ako postoje).

6