ur e d n I k o va - hrvatskarijec.rs

Ovoga petka, 28. listopada, pred najmlađim čitateljima, ali i pred onima odraslim,naći će se okrugli, 10. broj »Hrcka«. Jedini list za djecu na hrvatskome jeziku,koji je ikada izlazio na prostorima Bačke, Banata i Srijema s ove strane granice,

doživio je, eto, svoj prvi mali jubilej i prigoda je da se uredništvu, suradnicima i naposeurednici, upute iskrene čestitke. List je zaživio, dobio je solidno utemeljenje i preosta-je mu samo da se dalje razvija.

Teško je raditi i graditi smislene stvari, još je teže postizati rezultate, a svakako jenajteže početi od nule. Nije redakcija »Hrcka« jedina koja je počela od ništice, ali jestdobar primjer za pokazati kako se vrijednim radom, kombinacijom znanja, struke, pro-fesije i iskustva, puno može postići. U vrlo skromnim uvjetima, bez osiguranihsredstava, bez sigurne budućnosti, ali s vizijom što se želi postići, mala je ekipa entuz-ijasta prihvatila rizik i prije skoro dvije godine uradila prvi broj »Hrcka«. Od toga danaekipa je brojčano jačala, kvalitativno se razvijala, a »Hrcko« je rastao. I, skoro da jeveć postao i poznatiji od svoje starije sestre, lista unutar kojeg izlazi kao mjesečnipodlistak. U svakom slučaju, simpatije je pobrao i malo mu tko ima što suvislo prigo-voriti.

No, njegovi se tvorci i autori ne smiju opustiti, jer ništa nije toliko opasno kao usp-jeh. Zli jezici, koji se ne smiju javno oglasiti, u svačijem uspjehu vide samo svoj neusp-jeh i toga se mala i kompaktna redakcija »Hrcka« treba čuvati. Ne plašiti, nego samočuvati i raditi i dalje, truditi se biti bolji i drugačiji i istinski pridonositi kolektivnomdobru.

Početna dilema uredništva, treba li »Hrcko« biti samo zabavni list, ili samo eduka-tivni, ili mješavina i jednog i drugog, čini se da se polako razrješava i to u korist ovogatrećeg. Nema se mogućnosti, prije svega materijalnih, praviti list koji će biti ozbiljnoškolsko učilo, pa se u danim okvirima zabavni i poučni sadržaji fino prepliću. Ono načemu osobito treba u buduće raditi, jest da »Hrcko« bude dio svakoga našeg doma isvake naše obitelji. Učiti materinski jezik od najmanjih nogu najbolja je metoda zaširenje nacionalne svijesti. Nikakve kasnije propagande, uvjeravanja, prozivanja i upi-ranja prstom u navodne krivce, ne mogu nadoknaditi izgubljeno, što se danas itekakoosjeća i odražava, prije svega na broju učenika u odjelima na hrvatskome jeziku. Joškad se tome dodaju i negativne vibracije, što se tajno ili javno svako malo šalju izsamoga vrha organizirane zajednice, onda doista treba biti mudar i jak i zadržati priseb-nost i optimizam.

U svakom slučaju, na djeci svijet ostaje, da upotrijebimo tu izblijedjelu frazu, pa impoželimo još jednom da generacijama odrastaju uz svoga »Hrcka«, a što se odraslihtiče, neka se jedni prema drugima, i prema zajednici, odnose kako umiju i hoće, ion-ako nitko od svojih tragova pobjeći ne može, bili oni čisti ili prljavi, svejedno.

Z. P.

uu rr ee dd nn II kk oo vv aa

28. listopada 2005. 3

OSNIVAČ:

Hrvatsko nacionalno vijeće

g

IZDAVAČ:

Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ«,

Trg Cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica

g

UPRAVNI ODBOR:

Lazar Baraković (predsjednik), Dušica Dulić,

Zdenko Đaković, dr. Marija P. Matarić,

Pavle Pejčić, Dražen Prćić, Zvonko Sarić,

Stipan Stantić, Zvonko Tadijan

g

DIREKTOR I

V. D. ODGOVORNOG UREDNIKA:

Zvonimir Perušić

g

POMOĆNICA I ZAMJENICA

ODGOVORNOG UREDNIKA:

Dušica Dulić

g

REDAKCIJA:

Ivan Andrašić (Podunavlje),

Davor Bašić Palković (glazba i kazalište),

Jasminka Dulić (politika),

Dražen Prćić (sport i zabava),

Zdenko Samaržija (povijest),

Zvonko Sarić (kultura),

Nada Sudarević (fotografije),

Željka Vukov (društvo),

Jelena Ademi (tehnički prijelom)

g

TEHNIČKI UREDNIK:

Thomas Šujić

g

ADMINISTRACIJA:

Zdenka Sudarević

Ljubica Vujković Lamić

g

LEKTORICA: Katarina Vasiljčuk

g

KOREKTOR: Mirko Kopunović

g

TELEFON: ++381 24/55-33-55

++381 24/55-15-78

g

ŽIRO RAČUN: 355-1023208-69

g

E-MAIL: [email protected]

g

WEB: www.hrvatskarijec.co.yu

g

TISAK: »Dnevnik« Holding, Novi Sad,

»Dnevnik« Štamparija

g

List je registriran kod Tajništva za informiranje

Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73.

List je oporezovan PDV-om od 8 posto, po

Službenom glasniku broj 140 od 1. siječnja 2005.

Hrcko br. 10

II mm pp rr ee ss ss uu mm

Večeras, u petak 28. listopada, u prostorijama NIU »Hrvatskariječ«, uredništvo »Hrcka« u povodu 10. broja, priređuje malusvečanost za čitatelje, suradnike i prijatelje ovoga dječjeg lista.

Druženje počinje u 19 sati, svatko je dobrodošao.

4

SS aa DD rr `̀ aa jj

Izvršni odbor HNV-a

Prihodi i rashodi hrvatskih udruga.........................…10,11

Deklaracija DSHV-a o položaju Hrvata u Vojvodini

Diskriminacija u dràvnim slu`bama….12

Uskoro feribot Plavna-Vukovar

Olak{anje s obje strane granice.....……13

Ekskluzivno: Slaven Bilić, izbornik mladih hrvatskih

nogometaša

Najteì mogu}i `drijeb……......…………57

ScreeningHrvatska je u Bruxellesu započela screening,analitički pregled usklađenosti zakonodavstva, spoglavljem znanost i istraživanje, jednim od 35poglavlja europske pravne stečevine o kojima ćepregovarati tijekom pristupnih pregovora. Hrvatska i Turska, s kojima je EU isti dan otvo-rila pregovore 3. listopada, zajedno će započinjatipostupak screeninga na prvim uvodnim sastanci-ma za svako poglavlje, ali se kasnije postupakrazdvaja. Glavni hrvatski pregovarač VladimirDrobnjak je najavio kako je hrvatski tim spreman obaviti posao stručnoi dinamično.

ObjedinjenoUpravni odbor EPS-a prihvatio je preporuku Vlade da se pretplata zaRTS i struja naplaćuju preko istog računa. Naknada za RTS bit ćeposebna stavka na računu za utrošenu električnu energiju, a sljedećihdana EPS bi sa RTS-om trebao potpisati ugovor oko naplate pretplatekoji će regulirati tehničke detalje. Još se ne zna hoće li već na računimaza struju za mjesec studeni biti i stavka od 300 dinara za televizijskupretplatu, budući da još nije sačinjen popis građana koji trebaju plaćatipretplatu.

SlobodaŠto se tiče slobode medija prema izvješću organizacije Reporteri bezgranica, od zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija je na devetom, Bosna iHercegovina na 33., Makedonija na 43., Hrvatska na 56., a SiCG na65. mjestu. SAD su s 20. pale na 44. mjesto, a kao »crna rupa«, međuostalima, navodi se Sjeverna Koreja.Na vrhu tablice su, kao i 2004. godine, Danska, Finska, Irska, Island,Norveška i Nizozemska, koje sve zauzimaju 1. mjesto, jer garantirajustvarnu i trajnu slobodu medija.

28. listopada 2005.

TT jj ee DD NN ii kk

Dani Istre u Vojvodini

Dobra suradnja se nastavlja……......…8,9

Pti~ja gripaU Hrvatskoj je dijagnosticiran virus ptičje gripe,potvrdio je Hini glasnogovornik Ministarstvapoljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstvaMladen Pavić.Virus ptičje gripe pronađen je na uzorcimauzetih od 12 uginulih labudova, pronađenih naribnjaku orahovičkog PP-a »Grudnjak« uZdencima. Analiza uzorka na virus ptičje gripe

obavljena je u Centru za peradarstvo.

NoviZoran Stanković, bivši načelnik Vojno-medicinske akademije, izabranje za ministra obrane Srbije i Crne Gore. Zastupnici Skupštine Srbije iCrne Gore izabrali su Stankovića u drugom pokušaju jer su prvoglasovanje, kojim je Zoran Stanković izabran za ministra, osporili zas-tupnici Srpske radikalne stranke i Demokratske stranke. Za izborStankovića glasovalo je 46 zastupnika iz Srbije i 26 iz Crne Gore.Protiv su bila 33 zastupnika iz Srbije i četiri iz Crne Gore.

NadaCarla del Ponte se nada kako će Radovan Karadžić i Ratko Mladić,optuženi za zločine u BiH, biti izručeni Tribunalu do prosinca. »Šestgodina tragam za svojim optuženicima Karadžićem i Mladićem zboggenocida u Srebrenici. Nada i dalje postoji«, rekla je za TV Reutersglavna tužiteljica Haškog tribunala. Predsjednik Nacionalnog savjeta za

čETvrTAK, 20. 10.

PETAK, 21. 10.

Suradnja Hrvata iz Tuzle i Subotice

Uspje{na misija spajanja…..………..20,21

SkandalSlovenski predsjednik Janez Drnovšek tvrdi kako je Kosovo već neo-visno, ali se svi bave perifernim stvarima, kao što je organizacija pre-govora. Drnovšek je u Ljubljani rekao kako su njegove nedavne izjave»donekle uzbudile« srpsku stranu, ali da je i dalje čvrsto ostao na onomšto je tvrdio, a to je da je činjenično gledano, Kosovo već danas neo-visno i da to svi znaju. Izjava Drnovšeka o Kosovu i odlukapredsjednika SiCG Marovića da otkaže posjet Drnovšeka Beograduizazvali su pravi diplomatski skandal.

ObljetnicaStručnim skupom o agencijskom novinarstvu je u Novinarskom domuzapočelo obilježavanje 15. obljetnice osnutka Hrvatske izvještajnenovinske agencije (Hina). Skup su pozdravnim riječima, nakon predsjednika Upravnog vijećaHine Jadranka Crnića i glavnog tajnika Europske udruge novinskihagencije (EANA) Erika Nylena, otvorili predsjednik Hrvatskog saboraVladimir Šeks te izaslanik predsjednika Republike Siniša Tatalović. Poriječima predsjednika Sabora, osnovna je zadaća Hine bila i ostala da svijetu bude pružena istinita slika o Hrvatskoj kakva zaista jest.


TT jj ee DD NN ii kk

OpasnoRavnatelj Balkanske inicijative u washingtonskom Institutu za izvješta-

vanje o ratu i miru Daniel Server kaže kako pos-toji opasnost da pregovori o Kosovu ne uspiju jerSAD i EU nisu pripremljeni za njih.»Autonomija bi značila i kako 1,8 milijunaAlbanaca s Kosova može doći u Beograd kadahoće, glasovati na izborima, jednog dana imatiministra pravde, policije i veleposlanike. Nisamvidio spremnost srpskih političara na takvo što«,rekao je Server.

SvetiPapa Benedikt XVI. proglasio je u na Trgu svetog Petra pet novihsvetaca i zaključio 11. redovitu biskupsku sinodu o euharistiji koja jepočela 2. listopada. Papa je tijekom homilijepotvrdio valjanost celibata, koji se temeljina misteriju euharistije. Istodobno je potvr-dio kako se laici moraju pridržavatiduhovnosti euharistije.Benedikt XVI. je proglasio svojih prvih petsvetaca, dvojicu Talijana, dvojicu Poljaka ijednoga Čileanca.

PrviGoran Svilanović ocjenuje kako u Crnoj Gori poslije referenduma nećebiti nesporazuma i tenzija ako Srbija prizna rezultate. Svilanović je poz-vao vlast u Srbiji da se ne miješa u referendumski proces o državnomstatusu u Crnoj Gori, i da prva prizna rezultate referenduma. »Beogradtreba jasno kazati – mi prihvaćamo vašu odluku«, rekao je bivši min-istar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Televiziji Crne Gore ipodgoričkim »Vijestima«.

PogubnoNenad Čanak usprotivio se ideji o teritorijalnoj autonomiji Mađara nasjeveru Vojvodine i ocijenio tu ideju »višestruko pogubnom«.Predsjednik Odbora Skupštine Vojvodine za međunarodnu suradnju ieuropske integracije je na okruglom stolu »Kuda ide Vojvodina?« uSkupštini Vojvodine rekao kako je takvaautonomija, koliko god primamljivo djelovalapojedinim »ekstremistima« među građanimaVojvodine mađarske nacionalnosti, »strateškineostvarljiva«. Prema njegovim riječima, neak-tivnost beogradskih vlasti dozvoljava da uVojvodinu ulaze organizacije poput mađarskognacionalističkog »Omladinskog pokreta 64županije«, koje unose element konfrontacija, kojiće se najžešće o glavu obiti građanima Vojvodinemađarske nacionalnosti, kao i svim demokratski opredjeljenimgrađanima pokrajine.

TrojkaSvjedočenjem dr. Vesne Bosanac, ratne i današnje ravnateljice vuko-varske bolnice, je na Haškom sudu (ICTY) počelo izvođenje dokazaoptužbe protiv tzv. »vukovarske trojke« bivših oficira JNA MileMrkšića, Miroslava Radića i Veselina Šljivančanina, optuženih zazločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja zbog osobnei zapovjedne odgovornosti za pokolj nad najmanje 264 hrvatska ra-njenika i civila odvedenih 20. studenoga 1991. iz vukovarske bolnicena farmu Ovčara, gdje su mučeni, pogubljeni i zakopani u pripremljenumasovnu grobnicu.

sriJEDA, 26. 10.

NEDJELJA, 23. 10.

uTOrAK, 25. 10.

Skra}enoSkupština državne zajednice usvojila je izmjene Zakona o vojsci, koji-ma se vojni rok smanjuje s devet na šest mjeseci, a civilni na devet.Izmjene zakona primenjivat će se i na buduće, ali i na sadašnje novake.

To znači kako se, nakon što odluka budeobjavljena u Službenom glasniku, svinovaci koji su odslužili devet mjeseci,mogu vratiti kućama.U Generalštabu su iznenađeni odlukomda izmjene važe retroaktivno, jer to značikako će za osam dana između 4.500 i5.000 ročnika napustiti vojarne.

ZahtjevZastupnici SRS-a su podnijeli inicijativu za opoziv predsjednika SrbijeBorisa Tadića, s obrazloženjem kako je prekršio Ustav. »PredsjednikSrbije Boris Tadić je grubo prekršio Ustav kada je pozvao poglavaraRimokatoličke crkve Benedikta XVI. u posjet Srbiji i time se izravnoumiješao u odnose između crkava«, stoji u priopćenju SRS. Radikalizahtijevaju da se pitanje opoziva Tadića stavi na dnevni red parlamentaSrbije po hitnom postupku, a navode kako su podršku za inicijativudobili od Socijalističke partije Srbije.

suradnju s Haškim tribunalom Rasim Ljajić rekao je kako ne očekuje daće se preostali haški optuženici predati, već kako će ih vlast moratilocirati i izručiti sudu.

subOTA, 22. 10.

Po~etakVijeće sigurnosti UN-a je podržalo pre-poruku generalnog tajnika UN Kofija Ananada počnu pregovori o budućem statusuKosova. Vijeće sigurnosti se slaže s općimmišljenjem specijalnog izaslanika generalnog tajnika Kaie Eidea da je,uprkos izazovima s kojima se i dalje suočavaju Kosovo i cijela regija,došao trenutak da se krene u sljedeću fazu političkog procesa.Predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica je rekao kako ga nijeiznenadilo predsjedničko priopćenje Vijeća sigurnosti UN u kojem sepreporuča početak pregovora o budućem statusu Kosova.

PONEDJELJAK, 24. 10.

28. listopada 2005.6

UTje Caj Ni ^LaN VLa DeUTje Caj Ni ^LaN VLa De

An ti e u rop ska po li ti ka jest utje caj na u Sr bi ji.Naj veća par ti ja, Ra di kal na stran ka, je ta -

kva, a i jed na od čla ni ca vla da juće ko a li ci je, So -ci ja li stička par ti ja, je glav ni kri vac za an ti e u -rop sku po li ti ku vođenu u dužem vre men skompe ri o du. Uo sta lom, ve o ma utje caj ni član vla da -juće ko a li ci je je Slo bo dan Mi lošević ko me sesu di u Den Ha a gu za ve o ma teške zločine. Vla -di mir Gli go rov, eko nom ski ana li tičar, Dnev -

nik, 22. li sto pa da

Ne Ta LeN Ti ra NiNe Ta LeN Ti ra Ni

Vla da Sr bi je je po tko zna ko jiput po ka za la iskre ni ta lent za

pra vlje nje pro ble ma građani maSr bi je ta mo gdje ih ne mo ra bi ti.Us kra ti ti go sto prim stvo pred sjed -ni ku države ko ja je čla ni ca EU zbog bi lo ka kve iz ja ve jenaj blaže rečeno ne ta len ti ra no. Ne nad Čanak, li der Li geso ci jal de mo kra ta Voj vo di ne, Be ta, 21. li sto pa da

kk aa kk OO MM OO LL ii MM ??

OH, ka kO SaM SkrO MaNOH, ka kO SaM SkrO MaN

Uo sta lom, da sam ja stu dent no vi nar stva, vo liobih bi ti kod Stan ko vića u emi si ji, čisto da vi -

dim ka ko mi riše te le vi zi ja, ka ko iz gle da pro gramuživo… Alek san dar Stan ko vić, no vi nar, ured nikemi si je Ne dje ljom u 2 na HTV-u, Večer nji list,20. li sto pa da

Na Tje Ca NjeNa Tje Ca Nje

Mi to ma ni ja Fra nje Tuđma nane na da no je do bi la još jed -

nog što va te lja i do stoj nog na sta -vljača, i to ta mo gdje smo se naj -ma nje na da li. U su sjed noj Slo ve -ni ji Ja nez Janša ovih je da na po no sno ob zna nio da je slo -ven ski na rod uspio sačuva ti svo ju sa mo bit nost već 1.400go di na, naj pri je u suživo tu s Ili ri ma i Kel ti ma, a on da ina va lu Ger ma na i Ava ra, kroz raz ličite ob li ke svje tov nevla sti. Sa svo jih 14 sto ljeća Janša je prešišao i ne nad mašivogTuđma na, ko ji je stao na ti sući, ia ko je obožavao ra zno -

ra zne le gen de o Hr va ti ma,naj sta ri ji ma, naj pa met ni ji ma,naj ljepšima… U po vi je snomgo vo ru, kad je Hr vat ska pri -ma na u Uje di nje ne na ro de,Tuđman ni je odo lio, pa je za -be zek nu tim držav ni ci ma ci ti -rao i ri ječi pje sme »Od sto -ljeća sed mog«, ko ja je ta dadr ma la Hr vat skom. De nisRo mac, ko men ta tor, No vilist, 22. li sto pa da

Ne SPreM Ni Za kON kU reN Ci jUNe SPreM Ni Za kON kU reN Ci jU

Mi već pre du go čeka mo. Ne tre ba za bo ra vi ti da je u vri je me An te Mar -ko vića, pri je 16 go di na, ta dašnja Ju go sla vi ja bi la ne gdje oko ove ste -

pe ni ce. Mno gi kažu da se gu bi vri je me. Mo je gle dište je dru go. Mi slim daka da bi ne tko sa da zažmi rio i pu stio nas u Eu rop sku uni ju, kao Bu ga re ilikao Ru mu nje, načinio bi nam šte tu. Vje ru jem da ni smo sprem ni za kon ku -

ren ci ju. Možemo li po bi je di ti Real ili Chel sea? Teško. Možemo li na pra vi ti au to mo bil ko ji ćekon ku ri ra ti Volkswagenu? Teško. Svi kažu ka ko je pred nost u po ljo pri vre di. Ne ki lju di ko ji seba ve po ljo pri vre dom kažu da je naše za o sta ja nje u teh no lo gi ji pro iz vod nje hra ne rav no za o sta -ja nju u elek tro ni ci. Osnov na stvar je da se pri jeđe ne ki put, da se na pra vi am bi jent da funk ci -o ni ra mo kao nor mal na država, da ona ne bu de iz vor ne sreća za vla sti to sta nov ništvo i za svi -jet, da se po tak ne pro duk tiv nost. Mi lan Mi lošević, no vi -nar, Ra dio Slo bod na Eu ro pa, 19. li sto pa da

PO Mi[Lje Nje U DeN Ha aGPO Mi[Lje Nje U DeN Ha aG

Po drška pet za stup ni ka SPS-a u re pu bličkompar la men tu Vla di Sr bi je ovi sit će is ključivo o

sta vo vi ma Slo bo da na Mi loševića, na ja vio jejučer Mi lo rad Vučelić, pot pred sjed nik so ci ja li sta.Iden tično će po stu pa ti i tro ji ca so ci ja li stičkih za -stup ni ka pred vođenih Mi lu ti nom Mr ko njićem upar la men tu Držav ne Za jed ni ce. Tih osam za stup ni ka SPS-a us pro ti -vi li su se po li ti ci vr ha stran ke, ali su po ručili ka ko neće us kra ti ti po -dršku ma njin skoj Vla di Sr bi je. Međutim, Vučelić je na ja vio je da ćese za stup ni ci SPS-a ubu duće kon zul ti ra ti s Mi loševićem pri je do -nošenja naj važni jih od lu ka i da »neće do zvo li ti da dio ru ko vod stvapar ti je otvo re no dje lu je pro tiv Mi loševića«. Blic, 22. li sto pa da

iZa ZO ViiZa ZO Vi

Ukrat ko na bro je ni, naši iza zo vi zo -vu se – Ko so vo, eko nom ske re -

for me, veći stan dard građana, eu rop -ske in te gra ci je, međuna ci o nal ni od no -si u Voj vo di ni, sve veća ra di ka li za ci ja jav nog mni je nja ipo dje le u de mo krat skom blo ku. Iz gle da pot pu no ne vje ro -jat no, ali je činje ni ca da stres zbog ovih pi ta nja mno goviše uma nju je imu ni tet lju di, ne go bi lo ko ja gri pa, pa zva -la se ona i ptičja. Mi ro ljub La bus, pot pred sjed nik Vla deSr bi je, Po li ti ka, 22. li sto pa da

DDuu jj ii zzmm ii

a Od viška glava ne boli ako nije u pitanju glupost;

a Čvrsto znanje iz matematike mi nije pomoglo

razriješiti minus na tekućem računu;

a Ako zanemarimo zaposlene, svi ostali nešto rade.

Dujo Runje

Sa MO U Da raC Sa MO U Da raC

Upo sljed nje vri je me u Voj vo di ni je bi loin ci de na ta ko ji su ma ni fe sta ci ja ne to -

le ran ci je, dok je, s dru ge stra ne, upra voVoj vo di na onaj dio ze mlje čijom smo se

to le ran ci jom uvi jek dičili i ti me je bi la naš naj viši is kaz eu rop skihvri jed no sti. Naj veći uda rac ta kvoj Voj vo di ni i Sr bi ji, ko ja želi bi tidio Eu rop ske uni je i ma ni fe sti ra ti eu rop ske vri jed no sti, za da juupra vo one in sti tu ci je i ti je la, ko ji ne pro ce su i ra ju do volj no br zosve ka zne ne pri ja ve ko je su is kaz kri mi na la na et ničkoj osno vi.Zbog to ga tražim od države i nje nih in sti tu ci ja po seb nu osje tlji vostpre ma pra vi ma ma nji na i pra vu građana. Bo ris Ta dić, pred sjed nikRe pu bli ke Sr bi je, Dnev nik, 21. li sto pa da

Čel ni ci ma G-8 bi la su pu na usta po moći Afri ci.Dok su nji ma usta bi la pu na, mno gim su Afri -kan ci ma želu ci osta li pra zni. Uzme mo li hu -

ma ni tar nu po moć kao kri te rij, za ovu se go di nu možeka za ti da je go di na obećava nja hu ma ni tar ne po moćiAfri ci i pružanja po moći Ame ri ci.

Bo ga ti i moćni po sljed njih se tje da na te me lji to pri -pre ma ju za na je zdu ptičje gri pe (ko ja se možda i nećezbi ti), ia ko ne bi bi lo zgo re ga da počnu li ječiti vla sti -to rašire no ko košje slje pi lo.

U tjed nu u ko jem je me dij ski glo bal no do mi ni ra laptičja gri pa i početak suđenja Sad da mu Hus se i nu, alo kal na se jav nost za ba vlja la po ra zom Di na ma u Iva -nić Gra du, je dva je pri mjet no za bi lježena vi jest da jeu ne dje lju UN-ova Or ga ni za ci ja za hra nu i po ljo pri -vre du obi lježila 60. go di nu po sto ja nja. Ne tko bi mo -gao ka za ti da je spe ci ja li zi ra nih agen ci ja i or ga ni za -ci ja UN-a to li ko da bi smo sva ki dan mo gli na ve li kosla vi ti nečiju go dišnji cu. Ne tko, ma lo zlob ni ji, mo -gao bi štošta pri go vo ri ti sa mom FAO-u ko ji je oda bi -rom te me za ovo go dišnji Svjet ski dan hra ne – »Po ljo -pri vre da i in ter kul tu ral ni di ja log: naše za jed ničko na -sli jeđe« – po ka zao da se ba rem dje lo mi ce ukla pa usvjet ske tren do ve.AFRI KA: A svjet ski tren do vi su po ra zni i po ka zu juda s čovječan stvom i da lje nešto ni je u re du. Držimose broj ki: go dišnje pet mi li ju na dje ce u svi je tu umreod gla di (pla stični je rečeno, umi re ci je la Hr vat skauvećana za još de set po sto), 852 mi li ju na lju di je kro -nično pot hra nje no (pla stični je rečeno: to li ko sta nov -ni ka ima ju EU, Pa ki stan, Ban gla deš i In do ne zi ja za -jed no). Isto dob no u svi je tu se pro iz vo di do volj nohra ne da bi se pre hra ni lo ci je lo sta nov ništvo, a ge ne -ral ni di rek tor FAO-a Se ne ga lac Jacques Di o uf ka zaoje u ne dje lju da čovječan stvo ras po laže s do volj nozna nja i do volj no iz vo ra i za očeki va no po većan brojlju di. U ta kvoj si tu a ci ji UN HCR mo lja ka vla de ne bili da ro va le nešto hu ma ni tar ne po moći (očito je i da -lje ak tu al na iz re ka »udi je li te si ro ma hu«) za iz bje gli -ce, a većina njih svr sta na je među onih 852 mi li ju na.Ja sno, kad je ri ječ o glad ni ma, najčešće se spo mi njeAfri ka. Ni svečar sko-pre hram be na ne dje lja ni jeprošla bez te man tre. Ta li jan ski mi ni star za po ljo pri -vre du i šumar stvo Gi an ni Ale man no ka zao je da višepo zor no sti tre ba pri da ti Afri ci. Pri je tri mje se ca Afri -ka je bi la glav na te ma sa stan ka G-8 u Škot skoj, a naj -moćni jim su lju di ma svi je ta bi la pu na usta po moćiAfri ci. I dok su nji ma usta bi la pu na, mno gim suAfri kan ci ma želu ci osta li pra zni. Uzme mo li hu ma ni -tar nu po moć kao kri te rij, za ovu se go di nu može ka -za ti da je go di na obećava nja hu ma ni tar ne po moćiAfri ci i go di na pružanja hu ma ni tar ne po moći Ame ri -ci.

Svečanost u Ri mu, gdje je sje dište FAO-a, bit no seraz li ko va la od ne dav ne svečano sti u New Yorku gdjeje sje dište UN-a. Na i me, dok su u New York po hr li lima nje-više svi svjet ski šefo vi država, u Ri mu ih seoku pi lo sa mo de vet. Među nji ma je bio i pred sjed nikZim bab vea Ro bert Mu ga be ko ji je zbog ra si stičkepo li ti ke pro tje ri va nja bi je lih far me ra iz rav no od go -vo ran za uništa va nje po ljo pri vre de i po većanje gla di

u svo joj državi. No dok se u New Yorku ras pra vlja loo nečem to li ko glo bal no atrak tiv nom i spek ta ku lar -nom kao što je te ro ri zam, u Ri mu se ras pra vlja lo onečem ta ko do sad nom i sva ko dnev nom kao što jeglad. BO GA TI: Da sa svi je tom do i sta nešto ni je u re dupo tvrđuje i činje ni ca da se međuna rod ne or ga ni za ci -je muče sku pi ti ko ji mi li jun do la ra za po moć glad ni -ma, dok se vla di ne si gur no sne or ga ni za ci je uopće nemuče pri ku pi ti ko ju mi li jar du, da pače de set ke mi li -jar di, za bor bu pro tiv te ro ri zma, na vod no po većanjesi gur no sti i si gur no po većanje kon tro le građana. Uko načni ci ri ječ je o jed no stav noj činje ni ci: vla de svi -je ta, po seb no bo ga tih i raz vi je nih ze ma lja, sprem nesu po trošiti de set ke mi li jar di na ne ko li ko sto ti na ili ti -suća te ro ri sta, ali teško odva ja ju ne ko li ko mi li ju na zami li ju ne glad nih u svi je tu.

Da priča sa sku plja njem no va ca bu de za ni mlji vi javla de su sklo ne tvr di ti da je si ro maštvo je dan odglav nih uzro ka te ro ri zma te da bi se is kor je nji va njemgla di (inače je dan od ci lje va Mi le nij ske de kla ra ci jeUN-a na pro ved bu ko je su se ob ve za le države čla ni -ce, ali su to uglav nom smet nu le s uma) sma nji lo si ro -maštvo, a ti me, po slje dično, i te ro ri stička re grut naba za. Ovom zgo dom ne bi bi lo zgo re ga osta vi ti postra ni činje ni cu da je ta te za teško održiva. Tko jeikad čuo za međuna rod ne te ro ri ste iz Čada ili Bu run -di ja i tko je ikad po mi slio da je Osa ma bin La den izsi ro mašne obi te lji?

Bo ga ti čine sve da bi bi li još bo ga ti ji, što je ra zu mlji -vo, ali i go to vo sve da si ro mašni osta nu si ro mašni.Prak tično je di ni eko nom ski iz laz za većinu si ro mašnihze ma lja je po ljo pri vre da i pro iz vod nja hra ne. No, u to -me se su da ra ju s go le mom moći ad mi ni stra ci ja bo ga -tih ze ma lja. Si ro mašni, na i me, ni ka ko ne mo gu bi ti ci -je nom kon ku rent ni bo ga ti ma. Raz log za to kri je se ujed noj ime ni ci: sub ven ci je. Kon kret no: pro sječna kra -va u Ja pa nu dnev no je sub ven ci o ni ra na s ot pri li kedvo stru ko više do la ra ne go što iz no si prag si ro maštvapre ma stan dar di ma Svjet ske ban ke. Na rav no, prag si -ro maštva se ne od no si na kra ve ne go na lju de.

Glad ni u svi je tu uka zu ju na još je dan pa ra doks.Oni, na i me, su deći pre ma ko ličina ma hra ne ko je sego dišnje pro iz ve du, ne bi smje li po sto ja ti. Pro blemje, da kle, u di stri bu ci ji, a ne u pro iz vod nji. Na rav no,ta činje ni ca otva ra pi ta nje ka ko je mo guće di stri bu i -ra ti i pra vil no, u skla du s voj nom vješti nom, ras po re -di ti do volj ne ko ličine oružja i mu ni ci je (što uspi je vai vla da ma si ro mašnih ze ma lja u ko ji ma lju di umi ruod gla di, ako ćemo pra vo), a ni je mo guće di stri bu i ra -ti i pra vil no uskla dišti ti do volj ne ko ličine hra ne.

Očito i da lje vri je di bi blij ska iz re ka »bla go si ro -mašni ma jer nji ho vo je kra ljev stvo ne be sko«. Da -pače, mno gi bo ga ti omo gućava ju si ro mašni ma da br -zo i efi ka sno do pu tu ju u to kra ljev stvo. Bo ga ti imoćni po sljed njih se tje da na te me lji to pri pre ma ju zana je zdu ptičje gri pe, ko ja se možda i neće zbi ti, ia kone bi bi lo zgo re ga da počnu li ječiti vla sti to rašire noko košje slje pi lo.

Au tor je ko men ta tor iz Za gre ba, tekst je ob ja vljen u Vje sni ku 22. li sto pa da


TT VV rr DD ii MM ii DD OO kk aa ZZ UU jj ee MM

Kad su usta pu na, a sto ma ci pra zni

Vi{e vri je di ja pan ska kra va ne go si ro mahOčito i da lje

vri je di bi blij ska

iz re ka »bla go

si ro mašni ma jer

nji ho vo je

kra ljev stvo

ne be sko«. Da pače,

mno gi bo ga ti

omo gućava ju

si ro mašni ma da

br zo i efi ka sno

do pu tu ju u to

kra ljev stvo. Bo ga ti

i moćni po sljed njih

se tje da na

te me lji to

pri pre ma ju za

na je zdu ptičje

gri pe, ko ja se

možda i neće zbi ti,

ia ko ne bi bi lo

zgo re ga da počnu

li ječiti vla sti to

rašire no ko košje

slje pi lo

Piše: Ti ho mir Po noš


TT ee mm aa

Uokvi ru ma ni fe sta ci je »Da ni Istre uVoj vo di ni«, ko ju je od 20. do 22.li sto pa da or ga ni zi ra lo Iz vršno vi -

jeće AP Voj vo di ne, mješovi to po li tičko-go -spo dar stve no-kul tur no iza slan stvo Istar skežupa ni je pred vođeno za mje ni kom istar skogžupa na Ma�ri�nom�Br�ka�rićem�po sje ti lo je ne -ko li ko voj vođan skih gra do va.

Ti je kom bo rav ka pred stav ni ci Istre su -sre li su se s pred stav ni ci ma No vog Sa da,za tim općina Som bor i Zre nja nin, dok su uSu bo ti ci po kraj lo kal nih raz go va ra li i sdužno sni ci ma općina Sen ta i Bačka To po la.

U pe tak 21. li sto pa da održana je kon fe -

ren ci ja za no vi na re u Skupšti ni Voj vo di nena ko joj je po kraj pred sjed ni ka Skupšti neVoj vo di ne Bo�ja�na Ko�streša bio na zočan iistar ski dožupan Ma�rin Br�ka�rić.GO�SPO�DAR�STVE�NA� SU�RAD�NJA:Ovo go dišnji po sjet iza slan stva Istar skežupa ni je Voj vo di ni, treći je ove vr ste jer sena kon de se tljeća pa u ze ti je kom 90-tih, po -nov no us po sta vi la su rad nja 2001. go di ne.Ia ko je bi lo na ja vlje no da će iza slan stvopred vo di ti istar ski župan Ivan� Ja�kovčić,umje sto nje ga došao je nje gov za mje nikdožupan Ma rin Br ka rić ko ji se, ob raćajućise mno go broj nim no vo sad skim me di ji ma,

za hva lio na go sto prim stvu po kra jin ske ad -mi ni stra ci je i ka zao ka ko Istra i Voj vo di naidu da lje, da će na sta vi ti su rad nju istim in -ten zi te tom i po po tre bi je pro du bi ti, s po -seb nim na gla skom na raz vi ja nju su rad njeizmeđu Istar ske go spo dar ske ko mo re u Pu -li i Go spo dar ske ko mo re Voj vo di ne.

»Za do volj ni smo go spo dar stve nom su -rad njom jer je us po sta vlje na stal na ko mu -ni ka ci ja između Go spo dar ske ko mo re Voj -vo di ne i Go spo dar ske ko mo re Istar skežupa ni je ia ko još uvi jek po sto je ma le ba ri -je re ko je se dešava ju na držav noj ra zi ni, aliko je se na di la ze ra znim bi la te ral nim spo ra -zu mi ma između naših država. Mi želi moutje ca ti na po boljšanje međudržav nog od -no sa, ali smo i za do volj ni ovim što smo upret hod ne tri go di ne učini li«, re kao jeistar ski dožupan Br ka rić. RE�GI�JE� KAO� MOST� SU�RAD�NJEDVI�JU�DRŽAVA:�Po ri ječima pred sjed ni -ka Skupšti ne Voj vo di ne Bo ja na Ko streša,naj pri je je pri je tri go di ne ostva re na su rad -nja između Istre i Voj vo di ne pa tek on da nameđudržav noj ra zi ni.

»Su rad nja između Voj vo di ne i Istre re -zul ti ra la je po boljšanjem od no sa i su rad njeizmeđu Re pu bli ke Sr bi je i Re pu bli ke Hr -vat ske. Naš je in te res da po mog ne monašim država ma da ostva ri mo za jed ničku ius pješnu su rad nju«, za ključio je Ko streš.

Da ni Istre u Voj vo di ni

Do bra su rad nja se na sta vljaBo�jan�Ko�streš:�»Naš�je�in�te�res�da�po�mog�ne�mo�našim�država�ma�da�ostva�ri�mo�za�jed�ničku�i�uspješnu�

su�rad�nju«�*�Is�ku�stva�Istar�ske�župa�ni�je,�po�glavito�na�kon�otva�ra�nja�ure�da�u�Bruxellesu,�ko�je�je�dalo�

re�zul�ta�ta,�po�tak�nu�la�su�po�kra�jin�sku�ad�mi�ni�stra�ci�ju�da�raz�mi�sli�o�mo�gućno�sti�otva�ra�nja�sličnog�ure�da

Piše: Dra ga na Po pov

Vi sok stu panj za{ti tepra va ma nji na

Ti je kom ti skov ne kon fe ren ci je u No -vom Sa du no vi na ri su is ko ri sti li pri -

go du da se od istar skog dožupa na oba vi -je ste o pi ta nji ma ko ja se po sred no tiču iVoj vo di ne. Na pi ta nje o stup nju zašti tena ci o nal nih pra va ma nji na u Istri, a sob zi rom da je Istra dvo je zična (dok je uVoj vo di ni u službe noj upo ra bi šest je zi -ka) dožupan je re kao: »Čini mi se dasmo po pi ta nju zašti te pra va na ci o nal nihza jed ni ca po sti gli vi so ke stan dar de, bu -dući da je Istar ska župa ni ja od 1993. go -di ne čla ni ca Skupšti ne eu rop skih re gi ja,a po sti za nje vi so kih stan dar da po tompi ta nju je bio je dan od uvje ta za član -stvo«.

Jo{ vi{e voj vo|an skih pro iz vo da uistar skim pro da va o ni ca ma

Po sljed njeg da na po sje ta održana je kon fe ren ci ja za no vi na re na ko joj su bi li na -zočni taj ni ca Istar ske go spo dar ske ko mo re Ja�sna�Ja�klin-Ma�je�tić, pot pred sjed nik

Go po dar ske ko mo re Voj vo di ne Rat�ko�Fi�li�po�vić, rav na telj Tu ri stičke or ga ni za ci je Voj -vo di ne Gvo�zden�Per�ko�vić, kao i de se tak us pješnih pod u zet ni ka i tu ri stičkih dje lat ni -ka Istre, ko ji su ta kođer iz ra zi li za do volj stvo zbog us pješnog po sje ta. Ka ko je re klataj ni ca Ja sna Ja klin-Ma je tić, Istar ska go spo dar ska ko mo ra je pri sut na u Voj vo di ni većne ko li ko go di na na no vo sad skom saj mu, a voj vođan ski pro iz vo di su već ne ko li ko go -di na pri sut ni u istar skim mar ke ti ma, te je po sjet imao za cilj da se po tvr de višego -dišnji do bri od no si i da se oni una pri je de ko li ko je god mo guće. Ka ko smo sa zna litom pri li kom, po sto ji in te res da dvi je voj vođan ske pi vo va re pla si ra ju svo je pro iz vo -de na istar sko tržište, a je dan od čla no va Go spo dar ske ko mo re Va�sa�Vu�lin, pod ri je -tlom iz Voj vo di ne, na ja vio je ka ko je za in te re si ran za od ređeni ob lik su rad nje s no -vo sad skim bro do gra di lištem.

Nastaviti suradnju istim intenzitetom i po potrebi je produbiti:Marin Brkarić i Bojan Kostreš


TT ee mm aa

Po ri ječima Ko streša, is ku stva Istar skežupa ni je, oso bi to na kon otvo re nja ure da uBruxellesu, ko ja je da la re zul ta ta, po ta klasu po kra jin sku ad mi ni stra ci ju da raz mi sli omo gućno sti otva ra nja sličnog ure da u Voj -vo di ni.

Osim go spo dar ske su rad nje, ti je kom po -sje ta su di o ni ci su raz go va ra li o mo gućno stipo boljšanja su rad nje u obla sti tu ri zma. Pori ječima Br ka rića su rad nju u obla sti tu -rizma bi tre ba lo proširi ti i raz vi ti, s ob zi -rom da Istra ima du go go dišnja is ku stva potom pi ta nju i ra do bi po di je li li ta is ku stva izna nja s voj vođan skim tu ri stičkim dje lat -ni ci ma. »Raz go va ra li smo ka ko tre ba moraz vi ti po lje tu ri zma i su klad no to me raz -mišlja ti da se us po sta vi zračna li ni ja, a bu -dući da Istra ima međuna rod nu zračnu lu -ku u Pu li, mo gli bi smo us po sta vi ti char terle to ve ko ji bi bi li ko ri sni za obje stra ne«,ka zao je Br ka rić. PI�TA�NJE� DE�CEN�TRA�LI�ZA�CI�JE:� Napi ta nje no vi na ra ka ko ocje nju je si tu a ci ju u

Re pu bli ci Hr vat skoj po pi ta nju de cen tra li -za ci je, ko je se po sred no tiče i Voj vo di ne,Br ka rić je re kao:

»Po zna to je ka ko je Istar ska župa ni jauvi jek ima la iz vje stan stu panj au to no mi je,ali s ob zi rom na sva naša na sto ja nja ni smoza do volj ni tre nu tačnom si tu a ci jom. De -cen tra li za ci ja je za početa ali ni je u onom

ob uj mu za ko ji se za lažemo. Ipak, to jepro ces ko ji je tek za počet i na sta vlja se, imi sma tra mo da će se ostva ri ti u onoj mje -ri u ko joj mi to hoćemo. Po volj no je to štosmo počeli pre go vo re o ula sku Re pu bli keHr vat ske u EU, a su klad no pre go vo ri mamo rat ćemo pri hvaćati važeće stan dar deEU ko ji su u okvi ru naših želja, jer tre nu -tačno ni smo za do volj ni ra zi nom de cen tra -li za ci je«. Po kraj to ga dožupan je iz ra ziosprem nost da is ku stva ko ja ima ju, po gla vi -to u međuna rod noj su rad nji ustu pe voj -vođan skoj ad mi ni stra ci ji kao i da ra be voj -vođan ska is ku stva.

Iduće, 2006. go di ne u Istri će bi ti održanuz vrat ni po sjet voj vođan skih dužno sni kapod na zi vom »Da ni Voj vo di ne u Istri«.

g

Ni ska sto pa ne za po sle no sti u Istri

Po ri ječima Br ka rića sto pa ne za po sle -no sti u Istri iz no si oko 6 po sto, s ten -

den ci jom pri bližava nja sto pe eu rop skimstan dar di ma ko ji iz no se oko 4 do 5 po -sto. »Ve li ku za slu gu ima Istar ska župa -ni ja ali i Obrt nička i Go spo dar ska ko -mo ra. Čini mo pu no to ga, or ga ni zi ra mobroj ne pro gra me ko ji potiču raz voj,spro vo di mo edu ka ci ju jer pla ni ra mosma nji ti sto pu ne za po sle no sti na eu rop -sku ra zi nu ko ja je oko 4 do 5 po sto«, re -kao je Br ka rić.

Pred stav ni ci kul tur nog ìvo ta Istre

Kul tur ni dio ma ni fe sta ci je čini lo jego sto va nje pred sta ve »Kru go vi«

ka za lišta »Dr. Inat« iz Pu le, na stu pi rocksku pi na Sa ke, Šaje ta i Gu sta fi te pje -vačkog društva »Ba ta na«.

Izaslanstvo Istre u Subotici primili općinski dužnosnici na čelu sgradonačelnikom Gézom Kucserom

Susret predstavnika gospodarskih komora Vojvodine i Istre u Novom Sadu


TT ee mm aa

Iz vršni od bor Hr vat skog na ci o nal nogvi jeća po tvr dio je plan o fi nan ci ra njuin fra struk tu re i pružanju fi nan cij ske

pot po re za rješava nje ele men tar nih po tre bahr vat ske na ci o nal ne za jed ni ce u OpćiniSu bo ti ca. Ovaj sred njo ročni plan je osno vaza dalj nje raz go vo re s lo kal nom sa mo u pra -vom u ve zi fi nan ci ra nja hr vat ske za jed ni ceu Su bo ti ci. Iz vršni od bor HNV-a još jed -nom je po zvao i sve hr vat ske kul tur neudru ge da po pu ne upit ni ke ko ji su im svo -je vre me no pro sli jeđeni, na osno vu ko jih ćese moći evi den ti ra ti pri ho di i ras ho di udru -ga.

Na sjed ni ci Iz vršnog od bo ra HNV-a, ko -ja je održana 24. li sto pa da u Su bo ti ci, pod -ne se no je i iz vješće o sta nju u škol stvu ipri prem nim rad nja ma za iz ra du pro jek taobra zo va nja na hr vat skom je zi ku te o or ga -ni zi ra nju iz ložbe Jo�si�pa�Age�Sken�de�ro�vićai iz ložbe iz ko lek ci je sli ka dr.� Vin�kaPerčića,�a Iz vršni od bor po držao je za jed -ničko pri općenje za jav nost ko ji su pot pi -sa li pred sjed nik HNV-a Jo�sip�Z.�Pe�ka�no�vići pred sjed nik IO Vi jeća La�zo�Voj�nić�Haj�-duk na kon do pi sa DSHV-a u sve zi ra da IOHNV-a.

Po kraj La ze Voj nića Haj du ka, na sjed ni -ci su bi li na zočni i čla no vi Iz vršnog od bo -ra – Ivi�ca�Sti�pić, Jo�za�Ko�lar�i Zvo ni mir Pe -rušić, kao i Jo sip Z. Pe ka no vić i pred sjed -nik E-vla de Zo�ran�Voj�nić�Tu�nić. PO�TRE�BE� HR�VAT�SKE� ZA�JED�NI�CEU�SU�BO�TI�CI:�Na počet ku sjed ni ce La zoVoj nić Haj duk ukrat ko je pre dočio fi nan -cij ski plan hr vat ske za jed ni ce u Su bo ti ci zaraz do blje od 2006. go di ne pa do iz vršenja,ko ji je ra ni je usvo jen na Vi jeću. Plan jenačinjen te me ljem ana li ze sta nja u hr vat -skoj za jed ni ci i te me ljem sa gle da va njapotre ba ko je su evi dent ne, kao i te me ljemsu gla sno sti svih re le vant nih čim be ni ka uhr vat skoj za jed ni ci u Su bo ti ci. Plan sa držirješenje po slov nog pro sto ra za funk ci o ni -ra nje HNV-a, a pro stor ko ji bi bio ade kva -tan za smještaj čita ve ad mi ni stra ci je Vi jećana la zi se u Bled skoj 2. Dio te zgra de je sa -da po slov ni pro stor Općine Su bo ti ca, a dioje za dužbi na-le gat dr. Vin ka Perčića, ko jije pre tvo ren u »Za vičaj nu ga le ri ju dr. Vin -

ko Perčić«. Zgra da bi pre ma pred loženompla nu tre ba la preći u po sjed HNV-a, a to semože učini ti po sred stvom i pot po rom lo -kal ne sa mo u pra ve.

U pre dočenom pla nu pri ka za na je ipotre ba fi nan cij ske i lo gi stičke pot po re zafor mi ra nje pro fe si o nal nih usta no va u sfe rikul tu re, obra zo va nja i in for mi ra nja, kao ita be lar ni pre gled pla ni ra nih troško va. Hr -vat ska za jed ni ca očeku je pot po ru ovo mefi nan cij skom pla nu od lo kal ne sa mo u pra veSu bo ti ce, jer je ovaj grad naj veći cen tar

Hr va ta u SiCG, a ka ko Hr va ti kao po re skiob ve zni ci uplaćuju značaj na sred stva za fi -nan cij ski pro račun Općine, lo gično je daočeku ju fi nan cij sku pot po ru, ko ja je do sa -da bi la sim bo lična.OTVO�RE�NO� O� FI�NAN�CI�RA�NJUUDRU�GA:�La zo Voj nić Haj duk pre dočioje i iz vješće o fi nan ci ra nju udru ga u hr vat -skoj za jed ni ci u raz do blju od 2003. do2005. go di ne. Pre ma pre dočenoj struk tu riras po dje le su me u iz no su od 5.578.400 di -na ra, do bi ve nih iz pro računa AP Voj vo di -

ne, skupšti na općina i Mi ni star stva vanj -skih po slo va Re pu bli ke Hr vat ske, svo ta uiz no su od 3.425.100 razdijeljena je na 18udru ga u re gi ji Su bo ti ca, svo ta u iz no su od944.100 di na ra po di je lje na je na 6 udru gau re gi ji Som bor i Po du na vlje, svo ta u iz no -su od 780.200 di na ra po di je lje na je na 6udru ga iz re gi je Sri jem, a pro fe si o nal nimusta no va ma NIU »Hr vat ska ri ječ« i Ra dioSu bo ti ci po di je lje no je 264.500 di na ra, dokje za po je di načne pro jek te po di je lje no164.500 di na ra.

»Do kon ca go di ne bit će urađena ana li ti -ka do bi ve nih sred sta va sva ke udru ge. Ta -kođer, tražit će se po vrat upit ni ka ko ji supro sli jeđeni udru ga ma, na osno vu ko jih ćese moći evi den ti ra ti točni pri ho di i ras ho diudru ga. Na kon cu go di ne re zul ta ti te ana li -ti ke bit će tran spa rent no ob ja vlje ni, ka kobi jav nost bi la upo zna ta s fi nan ci ra njemudru ga«, re kao je Voj nić Haj duk. Jo za Ko -lar is tak nuo ka ko je važno ima ti in for ma ci -je o struk tu ri ras po dje le fi nan cij skih sred -sta va udru ga ma i na po me nuo da od udru ga

Iz vršni od bor HNV-a raz ma trao iz vješće o fi nan ci ra nju udru ga u hr vat skoj za jed ni ci

evi den ti ra ti pri ho de i ras ho de udru gaFi�nan�cij�ski�plan�hr�vat�ske�za�jed�ni�ce�u�Su�bo�ti�ci�za�razdoblje�od�2006.�go�di�ne,�pa�do�iz�vršenja,�

načinjen�je�te�me�ljem�ana�li�ze�sta�nja�u�hr�vat�skoj�za�jed�ni�ci�*�Po�ziv�hr�vat�skim�udru�ga�ma�da�po�pu�ne�

upit�ni�ke�ko�ji�su�im�pro�sli�jeđeni�*�Iz�ra�da�stra�te�gi�je�i�me�to�di�ke�obra�zo�va�nja�na�hr�vat�skom�je�zi�ku�

Hrvatske udruge još jednom pozvane da popune upitnike:sa sjednice Izvršnog odbora HNV-a


TT ee mm aa

tre ba tražiti po dat ke o do bi ve nim i utroše-nim sred stvi ma. Na kon to ga Iz vršni od borje za ključio da tre ba po zva ti sve hr vat skeudru ge da do kon ca go di ne po pu ne upit ni -ke ko ji su im svo je vre me no pro sli jeđeni,ka ko bi se ste kao uvid u iz vo re pri ho da iras ho da udru ga. PRO�JEK�TI� U� OBRA�ZO�VA�NJU:� Ivi caSti pić je pod nio iz vješće o sta nju u škol -stvu i pri prem nim rad nja ma za iz ra du pro -jek ta obra zo va nja na hr vat skom je zi ku.

»Slje deće škol ske go di ne dje ca će seupi si va ti u pe te raz re de u odje li ma na hr -vat skom je zi ku. U ve zi to ga, škol ski pro -gra mi i pla no vi zah ti je va ju od ređene do pu -ne i na to me se ra di, a po treb no je ura di ti ipri je vo de udžbe ni ka, kao i do dat ke zaudžbe ni ke. Što se tiče ka dra za pre da va njena sta ve u pe tim raz re di ma, is ko ri stit će seveć po sto jeći, a bit će an gažira ni pro fe si o -nal ci ko ji će iz ra di ti stra te gi ju i me to di kuobra zo va nja na hr vat skom je zi ku. Do pu neza udžbe nik za pe ti raz red iz ge o gra fi je ra -di Sti�pan�Stan�tić, do pu ne za udžbe ni ke izpo vi je sti i li kov ne kul tu re ra di Lju�bi�ca�Vu�-ko�vić, a do pu ne za udžbe nik iz gla zbe nogobra zo va nja ra di Mi�ra�Te�mu�no�vić«, re kaoje Ivi ca Sti pić.

Po sli je to ga La zo Voj nić Haj duk je is tak -nuo ka ko je obra zo va nje dje ce na hr vat -skom je zi ku život na te ma i u toj se obla stine smi je im pro vi zi ra ti. »Iz ra dit će se mo -

de li ško lo va nja na hr vat skom je zi ku. Za -kon ska re gu la ti va po sto ji, kao i naše od -ređene želje. Ka da ti mo de li bu du iz rađeni,pre dočit će se na sjed ni ci Vi jeća«, re kao jeVoj nić Haj duk. ZA�HTJEV� ZA� VRAĆANJE� LAP�TO�-PO�VA:�Na sjed ni ci je usvo jen i pri je dlog oime no va nju Zvo ni mi ra Pe rušića za v. d.od go vor nog ured ni ka tjed ni ka »Hr vat skari ječ« za raz do blje od idućih šest mje se ci,što će se pred ložiti HNV-u, a Iz vršni od borće po držati re tro spek tiv nu iz ložbu aka -dem skog sli ka ra Jo si pa Age Sken de ro vića,ko ja će bi ti održana u Su bo ti ci, kao i mul -ti me di jal nu iz ložbu iz ko lek ci je sli ka dr.Vin ka Perčića.

Iz vršni od bor po držao je za jed ničko pri -općenje za jav nost ko ji su pot pi sa li Jo sip Z.Pe ka no vić i La zo Voj nić Haj duk na kon za -ključaka DSHV-a u sve zi ra da IO HNV-a, ado ne se na je i od lu ka da se jed no računa lou vla sništvu HNV-a ustu pi DSHV-u na ko -rište nje, uz pot pi si va nje re ver sa.

Na sjed ni ci je po nov no po sta vlje no pi ta -nje o sud bi ni dva lap top računa la ko je ni suvra ti la dva bivša dužno sni ka Vi jeća na konšto su od stu pi li s funk ci ja. Nji ma su svo je -vre me no upućena pi sma u ko ji ma se tražipo vrat tih osnov nih sred sta va HNV-a, aako se ne oda zo vu po zi vu, te me ljem za ko -na po kre nut će se ka zne ne pri ja ve, jer je toob ve za HNV-a. Na kon cu sjed ni ce čla no vi

IO HNV-a upo zna ti su s in for ma ci jom daje Po kra jin sko taj ništvo za upra vu, pro pi sei na ci o nal ne ma nji ne ras pi sa lo iz van red nina tječaj za do dje lu sred sta va ma njin skimna ci o nal nim vi jećima, ko ji je ras pi san na -kon re ba lan sa pro računa AP Voj vo di ne.Po kraj to ga, IO HNV-a po držao je pri -jedlog da se upu ti po moć za tri stu den tako ji u Hr vat skoj stu di ra ju hr vat ski je zik iet no lo gi ju, a pri hvaćen je i pri je dlog da seus po sta vi kon takt s ured ništvom dječjeg li -sta »Smib«, ka ko bi taj list i da lje sti zao uhr vat ske od je le, ali pod ne tržišnim uvje ti -ma.

Z. Sa rić

Do bre vi je sti iz Ba~kog Bre ga

»UOsnov noj ško li ‘Moša Pi ja de’ uBačkom Bre gu na počet ku

škol ske go di ne održan je sa sta nak s ro -di te lji ma, s ci ljem da se vi di ima li za in -te re si ra nih za izučava nje iz bor nog pred -me ta hr vat ski je zik s ele men ti ma na ci o -nal ne kul tu re. Na tom sa stan ku je po krajme ne, bio na zočan i pot pred sjed nikHNV-a Sti�pan�Šimu�nov. Sa sta nak je do -nio re zul ta te i sa da već osme ro učeni kapo hađa taj pred met«, re kao je Jo za Ko -lar ti je kom di sku si je o sta nju u škol stvu.

NO�VI� SAD – Pot pred sjed nik Sa mo stal ne de mo krat ske srp skestran ke (SDSS) Jo�van� Aj�du�ko�vić na ja vio je da će u Vu ko va ruusko ro bi ti for mi ran Srp ski kul tu r ni cen tar, u okvi ru ko je ga će bi -ti po kre nu ta i mul ti na ci o nal na te le vi zi ja.

Ta te le vi zi ja emi ti rat će i pro gram na srp skom je zi ku, re kao jeza Građan ski list od su bo te Aj du ko vić, ko ji je ujed no i dožupanVu ko var sko-sri jem ske župa ni je.

Aj du ko vić je iz ra zio uvje re nje da će pro jekt mul ti na ci o nal ne te -le vi zi je bi ti us pješno ostva ren i na veo ka ko je je dan od uvje ta zaeu rop sku in te gra ci ju Hr vat ske i pot pu na zašti ta pra va na ci o nal nihma nji na.

»To bi bi la re gi o nal na te le vi zi ja, ko ja bi u bli skoj bu dućno stipo pri mi la međure gi o nal ni ka rak ter, za to što bi tu bi le uključene ite le vi zi je iz Voj vo di ne, Mađar ske i Tu zlan skog kan to na«, re kao jeon.

Aj du ko vić je iz ra zio očeki va nje da bi re a li za ci ja tog pro jek ta,čija je vri jed nost oko mi li jun eu ra, mo gla početi slje deće go di ne.

Vu ko var sko-sri jem ski dožupan Jo van Aj du ko vić na ja vio

Usko ro mul ti na ci o nal nate le vi zi ja u Vu ko va ru


TT ee mm aa

Pred sjed ništvo De mo krat skog sa ve zaHr va ta u Voj vo di ni na svo joj je sjed -ni ci održanoj 24. li sto pa da do ni je lo

De kla ra ci ju o po ložaju hr vat sko ga na ro dau Voj vo di ni, u ko joj se ocje nju je da su»pri pad ni ci hr vat ske za jed ni ce u ne rav no -prav no me po ložaju u od no su na većin skina rod i dru ge ma nji ne a da Re pu bli ka Sr bi -ja ne pruža zašti tu na ci o nal nim ma nji na masu klad no s međuna rod nom zašti tom ljud -skih i ma njin skih pra va.«

Glav ne po teškoće s ko ji ma se su sreće hr -vat ska za jed ni ca u Voj vo di ni sa sta ja lišta

pro vođenja po sto jećih pro pi sa, ko je se na -vo de u De kla ra ci ji, su »dis kri mi na ci ja udržav nim služba ma kod upošlja va nja i naru ko vo dećim mje sti ma (u pošti, Te le ko mu,po li ci ji, ca rin skim služba ma, pra vo suđu,mje snim ure di ma u hr vat skim se li ma itd.),ne pro vođenje od red bi o službe noj upo ra bihr vat sko ga je zi ka i pi sma u držav nimslužba ma i u uprav nom i sud skom po stup -ku, dis kri mi na ci ja u ško la ma, činje ni ca dase počini te lji višekrat nog skr na vlje nja ka -

to ličkih gro blja ne ot kri va ju a ka mo li pro -ce su i ra ju, te ak tiv na držav na ak ci ja na di -je lje nju hr vat ske ma nji ne, gdje držav nevla sti od 2004. go di ne na sta vlja ju prak suko ju je za počeo Mi lošević 1991. go di ne ta -ko što se na sto ji od jed ne re gi o nal ne hr vat -ske et ničke sku pi ne umjet no stvo ri ti no vaet nička sku pi na.«

U De kla ra ci ji se kao pri mjer ne pro -

vođenja pro pi sa, između osta log na vo dika ko Hr va ti u Su bo ti ci ne mo gu do bi tidvo je zične srp ske i hr vat ske osob ne is ka -zni ce a da se u Som bo ru hr vat sko me kul -tur nom društvu do da nas ne do pušta re gi -stri ra ti svo je ime i na hr vat sko me je zi ku.

Na da lje se na vo di ka ko »škol ski činov -ni ci od go va ra ju za in te re si ra ne ro di te ljekod upi sa dje ce u ško lu na hr vat sko me je -zi ku, da se učeni ci ka to ličke vje ro i spo vi je -sti dis kri mi ni ra ju, da se u naj no vi jimudžbe ni ci ma za osnov ne i sred nje ško leeks pli cit no iz ražava ju ne ga tiv ni sta vo vispram Hr va ta« i čak »ne gi ra po sto ja nje di -je lo va hr vat sko ga na ro da«, da se »ne i sti ni -te tvrd nje i da lje pla si ra ju s ci ljem da sepo drži te za da su Bu njev ci Sr bi ka to ličkevje re« te se ta ko u dru gom iz da nju mo no -gra fi je Som bo ra po ja vlju je te za da je »Du�-jo�Mar�ko�vić, ko ji je u Bačku do veo 1687.go di ne ve li ku sku pi nu bu nje vačkih Hr va tapo na ci o nal no sti Sr bin.«

Sta ja lište DSHV-a je da hr vat sku za jed -ni cu oso bi to po gađa i »ne po sto ja nje od -ređenih nor ma tiv nih okvi ra«, kao i to što»još uvi jek ni je ra ti fi ci ra na Eu rop ska po -ve lja o re gi o nal nim je zi ci ma i je zi ci mama nji na iz 1992. go di ne«, za tim što držav -ne vla sti od bi ja ju iz mi je ni ti za ko ne o iz bo -ri ma u par la men ti ma ko ji ma bi se osi gu ra -la ne po sred na za stu plje nost ma nji na.DSHVtraži da osi gu ra nje za stu plje no stina ci o nal nih ma nji na u pred stav ničkim ti je -li ma bu de ustav na ka te go ri ja.

DSHV će o iz ne se nim sta ja lišti ma oba -vi je sti ti do maće i međuna rod ne or ga ni za -ci je, oso bi to Vi jeće Eu ro pe, Eu rop ski par -la ment, Vi so kog po vje re ni ka za na ci o nal nema nji ne itd., kaže se u De kla ra ci ji.

J. D.

Pred sjed ništvo DSHV-a do ni je lo De kla ra ci ju o po ložaju hr vat sko ga na ro da u Voj vo di ni

Diskriminacija u dràvnim slu`bamaNo ve i sta re ma nji ne

De fi ni ra nje hr vat ske ma nji ne kao»no ve« ma nji ne u od no su na ma nji -

ne ko je su po sto ja le i pri je ras pa da bivšeJu go sla vi je, iz rična je za kon ska dis kri -mi na ci ja hr vat ske ma nji ne, na vo di se uDe kla ra ci ji jer za kon ga ran ti ra »sta rim«ma nji na ma ostva ri va nje stečenih ma -njin skih pra va, ali se isti ra ni je do seg nu -ti stu panj ma njin skih pra va ne od no si na»no ve« ma nji ne ko ja ista ta kva pra vatek na sto je iz bo ri ti.

Neo drìvi pri je dlog

DSHV sma tra »neo drživim« je dan odpri je dlo ga Na cr ta za ko na o na ci o -

nal nom vi jeću na ci o nal nih ma nji na ko jise od no si na iz bor čla no va na ci o nal nogvi jeća, gdje se pro pi su je po se ban bi račkispi sak na ci o nal ne ma nji ne a da se ne po -sred ni iz bo ri za čla no ve vi jeća ras pi su jeako u po se ban bi rački spi sak bu de upi -sa no naj ma nje 60 po sto pri pad ni ka na ci -o nal ne ma nji ne s bi račkim pra vom, pre -ma po sljed njem po pi su sta nov ništva, uzuvjet da se pot pis pri pad ni ka na ci o nal nema nji ne ovje ri kod su da.

Re a gi ra nja na De kla ra ci ju o po ložaju Hr va ta u Voj vo di ni

Razgovarati o problemima

Mi ni star za ljud ska i ma njin ska pra va SiCG Ra�sim�Lja�jić iz ja vio je ka ko je u De kla -ra ci ji o po ložaju Hr va ta u Voj vo di ni, ko ju je usvo jio DSHV, iz neseni niz ne vje ro -

jat nih i ne u te me lje nih ocje na i op tužbi. Mi ni star za ljud ska pra va je oci je nio ka ko je na -kon ras pra ve u Eu rop skom par la men tu o po ložaju ma nji na u Voj vo di ni »prak tički otvo -re na se zo na ubi ra nja po li tičkih po e na«. »Sve što pred stav ni ci na ci o nal nih vi jeća pred -lože, bu de na dnev nom re du. Na ovaj način se za o bi la ze in sti tu ci je i iz da je de kla ra ci jaumje sto da se raz go va ra o even tu al nim pro ble mi ma«, re kao je Lja jić.

Pred sjed nik Od bo ra za eu rop ske in te gra ci je Skupšti ne SiCG dr.�Oli�ver�Du�lić iz ja vioje ka ko je »točno da država mo ra još pu no to ga ura di ti ka ko bi po pra vi la si tu a ci ju s ma -nji na ma, ali se ta si tu a ci ja ne može po pra vi ti na ova kav način, ne go is ključivo du gim istr plji vim raz go vo ri ma s državom i ak tiv nim su dje lo va njem u po li tičkom živo tu«…»Ovu de kla ra ci ju bih pri je oci je nio kao ne ku vr stu so li dar no sti s po li ti kom ko ju pro mo -vi ra ju li de ri stra na ka voj vođan skih Mađara. To ni je iz raz re al no sti na te re nu«, za ključioje Du lić. g

Članovi Predsjedništva DSHV-a na sjednici


TT ee mm aa

PLAV�NA,�VAJ�SKA – Žite lji Općine Bačs odo bra va njem su pri mi li vi jest o pot pi si -va nju De kla ra ci je o po nov nom us po sta -vlja nju pro me ta pre ko Du na va, na re la ci jiPlav na-Vu ko var. Na i me, u pe tak 21. li sto -pa da, u Župa nisjkom do mu u Vu ko va ru suovu De kla ra ci ju pot pi sa li mi ni stri ca za eu -rop ske in te gra ci je Re pu bli ke Hr vat ske Ko�-lin�da�Gra�bar-Ki�ta�ro�vić, mi ni stri ca za raz -voj nu su rad nju Kra lje vi ne Ni zo zem skeAg�nes�Van�der�Ar�den i pot pred sjed nik Vla -de Re pu bli ke Sr bi je Mi�ro�ljub�La�bus. Fe ri bot vri je dan mi li jun eu ra do na ci ja jeVla de Kra lje vi ne Ni zo zem ske, a počet ćepro me to va ti na pro ljeće, po pri spjeću nabu duću lo ka ci ju. Stav svih pot pi sni kaDekla ra ci je je da će se ovim po te zom nesa mo una pri je di ti tr go vin ski od no si, ne go ipo ve za ti ve li ki broj obi te lji, ko je žive di je -lom u Vaj skoj ili Plav ni, adi je lom u Vu ko va ru i oko li -ci.

Kućani ca iz Vaj ske RužaPejčić iskre no je ob ra do va -na ova kvim raz vo jem zbi va -nja: »Živim sa su pru gom uVaj skoj, a tri kćeri su mi pri -je ko u Sla vo ni ji. Vo lje la bihda fe ri bot pro funk ci o ni račim pri je, ka ko bi nam omo -gućio češće viđanje s dje -com. Umje sto 70-80 ki lo -me ta ra, ko li ko sa da ima modo Vu ko va ra pu tu jući pre koBačke Pa lan ke i Ilo ka, od

pro ljeća ćemo do ta mo sti za ti bi ci klom«,kaže za »Hr vat sku ri ječ« Ruža Pejčić.

Isto su ras po loženi i Pla van ci. »Ne mo gua ne pri sje ti ti se vre me na od pri je ra ta, kadsmo našom ske lom od la zi li u Vu ko var ku -pi ti jed nu običnu košulju, ili, uko li ko ni -smo ima li dru gih raz lo ga, po pi ti ka vu ividje ti se s pri ja te lji ma. Ne mo gu vje ro va -ti da će to po nov no bi ti mo guće. Mi smosad na kra ju svi je ta, veći voj vođan ski gra -do vi su nam da le ko, do njih mo ra mo pro -mi je ni ti dva do tri au to bu sa. Ne ka ko smouvi jek bi li više ve za ni za Vu ko var gdjesmo pro da va li svo je viško ve pro iz vo da, aisto ta ko ku po va li i sve po trepšti ne, na rod -ski rečeno od igle do lo ko mo ti ve. Pu nonaših obi te lji živi di je lom u Plav ni, di je -lom u Vu ko va ru, a ima i onih ko ji žive di -je lom ov dje a upo sle ni su u Vu ko va ru. Svi -

ma će sva nu ti gle de pri je vo za, pu no po ki -da nih ve za će se iz no va us po sta vi ti«, kažeza Hr vat sku ri ječ umi ro vlje nik iz Plav neZvo�ni�mir�Pe�la�jić.

Ima i onih ko ji su želje li otići za dje com,ali su stje ca jem okol no sti osta li.

»Dvi je su mi kćeri pri je ko a ja sa sta rommaj kom, ko ja ni je baš naj bo lje ga zdra vlja,ostao sam živje ti u Plav ni. U li je pa vre me -na pri je ra ta sve svo je po ljo pri vred ne pro -iz vo de pro da vao sam u Vu ko va ru. Da nasto ni je mo guće, a ka ko nam je svi ma po -zna ta si tu a ci ja u sr bi jan skoj po ljo pri vre di,s raz lo gom se no stal gično pri sjećamo onihvre me na. Na dam se da će po nov no us po -sta vlja nje ve ze s Vu ko va rom una pri je di ti inaše eko nom ske od no se i omo gućiti namne sme tan pro tok ro be na mi je nje ne tržištu.Ra du je me i to što će ova li ni ja znat no

skra ti ti vri je me i ra sto -ja nje ko je se svih ovihgo di na is pri ječiloizmeđu di je lo va obi te ljiko je su raz dvo je ne Du -na vom«, kaže za Hr vat -sku ri ječ Sti�pan�So�ti�nac.

Na daj mo se svi sku -pa da će na pro ljeće odi -sta zaživje ti ono, što sunam po li tičari obećali ipot pi sa li, a na do bro bitsvih lju di ko ji žive saoba dvi je stra ne Du na va.

Ivan An drašić

Fe ri bot Plav na-Vu ko var kreće na pro ljeće

Olak{anje s obje

stra ne gra ni ceUmje�sto�sa�dašnjih�70-80�ki�lo�me�ta�ra,�raz�da�lji�na�između�ova�dva�mje�sta�sma�njit�će�se�na�za�ne�ma�ri�vu

Na kon pot pi si va nja De kla ra ci je Mi -ro ljub La bus je, ka ko pre no si Be ta,iz ra zio žalje nje zbog rat nih tra ge -

di ja u Vu ko va ru. »Tko dođe u Vu ko var, osjeća ka ko se tu

lju di ma do go di la ve li ka tra ge di ja. Žao mije zbog to ga. Želio bih vje ro va ti ka ko će

svi oni ko ji su počini li zločine, bez ob zi rana na ci o nal nost, bi ti kažnje ni«, re kao jetom pri go dom La bus te do dao ka ko su objeze mlje pre po zna le EU kao za jed nički cilj, ika ko jed ni dru gi ma »nećemo bi ti kočni caveć snažni sa ve zni ci«.

Dan po sli je pot pi si va nja De kla ra ci je Vu -

ko var ci su bi li po di je lje ni u svo jim re ak ci -ja ma na iz ja ve Mi ro lju ba La bu sa. Pre mari ječima Pe�tra�Mli�na�rića, čel ni ka lo kal nogHDZ-a i sa bor skog za stup ni ka, La bus ni jedošao u Vu ko var is pričati se, ali ipak je re -kao više ne go svi dru gi ko ji su do la zi li uVu ko var i Hr vat sku. g

Potpredsjednik Vlade Srbije Miroljub Labus izrazio žaljenje zbog ratnih događanja u Vukovaru

Ljudima se dogodila velika tragedija


FF ee LL JJ TT OO NN

Sta nje u uvje ti ma no ve južno sla ven -ske držav ne tvo re vi ne, ka da su seBu njev ci našli pod iz rav nim uprav -

nim i po li tičko-ide o loškim utje ca jem Be o -gra da, do vest će kod nji ho vih vođa, pasuklad no to mu i kod običnog pu ka, na konkrat kog raz do blja za ne se no sti, pro -uzročeno ga slo mom Mo nar hi je i for si ra -nim pri pa ja njem Sr bi ji, tj. ula skom u no vudržavu, do po la ri za ci je i po stup no ga gru pi -ra nja u dva ta bo ra, međusob no uda lje na,gdje kad i čak di ja me tral no su prot sta vlje na.

Pr vi je pri hvaćao po li ti ku što su je dik ti -ra le vo deće be o grad ske par ti je i Dvor, tru -deći se da joj se što bo lje pri la go di, sli je -deći na met nu te smjer ni ce. A one su osimkru tog cen tra li zma i uni ta ri zma, što se tičedržav nog uređenja, si ro vog pro tek ci o -nizma u sva ko dnev noj prak si, na osno vipo li tičke i na ci o nal ne pri pad no sti, na ra zi -ni tre ti ra nja Bu nje va ca, bi le oličene i uosnov noj te zi da su Bu njev ci sa mo diojužno sla ven sko ga tro i me nog »ple me na«, ublažoj va ri jan ti po seb nost pod ime nom —»Bu nje va ca« a u dra stični joj — »ka to ličkiSr bi«, te da se ni ka ko ne mo gu očito va ti i

sma tra ti Hr va ti ma. Su prot no to mu, dru gaje stru ja, na ra zi ni pro ble ma držav noguređenja za stu pa la ide je fe de ra li za ci je, ahr vat stvo Bu nje va ca uzi ma la kao osno vuza sva ko dalj nje društve no-po li tičko dje lo -va nje.AN�TI�PO�DI: Na jed noj su stra ni kao po lu -ge za pro srp sku li ni ju služili držav ni apa ratsa svim svo jim re pre siv nim mo gućno sti -ma, upra va nad pro svje tom, po li ci jom, a zahr vat sku ak ci ju među Bu njev ci ma cen tral -na sre dišta i po la zišta bi li su Cr kva, sa svo -

jim struk tu ra ma i or ga ni za ci ja ma, kul tur nadruštva i udru ge, po li tičke par ti je, lo kal niti sak pro hr vat skog opre dje lje nja, ali i an -gažira ni rad po je di na ca, do se lje nih Hr va ta.Je zgru ko ja je vo di la pr vu stru ju čini li subu nje vački po li tičari ko ji su se us pi nja lisli je deći di rek ti ve ra di kal skih vođa iz Be o -gra da, po put Mar�ka�Ju�rića, dio činov ni kaod vjet ni ka i učite lja.4 Na dru goj su stra ninaj i stak nu ti ji cr kve ni ve li ko do stoj ni ci, po -put bi sku pa Lajče� Bu�da�no�vića, za timBlaška�Ra�jića, po li tičari, po put Jo�si�pa�Vu�-ko�vića-Đide, te mla da in te li gen ci ja, pred -vođena književ ni ci ma Alek�som� Ko�kićem,

Pe�trom�Pe�kićem. Između ta dva an ti po da,dva po gle da ali i od go vo ra na ak tu al nepro ble me, na la zi la se ma sa običnog pu ka,ma hom sa lašara, nad ničara, za o ku plje naeg zi sten ci jal nim pro ble mi ma preživlja va -nja, ko ji su do po lo vi ce tri de se tih go di nabi li još teži ne go u pred rat na vre me na.

Osim to ga, od nos be o grad skih, cen tral -nih vla sti pre ma Za gre bu, od no sno pre mapo li tičkim ini ci ja ti va ma ko je su do la zi leoda tle, ge ne ral no na zi va nim »hr vat sko pi -ta nje«, bit no će se pre la ma ti i re flek ti ra ti ina Bu njev ce. Osim Ra�dićeve po li tičke or -ga ni za ci je Hr vat ske se ljačke stran ke(HSS), ko ja će u ne kim tre nut ci ma po pri -ma ti i ka rak te ri sti ke pra ve na ci o nal nefron te, na stu pa jući kao naj snažni ja opor baBe o gra du, Ka to lička cr kva za u zi ma la jeiz nim no važno mje sto oku plja jući go le midio hr vat ske na ci je te iz rav no utječući nanj. Ona je raz vi ja la i u no vo stvo re nimuvje ti ma na sta vi la pro fi li ra ti stra te gi ju dje -lo va nja u širem društve nom kon tek stu.»Od počet ka XX. sto ljeća, hr vat ski kle ri -kal ci nje go va li su po se ban kul tur ni pro -gram ko ji je po seb no isti cao dvo stru kiiden ti tet vjer ni ka — ka to lički i na ci o nal -ni…«5 Pro svjet na po li ti ka, ko ju je u pr vimgo di na ma na kon ra ta kao mi ni star pro svje -te vo dio Sve�to�zar� Pri�bičević, iri ti ra la jemno ge u Voj vo di ni a Ka to lička cr kva bitće jed na od in sti tu ci ja ko ja je gu bi la po naj -više. Za kon o na rod nim ško la ma, ko ji jevri je dio do ta da u Kra lje vi ni Sr bi ji,proširen je 1920. i na te ri to rij Bačke, Ba ra -nje i Ba na ta. Nji me su po državlje ne sveosnov ne ško le pa i kon fe si o nal ne. Od u ze tesu škol ske zgra de i in ven tar. Re ak ci ja na tobi la su i istu pa nja na rod nog za stup ni kaBlaška Ra jića, ko ji je bur no re a gi rao i usvo jim go vo ri ma u skupšti ni osuđivaotakve po stup ke kao de mon stri ra nje si le oddržave. Ne ko li ko ra zi na utje ca ja držav nepro svjet ne po li ti ke po ka zu ju u ko jem jesmje ru bi la upra vlje na. Je dan je bio kon -tro li ra nje na sta ve vje ro na u ka, za tim in sta -li ra nje or ga ni za ci ja »ju go sla ven skih so ko -la« u ško le, ogra ničava nje pra va na ško lo -

Pro sla va 250. ob ljet ni ce do se lja va nja veće sku pi ne Bu nje va ca u Bačku – 1686.-1936. (2.)

Po pi si u funk ci ji dràv ne ide o lo gi jeJe�zgru�ko�ja�je�vo�di�la�pro�srp�sku�stru�ju�čini�li�su�bu�nje�vački�po�li�tičari�ko�ji�su�se�us�pi�nja�li�sli�je�deći�di�rek�ti�ve

ra�di�kal�skih�vođa�iz�Be�o�gra�da,�po�put�Mar�ka�Ju�rića,�dio�činov�ni�ka�od�vjet�ni�ka�i�učite�lja�*�Na�dru�goj�su�stra�-

ni�naj�i�stak�nu�ti�ji�cr�kve�ni�ve�li�ko�do�stoj�ni�ci,�po�put�bi�sku�pa�Lajče�Bu�da�no�vića,�za�tim�Blaška�Ra�jića,�po�li�tičari,

po�put�Jo�si�pa�Vu�ko�vića-Đide,�te�mla�da�in�te�li�gen�ci�ja,�pred�vođena�književ�ni�ci�ma�Alek�som�Ko�kićem,�Pe�trom

Pe�kićem�*�Između�ta�dva�an�ti�po�da,�dva�po�gle�da�ali�i�od�go�vo�ra�na�ak�tu�al�ne�pro�ble�me,�na�la�zi�la�se�ma�sa

običnog�pu�ka,�ma�hom�sa�lašara,�nad�ničara,�za�o�ku�plje�na�eg�zi�sten�ci�jal�nim�pro�ble�mi�ma�preživlja�va�nja,�ko�ji

su�do�po�lo�vi�ce�tri�de�se�tih�go�di�na�bi�li�još�teži�ne�go�u�pred�rat�na�vre�me�na

Piše: Ste van Mačko vić

Subotica između dva svjetska rata


FF ee LL JJ TT OO NN

va nje na ma te rin skom je zi ku — za pri pad -ni ke na ci o nal nih ma nji na, što sve ni je mo -glo za do vo lji ti ni ko ga osim ju go sla ven skihna ci o na li sta.SU�KOB�CR�KVE�I�DRŽAVE: Ustav od28. lip nja 1921. na met nuo je la i ci za ci judruštva, ogra ničio mo gućno sti za dje lo va -nje Cr kve i pre u zeo nad zor nad vje ro i spo -vjed nim ško la ma. Po ka zat će se da strah odsrp sko-pra vo slav ne he ge mo ni je ni je bioneo prav dan.

Od 1922. od no si između Cr kve i Države,sta vlje ni su u okvir po kušaja do nošenjakon kor da ta. Pre go vo ri u tom smje ru in ten -zi vi ra ni su 1925, da bi ugo vor bio i pot pi -san 1935, ali na kon to ga i na pra sno po -vučen iz pro ce du re ra ti fi ka ci je u Na rod nojskupšti ni.

No vi je ele ment u tim od no si ma unio pa -pa Pio�XI., ko ji je raz vio i for mi rao Ka to -ličku ak ci ju te ti me po ten ci rao sta ri su kobs državom. Slično je dje lo va la i or ga ni za -ci ja Križara, na sta la tran sfor ma ci jom Hr -vat skog or lov skog sa ve za.6 Od 1929,uvođe-njem dik ta tu re, za bra nje ne su po li -tičke stran ke na ci o nal nih obi lježja, pa ta koi HSS. U tom će raz do blju iz ni man značajima ti Društvo sv. Je ro ni ma sa svo jomnaklad ničkom dje lat nošću.

U tom raz do blju su kob Cr kve i državepo sta je otvo ren. Oruđa za na me ta nje in te -gral no ga ju go sla ven stva bi li su i Za kon oosni va nju So ko la Kra lje vi ne Ju go sla vi je iZa kon o na rod noj ško li, ko ji sa mo pro du -blju ju ne za do volj stvo Cr kve.

U na do la zećim vre me ni ma Cr kva će sesve više an gažira ti na po lju društve nogdje lo va nja.PO�PI�SI� STA�NOV�NI�KA:� Bu njev ci suuvi jek s po no som isti ca li da je Su bo ti casre dište bu njevšti ne. Ona je to za i sta i bi la;ne sa mo de mo graf ski ne go i kul tur no i po -li tički.

Da bi se do zna lo nešto više o et ničkomsa sta vu sta nov ništva Su bo ti ce, tre ba se ko -ri sti ti re zul ta ti ma oba vlje nih po pi sa. No,po pi si više go vo re o vla da jućoj držav nojide o lo gi ji ne go što pružaju po u zda ne po -dat ke o na ci o nal nom sa sta vu žitelj stva.7 Tovri je di i za Su bo ti cu. Ne mo guće je služećise sa mo tim re zul ta ti ma doći do va lid nihre zul ta ta o bro ju po je di nih na rod a, pa ta koni Bu nje va ca.

Pr vi po sli je rat ni po pis sta nov ništva Su -bo ti ce oba vljen je 1919. za po tre be Pa riškemi rov ne kon fe ren ci je. U skla du s pro kla -mi ra nim Wilsonovim načeli ma, vla sti ma jetre bao po da tak ko jim bi se do ka za lo da natom te ri to ri ju pre vla da va sla ven ski živalj.Za raz li ku od idućega – držav nog po pi sa,ko ji ni je bi lježio po pi sa ne po na rod no stiveć sa mo ma te rin skom je zi ku, za ni ma nju,kon fe si ji, tim se po pi som tražilo očito va -nje o na rod no sti. Re zul ta ti su bi li slje deći:

od ukup no 101.286 po pi sa -nih, bi lo je 65.135 Bu nje va ca,8737 Sr ba, 19.870 Mađara,4251 Ni je ma ca, 3293 Žido va.Po načinu pri vređiva nja,živje lo je od po ljo djel stva79.593 (»ze mljo di la ca«),4249 od obr ta, 1242 od tr go -vi ne, od činov ničkih plaća2492, od slo bod nih pro fe si ja458 a 13.253 od dru gih iz vo -ra. Po kon fe si ji je bi lo 87.655ri mo ka to li ka, 8582 pra vo slav -na, itd. Pr vi držav ni po pisoba vljen je 1921. Po nje mu jebi lo 60.699 »Sr bo hr va ta«,od no sno onih ko ji su go vo ri litim je zi kom. Slje deći držav nipo pis oba vljen je 1931. U nje mu se pr viput našla ru bri ka – Hr vat. Njih je u Su bo ti -ci bi lo 900, Bu nje va ca 44.892, Sr ba10.054, Mađara 39.108, itd. od ukup no po -pi sa nih 100.058. Broj do maćin sta va iz no -sio je 24.466. Obi lježje Su bo ti ce bi lo je daje po lo vi ca žite lja, 50.767 po tom po pi su,bi la na sta nje na u užem gra du, a osta tak naokol nim pu sta ra ma, na se lji ma i sa lašima.

U ka sni jim go di na ma ope -ri ra lo se u ti sku, kao i dota da, brojčanim po da ci mao bro ju Bu nje va ca u Su bo -ti ci, no oni po pra vi lu ni suuvi jek bi li ute me lje ni naar gu men ti ma. Ta ko »Bu -nje vačko žac ka lo« (21. ve -ljače 1940, str. 3) u svomšalji vom sti lu piše da: »USu bo ti ci živi 75.000 Bu -nje va ca – Hr va ta, 20.000Madžara i 6-7000 Sr ba, teje za to pro glašena za srp -sku va roš.«ULO�GA�TI�SKA�U�PO�DI�-ZA�NJU� KUL�TU�RE: Ne -po vje re nje i ani mo zi tet be -

o grad skih vla sti u pr vim međurat nim go di -na ma bi li su usmje re ni naj većim di je lomna ne sla ve ne – Mađare, Ni jem ce i Žido ve.Osim držav ne po li ti ke, ko ja ih je dis kri mi -ni ra la us kraćiva njem osnov nih građan skihpra va, po put pra va gla sa ili is ključiva njemiz do dje le ze mlje u agrar noj re for mi, ne ko -li ko po je di načnih eks ce snih do gađaja, pri -ti sa ka ci lja nih na ne srp sko sta nov ništvoSu bo ti ce, po ka zu ju da to ga ni su bi lipošteđeni ni Bu njev ci, od no sno da su oni ujed nom smje ru, bi li usmje re ni na sve ka to -li ke, a u dru go me na one ko ji se služe la ti -ni com. Pri mje ri su za to raz bi ja nje pro zo rana »ple ba ni ji« (žup nom dvo ru) cr kve sv.Jurja 1920, rušenje cr kve nih ki po va na jav -nim mje sti ma, za dvi je je go di ne tri pu tasrušen kip »Sv. Iva na od Ne po mu ka« naBe o grad skom pu tu (Su bo tičke no vi ne, 23.7. 1921). Slučaje vi uništa va nja jav nih nat -pi sa na la ti ni ci ni su bi li sa mo spo ra dični,već pri je su stav ni i re do vi ti. Po vo dom jed -no ga ta kvog slučaja, La�zar�Sti�pić je 1925.pod nio in ter pe la ci ju Grad skom se na tu.8

Spo ro vi o nat pi si ma na la ti ni ci ti nja li suu ci je lo me međurat nom raz do blju. Je dan jeod pri mje ra za to i traženje Ive� Prćića,grad skog od bor ni ka, 1933. na sjed ni cigrad skog od bo ra da se na zgra du gim na zi -je sta vi nat pis i la ti ni com, bu dući da se »94po sto pučan stva služi is ključivo la ti ni -com«, ali mu je od go vo re no da na držav -nim nad leštvi ma mo gu sta ja ti sa mo nat pi sina ćiri li ci.9

Na�sta�vit�će�se

4 Među po li tičari ma nji ho vi su pred vod ni ci bi li ra di ka li Mar ko Ju rić, »ra di kal ski ha ram baša, ka -ko je na zi van u ti sku, i An tun Vi da ko vić, a među kul tur nim rad ni ci ma Ma ra Đorđević Ma la gur -ski, od vjet ni ci Al ba M. Kun tić i dr. Ba bi jan Ma la gur ski.5 Lju bo drag Di mić, Kul�tur�na�po�li�ti�ka�u�Kra�lje�vi�ni�Ju�go�sla�vi�ji�1918-1941, II, str. 326.6 Or ga ni za ci ja Križara u Su bo ti ci je for mi ra na 1930. Hi sto rij ski ar hiv Su bo ti ca, da lje HAS, F:47. Gra do načel nički ured, 682/1930.7 Dr. Ivo Ba nac, Na�ci�o�nal�no�pi�ta�nje�u�Ju�go�sla�vi�ji�do�1921, Za greb, str. 78.8 HAS, F: 47. Za pi snik 1925, 147. P. S. 23009/1925.9 HAS, F: 47. IV 451/1933.

Iritantna politika: Svetozar Pribičević

Protagonist hrvatske akcije:biskup Lajčo Budanović


II nn tt ee rr vv jj uu

László Józsa, pred sjed nik Mađar skog na ci o nal nog vi jeća

Politi~keraspravenastek~ekajuZa�jed�nički�je�in�te�res�svih�nas�ov�dje�u�ovoj�ze�mlji,�ka�ko�za�većinu�ta�ko�i�za�ma�nji�nu,�

da�dođe�do�in�te�gra�ci�ja,�a�unu�tar�in�te�gra�ci�ja�je�po�zna�to�ka�ko�je�ide�ja�lo�kal�nih�i�te�ri�to�ri�jal�nih�au�to�no�mi�ja

nešto�što�je�već�dav�no�pre�sta�lo�bi�ti�he�re�za�*�Na�gla�sak�u�svo�joj�ak�tiv�no�sti�smo�do�i�sta�sta�vi�li�na�te�mu�

obra�zo�va�nja�i�to�svih�do�me�na�*�Mi�smo�svo�ju�ulo�gu�doživje�li�ta�ko�da�mi�za�jed�ni�cu�pred�sta�vlja�mo�

u�ovim�obla�sti�ma,�ka�ko�ov�dje�kod�kuće,�ta�ko�i�u�Mađar�skoj�kao�ma�tičnoj�ze�mlji�*�

Su�rad�nja�između�MNV-a�i�HNV-a�je�iz�vr�sna�jer�mi�prak�tički�ima�mo�po�du�dar�ne�in�te�re�se

In ter vju vo di la: Ja smin ka Du lić

Tri�na�e�stog� li�sto�pa�da�pred�sjed�nik�Mađar�skog�na�ci�o�-

nal�nog� vi�jeća�László� Józsa� su�dje�lo�vao� je� u� jav�noj

ras�pra�vi�u�Eu�rop�skom�par�la�men�tu�na�te�mu�kršenja

ljud�skih�i�ma�njin�skih�pra�va�u�Voj�vo�di�ni.�Ka�ko�je�is�tak�nuo,

po�an�ta�na�tom�sa�stan�ku�ni�je�bi�la�u�bro�je�nju�in�ci�de�na�ta�već

na� po�ru�ci� upućenoj� držav�nim� vla�sti�ma� u� Sr�bi�ji� i� Cr�noj

Go�ri�da�po�jam�vla�da�vi�ne�za�ko�na�u�jed�noj�ze�mlji�pod�ra�zu�-

mi�je�va�efi�ka�snu�i�hit�nu�re�ak�ci�ju�vla�sti�na�pro�tu�prav�ne�do�-

gađaje.�Za�jed�nička�pak�kon�sta�ta�ci�ja�je�bi�la�da�tu�ima�ve�-

li�kih�pro�ble�ma�i�da�država�mo�ra�po�ka�za�ti�više�po�li�tičke�i

stručne�vo�lje�u�re�a�gi�ra�nju�na�sva�ko�kršenje�ljud�skih�pra�-

va.

Pre�ma�iz�vješćima�me�di�ja�i�iz�ja�va�ma�držav�nih�dužno�sni�-

ka,�ko�ji�su�su�dje�lo�va�li�u�ras�pra�vi,�ste�kao�se�do�jam�da�po�-

sto�ji�ne�su�gla�sje�između�dva�pred�sjed�ni�ka�na�ci�o�nal�nih�vi�-

jeća�s�jed�ne�stra�ne�i�držav�nih�dužno�sni�ka�s�dru�ge�stra�ne�u

ocje�ni�tre�nu�tačne�si�tu�a�ci�je�gle�de�kršenja�pra�va�i�ade�kvat�-

no�sti�re�a�gi�ra�nja�držav�nih�ti�je�la.�O�to�me�i�dru�gim�te�ma�ma

raz�go�va�ra�li�smo�s�Lászlóm�Józsom,�du�go�go�dišnjim�ak�tiv�-

nim�dužno�sni�kom�u�mađar�skom�na�ci�o�nal�noj�za�jed�ni�ci.

HR: Ne dav no ste u Eu rosp kom par la men tusu dje lo va li u jav noj ras pra vi o si tu a ci ji

gle de na ci o nal nih ma nji na i po li tičkoj si tu a ci ji u Voj -vo di ni, sku pa s pred sjed ni kom Hr vat skog na ci o nal nogvi jeća te pred stav ni ci ma držav ne i po kra jin ske vla sti.Ovaj do gađaj ni je pri hvaćen bla go na klo no od stra nepo je di nih držav nih dužno sni ka. Zbog čega?Možda su vla di ni pred stav ni ci, po ma lo i u obra ni dig ni te -ta sa me vla da juće struk tu re, bi li ma lo ner vo zni zbog to gašto se mi svi ta mo na la zi mo, međutim, i par la men tar ci subi li iz ne nađeni, da se bla go iz ra zim, činje ni com što jenetko iz ove ze mlje po sta vio pi ta nje – zašto se po sta vlja -ju pi ta nja, ali tre ba zna ti da to ga u Eu rop skom par la men -tu ne ma. Eu rop ski par la ment, od no sno Eu rop ska uni ja, jeto li ko snažna in sti tu ci ja, da ima pra vo po sta vlja ti pi ta nja,ima pra vo usta ti u zašti tu ljud skih i ma njin skih pra va, pa iu po gle du svih onih ze ma lja ko je tek ku ca ju na vra ta EU,a mi smo tek kod pr vih rit mo va tog ku ca nja. Mi slim sto -ga ka ko je bo lje da se što pri je svi u ovoj ze mlji pri vik ne -mo da će ova kvih pi ta nja bi ti i to mno go ozbilj ni jih predak ce si ju, jer ljud ska i ma njin ska pra va je su je dan odvažni jih di je lo va za htje va. Naj važni je jest us klađiva njecje lo kup nog za ko no dav stva, go spo dar skog i društve nogživo ta i su sta va funk ci o ni ra nja, ali će ono bi ti još ukrašenoma lim mi li ju nom za htje va i pred u vje ta po sta vlje nih od



stra ne Eu rop ske uni je. To će bi ti sva ki -dašnji ca svih ze ma lja u Eu ro pi ko je sa daula ze u fa zu in te gra ci je i ova kva vr sta di ja -lo ga s unu tar njim »du re njem« pro tiv to gašto nas pro pi tu ju jed no stav no neće ići.

HR: Pi ta nje zašti te ljud skih ima njin skih pra va u Eu -

rop skom je par la men tu i nje go voj Re zo -lu ci ji o zašti ti mul ti et nično sti u Voj vo di -ni spo je no s pi ta njem po nov ne us po sta -ve au to no mi je Po kra ji ne. Na ko ji načinsu ova dva pi ta nja po ve za na? Čini mi se ka ko je to evi dent na činje ni ca,da se sve ma nji ne u Voj vo di ni osjećajukom for ni je u vla sti toj užoj za jed ni ci. Voj -vo di na se doživlja va kao bo lji okvir za ost-va re nje u pr vom re du ma njin skih a isto ta -ko i osta lih ljud skih pra va. To jest ne sa motra di ci ja ne go i prak sa. Po li tički pred stav -ni ci na ci o nal nih ma nji na, bi li oni or ga ni zi -ra ni u vla sti tim stran ka ma ili se na la zi li udru gim stran ka ma, ipak ima ju veći utje cajna ovom po lju i mi slim da do kaz u pri logto me leži u činje ni ci da je i pret hod ni i sa -dašnji sa stav, ka ko Skupšti ne Voj vo di ne ta -ko i Iz vršnog vi jeća APV, ovu te zu do ka zi -vao i u prak si. Možemo na bro ji ti ve li kibroj mje ra, od lu ka i re for mi ko je su ite ka -ko bi le i u službi in te re sa zašti te na ci o nal -nih ma nji na i zbog to ga je po ve zi va nje iz -gle da za bo lje rješava nje ma njin skog po -ložaja s poj mom au to no mi je Voj vo di ne sa -svim nor mal na po ja va. Ipak, ov dje želimuka za ti na to da jed na je di na te za, ko ja uvi -jek iz la zi na vi dje lo, jest te za o vje kov nomsuživo tu raz ličitih et ni ci te ta u Voj vo di ni,ali to je priča ko ja vri je di sa mo za od -ređene pe ri o de. Mo ra mo bi ti svje sni to gada je bi lo pe ri o da u našoj po vi je sti, ka da jebi lo i su ko blja va nja i teških i kr va vih pe ri -o da, ali ni u ko jem slučaju ne mi slim da minašu bu dućnost tre ba mo gra di ti na ovimsu ko bi ma, da pače. Do bro je što naša ko -lek tiv na po li tička me mo ri ja bi ra i iza bra laje li je pe tre nut ke tog suživo ta, sa mo ne bibi lo do bro da za bo ra vi mo ka ko su od -ređene za jed ni ce ti je kom po vi je sti bi le po -ne ka da i po vri jeđene, ugrožene. To su is -ku stva ko ja ne smi je mo za bo ra vi ti, ali semo ra mo učiti na nji ma.

HR: Ak tu a li zi ra na je u me di ji -ma i ide ja o te ri to ri jal noj

po li tičkoj au to no mi ji mađar ske na ci o -nal ne ma nji ne? O to me u Bruxellesu ni je bi lo ri ječi, ali jepo zna to da je je dan od važnih ele me na tapo li tičke kon cep ci je Sa ve za voj vođan skihMađara do i sta te ri to ri jal na au to no mi ja zapod ručja gdje Mađari pred sta vlja ju lo kal nuvećinu. Osno va ove ide je leži u činje ni ci

da u Eu ro pi po sto je i funk ci o ni ra ju mo de liko ji su iz u zet no us pješni u ve zi tog pi ta nja.Te au to no mi je su bi le re zul tat du go traj nogpo vi je snog pro ce sa ka ko na sje ve ru Ita li jeta ko na Oland skom oto ku, Bel gi ji, Nje -mačkoj, Dan skoj. Prak sa je po ka za la, ka kose mno gi pro ble mi rješava ju pu tem strikt -ne pri mje ne načela sup si di jar no sti pa i uod no su na pod ručja, gdje ma njin ske za jed -ni ce pred sta vlja ju ne ku do mi nant nu po pu -la ci ju. Na rav no, kod nas se osnov ni re flek -si bu de oko mo gućeg od cje plje nja, pa ni janeću za o bići ovo pi ta nje. Mi slim da od -cjeplje nje u mo der noj Eu ro pi ni je te mazbog to ga, što je da nas te ma in te gra ci ja.

Uko li ko je itko za in te re si ran za in te gra ci juon da su to na ci o nal ne ma nji ne i to važi i zanaš slučaj ov dje u Voj vo di ni. Svi mi mi sli -mo da Eu ro pa do i sta može bi ti za jed ničkado mo vi na i mi slim da tu ne može bi ti pre -ve li kog spo ra. Za jed nički je in te res svihnas ov dje u ovoj ze mlji, ka ko za većinu ta -ko i za ma nji nu, da dođe do in te gra ci ja, aunu tar in te gra ci ja je po zna to ka ko je ide jalo kal nih i te ri to ri jal nih au to no mi ja neštošto je već dav no pre sta lo bi ti he re za.

HR: Ka ko taj kon cept au to no -mi je rješava mul ti et -

ničnost ka rak te ri stičnu za Voj vo di nu?Ka da smo svo je dob no pi sa li taj kon ceptau to no mi je, za ključili smo da u da našnjevri je me te ri to ri jal nu au to no mi ju prak tičkini je mo guće de fi ni ra ti na et ničkoj osno vi.Ne mo gu se in sti tu ci je jed ne te ri to ri jal neau to no mi je ni za mi sli ti a ka mo li for mi ra tika ko bi služile sa mo jed noj na ci ji, one mo -gu služiti sa mo cje lo kup nom građan stvu

na da nom pod ručju. Ako se po sta vi pi ta nje– čemu on da te ri to ri jal na au to no mi ja, od -go vor je u po tre bi da se zašti te oni od no siko ji pred sta vlja ju tra di ci ju na da nom pod -ručju, da se zašti ti eko nom ska i društve nacje li na pod ručja ko ja je za tečena u svo jojmul ti et nično sti, mul ti kon fe si o nal no sti imul ti kul tu ral no sti. Ti je la te ri to ri jal ne au to -no mi je, ko ja bi pre ma tom mo de lu služilagrađan skim in te re si ma, ujed no bi bi la ufunk ci ji zašti te za tečenog mo de la suživo tai ništa dru go. Pre ma to me ni ka kav ele -ment, ni naj sit ni je dis kri mi na ci je, u taj po -li tički kon cept ni je ugrađen, jer smozaključili da se na kra ju XX. stoljeća je di -

no na taj način može pi sa ti ne ki su vre me nipo li tički kon cept. Za me ne je možda in te -re sant ni je pi ta nje – zašto se o to me ne vo -di ozbilj na po li tička ras pra va kod nas.

HR: Što je pre ma Vašemmišlje nju raz log to me?

Mi slim da su naše pri li ke još uvi jek ta kveda ni je sa zre lo vri je me za otva ra nje ovogpi ta nja. Pri pad ni ci ma njin skih po li tičkiheli ta su i u zad njih pet na est go di na a i dan -da nas svje sne to ga da po sto je pri o ri te ti uko načnom fa zo ni ra nju ove Držav ne Za jed -ni ce u ko joj živi mo, a pi ta nje mo der ni zi ra -nja cje lo kup nog po li tičkog su sta va je pi ta -nje, ko je se u ovom tre nut ku ne može otvo -ri ti ili se ba rem uz ve li ke teškoće otva ra,ali bi bi lo svr sis hod no od mah na kon de fi -ni ci je sta tu sa ka ko Ko so va, ta ko i bu -dućno sti Držav ne Za jed ni ce, otvo ri ti po li -tičku ras pra vu o ovim mo de li ma u na di i uočeki va nju da bi ta po li tička ras pra va ta daveć bi la pro ve de na u mno go re lak si ra ni jim


II nn tt ee rr vv jj uupo li tičkim uvje ti ma ne go što je to si tu a ci jada nas.

HR: Je li de fi ni ra no na ko je te -ri to ri jal no pod ručje bi se

od no si la ova au to no mi ja?Jest, i tu je po sao bio re la tiv no jed no sta vans ob zi rom da je to po li tički kon cept u pr -vom re du di men zi o ni ran za mađar sku za -jed ni cu i sa svim je ra zu mlji vo, da biopćine s pre težito mađar skim življem nasje ve ru Bačke i sje ve ru Ba na ta bi le in vol -vi ra ne s tim što smo pred vi dje li mo -gućnost, da bi na ru bu ovog te ri to ri ja su -sjed na na se lje na mje sta s većin skimmađar skim življem ta kođer mo gla ući u tajte ri to rij.

Mo ram ka za ti da ne mam pre ve li kihre zer vi oko po li tičke di sku si je na ovute mu sa srp skom po li tičkom eli tom.Ali mi pr vo mo ra mo naše vla sti te po -li tičke po gle de uskla di ti na ovu te mu,jer je činje ni ca da sa mo po lo vi ca do60 po sto Mađara živi u ovom sje ver -nom pod ručju u Voj vo di ni, a bi lo biviše ne go neo d go vor no ne vo di tiračuna o ostat ku ko ji živi iz van ovogpod ručja. Pre ma to me pi ta nje te ri to ri -jal ne au to no mi je je živo i otvo re no pi -ta nje i za ras pra vu unu tar za jed ni ce imi smo da le ko od to ga da bi smo ima -li sa svim ja sno sta no vište, što bi te ri -to ri jal na au to no mi ja do ni je la svi maoni ma ko ji bi se našli iz van to ga.

HR: Ka kva bi bi la or ga ni -za ci ja ove au to no mi -

je?Osno va ide je je osni va nje te ri to ri jal neau to no mi je, ko ja bi ima la sva svo ja ti -je la ka ko je to uo bičaje no – svo juskupšti nu, svo je iz vršno ti je lo, svo juunu tar nju te ri to ri jal nu or ga ni za ci ju, asušti na bi bi la u jed noj za mi sli, a to jepro stor no pla ni ra nje. Pre ma to me, sveono što bi možda tre ba lo kra si ti ma -njin sko po li ti zi ra nje, u tom je po li -tičkom kon cep tu lo ci ra no ne gdje dru -gdje, di je lom na na ci o nal nim vi -jećima, di je lom na dvo dom nu voj vođan -sku skupšti nu, di je lom na po li tičko re pre -zen ti ra nje na ci o nal nih ma nji na u par la -men ti ma na svim ra zi na ma.

U osno vi te ide je jest činje ni ca da je ma -nji na ma po treb no kon zer vi ra ti taj pro storna ko jem žive i to je možda način na ko jibi se mo glo spri ječiti sma nji va nje bro jama njin skog sta nov ništva, i naj slični je ovojnašoj za mi sli jest au to no mi ja u Južnom Ti -ro lu ili ka ko ga Ta li ja ni zo vu Al to Adiđe.Južni Ti rol ima svoj spe ci jal ni sta tus u ko -je mu je za ko nom za bra nje na pro mje na et -

ničke struk tu re na na sil ni način, gdje do -mi nant na ma njin ska za jed ni ca, a to je nje -mačka za jed ni ca, ima prak tički osi gu ranske let za sa mo o država nje. Oni na rav noubi ru po re ze, re zul ta ti pri vređiva nja osta juta mo, pre ma to me ima za hva ta i u po -reznom su sta vu i mi slim da je to mo del oko jem bi se mo glo raz go va ra ti.

Ka da smo svo je dob no pi sa li taj kon cept,to je bi lo 1999. go di ne, ni smo sti gli raz ra -di ti sve, a možda i ni je bi lo po treb no jer jebo lje raz mi sli ti i vi dje ti us po red no prav nemo de le, a ta kvih mo de la po kraj ovog uJužnom Ti ro lu ima i za Ni jem ce u Dan skoji Bel gi ji, za Šveđane u Fin skoj i da ne

pričamo i o naj većoj te ri to ri jal noj et ničkojau to no mi ji Ka ta lo ni ji u Špa njol skoj. Imaja ko ve li kih raz li ka u stup nje vi ma au to no -mi je, jer je ka ta lon ska au to no mi ja prak -tički država u državi i tu ne ma ni ka kvogspo ra, a utje caj sre dišnje vla sti je ta mo čaki iz ra zi to slab, i na taj način na kon višede -se tljet ne po li tičke bor be za tu vr stu au to -no mi je ona je sta bi li zi ra na. Tre ba ka za ti dasu sve te bor be za au to no mi ju uglav nombi le mir ne pri ro de osim iz vje snih pe ri o dapri ti sa ka, jer bom baških na pa da je bi lo i uJužnom Ti ro lu, a au to no mi ja Šveđana na

Oland skom oto ku je po slje di ca jed nog po -rat nog sta nja iz 1860-tih go di na. Uvje rensam da mi u XXI. sto ljeću mo ra mo bi timno go pa met ni ji i iz vlačiti po u ke iz sve gaono ga što se već do go di lo na tlu Eu ro pe ti -je kom po vi je sti u ovom po gle du.

HR: Tre nu tačno se ne ka vr stama njin ske sa mo u pra ve

ostva ru je kroz na ci o nal na vi jeća. Na -javlje no je do nošenje no vog Za ko na ona ci o nal nim vi jećima. Ka kvo je Vaševiđenje tog za ko na?Rad na Za ko nu ko ji će ima ti dva ci lja jeza počet. Za kon bi tre bao ima ti pre ci zni jure gu la ti vu o načinu iz bo ra na ci o nal nih vi -

jeća i o nad ležno sti. Što se iz -bor ne te ma ti ke tiče, iz bor napra vi la ima mo, pre ma to me su -stav funk ci o ni ra, ali je ja sno ito da država mo ra pri je ili ka -sni je to pu tem za ko na re gu li ra -ti. Što se nad ležno sti tiče po -sto ji jed no okvir no od ređenjenad ležno sti na ci o nal nih vi jeća,a to je da pred sta vlja za jed ni cuu obla sti obra zo va nja, me di ja,kul tu re i službe ne upo ra be je zi -ka. Ova ze mlja, u pr vom re dusa ma Voj vo di na, već ima is ku -stva ka ko je po treb no prav nopro pi si va ti de ta lje, jer je većOm ni bus za kon ta kve pri ro deda tak sa tiv no na bra ja obla stigdje je Po kra ji na ste kla nad -ležno sti. Re pu blički sa vjet zana ci o nal ne ma nji ne je u funk -ci ji praćenja pri pre me tog za -ko na, taj po sao se vo di pre kotaj ništva i ja se na dam da ćemousko ro, za par tje da na, ima tirad nu ver zi ju u upo tre blji vomob li ku. Mađar sko na ci o nal novi jeće ni je još ras pra vlja lo oovoj te mi jer sa mo taj ništvo jošni je do sta vi lo pri je dlog na raz -ma tra nje, ta ko da je sve još ufa zi pred na cr ta.

HR: Ka ko ocje nju je te do sa -dašnje re zul ta te po sto ja -

nja i ra da Mađar skog na ci o nal nog vi -jeća. Što je sve urađeno?Mi slim da je do sta to ga urađeno. U pr vomre du do bi li smo na važno sti sa mom činje -ni com da su u ovom tre nut ku po li tičkestran ke voj vođan skih Mađara za stu plje nesa mo do ra zi ne Po kra ji ne i da ovog tre nut -ka ne ma mo par la men tar nu stran ku, te jena stao va ku um u po li tičkoj ko mu ni ka ci jiizmeđu po li tičkih pred stav ni ka mađar skeza jed ni ce i re pu bličkih vla sti. S dru ge stra -



ne, ono što je mno go značaj ni je, mi po -kušava mo na jed nom mje stu po ve za ti svupro ble ma ti ku ko ja pred sta vlja te ma ti kubit nu za očuva nje na ci o nal nog iden ti te ta.U svim ovim obla sti ma ko ri sti li smo se is -ku stvi ma pri vre me nog na ci o nal nog vi jeća,ka da je urađen ve li ki po sao na ka ta lo gi zi -ra nju pro ble ma u pr vom re du u obla stiobra zo va nja ali i u svim osta lim seg men ti -ma. Mi smo bi li po kre tači ne ko li ko ide ja.Ide je o osni va nju Gim na zi je za na da re neučeni ke, or ga ni zi ra li smo sve o bu hvat ne te -mat ske kon fe ren ci je u pr vom re du u obla -sti vi so kog obra zo va nja, za tim u obla sti ra -da po je di na ca u lo kal nim sa mo u pra va ma.Na gla sak u svo joj ak tiv no sti smo do i stasta vi li na te mu obra zo va nja i to svih do me -na, a to me smo pri do da li i još jed nu iz u zet -no važnu oblast a to je šire nje zna nja izobla sti in for ma ti ke. Ov dje ima mo je danspo ra zum o su rad nji s mađar skim Mi ni -star stvom za in for ma ti ku ta ko da or ga ni zi -ra mo tečaje ve, osi gu ra li smo skrom nuopre mu za ško le na mađar skom na stav nomje zi ku i dru go.

Ono što je važno pri sve mu to me je da jepu ko na pre za nje da bu de mo re pre zen tan tijed na stvar, a dru ga je ostva re nje ci lje va,za što je po treb no ostva ri ti go mi lu po li -tičkih kon ta ka ta. Mi smo svo ju ulo gudoživje li ta ko, da za jed ni cu pred sta vlja mou ovim obla sti ma ka ko ov dje kod kuće ta -ko i u Mađar skoj kao ma tičnoj ze mlji, ko -ja u eu rop skoj us po red bi do i sta u ve li kojmje ri vo di računa o svo jim ma nji na ma uokruženju i u dru gim ze mlja ma. Naša jeulo ga ta ko smješte na ne gdje na sre di ni.Ovo je pot kri je plje no i činje ni com da jena kon pot pi si va nja međudržav nog ugo vo -ra o zašti ti na ci o nal nih ma nji na bi la obra -zo va na Mješovi ta ko mi si ja za zašti tu ma -nji na i tu su pri sut ni i pred stav ni ci dvi juma njin skih sa mo u pra va, jer mi sa mi se bedoživlja va mo kao ma njin sku sa mo u pra vu,a s dru ge stra ne je srp ska ma njin ska sa mo -u pra va u Mađar skoj. Ko mi si ja je omo -gućila da se na bi la te ral noj ra zi ni osi gu raono što se naj više može osi gu ra ti i sa da najed nom mje stu ima mo kon cen tra ci ju svihli ni ja ko mu ni ka ci ja s vla da ma i jed ne idru ge ze mlje, od no sno s po kra jin skomvlašću. Uvi jek pod vlačim da je ide ja o ma -njin skim sa mo u pra va ma na ovaj način, ka -ko je to sa da već ostva re no kod nas, da jenu kle us te ide je bio za cr tan u po li tičkomkon cep tu SVM-a 1999. go di ne, a ra ni jihide ja na tu te mu je bi lo čak od 1992. go di -ne ka da je ta dašnja De mo krat ska za jed ni cavoj vođan skih Mađara usvo ji la svoj kon -cept au to no mi je, i mi slim da se taj eks pe ri -

ment po ka zao us pješnim i do brim. S na ci -o nal nim vi jećima smo do bi li mo gućnostpo sje do va nja in sti tu ci ja, do bi li smo mo -gućnost ko mu ni ci ra nja s vlašću, do bi lismo mo gućnost pro vođenja ta kvihdruštve nih di sku si ja za ko je je bez ovo gabi lo ma nje mo gućno sti.

HR: Po sto je kri ti ke da Sa vezvoj vođan skih Mađara ima

pre više utje ca ja u na ci o nal nom vi jeću?U pr vom re du ma njin ske sa mo u pra ve kaona ci o nal na vi jeća su mi ni par la men ti za -jed ni ce, to će reći da po li tička sna ga unu -tar ma njin skog društva od ređuje sa stav na -ci o nal nog vi jeća. Pri go vo ri da SVM ima

pre vlast po slje di ca su ne u važava nja ovihčinje ni ca. Čim je SVM bi la naj snažni jasna ga u vri je me pro vođenja iz bo ra pu temelek tor ske skupšti ne, ni je bi lo dru gih mo -gućno sti ne go da SVM ima i pre vlast, štoje ot pri li ke bi lo ja sno i mo glo se do stadobro prog no zi ra ti da će cje lo kup na li staSVM-a bez efek tiv ne kon ku ren ci ju i tvo ri -ti ci je lo vi jeće. Upra vo iz tog raz lo ga SVMje ta da pri li kom for mi ra nja te li ste se beogra ničila na po sje do va nje dvi je trećineman da ta, a jed na trećina je bi la po nuđenaneo vi snim in te lek tu al ci ma, ru ko vo di te lji -ma in sti tu ci ja od važno sti za mađar sku na -ci o nal nu ma nji nu, slo bod nim umjet ni ci maitd. Ta ko da sa da osu ti dr vlje i ka me nje na

ovaj sa stav po ma lo je i za star je la stvar, jersmo već na tri četvr ti ne tra ja nja man da ta.Tko se vo li na tje ca ti u iz bor noj tr ci slje -dećom pri li kom će ima ti otvo re nu tu mo -gućnost i uko li ko još ne tko osim SVM-abu de imao do volj no sna ge po sta vlja tiuopće kan di da te – utak mi ca je slo bod na.

HR: Re la tiv no često ima te sa -stan ke i za jed ničke ak tiv -

no sti s Hr vat skim na ci o nal nim vi jećemko jem je sje dište ta kođer u Su bo ti ci. Ka -kvom ocjenjujete dosadašnju suradnju?Ta je su rad nja iz vr sna jer mi prak tički ima -mo po du dar ne in te re se. Na rav no, raz li ka uraz vi je no sti između osta log u obra zov nim

in sti tu ci ja ma do no si ne ke raz li ke, ali našiživot ni i po li tički po gle di i in te re si su prak -tički po du dar ni. Mi živi mo na istom život -nom pro sto ru i sa svim je ra zu mlji vo i daima do bre su rad nje. To se vi di u su dje lo va -nju u ma lom mi li ju nu raz ličitih ak ci ja,kon fe ren ci ja, raz mje ne is ku sta va, ta ko damo gu sa mo naj bo lje i naj ljepše go vo ri ti oto me. Tu tre ba na po me nu ti i da su još i pri -je obra zo va nja Re pu bličkog sa vje ta za na -ci o nal ne ma nji ne već iza bra na vi jeća nane for mal noj ba zi počela su rađiva ti, ta ko daje i ko mu ni ka ci ja s osta lim vi jećima, imanas ukup no tri na est, na mno go bo ljoj ra zi -ni ne go što se to mo glo uopće i za mi sli ti.g


Te m a

Su sret pred stav ni ka HKD »Na pre dak« iz Tu zle i hr vat skih in sti tu ci ja iz Voj vo di ne

Uspje{namisijaspajanjaHrvataDo�go�vo�re�na�su�rad�nja�između�HKC�»Bu�nje�vačko�ko�lo«�i�HKD�»Na�pre�dak«,

kao�i�između�NIU�»Hr�vat�ska�ri�ječ«�i�li�sta�»Hr�vat�ski�gla�snik«�

Ka�te�dral�ni�zbor�»Al�be�Vi�da�ko�vić«�održat�će�kon�cert�u�Tu�zli

Piše: Zvonko Sarić

Pri li kom službe nog rad nog po sje taHr vat skom kul tur nom cen tru »Bu -nje vačko ko lo« pred sjed ni ka Hr vat -

skog kul tur nog društva »Na pre dak« izTuzle dr.�sc.�Mi�ro�sla�va Pe�tro�vića,�gvar di -ja na tu zlan skog fra nje vačkog sa mo sta nasv. Pe tra i Pa vla i čla na ured ništva li sta»Hr vat ski gla snik«, ko ji iz la zi u Tu zli nahr vat skom je zi ku, fra.� Zdrav�ka� Anđića� ikon zu la Re pu bli ke Hr vat ske u Tu zli Mi�ro�-

sla�va� Ko�vačića, do go vo re na je su rad njaizmeđu HKC »Bu nje vačko ko lo« iHKD»Na pre dak«, kao i između NIU »Hr -vat ska ri ječ« i tuzlanskog li sta »Hr vat skigla snik«. U okvi ru su rad nje do go vo re no jei održava nje kon cer ta su bo tičkog ka te dral -nog zbo ra »Al be Vi da ko vić« u Tu zli.

Go ste je is pred Hr vat skog na ci o nal nogvi jeća po zdra vio pred sjed nik Iz vršnog od -bo ra HNV-a La�zo�Voj�nić�Haj�duk, a is pred

HKC »Bu nje vačko ko lo« pred sjed nikMir�ko�Ostro�go�nac. Na sa stan ku su bi li na -zočni i pred sjed nik HNV-a Jo�sip�Z.�Pe�ka�-no�vić, član Uprav nog od bo ra HKC »Bu -nje vačko ko lo« Be�la�Iv�ko�vić, di rek tor NIU»Hr vat ska ri ječ« i član Iz vršnog od bo raHNV-a Zvo�ni�mir�Pe�rušić, rav na te lji ca ka -te dral nog zbo ra »Al be Vi da ko vić« se�straMir�jam�Pandžić, čla ni ca ka te dral nog zbo raJe�li�ca� Sken�de�ro�vić, ge ne ral ni kon zul Re -pu bli ke Hr vat ske u Su bo ti ci Da�vor�Vi�diš ikon zul Mi�re�la�Lu�cić�iz Ge ne ral nog kon zu -la ta. RAZ�VI�JA�NJE� SU�RAD�NJE:� Na kon štoje Jo sip Z. Pe ka no vić ukrat ko upo znao go -ste s ra dom HNV-a i poželio go sti ma do -bro došli cu među voj vođan ske Hr va te, dr.sc. Mi ro slav Pe tro vić je re kao kako su ne -ki vi do vi su rad nje već us po sta vlje ni, jer sučla no vi Li kov nog od je la HKC »Bu nje -vačko ko lo« su dje lo va li na prošlo go dišnjoji ovo go dišnjoj Međuna rod noj li kov noj ko -lo ni ji »Breške«, ko ja se održava u or ga ni -za ci ji HKD »Na pre dak«, dok su čla no viDruštva »Na pre dak« su dje lo va li na li kov -noj ko lo ni ji »Bu na rić«. Dr. sc. Pe tro vić jeis tak nuo i us pješan kon cert Ka te dral nogzbo ra »Al be Vi da ko vić« ko ji je održan uTu zli 1991. go di ne u fra nje vačkoj cr kvi iis tak nuo da bi se su rad nja tra ba la ubu dućejoš više raz vi ja ti.

Uovoj go di ni Hr vat sko kul tur no društ-vo »Na pre dak« iz Tu zle obi lježava

sto tu ob ljet ni cu od osni va nja i pet na e stuob ljet ni cu od ob na vlja nja ra da. Želja zafor mi ra njem društa va ko je bi po ma ga lođake Hr va te, po ja vi la se u raz do blju od1896. do 1897. go di ne. U to vri je me uMo sta ru je dje lo valo sa sta ja lište za đakena ko je mu su bo lji učeni ci po dučava lisla bi je. Bi li su to pr vi po kušaji or ga ni zi -ra nog ra da ko ji će ubr zo do ve sti dorađanja ide je o osnut ku po seb nogdruštva za po ma ga nje učeni ka. Na kondužih i mu ko trp nih pri pre ma 14. ruj na1902. go di ne u Mo sta ru je ute me lje no»Hr vat sko pot por no društvo« za po tre beđaka sred njih i vi so kih ško la Bo sne iHer ce go vi ne. Je dan od čla no va od bo ra

bio je Ko�sta�Uru�mo�vić, pro fe sor tu zlan -ske Gim na zi je, ko ji će ka sni je po sta ti ipr vi pred sjed nik tu zlan skog »Na pret ka«.Ne du go na kon mo star skog hr vat skogpot por nog društva, u Sa ra je vu je počet -kom stu de nog 1902. go di ne skupina en -tu zi ja sta pod u ze la ak ci ju za ute me lje njejoš jed nog hr vat skog pot por nog društva.Kao da tum počet ka dje lo va nja uzi ma seraz do blje od 9. do 12. stu de nog 1902.go di ne. U Tu zli je 3. svib nja 1903. go di -ne po tvrđena pr va pod ružni ca mo star -skog hr vat skog pot por nog društva.Usko ro usli jed fu zi o ni ra nja sa ra jev skog imo star skog pot por nog društva i tu zlan -ska pod ružni ca mo star skog društva uzi -ma no vi na ziv »Na pre dak«. Kao da tumpočet ka ra da Na pret ka u Tu zli uzi ma se

19. studenoga 1905. go di ne.Među naj značaj ni jim dje lat no sti ma

»Na pret ka« bi lo je sti pen di ra nje da ro vi -tih učeni ka i stu de na ta. Među »Na pret -ko ve« sti pen di ste ubra ja ju se ne ka odnaj većih ime na u kul tur nom i društve -nom živo tu Tu zle: Ismet Mu�je�zi�no�vić,Fra�njo�Le�der, Kri�sti�jan�Kre�ko�vić, i mno -gi dru gi. Okružni com od 31. ožuj ka1949. go di ne ta dašnja vlast je za bra ni ladje lo va nje Na pret ka, a sva imo vi na sepre da je Sa ve zu kul tur no-pro svjet nihdrušta va Bo sne i Her ce go vi ne. Ta od lu kase pro ve la već 1. trav nja 1949. go di ne.Svoj rad pod ružni ca u Tu zli je ob no vi la12. stu de nog 1990. go di ne. Za pr vogpred sjed ni ka ob no vlje nog Na pret ka iza -bran je Ve�no�Jer�ko�vić, aka dem ski sli kar.

Radni sastanak o intenziviranju suradnje

Godinajubilejaza»Napredak«izTuzle


ak TU a l N o

Fra Zdrav ko Anđić pred sta vio je po vi jestcr kve i sa mo sta na u Tu zli. »Teško je točnood re di ti ka da su se fra njev ci na sta ni li uSo li ma. Naj vje ro jat ni je su ta mo po di glisa mo stan kra jem 14. ili u pr voj po lo vi ci15. sto ljeća. Go di ne 1447. spo mi nje se sa -mo stan sv. Ma ri je u Gor njim So li ma, a cr -kva u Do njoj Tu zli spo mi nje se u tur skimdo ku men ti ma 1533., a 1548. go di ne spo -mi nje se i sa mo stan s cr kvom po svećen sv.Pe tru. Fra njev ci sa mo sta na Do nja Tu zlabi li su iz loženi pro go ni ma u 16. sto ljeću, atek je 1872. po dig nu ta cr kva od čvr stogma te ri ja la. Ka da je cr kva po sta la rušev na,go di ne 1893. po dig nu ta je no va, a zgra dasa mo sta na iz građena je 1899. go di ne.Zbog urušava nja mo ra la se iz gra di ti no vacr kva i u pe ri o du između 1984. i 1986. go -di ne, skupa s cr kvom iz građen je no vi sa -mo stan. Naša sud bi na u Tu zli slična jeonim osta li ma, gdje žive ka to li ci. Ra du -jem se mo gućno sti raz vi ja nja su rad nje iona će ima ti i sa mo stan sku po dršku«, re -kao je fra. Anđić.

Na kon toga je Mi ro slav Ko vačić iz ra zioza do volj stvo što kon zu la ti Re pu bli ke Hr -vat ske u Tu zli i Su bo ti ci is pu nja va ju svo -ju mi si ju spa ja nja di je lo va hr vat skog na ro -da ko ji žive u raz ličitim država ma.KON�CERT� I� PRO�MO�CI�JE:� Mir koOstro go nac je go sti ma pred sta vio radHKC »Bu nje vačko ko lo«:

»Hr vat sko kul tur no-umjet ničko društvo‘Bu nje vačko ko lo’ osno va no je 1970. go -di ne. Društvo je isti ca lo kul tur nu bašti nubu nje vačkih Hr va ta, ali je zbog re pre siv nepo li ti ke iz gu bi lo svoj hr vat ski pred znak1973. go di ne. Na ci o nalna ozna ka vraćenaje u na ziv našeg Društva 1995. go di ne i odta da naša in sti tu ci ja no si na ziv Hr vat skikul tur ni cen tar ‘Bu nje vačko ko lo’. Unašem Cen tru ve o ma je ak ti van Fol kor niod jel, kao i Gla zbe ni od jel. Već pe tu go di -

nu za re dom us pješno or ga ni zi ra mo Fe sti -val bu nje vački pi sama, a or ga ni za to ri smoi ve li kih ma ni fe sta ci ja ‘Dužijan ce’ i ‘Ve li -kog pre la’. Ve o ma je ak ti van i naš Li kov -ni od jel, a Cen tar sa da ima oko šest sto ti -na čla no va«, re kao je Ostro go nac i iz nioželju za proširi va njem su rad nje sa HKD»Na pre dak«

Zvo ni mir Pe rušić je ta kođer po držaomo gućnost prošire nja su rad nje i na po me -nuo kako kon tak ti s glav nim i od go vor nimured ni kom »Hr vat skog gla sni ka«, iz TuzleJu�ra�jem�No�vo�se�lom�već postoje.

Na pri je dlog dr. sc. Mi ro sla va Pe tro vićado go vo re no je održava nje kon cer ta ka te -dral nog zbo ra »Al be Vi da ko vić« počet -kom pro sin ca u cr kvi fra nje vačkog sa mo -sta na sv. Pe tra i Pa vla u Tu zli, a ta kođer ćese u Tu zli pred sta vi ti i HKC »Bu nje vačkoko lo«. Dr. sc. Pe tro vić pred ložio je i za -seb nu pro mo ci ju tjed ni ka »Hr vat ska ri ječ«u Tuzli ti je kom pro sin ca, dok će na pri je -dlog Zvo ni mi ra Pe rušića ter min pro mo ci -je »Hr vat skog gla sni ka« u Su bo ti ci bi tinaknadno do go vo ren.

g

PredstavljanjeNIU»Hrvatskarije~«

uTuzli

Na po ziv pred sjed ni ka HKD-a »Na -pre dak« dr. sc. Mi ro sla va Pe tro vića,

u Tu zli će se ti je kom pro sin ca održatipro mo ci ja NIU »Hr vat ska ri ječ«. Pre mamišlje nju dr. sc. Pe tro vića, zbog općepoznatog značaja dje lat no sti NIU »Hr -vat ska ri ječ«, ova usta no va tre ba ima tiza seb nu pro mo ci ju u Tu zli, gdje će sepo red tjed ni ka, pred sta vi ti i no vo po kre -nu ta na klad nička dje lat nost »Hr vat skeri ječi«.

Novidvobroj»Hrvatskogglasnika«

Mje sečnik Hr vat skog kul tur nogdruštva »Na pre dak« Župe

So li, list za kul tu ru i društve na pi -ta nja »Hr vat ski gla snik«, u dvo -bro ju za ko lo voz-ru jan, do no si iz -vješće o ob no vi i svečanom otvo -re nju Sve tišta Go spe Lip ničke, kaoi iz vješće o pro mo ci ji knji ge kar di -na la Vin�ka�Pu�ljića »Ne tr ni te svje -tla« u Vrh bo san skom bo go slov -nom sje me ništu. U no vom dvo bro -ju pred sta vlje na je i pro sla va Svjet -skog da na mla dih ko ja je ove go di -ne održana u Köl nu, a čita te lji semo gu in for mi ra ti i o pr vom su sre -tu mreže mla dih »No va ener gi jaBiH«, ko ji je u ko lo vo zu održan uTu zli. »Hr vat ski gla snik« međuosta lim do no si pri log o 7. ljet njojško li nje mačkog je zi ka u Beču nako joj su u mje se cu ko lo vo zu su dje -lo va la dva de set i četi ri stu den ta izBo sne i Her ce go vi ne, pri log o pro -sla vi pa tro na Fra nje vačke pro vin -ci je Bo sna Sre br na 14. ruj na u sa -mo sta nu u Du bra va ma, kao i pri lo -ge o šestoj Međuna rod noj li kov noj

ko lo ni ji »Breške 2005.«, de ve tom sa zi vu Međuna rod ne li kov ne ko lo ni je »Bu na rić« isu dje lo va nju Tam bu raškog sa sta va HKD »Na pre dak« na Međuna rod nom tam bu -raškom fe sti va lu i okvi ru ma ni fe sta ci je »Kranj ska noč«.

Gosti i domaćini nakon uspješnog sastanka


Te ma

Pret hod nih su se go di na po ja vi le za -ražene pti ce u Ita li ji i Ni zo zem skojpa se ni je di za la gra ja. Ove go di ne su

se na tržištu po ja vi la čak dva cje pi va odPtičje gri pe i far ma ce ut skim tvrt ka ma od -go va ra ova kvo sta nje, na zo vi mo ga, me dij -ske po lu hi ste ri je. O po ja vi Ptičje gri pe,nje nim uzor ci ma i opa sno sti ma za čovje karaz go va ra li smo s prof.� dr.� sc.�Go�r�da�nomLa�u�com, hr vat skim znan stve ni kom čija jebi bli o gra fi ja fa sci ni ra juća. Ob ja vio je ne -ko li ko sto ti na znan stve nih i stručnih ra do -va, udžbe ni ka iz mo le ku lar ne bi o lo gi je iinih pu bli ka ci ja na mno gim je zi ci ma. Su -rađuje s ne ko li ko emi nent nih znan stve ni -ka, ko ji su do bi li za svoj rad pre stižne na -gra de. No si telj je Ful brig hto ve sti pen di je.U San Di e gu mu je izašao čla nak u pre -stižnoj edi ci ji Encyclopedia of Stress, a zo -ve se War stress in the for mer Yugoslavia.No si telj je ne ko li ko pa te na ta za znan stve naot krića. Or ga ni zi rao je ne ko li ko znan stve -nih i stručnih sku po va. Ba vi se i fo ren -zičar stvom. Ob ja vio je više čla na ka o ulo -zi DNK-ana li ze u sud skoj me di ci ni.

Pro fe sor dok tor Gor dan La uc (1970.) re -do vi ti je pro fe sor bi o ke mi je i mo le ku lar nebi o lo gi je na Me di cin skom fa kul te tu u Osi -je ku i Far ma ce ut sko-bi o ke mij skom fa kul -te tu u Za gre bu te go stu jući pro fe sor naSveučilištu Johns Hop kins u Bal ti mo ru.

Stu di rao je u Za gre bu, Ma in zu (Nje mačka)i Bal ti mo ru (SAD). Usa vršavao se na mno -gim sveučilišti ma, a 2002. go di ne vra tio ses obi te lji u Osi jek. Su pru ga je ta kođer dok -tor me di cin skih zna no sti i pročel ni ca Ka -tedre za bi o lo gi ju na Me di cin skom fa kul te -tu. Ima ju tro je dje ce. HR:�Što�je�gri�pa?S gri pom se čovjek su sreće sto ljećima. Pr -va epi de mi ja za bi lježena je u 16. sto ljeću,a ia ko vi rus gri pe sva ke go di ne uz ro ku jeveće ili ma nje epi de mi je, teže po slje di ceja vlja ju se dva do tri pu ta u sva kom sto -ljeću. Pri mje ri ce, na kon 1918. go di ne Špa -njol ska gri pa ubi la je više od 20 mi li ju nalju di, Azij ska gri pa 1957. go di ne oko mi li -jun lju di, a Hong kongška gri pa je 1968.go di ne od ni je la je 750 ti suća živo ta. Epi de -mi je gri pe po sto ja le su u prošlo sti, a po ja -vit će se i u bu dućno sti. Ni tko ne možepred vi dje ti ka da i gdje će se po ja vi ti.Možda ni je na od met reći da po jam in flu en -ca, ta ko se služenim me di cin skim rječni -kom označava gri pa, za pra vo po ka zu je ka -ko su lju di ra no ga no vo ga vi je ka za uz -ročni ka gri pe sma tra li ne ki astral ni,međuz vje zda ni fe no menHR:�Što�uz�ro�ku�je�gri�pu?Vi rus gri pe svo ju ge ne tičku in for ma ci juima po hra nje nu u mo le ku li RNA (za raz li -ku od svih sta ničnih or ga ni za ma ko ji za tu

svr hu ko ri ste DNA), te sto ga vr lo br zo mu -ti ra. Zbog to ga je vi rus sva ke go di nedrukčiji i pro tu ti je la ko ja smo raz vi li jed nego di ne ne šti te nas od slje deće epi de mi je.Kao što va ri ra u svo jim po vršin skim svoj -stvi ma (an ti ge ni ma) ko je pre po zna je našimu no loški su stav, vi rus gri pe va ri ra i u in -ten zi te tu simp to ma, ko ji se kreću od go to -vo ni ka kvih, do smrt nih po slje di ca.HR:�Što�je�Ptičja�gri�pa?�Ko�ji�su�joj�uz�-ro�ci�i�ko�je�po�slje�di�ce?Ptičja gri pa je bo lest pti ca. Pr vi put je opi -sa na počet kom prošlo ga sto ljeća, a sa da jedošla u sre dište po zor no sti jer se po sljed -njih go di na po ja vlju je vi rus ti pa H5N1 ko -ji ima iz u zet no vi so ku smrt nost. Vi rus gri -pe može za ra zi ti i ve lik broj dru gih živo -tinj skih vr sta, ka ko di vljih, ta ko i pi to mih.Pro blem s vi ru som so ja H5N1 jest što odnje ga ugi ba ju uma lo sve za ražene živo ti njei to u ne ko li ko sa ti od in fi ci ra nja. Da kle,vi rus se mu nje vi to širi i usko ro će od Ptičjegri pe, ako se za ra zi sa mo jed na pti ca, obo -lje ti ci je lo ja to. Za to je naj mu dri je eu ta na -zi ra ti sve pti ce u kru gu od ne ko li ko ki lo -me ta ra od pti ce ko ja je ugi nu la od Ptičjegri pe. HR:�Ka�ko�su�lju�di�obo�lje�li�od�Ptičje�gri�-pe?�Vi rus ne može sa mo ta ko skočiti s pti ce načovje ka i ne ma raz lo ga za pa ni ku. No, tre -ba lo bi iz bje ga va ti kon tak te s po ten ci jal noza raženim pti ca ma te ogra ničiti kon taktdo maće pe ra di s di vljim pti ca ma. Gle detre nu tačno ak tu al nog so ja H5N1, on jenezgo dan jer je smr to no san i uko li ko sepro mi je ni ta ko da može za ra zi ti lju de, mo -gao bi iza zva ti do sa da ne viđenu pan de mi -

Ptičja gri pa u Hr vat skoj i dru gim eu rop skim ze mlja ma

mjestazaoprezima,alizastrah–nePo�ne�kad�vi�rus�mu�ti�ra�i�pro�mi�je�ni�se�na�način�ko�ji�mu�omo�gući�da�pre�skoči�tu�ba�ri�je�ru�između�vr�sta�*�

Mu�ta�ci�je�su�slučaj�ni�do�gađaji�i�ni�tko�ne�može�pred�vi�dje�ti�ka�da�će�se,�i�hoće�li�se�uopće�do�go�di�ti�

ne�ka�mu�ta�ci�ja�*�Ne�ko�li�ko�slučaje�va�na�Da�le�kom�is�to�ku�kad�su�lju�di�obo�lje�li�od�ptičje�gri�pe�

ni�su�bi�li�po�slje�di�ca�ta�kve�mu�ta�ci�je,�ne�go�su�više�iz�nim�ka�ko�ja�po�tvrđuje�pra�vi�lo�da�vi�rus�

ne�može�ta�ko�la�ko�pre�skočiti�ba�ri�je�ru�između�čovje�ka�i�pti�ce�

Raz go vor vo dio: Zden ko Sa maržijaVirusslabomutira

UAzi ji živi 2 mi li jar de lju di i mi li ju -ni za raženih pti ca. Hi gi jen ski uvje -

ti u Azi ji, a oso bi to život pti ca i lju di uistom pro sto ru uz ro ko va li su smrt 61oso be od Ptičje gri pe što je sta ti stičkiza ne ma ri vo. Međutim, to po ka zu je da jeipak mo guće da čovjek obo li od Ptičjegri pe, ali po ka zu je ka ko je vi rus Ptičjegri pe sla bo, loše ili go to vo ni ka ko nemu ti ra. Po no vi mo, vje ro jat nost je ma lada čovjek obo li od Ptičje gri pe, no ni jemu dro iz la ga ti se ne po treb no me ri zi ku.


T em a

ju. Na i me, dok je u de se tak go di na ha ra njaŠpa njol ske gri pe od nje umr lo dva de se takmi li ju na lju di, od ove bi gri pe, ako vi rusmu ti ra, a to je, re kli smo, ma lo vje ro jat no,u de set da na obo lje lo mno go lju di – da -našnji je svi jet pu no di na mični ji od svi je tadva de se tih go di na 20. sto ljeća. HR:�Ne�ki�su�umr�li�od�Ptičje�gri�pe?�U svim tim slučaje vi ma obo lje li su bi li uin ten ziv nom do di ru s pti ca ma, a u dva opi -sa na slučaja ka da je došlo do dalj njeg pri -je no sa vi ru sa na dru ge lju de ra di lo se o bli -skim rođaci ma, te je za pret po sta vi ti da suza pra vo ne ke ka rak te ri sti ke tih lju di njihučini le po dložnim vi ru su, a ne da se vi ruspro mi je nio ta ko da može za ra zi ti i lju de.Una toč sve mu, ni je mu dro iz la ga ti se ne -

po treb nom ri zi ku. Vi ru si su ne sta bi lan soj– do volj no je opra ti ru ke u sa pu nu ili ter -mički ob ra di ti me so za ražene pti ce i ne ma

opa sno sti od za ra ze vi ru si ma. Međutim, dabi se za ražena pti ca is pe kla ili sku ha la, tre -ba je za kla ti, očeru pa ti, iz va di ti iz nu tri ce ita ko da lje. U toj fa zi, na glašavam, ne mazašti te, i ni je mu dro do ti ca ti krv ili per jeza raženih pti ca. Da kle, ne moj mo se iz la ga -ti ne po treb no me ri zi ku. HR:�Ka�ko�je�došlo�do�po�ja�ve�Ptičje�gri�-pe�u�Hr�vat�skoj?�Ima�li�ptičje�gri�pe�u�su�-sjed�nim�ze�mlja�ma?Bi lo je na iv no očeki va ti da mi li ju ni pti ca,od ko jih su ne ke za ražene vi ru som, nećeove je se ni mi gri ra jući na jug i pro la zećikroz naše pod ručje do ni je ti vi rus. Za raženesu pti ce pre le tje le su sjed ne ze mlje i mo -guće da ta mo ni su sle tje le ni oba vlja lenuždu. g

Rak doj ke je na jučesta li je ma lig noobo lje nje kod žena. Sva ke go di ne usvi je tu obo li mi li jun žena, a na pro -

sto ru Sr bi je go to vo 4.000, pa se ta ko brojobo lje lih žena pro gre siv no po većava, dokse smrt nost od ove opa ke bo le sti nažalostne sma nju je. Sta ro sna dob obo lje lih je svema nja, ta ko da je broj obo lje lih mla dihžena is pod tri de set go di na u po ra stu. Ovipo da ci nas te ra ju da bu de mo stal no naopre zu.

Naj važni ji fak to ri ri zi ka za na sta nak ra -ka doj ke su: sta ro sna dob (ri jet ko se ja vljapri je dva de se te, a najčešće između 55. i 70.go di ne živo ta), ma lig no obo lje nje kodsrod ni ka, re pro duk tiv ni fak to ri ri zi ka (pr va

men stru a ci ja pri je 12. go di ne, žene ko je ni -su rađale ili pr vo rot ke po sli je 30. go di ne,me no pa u za, to jest pre sta nak men stru a ci jepri je 50. go di ne, du go traj na upo ra ba hor -mon skih pre pa ra ta, is hra na (veći unos ma -snih ma te ri ja), kon zu mi ra nje al ko ho la ipušenje, a kod žena po sli je 50. go di ne opa -snost se po većava i s go ja znošću.

Po zna to je da je učesta lost ove bo le stinaj ma nja u kul tu ra ma s ve ge ta ri jan skomis hra nom, od no sno u društvi ma u ko ji mais hra na sa drži ma nje ma sti (po seb no živo -tinj skog pod ri je tla), više po vrća i voća,žita ri ca i ma hu nar ki. Ne ke na mir ni ce supo seb no lje ko vi te u od no su na rak doj ke, atu spa da ju: so ja i pro iz vo di od so je, ri ba

(lo sos, tu nje vi na, sar di na, skuša), po vrćekao što je ku pus, kelj, kar fiol, bro ko li, itd.Rak doj ke je smr to no sna bo lest ko ja po -gađa jed nu od četr na est žena, ali on je iz -lječiv ako se na vri je me ot kri je. Pre po -ručaju se učesta li sa mo pre gle di. Cilj jepro vje ri ti da li pod pa zu hom ima lim fnihčvo ro va te pre pi pa ti tki vo i zmeđu doj ke ipa zu ha. Uko li ko se nešto pro nađe, ob ve -zno se tre ba obra ti ti li ječni ku! Ono što jenaj važni je, rak doj ke je iz lječiv ako se ra -no ot kri je, de vet od de set žena bi va iz li -ječeno!

dr. Ve sna Vuk mi ro vićPo da ci In sti tu ta za on ko lo gi ju

u Srijem skoj Ka me ni ci

Li sto pad – mje sec bor be pro tiv ra ka doj ke

Ranootkrivanje,korakkaizlje~enju

Međuna rod ni dan po svećen bor bipro tiv oste o po ro ze je 20. u mje se -cu li sto pa du. Pre ma Međuna rod -

nom ka len da ru zdra vlja – li sto pad je Mje -sec pra vil ne is hra ne i Mje sec so li dar no stisa sta ri ma. Oste o po ro za je bo lest čijaučesta lost u sta nov ništvu po sljed njih go di -na ra ste, kod nas i svu gdje u svi je tu. Nje zi -no na sta ja nje i raz voj su složeni i po ve za nis mno gim fak to ri ma, ne pro mjen lji vim ipro mjen lji vim, a način is hra ne, go di ne sta -ro sti, fi zička ak tiv nost i uku pan načinživo ta u tom su smi slu ve o ma značaj ni.

Oste o po ro za je me ta bo lička bo lest ko sti -ju u čijoj osno vi je po re mećaj me ta bo li zmakal ci ju ma, na stao u smi slu po većanog iz la -ska ove mi ne ral ne ma te ri je iz ko sti ju. Ge -net ski utje caj se ta kođer ne smi je za ne ma -ri ti. Pra vil na is hra na tre ba osi gu ra ti dnev nopo treb ne ko ličine kal ci ja, ko je su za od ra sleoso be 500-700mg, a za dje cu, trud ne žene ido ji lje 1.000 do 1.500 mg. U is hra ni sva keoso be tre ba bi ti, između osta log, u do volj -noj ko ličini mli je ka i mliječnih pro iz vo da,po vrća i voća. Naj bo lji iz vo ri kal ci ja snašega pod ne blja su: mli je ko, fer men ti ra ni

sir, kelj, ku pus, ze le na sa la ta, ce ler, peršun,pa sulj i so ja. Sva ko dnev na fi zička ak tiv -nost pri mje re na po lu, uz ra stu i opće zdrav -stve nom sta nju omo gućit će ugrad nju uni -je tom kal ci ja u ko sti. Ve o ma je važno zna tika ko se ova bo lest može spri ječiti, u sva -kom slučaju us pješno li ječiti, sa mo ju jevažno ot kri ti u počet noj fa zi, a da nas je tomo guće re la tiv no la ko i jed no stav no. Di -jag no sti ci ra se od ređenim la bo ra to rij skimis pi ti va njem, oste o den zi me tri jom i RTGsnim kom ko sti. Oste o po ro za se raz vi ja uzbo lo ve u ko sti ma, učesta le pri je lo me ko jika sni je na sta ju spon ta no, a vre me nommože doći i do skraćiva nja kičme nog stu ba,pa se ti je lo počinje sa vi ja ti.

dr. Zorica Dragaš

Za sunčanu je sen živo ta

Borbaprotivosteoporoze

Epi de mi o loške službe broj nih Za vo daza zašti tu zdra vlja di ljem Sr bi je re gi -stri ra le su i ove go di ne ve li ki broj

dje ce za raženih bo le sti ma »pr lja vih ru ku«.Pr lja ve, kli ca ma za gađene ru ke ima juključni značaj u pre nošenju uz ročni ka cri -jev nih, re spi ra tor nih i kožnih za ra znih bo -le sti. Po sred nim do di rom (in di rekt nimkon tak tom) ko ji se ostva ru je pu tem za -

gađenih (kon ta mi ni ra nih) pred me ta i stva riko je je pret hod no ko ri sti la bo le sna oso baili kli co noša, ta kođer se mo gu pre ni je ti za -ra zne bo le sti. Za to ru ke tre ba pra ti ne sa mopri je je la, već i po sli je ko rište nja to a le ta, teu dru gim sličnim si tu a ci ja ma. Ako pra njeru ku ni je od mah iz vo dlji vo ne tre ba do di ri -va ti usta, nos, oči, kao ni pred me te pre koko jih bi se na knad no za ga di li pr sti sve dok

se ne ope ru ru ke. Pra nje ru ku te kućom vo -dom i sa pu nom je iz u zet no važna pre ven -tiv na mje ra.

Epi de mi o loški gle da no, su hi pred me ti susi gur ni ji od vlažnih, me tal ni od pla stičnihili pa pir nih, a oni iz loženi sun cu su si gur -ni ji od onih ko ji su držani u ta mi.

U bor bi pro tiv »Bo le sti pr lja vih ru ku«zdrav stve no-od goj ni sa držaji mo ra ju ima tikvan ti te tu i kva li te tu in for ma ci ja i zna njako je dje ca i oni ko ji se ba ve dje com tre ba -ju usvo ji ti.

g

Stje ca nje do brih hi gi jen skih na vi ka kao pre ven ti va

[irenjebolesti»Prljavihruku«

Gordan Lanc

Prošlo ga tjed na, 20. i 21. li sto pa da, uNo vom Sa du je po sli je četve ro mje -sečnih pri pre ma ure da po kra jin skog

om bud sma na Pe�tra Te�o�fi�lo�vića, održanaMeđuna rod na kon fe ren ci ja »Om bud smanu mul ti et ničkim društvi ma«, ko ja se do go -di la, ka ko je za »Hr vat sku ri ječ« iz ja vioTe o fi lo vić, u pra vi tre nu tak, ali ne i kao re -ak ci ja na Re zo lu ci ju Eu rop skog par la men -ta, ko ja je usvo je na pri je ne ko li ko tje da nau Bruxellesu.

Raz mišlja nje i rad na pi ta nju mul ti e -nično sti u Voj vo di ni za u zi ma važno mje -sto, bi lo da se pro ma tra u svje tlu suživo ta26 raz ličitih na ro da na tlu voj vođan skom,bi lo u svje tlu pro ce sa pri la gođava nja eu -rop skim stan dar di ma i pri ključiva nja eu -rop skoj po ro di ci. Da se ra di lo o značaj nomi važnom sku pu, svje doči i po da tak da supr vog da na na kon fe ren ci ji bi li na zočnipred sjed nik Sr bi je Bo�ris Ta�dić, šef Mi si jeOESS-a Ma�u�ri�cio Mas�sa�ri, kao i spe ci jal -ni pred stav nik glav nog taj ni ka Vi jeća Eu -ro pe Ste�fa�no Va�len�ti, po kraj pred stav ni kavoj vođan ske vla de. U kon gre snoj dvo ra nino vo sad skog ho te la »Park« ti je kom dvarad na da na, na zočni om bud sma ni i emi -nent ni stručnja ci iz 18 eu rop skih ze ma lja ire gi ja i osta li su di o ni ci go vo ri li su o pra vi -ma ma nji na u svje tlu nji ho vog im ple men -ti ra nja i mo gućoj ulo zi om bud sma na natom pla nu, o čemu je po se bi ce go vo rio pot -pred sjed nik PIV-a Tamás Kor�hecz, a da bio nad ležno sti ma, is ku stvi ma i spe ci fičnimslučaje vi ma iz la ga nje imao om bud sman zana ci o nal ne ma nji ne u Mađar skoj Jenő Kal�-ten�bah. Po kraj to ga su di o ni ci sku pa ba vi lisu se pi ta nji ma međuna rod nih i do maćihstan dar da i pro pi sa, in sti tu ci jom om bud -sma na i me to da ma bor be pro tiv na ci o na li -zma i kse no fo bi je, una pređenjem pra va na -

ci o nal nih ma nji na, te značajem in sti tu ci jeom bud sma na u edu ci ra nju i šire nju svi je stigrađana u ve zi ovih pi ta nja. In sti tu ci ja om -bud sma na je pri je točno dvi je go di neoform lje na u Voj vo di ni i je di na je u našojze mlji.RAZ�MJE�NA� IS�KU�STVA� I� ZNA�NJA:Po ri ječima Te o fi lo vića osnov ni cilj sku paje bio, da se pred stav ni ci in sti tu ci je om -

bud sma na iz re gi je i šire, a ko ja je spe ci -fična po svom dje lo va nju u smi slu da ni jere pre siv no, već pri je sve ga, pre ven tiv no ime di ja tor sko u slučaje vi ma kon flik ta po -tak nu tih na ci o nal nim ele men ti ma, sa sta nu

i raz mje ne is ku stva i zna nja o to me ka komo gu po stu pa ti, ko ji su do stup ni me ha ni -zmi ko je in sti tu ci ja om bud sma na može ko -ri sti ti ka ko bi una pri je di li rad. Ka ko je re -kao Te o fi lo vić, pri mar ni cilj kon fe ren ci jeje re a li zi ran i da lje u prak si će se po ka za tire zul ta ti stečenih zna nja.OSU�DI�TI� KRIV�CE: Ti je kom svečanogotvo re nja kon fe ren ci je pred sjed nik Sr bi je

Bo ris Ta dić u svom je uvod nom ob raćanjuis tak nuo značaj in sti tu ci je om bud sma na usvim društvi ma, a po se bi ce u mul ti et -ničkim, jer je ulo ga om bud sma na ključnaza una pređenje zašti te pra va na ci o nal nih


Te m a

No vi Sad: Međuna rod na kon fe ren ci ja »Om bud sman u mul ti et ničkim društvi ma«

odnospremamanjinamajeodnospremabudu}nosti

Po�ri�ječima�po�kra�jin�skog�om�bud�sma�na�Pe�tra�Te�o�fi�lo�vića�osnov�ni�cilj�sku�pa�bio�je�–�da�se�pred�stav�ni�ci�

in�sti�tu�ci�je�om�bud�sma�na�iz�re�gi�je�i�šire,�a�ko�ja�je�spe�ci�fična�po�svom�dje�lo�va�nju�u�smi�slu�da�ni�je�

re�pre�siv�no,�već�pri�je�sve�ga,�pre�ven�tiv�no�i�me�di�ja�tor�sko�u�slučaje�vi�ma�kon�flik�ta�po�tak�nu�tih�na�ci�o�nal�nim

ele�men�ti�ma,�sa�sta�nu�i�raz�mje�ne�is�ku�stva�i�zna�nja�o�to�me�ka�ko�mo�gu�po�stu�pa�ti,�

ko�ji�su�do�stup�ni�me�ha�ni�zmi�ko�je�in�sti�tu�ci�ja�om�bud�sma�na�može�ko�ri�sti�ti�ka�ko�bi�una�pri�je�di�li�rad

Piše: Dra ga na Po pov

Rezolucija Europskog parlamenta nije uzročila konferenciju: Petar Teofilović i drugi sudionici


T e ma

ma nji na. Po nje go vim ri ječima naj bo ljemje ri lo de mo kra tično sti jed nog društva jeod nos države pre ma građani nu, kao no si te -lju su ve re ni te ta i in di vi du al nog i ko lek tiv -nog iden ti te ta, što je su klad no eu rop skimvri jed no sti ma ko jim SiCG teži.

»Sve ze mlje ju go i stočne Eu ro pe ima juisti cilj, a to je član stvo u Eu rop skoj uni ji«,re kao je Ta dić. »Čeka nas vr lo složen pro -ces učla nji va nja u EU, ko ji ne ma sa mo for -mal ni ka rak ter, već se ra di o iz mje ni per -for man si sva kog po je di načnog društva ju -go i stočne Eu ro pe, ko je se ogle da ju u od no -su pre ma građani nu, ko ji je no si telj su ve re -ni te ta, su bjekt sva ke kre a tiv ne i mo der nepo li ti ke, ko ji u se bi zbra ja do me nu osob -nog i ko lek tiv nog iden ti te ta, da kle građani -nu ko ji po sto ji ta ko što is ka zu je svoj vla sti -ti iden ti tet«. Po kraj to ga, pred sjed nik Sr bi je je iz ja vio,ka ko naj veći uda rac međuna rod nom ugle -du Voj vo di ne i Sr bi je za da ju in sti tu ci je i ti -je la ko ja ne pro ce si ra ju do volj no br zo svaka zne na dje la na et ničkoj osno vi.

»U po sljed nje vri je me u Voj vo di ni je bi -lo in ci de na ta ko ji su po slje di ca ne to le rant -no sti ia ko je, s dru ge stra ne, Voj vo di naonaj dio ze mlje čijom smo se to le rant nošćuuvi jek po no si li i čime je ona bi la naš naj -viši is kaz eu rop skih vri jed no sti. Naj većiuda rac ta kvoj Voj vo di ni i Sr bi ji, ko ji želebi ti dio Eu rop ske uni je, za da ju upra vo onein sti tu ci je i ti je la ko ji ne pro ce si ra ju do -volj no br zo sve ka zne ne pri ja ve ko je su iz -raz kri mi na la na et ničkoj osno vi. Zbog to -ga tražim od države i nje nih in sti tu ci ja po -seb nu osje tlji vost pre ma pra vi ma ma nji na ipra vu građana », ka zao je Ta dić. Tom pri -go dom Ta dić je po tvr dio po sto ja nje in ci de -na ta na et ničkoj osno vi u Voj vo di ni i za u -zeo ne dvo smi slen stav da država »ne pro -iz vo di et ničku ne to le ran ci ju«, is tak nuvšika ko in ci den te u Voj vo di ni ne tre ba zlo u -po tre blja va ti u dnev no po li tičke svr he jeriza zi va ju kon tra e fekt i vo de pre ma de sta bi -li za ci ji društva, upo zo rio je Ta dić.OD�NOS� PRE�MA� NA�CI�O�NAL�NIMMA�NJI�NA�MA-OD�NOS� PRE�MA� BU�-DUĆNO�STI:�Pred sjed nik Iz vršnog vi jećaAP Voj vo di ne Bo�jan Paj�tić ob raćajući sesu di o ni ci ma ka zao je, ka ko je od nos pre mapra vi ma na ci o nal nih ma nji na, od nos pre -ma vla sti toj bu dućno sti, a da će pri je ili ka -sni je u po ro di ci eu rop skih na ci ja u državiko ja će se zva ti Eu ro pa, svi, pa i oni naj -mno go broj ni ji na ro di bi ti na ci o nal na ma -nji na.

»Za to je ob ve za držav nih ti je la i in sti tu -ci ja da, uz stal nu kon tro lu ne vla di nih or ga -ni za ci ja i ne za vi sne in sti tu ci je kao što je

om bud sman, pre toče u prak su usvo je ne ipro kla mi ra ne vri jed no sti ko je nje gu ju mul -ti et ničnost, mul ti kul tu ral nost i mul ti kon fe -si o nal nost. To pod ra zu mi je va iz ra du su vre -me ne in sti tu ci o nal ne ga ran ci je pra va na ci -o nal nih za jed ni ca, uključujući i pra vo nasa mo or ga ni zi ra nje u očuva nju i raz vo juna ci o nal nog iden ti te ta, po se bi ce u obra zo -va nju, in for mi ra nju i kul tu ri«, po ručio jePaj tić. Po nje go vim ri ječima ne može sesa mo na osno vi do ku me na ta, ko ji re gu li ra -ju oblast zašti te i pra va na ci o nal nih ma nji -na, pro cje nji va ti stu panj zašti te i uživa njapra va na ci o nal nih ma nji na.

» Složit ćete se da se stu panj zašti te i uži-va nja pra va na ci o nal nih ma nji na ne možepro cje nji va ti na osno vi do ku me na ta ko jare gu li ra ju ovu oblast u jed noj ze mlji, čak i

uz pret po stav ku da su u do ku men teugrađene naj više eu rop ske vri jed no sti, je -di no se od stup nja nji ho ve pri mje ne u sva -ko dnev nom živo tu može go vo ri ti o krše-nju ili ne pošto va nju ljud skih i ma njin skihpra va«, za ključio je Paj tić.BO�LJA� OBA�VI�JEŠTE�NOST� GRAĐA-NA:� Ti je kom kon fe ren ci je mo gle su sečuti po sve raz ličite in for ma ci je o in sti tu ci -ji om bud sma na, ali kao je dan od za jed -ničkih na ziv ni ka om bud sma na je štograđani ne zna ju da ta in sti tu ci ja po sto ji unji ho voj sre di ni. Pa�o�lo Ri�di�ne�ti, om bud -sman iz sred njeg di je la Ita li je ko ja je et -nički čista, ka zao je ka ko Ita li ja ima ne kiob lik in sti tu ci je om bud sma na još iz vre me -

na Rim skog Car stva, ali da građani ni suoba vi ješte ni o nje go vom po sto ja nju i nezna ju da mo gu svo ja pra va ostva ri ti uz po -moć om bud sma na. Sličnog su sta va bi li iom bud sma ni iz Šved ske, te Nje mačke, stim što Nje mačka, po ri ječima Mary Bo�-drožić iz nje mačkog mi ni star stva pra vo -suđa, ne ma om bud sma na već ko me sa ra,čija je funk ci ja slična funk ci ji om bud sma -na.

»S ob zi rom da se Nje mačka opre di je li lakao ze mlja imi gra na ta ko me sa ri ima ju do -sta po sla s emi gran ti ma, ali mno gi i ne zna -ju da se mo gu zašti ti pu tem naših ure da«,re kla je Bo drožić. Za ni mlji vo je da je om -bud man u Šved skoj, ka ko je re kla Li�naKa�tri, naj više an gažiran u obla sti sin di kal -nih pra va, za što go dišnje država iz dva ja

oko 3 mi li ju na eu ra, ia ko se ba vi i zašti tompra va građana uopće. Po nje nim ri ječimaŠved ska ima 30 po sto sta nov ništva ko ji surođeni iz van ze mlje. SR�BI�JA�TRE�BA�NO�VI�USTAV: Ka ko jeoci je nio šef Mi si je OESS-a u SiCG Ma�u�ri�-cio Mas�sa�ri, od 5. li sto pa da 2000. do da -nas učinjen je značajan na pre dak u obla stiuna pređenja pošti va nja ljud skih i ma njin -skih pra va. Mas sa ri je po se bi ce na gla siokao po zi tiv no to što su usvo je ni za ko ni izovih obla sti, što je osno van Re pu blički sa -vjet za na ci o nal ne ma nji ne kao i ma njin skana ci o nal na vi jeća i na gla sio da Sr bi ji tre bano vi ustav ko ji će de fi ni ra ti po ložaj po je di -nih re gi ja i u ko ji će bi ti ugrađena ljud ska ima njin ska pra va. g

Građani slabo upoznati s institucijom ombudsmana: sa skupa u Novom Sadu

Ma ri ja Le tić, uz go ji te lji ca šam pi njo na

kakorastu{ampinjoniSa�svim�je�si�gur�no�da�je�čovjek�od�pra�dav�nih�vre�me�na�saku�pljao�glji�ve�za�hra�nu�*�

Glji�ve�ima�ju�vr�lo�do�bar�okus�i�po�tiču�ape�tit,�a�ujed�no�ima�ju�i�vi�so�ku�hra�nji�vu�vri�jed�nost


aG RaR

Ma�ri�ja�Le�tić je rođena je 1961. go -di ne u Su bo ti ci, gdje je za vršilasred nju ge o det sku ško lu. Dvi je

go di ne bi la je za po sle na kao tr go vački put -nik. Je dan duži pe riod živo ta, 12 go di na,pro ve la je na sport skom ae ro dro mu kodSu bo ti ce ba veći se je dri ličar stvom, gdje jebi la na stav nik le te nja. Za bra na le te njapočet kom de ve de se tih zbog ra ta u Hr vat -skoj Ma ri jin život mi je nja od vr sne le -tačice k do broj uz ga ja te lji ci šam pi njo na.

Po sao uz ga ja nja šam pi njo na za počela jeuz po moć pri ja te lji ce ko ja je ima la uho danpo sao, a ko ji je 1992. go di ne mo ra la na pu -sti ti. Za nju ni je bi lo dru gog iz bo ra – ili ićišver ca ti ili uze ti knji ge i učiti sve o uz go jušam pi njo na, a naj više učiti na vla sti tim po -greška ma, kaže Ma ri ja Le tić.

O�UZ�GO�JU: Šam pi njo ni se, priča o svomis ku stvu Ma ri ja Le tić, uz ga ja ju u po dru mi -

ma. U džako vi ma se do no si kom post u ko -ji je la bo ra to rij skim pu tem pri li je plje nosje me šam pi njo na, mi ce li um, na pšeničnozr no jer je sje me šam pi njo na vr lo ma lo.Ka sni je se na kom post sta vlja tre set, a objekom po nen te se na ba vlja ju iz uvo za pa todo dat no po sku plju je pro iz vod nju.

U jed nom džaku od 18 ki lo gra ma kom -po sta tre ba se ubra ti oko 4,5 ki lo gra mašam pi njo na. U pro sto ri ja ma za uz goj po -treb no je ja sno raz li ko va ti poj mo ve ven ti -la ci je i cir ku la ci je. Ven ti la ci ja je do vođenjesvježeg zra ka i ukla nja nje zra ka iz pro sto -ri je, služi za održava nje sa držaja CO2 upro sto ri ji, is pod 0,08 po sto, a na po vršinipo krov no ga slo ja is pod 0,1-0,15 po sto.Cir ku la ci ja ili gi ba nje zra ka je bit no zaspriječava nje ve li kih tem pe ra tur nih raz li kai po većanja sa držaja CO2, na iz vje snim po -vršina ma.

»Za nas ko ji u svo jim objek ti vi ma ne ma -mo mo gućnost do bi ti pret hod no kon di ci o -ni ran zrak, po treb nu tem pe ra tu ru, po treb nure la tiv nu vlažnost i po treb nu br zi nu,možemo bi ra ti sa mo između dvi je mo -gućno sti – ili da se osi gu ra od go va ra jućegi ba nje zra ka ili ćemo ima ti osušena le -žišta i lju ska ve šam pi njo ne. Osim to ga, ob -ve zno mo ra mo osi gu ra ti po treb nu re la tiv -nu vlažnost u uz goj no me objek tu. Ve li kiza me ci ob li ka lu ka i iz duženi šam pi njo nido ka zu ju da je cir ku la ci ja zra ka iz nadležišta ne do volj na i da je kon ce ntra ci ja

CO2 pre vi so ka. Za prak tično is ku stvo upro iz vod nji tre ba pri mi je ni ti slje deću me -to du: ka da se je dan dim ci ga re te ot puh nutna po vršinu ležišta pot pu no ra ziđe unu tar20 se kun di, cir ku la ci ja je do bra«, kaže Ma -ri ja Le tić.SA�VJE�TI:� Zlat no pra vi lo za uz ga ji vače,pre ma nje nim ri ječima, gla si: po sta raj te seda bu de do volj no gi ba nja zra ka sa svim uzležišta, a ujed no ven ti li raj te to li ko da kon -cen tra ci ja CO2 u zra ku uz goj no ga pro sto rane pre maši 0,1 po sto. Za kon tro lu CO2 tj.nje go ve kon cen tra ci je u uz goj no me pro -sto ru pri mje nju ju se raz ličiti uređaji. Ti je kom pe ri o da ber be šam pi njo na tem pe -ra tu ra zra ka tre ba se održati na 15-16 stup -nje va Cel zi ja.

Ci je li ti jek pro iz vod nje sa da tra je dvamje se ca, glji ve se be ru u va lo vi ma od tje -dan da na.

Ma ri ja Le tić je tre nu tačno pre sta la s uz -go jem šam pi njo na zbog ne a de kvat nogpro sto ra, ima te zgu na Mli ječnoj pi ja ci uSu bo ti ci gdje je sva ko ga da na pri je pod nejer želi održati kon ti nu i tet sa svo jom kup -ci ma, pla ni ra ku pi ti plac s već po sto jećimade kvat nim objek ti ma za pro iz vod njušam pi njo na. Or ga ni zi ra nog ot ku pa šam pi -njo na u Su bo ti ci za sa da ne ma.

Nada Sudarević

Najkvalitetniji šampinjoni

Šampinjoni na policama u džakovima


ak TU a l No

Na ini ci ja ti vu pred sjed ni ka Hr vat -skog na ci o nal nog vi jeća Jo�si�pa� Z.Pe�ka�no�vića, u No vom Slan ka me nu

održan je 22. li sto pa da sa sta nak pred stav -ni ka šest hr vat skih kul tur nih udru ga iz Sri -je ma.

Pre ma in for ma ci ja ma ko je smo do bi li odPe ka no vića, na sa stan ku su po kraj nje ga

bi li na zočni pred stav ni ci HKPD »Ma ti jaGu bec« iz Ru me, HKPD »Je lačić« iz Pe -tro va ra di na, HKUD »To mi slav« iz Go lu bi -na ca, ZHZ-a knjižni ce i čita o ni ce »Ili jaOkru gić« iz Ze mu na, HKC »Sri jem« izSri jem ske Mi tro vi ce i HKPD »Stje pan Ra -dić« iz No vog Slan ka me na, a kao gost na -zočan je bio i za mje nik ve le po sla ni ka Re -

pu bli ke Hr vat ske u Be o gra du Bra�ni�mirLončar.

Ti je kom rad nog sa stan ka, po ri ječimaPe ka no vića, raz go va ra lo se o raz vi ja njusu rad nje između HNV-a i sri jem skih hr vat -skih kul tur nih udru ga, a pred stav ni ci udru -ga iz ni je li su ak tu al nu pro ble ma ti ku, ak tiv -no sti i pla no ve nji ho vih udru ga.

Z. S.

Čel ni ci hr vat skih udru ga iz Sri je ma s pred sjed ni kom HNV-a

Problemiiplanoviusredi{tupozornosti

Uz po dršku Glav nog stožera NA TOpak ta i Mi ni star stva vanj skih po slo -va Re pu bli ke Mađar ske, u četvr tak

27. li sto pa da ove go di ne održan je u Se ge -di nu međuna rod ni fo rum pod na zi vom »Si�-gur�no�sni� iza�zo�vi� 21.� sto�ljeća� –� za�jed�ničkina�ziv�nik:� eu�ro�a�tlant�ske� in�te�gra�ci�je«. Raz -ma tra nje mo gućno sti us pješnog funk ci o ni -ra nja eu rop skih si gur no snih struk tu ra, a spo seb nim osvr tom na si gur no sno-po li tičkere la ci je Mađar ske, Sr bi je i Ukra ji ne, bio jeosnov ni cilj ovog fo ru ma.

U ra du Fo ru ma bi lo je ri ječi o ulo zimeđuna rod nih or ga ni za ci ja u glo bal nim si -

gur no snim iza zo vi ma, o za jed ničkim di le -ma ma vanj ske i si gur no sne po li ti ke Eu rop -ske uni je, te o si gur no snim di le ma maIstočne i Ju go i stočne Eu ro pe. Po seb nu po -zor nost pri vu klo je uvod no iz la ga nje držav -nog taj ni ka Mi ni star stva vanj skih po slo vaRe pu bli ke Mađar ske An�drása� Barsonya,eks per ta za si gur no snu po li ti ku NA TO pak -ta Pe�te�ra�De�a�ka, te za mje ni ka mi ni stra ob -ra ne Sr bi je i Cr ne Go re Pa�vla�Jan�ko�vića.

Od Hr va ta u Voj vo di ni na Fo ru mu je su -dje lo vao Zlat�ko�Šram, pot pred sjed nik Hr -vat skog aka dem skog društva, ko ji se usvo joj ras pra vi osvr nuo na ne ke po li tičko-

p s i h o l o š k eproble me re gi -o nal ne si gur no -sti na pro sto rubivše SFRJ.

Or ga ni za to rifo ru ma bi li suCen tar za si -gur no snu po li -ti ku iz Se ge di -na i Otvo re neper spek ti ve izSu bo ti ce.

H. R.

Si gur no sni iza zo vi 21. sto ljeća - za jed nički na ziv nik: eu ro a tlant ske in te gra ci je

Zlatko[ramnaforumuNaTo-auSegedinu

Bu dući da je sa sta nak or ga ni zi ran uSri je mu, i to u mje stu u ko jem živi,

upi ta li smo pot pred sjed ni ka HNV-a za -duženog za Sri jem Vla�di�mi�ra� Bošnja�ka,zbog čega nje go va ime na ne ma na popisusu di o ni ka sa stan ka.

»O tom sa stan ku do znao sam istevečeri ka da je i održan, od pri ja te lja ko jisu to re gi stri ra li«, kaže Bošnjak. »Za pre -pašten sam što se u mom Slan ka me nu,sko ro u su sjed stvu, održava sa sta nak zako ji sam iz nim no za in te re si ran iz višeraz lo ga. Na rav no, kao do pred sjed nikHNV-a za Sri jem imam i ob ve zu pra ti tišto se u udru ga ma do gađa i nji ho ve za -

htje ve pre no si ti Vi jeću, ali i osob no samza in te re si ran, bu dući da ov dje živim sobi te lji i da mi je ve o ma sta lo do pro mi -ca nja hr vat ske kul tu re. Ka ko sam već re -kao, za pre pašten sam činje ni com da ni -sam ni ti po zvan na taj sa sta nak, na ko je -mu se, pre ma ono me što mi je na knad nopre nio pred sjed nik Pe�ka�no�vić, go vo ri lo ovr lo ne u god nim te ma ma. Ovo je već tkozna ko ji po re du sa sta nak čel ni ka sri jem -skih udru ga na ko ji ma se go vo ri o me ni,a da ni sam u mo gućno sti iz rav no od go -vo ri ti! Iz ražavam svo je ve li ko žalje njezbog po stup ka or ga ni za to ra ovog sa stan -ka i zbog oma lo važava nja funk ci je ko ju

ob našam. Mno gi mo ji su mješta ni ta kođersu dočuli ne ke od ‘za ključaka’ s tog sa -stan ka i jučer sam imao mno go te le fon -skih po zi va čak i od čla no va Uprav nogod bo ra »Stje pa na Ra dića«, ko ji seograđuju od svo ga čel ništva i nji ho vihna stu pa u jav no sti. Ja po nov no po zi vampred stav ni ke sri jem skih udru ga da iz ne sujav no, ov dje, u ‘Hr vat skoj ri ječi’, što samučinio, ili ni sam učinio za ovih šest mje -se ci ob našanja do pred sjed ničke dužno sti,a da je bi lo na šte tu nji ho vih udru ga, ilipro tiv no Sta tu tu Vi jeća? Vr lo sam ras po -ložen za sva ku su rad nju, u okvi ru mo jihin ge ren ci ja, ali ako me žele ig no ri ra ti, točine na vla sti tu od go vor nost pred svo jimčla no vi ma i pred čita vom hr vat skom za -jed ni com u Sri je mu.«

Re a gi ra nje pot pred sjed ni ka HNV-a Vla di mi ra Bošnja ka

Zaprepa{tensamignoriranjemfunkcijekojuobna{am

Sr bi jan ski pre mi jer Vo�ji�slav�Koštu�ni�-ca po sje tit će Hr vat sku u dru goj po -lo vi ni stu de no ga, iz ja vio je prošlo -

ga tjed na rav na telj Ure da za su rad nju sme di ji ma Vla de Sr bi je Srđan�Đurić.�Ka koje Đurić ka zao agen ci ji Be ta, sr bi jan skipre mi jer u Za greb pu tu je u uz vrat ni po -sjet, a točan da tum će bi ti usko ro pri -općen. Po sjet su Koštu ni ca i hr vat ski pre -mi jer Ivo�Sa�na�der�do go vo ri li u ne dav nomte le fon skom raz go vo ru, ka zao je Đurić.

Pre ma ovo tjed noj iz ja vi mi ni stra za

ljud ska i ma njin ska pra va SiCG Ra�si�maLja�jića, Koštu ni ca bi Za greb tre bao po sje -ti ti 22. stu de no ga, a pri je tog po sje ta tre -ba o bi se održati i sa sta nak Mješovi togpo vje ren stva SiCG i Hr vat ske za pi ta njama nji na. Pre ma Lja jićevim na ja va ma, na -kon Koštu ni ce, 13. pro sin ca Hr vat sku ćepo sje ti ti i pred sjed nik držav ne za jed ni ceSr bi je i Cr ne Go re Sve�to�zar�Ma�ro�vić. Hr -vat ski pre mi jer Ivo Sa na der u službe nomje po sje tu Be o gra du bio u stu de no meprošle go di ne. g

Na sta vak su rad nje SiCG i Hr vat ske

ko{tunicaustudenomeuposjetuZagrebu

Vojislav Koštunica i Ivo Sanader tijekomprošlogodišnjeg susreta u Beogradu


SS UU BB oo tt ii cc aa

Upo vo du obi lježava nja 60. ob ljet ni -ce Uje di nje nih na ro da, 21. li sto pa -da je upri ličen po sjet iza slan stva

ove svjet ske or ga ni za ci je Su bo ti ci. Ti je -kom cje lo dnev nog po sje ta iza slan stvo UN-a se sa sta lo s ru ko vod stvom lo kal ne sa mo -u pra ve, za tim je u Ve li koj vi jećni ci Grad -ske kuće upri ličena de ba ta na te mu »Mi le -nij ski ci lje vi raz vo ja UN« s pred stav ni ci -ma ne vla di nih udru ga, pro svje te, pri vat nogsek to ra, po ljo pri vred nih udru ga i so ci jal -nih usta no va. U dru gom di je lu po sje ta uOsnov noj ško li »Iš tvan Ki zur« održan jejav ni sat i ra di o ni ca o ak tiv no sti ma UN-a,dok je na kra ju po sje ta iza slan stvo UN-aima lo pri go du u pro sto ri ja ma Mađar skogna ci o nal nog vi jeća raz go va ra ti o po ložajuna ci o nal nih ma nji na s pred sjed ni ci ma bu -nje vačkog, hr vat skog i mađar skog na ci o -nal nog vi jeća.PRI�MJER�RAZ�VO�JA: U Pla voj vi jećni -ci osme ročla no iza slan stvo UN-a ko jeg jepred vo di la Ca�ro�li�ne� Harvey sa sta lo se sru ko vod stvom lo kal ne sa mo u pra ve pred -sjed ni kom i za mje ni kom pred sjed ni kaOpćine Gé�zom� Kuc�se�rom� i� Pe�trom� Kun�-

tićem, za tim čla no vi ma Općin skog vi jećaAlek�san�drom�Ke�re�kešom,�Edit�Pin�tér�Mol�-

nár,� An�dri�jom� Ro�mićem� i� De�ja�nom� Zve�-

kićem� te za mje ni kompred sjed ni ka SO Su bo ti caNe�ma�njom� Si�mo�vićem.Gra do načel nik Kuc se ra jeiz ra zio za do volj stvo štosu po vo dom ove značaj neob ljet ni ce pred stav ni ciUN-a po sje ti li upra vo Su -bo ti cu, te je ka zao ka koUN je st okvir za ci je li svi -jet »a mi mo ra mo bi tiokvir za sve sta nov ni keSu bo ti ce i tu ulo gu ve o maozbilj no shva ta mo. Bi lismo grad u XVIII. sto -ljeću i ne može se po reći

da je Su bo ti ca i da nas grad o čemu go vo revri jed no sti i sa držaji ko je ona ima« ka zaoje Kuc se ra te je is tak nuo ka ko se “po sli jeteških 15 go di na Su bo ti ca da nas na la zi uteškom go spo dar skom po ložaju ali i da sesa da po la ko stvara ju uvje ti da se vra tiugled i sjaj Su bo ti ci ko ji joj pri pa da”. Ca -ro li ne Harvey je is ta knula ka ko je cilj ovo -ga po sje ta us po sta vi ti di ja log i su rad nju naostva ri va nju ci lje va Mi le nij ske de kla ra ci -je, te ka ko se na da da će Su bo ti ca bi ti do -bar pri mjer raz vo ja.DI�JA�LO�GOM� DO� MI�-

LE�NIJ�SKOG� CI�LJA:

Na kon su sre ta s pred stav ni -ci ma na ci o nal nih ma nji naiza za tvo re nih vra ta,održana je kon fe ren ci ja zano vi na re, na kojoj je pred -stav ni ca iza slan stva ti maUN-a za Sr bi ju i Cr nu Go -ru Ca ro li ne Harvey re klaka ko su u po vo du ob ljet ni -ce od lučili po sje ti ti 12 gra -do va, među nji ma i Su bo ti -cu, ka ko bi se upo zna li sraz voj nim ak tiv no sti ma iotvo ri li di ja log o raz vo juSu bo ti ce u kon tek stu mi le -

nij skih ci lje va UN-a ko ji se tre ba ju ostva -ri ti do 2015. go di ne.

Na no vi nar ska pi ta nja, o čemu se raz go -va ra lo s pred stav ni ci ma na ci o nal nih za jed -ni ca Harvey i Nic�ho�las Her�cu�les ni su de -talj ni je go vo ri li, već su is tak nu li ka ko jecilj po sje ta bio za početi raz go vor o eko -nom skim ci lje vi ma za jed ni ca ko je žive uSu bo ti ci, dok je sa vjet nik Stal nog ko or di -na to ra Uje di nje nih na ro da Nic ho las Her cu -les iz ja vio ka ko će re a li za ci ja Mi le nij skihci lje va u državi omo gućiti nje zi no bržeuključiva nje u procese in te gra ci je. Ističućika ko ova or ga ni za ci ja pri pa da sva ko me odnas Her cu les je Su bo tičani ma česti tao na60-toj ob ljet ni ci UN-a.

Pred sjed nik Mađar skog na ci o nal nog vi -jeća i do maćin sa stan ka s ma njin skim vi -jećima Lás�zló Józ�sa� je pak po ja snio ka kose u raz go vo ri ma ni je ula zi lo u de ta lje tre -nu tačne si tu a ci je ni ti je to bio cilj, već jecilj bio da ti osnov ne in for ma ci je o na ci o -nal nim za jed ni ca ma te je is tak nuo ka ko jeza jed nički in te res raz voj i vla da vi na za ko -na i ka ko su za to »za in ter si ra ni ne sa mokao građani već i kao pri pad ni ci ma njin -skih na ro da«.

J. D.

U po vo du 60-te ob ljet ni ce Uje di nje nih na ro da

PosjetizaslanstvaUNSubotici

Uor ga ni za ci ji Te ra sa, od 27. do 29.li sto pa da u Su bo ti ci se održava 1.Međuna rod ni fe sti val or gan skih

pro iz vo da »Bio-fest«, u okvi ru ko je ga će

se održati niz pre da va nja i sa vje to va nja,iz ložbi, te or ga ni zi ra nih po sje ta, a za in te -re si ra ni će ima ti i mo gućnost ku po vi ne or -gan skih pro iz vo da u ga le ri ji Otvo re nog

sveučilišta (pe tak, 28. li sto pa da od 9 do19sa ti i su bo tu, 29. li sto pa da, od 9 do 12 sa -ti).

g

S ovo tjed nog bri fin ga

Me|unarodnifestivalorganskihproizvoda»Bio-fest«

UN okvir za cijeli svijet: s dužnosnicima Općine

Vladavina zakona je zajednički cilj:sastanak s predstavnicima manjinskih zajednica


SS UU BB oo tt ii cc aa

Uoči do la zećih ka to ličkih blag da naSvi sve tih i Da na mr tvih, rav na teljJav nog pod u zeća »Po greb no« iz

Su bo ti ce Ni�ko�la�Kva�la održao je kon fe ren -ci ju za ti sak, na ko joj je go vo rio o održava -nju 53 hek ta ra grad skih gro blja i nji ho vojdalj njoj iz grad nji.

»Gro blje tre ba iz gle da ti ona ko ka ko smosva ke go di ne na vi kli«, re kao je Kva la.»Kiša nam je ove go di ne do sta otežava lapo sao jer je tra va br zo ra sla a i ko si li ce sunam se kva ri le. Eki pe ko je ko se tra vu zavri je me sušnih raz do blja obično sređujura ke ali kišno raz do blje je bi lo ve o ma du -go i ni smo sve sti gli sre di ti jer ni smo ima -li do volj no rad ne sna ge. Košenje za Svisve te pri vo di se kra ju, kon tej ne ri za smećesu po sta vlje ni, česme su pro vje re ne i svedi vlje pro la ze smo za tvo ri li. Do go vo ri lismo se s pred stav ni ci ma JKP ‘Čistoće i ze -le ni la’ da stal no iz no se smeće«, re kao jeKva la.

Rav na telj »Po greb nog« je do dao ka ko se

sva ke go di ne pred laže plan i pro gram iz -grad nje gro blja. »Za ovu smo go di nu pla -ni ra li za vršiti dru gu eta pu stam be no-po -slov no ga objek ta u Ke ru, za tim 900 me ta -ra sta za na Pa liću i sta zu u Ker skomgroblju u dužini od 120 me ta ra, što je bio iza htjev građana. Na gro blju u Alek san dro -

vu pla ni ra li smo sta zu s pla to om za po sta -vlja nje kon tej ne ra, te za vršiti dio ogra de uBaj skom gro blju i dio u Ta van kut skomgro blju. U Du do voj šumi na gro blju pla ni -ra mo na pra vi ti ka pi ju. Sva sred stva za ma -te ri jal osi gu ra va ju se iz Di rek ci je, dok mida je mo rad nu sna gu«, za ključio je Kva la.g

Kon fe ren ci ja za no vi na re rav na te lja JP »Po greb no« Ni ko le Kva le

Grobljaure|enazaSvisvete

Pred sjed nik Općine Su bo ti ca Géza�Kuc�se�ra i Od bor za ko me -mo ra ci ju žrtva ma iz 1944. go di ne oba vješta va ju građane Su -

bo ti ce, ka ko će svečana ko me mo ra ci ja i po la ga nje vi je na ca bi tiodržano na Dan mr tvih, u sri je du, 2. stu de no ga, u 15 sa ti kodspo me ni ka »Pti ca slo mlje nih kri la« na Senćan skom gro blju.

U Baj mo ku, kod Ba gre ma istog da na u 13 sa ti počinje sjeća-nje na ne vi ne žrtve. Po vo dom 61. go dišnji ce po gi bi je ne vi nihžrta va iz 1944. /45. go di ne u po ne dje ljak, 31. li sto pa da 2005. go -di ne u 18 sa ti u Fra nje vačkoj cr kvi održat će se spo men-li tur gi ja.

g

Na Senćan skom gro blju

Komemoracija`rtvamaiz1944.godine

Nikola Kvala


RR ee pp OO RR tt aa `̀ aa

Proteklih je desetak dana na osječkomtrgu sv. Trojstva održanatradicionalna gospodarsko-turistička

i kulturno-zabavna manifestacija »Jesen uTvrđi«, na kojoj su se predstavili osječkiobrtnici i gospodarstvenici, školarci ibrojne udruge, te kulturno-umjetničkadruštva i pop-rok skupine, pa su posjetiteljimogli uživati u ljepoti jesenskoga ugođaja,u osječkom pivu i izobilju decibela.

Dana 20. i 21. listopada gosti Osijeka i»Jeseni u Tvrđi« bili su obrtnici izSubotice te HKC »Bunjevačko kolo« iprava je šteta što je u tih desetak dana tobio jedini kišni dan, tako da su u čarolijimajstora sa sjevera Bačke mogli uživatitek slučajni prolaznici i rijetki namjernici.No to nije razloga da Suboticu iSubotičane ne predstavimo u punomesvjetlu, pa smo prvo pošli od najboljegaštanda, a to je štand na kojemu se točiloizvrsno vino iz Hajdukova kod Palića, štoga je predstavio Lászlö Hupert, suvlasnikVinskoga dvora.

»Imamo sedam hektara vinograda odkojih dobijemo oko 40 tisuća litara vinagodišnje i to kvalitetnoga vina, s kojimsmo na nedavnom natjecanju u susjednojMađarskoj zavrijedili zlatno odličje za našChardonay«, kaže Hupert. »Imamo jošodlične Talijanski rizling i Rajnski rizling iPortogizer, a ponosimo se našimChardonay-bariq i Cabernet-souvignon.Naša vina nisu skupa, butelja se prodaje od250 do 400 dinara, no kupovna moć našegaproizvođača nije takva da to može pratiti,pa imamo sve više gostiju iz susjednihzemalja, Mađarske i Hrvatske.Pripremamo se za i za bogatiju klijentelu tedovršavamo prihvatilište hotelskoga tipa inadam se da će biti gotovo do svibnjaiduće godine.«

Gostima je odličan fiš kuhala IlonkaHorvat iz Darde, koja je nedavno pobijedi-la na svehrvatskom natjecanju u kuhanjufiš-paprikaša u Osijeku.

I kada smo već kod fiša, moramospomenuti da su za naše goste toga danakuhali i učenici Ugostiteljsko-turističkeškole u Osijeku, a učenik Arpad Šipec,juniorski je pobjednik već spomenutoganatjecanja u kuhanju fiša. Zamolili smo zariječ-dvije prof. Jelicu Černi, nastavnicukuharstva.

»Nema tajni kada je fiš u pitanju. On jepopularan diljem Lijepe naše, ali i ususjedstvu, posebice Mađarskoj iVojvodini, i uopće, možemo reći da je znanveć i diljem svijeta. Osječki majstorikotlića gaje divnu tradiciju tako da tudominiraju tri namirnice, luk, riba i papri-ka, a majstor-stvo se ogleda upravo uusklađenosti ovih namirnica da budu preli-jepi i za oko i za nepce. Evo i danas našikuhari zaslužuju pohvalu.« Jelica Černi jepoželjela bolju suradnju njihove škole sasličnom u Subotici i u drugim gradovimaVojvodine, posebice gdje je fiš popularan,kao primjerice u Somboru i Apatinu.

Odmah do vinskoga, štand jesubotičkoga grnčara Tibora Šrama, koji odranoga jutra nogom vrti kolo i na očigledposjetitelja pravi čuda od gline. »Ovim seobrtom bavim 30 i kusur godina i ni samne znam koliko sam ovoga izradio«, priča

za Hrvatsku riječ Šram. »Sve radim sam,od pripreme gline, do oblikovanja,ukrašavanja, pečenja, bojenja, lakiranja, ažena prodaje i prima novac. Na žalost,jedini sam na sjeveru Bačke, ali u dogov-oru sa školama radim povremeno radioniceda djecu zaintrigiram za ovaj divni zanat,koji polako izumire. To što gledate jekrčag, za vodu, rakiju ili vino, kada se žitokosi, i ima sisaljku na dršci, u nekim sedijelovima naziva koršov, od mađarskeriječi za tu posudu.«ČIZME MOJE NA VISOKE SARE:Majstor Ivan Piuković bavi se izradomzvečki, ukrasa na momačkim čizmama,koji kod plesanja daju takt, i nema tedjevojke koja će odoljeti zgodnomkolovođi s čizmama s visokim sarama izvečkama, pa još koji zna sve to držati podkontrolom. »Radimo dosta za kulturno-umjetnička društva i folklorne ansamble,ali kupuju ljudi i ovako, za uspomenu«,kaže Piuković. Odmah do njega je i DejanKovač, nudi papuče bunjevačke, šokačke,mađarske, ali nudi i licitarska srca. »E, kodnas je u Bačkoj to još uvijek u modi imomci ga rado kupuju djevojkama, a ovega rado stavljaju u pendžer, pa što je srceveće to je i ljubav snažnija. Ja proizvodimpapuče i mogu vam reći da se kod naspolako vraćaju u modu a ljudi se nekakookreću starim tradicionalnimvrijednostima.«

Antun Letić zvani Nune na štandu je stamburama, majstor je za tambure ali je imajstor na tamburi. »Pa vidite, ja samzavršio taj obrt kod pokojnog majstoraKurdika, ali ja uživam svirati i sviram unašemu društvu nekad prim, najčešćebasprim, a po potrebi i kontru. Jedini sammajstor u Subotici, postoji poznati majstoru Srijemu, u Mitrovici, znam Zarića izVinkovaca i Nikolića iz Osijeka i mislimda u Hrvatskoj ima dosta dobrih majstora,ali mogu vam reći da sam dosta svojihinstrumenata prodao baš tamburaškim sas-

Na manifestaciji »Jesen u Tvrđi«

Osijek ugostio Suboti~aneObrtnici iz Subotice i okolice, te HKC »Bunjevačko kolo«

predstavili svoje vrijednosti u prijateljskom gradu

Piše: Slavko Žebić

Pobrali pljesak Osječana: folkloraši “Bunjevačkog kola”Sve radi sam: grnčar Tibor Šram

Suradnja mora biti konkretnija:prijem u Gradskom poglavarstvu


OO gg ll aa SS

tavima u Hrvatskoj. Moje tambure traže uMađarskoj, Rumunjskoj a nedavno jejedan komplet otišao i za Izrael. Kad su miponudili da izlažem u Osijeku, obradovaosam se, ali sada me morate ispričati, jerzovu me da sviram s našima iz‘Bunjevačkog kola’.«

E ovu gospođu znamo još saVinkovačkih jeseni. »Naravno, ja samEdita Petrekanić iz Subotice a članica samHKPD ‘Matija Gubec’ iz Tavankuta, gdjeimamo sekciju slamarki. Ovo što ovdjevidite su čestitke, razglednice, minijature,kutije za ukrase, jaja, narukvice, prstenje isve su tu uradile ruke naših vrijednihčlanica iz prirodnoga materijala, slame.«

»Pogledajte molim vas, ove Bunjevke,Parižanke, Crnogorke«, kaže Ivana Dulić,»samo što ne progovore.« I doista, ovegospođice od kukuruzovine, slame i traveprava su remek djela nastala u ateljeu ovevrijedne gospođe. Tu je i raspeće, od zlatajabuka, i drugi prelijepi predmetiprepoznatljivi po stvaralačkom ushitu ikreativnom nemiru ove nadahnuteSubotičanke.

»Ja sam Timea Kovač«, kaže njena susje-da, »a ovo su moji radovi od ljuskare, travei slame. Vidite djevojku s korpom, djevojkus cvijećem, majku i kćer, cvijeće odljuskare i najdraži mi predmet, Betlehem.Radim ovo već 6 godina i zadovoljna sam,a imam dojam da su zadovoljni i posjetiteljiu Osijeku. Radim samo od prirodnih mater-ijala, nema tu ni boja ni laka, a i ovakopriređeni, ukrasi su dugovječni, naravnomorate ih paziti i čuvati, a prašinu lakomožete odstraniti fenom za kosu.«

Zorka Stantić iz Đurđina prede vunu nastarinskoj preslici. »Ja ovo radim čitavsvoj život, radila sam od malena, i poslijekad sam bila djevojka, i kad sam se udala.Radile smo po cijeli dan, sa pauzama zajelo, obično se okupimo tamo gdje imatkalački stan i netko nešto radi, jednepredu, druge farbaju vunu, treće tkaju,onda šlingaju, necaju, heklaju, vezu, a uzto smo i na njivi radile i marvu hranile, inije bilo teško. Danas se to radi samo naovakvim sajmovima i na prelima, da se,eto, ne zaboravi.«BUNJEVCI NA ESEKERSKOMTRGU: Dobrih pola sata odradili su

folkloraši HKC »Bunjevačko kolo« na trgusv. Trojstva u Tvrđi na radost malobrojnihposjetitelja i novinara iz nekoliko osječkihredakcija. Pjesme i plesovi i uvjerljivodopadan način prikaza bunjevačkih običajanagrađeni su pljeskom i prava je šteta što,jer razdanilo se pa se i sunce pojavilo, štonije bilo više Osječana i što nije trajalodulje.

»Predviđeno je da traje dulje«, kažeDavor Dulić, umjetnički voditelj folk-lornog ansambla, »i mi smo ponijeli noš-nje i za spletove Slavonije i Baranje, iradovali smo se da ćemo baš u Osijeku, usrcu Slavonije moći po prvi puta igrati ovespletove, ali eto, kiša je učinila svoje, pos-jetitelja gotovo da i nema a i smještaj namje udaljen gotovo dvjesto metara pa kakoda se na brzinu presvučemo. Ovako,otplesali smo i otpjevali bunjevački dio,moram priznati, nama najdraži, i mislim dasu svi koji su bili, bili zadovoljni.«

Recimo i to, da je u povodu gostovanjaSubotičana u Osijeku, dogradonačelnikGordan Matković priredio prijem za dele-gaciju Subotice, kojemu su nazočili jošBranko Lacković, član gradskogpoglavarstva i Hrvoje Žabarović, pročelnikza gospodarstvo, a Suboticu supredstavljali Petar Kuntić, zamjenikpredsjednika Općine, Mirko Ostrogonac,šef službe za gospodarstvo, poljoprivredu iturizam, mr. Branko Francišković, članOpćinskog vijeća te Olivera Radnić,suradnica za turizam u Općini Subotica.

»Drago mi je što danas možemo razmi-jeniti mišljenja o mnogim pitanjima odinteresa za naša dva grada, prije svega usferi gospodarstva, malog poduzetništva,turizma, kulture i sporta, ali isto takomoram reći da osim ove protokolarne ideklarativne razine, moramo biti znatnokonkretniji, barem kada je riječ o gospo-darstvu, poljoprivredi, poduzetništvu, ula-ganja, sajmovima i na ostalim konkretnimprojektima«, rekao je Gordan Matković.»Kad već govorim o suradnji, moramprimijetiti da dosadašnja razina pomoćihrvatskoj zajednici u susjednoj SiCG nijeona koja nas može zadovoljiti, pa jepotrebito angažirati i sredstva i ljude sdržavne razine ali i s razine lokalnihzajednica kako bi se ta pomoć primjetno

unapredila. Kad to govorim, želimistaknuti primjer susjedne Mađarske kojapuno bolje skrbi o svojoj manjini i udrugim zemljama i kod nas i valjalo bidosegnuti takvu razinu pomoći i našima uSubotici i u SiCG općenito.«

»U Osijeku sam čest gost a kao zamjenikpredsjednika Općine Subotica treći iličetvrti puta, i moram reći da mi je uvijekdrago doći u vaš grad«, rekao je PetarKuntić. »Današnji povod je sudjelovanjena manifestaciji ‘Jesen u Tvrđi’ te smodošli s našim obrtnicima i umjetnicima asutra dolaze naši vinari i Hrvatski kulturnicentar ‘Bunjevačko kolo’ i drago nam je damožemo udovoljiti željama našihdomaćina. Također, mislim da bi našusuradnju mogli podići na višu razinu, jer iOsijek i Subotica imaju podjednak brojžitelja i institucija i drugih komparativnihprednosti, pa ovo što sada radimo imasvoju budućnost, a vjerujem da bi punobolja suradnja s Osijekom i drugim centri-ma u Hrvatskoj pogodovali našoj hrvatskojzajednici u Vojvodini, pa i cijeloj SiCG.«

I Mirko Ostrogonac, šef službe zaprivredu, poljoprivredu i turizam ipredsjednik »Bunjevačkog kola« takođerje pohvalio dosadašnju ali i pozvao nabolju buduću suradnju i istaknuo kako jeprošloga tjedna u Osijeku, s Udrugom»Šokačka grana« Hrvatski kulturni centar»Bunjevačko kolo« potpisao povelju o tr-ajnoj suradnji, što će pridonijeti boljemrazumijevanju Bunjevaca, Šokaca uBačkoj i mađarskoj Baranji te Šokaca uSlavoniji i bolju suradnju na ovoj našojtromeđi. »Kao član gradske vlade bio samna potpisivanju povelje o prijateljstvunaših gradova, i mislim da je ovo dobar putda unaprijedimo suradnju, prije svega usferi gospodarstva, poljoprivrede,poduzetništva i znanosti, što će automat-ski jačati suradnju na obrazovnom, kul-turnom i sportskom planu«, rekao jeOstrogonac.

Gospoda Francišković i Žabarović imalisu već i konkretne prijedloge, te je dogo-voreno da se sastanu znanstvenici i gospo-darstvenici jednoga i drugoga grada, te dane treba čekati samo protokolarne posjeteo Danu grada i drugim rijetkim prigodama.

g

Majstor za tambure i s tamburom: Antun Letić Nune Nema djevojke koja če im odoljeti;Ivan Piukovič i Dejan Kovač


RR ee gg ii jj ee

ZA DAR – Na XVII. smo tri učeničkih za -dru ga Re pu bli ke Hr vat ske, ko ja seodržava la od 18. do 22. li sto pa da u Za dru,su dje lo va le su i učeničke za dru ge iz

osnov nih ško la »Ma ti ja Gu bec« iz Ta van -ku ta i »Ivan Mi lu ti no vić« iz Su bo ti ce, teSred nje po ljo pri vr de ne ško le iz Bačke To -po le.

Na ovoj ve li koj držav noj smo tri su dje lo -va lo je oko 750 mla dih za dru ga ra, nji ho vihvo di te lja i go sti ju, a na iz ložbi, ko ja je sre -dišnji dio smo tre, pred sta vlje na su po stig -nuća 88 za dru ga ko je su se kva li fi ci ra le na(među) župa nij skim smo tra ma, te je pre -zen ti ran prak tični rad za dru ga ra, vred no -va ni pro iz vo di i učenički istraživački ra do -vi, a ove je go di ne or ga ni zi ra na i po seb napro daj na iz ložba po naj bo ljih tu ri stičkiatrak tiv nih eks po na ta.

»Naše dvi je za dru ge, iz Ta van ku ta i Su -bo ti ce, ove su go di ne kao i la ni u Du brov -ni ku su dje lo va le kao ino zem ni go sti. Zanas je to bi lo dra go cje no is ku stvo jer smoima li pri go du vi dje ti, ka ko se u hr vat skimško la ma kroz učeničke za dru ge, od no sno,kroz re do vit obra zov ni pro ces stječe iprimje nju je ak tiv no zna nje i raz vi ja ju rad -ne na vi ke i spo sob no sti učeni ka. Kod nasje ova kav or ga ni zi ran rad tek u začeci ma,ali naš štand s eks po na ti ma od sla me je biovr lo za ni mljiv i pri vlačan za osta le su di o -ni ke, ta ko da je bio i ve o ma po sjećen« is -pričala je rav na te lji ca OŠ »Ma ti ja Gu bec«Sta ni sla va Stan tić Prćić.

Sa smo tre učeničkih za dru ga u Za dru

pri bliàva nje {ko le ìvo tupri bliàva nje {ko le ìvo tu

Sudionici smotre iz SiCG

Prezentacija tradicije...


RR ee gg ii jj ee

Kroz za dru ge se kod učeni ka raz vi ja svi -jest i zna nje o čuva nju kul tur ne bašti ne,ino va tiv nost, pod u zet nost, od go vor nost,so ci jal ne vješti ne, a su dje lo va njem u po ku -si ma i znan stve ni pri stup stvar no sti, te»traj no pri do no si po sti za nju pe da goških idruštve nih ci lje va ško le, i to pri bližava -njem ško le živo tu, te usmje ra va njem mla -dih u ško le i za ni ma nja u sve zi s go spo dar -stvom i čuva njem bašti ne«, ka ko je otva ra -jući smo tru re kao mi ni star zna no sti, obra -zo va nja i spor ta Republike Hrvatske dr. sc.Dra gan Pri mo rac, čije je Mi ni star stvo, uzZa vod za škol stvo, i po kro vi telj ove ma ni -fe sta ci je.

Da nas u Hr vat skoj po sto je učeničkezadru ge u svim župa ni ja ma, od no sno imaih 243, a ka ko kaže pred sjed nik Sre dišnjegod bo ra učeničkog za dru gar stva An tun Pe -tak po seb no ve se li po ja va otočnih i grad -skih učeničkih za dru ga. »Smo tra je sre -dišnja i naj veća ovo go dišnja ma ni fe sta ci jahr vat skog učeničkog za dru gar stva ko jaomo gućuje uvid u na pre dak ti je kom pro -tekle go di ne, a ti me i u ko ri snost stečenogzna nja te pro midžbu učeničkog za dru gar -stva. Ovo je dru ga smo tra na ko joj na stu -pa ju ino zem ni go sti i to broj ni ji. Ve se li mose nji ho vom do la sku i svje sni smo neo p -hod no sti in ten ziv ni je međuna rod ne su rad -nje jer je učeničko za dru gar stvo svjet skipo kret«, po ručio je Pe tak.

S. S. P.

Na{i u Za dru

Na smo tri učeničkih za dru ga u Za drukao pred stav ni ci iz Sr bi je i Cr ne

Go re su dje lo va li su iz učeničke za dru geOŠ »Ma ti ja Gu bec iz Ta van ku ta – Da ja -na Slo bo da (5. raz red), Di ja na Kli nec iAnja Prćić (7. raz red) te rav na te lji caSta ni sla va Stan tić Prćić; a iz OŠ »IvanMi lu ti no vić« – Iva na Sti pić (6. raz red),An to ni ja Su da re vić i Ana Iv ko vić (7.raz red) te vo di te lji ca Jo ze fa Sken de ro -vić. Našim su di o ni ca ma do maćini su bi -li Učenička za dru ga »Ozim ni ca« iz OŠ»Au gust Ha ram bašić« iz Do njeg Mi -holj ca, a pri je voz je osi gu ra la Hr vat skaza jed ni ca teh ničke kul tu re u Osi je ku.Osim us pješne pre zen ta ci je i su dje lo va -nja u ob ve znom di je lu pro gra ma ma ni -fe sta ci je, naše su di o ni ce su slo bod novri je me is ko ri sti le za po sjet be ne dik tin -skom sa mo sta nu kod Ka te dra le sv.Stošije, obi la zak Cr kve sv. Do na ta, a ni -su pro pu sti le po slušati zvu ke »mor skih«or gu lja.

U šetnji Zadrom

Prodajna izložba atraktivnih eksponata

28.�listopada��2005.34

RR ee gg ii jj ee

SRI�JEM�SKA� MI�TRO�VI�CA� –� Ovo�go�-dišnja�pro�sla�va�blagdana�Sve�tog�Di�mi�tri�ja,đako�na�i�mučeni�ka,�glav�nog�zaštit�ni�ka�sta�-ro�drev�ne�Sri�jem�ske�bi�sku�pi�je,�održana�je�usri�je�du�26.�li�sto�pa�da�2005.�go�di�ne�u�Sri�jem�-skoj� Mi�tro�vi�ci.� Eu�ha�ri�stij�skim� sla�vljem� ukon�ka�te�dra�li-ba�zi�li�ci,� ko�je� je� pred�vo�diomons.�Ma�rin� Sra�kić,� di�je�ce�zan�ski� bi�skupđako�vački�i�sri�jem�ski,�pro�sla�vili�su�za�jed�nobi�sku�pi,� svećeni�ci� i�vjer�ni�ci� svo�je�ga�ne�be�-skog�zaštit�ni�ka.

U� po�zi�vu� ko�ji� je� upu�tiomons.� Đuro� Gašpa�ro�vić,pom.�bi�skup�i�ge�ne�ral�ni�vi�karza�Sri�jem�kaže�se�»ne�ka�Otacne�be�ski,� po� za�go�vo�ru�Sve�togDi�mi�tri�ja� i�dru�gih�Sri�jem�skihmučeni�ka,�udi�je�li�svi�ma�na�masvo�ju� mi�lost� da� po� ovomslavlju� pre�po�zna�mo� dje�lanaših�Sri�jem�skih�zaštit�ni�ka«.

g

U�Sri�jem�skoj�Mi�tro�vi�ci�26.�li�sto�pa�da�

Pro sla va blagdana Sve tog Di mi tri ja

BAČKI�BREG�–� Su�bo�tička�bi�sku�pi�ja� jeve�o�ma�bo�ga�ta�or�gu�lja�ma,�pa�go�to�vo�sva�kaveća� ili� ma�nja� cr�kva� ima� svo�je� or�gu�lje.Žup�na� Cr�kva� sv.� Mi�ho�vi�la� Ar�kanđela� izBačkog�Bre�ga�ima�or�gu�lje�ko�je�da�ti�ra�ju�iz1819.�go�di�ne�i�na�la�ze�se�na�po�pi�su�naj�sta�-ri�jih� u� našoj� bi�sku�pi�ji.�Ove� or�gu�lje� ima�juosam�re�gi�sta�ra,�a�pra�vi�la�ih�je�tvrt�ka Jo�ze�faAng�stera� iz�Pečuha.�Zbog�kva�ra�ove�or�gu�-lje�ni�su�bi�le�u�uporabi�kraće�vrijeme,�te�sudvo�ji�ca�kan�to�ra,�ko�ji� svi�ra�ju�na�mi�sa�ma�u

be�reškoj�cr�kvi,�ko�ri�sti�la�elek�trične�or�gu�lje,od�no�sno�sin�ti�saj�zer.�Ne�dav�no�je�pa�sto�ral�no

vi�jeće� na� čelu� s� žup�ni�kom�Da�vo�rom� Ko�-vačevićem do�ni�je�lo� od�lu�ku� da� se� cr�kve�neor�gu�lje�po�pra�ve�i�re�no�vi�ra�ju.�Ovih�da�na�jeza�vršen� po�pra�vak,� a� or�gu�lje� su� re�no�vi�ra�limaj�sto�ri� iz� Ku�le.� Or�gu�lje� su� do�bi�le� elek�-trični�po�gon,�a�do�sa�da�su�se�svi�ra�le�uz�me�-ha�ničko�gaženje�mi�je�ha.�Sa�da�Be�rešci�po�-nov�no� sla�ve�Bo�ga� pje�smom�onom�bo�jomto�na,�uz�ko�ju�su�u�is�toj�cr�kvi�pje�va�li�i�nji�-ho�vi�pre�ci.��

Z.�G.

Kra lji ca gla zbe nih in stru me na ta po nov no u uporabi

SOM�BOR�–�Općin�sko�vi�jeće�Som�bo�ra�21.� li�sto�pa�da�je�usvo�ji�lopri�je�dlog�re�ba�lan�sa�pro�računa�Općine,�čime�se�pri�ho�di�u�općin�skojka�si�po�većava�ju�za�12,4�mi�li�ju�na�di�na�ra.Ka�ko�je�pri�općila�In�for�ma�tiv�na�služba�Skupšti�ne�Općine�Som�-

bor,�ukup�ni�pri�ho�di�pro�računa�Općine�u�ovoj�go�di�ni�bit�će�po�sli�jere�ba�lan�sa�sko�ro�869�mi�li�ju�na�di�na�ra.�Naj�više�sred�sta�va�iz�re�ba�lan�-

sa�do�bit�će�društve�ne�dje�lat�no�sti�i�ko�mu�nal�na�oblast.Pre�ma�ri�ječima�načel�ni�ce�Od�je�la�za�fi�nan�ci�je�Ve�sne�Žigić,�re�ba�-

lans�pro�računa�pred�ložen�je�zbog�pro�cje�ne,�na�pra�vlje�ne�na�osno�vuvi�so�kih�pri�ho�da�Općine�u�pr�vih�de�vet�mje�se�ci.O� pri�je�dlo�gu� za� re�ba�lans� iz�ja�snit� će� se� za�stup�ni�ci� lo�kal�ne

skupšti�ne.��g

Usvo jen pri je dlog re ba lan sa pro ra~una op}ine

NO�VI�SAD�–� Sveučilište�u�No�vom�Sa�du,Rek�tor�ska�kon�fe�ren�ci�ja�Nje�mačke�i�Iz�vršnovi�jeće�AP�Voj�vo�di�ne� uz� potporu� Fon�da� zaotvo�re�no�društvo� i�Fon�da�ci�je�Kon�rad�Ade�-na�u�er�or�ga�ni�zi�ra�ju�Međuna�rod�ni�se�mi�nar�izobla�sti� vi�so�kog� obra�zo�va�nja� pod� na�zi�vom:»Sveučilište�21.� sto�ljeća�–�no�vi�mo�de�li� in�-sti�tu�ci�o�nal�ne� neo�vi�sno�sti«.� Se�mi�nar� će� seodržati�od�28.�do�30.�li�sto�pa�da�u�No�vom�Sa�-du�i�ima�za�cilj�po�nu�di�ti�pre�po�ru�ke�za�no�vikon�cept�od�no�sa�između�sveučilišta�i�države.�Se�mi�nar� se� neće� ba�vi�ti� »bo�lonj�skim� te�-

ma�ma«,�osim�po�sred�no.�On�tre�ba� ini�ci�ra�tipot�pu�no�no�va�pi�ta�nja�u�ve�zi�s�in�sti�tu�ci�ja�mavi�so�kog� obra�zo�va�nja� ko�ja� su� du�go� bi�la� usjeni� Bo�lonj�skog� pro�ce�sa.� U� tom� smi�sluSe�mi�nar� pred�sta�vlja� pot�pu�no� no�vu� eu�rop�-sku�ini�ci�ja�ti�vu�ko�ja�tre�ba�po�nu�di�ti�pre�po�ru�-ke�u�ve�zi�s�uvođenjem�znat�no�više�in�sti�tu�-ci�o�nal�ne� au�to�no�mi�je� sveučilišta� kao� i� suvođenjem� no�vih� eks�pert�skih� in�sti�tu�ci�jasu�sta�va�vi�so�kog�škol�stva�ko�je�tre�ba�ju�spri�-ječiti� iz�ra�van� po�li�tički� utje�caj� na� vi�so�koobra�zo�va�nje,� olakšati� du�go�ročno� pla�ni�ra�-

nje�tim�su�sta�vom�i�osi�gu�ra�ti�raz�voj�i�očuva�-nje�kva�li�te�te�in�sti�tu�ci�ja�i�pro�gra�ma.�Po�za�-vršet�ku�Se�mi�na�ra�te�pre�po�ru�ke�će�u�ob�li�kude�kla�ra�ci�je� bi�ti� sta�vlje�ne� na� uvid� širo�kojeu�rop�skoj�aka�dem�skoj�jav�no�sti.�Po�kre�tač� i� ru�ko�vo�di�telj� Se�mi�na�ra� je

pred�sjed�nik�Od�bo�ra�za�stra�teško�pla�ni�ra�njeSveučilišta� u�No�vom�Sa�du�prof.�La�di�slavNo�vak.Na�ja�vlje�no�je�su�dje�lo�va�nje�naj�u�gled�ni�jih

eu�rop�skih� eks�pe�ra�ta� za� vi�so�ko� obra�zo�va�-nje,� vi�so�kih�pred�stav�ni�ka�vla�di�nih� in�sti�tu�-ci�ja,� sveučilišnih� li�de�ra,� pred�stav�ni�ka� eu�-rop�skih� rek�tor�skih� kon�fe�ren�ci�ja,� naj�višihpred�stav�ni�ka�po�kra�jin�skih�vla�sti� i�naj�višihpred�stav�ni�ka�re�pu�bličkih�i�po�kra�jin�skih�in�-sti�tu�ci�ja� od�go�vor�nih� za� vi�so�ko� obra�zo�va�-nje.��g

Međuna�rod�ni�se�mi�nar�o�vi�so�kom�obra�zo�va�nju�

Sveu~ili{te 21. sto lje}a

28.�listopada�2005. 35

OO KK OO mm SS vv ee }} ee nn ii KK aa

Dva�po�sljed�nja�tjed�na�bi�la�sumi� vr�lo� značaj�na� i� di�na�-mična.� Na�i�me,� počet�kom

pret�hod�nog�tjed�na�sam�bio�u�Ri�mu.Bio�je�Eu�rop�ski�su�sret�od�go�vor�nihoso�ba� za�ka�to�ličko� škol�stvo�u�Eu�-ro�pi.�Veće�ze�mlje�ima�ju�bi�sku�pa�zaod�go�vor�nu� oso�bu,� a� ove� ma�njesvećeni�ka� ili�ko�je�ga� la�i�ka.�Sve�jed�-no.� Bi�lo� je� tri�de�set� bi�sku�pa,� nasšest�svećeni�ka�i�de�set�la�i�ka.�Sva�ka�-ko�ne�pu�no,�a�ra�di�lo�se�na�»ne�Rim�-ski«�način.�Na�i�me,�ni�je�bi�lo�po�pod�-ne� od�mo�ra� ne�go� smo� uz� ma�lestanke� ra�di�li�dva� i�pol�da�na� in�ten�-ziv�no.�Ka�ko�mi�ne�ma�mo�još�ka�to�-ličko�škol�stvo�u�našoj�ze�mlji,�višesam� slušao� ne�go� go�vo�rio.Međutim,�u�ra�du�u�skupini�sam�pakviše�mo�rao�go�vo�ri�ti�ne�go�slušati�jersu� ih� za�ni�ma�le� naše� okol�no�sti� inaše� mo�gućno�sti.� Teškim� sr�cemsam� mo�rao� pri�mi�je�ti�ti� da� su� namokol�no�sti�ta�ko-ka�ko�na�klo�nje�ne,�alimo�gućno�sti� sko�ro� ni�ka�kve.� A� nasu�sre�tu�je�bi�lo�ta�ko�ja�sno�što�je�ka�-to�ličko� škol�stvo,� ko�ja� je� ulo�ga� uod�go�ju�u�Eu�ro�pi�i�ka�ko�je�za�pra�voje�di�na�na�da�Cr�kve�mla�dost�–�u�ka�-to�ličkim� ško�la�ma.�Ni� jed�na� je�di�naza�jed�nička� točka� sa� kri�te�ri�ji�manašega� škol�stva.� Bože,� gdje� smo?Vra�tio� sam� se� iz� Ri�ma� sa� ja�snimspo�zna�ja�ma,� ali� ne�moćan.� Što� ćebi�ti�od�nas?�Ovih� da�na� znan�stve�nim� Sim�po�-

zi�jem� je�Be�o�grad�ska�Nad�bi�sku�pi�jaobi�lježila� osam�de�se�tu� go�dišnji�cusvo�ga� po�nov�no�ga� po�sto�ja�nja.� NaSim�po�zi�ju�mno�ga� i� stručna� pre�da�-va�nja.�Više�od�dva�de�set.�Ime�na�vr�-lo� po�zna�ta:� Šuljak,� Hoško,� Ikić…Međutim,� je�dan�kra�san�pri�log� raz�-ličito�sti,�jer�su�uz�ova�ime�na�i�mno�-ga� ime�na� dru�gih� na�rod�no�sti� sastručnim�pre�da�va�nji�ma.�Što�se�do�-gađa� na� Sim�po�zi�ju?� Re�do�vi�to� sebroj�su�di�o�ni�ka�sma�nju�je,�a�ta�mo�jera�stao.�Zašto?�Jer�je�Sim�po�zij�kon�-ci�pi�ran�ta�ko�da�se�na�prošlo�sti�gra�-di�la� bu�dućnost.� Iz� pro�ma�tra�njaprošlo�ga�gle�da�le�su�se�mo�gućno�sti

da�nas.�Sim�po�zij�je�označila�slo�ga�ivi�zi�ja.�Da,�upra�vo�bo�gat�stvo�slo�geu�raz�ličito�sti�i�vi�zi�ja�za�bu�dućnost.�

ISUS� U� SRE�DIŠTU: Ko�načno,svi�ma�vam� je�po�zna�to�da� je�međuna�ma� ovih� da�na� bio� pa�ter� Ja�mesMa�njac�kal,� mi�si�o�nar� iz� In�di�je.Četi�ri�da�na�mo�li�tve,�četi�ri�da�na�kla�-nja�nja,� četi�ri�da�na�eu�ha�ri�sti�je.�Du�-hov�na�ob�no�va.�Ne�ka�mi�sli� tko� štohoće,� ali� cr�kva� je� bi�la� četi�ri� da�napre�ma�le�na.� Isus� je� bio� u� sre�dištu.Zar�nam�je�tre�bao�stvar�no�mi�si�o�nariz�In�di�je�u�sred�Su�bo�ti�ce�to�reći?�Iz�-gle�da� da� je�ste.� Na�sta�vlja�mopričom:Po�slo�vična�je�sva�dlji�vost�su�sje�da

ko�ja� počesto� za�vršava� i� na� su�du.Ništa�bo�lje�ni�je�za�vršila�ni�priča�oja�bu�ci�ko�ja�je�ra�sla�baš�na�raz�međidva�ju� voćnja�ka.� U� je�sen,� ka�da� suvoć�ke� bi�le� do�zre�le,� južni� su�sjednoću�po�ku�pi�sve�ja�bu�ke,�pa�je�sje�-ver�ni�su�sjed�ostao�bez�uku�snih�plo�-do�va.� »Po�ka�zat� ću� mu� ja!«,� rečesje�ver�njak� i� do�go�di�ne� po�ku�pi� plo�-do�ve�još�u�ruj�nu,�dok�su�bi�le�ne�zre�-le.�Južni�su�sjed�od�bi�je�sa�od�luči�do�-go�di�ne�voćke�po�ku�pi�ti�u�ko�lo�vo�zu,a�go�di�nu�da�na�ka�sni�je�sje�ver�ni�su�-sjed�počupa�voćke�dok�su�u�trav�njujoš�bi�le�u�cva�tu.�Iduće�go�di�ne�sje�ki�-ra�je�do�krajčila�spor�nu�ja�bu�ku.Umje�sto�to�ga�ka�ko�li�je�po,�ali�po�-

ma�lo�ne�stvar�no,�zvuči� slična�pričao�dvo�ji�ci�su�sje�da�ko�ji�su�se�vo�lje�li�ipošti�va�li,�uza�jam�no�po�ma�ga�li�i�po�-država�li.� Jed�nog� da�na� je�dan� reče:»Sus�je�de,� svi� se� svađaju,� sa�mo� semi�vo�li�mo.�Da�po�kušamo�ma�lo�i�mipo�mi�ješati� kar�te?«�Dru�gi� ne�volj�kood�go�vo�ri:�»Pa,�kad�baš�želiš,�da�po�-kušamo…«�»Ovo�je�mo�je!«,�uz�vik�-nu�pr�vi,�a�dru�gi�do�da:�»Ne,�ovo�pri�-pa�da�me�ni!«�»Ni�je�isti�na,�to�je�uvi�-jek� bi�lo� mo�je«,� uz�vra�ti� pr�vi.� »Pa,ako�je�baš�ta�ko,�on�da�i�uzmi.�Me�nine�tre�ba!«�I�br�zo�je�pre�sta�la�pre�pir�-ka�dvo�ji�ce�do�brih�su�sje�da.Ka�da� su� se� jed�nom� Isu�so�vi

učeni�ci�po�sva�di�li,�za�pra�vo�pre�pi�ra�-

li�o�to�me�tko�je�od�njih�pr�vi�i�naj�-veći,�Učitelj�ni�je� iz�rav�no�pre�ki�nuosvađu,�ne�go�im�je�re�kao:�»U�re�du,bra�te,�ti�možeš�bi�ti�pr�vi.�Me�ni�to�netre�ba.�Ti�možeš�bi�ti�naj�veći,�a�ja�ćuti�služiti!«�I�svađa�je�od�mah�utih�nu�-la,� na� sra�mo�tu� onih� ko�ji� su� je� za�-počeli.� Ki�ne�ska� po�slo�vi�ca� kaže:»Ne�bu�di�hla�dan�s�pri�ja�te�ljem�zbogsit�ne�svađe;�ne�za�bo�ra�vi�ni�ka�da�sta�-ru�lju�ba�znost�zbog�no�ve�ras�pra�ve.«

ZA� VI�ZI�O�NAR�SKU� BU�-

DUĆNOST: Pi�ta�li� su� jed�nom�sta�-rog�ra�bi�na�ka�da�počinje�dan�i�ka�dapre�sta�je�noć.�»Je�li�to�onog�časa�ka�-da� se� iz�da�lje�ga� može� raz�li�ko�va�tipas� od� ov�ce?«,� upi�ta� pr�vi� učenik.»Ne«,�od�go�vo�ri�uči�telj.�»A�je� li� toono�ga�tre�na�ka�da�se�može�raz�li�ko�-va�ti� smo�kva� od� da�tu�lje?«,� upi�tazna�tiželj�no�dru�gi�učenik.�Ka�da�je�ion� do�bio� ni�ječan� od�go�vor,� upi�ta�lisu�osta�li� ra�bi�na:�»Re�ci�nam� ti�kadmi� ne� zna�mo.«� A� mu�dri� i� do�briučitelj� za�ključi:� »Noć� pre�sta�je� adan� počinje� ka�da� možeš� u� li�cepogle�da�ti�sva�koj�oso�bi�i�u�njoj�pre-po�zna�ti�svo�jeg�bra�ta�ili�se�stru.�Svedo�tad�u�tvo�jem�je�oku�ta�ma.«Za�jed�nički� na�ziv�nik� sve�ga

doživlje�nog� i� do�gođenog� je� jed�nasta�ra�spo�zna�ja.�Kao�po�je�di�nac,�mo�-gu�učini�ti�pu�no.�Mo�gu�učini�ti�sve.Ako� se� sav� dam� ali� iskre�no� i� bezmo�jih�ma�lih�in�te�re�sa.�Ako�shva�timda�je�ovaj�čas�naj�veća�bo�lest�mo�gaza�o�kruženja�spo�me�nu�ta�sva�dlji�vostiz� priče.� Ako� shva�tim� da� mo�rampre�u�ze�ti� dio� svo�je� od�go�vor�no�sti� iima�ti� is�ku�stvo� prošlo�sti,� sa�dašnjo�-sti� ali� ja�snu� vi�zi�ju� za� bu�dućnost.Sve�dok�ne�bu�dem�vi�dio�vi�zi�o�nar�-ski� bu�dućnost� svo�ga� na�ro�da,� ta�maje�u�mom�oku.�Sve�dok�ne�bu�de�moudružili�naj�po�zi�tiv�ni�ja�svo�ja�pre�da�-nja�za�opće�do�bro�za�jed�ni�ce�–�svedo�tad� u� našem� oku� osta�je� ta�ma� ine�ma�mo� ve�li�ku� bu�dućnost.� Tkosmi�je�na�se�be�uze�ti�tu�od�go�vor�nostda� pre�ki�da� grad�nju� mo�sta� za� bu�-dućnost?�Ja�ne!��g

Do�udruživa�nja�na�po�zi�tiv�ni�jih�pre�da�nja�

Ta ma u okuPiše:�vlč.�dr.

Andrija�Kopilović

Sve�dok�ne�

bu�de�mo

udružili

naj�po�zi�tiv�ni�ja

svo�ja�pre�da�nja

za�opće�do�bro

za�jed�ni�ce�–�sve

do�tad�u�našem

oku�osta�je

ta�ma�i

ne�ma�mo�

ve�li�ku�

bu�dućnost

28.�listopada�2005.36

FF ee ll jj TT OO nn

Bu�njev�ci�pra�ve�sva�to�ve,�a�go�ste�zo�vuu�»čast.«�U�ovom�kra�ju�naj�preg�su�sezna�li�častit�i�tri,�četri�pa�i�ne�di�lju�da�-

na.�Sva�to�ve�su�pra�vi�li�do�počet�ka�adven�ta,pa�su�se�u�ovo�vri�me�mo�gle�često�vi�dit�ra�-ki�ja�re�s�»rožoli�jom«.Ištvan� Iva�nji u� opi�su� Su�ba�ti�ce� je� za�bi�-

lužio�da�se�već�oko�1650�go�di�ne�ja�vlja�adetda�je�snaša�ko�su�oki�ti�la�bo�ga�tim�veštačkimukra�som� (kru�nom),� ko�ja� je� osta�la� u�mo�dido� I.� svic�kog� ra�ta.� Po� on�dašnjem� ade�tusnaša� se� s� kru�nom� na� gla�vi,� vri�me�nomobučena� u� svi�lu,� naj�preg� sli�ko�va�la� (fo�to�-gra�fi�ra�la)�s�ro�di�te�lji�ma�el�s�braćom�i�se�stra�-ma,�a�po�sli�tog�su�se�mla�den�ci�za�jed�no�sli�-ko�va�li.�

Taj�adet�je�sačuvan�na�tušta�sli�ka.�O�sva�-to�vi�ma�ko�ji�su�bi�li�više�da�na�pi�sa�li�su�Iva�njii� bi�skup� Ivan�An�tu�no�vić,� al� ni�su� spo�mi�ni�likad� su� počeli� di�voj�ku� oblačit� u� sku�povinčano�ru�vo�od�li�on�ske�svi�le.�Po�tim�pi�sci�-ma�u�je�sen�i�po�lad�ni�jem�vri�me�nu�snaša�jeoblačila�ćurak,�nuz�ti�lo�pri�pi�je�nu�bun�di�cu�odso�mo�ta,�obloženu�kr�znom.�Pri�ja�ćur�ka�snašesu� no�si�le� ćur�di�ju,� ko�ja� je� više� pri�ličilamuškar�ci�ma�neg�žen�ski�ma,�a�no�si�le�su�je�sa�-mo� u� vri�me� vinčanja.� I� nuz� ti�lo� pri�pi�je�naćur�di�ja� je� bi�la� po� ru�bo�vi�ma� opšive�na� sku�-pim� kr�znom,� po�ru�blje�na� po�zlaćenom� pan�-tlji�kom.�Ta�ko�je�ru�vo�bi�lo�sku�po,�al�je�već�odkra�ja�XIX.�vi�ka�po�la�ga�no�iz�la�zi�lo�iz�mo�de.On�da�je�snaša�na�košulju�naj�preg�obu�kla

sku�te�(pr�va�pod�suk�nja)�na�nju�više�su�ka�nja,a�od�o�zgor�svečanu�širo�ku�suk�nju�od�svi�le,

el�bro�ka�ta�ko�ju�su�zva�li�pe�ruška. Na�no�guje�na�vlačila�pa�puče�el�već�u�ono�vri�me�i�ci�-pe�le.� Svečano� obučena� ga�zdačka� di�voj�ka,el� snaša� je�na�se�na�vu�kla�čita�vo�ma�lo�bo�-gat�stvo.� Nuz� to� što� je� po�ne�la� na� se�bi� i� uprćiji,�do�ne�la�je�još�i�kra�vu,�el�su�pra�snu�kr�-maču,� el�ni�ko�li�ko�ova�ca� i�ma�lo�no�va�ca,� aze�mlju�su�ta�lo�va�li�(na�sli�di�li)�si�no�vi.SVA�TO�VI� VIŠE� DA�NA: Ištvan� Iva�njispo�mi�nje�da�su�kod�Bu�nje�va�ca�sva�to�vi�naj�-svečani�ji�adet�ko�ji�je�bo�gat�do�gađanji�ma,�atra�ja�li�su�po�ni�ko�li�ko�da�na.�Naj�više�su�sva�-to�ve�pra�vi�li�kad�su�svršili�ve�li�ke�po�slo�ve�nanji�vi� i�kad�je�pri�spi�lo�no�vo�vi�no,�a�pra�vi�lisu�ji�do�adven�ta.�Spo�mi�nio�je�i�adet�da�suro�di�te�lji�mla�de�iza�bra�li�brez�nje�vog�pi�ta�nja,

važno�je�da�čelja�de�ni�je�ma�rod�no�(in�va�lid).(I�mo�ga�di�du�Ili�ju su�ro�di�te�lji�1899.�od�ne�lina�ogled�Vi�ti�Su�da�re�vić,�s�ko�jom�su�ga�ože-ni�li.� Po�klem� (pošto)� su� njim� se� ro�di�te�ljiudi�va�ni�li�da�se�spre�te�lje,�mla�den�ci�su�u�bra�-ku�živi�li�do�smrt�no.�(Prim.�A.�S.)Sva�to�vi� sva�to�vi� od� više� da�na� su� kat�kad

to�li�ko�košta�li�obi�telj�da�su�rad�tog�ima�li�go�-spo�dar�sku� ne�vo�lju,� osi�ro�mašili� su.� Rad� sne�po�trib�nim� ve�li�kim� troškom� umišala� sevlast�i�po�po�vi.�Za�to�je�1738.�ka�ločki�nad�bi�-skup�Pa�tačić na�re�dio�da�u�sva�to�vi�ma�ni�kone�smi�dat�veći�dar�od�8�fo�rin�ti.�1754.�go�-di�ne�i�va�roška�vlast�se�us�pro�ti�vi�la�»tur�skomobičaju«�da�ne�pra�ve�sva�to�ve�više�da�na,�za�-pri�ti�li�su�novčanom�glo�bom,�a�u�po�moć�supo�zva�li� i� fra�tre�da�utiči�na�na�rod.�Al�ni� toni�je� tušta� po�mo�glo� i� da�lje� su� pra�vi�li� ta�ke

sva�to�ve,�pa�je�1774�na�red�ba�po�strožena,�sa�-mo�su�ni�ki�mo�gli�pra�vit�sva�to�ve�naj�više�trida�na.�Grad�ski�ma�gi�strat�je�1780�od�re�dio�dapri�ja�sri�de�ni�kog�ne�vinčadu�s�na�mi�rom�daće� se� rad� pet�ka,� na� ko�jeg� tušta� nji� po�ste,suzdržat� od� pri�ko�mir�nog� gošćenja.� Tu� suza�po�vid�pooštri�li�na�red�bom�od�5.�stu�de�nog1781�go�di�ne�da�pod�prit�njom�glo�be�ni�ko�nesmi�pra�vit�sva�to�ve�du�lje�od�jed�nog�da�na�jelće�mo�rat�pla�tit�glo�bu�od�5-20�fo�rit�nti:�Prit�-njom�glo�be�su�upro�sti�li�sva�to�ve,�a�sa�mo�subo�ga�tašima� kat�kad� do�pušta�li� sva�to�ve� naviše�da�na,�al�naj�više�s�15-10-5�go�sti�vi�većpre�ma�imo�vin�skoj�moći�i�pri�li�ki.�Tušta�njisu� ra�di�je� pla�ti�li� glo�bu� neg� da� se� od�rek�nutog� ade�ta,� za�to� je� grad�ski� ma�gi�strat� opetupo�zo�ra�vo�pro�tiv�sku�pi�sva�to�va�jel�su�ni�kito�li�ko� osi�ro�mašili� da� ni�su� bi�li� ka�dri� daplaćadu�por�ci�ju�(po�rez.)Iz�gle�da�da�su�vri�me�nom�i�lju�di�uvi�di�li�da

ne�ma�smi�sla�pra�vit�sva�to�ve�od�ni�ko�li�ko�da�-na�i�po�sli�go�spo�dar�ski�is�paštat.O� ON�DAŠNJOJ� SNA�JI: No�va� sna�ja� jeteško�počela�život�u�obi�te�lji.�Ni�je�ima�la�ta�-ko�reć�ni�ka�ka�pra�va,�al�je�za�to�ima�la�sva�ka�-ki� oba�ve�za.� Ra�di�la� je� sve� ono� šta� ra�disluški�nja�(služav�ka),�di�di�je�pri�ko�»sluški�-nje«� (dr�ve�na� na�pra�va� za� svlačenje� čizme)svlačila� čizme� i� čis�ti�la� ji,� uveče�mu�pra�lano�ge�itd.,�pre�ma�svi�ma�u�obi�te�lji�je�mo�ra�labit�učti�va� i�na�smi�ja�na.�Čovi�ku�se�ni�je�ob�-raćala� ime�nom� već� je�sil� čuo?, a� kad� je� onje�mu�di�va�ni�la� on�da� je� ka�za�la�on. Di�ve�reni�je� oslo�vlja�va�la� ime�nom� već� li�pim� iz�ra�-zom:�dra�gi,�vi�tez� i�sl.,�a�se�tre�čovi�ko�ve� jeoslo�vlja�va�la:� go�spo�ji�ca,� kra�lji�ca,� ružica…Kad�su�ili�ni�je�si�di�la�za�asta�lom�već�je�ilaobaško,�sto�jećki�za�vra�ti�ma,�da�bi�što�pri�jako�me�do�da�la�ako�mu�što�god�tri�ba.�Ka�ko�suon�da�sna�je�živi�le�osta�lo� je� sačuva�no�u�pi�-smi:�»Cure�žive�ko�u�li�to�ti�ce,�a�žene�ko�ke�-re�ne�zi�mi.«Dok�su�mla�den�ci�prid�dru�gi�ma�ni�kad�ne

di�va�ne� i� jed�ni� dru�ge� su� oslov�ljva�li� on elona,�a�ma�lo�po�sli�el�čim�je�ro�di�la�živi�la�jeko�i�sta�ri�je�sna�je.

*�*�*�*�*Rožoli�ja�(ro�zo�li�ja,�ro�za�li�ja)�je�za�klo�plje�-

na�ška�tu�lja�(ku�ti�ja)�od�kar�to�na�el�tan�kog�dr�-ve�ta,�pri�bližno�40x40�i�vi�so�ka�20�cm,�spo�-lja�opšive�na�svi�lom�el�ka�kim�sku�pim�suk�-nom,�u�njoj� ra�ki�ja�re�no�se�sit�ne�da�ro�ve�di�-voj�ki�nim�ro�di�te�lji�ma.�Ako�ra�ki�ju�pri�me�on�-da� su� pri�sta�li� da� di�voj�ku� uda�du� za� togmom�ka,�a�ako�ne�on�da�su�ra�ki�ju�i�rožoli�judru�gi�dan�vra�ti�li�oni�ma�ko�ji�su�je�po�sla�li.Ra�ki�ja�re� su� dvi� žene� el� sta�ri�je� di�voj�ke

ko�je� su� no�si�le� rožoli�ju� i� ra�ki�ju,� da� za�pi�ju(za�pro�se)�di�voj�ku.��g

Kad�go�dašnji�sva�to�vi

Pi sme na o sva to vi ma No�va�sna�ja�je�teško�počela�život�u�obi�te�lji.�Ni�je�ima�la�ta�ko�reć�ni�ka�ka�pra�va,�

al�je�za�to�ima�la�sva�ka�ki�oba�ve�za.�Ra�di�la�je�sve�ono�šta�ra�di�sluški�nja�(služav�ka),�

di�di�je�pri�ko�»sluški�nje«�(dr�ve�na�na�pra�va�za�svlačenje�čizme)�svlačila�čizme�i�čis�ti�la�ji,

uveče�mu�pra�la�no�ge�itd.,�pre�ma�svi�ma�u�obi�te�lji�je�mo�ra�la�bit�učti�va�i�na�smi�ja�na

Piše:�Aloj�zi�je�Stan�tić

Ra�ki�ja�re�sa�rožoli�jom

28.�listopada�2005. 37

PP OO vv ii jj ee SS nn aa SS TT RR aa nn aa

Po�tak�nu�ti�us�pje�si�ma�u�bor�ba�ma�pro�tivOsman�li�ja,� srp�ski� su� in�te�lek�tu�al�ci,šireći� srp�sku� na�ci�o�nal�nu� i� državo�-

tvor�nu�ide�ju�ko�ja�je�tre�ba�la�sve�Sr�be�oku�pi�-ti�u�jed�noj�državi,�utvr�di�li�da�su�Sr�bi�svi�oniko�ji� go�vo�re� što�kav�skim�nar�ječjem.�Pre�maučenju�Vu�ka�Ka�radžića,� po�sto�je�Sr�bi� pra�-vo�slav�ne,�Sr�bi�ka�to�ličke� i�Sr�bi�mu�sli�man�-ske�vje�re.

Šire�nju�srp�ske�na�ci�o�nal�ne�in�te�gra�ci�je�nahr�vat�skim�et�ničkim�pod�ručji�ma�pri�do�ni�je�laje�pra�vo�slav�na�cr�kva,�ko�ja�je�uživa�la�broj�-ne� po�vla�sti�ce,� ka�ko� na� pod�ručju� Au�strij�-sko�ga�Car�stva� ta�ko� i�na�pod�ručju�Osman�-lij�sko�ga�Car�stva,�da�kle�u�Bo�sni�i�Her�ce�go�-vi�ni.�Pra�vo�slav�na�je�cr�kva�pri�do�ni�je�la�i�in�-te�gra�ci�ji�Vla�ha�u�srp�sku�na�ci�ju.Pro�blem�je�na�stao�ka�da�su�Sr�bi�u�Hr�vat�-

skoj�počeli�ne�gi�ra�ti�op�stoj�nost�hr�vat�ske�na�-ci�je,� hr�vat�sko�ga� je�zi�ka� i� hr�vat�ske� države.Po�dršku�su�ima�li� i�od�bečko�ga�dvo�ra� i�odpeštan�skih� vla�sti� jer� su� ti�me� sla�blje�ni� hr�-vat�ski�na�ci�o�nal�no-in�te�gra�cij�ski�pro�ces.

STARČEVIĆEV� OD�GO�VOR: An�teStarčević�bio�je�oštar�kri�tičar�bečke�vla�sti�imađar�skih�pre�se�za�nja�pre�ma�Hr�vat�skoj.�Nate�me�lju� hr�vat�sko�ga� držav�nog� pra�va� bo�riose� za� sa�mo�stal�nu� i� su�ve�re�nu� Hr�vat�sku.Sma�trao� je� da� je� Hr�vat�ska� s�Au�stri�jom� iUgar�skom� po�ve�za�na� tek� oso�bom� vla�da�ra.Međutim,� na�kon� ve�li�ko�srp�skih� pre�se�za�njana�hr�vat�ska�pod�ručja� i�srp�sko�ga�ne�gi�ra�njaop�stoj�no�sti� Hr�va�ta,� Starčević� je� kri�ti�zi�raoilir�sku�ide�ju�i�Hr�va�te�ko�ji�su�se�u�ime�slo�gejužno�sla�ven�skih� na�ro�da� od�re�kli� hr�vat�stva.Stračevićeva�je�ide�ja�pri�do�ni�je�la�učvršćiva�-nju�hr�vat�ske�na�ci�o�nal�ne�svi�je�sti,�a�pra�vaškise�list�Slo�bo�da�čitao�i�u�Istri�i�u�Dal�ma�ci�jite�je�osam�de�se�tih�go�di�na�19.�sto�ljeća�znat�-

no�utje�cao�na�hr�vat�sku�na�ci�o�nal�nu�svi�jest�uIstri,�Dal�ma�ci�ji�te�Bo�sni�i�Her�ce�go�vi�ni.�Ne�-ki� ga� zbog� to�ga� na�zi�va�ju� »ocem�do�mo�vi�-ne«.

PA�VLI�NO�VIĆEV�OD�GO�VOR: Mi�ho�vilPa�vli�no�vić,� žestok� pro�tiv�nik� du�a�li�zma,� utek�stu�Hr�vat�ska�mi�sao�su�prot�sta�vio�se�ve�li�-ko�srp�stvu�te�šire�nju�Sr�bi�je�na�Bo�snu�i�Her�-ce�go�vi�nu�i�Dal�ma�ci�ju.�»Mi� hoćemo� sa�mo�stal�nu� Hr�vat�sku,

Ugar�sku�kru�nu�pri�zna�je�mo�hr�vat�skom�kru�-nom,…�dok�je�no�se�kralj�iz�po�ro�di�ce�Hab�-sbur�go-Lo�tren�ske…� Na�god�ba� go�di�ne1868.�ne�za�ko�ni�ta� je…� jer� je�ugo�vo�re�na…bez�su�dje�lo�va�nja�sa�stav�nih�di�je�lo�va�tro�jed�-

ne�kra�lje�vi�ne.�Raz�li�ka�između�srb�stva�i�hr�-vat�stva,� je�li� to�pu�ka�raz�li�ka�rieči?�Te�dvierieči�znače:�dvie�po�vi�je�sti,�dvie�do�mo�vi�ne,dvie� države,� dva� vje�ro�za�ko�na,� dvie� iz�u�ke(kul�tu�re),� dva� uljud�stva� (ci�vi�li�za�ci�je),� pana�po�kon� i� dvo�ja� slo�va…� Hr�vat�stvo� je� usvo�jih�raz�li�kah�od�za�pa�da;�srb�stvo�od�is�to�-ka.�Po�vi�est�se�ne�da�po�mr�si�ti…«��g

Priča�o�Hr�va�ti�ma�–�Hr�va�ti�u�dru�goj�po�lo�vi�ci�19.�sto�ljeća�(80.)�

Hr vat sko-srp ski sporVje�ro�va�nje�da�su�Sla�ve�ni�po�tom�ci�sta�rih�Ili�ra�po�tak�nu�lo�je�hr�vat�ske�pre�po�ro�di�te�lje�da�tim�ime�nom�

na�zo�vu�svoj�na�rod�ni�po�kret,�ali�i�da�po�tak�nu�uje�di�nje�nje�Južnih�Sla�ve�na�u�jed�nu�po�li�tičku�cje�li�nu.

Međutim,�među�južno�sla�ven�skim�su�se�na�ro�di�ma�po�ja�vi�le�dru�gačije�kon�cep�ci�je�na�ci�o�nal�nog�uje�di�nje�njaPiše:�Zden�ko�Sa�maržija

iz Pro gra ma Stran ke pra va

Hr�vat�sko�držav�no�pri�rod�no�pra�vo�ima�de�se�oživo�tvo�ri�ti�us�po�sta�vom�cje�lo�kup�no�stiHr�vat�ske�sje�di�nje�njem�Hr�vat�ske,�Sla�vo�ni�je,�Dal�ma�ci�je,�Ri�je�ke,�Međimur�ja,�Her�-

ce�go�vi�ne,�Istre,�Kranj�ske,�Ko�ruške�i�Šta�jer�ske�u�okvi�ru�hab�sburške�mo�nar�hi�je,�te�us�-po�sta�vom�usta�va,�slo�bo�de�i�ne�za�vi�sno�sti�kra�lje�vi�ne�Hr�vat�ske.Ustav,�slo�bo�da�i�ne�za�vi�snost�kra�lje�vi�ne�Hr�vat�ske�ima�de�se�usta�no�vi�ti�po�seb�nim�–

na�hr�vat�skom�sa�bo�ru�stvo�re�nim�po�Nje�go�vu�Ve�ličan�stvu�kra�lju�po�tvrđenim�–�za�ko�-nom.Za�ko�no�dav�nu�vlast�vrši�Kra�lje�vi�ma�Hr�vat�ska�u�svim�gra�do�vi�ma�držav�ne�upra�ve�na

svo�me�sa�bo�ru�spo�ra�zum�no�s�kru�nom.Po�slo�ve,�ko�ji�pro�is�tiču�pre�ma�prag�ma�tičkoj�sank�ci�ji�mo�nar�ki�je,�rješavat�će�kra�lje�vi�-

na�Hr�vat�ska�rav�no�prav�no�kra�lje�vi�ni�Ugar�skoj� i�osta�lim�ze�mlja�ma�Nje�go�va�Ve�ličan�-stva.Ek�ze�ku�tiv�nu�vlast�vrši�hr�vat�ska�–�sa�bo�ru�od�go�vor�na�–�vlast,�ko�joj�na�čelu�sto�ji�ban,

ime�no�van�po�Nje�go�vu�Ve�ličan�stvu�na�pri�je�dlog�hr�vat�sko�ga�sa�bo�ra.

Kritičar�bečkih�vlasti�i�mađarskih�pretenzija:�Ante�Starčević

Širenje�srpske�državotvorne�ideje:Vuk�Karadžić


KK oo ll uu mm NN aa

TT ((VV))JJEEDDNNIIKKPiše: Mi li voj Prćić

Na najvećem sajmu knjiga na svijetu u Frankfurtu naMajni, gdje izlaže 7209 nakladnika, 100.000 novih

naslova i ukupno, s antikvarijatom, 350 prikazanih knjiga,najveću mirovnu nagradu dobio je posve zasluženo turskiknjiževnik vrlo poznat i u ovim krajevima Orhan Pamuk(»Zvali su me Crvena« itd.) za brojne romane i osobitonajnoviji »Snijeg«, čovjek koji je u kućnom polupritvoru udomovini zbog vjerodostojnog opisivanja stradanjaArmena u Turskoj nakon Prvog svjetskog rata i sveopćuborbu za istinu u književnosti. Ova nagrada od 25.000 euracijeni se kao jedna od najuglednijih u svijetu.

Novouvedenu nagradu za knjigu na njemačkom jeziku

Der deutsche Buchprei dobio je Austrijanac Arno Geiger zaroman »Nama je dobro«, opisu višeznačnog života jedneobitelji.

Interesantno je da bi se ovako mogao zvati i roman (vir-tualni) ovdje znamenitog pjesnika Radovana Karadžića,premda se njegova zbirka misteriozno zove »Pod levu sisuveka« i prikazana je pred nekoliko štovatelja upožarevačkom museumu. Imamo mi na kioscima i remek-djela Legije, valjda pisana u CZ u Beogradu (ali redigiranavani) i još brojnih domoljubnih djela čak i lokalnih »znala-ca« slobode, istine i pravde… tematike za Kanta i Hegela,nakon starih Grka, a ne za ovdašnjeg »drvenog filozofa«!

Upovodu svih šteta koje su počinili uragani Katrina, Ritai najnoviji Vilma s Atlantika prema Srednjoj Americi i

SAD, jedan subotički kavanski »ekspert« izjavio je predprijateljima: »Sve to nije ništa prema onom što ja dobijemod moje snaš-Rozike kad se ujutro vratim kući poslije

provedene noći kod g-đe Juliške ili gospođice Gabrijele.Lete tanjuri i lonci po cijeloj kući, a možda nešto dobije uglavu i susjed, pa i slučajni prolaznik pod otvorenim pro-zorom. Uragan je to, ej!«

Specijalni irački sud pod predsjedništvomRizgera Mohameda Amina, inače Kurda

po nacionalnosti, dok su ostala imena sudacatajna, otpočeo je proces (ne kafkijanski!)mogućem ubojici stotine tisuća ljudi po-najviše Kurda i vlastitog naroda, šiitskihmuslimana Iračana, kao svrgnuti vladar izkaste sunita, pik br. 1 iz »špila« lovljenekamarile njegovih pomagača u teroru nadIrakom i okolicom povremeno (Kuvajt).Dakako, Saddam Husein se »ne osjećakrivim« i jedva je htio reći svoje ime, jer znavrlo dobro da ga čeka moguća kazna smrtvješanjem, kao najvećeg zlikovca. Izjavljujeda ne priznaje vjerodostojnost suda (već valj-da »samo svoje partije BAAS«, alaj smo se naslušali tihfloskula od diktatora) i da nije kriv niti po jednoj točkioptužnice. Ovo nas neodoljivo podsjeća na lik s ovdje omil-jene parole demonstranata po beogradskim i inim ulicamačije je ime uvijek vezivano uz Saddama, teško ćete pogoditio kome se radi i o kojem, malo finijem sudu se radi, jer tajima sobe ćelija okrenute Atlantiku, što je simbol slobodeprotiv fašizma – Atlantska povelja, i nema smrtnu kaznu u»repertoaru«. Ni taj optuženik ne priznaje sud, ali se zatožilavo brani godinama, premda tvrdi da za ništa nije kriv, aliima strpljive suce koje je imenovalo UN, pa trpe čak i plju-vanja njegovog »proizvoda«, a nekmoli njegovu »tvrdu«obranu i dokazivanje krivice svih drugih, od Amerike doDrnovšeka i Stipe. Ali, da se vratimo prvom piku, kojem je

SFRJ izgradila podzemne i nadzemnepalače, lifrala teško naoružanje i kopalapodzemne lagune i što sve još nije, do logis-tike, a Saddam, mršavi i neobrijani,pronađen je po dojavi za 5 mi-lijuna dolarakao posljednji teksaški najveći razbojnik ubunaru za »plavi kamen« nekog vinograda.Povijest se zna lijepo poigrati snajmoćnijima na svijetu, ili koji misle da tojesu, obično iskaljujući bijes na svojemnarodu.

Budući da se ovdje radi o orijentalcima,oni ne dvoje da Saddama treba objesitidvadeset puta samo za zločine premaKurdima, a gdje su ostali? Do konca suđe-

nja, koje je sada odloženo za siječanj 2006. bit će održani iizbori za parlament koji mora ratificirati smrtnu kaznu poUstavu koji je usvojen. Mislim da se prva raketa srednjegdometa, koju je Irak proizveo uz pomoć prijatelja, SaddamI nazivala, i sve se čini da će to ime jednog dana »raketira-no« odletjeti u Danteov »Pakao« – »deveti krug«. Svakačast Haagu, UN i Human Right Watchu, ali irački specijal-ni sud više naginje Nürnberškom sudu za hitlerovce –jedanaest na smrt, tri na doživotnu!

I jedan i drugi sud utemeljili su Amerikanci, a ne zabo-ravite što je bilo na Divljem zapadu kazna za krađu konja.Saddamovi ostali pikovi samo žele da im se frizura popraviza vrijeme suđenja, valjda zato što su mnoge skratili zaglavu. Inšallah!

Novi predsjednik, treći demokratski nakon Drugogasvjetskog rata, Republike Poljske (40.000.000 ljudi u

domovini i još toliko u dijaspori!) ponovno je jedan Lech,i to Kaczinski, nekadašnji tajnik prvog demokratskogpredsjednika također Lecha ali Walense, utemeljiteljaSolidarnosti, koja je srušila komunizam. Pobijedio je»tankom« većinom u drugom krugu Donalda Tuska, koje-ga je »forsirao« dosadašnji predsjednik Kwaszniewski,inače ljevičar. Budući da je blizanac s bratom Jaroslawom,

koji je bio kandidat za predsjednika vlade, onaj Kaczinskije morao odstupiti, pa je prije tjedan dana mandat dobioKazimierz Marcinkiewicz, također katolik (političkidakako, pokraj vjerskog), jednako kao i Lech, te se možereći da je Poljska dobila desničare na vlasti u modernomsmislu te riječi, nakon ulaska u Europsku uniju, a to je inekakav »trend« u sadašnjoj maloj krizi Europe. A pravicaza narod koji je dao prvog Papu Poljaka u povijesti, koji jebaš dobro prodrmao svijet!


KK uu ll TT uu rr aa

U�ne�dje�lju�pro�mo�ci�ja�knji�ge�»Ve�li�ko�obi�telj�sko�sta�blo�Du�lićevih«

Or ga ni za cij ski od bor su sre ta Du lićevih i »Pučka ka si na1878.« po zi va ju u pr vom re du sve čla no ve ve li ke obi te lji

Du lić, sve nji ho ve pri ja te lje i sve za in te re si ra ne lju de do bre vo -lje na svečanu pro mo ci ju knji ge La za ra Iva na Krm po tića »Ve li -ko obi telj sko sta blo Du lićevih«, ko ja će se održati u ne dje lju 30.li sto pa da u Do mu kul tu re u Đurđinu, a s počet kom u 15 sa ti. Napro mo ci ji će na stu pi ti Đurđin ski ko mor ni or ke star »Mu si cachor da«, a ovom će se pri go dom moći na ba vi ti i mo no gra fi ja.

Šest�de�se�tljeća�pro�fe�si�o�nal�nog�ra�da

Na rod no ka za lište – Népszinház ti je kom ovo ga tjed na obi -lježava 60 go di na pro fe si o nal nog ra da. U okvi ru pro sla ve,

pred sta vlje no je ne ko li ko knji ga ko je se tiču ka za lišne umjet no -sti – knji ga Gro zda ne Šarčević o ko sti mo graf ki nji Ani Ata nac ko -

vić, »55. su sre ta fe sti va la ka za lišta Voj vo di ne« De ja na PenčićaPo ljan skog, knji ga Zoltána Baráci u sa o mađar skim re da te lji mau Voj vo di ni te Po vje sni pri kaz po sljed njeg de se tljeća Na rod nogka za lišta Ro za li je Bo ros Brestyanszki. Večeras 28. li sto pa da, nadan ka da je pri je šest de se tljeća iz ve de na pr va pred sta va »Ma ti -ja Gu bec«, an sambl Na rod nog ka za lišta će od i gra ti ko mad Fi li -pa Šova go vića »Ptičice«, u režiji Ro ber ta Ra po nje.

Pro�mo�ci�ja�no�ve�knji�ge�An�te�Vu�ko�va

Pro mo ci ja cje lo vi te pje sma ri ce »Vra ti vri e me« An te Vu ko vaodržat će se u pe tak 28. li sto pa da u Pla voj vi jećni ci Grad ske

kuće u Su bo ti ci, s počet kom u 19 sa ti. Pro mo ci ju ove knji ge or -

ga ni zi ra Hr vat sko aka dem sko društvo iz Su bo ti ce.

»Bez�svla�ka�mra�ka«�u�Za�gre�bu

Po et sko-gla zbe na pred sta va »Bez svla ka mra ka« au to ra To mi -sla va Žig ma no va i Hr vo ja Ti kvic kog iz ve de na je u po ne dje -

ljak 24. li sto pa da u dvo rištu Sa ti ričnog ka za lišta »Ke rem puh« uZa gre bu. U sklo pu iste večeri u pre dvor ju Ka za lišta otvo re na je

i iz ložba aka dem skog sli ka ra Ivi ce Ba laževića.

Ho�sa�na�fest�–�pr�vi�du�hov�ni�fe�sti�val�u�Su�bo�ti�ci

Od iduće go di ne pla ni ra se u Su bo ti ci održava ti Fe sti val hr -vat skih du hov nih pje sa ma – Ho sa na fest. Pri pre me za taj Fe -

sti val su već u ti je ku. Više o sve mu možete vi dje ti na web pre -zen ta ci ji na adre si: www. ho sa na fest. tk

U pri općenju Or ga ni za cij skog od bo ra Ho sa na fe sta se još na -vo di na vo di: »Više od sa me in for ma ci je o Fe sti va lu tre ba u ovojvi je sti iščita ti po ziv, da se svi ko ji ima ju od Bo ga da ro va ne ta -len te za gla zbu počnu pri pre ma ti, ka ko bi se mo gli na vri je meuključiti na ovaj Fe sti val. Na po me ni mo još sa mo to li ko da se na -tječaj za ovaj Fe sti val otva ra 1. ožuj ka 2006. Vre me na ima, aBožji bla go slov neće mi moići ta len ti ra ne. ‘Tko pje va – dvo stru -ko mo li’ – re kao je sv. Au gu stin«.

Ri�je�ka�vraća�umjet�ni�ne�Sr�bi�ji�i�Cr�noj�Go�ri

Usri je du 26. li sto pa da pre ma Be o gra du je kre nuo pr vi kon ti -gent umjet ni na što ih je ri ječki Mu zej mo der ne i su vre me ne

umjet no sti od lučio vra ti ti au to ri ma iz ze ma lja na sta lih ras pa dombivše Ju go sla vi je. MMSU u Ri je ci čuva 84 umjet nička ra da au -to ra iz Sr bi je i Cr ne Go re, 38 ra do va hr vat skih au to ra, 20 slo ven -skih, 11 ra do va au to ra iz BiH, te 6 ra do va ma ke don skih au to ra.Većina ovih umjet ni na, osta la je na kon međuna rod nih iz ložbi cr -teža te Bi en na la mla dih umjet ni ka Ju go sla vi je, a naj više 1991.go di ne zbog ra ta u Hr vat skoj.

Na�tječaj

»Rešeta rački su sret pje sni ka« – Rešeta ri ob ja vlju je na -tječaj za osmu zbir ku pje sa ma hr vat skih pje sni ka ko ji

žive u di ja spo ri i čla no va Književ ne sek ci je KLD »Rešeta ra«iz Rešeta ra.

Sva ki pje snik može su dje lo va ti s pet pje sa ma. Pje sme tre ba -ju bi ti pi sa ne računa lom (floppy ili CD) ili pi saćim stro jem,stan dard nim hr vat skim književ nim je zi kom ili di ja lek tom hr -vat skog je zi ka ko jim se go vo ri u kra ju gdje živi pje snik. Brojob ja vlje nih pje sa ma u zbir ci is ključivo ovi si o kva li te ti do -stavlje nih pje sa ma. Ra do vi ko ji svo jom kva li te tom ne za do vo -lje po sta vlje ni kri te rij neće bi ti ob ja vlje ni. Neo bja vlje ni ra do -vi neće bi ti vraćeni. Uz pje sme sva ki au tor tre ba po sla ti svojkrat ki živo to pis-do šest rečeni ca (da tum rođenja, adre sa sta no -va nja, stručna spre ma i po sao ko ji sa da ra di, gdje i ka da su dosa da ob ja vlje ni nje go vi ra do vi). Pred sta vlja nje knji ge i »V.Rešeta rački su sret pje sni ka« održat će se 23. ruj na 2006. go di -ne.

Po kro vi te lji zbir ke pje sa ma su Hr vat ska ma ti ca ise lje ni ka –Za greb i Brod sko-po sav ska župa ni ja Sla von ski Brod, a su po -kro vi telj Po gla var stvo općine Rešeta ri. Iz da vač zbir ke pje sa -ma je KLD »Rešeta ri« iz Rešeta ra a ured nik Ivan De Vil la. Iz -bor ra do va iz vršit će: mr. Ivan Slišurić, pro fe sor i književ nik izNo ve Gra diške, mr. Sti pan Blažetin, pro fe sor i književ nik izPečuha te prof. Đuro Vid ma re vić, književ nik iz Za gre ba. Na -slov ni cu knji ge osmi slit će aka dem ski sli kar iz Za gre ba Ivi caAn tolčić.

Svo je ra do ve sla ti naj ka sni je do 1. ve ljače 2006. go di ne naadre su:KLD »Rešeta ri«Vla di mi ra Na zo ra 3035403 Rešeta ri

Hr vat ska

Scena iz predstave »Matija Gubec« u režiji Mirka Bogovića,koja je igrana sezone 1945/46.



Uokvi ru ma ni fe sta ci je »Da ni Istre uVoj vo di ni« pu bli ka je u ne ko li kovoj vođan skih gra do va – Su bo ti ci,

Zre nja ni nu i No vom Sa du ima la pri go dupri su stvo va ti kon cer ti ma tri ju istar skihsku pi na – Sa ke, Gu sta fi i Šaje ta. Spo me nu -ta istar ska ro ken rol eks pe di ci ja je za početau Su bo ti ci, u četvr tak 20. li sto pa da na Tr guslo bo de. S ob zi rom da se kon cert održavao

rad nim da nom, da je početak bio za ka zanza večer nje sa te (plus kašnje nje), te da jetem pe ra tu ra zra ka bi la ka rak te ri stična zaje sen, na stup Is tra na je, moglo bi se reći,bio so lid no pro praćen.

Ka ko skup ni na stu pi mo gu sa mo na slu ti -ti kva li te tu ono ga što gla zbe ni ci žele pre -zen ti ra ti (ne pu na dva sa ta za tri sku pi ne),ta ko smo i ovo ga pu ta do bi li frag men te,ko ji su ipak od lična in for ma ci ja i po la znatočka za upo zna va nje s nečijom umjet -nošću. SA�KE,�GU�STA�FI�I�ŠAJE�TA:�Pr vi su na -stu pi li naj ma nje po zna ti od tri ju sku pi na,čla no vi ben da Sa ke. Ri ječ je o punk-rocksku pi ni u ko joj do mi ni ra glas žen ske pje -vačice ko ja su klad no čvr sti ni nji ho veglazbe kroz pje sme is ka zu je i slična sta ja -lišta. Nji ho vi ri fo vi su do bro za gri ja li onajdio pu bli ke ko ji, ru ko vođen pra vi lom »što

gla sni je to bo lje«, ne iz bježno par ti ci pi ra nakon cer ti ma ko ji se od i gra va ju na jav nimmje sti ma. To li ko o na stu pu pr ve sku pi ne.Slje deći su na stu pi li mno go is ku sni ji, a sa -mim ti me i gla zbe no mno go kva li tet ni jiGu sta fi. Ova atrak tiv na osmeroročla na po -sta va ben da je svo jom pre po zna tlji vomme lo dij skom au rom već pr vim tak to vi mapo di gla ras po loženje među pu bli kom.

Uka lu plje ni u tra di ci ji istar ske gla zbe ali ufor mi roc ka, ople me nje ni pu hačkom sek ci -jom, uvi jek do bro došlom ka da je u pi ta njudo bra za ba va, Gu sta fi su la ko uspje li za do -bi ti sim pa ti je na zočnih. Kao naj a u ten tični -ja po ja va među tri go stu juće sku pi ne,moglo bi se us tvr di ti, ka ko je nji hov na stupbio naj u spje li ji.

Po sljed nji je na stu pio vje ro jat no naj -pozna ti ji u ovom istar skom gla zbe nom»pa ke tu«, Dražen Tu ri na po zna ti ji kaoŠaje ta. Ia ko praćen do brim gla zbe ni ci ma,u nje go vu je na stu pu ipak naj važni ja oso-bna ka ri zma tičnost, što se i ovom pri go -dom po tvr di lo. Pri ka zu jući svo je umi jećeani mi ra nja i ko mu ni ka ci je s pu bli kom,Šaje ta je ti je kom na stu pa u sa mo ne ko li kopje sa ma do tak nuo raz ličite fa ze svog ra da,a sve kroz raz ličite sti lo ve fun ka, reg gea,di scoa, i na rav no roc ka. Čak se u jed nom

mo men tu i do hva tio gi ta re te uz ne iz o stav -nu pa ro di ju, pri ka zao što zna i umi je. PRE�PO�ZNA�VA�NJE:� Na kon kon cer tauspje li smo po raz go va ra ti s lju di ma iz or -ga ni za ci je kao i s po je di nim su di o ni ci makon cer ta. Do maćin gla zbe ni ci ma u i me or -ga ni za to ra bio je Slav ko Ma tić, inačepoznat i kao pje vač no vo sad ske sku pi neZbo gom Bru ce Lee.

»Ma ni fe sta ci ja ‘Da ni Istre u Voj vo di ni’je zaživje la na kon de mo krat skih pro mje nau Sr bi ji, a za cilj ima po ve zi va nje dvi ju re -gi ja ko je su se i ra ni je na ne ki način pre po -zna va le, i ko načno to kon kre ti zi ra le i krozovu ma ni fe sta ci ju. Ove je go di ne or ga ni za -ci ja šira, kon cer ti se održava ju u Su bo ti ci,Zre nja ni nu i No vom Sa du. U sličnoj kon -cep ci ji bit će oda bra no ne ko li ko rock sku -pi na ko je bi nas tre ba le slje deće go di nepred sta vlja ti u uz vrat nom po sje tu Istri«,ka zao je Ma tić.

Pje vaču Gu sta fa Edi ju Ma ružinu ovo ni -je bi lo de bi ti ra nje pred su bo tičkom pu bli -kom. »Ovo je dru gi pu ta ka ko na stu pa mo uSu bo ti ci. Naša ka ri je ra je du ga i tra je već25 go di na, ta ko da smo dav no, počet kom80-tih, na stu pi li ov dje i pri je. Bi lo je to na‘Omla di ni’, ob ja snio je Ma ružin. Po sljed -nji pu ta Gu sta fi su u Sr bi ji svi ra li 1987. naAka de mi ji u Be o gra du«. Pu no je vre me naprošlo i mi smo sa da ov dje prak tički pot -pu no no vi. Od tog vre me na smo pro mi je -ni li stil, pre ba ci li se u ko mer ci jal ni je vo de,svi ra li sve i svašta, ono što bi Go ran Bre -go vić ka zao – gla zba za spro vo de ivjenčanja. U ne ko li ko pro te klih go di nasmo svi ra li i u osta lim kra je vi ma bivše Ju -go sla vi je, go sto va li smo i u Ita li ji, po sljed -nje dvi je go di ne na stu pa mo i u Por tu ga lu«,ka zao je pje vač i gi ta rist Gu sta fa. »ČA-VAL«?: Edi sma tra ka ko bi ovomogla bi ti pri go da za pla sman nji ho ve gla -zbe na sr bi jan sko tržište, na po mi njući da jeto ipak po sao ko ji pod li ježe fi nan cij skimri zi ci ma. O ta ko zva nom »ča-va lu«, u ko jisu i Gu sta fi svr sta va ni, Ma ružin ima slje -deće mišlje nje: »To više ne po sto ji. Bi la jeto no vi nar ska iz mišljo ti na ko ja je po kušalapo vi jest pre tvo ri ti u ne ke njima ko ri sne in -for ma ci je ko je će pro da ti. Ipak, mo ram

Kon cert istar skih rock sku pi na u Su bo ti ci

GlazbakaomedijzaprepoznavanjeKa�ko�skup�ni�na�stu�pi�mo�gu�sa�mo�na�slu�ti�ti�kva�li�te�tu�ono�ga�što�gla�zbe�ni�ci�žele�pre�zen�ti�ra�ti�

(ne�pu�na�dva�sa�ta�za�tri�sku�pi�ne),�ta�ko�smo�i�ovo�ga�pu�ta�do�bi�li�frag�men�te,�ko�ji�su�ipak�od�lična�in�for�ma�ci�ja�i�po�la�zna�točka�za�upo�zna�va�nje�s�nečijom�umjet�nošću

Osmeročlana atrakcija: skupina Gustafi



prizna ti, da se u jed nom tre nut ku neštodešava lo. Mi smo pr va sku pi na ko ja jepretvo ri la čakav sku be sje du u rock iz ved -bu. Na rav no tu je bit no spo me nu ti i Fran -ci ja Blaško vića. Počet kom 90-tih od lučiosam se vra ti ti svo jim ko ri je ni ma i počeopje vat na di ja lek tu te smo od jed nom počeliostva ri va ti iz nim ne uspje he. To je jed no -stav no buk nu lo, kao pla men. I tu se nanašem va lu ro dio Alen Vi ta so vić, počeli suto spon ta no čini ti i dru gi. I to su me di jipro zva li ‘ča va lom’«.ZA�DO�VO�LJAN� PU�BLI�KOM: Šaje tusmo uspje li »uhva ti ti« u tre nut ku fo to gra -fi ra nja is pred Na rod nog ka za lišta. Svojedoj mo ve o upra vo za vršenom na stu pu opi -sao je slje dećim ri ječima: »Ovo je ‘za -paženi’ na stup, s ob zi rom na pro ble me prikre ta nju, jer smo ‘sla ga li’ eki pu još iz Spli -ta pri do la sku, te je sto ga sve ma lo i ka sni -lo. Pu bli ka je bi la pri ja zna i sim pa tična.Ima jed na fo ra da mi vo li mo reći ka ko jeVoj vo di na Istra na kon ti nen tu, ima sličanduh te smo se ve se li li ovom našem po sje -tu. Pri jam je bio do bar, jer je, pret po -stavljam, za većinu ovo bio pr vi su sret snašom gla zbom. Pro blem je što smo misku pi ne na sta le 90-tih, ko je na žalost ov djeme dij ski ni su pri sut ne. Imam šest al bu maiza se be, a to je sve tre ba lo skra ti ti u po lasa ta, pa mi je bi lo teško oda bra ti što ćemosvi ra ti.«

Nje go voj po pu lar no sti do pri ni je lo je po -ja vlji va nje u ulo zi vo di te lja »Re tro ma ni je«na hr vat skom RTL-u. Tu je činje ni cuistarski glazbenik du ho vi to pro ko men ti -

rao: »To mi je sa mo ho bi, nešto što me ve -se li, ja sam ipak kan ta u tor«.

Ti je kom raz go vo ra mo glo su uočiti ka koje Šaje ta do bro upo znat s ov dašnjom si tu a -ci jom na gla zbe noj sce ni. »Po zna to je mo -je pri ja telj stvo s Đorđem Ba laševićem, ko -je je na sta lo ti je kom rat nih go di na. Ne dav -no je on imao kon cert u Ri je ci pa me je iz -vu kao na po zor ni cu da sku pa za pje va mo«. Pričajući o pla no vi ma za bu dućnost, kao io mo gućno sti ma ko je bi mu na stu pi u Voj -vo di ni mo gli do ni je ti, Šaje ta je is tak nuo:»Sa da ra dim no vi al bum ko ji bi tre bao bitiviše na književ nom hr vat skom je zi ku.Osje tio sam za sićenje ra dom na di ja lek tu.Dijalekt je do sta ar haičan, htio sam širi tisvo je te me pa mi je lakše iz ra zi ti se naknjižev nom je zi ku. Pje va ti o lju ba vi pre koin ter ne ta na di ja lek tu je da nas teško iz vo -

di vo osim kao pa ro di ja. Što vo lim reći ušali, kao što ra de ‘Pod rav ka’ i ‘Pli va’ mo -gu i Gu sta fi i Šaje ta. Mi slim da je ti sućupu ta nor mal ni je da smo na ovom tržištupri sut ni ji ne go pri mje ri ce u Nje mačkoj iliIta li ji. Ima mo pu no do dir nih točaka, te sena dam da su ovo ne ka kvi počeci su rad nje.U Hr vat skoj se ma lo zna o gla zbe nimdešava nji ma ov dje, prem da se slušaju na -rod nja ci više ne go ikad. Ne ma gla zbe nihemi si ja ko je bi pro pa gi ra le kva li tet nu gla -zbu, a ka da i to bu de ri ješeno, on da će bi tii više kon ce ra ta«.

Ka ko je i on, kao i osta li su di o ni ci kon -cer ta, imao ogra ničeno vri je me za svoj na -stup, osta je na da da ćemo ih usko ro vi dje -ti u nji ho vim c je lo večer njim iz da nji ma nasa mo stal nim kon cer ti ma.

D. Bašić Palković

Učetvr tak 20. li sto pa da su bo tička jepu bli ka u sklo pu pro gra ma ma ni -fe sta ci je »Da ni Istre u Voj vo di ni«

na sce ni Ja dran Na rod nog ka za lišta, ima lapri li ku po gle da ti pred sta vu »Kru go vi« izpro duk ci je ka za lišta Dr. Inat iz Pu le. Ri ječ

je o po sljed njem ostva re nju ove al ter -na tiv ne ka za lišne for ma ci je, pred sta viko ju je osmi slio i režirao nji hovumjet nički vo di telj i osni vač Bran koSušac. Nje zi na pra i zved ba bi la u si -ječnju ove go di ne, a do sa da je igra nau čak 19 ze ma lja svi je ta.»Dr. Inat« već više od dva de se tljećaraz vi ja svoj stil glu mom ute me lje nomna po kre tu. Ko va ni ca ko ju u svo mena zi vu no se od raz je, ka ko ističu, nji -ho ve tvr do gla vo sti, neo p hod ne zabavlje nje ova kvom vr stom te a tra.

SPO�ZNA�JE:� Pred sta va »Kru go vi« ot -počinje rađanjem li ko va, počet kom živo tai pr vim upo zna va njem s »sta njem stva ri«oko se be, a sa mim ti me i pr vim spo zna ja -ma o sop stve noj sud bi ni.

Sva ki čovjek ima je dan svoj krug u ko -me živi. Ka da po kuša tu her me tičnost raz -bi ti, izaći iz to ga kru ga, ula zi u slje deći. Toje ide ja ko ja pre ma ri ječima re da te lja činioko sni cu pred sta ve. Pri je sve ga po kre tomte raz rađenim ge sta ma ak te ri nas pro vo dekroz lir ske i ep ske mo men te tran sfor ma ci -ja ko je im se na mjeću kroz su sre ta nje saokruženjem. Pro la zak je to kroz raz ličiteni voe, uvi jek no ve na po re sa iden tičnimre zul ta ti ma ko ji po nov no ge ne rišu ne ku vr -

Ka za lišna pred sta va »Kru go vi«, Dr. Inat iz Pu le

Kontinuiranipoku{ajiizlaskaSva�ki�čovjek�ima�je�dan�svoj�krug�u�ko�me�živi.�Ka�da�po�kuša�tu�her�me�tičnost�raz�bi�ti,�izaći�iz�to�ga�kru�ga,

ula�zi�u�slje�deći.�To�je�ide�ja�ko�ja�pre�ma�ri�ječima�re�da�te�lja�čini�oko�sni�cu�pred�sta�ve

Punk rock iz Istre: skupina Sake



stu bez iz la zno sti, pri ka zan je uz po e tičanali i ko mičan tret man sim bo li ke, po se bi ceefek tan u pa ro di ra nju pro du ka ta su vre me -ne ma sov ne kul tu re kao in du stri je želja(Playboy zečice, Bar bi ke…) i teh no lo gi je,ko jom se, ba rem u nji ho voj in ter pre ta ci ji,ne tko po i gra va s čovje kom. BEZ�IZ�LA�ZNI� CI�KLUS:� Ci klus iz -laženja iz kru ga ko ji po nov no otva ra je danno vi, naj u pečatlji vi je je pri ka za la sce na uko joj su tri žen ske fi gu re tra ka ma ogležnje vi ma pri ve za ne za WC-školj ke. Po -kušava ju izaći, ali se i da lje ne pre sta no vr -te u krug. A ka kvi u ta kvom (ovom) svi je -tu bi va ju ljud ski od no si? Od go vor zna te. Dužina pred sta ve kao da je pri la gođena su -vre me nom čovje ku. Kon ti nu i tet nje zi nedra ma ti ke u 55 mi nu ta tra ja nja održavajugla zba i zvučni efek ti (veći dio gla zbe čini

oda bir pje sa ma po put Si na tri ne »My Way«ili sklad be iz fil ma »Ca ba ret«, uz ne ko li koau tor skih sklad bi – Ma ri no Jur can i Bran -ko Ra dić), kao i mi ni ma li stična ali funk ci -o nal na sce no gra fi ja te do mi nant no bi je lako sti mo gra fi ja Ma ri ne Štem ber gar. An -sambl pred sta ve čine Da vid Be las, IvaĐorđević, Pe tra Rajh i Šan dor Slac ki.PRE�I�SPI�TI�VA�NJE� OSOB�NIH� »KRU�-GO�VA«:� I što nam »Kru go vi« na kra južele po ručiti? Pred sta va zbog svo je ne kla -sične for me pruža mo gućnost raz ličitihiščita va nja, ovi sno o ka rak te ru fi lo zof skihali i estet skih svje to na zo ra. Ne u pi tan je je -di no po ziv na in tro spek ci ju, na pre i spi ti va -nje osob nih »kru go va« – čak i kao spi ra leko ju na kra ju pred sta ve je dan od li ko va cr -ta na svom od ra zu u zr ca lu, kao nečega štou na ma počiva i pred sta vlja sa mo našu,

unu tar nju bor bu.Kao mo der ni te a tar ko ji do bro osjeća

vri je me u ko me živi, a ko je je često tje -skob no i ne ve se lo, Inat-ovo ba vlje neumjet nošću bi va i vid te ra pi je, a ka da ta kavslučaj po sta ne je di no stva ra lačko po la zišteto je on da po gud no za ura dak. Inat-ov ci sunam za to svo jim umi jećem i višesloj nošćute a tar ske igre po ka za li ka ko su mno go višeod ar ti stičkih po ja va ko je se la ko zna ju za -gu bi ti u for ma li stičkom for si ra nju na uštrbide je.

D. Bašić Pal ko vić

Inatkojitrajevi{eoddvadesetlje}a

Ka za lište Dr. Inat po sto ji 22 go di ne.Ono je mje sto oku plja nja i od go ja

pul ske mla deži i is ka za nji ho vog umjet -ničkog im pul sa, ko je pruža mo gućnostupo zna va nja svih ka za lišnih za na ta(glu me, režije, sce no gra fi je, ko sti mo -gra fi je, teh ničkih pri pre ma). Rad i po -stig nuća Inat-a pri zna ti su u hr vat skoj,eu rop skoj i svjet skoj ka za lišnoj jav no -sti, po tvrđeni na broj nim na stu pi ma uHr vat skoj i na svjet skim fe sti va li ma u23 ze mlje svi je ta na četi ri kon ti nen ta.Čla ni com je AI TE (Or ga ni za tion for un -der stan ding and edu ca tion thro ugh the a -tre) pri UNE SCO-u; ITI-a (hr vat ski cen -tar ITI), UNU SCO-a, te IETM-a (Eu -rop ske aso ci ja ci je pro fe si o nal nih ka za -lišta). Jed no je od osni vača i su or ga ni za -to ra Međuna rod nog ka za lišnog fe sti va laPUF i međuna rod nog ka za lišnog pro -jek ta An no Do mi ni. Do bit nik je više od30 međuna rod nih i na ci o nal nih na gra da.



Go dišnji kon cert Pr vog iz vođačkogan sam bla Fol klor nog od je la HKC»Bu nje vačko ko lo« će se održati

počet kom idućeg mje se ca, u dvi je večeri,5. i 6. stu de nog, u Ve li koj dvo ra ni Cen tra.Inače, u dječjim gru pa ma, pre ma ri ječimaumjet ničkog vo di te lja Fol klor nog od je laDa vo ra Du lića tre nu tačno ra di 240 (od to -

ga 120 no vih) čla no va, a pred sta vlja nje nji -ho vog ra da ove će go di ne zbog teh ničkihuvje ta ima ti za se ban ter min. Oni će na stu -pi ti kon cem stu de nog, ta kođer u Ve li kojdvo ra ni Cen tra.

»Raz log što ove go di ne nećemo na stu pi -ti u Dvo ra ni spor to va je što in sti tu ci jekakva je naša ne ma ju do volj nu pot po ru

općin skih in sti tu ci ja i spon zo ra, ta ko dasmo od lučili na stu pi ti u našoj dvo ra ni. Sto -ga ćemo ove go di ne ima ti dva kon cer ta, pr -vo sta ri jih a po tom i kon cert dječjih uz ra -sta«, ka zao je Du lić. PRI�PRE�ME: Du lić se na da da će kon cer -ti bi ti ras pro da ni, jer se, ka ko je do dao, an -sambl za ovu pri go du du go pri pre ma. Ove

su go di ne čla no vi Fol klor nog od je la za bi -lježili pre ko 60 na stu pa od ko jih su pre manje go vim ri ječima, naj značaj ni ji bi li oni naCi pru, u Češkoj, Ba la to nu (dječji uz ra sti),»Vin ko vačkim je se ni ma«, kao i ne dav nipje vački na stup na pro sla vi go dišnji ce Mu -zičke ško le u Su bo ti ci, ko ji su, ob zi rom dasu ama ter ski an sambl, doživje li kao po seb -no pri zna nje. »Tre nu tačno smo u za vršnojfa zi pri pre ma za go dišnji kon cert. Pro -gram ski ćemo i ove go di ne na sto ja ti bi tiin ven tiv ni ji, bit će ne ko li ko no vih ple so vai pje sa ma, a pred sta vit ćemo i no ve nošnje,te no ve in stru men te u našem pra tećemglazbe ničkom an sam blu. Na dam se daćemo do bi ti po dršku svih naših sim pa ti ze -ra, bar u onoj mje ri ka kvu ima mo ka da na -stu pa mo na međuna rod nim fe sti va li ma.

Ta mo smo uvi jek do bro dočeka ni, ima mopu ne dvo ra ne go sti ju, a zbog oduševlje njapu bli ka nas po više pu ta zna vraćati nabis«, ob ja snio je Du lić. PRI�VUĆI� NO�VE� ČLA�NO�VE:� Na go -dišnjem kon cer tu cilj im je pred sta vi ti se ušto bo ljem svje tlu i ti me pri vući no ve čla -no ve, jer je, ka ko je na veo Du lić, po zna toda su na stu pi naj bo lji me dij za to. Očeku jese i na stup go stu jućeg an sam bla iz Hr vat -ske. »Još uvi jek smo u pre go vo ri ma, ali sena da mo da će na kon cer tu go sto va ti tam -bu raški an sambl ‘Pra va stvar’ iz Za gre ba«,na ja vio je Du lić.

Du lić je is tak nuo ka ko se Cen tru u po -sljed nje vri je me mno go ra di i ulaže. Pla ni -ra se for mi ra nje or ke stra većeg ob uj ma,ko ji bi po kraj tam bu ra sa državao i ne kedru ge in stru men te. »Kod ro di te lja po sto jepred ra su de o svi ra nju u fol klor nom an -samblu, a za naše je po tre be ve o ma važnoda ima mo do bre gla zbe ni ke. Ape li ram utom smi slu na ro di te lje da upišu svo ju dje -cu u or ke star ra di po većanja po sto jećegbro ja čla no va, jer je to neo p hod no i za šire -nje našeg pro gram skog re per to a ra«, po -ručio je Du lić.

Tre nu tačno se u okvi ru Cen tra okončavai pli ni fi ka ci ja pro sto ri ja, in ten ziv no se pri -ku plja ju in for ma ci je za iz ra du web stra ni -ce, i ka ko na po mi nje Du lić, pu no je raz lo -ga za op ti mi zam gle de bu dućno sti ra da ovehr vat ske kul tur ne usta no ve.

D. B. P.

U su sret go dišnjem kon cer tu Fol klor nog od je la HKC »Bu nje vačko ko lo« iz Su bo ti ce

radnaatmosferapredvelikenastupe

Pro�gram�ski�ćemo�i�ove�go�di�ne�na�sto�ja�ti�bi�ti�in�ven�tiv�ni�ji,�bit�će�ne�ko�li�ko�no�vih�ple�so�va�i�pje�sa�ma,a�pred�sta�vit�ćemo�i�no�ve�nošnje,�te�no�ve�in�stru�men�te�u�našem�pra�tećem�gla�zbe�ničkom�an�sam�blu,�

najavio�je�Davor�Dulić

Karte

Kar te za go dišnji kon cert Pr vog iz -vođačkog an sam bla Fol klor nog od -

je la mo gu se od po ne djelj ka 31. li sto pa -da ku pi ti u pro sto ri ja ma Cen tra, po ci je -ni od 200 di na ra. Kon cert će se održati5. i 6. stu de nog, oba da na s počet kom u19 i 30 sa ti.

Druga~ijezaBoì}

Pr vi iz vođački an sambl Fol klor nogod je la se pri pre ma i za Božićni kon -

cert ko ji će se održati 18. pro sin ca u su -bo tičkoj Ka te dra li sv. Te re zi je Avil ske iko ji će pre ma ri ječima Da vo ra Du lića,»bi ti nešto dru gačiji od ono ga što je dosa da pu bli ka mo gla da čuje i vi di«. »Ob -zi rom da je Božić vri je me da ri va nja bitće to naš po klon su građani ma«, ob ja -snio je Du lić.



Se mi nar ka ri zmat ske du hov ne ob no veo. Ja me sa Ma njac ka la, po zna tog mi -si o na ra iz In di je, održan je u su bo -

tičkoj fra nje vačkoj cr kvi sv. Mi ha e la od20. do 23. li sto pa da, a ti je kom četi ri da nana zočilo mu je oko tri ti suće vjer ni ka. Bu -dući da je 2005. go di nu pa pa Ivan Pa vaoII. pro gla sio Go di nom Eu ha ri sti je, težišteci je lo ga se mi na ra sta vlje no je upra vo načinje ni cu ka ko »Isus živi u Eu ha ri sti ji«. Usvo jim je raz ma tra nji ma za to pr va dva da -na o. Ja mes go vo rio o usta no vi eu ha ri sti jeod nos no »kru hu živo ta«, o ko je mu go vo rii šesto po gla vlje Iva no va evanđelja.

Ovo je inače dru gi put ka ko o. Ja mes po -sjećuje vjer ni ke Su bo tičke bi sku pi je, na -kon što je u mje se cu stu de nom 2003. go di -ne već održao četve ro dnev ni se mi nar te -melj nog kršćan skog is ku stva. Na se mi na rusu, osim vjer ni ka Su bo tičke bi sku pi je, su -dje lo va li i vjer ni ci iz okol nih mje sta i dru -gih bi sku pi ja, za tim iz Re pu bli ke Hr vat -ske, te svećenik iz Ukra ji ne. SA�DRŽAJI� ČETVE�RO�DNEV�NOGPRO�GRA�MA:� Četve ro dnev ni pro gramsa sto jao se od na go vo ra o. Ja me sa Ma njac -ka la, pje va nja, mo li tve kru ni ce, eu ha ri sti jei kla nja nja, od no sno mo li tve za du hov no i

tje le sno ozdravljenje. Pro gram je s en gle -sko ga je zi ka pre vođen i na hr vat ski imađar ski je zik. Pje va nje su pred vo di li čla -no vi gla zbe ne sku pi ne »Apo sto li mi ra«ko ji svi ra ju i pje va ju na du hov nim ob no va -ma te pje smom ani mi ra ju li tur gi ju ne djelj -nih sve tih mi sa u župi Madžare vo u Hr vat -skoj. Osno va ni su u sklo pu cen tra Udru ge

Voj ske Bez grešne u si ječnju 2000. go di ne,te na po ti caj i uz po moć upra vi te lja župeMadžare vo, o. Zdrav ka Tu be, u čijoj suprat nji i došli u Su bo ti cu.

Pr va dva da na se mi na ra, u četvr tak i pe -tak, pro gram se od vi jao u po sli je po dnev -nim sa ti ma od 16 do 22 sa ta. U su bo tu jetra jao od 9 do 13 sa ti, od no sno od 15 do 22

sa ta, dok je po sljed nje ga da na, u ne dje lju,za počeo u 14 a za vršio u 23 sa ta. Sve te mi -se ko je su kroz četi ri da na pred sla vi li su bo -tički bi skup Ivan Pen zes, žup nik u Hor -gošu István Pa la ti nus, žup nik župe sv. Ro -ka An dri ja Anišić i žup nik župe Ma ri jaMaj ka Cr kve dr. An dri ja Ko pi lo vić, bi le supri li ka da si po svi je sti mo značenje žrtveKri sto ve, ko je se sjećamo u sva koj sve tojmi si. Uz spo me nu te svećeni ke, kon ce le bri -ra li su i di je ce zan ski svećeni ci i re dov ni cisu bo tičke bi sku pi je te zre nja nin ske bi sku -pi je i sri jem skog vi ka ri ja ta. PO�TI�CAJ�NA�OPRAŠTA�NJE�I�PO�MI�-RE�NJE:� Pr vo ga da na pri god nu pro po vi -jed održao je bi skup Ivan, go vo reći oso bi -to o da ru eu ha ri sti je u ko je mu se očitu je nesa mo Isu so va žrtva ne go i značaj sva ko gačovje ka za Bo ga, bu dući da je na po sljed -njoj večeri Isu su jed na ko važan bio i Ju dako ji ga je iz dao, kao i osta li apo sto li. Na -

Se mi nar o. Ja me sa Ma njac ka la u Su bo ti ci

»IsusìviuEuharistiji«Četve�ro�dnev�ni�pro�gram�sa�sto�jao�se�od�na�go�vo�ra�o.�Ja�me�sa�Ma�njac�ka�la,�pje�va�nja,�mo�li�tve�kru�ni�ce,�

eu�ha�ri�sti�je�i�kla�nja�nja,�od�no�sno�mo�li�tve�za�du�hov�no�i�tje�le�sno�is�cje�lje�njePiše: Želj ka Ze lić

[tojezapravokatoli~kakarizmatskaobnova?

Počeci ka ri zmat ske ob no ve u Ka to ličkoj cr kvi, ve za ni su za go di nu 1966. i gru pula i ka, pro fe so ra te o loškog fa kul te ta, na sveučilištu Duquesne u Pittsbur gu (USA).

Da nas je ka to lička ka ri zmat ska ob no va ili Ob no va u Du hu, rašire na po svim kon ti -nen ti ma u pre ko 230 na ro da, i bro ji više od 100 mi li ju na su di o ni ka. Ob no va kao po -kret ima svo je sje dište u Va ti ka nu. Na Ob no vu se može gle da ti i kao na sve opću ob -no vu Cr kve. Su di o ni ci su raz ličitih so ci jal nih gru pa ci ja i na o bra zbe. Svi oni na sto ješiri ti i na vi ješta ti Evanđelje u svom život nom kru gu, a ne ri jet ko i iz van nje ga, kaočla no vi pu tu jućih evan ge li za cij skih kru go va. Službe iz van lo kal ne mo li tve ne za jed -ni ce, re do vi to su pre ma bo le sni ci ma, za tvo re ni ci ma, ovi sni ci ma, mla dim lju di ma ibračnim pa ro vi ma, ko ji ma se živo ti često čude sno pre o bražava ju. Ob no va je or ga ni -zi ra na na ra zi ni bi sku pi ja i na ci ja. Vod stvo se uglav nom sa sto ji od jed nog svećeni ka-du hov ni ka i la i ka-ko or di na to ra. Oni ujed no pred sta vlja ju Ob no vu pred bi sku pi ma,od no sno bi skup skim kon fe ren ci ja ma. Za jed ni ce ob no ve su raz ličite, jer ne ke ima jusa mo lo lak ni a ne ke na ci o nal ni ka rak ter, ili čak svjet ski. Svi ma im je za jed ničko»kršte nje Du hom Sve tim«, mo li tva za da ro ve Du ha Sve to ga i mo li tva za od zra vlja -nja. (Iz knji ge Dražena Bušića »Abe ce da ka to ličke ka ri zmat ske ob no ve«, Za greb,2003.).

O. James: Ne sresti se sa mnom u ovom seminaru nije nikakva šteta, ali ne sresti se s Kristom dio bi veliki propust



red nih je da na na sve tim mi sa ma pro po vi -je dao o. Ja mes, po tičući vjer ni ke na opraš-ta nje i po mi re nje, oso bi to kroz sve tu is po -vi jedi, za ko ju je de stak svećeni ka sva ko gada na vjer ni ci ma bi lo na ras po la ga nju u sa -mo stan skoj ka pe li ci Cr ne Go spe, u ko jojse, osim u cr kvi, pu tem vi deo zi da mo gaopra ti ti pro gram. Do daj mo, ka ko su ti je komsu sre ta mno gi od su di o ni ka svje dočili osvo jim is ku stvi ma i ob raćenji ma, ko ja suse do go di la dje lo va njem Du ha Sve to ga. Ukla nja nju pred Pre sve tim Ol tar skim Sa kra -men tom, o. Ja mes mo lio je za ozdra vlje njeduše i ti je la, po tičući vjer ni ke da se otvo redje lo va nju Du ha Sve to ga, da živo mu Isu suko ji je pred nji ma pre da ju svo je bo li i naol tar pri ne su sve svo je mo li tve, te da predIsu sa »iz li ju svo ja sr ca«. Da bi iz bje gaokult svo je oso be, o. Ja mes je na gla sio: »Nesre sti se sa mnom u ovom se mi na ru ni je ni -ka kva šte ta, ali ne sre sti se s Kri stom bio bive li ki pro pust«.PET� PRE�PO�RU�KA� O.� JA�ME�SA:� Za -vršne večeri, 23. li sto pa da, o. Ja mes je na -kon krat ko ga raz ma tra nja tri sa ta po la gaoru ke na su di o ni ke i mo lio za ozdra vlje nje iBožji bla go slov u nji ho vu živo tu. Iste jevečeri na sve toj mi si ko jom je i službe noza vršena Go di na Eu ha ri sti je u Su bo tičkojbi sku pi ji, a pred sla vio ju je dr. An dri ja Ko -pi lo vić, o. Ja mes u svo joj pro po vi je di su di -o ni ci ma se mi na ra po nu dio pre po ru ke ka kona sta vi ti živje ti na kon se mi na ra, da bi plo -do vi i mi lo sti ko je su na nje mu za do bi ve -ne, ra sle i u bu dućno sti do no si le još većeplo do ve. Ri ječ je o pet prak tičnih sa vje tapo ko ji ma se mo gu do gađati čude sni zna -ko vi. Kao pr vo pre po ruča se do ni je ti od lu -ku o od la sku, osim na ne djelj nu sve tu mi -su, i na mi su pre ko tjed na iz ka ko je re kao»lju ba vi«, te pri ma nje Sve te pričesti. Dru -gi sa vjet od no si se na na vri je me ko je jesva ko ga da na po treb no da režlji vo da ro va tiGo spo di nu i sva ki dan pro ve sti s njim ba -rem je dan sat u tzv. »osob noj mo li tvi«, ko -ja ni je po na vlja nje mo li tve nih obra za ca izmo li tve ni ka ni čita nje Sve tog pi sma, nikru ni ca ili li tur gij ska mo li tva iz Časo slo va.To ni je ni mo li tva za dru ge, već »osob namo li tva Ocu i Si nu po Du hu Sve tom« iraz go vor s Bo gom jer »mi smo Isu sov ta -ber na kul«. U osob noj mo li tvi do bi va mosna gu za ci je li dan. Treća pre po ru ka od no -si se na čita nje Sve to ga pi sma, ko je ga mo -ra i tre ba ima ti sva ki vjer nik kao »svo ju ri -ječ Božju«. Četvr ti sa vjet od no si se na obi -telj sku mo li tvu ko ja je na ročito po god na zama ri jan ske po božno sti i kru ni cu ko ja »činije zgro obi telj ske mo li tve«. Ma ri ja je bi lažena, su pru ga, maj ka, udo vi ca i za to će onazna ti naj bo lje po sre do va ti u mo li tvi za sve

obi telj ske po tre be. Na mo li tvu, ali onutjed nu u ka ri zmat skoj du hov noj za jed ni ciod no si se i po sljed nji, pe ti sa vjet. U ta kvimse mo li tve nim za jed ni ca ma mo gu pre -pozna ti mno ge ka ri zme ko je do pri no se iz -grad nji i ra stu za jed ni ce. Uza sve na bro ja -no, o. Ja mes pre po ruča i po vre me no po sti -ti, jer ta da mo li tva po sta je snažni ja i do no -si veće plo do ve, za tim mo li tve za go vo ra iza duše u čis ti lištu. ZA�KLJUČENJE� GO�DI�NE� EU�HA�RI�-STI�JE:�Na kra ju sve te mi se, bi skup Ivan

Pen zes po di je lio je na zočnim vjer ni ci mabla go slov s Pre sve tim Sa kra men tom i ti meza ključio Go di nu Eu ha ri sti je. Na kon to ga,o. Ja mes po la gao je ru ke na svu dje cu ko jasu ti je kom ci je le mi se sje di la is pred ol ta ra.

O. Ja me su, bi sku pu, svim svećeni ci ma ivjer ni ci ma, te or ga ni za to ri ma se mi na ra, nakra ju je za hva lio dr. Ko pi lo vić is tak nuvšika ko kraj se mi na ra označava i početak jersmo »po zva ni živje ti ono što smo vi dje li ičuli«. U tom je smi slu o. Ja me su po ručioka ko će »uvi jek živje ti u našim mo li tva -ma«.

Po ru ka o. Ja me sa Ma njac ka la mo gla bise sažeti u mi sao ko ja nas po tiče na evan -ge li zi ra nje, mo li tvu, osluški va nje vo ljeBožje i ne pre sta nu otvo re nost Du hu Sve to -

mu. Na to su po zva ni svi vjer ni ci ko ji subi li su di o ni ci se mi na ra o. Ja me sa, jer Cr kvisu, ka ko je to is tak nuo dr. Ko pi lo vić, po -treb ni ak tiv ni kršćani, jer su oni »ili ak tiv -ni ili ni su kršćani«. g

Kratkabiografijao.Jamesamanjackala

O. Ja mes Ma njac kal rođen je 18. trav nja 1946. u Che ru vel lju, Kottayam, u državiKe ra li u južnoj In di ji, a za ređen je za svećeni ka 23. trav nja 1973. u Kon gre ga -

ci ji mi si o na ra sv. Fra nje Sa leškog (M. S. F. S) u ju go za pad noj pro vin ci ji In di je. Go -di nu da na ra dio je u mi si ja ma Visk ha pat na ma, a na kon to ga ime no van je pro fe so romu sje me ništu sv. Fra nje Sa leškog u Et tu ma no o ru, Ke ra la. Ka da je su sreo živo ga Isu -sa pre ko mo li tve mla dića, ko ji je na nje ga za zvao sna gu Du ha Sve to ga, ozdra vio jei du hov no i tje le sno i od ta da je počeo pro po vi je da ti na ka ri zmat skim se mi na ri maširom svi je ta, sa da već sko ro pu nih tri de set go di na. Osno vao je »Cha ris Bha van«1989. go di ne, po zna ti ka ri zmat ski cen tar u Ke ra li, gdje je šest go di na bio di rek tor ipred stoj nik. Da nas iz Mer mi er Bha va na u Ban ga lo reu na sta vlja svo ju službu evan -ge li za ci je jed na ko među kršćani ma i ne-kršćani ma, ka ko u ze mlji ta ko i u ino zem -stvu. Na evan ge li za cij skim pu to va nji ma obišao je više od dva de set ze ma lja na svimkon ti nen ti ma, pro po vi je da jući na se mi na ri ma, održava jući kon ven ci je i službeozdra vlja nja, vo deći ško le za evan ge li za ci ju te po krećući mi si je među mu sli ma ni maPer zij skog za lje va. Mno gi lju di širom svi je ta po mažu sva nje go va dje la evan ge li za -ci je kao što su ti ska nje Bi bli ja, knjižica, mo li tve ni ka, i slično ga, po seb no među mu -sli ma ni ma. Sva ka po moć ko ju on pri mi uvi jek se ko ri sti za dje la evan ge li za ci je. Au -tor je mno gih knji ga, pje sa ma te čla na ka na svom ma te rin skom je zi ku od ko jih sumno gi pre ve de ni na eu rop ske je zi ke. Nje go va knji ga »27 ka ri zmat skih mo li ta va«pre ve de na je na ne ko li ko je zi ka i ko ri ste je ti suće lju di širom svi je ta. Osim to ga ob -ja vio je i knji ge: »Eu re ka«, »Uđite u ko ra blju«, »No vo ne bo i no va ze mlja«, »Mo li -tva čini čude sa«, a naj no vi ja mu ob ja vlje na knji ga u iz da nju ga le ri je La u da to iz Za -gre ba no si na slov »Do dir nuo me i ozdra vio«.

I ove je godine karizmatska duhovna obnova okupila nekoliko tisuća vjernika



Mo no gra fi ja »Ise -lje na Hr vat ska«ko ja cje lo vi to pri -

ka zu je ise lja va nje Hr va ta ti -je kom mi nu lih sto ljećapred sta vlje na je kon cemruj na u Za gre bu. Knji gu jeob ja vio za gre bački na klad -nik Gol den mar ke ting –Teh nička knji ga u su na klad -ništvu s In sti tu tom zadruštve na istraživa nja »IvoPi lar«.

Au to ri mo no gra fi je IvanČiz mić, Ma rin Sop ta i Vla doŠakić re no mi ra ni su znan -stve ni ci s pod ručja hr vat skihmi gra ci ja. Ri ječ je o kom pen di ju ko ji na -sto ji su stav no i u sažetu ob li ku iz ložiti, re -do sli je dom ise lja va nja po ze mlja ma, od15. sto ljeća na o va mo ukup nost zna nja onašem ise lje ništvu te pri ka za ti je zgro vi tosve bit ne činje ni ce iz svih pod ručja ljud skedje lat no sti s do ku men tar nim fo to gra fi ja -ma, kar to graf skim i ta be lar nim pri ka zi ma.

PRE�GLED�NA� KNJI�GA:� Ta pre gled naknji ga sa drži četi ri po gla vlja: »Ise lja va -

nje«, »U no voj do mo vi ni«,»Po li tičko or ga ni zi ra nje idje lo va nje«, te »Iden ti tet ibu dućnost hr vat skih ise lje -ni ka«. Uz ri ječ ured ni kaFra nje Ma le tića i 1400 fo -to gra fi ja, pri ručnik jeopremljen znan stve nimapa ra tom ko ji u iz bo ru li te -ra tu re na vo di 49 re cent nihiz vo ra i ka za lo ko je sa držipre ko 2500 ime na iz go to votri de se tak ze ma lja svi je ta.

Sin te zom do stup nih re zul -ta ta istraživa nja au to ri na -vo de po vi je sne, po li tičke,na ci o nal -

ne, vjer ske, eko nom ske,so ci jal ne i dru ge okol no stiod la ska sta nov ništva izHr vat ske zor no ih pra tećiopi som i na ze mljo vi duhr vat skih ze ma lja iz 1680.pre ko tri ge o po li tičke tvo -re vi ne iz dva pret hod nasto ljeća (Au stro u gar skemo nar hi je, pr ve i dru geJu go sla vi je) do neo vi sneRe pu bli ke Hr vat ske.Objek tiv na ana li za (str. 23– 299.) upućuje na ne dvoj -be nu činje ni cu da u sva -kom hr vat skom mi gra cij -skom va lu od 15. sto ljeća,kad je za bi lježen pr vi, imamno go slično sti s ise lja va nji ma iz me di te -ran skog i sred njo e u rop skog pro sto ra ko je -mu Hr vat ska po vi je sno i kul tur no pri pa da.

KUL�TUR�NI� TRA�GO�VI� HR�VAT�SKIHISE�LJE�NI�KA:�U no vim sre di na ma hr vat -

ski ise lje ni ci osta vlja li su kul tur ne tra go veko ji su ih isto dob no in te gri ra li u no ve do -mo vi ne ali ih pred sta vlja li i po seb ni ma uod no su pre ma vla sti tu pod ri je tlu. Hr vat skoise lje ništvo opi sa no u knji zi na la zi mo uSje ver noj i Južnoj Ame ri ci, No vom Ze lan -du, Au stra li ji, Afri ci i u Eu ro pi. U SAD-uhr vat sko ise lje ništvo kroz sto ljeća su -srećemo u većem bro ju u sa ve znim država -ma Ka li for ni ji, Lo u i si a ni, Washingtonu,Pennsylvaniji, Ohi ju, Kan sa su, Mis so u ri ju,Il li no i su, Mic hi ga nu. Na južno a me ričkomkon ti nen tu naše ise lje ništvo (u trećem pačak i četvr tom na rašta ju) živi u Čileu, Ar -gen ti ni, Bo li vi ji, Pa ra gva ju, Uru gva ju, Ve -ne zu e li, Pe ruu i Bra zi lu. U eu rop skim

zemlja ma hr vat sko ise lje -ništvo nešto mlađe živi uNje mačkoj, Au stri ji, Bel -gi ji, Fran cu skoj, Švi car -skoj, Šved skoj, Nor -veškoj, Ni zo zem skoj, Ve -li koj Bri ta ni ji, Ita li ji. Hr -vat ske na ci o nal ne ma nji neuna trag pet sto ljeća na la -zi mo u su sjed nim ze mlja -ma po put Ita li je, Au stri je,Mađar ske, Češke, Slo -vačke, Ru munj ske,Države Sr bi je i Cr ne Go -re.

TI�SUĆE� DRUŠTA�VA� IOR�GA�NI�ZA�CI�JA:� Umi li jun skom hr vat skom

ise lje ništvu dje lu ju ti suće društa va i or ga -ni za ci ja, ka ko onih sa sto ljet nom tra di ci -jom ta ko i po sve no vih, ali i onih ko ji supo nov no iz ra sli sa istim ili pro mi je nje nimime nom na sta tu ti ma hr vat skih pi o nir skihdrušta va osno va nih po ci je lom svi je tu za

Ivan Čiz mić, Ma rin Sop ta, Vla do Šakić – »Ise lje na Hr vat ska«

FotomonografijaiseljeneHrvatske

Sin�te�zom�do�stup�nih�re�zul�ta�ta�istraživa�nja�au�to�ri�na�vo�de�po�vi�je�sne,�po�li�tičke,�na�ci�o�nal�ne,�vjer�ske,�eko�nom�ske,�so�ci�jal�ne�i�dru�ge�okol�no�sti�od�la�ska�sta�nov�ništva�iz�Hr�vat�ske�zor�no�ih�pra�teći�opi�som�i�na�ze�mljo�vi�du�hr�vat�skih�ze�ma�lja�iz�1680.�pre�ko�tri�ge�o�po�li�tičke�tvo�re�vi�ne�iz�dva�pret�hod�na�sto�ljeća�

(Au�stro�u�gar�ske�mo�nar�hi�je,�pr�ve�i�dru�ge�Ju�go�sla�vi�je)�do�neo�vi�sne�Re�pu�bli�ke�Hr�vat�skePiše: Ve sna Ku ka vi ca

Ivan Čiz mić

Vla do Šakić

Ma rin Sop ta



vri je me ono dob nih »smo lo no snih«, »zlat -nih« ili pak »sa li tre nih« gro zni ca.

Hr vat ski ti sak u ise lje ništvu u sto ti na mana slo va ima tra di ci ju dužu od sto ljeća,kon sta ti ra ju au to ri »Ise lje ne Hr vat ske«. Upočet ku pi san na ma te rin skom je zi ku, sre -di nom 20. sto ljeća taj je ti sak uglav nom iz -la zio dvo je zično, dok se pre ma počet ku21. sto ljeća hr vat sko ise lje ništvo iz ražavau svo jim me di ji ma ne ri jet ko na je zi ci mado mi cil nih ze ma lja i to en -gle skom, špa njol skom,por tu gal skom, nje mačkomšto je vi dlji vo u knji zi izbroj nih pre sli ka na slov ni -ca. Više od sto ti nu hr vat -skih ka to ličkih mi si jaosno va no je di ljem pla ne teu dva de se tom sto ljeću pase može reći ka ko je Cr kvane na do mje sti vo pri do ni je -la očuva nju hr vat ske na -rod ne sa mo bit no sti.

LE�GI�TIM�NO� DJE�LO�-VA�NJE� U� DO�MI�CIL�-NIM�DRŽAVA�MA:�Čita -jući knji gu bi va na po konraz vid no ka ko su ise lje niHr va ti po li tičke stran ke isve dru ge or ga ni za ci je i in -sti tu ci je or ga ni zi ra li na te -me lju za ko no dav sta va udo mi cil nim ze mlja ma,čime se nji ho vo dje lo va njemože oci je ni ti le gal nim ile gi tim nim, a ise lje nimHr va ti ma pri pi sa ti pošti va -nje građan skih načela oku -plja nja i dje lo va nja kaobit ne od red ni ce nji ho vaso ci jal nog iden ti te ta u timze mlja ma. Slučaje vi ko jise ne ukla pa ju u ovu iden -ti tet sku označni cu ise lje -nih Hr va ta, em pi rij ski po -ka zu ju au to ri, ni su po slje -di ca or ga ni zi ra nog ne gopri god nog dje lo va nja po -je di na ca ili ma njih sku pi na hr vat skog ise -lje ništva. Knji ga de fi ni tiv no ba ca u ro po -tar ni cu po vi je sti rašire ni ste re o tip Ja ko vaBlaževića o »mr skoj ne pri ja telj skoj emi -gra ci ji«, jer po ka zu je da hr vat ski emi gran -ti ni su bez gla vi pu sto lo vi bez ime na i opa -snog de snog svje to na zo ra (str. 311 – 469.).

PO�LI�TIČKA� PO�DVO�JE�NOST:� Cvi jethr vat ske mla do sti u dru goj po lo vi ni dva -de se tog sto ljeća bi vao je mučki ubi jan na

pločni ci ma svjet skih me tro po la ilidoživot no za točen, pro ga njan i u do mo vi -ni prešućivan. Na po li tičkom pla nu čim be -ni ci uspo ra va nja i ne sla ga nja u pe de se tim išezde se tim go di na ma bi li su uvje to va nina ci o nal nom i po li tičkom po dvo je nošćuhr vat sko ga na ci o nal no ga kor pu sa ti je komDru go ga svjet skog ra ta, a se dam de se tih ino vom po li tičkom si tu a ci jom na kon Hr -vat skog pro ljeća. Za jed ništvo hr vat skog

na ro da na met nu lo se kao ne u pi tan pro ces.Čini se da je po sli je Hr vat skog pro ljeća sa -zre la spo zna ja u Hr vat skoj i u hr vat skomise lje ništvu da je di no u neo vi snoj državiHr va ti mo gu sačuva ti svoj iden ti tet i obra -ni ti te melj ne na ci o nal ne in te re se. U raz -doblju na kon Hr vat skog pro ljeća, raz vi ja lisu se na raz ličitim ra zi na ma in te gra tiv nipro ce si, te melj ni na ci o nal ni i po li tički ci -lje vi su se pri bližava li, te su se na ra zi niHr vat skog na ci o nal nog vi jeća u dru goj po -

lo vi ni se dam de se tih i osam de se tim go di -na ma i uje di ni li.

NA�CI�O�NAL�NA�PO�MIR�BA:�Na kon tra -gičnih is ku sta va ne bez gri je ha s dvje mame ga i de o lo gi ja ma prošlo ga sto ljeća, fašiz -mom i ko mu ni zmom, Hr va ti su se našli une po no vlji voj pri go di da se de mo krat skimpu tem iz ja sne o držav nom osa mo sta lje nju,iz gla su ju ga te ga u ra tu za neo vi snu i de -

mo krat sku hr vat skudržavu obra ne. U knji zisu na ve de ne sve važnečinje ni ce ko je opi su ju tepro ce se, a na tom te me ljuko ji zrači na ci o nal nompo mir bom na pi sa no jepo sljed nje po gla vlje oglav nim od red ni ca ma su -vre me nog na ci o nal nog,kul tur nog i so ci jal nogiden ti te ta hr vat skog ise -lje ništva. I uza sva po -stig nuća ise lje nih Hr va tau pro ce si ma hr vat sko gadržav nog osa mo sta lje njai obram be nog ra ta zaneo vi snost čini se da se uHr vat skoj još uvi jek pre -vla da va jući od nos kre i rana način ko ji neo bičnopod sjeća na onaj pri je rat -ni u dru gom ju go sla ven -skom okvi ru, upo zo ra va -ju au to ri knji ge Čiz mić,Sop ta i Šakić. Mo no gra fi ja »Ise lje na

Hr vat ska« po ka zu je dahr vat sko ise lje ništvo ras -po laže ma te ri jal nim,svje to na zor skim, vri jed -no snim i upra vljačkimbo gat stvom i zna njemko je ne do sta je Hr vat -skoj. Mo der ni za ci ja hr -vat skog društva i in sti tu -ci ja, in te gra ci ja ise lje ne ido mo vin ske Hr vat ske, tekon sen zus oko hr vat sko -

ga mo der nog iden ti te ta nužni su uvje ti zaop sta nak i sta bil nu po zi ci ju Hr vat ske u Eu -rop skoj uni ji te nje zin cje lo kup ni raz vi taku bu dućno sti. S ob zi rom na sve činje ni cena ve de ne u knji zi »Ise lje na Hr vat ska« i su -vre me ne okol no sti u ko ji ma se Hr vat skana la zi, au to ri sma tra ju nužnim uključiva -nje hr vat skog ise lje ništva u sve ras pra ve iistraživa nja kao i sve po li tičke i go spo dar -ske pro ce se u Hr vat skoj u bu dućno sti.

g



Une dje lju 23. li sto pa da u ka te dra li sv. Te re zi je Avil ske je održan zad nji kon cert use zo ni 2004./05. ko je or ga ni zi ra Csa ba Pásko. Od 22 pred viđena kon cer ta sa modva ni su održana. Ti je kom ove kon cert ne se zo ne na stu pi li su broj ni go sti or gu -

ljaši, zbo ro vi, so li sti između ko jih i ne ki su bo tički zbo ro vi. Na kon cer tu su na stu pi li Sándor Kádár na or gu lja ma i Je le na Jen gić mez zo so pran.

Kádára smo već pu no pu ta ima li pri li ke čuti za or gu lja ma na ra znim kon cer ti ma, su -rađivao je s mno gi ma kad se uka za la po tre ba – sa zbo ro vi ma Pro mu si ca, Bach col le gi -u mi, Mu si cum cat ho li cum, kao i na li tur gi ja ma u ka te dra li i kod fra nje va ca.

Stu dent or gu lja u Gra zu, na ovom se kon cer tu pred sta vio fi nim ne a gre siv nim re per to -a rom na iz mje nično sa so lo točka ma u ko ji ma je pra tio Je le nu.

Je le na Jen gić iz Vi ro vi ti ce, stu di ra la je na In sti tu tu za cr kve nu gla zbu u Za gre bu, na -kon to ga ma gi stri ra la iz cr kve nog ko ra la u Gra zu a ove je se ni upi sa la je i so lo pje va njeta kođer u Gra zu. Ovo je njen pr vi so li stički na stup u Su bo ti ci.

Na počet ku kon cer ta čuli smo jed nu im pro vi za ci ju. To je bi la im pro vi za ci ja na gra dual»Su sce pi mus De us« za 31 ne dje lju kroz go di nu, ko ja se sa sto ja la iz in to na ci je, za tim sa -mog gra du a la te na kra ju pa sa ca glie na te mu gra du a la.

Usli je di la je Han de lo va sklad ba Om bra mai fu u iz ved bi Je le ne Jen gić, Bac ho va ko -ral na pred i gra »Wer nur den Li e ben Gott« i Dvoržako va crk ve na sklad ba »Go spod Bogje pa stir moj« ta kođe u Je le ni noj iz ved bi. Da lje su usli je di li III sta vak Bac ho vog tria uG-du ru za or gu lje te Ave Ma ria od Gi u lia Cac ci ni ja i fran cu ski ro man tičar Jean Fran -co is Le su e ur i nje gov »Com mu nio« za or gu lje.

Na pro gra mu se našao i Do me ni co Ci ma ro sa, nje go va cr kve na ari ja »Re sta in pa ce«ko ju je ot pje va la Je le na i za tim jed na sim fo ni ja za or gu lje. Na sa mom kra ju pro gra maJe le na je ot pje va la Ag nus Dei iz Mo zar to ve Kru nid be ne mi se a Sándor je od svi rao »Sor -tie« od Ce sa ra Fran cka.

Fi ni iz bor or gulj skih ko ma da kao i sklad bi pri mje re nih Je le ni nom gla su učini le su ovajkon cert ugod nim. Je le na Jen gić pje va la je s do sta ujed načenim vi so kim re gi stri ma. Vo -ka li su bi li do bro po sta vlje ni i ozvučeni na do brom mje stu, osobito otvo re ni vo ka li ko jiu vi si na ma ima ju sna gu i zvučnost a u ni skom re gi stru ko jeg ozvučava sa mo grud nimdi je lom po ma lo je ne do sta ja la vi so ka po zi ci ja. Uski vo ka li su bi li pre više za tvo re ni zbogto ga da bi se do bro ozvučili, tu je ne do sta ja lo sa mo ma lo širi ne. Po ne kad je ata ka bi lane si gur na u slučaje vi ma ka da je fra za počinja la sa mo gla sni kom.

Ova ma la do bro na mjer na za pažanja ne uma nju ju di vlje nje već sa da vr lo do bro for mi -ra nom i po sta vlje nom gla su ko ji je u svo jim in ter pre ta ci ja ma ostva rio cje lo vi tost i po ve -za nost ob li ka i slušate lji ma po da rio ta kvu iz ved bu ko ju s pra vom možemo na zva ti–glazba.

N. Sken de ro vić

Iz�knjige�»Lira�naiva�2005«

Mi la Mar kov Špa no vić

Vi�jek�prođe�zlo�slut�ni

Još žive tra go vi, sa mo pu sti tra go vibes kraj nog traženja i skri va nja

Još žive sta ze mo dre kao du genad po rušenim mo sto vi ma

Još žive iz gu blje ni osmi je sisun cu ukra de ni…

Dođi mi ce sta ma no vim,mo sto vi ma čvršćim dođi!

Sun ce još ima osmi je ha bes kraj.

U dla no vi ma mo jim utočište nađi!U nji ma mo re šumi pla vo,ne bo ve dro u nji ma se kri je,kla sje u nji ma ru me ni i zri je,u nji ma su ze pre suše.

Mo je ru ke te čeka juOpro sti li su cvje to vi slo mlje nivje tru lu dom,kiše tra go ve iz bri sa le.

Vi jek prođe zlo slut niNo vi na do bro nam dođi!

gggggggggg

Mi la Mar kov Špa no vić je rođena 1961.go di ne u Ma lom Gu be ru (općina Liv nou BiH). Gim na zi ju za vršava u Liv nu, aFi lo zof ski fa kul tet, od sjek za ro ma ni sti -ku u Sa ra je vu. Živi i ra di u Sri jem skojMi tro vi ci. Pro fe so ri ca je fran cu skog ila tin skog je zi ka.

S dje com i mla di ma, ka ko s re ci ta to ri -ma ta ko i li te ra ti ma, u Hr vat skom kul -tur nom cen tru »Sri jem« u Srem skoj Mi -tro vi ci po stiže za pažene re zul ta te, čak iu Hr vat skoj.

Od ra nog dje tinj stva vo li pi sa nu ri ječ,uključuje se u rad li te rar ne sek ci je. Ta kokao gim na zi jal ka i čla ni ca Li te rar nesek ci je ob ja vlju je svo je sti ho ve u zbir -ka ma »Se dam na est mo jih go di na« i»Mo je Liv no«.

Su dje lo va la je na dru gom su sre tu pje -sni ka Li ra na i va.

Kon cert za or gu lje u Su bo ti ci

PosljednjikoncertusezoniFi�ni�iz�bor�or�gulj�skih�ko�ma�da�kao�i�sklad�bi�pri�mje�re�nih�Je�le�ni�nom�gla�su�učini�le�su�ovaj�kon�cert�ugod�nim

Jelena Jengić i Sándor Kádár



Go to vo svat ko tko je io le pra tio zbi va nja na hr vat skoj gla -zbe noj pop sce ni ti je kom dru ge po lo vi ce 90-tih, ni je mo -gao a ne za pa zi ti za ni mlji vu i osvježujuću kre a ci ju – za -

gre bačku pop sku pi nu Jinx. Nji hov na ziv, ko ji na en gle skom znači»urok«, »bak suz«, de fi nitvna je an ti te za sve ga ono ga što su ti je -kom svo ga po sto ja nja, do možda je di nog po ja vlji va nja spo me nu -te ri ječi pri ra zi laženju u 2002. go di ni stvo ri li i na se bi svoj stvennačin pre zen ti ra li.

»Re tro« je sa vršena ko lek ci ja od 13 pje sa ma ko ja nam sve vri -je me po kraj užit ka na meće pi ta nje nji ho vog pre ra nog od la ska sgla zbe ne sce ne. Jer na kon četi ri al bu ma i bo ga te kon cert ne ak tiv -no sti, čini se ka ko nji ho voj raz i gra noj zvučnoj ide ji teško štomožemo za mje ri ti. Pre po zna tlji ve po gla su pje vačice Yaye i zre -lom au tor skom pečatu gi ta ri ste Co ca Mosquita uz vr hun sku gla -zbe ničku plat for mu ko ju su čini li Ber ko, Jakša, Pa vli ca, Sa mir iMa ri jan, pje sme pro is te kle iz ma nu fak tu re Jinxa su osta vi leznačajan trag u hr vat skoj pop gla zbi. Taj trag, ma gi ja op ti mi zmauo kvi re na in te li gen tim tek sto vi ma i svi račkim zna njem, neo kr nje -no je uspio sačuva ti se, te kao ta kav na od ređeni način i za o kruži-ti nji hov opus na ovom »best of« iz da nju. Bez pre ki da u ra si ja va -nju do brih vi bra ci ja nižu se do bro po zna te: »Smi jem se«, »ByeBye Baby Bye«, »Bra zil«, »Na plaži«, »Ta mo gdje je sve pomom«, »Zar je stvar no došao taj dan«, »Lje to«, »Ru ke«, »Stri je lena ho ri zon tu«, »To pim se sad«, »Ko li ko su za za ma lo sna«,»Avan tu ra počinje« te »Čuvar močva ra i tra va«, ne pre sta no nasdržeći »za točene« u nji ho voj gla zbi, u pro sto ru u ko me važe ne kadru ga pra vi la, baš kao u re fre nu ko ji gla si »Idem ta mo gdje je svepo mom«.

Ka ko su Jinxi pro iz vod svjet ske kla se, ta ko je i ova kav spo me -nik nji ho vom ra du za služeno kom ple ti ran uz bo nus DVD sa svimspo to vi ma, a čija se kva li te ta naj bo lje uočava u Ma ta nićevom»Idem ta mo gdje je sve po mom« te vi deo-spo tu za pje smu »Lje -to« čije osmišlje nje pot pi su ju braća Jalšovec.

»Re tro« je više ne go upo tre bljiv pod sjet nik na slav ne da neJinxa, ne iz o sta van pra ti lac za ljet ne da ne, ali i ne is crp no iz vo rištepo zi tiv ne ener gi je za je sen ske tmur ne pri go de.

D. B. P.

Jinx–»retro«Aquarius�Re�cords,�2002.

Ju re Kašte lan, pje snik, rođen je 18. pro sin ca 1919. go di ne u Za kučcu, kraj Omiša, a pre mi nuo 24.ve ljače 1990. u Za gre bu. Osnov no ško lo va nje za počeo je u ne gdašnjem gla go ljaškom sje me ništu

na Pri ku, a za vršio u Ga ti ma. Go di ne 1938. po laže ma tu ru na Držav noj kla sičnoj gim na zi ji u Spli -tu, a po tom upi su je Fi lo zof ski fa kul tet u Za gre bu. U vla sti toj na kla di iz da je 1940. pr vu zbir ku pje -sa ma »Cr ve ni konj«, s li kov nim ilu stra ci ja ma Ede Mur tića. Mla di Kašte lan počinje kao nad re a list,a pje sme u ovoj knji zi na dah nu te su, po naj više, po e zi jom Oska ra Da viča i Ra de Dra in ca.

Počet kom li sto pa da 1942. go di ne od la zi u par ti za ne. Od mah na kon oslo bođenja po sta je ured nikkul tur ne ru bri ke »Vje sni ka«, ali ubr zo pre la zi u iz da vačko pod u zeće NO POK, gdje osta je sve do1948. go di ne. Ka ko je zbog ra ta mo rao pre ki nu ti stu dij, di plo mi ra 1949. go di ne, a 1950. go di ne po -sta je asi stent na Fi lo zof skom fa kul te tu.

Na kon pa u ze od de set go di na iz la zi mu zbir ka pje sa ma »Pi je tao na kro vu«. U njoj pje va o rat nimdoživlja ji ma, po sli je rat noj iz grad nji i so ci ja li zmu.

Od 1956. do 1958. go di ne bio je rek tor hr vat skog je zi ka na Sor bo ni. Na Fi lo zof skom fa kul te tupro mo vi ran je 1961. go di ne u do cen ta, a iste go di ne iza bran je i za iz van red nog čla na JA ZU. U pro -sin cu 1972. go di ne po sta je iz van red ni pro fe sor, a 1976. go di ne do bi va sta tus re do vi tog pro fe so ra.Iste go di ne iz la zi mu i zbir ka pje sa ma »Di vlje oko«. Kao već zre li pje snik, Kašte lan uve li ke mi je -nja stil. Nje go va po e zi ja je ota da sim bo lička i mi to loška. Osta le nje go ve zbir ke pje sa ma su: »Bi ti iline«, »Ma lo ka me na i pu no sno va« te »Čudo i smrt«.

Po kraj po e zi je pi sao je i dra me i ese je. Pre vo dio je s fran cu skog, ma ke don skog, špa njol skog,grčkog, ru skog, češkog i ta li jan skog je zi ka. Od 1979. go di ne re do vi ti je član JA ZU. Umi ro vljen jena mje stu šefa ka te dre za te o ri ju književ no sti 1980. go di ne.

JJuurreeKKaa{{tteellaann((11991199.. --11999900.. ))


OO gg ll AA ss ii

Temeljem članka 10. Zakona o procjeni utjecaja na okoliš (»Službeni glasnik RS« broj 135/04) Općinska uprava, Služba

za komunalne poslove, poduzetništvo i zaštitu okoliša, Subotica – Trg Slobode br.1.

OBAVJE[TAVAOBAVJE[TAVA

Da je podnesen zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene utjecaja PROJEKTA »Bogoslovija – Teološki fakultet« na okoliš, čija se

realizacija planira na kat. parc. 4153, K. O. Stari Grad, O. Subotica.

Uvid u podatke, obavijesti i dokumentaciju iz zahtjeva nositelja projekta, može se obaviti u prostorijama Službe za komunalne

poslove, poduzetništvo i zaštitu okoliša, II. kat Stare gradske kuće soba 227 u razdoblju od 28. listopada do 07. studenoga 2005, u

vremenu od 10 do 12h.

Molimo vas da u roku od 10 dana oglašavanja, dostavite mišljenje o zahtjevu za odlučivanje o potrebi procjene utjecaja predmetnog

projekta na okoliš ovom nadležnom tijelu.

Temeljem članka 14. stavak 4. i članka 29. Zakona o procjeni utjecaja na životni okoliš (»Službeni glasnik RS« br.135/04)

i članka 24. Odluke o općinskoj upravi (»Službeni list Općine Subotica« 5/2005), Služba za komunalne poslove,

poduzetništvo i zaštitu životnog okoliša:


Nositelj projekta MDOO »PHIWA« Subotica, Štrosmajerova br. 6 podnijela je zahtjev za određivanje obujma i sadržaja Studije o

procjeni utjecaja PROJEKTA »LOGISTIČKI CENTAR«, Somborski put bb, na kat. parceli br. 33964/1 k. o. Donji Grad, SO

Subotica.

Služba je donijela rješenje o obujmu i sadržaju studije o procjeni utjecaja dana 17. listopada 2005., koja treba biti izrađena sukladno

članku 17. Zakona o procjeni utjecaja na životni okoliš (»Službeni glasnik RS« br.135/04) i Pravilnika o sadržaju studije o procjeni

utjecaja na životni okoliš (»Službeni glasnik RS« broj 69/2005).


OO gg ll AA ss ii

Temeljem čl. 3. Odluke o raspoređivanju proračunskih sredstava Pokrajinskog tajništva za propise, upravu i nacionalnemanjine za dotacije etničkim zajednicama, Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine raspisuje

iZVANREDNi NATJEÂJiZVANREDNi NATJEÂJ

za dodjelu sredstava nacionalnim vijećima nacionalnih manjina radi sufinanciranja projekata i manifestacija organizacija nacionalnih manjina u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini

Ukupna svota raspoloživih sredstava za nacionalna vijeća koja imaju sjedište na teritoriju Autonomne Pokrajine Vojvodine u visiniod 3.000.000,00 dinara, raspoređuje se na sljedeći način:Nacionalno vijeće mađarske nacionalne manjine 1.300.000,00 dinaraNacionalno vijeće slovačke nacionalne manjine 350.000,00 dinaraHrvatsko nacionalno vijeće 350.000,00 dinaraNacionalno vijeće rumunjske nacionalne manjine 380.000,00 dinaraNacionalno vijeće rusinske nacionalne manjine 250.000,00 dinaraBunjevačko nacionalno vijeće 190.000,00 dinaraNacionalno vijeće ukrajinske nacionalne manjine 180.000,00 dinaraPozivaju se nacionalna vijeća nacionalnih manjina da predlože krajnju raspodjelu natječajnih sredstava za sufinanciranje projekata imanifestacija udruga, organizacija i drugih asocijacija nacionalne manjine koju predstavljaju.Rok za podnošenje prijedlog raspodjele sredstava je 15. studeni 2005. godine.Nacionalno vijeće je dužno uz prijedlog raspodjele dostaviti opis projekta odnosno manifestacije čije sufinanciranje predlaže, stočnom naznakom konačnog korisnika.Prijedlozi za raspodjelu natječajnih sredstava se podnose na srpskom jeziku ili na jeziku nacionalne manjine koji je u službenoj upora-bi u radu pokrajinskih tijela. Prijedlozi se podnose osobno, predajom pisarnici pokrajinskih upravnih tijela u Novom Sadu, uprizemlju zgrade Izvršnog vijeća APV ili se upućuju poštom na adresu: Pokrajinski sekretarijat za propise, upravu i nacionalne man-jine, 21000 Novi Sad, Bulevar Mihaila Pupina 16.Po proteku natječajnog roka i razmatranja podnesenih prijedloga pokrajinski sekretar za propise, upravu i nacionalne manjine donosirješenje o dodjeli sredstava nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, koji su dužni nakon pristizanja sredstava na njihove računeiste odmah doznačiti konačnim korisnicima.Nacionalna vijeća su se dužna starati o namjenskom korištenju dodijeljenih sredstava konačnim korisnicima, da Proračunskojinspekciji u svakom trenutku omoguće obavljanje kontrole korištenja sredstava, kao i da eventualna neutrošena sredstva virmanskivrate proračunu na odgovarajuću poziciju Pokrajinskog sekretarijata za propise, upravu i nacionalne manjine. Nacionalna vijeća seobvezuju o utrošku dodijeljenih sredstava do kraja siječnja 2006. godine podnijeti pismeno izvješće.

Temeljem članka 20. Zakona o procjeni utjecaja na životni okoliš (»Službeni glasnik RS« br. 135/04) Općinska uprava,

Služba za komunalne poslove, poduzetništvo i zaštitu životnog okoliša, Subotica – Trg Slobode br. 1


Da je podnesen zahtjev za davanje suglasnosti na Studiju o procjeni utjecaja na životni okoliš PROJEKT »Poslovni objekt«, na kat.

parc. 3712 K. O. Stari Grad, SO Subotica.

Uvid u Studiju o procjeni utjecaja na životni okoliš PROJEKTA »Poslovni objekt«, investitora DOO »GLORIA«, Trg oktobarske

revolucije br. 5 se može obaviti u prostorijama Služba za komunalne poslove, poduzetništvo i zaštitu životnog okoliša, II. kat Stare

gradske kuće soba 227 u razdoblju od 28.10.2005. do 18.11.2005. u vremenu od 10 do 12 sati.

Javna rasprava i prezentacija Studije o procjeni utjecaja na životni okoliš PROJEKTA »Poslovni objekt« bit će održana 22.studenoga

.2005. u prostorijama Stara gradska kuća, II. kat, soba 228.

Ko ji stra ni je zik go vo ri te?

U bli skoj bu dućno sti to neće bi ti sa mokur to a zno pi ta nje, već će jed no stav no po -sta ti ob ve za, po se bi ce u ve zi en gle skog je -zi ka kao opće pri hvaćenog međuna rod nopri zna tog službe nog je zi ka. Jer uje di nje naEu ro pa neće moći uje di ni ti svo je eko nom -ske i ine po ten ci ja le, uko li ko je zični mostizmeđu nje zi nih »po da ni ka« ne bu de us po -sta vljen i ni ve li zi ran ba rem jed nim od općepri hvaćenih svjet skih je zi ka – en gle skim,nje mačkim, fran cu skim, ta li jan skim ili pakšpa njol skim. Ali što je s osta lim, tzv. ma -lim eu rop skim je zi ci ma ko ji pred sta vlja jupra vo ma lo bla go ci vi li za cij ske kul tu re sta -rog kon ti nen ta, ko ji je bio i još du go ćeosta ti sre dište ovog našeg svi je ta.

JE�ZIČNE� PO�RO�DI�CE:� Na eu rop skomtlu da nas obi ta va ne ko li ko većih je zičnihcje li na u čijim se pod gru pa ma na la zemno gi od broj nih je zi ka na ko ji ma se spo -ra zu mi je va ju sta nov ni ci našeg kon ti nen ta.Opće po zna te su ta ko ger man ska i ro man -ska, u ko ju spa da ju pri mje ri ce – nje mački,en gle ski, ni zo zem ski s jed ne i ta li jan ski,fran cu ski, špa njol ski na pri mjer s dru gestra ne. A zna te li za gru pa ci je po put afra -zij ske, se mit ske, al taj ske, mon gol ske, tur -kij ske, kav ka ske, bal to sla ven ske, kelt ske,ger man ske, grčke, in do i ran ske, ural ske, fi -no u gar ske, sa mo dij ske ili pak ba skij ske.Već pri sa mom na vođenju ovih eg zo tičnihime na, ko ja ob je di nju ju veće ili ma nje je -zi ke ko ji po svo joj pri pad no sti spa da ju une ku od na ve de nih po ro di ca, očitu je se ne -mjer lji vo bo gat stvo et ničkih sku pi na ko je

od dav ni na na se lja va ju eu rop ske pro sto re.Sna ga Eu ro pe, višestru ko po tvrđena usvim eta pama raz vit ka ljud ske ci vi li za ci je,cr pi la se i iz broj nih ma njih et ničkih sku pi -na, ko je su po kraj svog ma te rin skog i tra -di ci o nal nog go vo ra po sve rav no prav nousva ja le, učile i na kon cu go vo ri le službe -no pri zna tim je zi ci ma. Pri mje ri la tin skog,do mi nant nog od »pam ti vi je ka« i en gle -skog ko ji ga je »na sli je dio« u glo bal noj ko -mu ni ka ci ji, naj bo lje ilu stri ra ju sprem nostci vi li zi ra nog čovje ka da se pri la go di za -htje vi ma ko je na meću glo bal ni ti je ko vi.Jer čovjek je naj sa vršeni je biće ko je ho današim pla ne tom, a moć učenja je zi ka ja -mačno je je dan od većih nje go vih ta le na ta.

BO�GAT�STVO�JE�ZI�KA:�Kre ne mo li odne ka dašnje ve li ke za jed ni ce so vjet skih re -pu bli ka udruženih na pro sto ru bivšegSSSR-a, a da našnjih sa mo stal nih eu rop -skih država, do bit ćemo obi lje ra zno li kihsla ven skih ili dje lo mi ce azi jat skih je zi ka.Uz tra di ci o nal ni ru skije zik, ko jim su, htje li toili ne, mo ra li svi ovla da -ti, ni tko ni je za bo ra viona ma te rin ske ko ri je nebje lo ru skog, mol dav -skog, la tvij skog, li tav -skog, eston skog, ka rel -skog, kal mičkog, avar -skog, oset skog, adi gej -skog, ta tar skog, ud -murt skog, baškir skog ilima rij skog je zi ka.

Uzmi mo pri mjer ro -man ske je zičke sku pi nei pro sto ra na ko ji mažive na ro di ko ji se spo -ra zu mi je va ju na svo mega li cij skom, ba skij -skom, pro van sal skom,fur lan skom, la din skom,ka ta lan skom ili sard -skom je zi ku. Na rav no,svi oni go vo re pri tomfran cu ski, špa njol ski ilita li jan ski, kao do mi nat -

ni službe ni je zik tih pro sto ra. Sli je di pri -mjer ger man ske sku pi ne na čijim pro sto ri -ma na ro di ove gru pa ci je go vo re i svo jimni zo zem skim, velškim, gal skim, dan skim,nor veškim, šved skim, ali i za pad no, sje -ver no i istočno fri zij skim. Na kon cu ne bi -smo želje li iz o sta vi ti i osta le sla ven ske je -zi ke u ko je se ubra ja ju i češki, slo vački,polj ski i bu gar ski, uz već spo me nu te je zi kebal to sla ven ske sku pi ne s pro sto ra ne ka -dašnjeg So vjet skog Sa ve za.

g


ZZ aa bb aa VV aa

Ba bi lon ska ku la sta rog kon ti nen ta

Europagovori230jezikaEU po troši više od 800 mi li ju na eu ra go dišnje na pre vođenje do ku me na ta

ko ji su u upo ra bi na 20 službe nih je zi kaPiše: Dražen Prćić

Jezicibiv{eSFRJ

Na pro sto ri ma bivše za jed ničkedržave u rav no prav noj upo ra bi bi li

su hr vat ski, srp ski, slo ven ski i ma ke -don ski je zik, ia ko je službe ni je zik biohr vat sko srp ski ili srp sko hr vat ski, ovi snoo pro sto ri ma na ko ji ma je bio na upo ra -bi

Vojvo|anskijezici

Ušare ni lu voj vođan skih na ro da i et -ničkih ma nji na, ko je žive na te ri to -

ri ju Au to nom ne Po kra ji ne, mo gu se čutibroj ni je zi ci ko ji su u sva ko dnev nojupo ra bi, a pre ma sta tu ti ma od ređenihlo kal nih sa mo u po ra va u rav no prav nomsu sta tu su sa službe nim držav nim je zi -kom. Između osta lih Voj vo di na go vo ri ihr vat ski, mađar ski, slo vački, ru sin ski,ru munj ski, rom ski…


ZZ aa bb aa VV aa

Su bo tičanin Ru�dolf�Voj�nić�Tu�nić za si -gur no je, još uvi jek, široj jav no sti ne -po znat, ali nje go vi iz u mi na po lju

mag ne to te ra pi je već su po zna ti i pri zna tina eu rop skom i svjet skom ni vou. Za svo jado stig nuća prošle go di ne na građen je »Po -ve ljom Mi ni sa tr stva za zna nost Re pu bli keMađar ske »Ge ni us 2004«, osvo jio je i sre -br nu me da lju »Ge ni us 2004« u Bu dim -pešti, kao i zlat nu me da lju »Mi haj lo Pu -pin« u Be o gra du, sre br nu me da lju na »Te -sla fe stu 2003«. Du go go dišnji iz u mi telj skirad je pra ti lo i znan stve no usa vršava nje, teje u No vom Sa du dok to ri rao na po lju mag -ne to te ra pi je, što mu je u mno go me po -moglo u usa vršava nju svih pa te na ta s ko ji -ma je po mo gao ti sućama iz lječenja želj nihpa ci je na ta. 4Ka�kav�je�sta�tus�al�ter�na�tiv�ne�me�di�ci�nekod�nas?Nažalost, još uvi jek se ov dje al ter na tiv nimnačini ma li ječenja ne po svećuje do volj napažnja, ni ti se pri zna je zva ničan sta tus.Tra di ci o nal na me di ci na je u ru ka madržave ko ja ima iz rav ni in te res, baš kao ipro iz vođači li je ko va, i svi sku pa pred -stavlja ju ja ke i do mi nant ne lo bi je. Ali, ipo kraj sve ga na Za pa du al ter na tiv na me di -ci na sve više osva ja »svoj« pro stor, za hva -lju jući pri je sve ga od ličnim re zul ta ti mapri li kom iz lječenja obo lje lih oso ba i sa daje to već ozbilj nih 40 po sto u ko rist »al ter -na ti va ca«.4Ko�je�su�obla�sti�ko�ji�ma�se�Vi�prak�tičkiba�vi�te?U pr vom pla nu svog dje lo va nja na obo lje -le oso be ba vim se mag ne to te ra pi jom i bi o -e ner gi jom, uz pri mje nu su ge stiv nih te ra pi -ja ko je se ko ri ste kod od ređenih psi ho -loških po re mećaja. Mo ram od mah reći dase u ve li kom bro ju slučaje va me ni ob -raćaju lju di ko ji su već is pro ba li broj ne tra -di ci o nal ne me di cin ske me to de, ali su po -sli je ne u spješnih li ječenja poželje li is pro -ba ti i al ter na tiv nu me di ci nu. Mag ne to te ra -pi jom ra dim na rješava nju bo la, pu temmag net nog dje lo va nja na bol na mje sta.4O� ka�kvim� se� mag�ne�ti�ma� ra�di� i� ka�kooni�dje�lu�ju�na�bol�na�mje�sta?Ra di se o ke ra mičkim, sloj nim mag ne ti ma,ko je ja osob no iz rađujem na te me ljuvišego dišnjih izučava nja na po lju elek tro -mag ne ti zma i elek tro teh ničke stru ke ko -

jom sam se go di na ma ba vio. Ovi mag ne ti,što je iz nim no važno na po me nu ti, ni su ni -ka kvi želje zni ili čelični, oni ne pušta ju ni -ka kvu ke mi ju, ni ti ok si di ra ju i kao ta kvine ma ju ni ka kve kon tra in di ka ci je. Kon kret -no, uko li ko ne kog za bo li kra lježni ca naod ređeno mje sto (na križa) se sta vi je danma li mag net (ke ra mički pr sten) pr o mje ra15 mi li me ta ra, jačine 500 Ga u sa, koz tajma li mag net pro la zi mag net na ener gi ja ko -ja te ra pij ski dje lu je na ve ge ta tiv ni su stav.

Mag net na ener gi ja opušta krv ne žile (ka pi -la re), što do vo di do pro kr vlja va nja ičišćenja od tok si na ko ji su ti je kom pe ri o dabo li ovla da li tim mje stom. U sa mo jed nomda nu ko rište nja do la zi do zna ko vi tog sma -nje nja bo lo va (i do 90 po sto), jer ner vi po -sta ju spro vod ni ji i sa mim ti me do la zi dopo tre bi tog opušta nja ukočenog di je la. Ovoni je ni ka kvo agre siv no li ječenje, na pro tiv,u pi ta nju je čista, hu ma na te ra pi ja.4Po�kraj�li�ječenja�bo�li,�po�sta�li�ste�na�da�-le�ko� po�zna�ti� i� po� li�ječenju� žen�ske� ne�-plod�no�sti.� Ka�ko� Vam� to� uspi�je�va,� po�-glavito�ka�da�su�u�pi�ta�nju�slučaje�vi�du�go�-

dišnjeg,� ne�u�spješnog� li�ječenja� tra�di�ci�o�-nal�nim�me�di�cin�skim�me�to�da�ma?�Evo, pri je dva da na se ro di la 154-vr ta be -bi ca, ov dje u Ke ru (dio Su bo ti ce), ko ja jedošla na svi jet za hva lju jući dje lo va njumog bi o mag net nog po ja sa, čija je pri mar -na na mje na sa ni ra nje osnov nih uz ročni kažen skog ste ri li te ta. Od mah želim na gla si tikako ured no vo dim evi den ci ju svih oso bako je su ro di le uz po moć pri mje ne ove me -to de, jer je po zna ta sum njičavost kla sičneme di ci ne i usta lje ni ko men tar ka ko je sveto slučaj no. Ova ko imam već »154slučaja«…4Kon�kret�no�u�čemu�se�sa�sto�ji�pri�mje�navaše�me�to�de?Kod oso ba ko je ima ju pro ble ma sa ste ri li -te tom se pri mje nju je bi o mag net sko dje lo -va nje pu tem nošenja spe ci jal nog po ja sa,ko ji je vr lo jed no sta van za nošenje i vežese is pod pup ka, točni je usmje ri na pre diojaj ni ka. On se no si is pod odjev nih pred me -ta, a sa sta vljen je od pot pu no pri rod nih ma -te ri ja la u ko ji ma se na la zi se dam mag net -nih čipo va. Da bi se po sti gao efekt nje go -vog dje lo va nja, mo ra se no sti 2-4 mje se ca,sva ko dnev no od 5-8 sa ti dnev no, neo vi snood do ba da na ili noći. Po jed no sta vlje nogo vo reći ra di opet o re lak sa ci o nom,opušta jućem utje ca ju »unu tra«, ali ima jošnešto. Ka da se mag net no dje lu je na re pro -duk tiv ni su stav, do gađa se da »mag ne ti zi -ra na krv«, što je, na glašavam, pot pu no hu -ma no, iza zi va efekt ve zi va nja ki si ka he -mo glo bi nom za 0,5 po sto više i do bi va motzv. banj ski efekt i bez od la ska u spe ci ja li -zi ra na lječilišta. Pro te klih go di na bi lo jeviše od 50 žena ko je su išle na iz van te le snuoplod nju, ali su uspje le ro di ti tek na konpri mje ne i ko rište nja ovog po ja sa.

g

Ru dolf Voj nić Tu nić, dok tor mag ne to te ra pi je i na građiva ni iz u mi telj

Magnetikojilije~eZa hva lju jući ko rište nju bi o mag net nog po ja sa do sad se ro di lo 154-ero dje ce

Raz go vor vo dio: Dražen Prćić

Osobnoiskustvo

Svo je vre me no su gi ne ko lo zi re klimo joj dru goj su pru zi da ni ka da neće

moći ima ti dje ce, i ja sam od lučio po -kušati rješiti taj pro blem »u vla sti tojkući«. Uz po moć bi o mag net nog po ja sa idje lo va nja bi o mag ne ti zma, i mog »an -gažma na« ima mo dvi je kćer ke od 16 i17 go di na.


GG aa SS tt RR OO nn OO MM ii JJ aa

Gra{aksendivijomisiromSpe ci ja li tet kvar ner ske ku hi nje

Sa stoj ci:400 g oljušte nog graška2 ma nje gla vi ce lu ka200 g li sto va en di vi je4 svježa ja ja3 tvr do ku ha na ja ja100 g ri ban ca50 g ulja i ma sla ca mi ješanosolpa par

Opis:Veće vanj ske li sto ve en di vi je do bro opra ti i sit no na re za ti. Lukna sjec ka ti. U po su di ugri ja ti ulje i ma slac, te sa žli com vo de po -pir ja ti na sjec ka ni luk. Do da ti grašak, na re za nu en di vi ju, sol i pa -par. Za li ti vo dom i pir ja ti po kri ve no na umje re noj va tri. Po vre -me no mi ješati i do li je va ti vo du pre ma po tre bi. Dok grašak neomekša, te kućina će sa svim is pa ri ti. Tvr do ku ha na ja ja na re za ti

na kriške. Svježa ja ja istući, po so li ti, po pa pri ti i iz mi ješati s ri ba nim si rom. Tad na grašak po sla ga ti kriške tvr do ku ha nih ja ja ipre li ti ga mješavi nom istučenih ja ja i si ra. Sta vi ti u zdje lu na bla gu va tru. La ga no mi ješati dok se ja ja ne počnu skrućiva ti. On -da pre sta ti mi ješati, sa mo po vre me no po tre sa ti zdje lu dok se ja ja pot pu no ne sti snu. Mak nu ti s va tre i od mah po služiti.

Puricanalovranskina~inSpe ci ja li tet kvar ner ske ku hi nje

Sa stoj ci:Za 4 oso be:2,5 kg mla de pu ri ce1 kg lo vran skih ma ru na (ke ste na)50 dg te le ti ne100 g ma sla ca3 dl slat kog vrh nja1 dl prošeka1/3 dl ko nja ka1/3 dl ru ma200 g sla ni ne2 dl ulja4 žumanj ka2 lo vo ro va li stamažuransol i pa par

Opis:Iz pu ri ce iz va di ti iz nu tri ce, opra ti ih, po sušitikr pom te po so li ti iz va na i iz nu tra. Ma ru ni ma raz re za ti ko ru i is peći ih na ja koj va tri. Pečenim ma ru ni ma ogu li ti ko ru i kožicu i 3/4iz gnječiti vi li com. Zgnječene ma ru ne iz mi ješati sa slat kim vrh njem i pir ja ti de se tak mi nu ta na ras to plje nom ma sla cu. Pre o sta lučetvr ti nu ke ste na očis ti ti i ohla di ti. Iz mi ješati pir ja ne i pečene ke ste ne, do da ti sa mlje ve nu te le ti nu, umi ješati žumanj ke, pre li ti ko -nja kom, ru mom i prošekom. Po so li ti i sve sa stoj ke do bro iz mi ješati. Tom smje som na dje nu ti pu ri cu, a otvor zašiti kon cem. Pu ri custa vi ti u tep si ju i po si pa ti lo vo rom i mažura nom. Peći je dva sa ta u pećni ci za gri ja noj na 200 stup nje va C. Uma ku od pečenja do da -ti vo de, pro ku ha ti, pro ci je di ti i po služiti.

Att

ila

Sza

lai


SS PP OO RR tt

No go met

SSeennzzaacc ii jjaa uu iivvaannii }} --ggrraadduu

Dru go li gaš Naf taš Iva nić načinio je svo je vr snu sen za ci jueli mi ni ra jući za gre bački Di na mo (3:2) u osmi ni fi na la Hr -

vat skog no go met nog ku pa.Tre nu tačno naj jača hr vat -ska momčad, ko ja uvjer lji -vo vo di na ta bli ci 1. HNL,doživje la je ne u god no iz -ne nađenje u obližnjemIva nić-gra du i po sli je bli -je de igre i tri pri mlje nazgo dit ka eli mi ni ra na je izdalj njeg na tje ca nja. Uosta lim su sre ti ma ni je bi lovećih iz ne nađenja i fa vo ri -ti su se pla si ra li u četvr ti nufi na la u ko jem će, po sli jeoba vlje nog ždri je ba, igra tijoš i Haj duk, Var teks, Sla -ven B., Ri je ka, Osi jek, Ka -

men I, dok je je di na momčad iz nižeg ran ga trećeligaš Vi no gra -dar.

Pri de

PPoobbjjeeddaa CCrroo--CCooppaa

Usvo joj pr voj bor bi po sli je ne u spje log po ho da na tron svjet -skog pr va ka, Mir�ko�Cro-Cop Fi�li�po�vić je za bi lježio po bje -

du pro tiv ame ričkog bor ca Jos�ha� Bar�net�ta. U do sta iz jed -načenoj bor bi pred pre pu nom Sa i ta ma are nom u To ki ju, Cro-Cop je za bi lježio svo ju se dam na e stu po bje du u ka ri je ri na konjed no gla sne od lu ke su da ca. Slje deću bor bu Fi li po vić će ima tina Sta ru go di nu pro tiv No vo ze lanđani na Mar�ka�Hun�ta.

Te nis

MMiijjaa~~ iikkaa uu ff ii nnaalluu DDuubbrroovv nnii kkaa

Mla da hr vat ska te ni sačica Ani�Mi�jačika za bi lježila je vel i -ki uspjeh pla sma nom u fi na le ITF te ni skog tur ni ra u

Dubrov ni ku (10.000 $) u ko je mu je od nje bi la bo lja Ob�rež re -zul ta tom 6:1, 7:5. Na istom na tje ca nju su dje lo va la je i Su bo -tičan ka Bir�kaš, ko ja je po ražena u drugom ko lu.

Ru ko met

ttee`̀aakk ppoorraazzZZaaggrree bbaa

U4. ko lu li ge pr va ka (sku pi -na G) ru ko me taši Za gre ba

uvjer lji vo su po raženi od Špa -njol skog klu ba San An to nio(31:15) u do sad naj sla bi joj par ti -ji ove se zo ne. Po sli je ovog re -zul tat skog de ba kla »Za gre baši«su pre pu sti li pr vo mje sto Špa njol ci ma (6) i sa da su na dru gommje stu s 5 bo do va iz četi ri su sre ta.

Va ter po lo

JJaaddrraann pprroo{{aaoo kkvvaall ii ff ii kkaacc ii jjee

Na kva li fi ka cij skom tur ni ru ku pa LEN, ko je mu je Split biodo maćin od 21-23. li sto pa da, do maći va ter po li sti Ja dra na

su sa sve tri po bje de (Bayer 15:7, Pa ni o nis 11:10 i Ma riv polj11:6) iz bo ri li na sta vak na tje ca nja. Dru ga dva hr vat ska pred -stav ni ka Me dveščak i Pri mor je na tur ni ri ma u Mo na cu i Is tan -bu lu ni su uspje li osi gu ra ti pro laz da lje.

VV ii JJ EE SS tt iiNo go met

HnLHnL

12.�ko�lo,�22.�li�sto�pa�da

Osi jek – Haj duk 1:1Di na mo – Ci ba lia 1:0Sla ven B. – Za greb 1:0Pu la – Ri je ka 3:0Var teks – Ka men I. 1:3In ter – Međimur je 1:3

Ta bli ca: Di na mo 31, Ri je ka 24, Var teks 19, Ka men I. 18,Haj duk 17, Međimur je 17, Osi jek 17, Za greb 15, Ci ba lia 14,Sla ven B. 10, Pu la 9, In ter 9

Košar ka

GoodyearligaGoodyearliga

4.�ko�lo,�22.�li�sto�pa�da

Širo ki – Bo sna 79:68

Ci bo na – Žele znik 75:66

C. zve zda – He mo farm 65:57

He li os – Par ti zan 88:91

Voj vo di na – Za dar 88:100

Laško – Olim pi ja 80:74

Ta bli ca: Širo ki 7, Ci bo na 7, Par ti zan 7, Za dar 6,

He mo farm 6, Olim pi ja 6, Laško 6, C. zve zda 6, Voj vo di na 6,

Žele znik 6, Slo van 5, Bo sna 5, Za greb 4, He li os 4


SS PP OO RR tt

Ka da bi ste pro sječnog građani na bi loko je države iz van eu rop skog kon ti -nen ta pi ta li nešto u sve zi s Hr vat -

skom, vje ro jat no bi naj veći po sto tak an ke -ti ra nih is pi ta ni ka u pr vom re du spo me nuonje ne spor taše. Jer sna ga spor ta oličena jeupra vo u činje ni ci da ovaj ci vi li za cij ski fe -no men, još od svog pr vo bit nog izu ma,zbog svih svo jih atrak tiv nih oso bi na na da -le ko pre mašuje sva ko dru go in te re si ra njeveć spo me u tog pro sječnog sta nov ni kanašeg pla ne ta.

Za hva lju jući naj bo ljoj hr vat skoj ski jašiciJa�ni�ci�Ko�ste�lić već du gi niz go di na, ali i te -ni saču Iva�nu� Lju�bičiću po sli je pro te klogvi ken da, još je veći broj lju di sa znao zama le nu državu ko ja se pro sti re duž naj -ljepše mor ske oba le ovog di je la svi je ta.FE�NO�MEN�JA�NI�CA:�Nećemo ništa no -vo reći ako po no vi mo da je Ja ni ca Ko ste lićkra lji ca snježnih sta za i naj bo lja ski jašicasvih vre me na (do kaz sve mo guće svjet skei olim pij ske me da lje, kri stal ni glo bu si i sl.)i da je, već sa da, ci je la nje zi na život no-sport ska priča svo je vr san i ri jet ko po no -vljiv fe no men. Ali, da taj fe no men na sta -vlja i da lje do pu nja va ti svoj dos si er ne vje -ro jat nim do stig nućima na ski sta zi, to većpred sta vlja otva ra nje no vih i ne sa gle di vihili bo lje rečeno ne pojm lji vih sport skih vi si -na.

U svom pr vom na stu pu ove se zo ne, uau strij skom Sol de nu, Ja ni ca je po sli je sa -mo dva tjed na tre nin ga, s ob zi rom da jemo ra la ci je lih mje sec da na mi ro va ti (ru jan)zbog ozlje de mišića li je ve no ge, uspje laosvo ji ti dru go mje sto u pr vom ve le sla lo muse zo ne i pre stići svo ju sta ru kon ku ren ti cu

Šveđan ku Par son (treće mje sto). Ne tko bimo gao reći u čemu je jed no dru go mje stove li ki uspjeh za ne kog tko je u ski jaškomspor tu osvo jio sve što se može osvo ji ti, alibi taj mo rao zna ti (a vje ro jat no ne zna), daje još pri je par mje se ci (lje tos) Ja ni ca ope -ri ra la ko lje no i da je ve li ki dio lje ta pro ve -la na te ra pi ja ma. Do da mo li to me da joj jeope ra tiv nim za hva tom od stra nje na štit -njača, uz po duži spi sak broj nih ozlje da ti -je kom ka ri je re, on da je za si gur no ja snozašto je Ko ste lićeva je din stve ni fe no menovog atrak tiv nog spor ta na snježnom po -kri vaču. Za to je ovo dru go mje sto od jek -nu lo po put me dij ske bom be u svim svjet -skim me di ji ma, a po zna to je ko li ko je bi je -li sport po pu la ran di ljem svi je ta, te uzobvezno spo mi nja nje ze mlje iz ko je onado la zi po nov no do ni je lo go le mu me dij skupo zor nost Hr vat skoj. Jer jed na je Ja ni ca…FE�NO�ME�NAL�NI�LJU�BIČIĆ:� Ia ko ni jeuspio sa vla da ti Ra�fa�e�la�Na�da�la u ne djelj -nom fi na lu ma drid skog tur ni ra Ma sters se -ri je, u do sad naj većem su sre tu svo je pro fe -si o nal ne te ni sačke ka ri je re, Ivan Lju bičićje skre nuo na se be, još jed nom, pažnjusvjet ske sport ske jav no sti. Pr vo je u po lu -fi na lu istog tur ni ra svla dao Ar gen tin caNal�ban�di�a�na (igrača iz top 10) i po pr vipu ta »otškri nuo« vra ta mo gućem pla sma -nu na Ma sters u Shan ga ju (naj bo ljih nakra ju se zo ne), a po tom je od i grao je dan odmečeva živo ta i una toč po ra zu u tie bre a kupe tog se ta, do ka zao ci je lom te ni skom svi -je tu da mu je mje sto u sa mom vr hu bi je logspor ta.

Uz na ja vu ovog fi nal nog meča, ko ji jeza do vo ljio sve te ni ske sla do ku sce, (go to vo

četi ri sa ta vr hun skog te ni sa, 3:6, 2:6, 6:3,6:4, 7:6 za dru gog igrača svi je ta i te ni sačako ji je ove go di ne osvo jio ukup no 11 tur ni -ra, uključujući i Ro land Gar ros), sve vri je -me se go vo ri lo o ne vje ro jat noj se ri ji hr vat -

skog te ni sača ko ji je na ni zao im po zant nuse ri ju od 16 su sre ta bez po ra za (»Lju bo« jebio ne po bjeđen od Da vis cu pa pro tiv Ru si -je, uz osva ja nje ATP na slo va u Met zu iBeču i pla sman u fi na le Ma dri da). I opet sego vo ri lo, na sve četi ri te ni sko-svjet skestra ne, o ne vje ro jat nom rud ni ku kva li tet -nih te ni sača iz Hr vat ske i na sta vlja nju ni zako ji su za počeli – Punčec,�Pa�la�da,�Jo�va�no�-vić,�Pi�lić,�Fra�nu�lo�vić, a okru nio ga le gen -dar ni i be smrt ni ve li kan Go�ran�Iva�niševićosva ja njem Wimbledona. Put ko ji je u mo -der noj eri te ni sa, na naj ljepši mo gućinačin, za počeo »Zec«, da nas na sta vlja»Lju bo« i pro sječni lju bi telj te ni sa do brozna oda kle do la zi te ni sač ko ji je do veo Hr -vat sku do fi na la Da vi so va cu pa ko ji nasočeku je počet kom pro sin ca u Bra ti sla vi.

g

Hr vat ski spor taši u cen tru svjet ske po zor no sti

Janicaiivan,kraljicaiprincU pr voj vožnji ove se zo ne Ja ni ca Ko ste lić za u ze la od lično dru go mje sto u ve le sla lo mu,

dok je Ivan Lju bičić pla sma nom u fi na le tur ni ra Ma sters se ri je u Ma dri du učinio

je dan od naj većih re zul ta ta svo je te ni ske ka ri je re Piše: Dražen Prćić

Sportskadiplomacija

Za hva lju jući svo jim iz van red nimspor tašima, Hr vat ska je iz nim no ci -

je nje na di ljem svi je ta, a nji ho vi vr hun -ski re zul ta ti na da le ko su pro ni je li imedržave ko ja ima sa mo 4,5 mi li ju na sta -nov ni ka. I fe no me nal ne ru ko me taše, od -lične no go me taše, bri ljant ne košar kaše,vr hun ske pli vače…


SS PP OO RR tt

Ot ka da je pre u zeo vođenje mla de hr -vat ske no go met ne re pre zen ta ci je,ko ju čine igrači do 21 go di ne sta -

ro sti (U-21), ne ka dašnji član »brončanihva tre nih« Sla�ven� Bi�lić uspio je stvo ri tikom pakt nu momčad ko ja je us pješno, pla -si ravši se na pr vo mje sto, do vršila po sao ukva li fi ka cij skoj sku pi ni. Ia ko je na počet kusvog man da ta po ma lo bio i prežaljen odstra ne zlih je zi ka – go vo ri lo se da je u pi ta -nju »ot pi sa na ge ne ra ci ja« od ko je ne tre ba

očeki va ti ne ki veći uspjeh, bivši po u zda nimo zak obra ne Haj du ka, Karlsruhea, WestHama i Ever to na za su kao je ru ka ve i sku -pa s pr vim asi sten tom i ve li kim pri ja te ljemi su i gračem Aljošom�Asa�no�vićem sti gao nako rak do pla sma na na Eu rop sko pr ven stvo.Su ro va ru ka ždri je ba u od lučujućem du e ludo i gra va nja iz vu kla je naj težeg mo gućegpro tiv ni ka, vršnja ke iz SiCG, i idući su sre -ti 12. i 16. stu de no ga od lučit će o jed nommje stu ko je vo di među osam naj bo ljihmla dih re pre zen ta ci ja sta rog kon ti nen ta.4Ka�ko�ocje�nju�je�te�pro�te�kle�kva�li�fi�ka�ci�-je� i� za�paženi� re�zul�tat� iz�ražen�u� osva�ja�-nju�pr�vog�mje�sta�u�sku�pi�ni?U počet ku, na kon što su bi li po zna ti pro -tiv ni ci s ko ji ma ćemo igra ti u sku pi ni, ni sunam da va ne ve li ke šan se za pro laz da lje,ali se opet po ka za lo ka ko hr vat ski no go metima broj ne ta len te i da ne ma stra ha za bu -dućnost. Kva li fi ka ci je smo za vršili su per i -

or no, osva ja njem pr vog mje sta u sku pi ni,ali usli jed ova kvog su sta va na tje ca nja toni je do volj no za iz rav ni pla sman na EP,već to mje sto mo ra mo tražiti u do i gra va njus re pre zen ta ci jom SiCG.4Ko�men�tar� vje�ro�jat�no� naj�ne�zgod�ni�jegmo�gućeg�pro�tiv�ni�ka?Ždri jeb je težak i ja u star tu ni sam krioželju da iz bjeg ne mo SiCG, ne sa mo zbogobjek tiv ne kva li te te ko ju po sje du ju, pa zi te,svi po ten ci jal ni pro tiv ni ci u ovom sta di juna tje ca nja su kva li tet ni, ali sam želiopošte dje ti svo je mom ke po ten ci jal nih eks -trem nih si tu a ci ja ko jih će za si gur no bi ti uove dvi je utak mi ce. Jer ovi du e li ni kodnas, ni ti u Be o gra du neće još du go bi ti tre -ti ra ni kao obične no go met ne utak mi ce.4Što�bi�ste�na�gla�si�li�kao�naj�jači�po�ten�ci�-jal� mla�de� hr�vat�ske� re�pre�zen�ta�ci�je� načijem� ste� čelu� i� ko�li�ko� bi� igrača� iz� sa�-dašnjeg� sa�sta�va� mo�glo� kon�ku�ri�ra�ti� zamje�sto�na�SP�2006?Mi smo vr lo ja ki kao ko lek tiv, čini mi se daigra mo ve o ma or ga ni zi ra no, uz do dat nusna gu dvo ji ce ili tro ji ce ja kih in di vi du a la -ca, što često do no si pre va gu pri li kom od -lučiva nja po je di nih su sre ta. No, na pr vommje stu bih iz dvo jio sna gu ko lek ti va. Što setiče igrača ko ji bi mo gli kon ku ri ra ti zamje sto u A re pre zen ta ci ji i igra nju na SP uNje mačkoj, Da�Sil�va je već igrao i na la zise na pret po zi vu, dok bi se na još jed nopet, šest igrača mo glo ozbilj no računa ti ubli skoj bu dućno sti.4Uve�li�ko�se�go�vo�ri�da�bi�u�do�i�gra�va�njumo�gao� po�moći� i� Ni ko Kranjčar.� Ima� lire�al�nih� iz�gle�da�da�on�za�i�gra�već�u�Be�o�-gra�du?Priča se o to me, ali će on naj vje ro jat ni jeipak igra ti za A momčad, ko ja u to vri je mego stu je u Ja pa nu. Gle de sa mog Ni ke ništano vog neću reći ako kažem da je opće po -zna to, ka ko je on naj bo lji no go me taš ko jiigra u Hr vat skoj i on bi ja mačno pu noznačio kao po jačanje, ali s dru ge stra ne, onni je bio s na ma od počet ka kva li fi ka ci ja ina od ređeni način je »pre ra stao« ovumomčad. I to bi mo gao bi ti od ređeni »dvo -sje kli mač«. Po sto ja la je od ređena di le ma,ali s ob zi rom da će igra ti za A re pre zen ta -ci ju, on da je to sa da bes pred met no.

4Ka�ko� ocje�nju�je�te� su�rad�nju� s�Aljošom

Asa no vićem,�vašim�pr�vim�po�moćni�kom�isu�rad�ni�kom?Vi di te, nas dvo ji ca smo pri ja te lji još odnaj ra ni je mla do sti i svih go di na ko je smopro ve li kao su i grači u Haj du ku i re pre zen -ta ci ji Hr vat ske, i ja sam, ka da mi je po -nuđeno mje sto iz bor ni ka mla de vr ste, je di -no uvje to vao sa mo stal nost pri li kom iz bo ranaj bližih su rad ni ka. I tu je Aljoša bio ap so -lut ni pr vi iz bor, pri je sve ga zbog svo jihigračkih i ljud skih kva li te ta, te go le mogno go met nog is ku stva, ali i želje da za jed -ničkom su rad njom i od lu ka ma dođemo dopla ni ra nih re zul ta ta.4Kao�vr�stan�po�zna�va�telj�ne�sa�mo�no�go�-me�ta,�ne�go� i� rock�gla�zbe�ko�ju�us�pješnosvi�ra�te�u� slo�bod�no�vri�je�me,�osje�tan� je� isvo�je�vr�sni�ro�ker�ski�utje�caj�na�»kom�po�-ni�ra�nje«�igre.�Ima�li�isti�ne�u�to�me?Je li to zbog roc ka ili ne, ali mi po kušava -mo igra ti br zo i čvr sto, na ri fo ve. U pra vu

ste, ia ko ni sam do sa da raz mišljao na tajnačin, no za si gur no je da želi mo što višena pa da ti i igra ti po let ni je.4Ko�ga�bi�ste�iz�dvo�ji�li�kao�pr�ve�per�ja�ni�ceu�momčadi�ko�ju�ćete�su�pro�sta�vi�ti�SiCG?Zbi lja ne bih ni ko ga po seb no iz dva jao, jerdo i sta je naj veća sna ga ove momčadi upra -vo iz ražena u sna zi ko lek ti va. Gle da jućisva ki dio momčadi, počev od vra ta ra ko jimo ra bi ti na vi si ni za dat ka, pa sve do sa -mog špi ca na va le, mo ra igra ti mak si mal nojer pro tiv nik ima od lične no go me taše nasvim po zi ci ja ma. Da ne go vo rim o sre di nite re na na ko joj je SiCG naj bo lja.4S�ko�jim�bi�ste�re�zul�ta�tom�bi�li�za�do�volj�-ni�na�kon�pr�vog�su�sre�ta�u�Be�o�gra�du?Sa mo s po zi tiv nim re zul ta tom. g

Sla ven Bi lić, iz bor nik mla de hr vat ske no go met ne re pre zen ta ci je

najteìmogu}i`drijebPo put svo jih sta ri jih ko le ga iz A se lek ci je i mla di su za vršili kva li fi ka ci je na pr vom mje stu u sku pi ni,

a u do i gra va nju ih očeku ju su sre ti s vršnja ci ma iz SiCGRaz go vor vo dio: Dražen Prćić

izbornikdipl.iur

Ma lo je po zna to da je Sla ven Bi lićpo stru ci di plo mi ra ni prav nik i da

je svo je dob no bio je di ni no go me taš upo vi je sti en gle skog pre mi er shi pa s aka -dem skom ti tu lom. Prav nička mu drostza si gur no mu po maže da vo di no go met -ne »par ni ce«.

Slaven Bilić


VV rr ee MM ee pp ll oo VV

24. li sto pa da 1929. go di ne rođen je Mi�li�voj�Sla�viček, hr vat skiknjižev nik.24. li sto pa da 1945. stu pi la je na sna gu Po ve lja Uje di nje nih na -ro da. Pri je to ga, od trav nja do lip nja 1945. go di ne održana je u

San Fran ci scu u SAD-u osni vačkaskupšti na Uje di nje nih na ro da – međuna -rod ne or ga ni za ci je za očuva nje mi ra i si -gur no sti u svi je tu. Pre ma Po ve lji Uje di -nje nih na ro da, ta će or ga ni za ci ja po sre do -va ti pri skla pa nju mi ra, šti tit će ljud skapra va, oso bi to pra va žena, maj ke i dje ce,te će po ma ga ti go spo dar ski i društve ni na -pre dak svih sta nov ni ka Ze mlje.

25. li sto pa da 1995. go di ne umro je Mi�ljen�ko�Smo�je, no vi nar,pu bli cist, pi sac, dra ma tičar, sce na rist. Ni jed na mu država ni jebi la sklo na pa možemo reći da nje go vo vri -je me tek do la zi. Go di ne 1952. po kre nuo jePo met, hu mo ri stični list, 1961. s Da�vo�ri�-nom�Ru�dol�fom piše pr vu knji gu o Haj du ku,1964. ob ja vlju je scen ski ko laž »Ča je pu staLon dra kon tra Spli tu gra du«, 1969. do -vršava sce na rij »Naše ma lo mi sto«, 1973.do vršava sce na rij za film Su tje ska, 1979.do vršava sce na rij za film Par ti zan ska eska -dri la, 1980. do vršava sce na rij za se ri ju Ve -lo mi sto i ta ko da lje.25. li sto pa da 1825. rođen je Jo hann Stra us ml., au strij ski skla -da telj, »Kralj val ce ra«. Do volj no je reći Na li je pom pla vom Du -na vu.26. li sto pa da 1964. go di ne Sa va je pro bi lana si pe i po pla vi la trećinu Za gre ba.26. li sto pa da 1914. go di ne umro je FranGa�lo�vić, hr vat ski književ nik27. li sto pa da 1949. go di ne umro je An�teTre�sić� Pa�vičić, hr vat ski književ nik i di plo -ma ta.27. li sto pa da 1953. umro je Ivo�Kre�dić, hr -vat ski ki par i me da ljar.29. li sto pa da 2000. go di ne pri mi jećeno je da po točna i je zer -ska, zla tovčica ili bo hinjs ka pa str va više go to vo da i ne obi ta va -ju u Pli tvičkim je ze ri ma što je po slje di ca ozbilj nih po re mećajau eko loškom su sta vu.29. li sto pa da 1908. go di ne umro je Sil�vi�jeStra�hi�mir�Kranjčević, hr vat ski književ nik.29. li sto pa da 1918. go di ne Hr vat ski sa bordo nio je, među osta lim, slje deće za ključke:»Hr vat ski držav ni sa bor na te me lju pot pu -no ga pra va na rod no ga sa mo o dređenja…stva ra ovaj za ključak: Svi do sa dašnji držav -no-prav ni od nošaji i ve ze između kra lje vi neHr vat ske, Sla vo ni je i Dal ma ci je s jed nestra ne, te kra lje vi ne Ugar ske i ca re vi ne Au -stri je s dru ge stra ne, ra zr ješava ju se…. Dal ma ci ja, Hr vat ska,Sla vo ni ja s Ri je kom pro glašuje se po sve ne za vi snomdržavom… pre ma Ugar skoj i Au stri ji, te pre ma mo der nom

načelu na rod no sti… pri stu pa u za jed ničku na rod nu su ve re nudržavu Slo ve na ca, Hr va ta i Sr ba.«

Država Slo ve na ca, Hr va ta i Sr ba, ko ja je na sta la 29. li sto pa -da 1918. go di ne ob u hvaćala je južno sla ven ske ze mlje ko je sudo tad bi le pod au stro u gar skom vlašću. Za ko no dav nu je vlastima lo Na rod no vi jeće, a iz vršnu je vlast imao Sre dišnji od borNa rod no ga vi jeća. Osno va ne su po kra jin ske vla de za Bo snu iHer ce go vi nu, Dal ma ci ju, Hr vat sku i Sla vo ni ju te Slo ve ni ju, aJu go sla ven ski je od bor ovlašten da u ino zem stvu za stu pa in te -re se Države Slo ve na ca, Hr va ta i Sr ba.

Mor na ri ca pro pa le Au stro-Ugar ske Mo nar hi je na la zi la se uPu li, Šibe ni ku i Bo ki ko tor skoj. Na kon od lu ke ca ra Kar la da

mor na ri cu pre da Na rod no me vi jećuDržave Slo ve na ca, Hr va ta i Sr ba, iza slan -stvo Na rod no ga vi jeća, ko je je pred vo diohr vat ski književ nik An�te�Tre�sić-Pa�vičić, uPu li je pre u ze lo rat ne bro do ve. Na nji masu se za vi jo ri le hr vat ske za sta ve. Za po -vjed ni kom rat ne mor na ri ce ime no van jeJan�ko� Vu�ko�vić Pod ka pel ski. Međutim,na kon upa da ta li jan skih di ver za na ta u hr -vat ske lu ke i na kon pro di ra nje ta li jan skevoj ske na pod ručja ko ja joj ni su obećanaLon don skim ugo vo rom, ni je usli je dio

dje lo tvo ran od go vor hr vat skih po li tičara – oni su se pri klo ni liuje di nje nju s Kra lje vi nom Sr bi jom, na da jući se da će im moćni -ja država po moći u zašti ti od Ita li je.29. li sto pa da 1929. go di ne u SAD za počela je Ve li ka go spo dar -ska kri za. Uzrok Ve li ke go spo dar ske kri ze, kao uo sta lom i pri -jašnjih kri za ka pi ta li stičko ga su sta va, jest hi per pro duk ci ja, pre -tje ra na pro iz vod nja iz nad po tre ba. Po trošačko je društvo želj nosvih vr sta pro iz vo da si li lo pod u zet ni ke da pro iz vo de više. Ka daje došlo do za sićenja tržišta ne kim pro iz vo dom, pod u zet ni ci suznat na sred stva uložili u re kla mu i ra zne po god no sti pri li komkup nje. Međutim, ka da su i osta li pod u zet ni ci, a ne sa mo vla -sni ci tvor ni ca au to mo bi la, u pro iz vod nji pri mi je ni li po kret nutra ku, što je po vod Ve li koj go spo dar skoj kri zi, ro ba je pre pla vi -la tržište.

Prem da mno gi dan ka da je za počela kri za zo vu Cr ni pe tak,gri ješe; bio je uto rak. Mi li ju ni rad ni ka osta li su bez po sla, pa laje vri jed nost di o ni ca, a pro pa le su i naj veće ban ke. Pro iz vod nja,oso bi to ona u me tal noj in du stri ji, te melj noj in du stri ji svih ve le -si la, go to vo je pre sta la. Prem da su se na go spo dar sko me po ljuko ri sti li sličnim me to da ma za za u sta vlja nja kri ze, eu rop ske iva ne u rop ske su države pri mi je ni la dva mo de la iz la ska iz po li -

tičke kri ze; to ta li tar ni mo del i mo del u ko -jem je jačala de mo kra ci ja.30. li sto pa da 1977. go di ne umro je Gu�stavKr�klec, hr vat ski knižev nik.31. li sto pa da 2000. Spo me nik dje ci po gi -nu loj u Do mo vin skom ra tu, pr vi u Hr vat -skoj, ot kri ven je is pred Osnov ne ško le»Hu go Ba da lić« u Sla von skom Bro du.31. li sto pa da 1813. go di ne rođen je Dra�-

gu�tin�Ra�ko�vac, član Ilir sko ga po kre ta.

MaloiVelomistoMiljenkaSmojaPri re dio: Zden ko Sa maržija

T j e d n i v r e m e p l o v


KK rr ii `̀ aa ll jj KK aa

RJEŠENJA:DO KU MENT, IZO LA TOR, NI KO LI NA, ORE MO VIĆ, DAR, NA JE, VNJ, BEŽ, NJ, OE RI, ALE, R, OLJA, IV, NO VEM BAR, IZO TER ME,KO KE TA, MAR GA RIN, KO RIŠTE NJE, PI VO, AEP, SNEN, PO STAV, KRA STA VAC, PO E NI, CIČA, TE, ITAL, AF, IT, STO LA RI, USKO, O,MARS, SU POT PIS, NOJ, STRES, ZI A NI, ATEST, KA I ROS, DL, RO DA, BON, AN TI LI


tt VV pp rr oo gg rr aa mm

pp ee ttaa kk 22 88 .. 11 00 .. 22 00 00 55 ..

06.45 – TV ras po red06.50 – TV ka len dar07.00 – Do bro ju tro, Hr vat ska 09.10 – Svi jet slav nih, se ri ja09.55 – TV ras po red10.00 – Vi je sti10.10 – Ma re TV: Ka nal ski oto ci 11.00 – Vi je sti iz kul tu re11.05 – Među na ma, znan stve no-

obra zov ni pro gram11.50 – TV ras po red12.00 – Dnev nik12.16 – TV ka len dar12.30 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja 13.20 – Oprah Show 14.00 – Vi je sti14.10 – TV ras po red14.13 – Vri je me da nas14.15 – Se stre, se ri ja15.05 – W. I. T. C. H.,

cr ta na se ri ja15.30 – No ra Fo ra, igra za dje cu16.00 – Sol živo ta: Tvar omi lje na

bo go vi ma16.35 – Život je li jep17.35 – Vi je sti17.50 – Naj sla bi ja ka ri ka, kviz18.35 – Lju bav u za leđu, se ri ja19.30 – Dnev nik20.10 – The Li fe of Da vid Ga le,

ame rički film 22.25 – Kon tra plan23.10 – Vi je sti iz kul tu re23.20 – Umor stva u Mid so me ru

7., mi ni-se ri ja01.05 – Vi je sti da na01.20 – Gor ki mje sec,

bri tan sko-fran cu ski film 03.35 – Zli kav ci03.45 – Večer nja ško la04.15 – Gil mo re i ce 5., se ri ja05.00 – Se stre, se ri ja05.50 – Seks i ne ki dru gi grad 2.,

hu mo ri stična se ri ja06.10 – Slo bod na zo na,

krat ki do ku men tar ni film06.25 – Kon tra plan07.10 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja

07.00 – VIP DJ07.30 – TV ras po red07.35 – Princ Va li ant, cr ta na se ri ja08.00 – Te le tub bi es,

lut kar ska se ri ja08.25 – Žuto klju nac09.25 – Učili ca09.35 – Nul ti sat10.30 – W. I. T. C. H.,

cr ta na se ri ja

10.55 – Re pri zni pro gram11.40 – Ze mlja 2, se ri ja12.30 – Do ku men tar na se ri ja13.00 – Po la ure kul tu re13.30 – Nul ti sat14.25 – Vi je sti za glu he14.35 – Ci klus Život piše priče:

Trag su za, ame rički film16.10 – Vi je sti na dru gom16.20 – Vri je me su tra16.25 – Svi jet slav nih, se ri ja17.10 – TV ras po red17.15 – Gil mo re i ce 5., se ri ja18.00 – Hr vat ska da nas18.50 – Princ Va li ant, cr ta na se ri ja19.10 – Seks i ne ki dru gi grad 2.,

hu mo ri stična se ri ja19.35 – VIP DJ20.10 – Bi tan ge i prin ce ze II.,

se ri ja20.45 – O. C., se ri ja21.35 – Večer nja ško la22.05 – Vi je sti na dru gom22.20 – Zli kav ci22.30 – Vraćanje du ga,

ame rički film 00.25 – Pre gled pro gra ma

za su bo tu

06.55 – TV pro da ja07.10 – Šalji vi kućni vi deo07.40 – Dru go li ce –

Pe tar Vla hov, talk show08.35 – U sed mom ne bu, se ri ja09.25 – Ci gan ke, se ri ja 10.15 – TV pro da ja10.25 – Na sljed ni ca, se ri ja 11.15 – Iz log stra sti, se ri ja11.45 – TV pro da ja11.55 – Pu to vi lju ba vi, se ri ja 12.50 – Lu do za lju blje na,

igra ni film 14.25 – Šalji vi kućni vi deo14.55 – TV pro da ja15.05 – Kralj Queensa, se ri ja 15.35 – Svi vo le Raymonda, se ri ja16.00 – TV pro da ja16.05 – Ci gan ke, se ri ja17.00 – Vi je sti No ve TV17.05 – Na sljed ni ca, se ri ja18.00 – Je le na, se ri ja18.55 – Vri je me No ve TV19.00 – Dnev nik No ve TV19.25 – Sport No ve TV19.30 – Vri je me No ve TV19.35 – Taxi free 20.00 – La ku noć, Hr vat ska,

cr ta na se ri ja20.10 – Da ni hr vat skog tu ri zma,

pri je nos21.30 – Is tra ga,

kri mi na li stički ma ga zin22.30 – Bi jes, igra ni film

00.10 – Cr na ku ti ja, do ku men tar ni film

01.10 – Hel lra i ser: Pa kao,igra ni film

03.00 – Buffy-ubo ji ca vam pi ra, se ri ja

03.50 – Kraj pro gra ma

05.25 – Lju bav jed nog oca, te le no ve la (R)

06.15 – Beyblade, cr ta na se ri ja06.40 – Lu na– si re na s Ka ri ba,

te le no ve la (R)07.25 – Simp so ni, hu mo ri stična

ani mi ra na se ri ja (R)07.50 – Pod istim kro vom,

hu mo ri stična se ri ja (R)08.10 – Ro se an ne,

hu mo ri stična se ri ja (R)08.40 – Bračne vo de,

hu mo ri stična se ri ja (R)09.05 – Da di lja,

hu mo ri stična se ri ja (R)09.30 – Sa nja, talk show (R)10.30 – Exploziv, ma ga zin (R)11.10 – Dr. Ste fan Frank,

dram ska se ri ja12.00 – Big Brot her–

reality show (R)13.20 – Za bra nje na lju bav,

sa pu ni ca (R)13.45 – Lju bav jed nog oca,

te le no ve la14.50 – Lu na– si re na s Ka ri ba,

te le no ve la15.40 – Simp so ni, hu mo ri stična

ani mi ra na se ri ja16.05 – Pod istim kro vom,

hu mo ri stična se ri ja16.35 – Ro se an ne,

hu mo ri stična se ri ja17.00 – Bračne vo de,

hu mo ri stična se ri ja17.25 – Da di lja,

hu mo ri stična se ri ja17.50 – Sa nja: Sviđaju li se

dečki ma tvo je no vegru di?, talk show

18.45 – Vi je sti,in for ma tiv na emi si ja

19.05 – Exploziv, ma ga zin19.40 – Za bra nje na lju bav,

sa pu ni ca20.10 – Big Brot her– reality show23.00 – Lu da vjenčanja, igra ni

film, ro man tična ko me di ja00.40 – Vi je sti,

in for ma tiv na emi si ja00.50 – Big Brot her– reality show01.05 – Za kon zločina, igra ni

film, ak cij ski tri ler (R)02.35 – Co bra 11,

kri mi na li stička se ri ja (R)03.25 – Big Brot her– reality show

07.55 – TV ras po red08.00 – TV ka len dar08.10 – Vi je sti08.15 – Ber lin, Ber lin –

se ri ja za mla de08.40 – Ber lin, Ber lin –

se ri ja za mla de09.05 – Par la o ni ca10.00 – Vi je sti10.10 – Bri ljan teen10.55 – Vi je sti iz kul tu re11.00 – Na ti o nal Ge o grap hic:

Vra ti ti smrt – po ku sni pi lo ti12.00 – Dnev nik12.20 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja 13.05 – TV ras po red13.10 – Pri zma –

mul ti na ci o nal ni ma ga zin13.55 – Vi je sti14.05 – Spas 911 (6.)14.50 – Kruške i ja bu ke –

ku har ski dvo boj15.25 – Ma li grad ski vr to vi 3.16.00 – Oprah Show 16.45 – Vi je sti16.55 – In spek tor Rex 7., se ri ja17.40 – Pri rod ni svi jet:

Orao je sle tio 18.35 – TV Bin go Show19.30 – Dnev nik20.10 – Dnev no svje tlo,

ame rički film 22.05 – Za kon i red:

Od jel za žrtve 5., se ri ja 22.55 – Vi je sti da na23.05 – Vi je sti iz kul tu re23.15 – Omča, ame rički film 00.50 – Osve ta jed ne pla vuše,

ame rički film 02.15 – Kiss The Sky,

ame rički TV film 02.55 – In spek tor Rex 7., se ri ja03.40 – Monk 2., se ri ja04.25 – Simp so ni 14.,

hu mo ri stična se ri ja04.50 – Ali as 3., se ri ja05.35 – Mućke 7.,

hu mo ri stična se ri ja06.25 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja

07.35 – TV ras po red07.40 – Te le tub bi es,

lut kar ska se ri ja

ss uu bb oo ttaa



18.00 – Is tra ga,kri mi na li stički ma ga zin

18.55 – Vri je me No ve TV19.00 – Dnev nik No ve TV19.25 – Sport No ve TV19.30 – Vri je me No ve TV19.35 – Taxi free 20.00 – Sko ro sa vršen zločin,

igra ni film21.45 – Noć vješti ca:

Us kr snuće, igra ni film 23.25 – John Stran ge, se ri ja 00.15 – Zo na smr ti, se ri ja01.00 – TV pro da ja01.15 – Kraj pro gra ma

07.00 – Exploziv, ma ga zin07.30 – Ed, Edd i Eddy,

cr ta na se ri ja07.50 – Dexterov la bo ra to rij,

cr ta na se ri ja08.15 – Johnny Bra vo,

cr ta na se ri ja08.40 – Me dvje dići do bra sr ca,

cr ta na se ri ja09.00 – Sa bri na, ma la vješti ca,

hu mo ri stična se ri ja09.25 – Ka ko su me oženi li,

hu mo ri stična se ri ja 09.45 – Za bra nje na lju bav,

sa pu ni ca (5 epi zo da) (R)12.00 – Po slje di ce, igra ni film,

dra ma13.45 – Ci je na sa vje sti,

dram ska se ri ja14.30 – Do dir s ne ba,

fan ta stična/ dram ska se ri ja15.20 – Everwood, dram ska se ri ja16.10 – Big Brot her–

reality show (R)17.50 – Zvi je zde Extra: Mla di,

sek si i ra zmaženi, za bav na emi si ja

18.45 – Vi je sti,in for ma tiv na emi si ja

19.10 – Neo bični lju di: Aler gični na život, do ku men tar na se ri ja

20.10 – Big Brot her-reality show21.30 – Uron, igra ni film,

avan tu ri stički22.55 – Big Brot her– reality show23.45 – Playboy: Rješenje: mo de li,

igra ni film, erot ski01.20 – Big Brot her– reality show01.35 – Lu da vjenčanja, igra ni

film, ro man tična ko me di ja 04.20 – Big Brot her– reality show

07.10 – TV ras po red07.15 – TV ka len dar07.25 – Vi je sti07.30 – Flip per,

ame rički film za dje cu 09.05 – Alad din, cr ta na se ri ja09.25 – Ti mon i Pum baa,

cr ta na se ri ja09.50 – Vi je sti09.58 – Vri je me da nas10.00 – Vi je sti iz kul tu re10.10 – Ci klus Co lum bo: Pti ca u

ru ci, ame rički TV film11.40 – TV ka len dar12.00 – Dnev nik12.15 – TV ras po red12.25 – Plo do vi ze mlje13.20 – Split: Mo re14.00 – Ne dje ljom u dva15.05 – Vi je sti15.20 – TV ras po red15.25 – Holidays in Dan ger Zo ne

– Ame ri ca Was He re:Vi et nam

16.10 – Lov na an ti kvi te te16.45 – Ne dje ljom po pod ne19.30 – Dnev nik20.10 – Tko želi bi ti mi li ju naš?,

kviz21.10 – Svje do ci, dram ska se ri ja21.50 – Shpit za22.40 – Vi je sti da na22.50 – Vi je sti iz kul tu re23.00 – Za kon i red: Od jel za

žrtve 5., se ri ja 23.50 – Ne dje ljom u dva00.50 – Dr vo želja, mi ni-se ri ja 02.20 – Za kon i red: Od jel za

žrtve 5., se ri ja 03.05 – Simp so ni 14.,

hu mo ri stična se ri ja03.30 – Slo bod na zo na,

krat ki do ku men tar ni film03.40 – Plo do vi ze mlje04.30 – Split: Mo re05.00 – Shpit za05.45 – Lov na an ti kvi te te

08.25 – TV ras po red08.30 – Lju bav u za leđu,

se ri ja (re pri za tri tjed neepi zo de)

10.45 – Bi bli ja10.55 – Osi jek: Dan re for ma ci je,

pri je nos bo go služja izEvan ge ličke cr kve u Osi je ku

12.00 – Dr vo želja, mi ni-se ri ja 13.30 – Mir i do bro14.00 – Stu dio F1 (35’-45’)14.45 – Ope ra Box:

Se vilj ski bri jač 15.15 – Su dac John Deed 3.,

se ri ja16.45 – Po pu na17.20 – Ja mes Bond: Ope ra ci ja

sve mir, bri tan ski film19.25 – Ma ga zin no go met ne

Li ge pr va ka19.55 – Simp so ni 14.,

hu mo ri stična se ri ja20.25 – Ta li jan ska no go met na

li ga: Mi lan – Ju ven tus, sn.22.05 – Sport da nas22.25 – Fil mo vi Joh na Wooa:

Bo lje su tra,hong konški film

23.55 – Su dac John Deed 3., se ri ja

01.25 – Pre gled pro gra ma za po ne dje ljak

06.15 – Škol ska ru ko met na li ga06.45 – TV pro da ja07.00 – Dječji pro gram07.00 – So nic X, cr ta na se ri ja07.40 – Yu-gi-oh, cr ta na se ri ja08.25 – Ni nja kor njače,

cr ta na se ri ja09.15 – TV pro da ja09.30 – Hla pićeva priča,

emi si ja za dje cu09.50 – Hla pićeve no ve zgo de,

cr ta ne se ri je10.15 – Hla pićeva na grad na igra10.30 – TV pro da ja10.45 – Di no to pi ja, se ri ja 12.25 – TV pro da ja12.50 – Au to mo tiv, au to-mo to

ma ga zin13.20 – VIP DJ – gla zbe na emi si ja14.25 – Čude san izum, igra ni film 16.05 – Vi je sti No ve TV16.15 – Me de ni mje sec u Ve ga su,

igra ni film 18.00 – Red car pet,

za bav na emi si ja18.55 – Vri je me No ve TV19.00 – Dnev nik No ve TV 19.25 – Sport No ve TV19.30 – Vri je me No ve TV

19.35 – La ku noć Hr vat ska, cr ta na se ri ja

20.00 – Da ni el le Steel: Pr sten, mi ni se ri ja 1. dio

21.45 – Ona ili on, kviz

NN ee dd jj ee ll jj aa 33 00 .. 11 00 .. 22 00 00 55 ..22 99 .. 11 00 .. 22 00 00 55 ..

08.05 – Lju bav u za leđu, se ri ja (re pri za dvi je tjed neepi zo de)

09.35 – The Cir cus, ame rički film 10.45 – Cha plin da nas:

The Cir cus, do ku men tar ni film

11.15 – Kućni lju bim ci11.45 – Du hov ni iza zo vi –

međure li gij ski ma ga zin12.00 – Glas do mo vi ne12.30 – The Li fe of Da vid Ga le,

ame rički film 14.40 – Au to ma ga zin15.15 – Umor stva u Mid so me ru

7., mi ni-se ri ja16.55 – Film ska kla si ka: Patt

Gar rett i Billy The Kid,ame rički film

18.55 – O. C., se ri ja19.40 – Simp so ni 14.,

hu mo ri stična se ri ja20.05 – Emi si ja20.15 – 1. po lu vri je me21.00 – Emi si ja21.15 – 2. po lu vri je me22.05 – Emi si ja22.40 – Mućke 7.,

hu mo ri stična se ri ja23.30 – Ali as 3., se ri ja00.20 – Sport da nas00.30 – Monk 2., se ri ja01.15 – Pre gled pro gra ma

za ne dje lju

06.45 – TV pro da ja07.00 – Dječji pro gram07.00 – So nic X, cr ta na se ri ja07.50 – Yu-gi-oh, cr ta na se ri ja08.40 – Ni nja kor njače,

cr ta na se ri ja09.30 – Hla pićeva priča,

emi si ja za dje cu 09.45 – Hla pićeve no ve zgo de,

cr ta na se ri ja10.10 – Hla pićeva na grad na igra10.25 – TV pro da ja10.40 – Tri se stre, se ri ja11.10 – Rodney, se ri ja11.40 – VIP DJ – gla zbe na emi si ja12.40 – TV pro da ja12.50 – Čarob ni ce, se ri ja13.40 – Seks, ško la i od ra sta nje,

se ri ja 14.30 – Su per a gent, se ri ja15.20 – Si e sta, igra ni film17.00 – Vi je sti No ve TV17.05 – Bu me rang TV, se ri ja



22.45 – Mo re smr ti, igra ni film 00.45 – Zo na smr ti, se ri ja 01.35 – Au to mo tiv, au to-mo to

ma ga zin02.05 – TV pro da ja02.20 – Kraj pro gra ma

06.35 – Po slje di ce, igra ni film,dra ma (R)

08.10 – Neo bični lju di: Aler gični na život, do ku men tar na se ri ja (R)

09.00 – Sa bri na ma la vješti ca, hu mo ri stična se ri ja (R)

09.25 – Ka ko su me oženi li, hu mo ri stična se ri ja (R)

09.50 – Me dvje dići do bra sr ca, cr ta na se ri ja

10.15 – Kra va i Pi lić, cr ta na se ri ja10.35 – Dexterov la bo ra to rij,

cr ta na se ri ja11.00 – Johnny Bra vo,

cr ta na se ri ja11.25 – Ci je na sa vje sti,

dram ska se ri ja (R)12.10 – Do dir s ne ba, fan ta stična/

dram ska se ri ja (R)13.00 – Everwood,

dram ska se ri ja (R)13.50 – Kad de mo ni po lu de, igra ni

film, fan ta stična ko me di ja15.20 – Škol ske taj ne,

dram ska se ri ja16.05 – Uron, igra ni film,

avan tu ri stički (R)17.30 – Sal to, za bav na emi si ja18.30 – Lov ci na ba lo ne,

pu to pi sno– mo bi tel na na grad na igra T– mo bi lea

18.45 – Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja

19.10 – Au to mo tor i sport tv, ma ga zin

19.40 – Exkluziv, ma ga zin 20.10 – Big Brot her– reality show21.20 – U za točeništvu,

igra ni film, tri ler22.55 – FBI: Is tra ga,

do ku men tar no-kri mi na li stička se ri ja

23.50 – No vi fo ren zičari, do ku men tar no-kri mi na li stička se ri ja

00.45 – Au top si ja, do ku men tar no– kri mi na li stička se ri ja

01.15 – Big Brot her– reality show01.30 – Playboy: Rješenje: mo de li,

igra ni film, erot ski (R)03.05 – Big Brot her– reality show

06.45 – TV ras po red06.50 – TV ka len dar07.00 – Do bro ju tro, Hr vat ska 09.10 – Svi jet slav nih, se ri ja09.55 – TV ras po red10.00 – Vi je sti10.10 – Ma re TV: Sav po nos

Gdanj ska – grad i nje go vabro do gra di lišta

10.55 – Vi je sti iz kul tu re11.00 – Vri je me da nas11.05 – Eku me na: Re li gij ska i

kon fe si o nal na sli kaHr vat ske, re li gij ski kon takt-pro gram

11.50 – TV ras po red12.00 – Dnev nik12.15 – TV ka len dar12.30 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja 13.20 – Ma ja, talk-show14.00 – Vi je sti14.10 – TV ras po red14.13 – Vri je me da nas14.15 – Se stre, se ri ja15.05 – W. I. T. C. H.,

cr ta na se ri ja15.30 – No ra Fo ra, igra za dje cu16.00 – Noć vješti ca, emi si ja

pučke i pre daj ne kul tu re16.35 – Život u živo17.35 – Vi je sti17.50 – Naj sla bi ja ka ri ka, kviz18.35 – Lju bav u za leđu, se ri ja19.30 – Dnev nik20.10 – La ti ni ca21.50 – Pro kle ti svje do ci,

do ku men tar na emi si ja22.20 – Vi je sti iz kul tu re22.35 – Otvo re no23.30 – Na ru bu zna no sti00.25 – Vi je sti da na00.40 – Vri je me je za jazz01.40 – Ma gi ja, ame rički film03.20 – Gil mo re i ce 5., se ri ja04.05 – Seks i ne ki dru gi grad 2.,

hu mo ri stična se ri ja04.25 – La ti ni ca06.00 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja

07.00 – VIP DJ07.30 – TV ras po red07.35 – Te le tub bi es,

lut kar ska se ri ja08.00 – Ani ma ni ja ci, cr ta na se ri ja08.25 – Žuto klju nac09.20 – Učili ca09.30 – Nul ti Sat:09.40 – Na gla su10.00 – Krat ki spoj10.30 – W. I. T. C. H.,

cr ta na se ri ja10.55 – Bri ljan teen

11.40 – Ze mlja 2, se ri ja12.25 – Na ti o nal Ge o grap hic

Spe cial: Yelowstonski skri ve ni svi jet

12.55 – Nul ti Sat13.50 – Ja mes Bond: Ope ra ci ja

sve mir, bri tan ski film15.50 – Vi je sti za glu he16.00 – Slo bod na zo na, krat ki

do ku men tar ni film16.10 – Vi je sti na dru gom16.20 – Vri je me su tra16.25 – Svi jet slav nih, se ri ja17.10 – TV ras po red17.15 – Gil mo re i ce 5., se ri ja18.00 – Hr vat ska da nas18.50 – Štrump fo vi, cr ta na se ri ja19.10 – Seks i ne ki dru gi grad 2.,

hu mo ri stična se ri ja19.35 – VIP DJ20.10 – Uzmi ili osta vi, TV igra20.45 – Ma gi ja, ame rički film 22.30 – Vi je sti na dru gom22.40 – Pro met da nas22.45 – Pe ti ca, sport ski pro gram23.35 – Prav da za sve 8., se ri ja00.20 – Ali ce’s Re sta u rant,

ame rički film 02.10 – Pre gled pro gra ma

za uto rak

06.55 – TV pro da ja07.10 – Šalji vi kućni vi deo07.40 – Red Car pet,

za bav na emi si ja08.35 – U sed mom ne bu, se ri ja09.25 – Ci gan ke, se ri ja10.15 – TV pro da ja10.25 – Na sljed ni ca, se ri ja11.15 – Iz log stra sti, se ri ja 11.45 – TV pro da ja11.55 – Pu to vi lju ba vi, se ri ja12.50 – (Ne) pri ja te lji, igra ni film14.30 – Šalji vi kućni vi deo14.55 – TV pro da ja15.05 – Kralj Queensa, se ri ja15.35 – Svi vo le Raymonda, se ri ja16.00 – TV pro da ja16.05 – Ci gan ke, se ri ja 17.00 – Vi je sti No ve TV17.05 – Na sljed ni ca, se ri ja18.00 – Je le na, se ri ja18.55 – Vri je me No ve TV19.00 – Dnev nik No ve TV 19.25 – Sport No ve TV19.30 – Vri je me No ve TV19.35 – Taxi free 20.00 – La ku noć, Hr vat ska,

cr ta na se ri ja20.10 – Dru go li ce – Pe tar Vla hov

show gošća: Blan ka Vlašić21.00 – Pr vi u tjed nu:

Shaft, igra ni film22.45 – Smrt In di re Ghan di,

do ku men tar ni film 23.45 – Noć vješti ca: 20 g po sli je,

igra ni film

01.20 – Čarob ni ce, se ri ja02.10 – Firefly, se ri ja03.00 – Kraj pro gra ma

05.35 – Lju bav jed nog oca,te le no ve la (R)







hu mo ri stična se ri ja (R)09.40 – Sa nja, talk show (R)10.40 – Exkluziv, ma ga zin (R)11.10 – Dr. Ste fan Frank,










hu mo ri stična se ri ja 17.50 – Sa nja: Is pao sam iz avi o na

i ostao živ!, talk show 18.45 – Vi je sti,

in for ma tiv na emi si ja19.05 – Exploziv, ma ga zin19.40 – Za bra nje na lju bav,

sa pu ni ca20.10 – Big Brot her– reality show21.20 – CSI: New York,

kri mi na li stička se ri ja22.05 – Kob na isti na,

igra ni film, tri ler23.35 – Vi je sti,

in for ma tiv na emi si ja23.50 – Big Brot her– reality show00.05 – U za točeništvu,

igra ni film, tri ler (R)01.40 – FBI: Is tra ga,

do ku men tar no-kri mi na li stička se ri ja (R)

02.35 – No vi fo ren zičari, do ku men tar no-kri mi na li stička se ri ja (R)

03.30 – Big Brot her– reality show

pp oo NN ee dd jj ee ll jj aa kk 33 11 .. 11 00 .. 22 00 00 55 ..NN ee dd jj ee ll jj aa



06.45 – TV ras po red06.50 – TV ka len dar07.00 – Do bro ju tro, Hr vat ska 09.05 – Pro met da nas09.07 – Ma li sa vje ti

za po ljo pri vred ni ke09.10 – Svi jet slav nih, se ri ja09.55 – TV ras po red10.00 – Vi je sti10.10 – Ma re TV: Die Ka det ten

von Ko nig sberg 10.55 – Vi je sti iz kul tu re11.00 – Vri je me da nas11.05 – Nor ma lan život, emi si ja

za oso be s in va li di te tom11.50 – TV ras po red12.00 – Dnev nik12.16 – TV ka len dar12.30 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja 13.20 – Ma ja, talk-show14.00 – Vi je sti14.10 – TV ras po red14.13 – Vri je me da nas14.15 – Se stre, se ri ja15.05 – Xiaolin Showdown,

cr ta na se ri ja15.30 – No ra Fo ra, igra za dje cu 16.00 – Flu ke, ame rički film 17.35 – Vi je sti17.50 – Naj sla bi ja ka ri ka, kviz18.35 – Lju bav u za leđu, se ri ja19.30 – Dnev nik20.10 – Glo bal no si je lo20.45 – Ništa osob no21.30 – Vi jak u mo stu,

do ku men tar na emi si ja22.00 – Vi je sti iz kul tu re22.10 – Otvo re no23.05 – Dru gi for mat00.00 – Vi je sti da na00.15 – Po noćna an to lo gi ja:

Božji grad, bra zil ski film02.20 – Stažist 2.,

hu mo ri stična se ri ja 02.40 – Gil mo re i ce 5., se ri ja03.25 – Se stre, se ri ja04.15 – Prav da za sve 8., se ri ja05.00 – Seks i ne ki dru gi grad 2.,

hu mo ri stična se ri ja 05.30 – Glo bal no si je lo06.00 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja


lut kar ska se ri ja08.00 – Štrump fo vi, cr ta na se ri ja08.25 – Žuto klju nac09.20 – Učili ca09.30 – Nul ti Sat:09.40 – Na vrh je zi ka10.00 – Pro mje ne,

do ku men tar ni film

10.30 – W. I. T. C. H., cr ta na se ri ja

10.50 – Par la o ni ca11.45 – Ze mlja 2, se ri ja12.30 – Slav ni pa ro vi: Jo seph L.

Mankiewicz et Her manMankiewicz

12.55 – Kon cert ozbilj ne gla zbe13.50 – Ci klus Život piše priče:

Le na: Mo jih sto ti nu dje ceame rički TV film

15.25 – Vi je sti za glu he15.35 – Slo bod na zo na,

krat ki do ku men tar ni film15.45 – Vi je sti na dru gom15.55 – Vri je me su tra16.00 – Mi ro goj: Svi sve ti,

pri je nos17.30 – Svi jet slav nih, se ri ja18.15 – Gil mo re i ce 5., se ri ja19.00 – Ani ma ni ja ci, cr ta na se ri ja 19.15 – Seks i ne ki dru gi grad 2.,

hu mo ri stična se ri ja 19.35 – VIP DJ20.10 – Uzmi ili osta vi, TV igra20.40 – No go met na li ga pr va ka:

Schal ke 04 – Fe ren bah ce,1. pol.

21.45 – No go met na li ga pr va ka: Schal ke 04 – Fe ren bah ce,2. po lu vri je me

22.35 – Vi je sti na dru gom22.45 – Pro met da nas22.50 – Bez tra ga 2., se ri ja 23.40 – Stažist 2.,

hu mo ri stična se ri ja 00.00 – Prav da za sve 8., se ri ja00.45 – Sažeci no go met ne Li ge

pr va ka01.20 – Pre gled pro gra ma

za sri je du

06.45 – TV pro da ja07.00 – Šalji vi kućni vi deo07.30 – Ona ili on, kviz08.20 – U sed mom ne bu, se ri ja09.10 – Ci gan ke, se ri ja10.00 – TV pro da ja10.10 – Na sljed ni ca, se ri ja11.00 – Iz log stra sti, se ri ja11.30 – TV pro da ja11.40 – Pu to vi lju ba vi, se ri ja12.35 – Vri je me nježno sti,

igra ni film14.55 – TV pro da ja15.05 – Kralj Queensa, se ri ja15.35 – Svi vo le Raymonda, se ri ja 16.00 – TV pro da ja16.05 – Ci gan ke, se ri ja17.00 – Vi je sti No ve TV17.05 – Na sljed ni ca, se ri ja18.00 – Je le na, se ri ja18.55 – Vri je me No ve TV19.00 – Dnev nik No ve TV19.25 – Sport No ve TV19.30 – Vri je me No ve TV19.35 – Taxi free20.00 – La ku noć, Hr vat ska,

cr ta na se ri ja

20.10 – Me dij, se ri ja21.00 – Naša ma la kli ni ka, se ri ja22.00 – Tan ka pla va li ni ja, se ri ja 22.30 – Will i Gra ce, se ri ja23.00 – JAG, se ri ja23.55 – En gle ski pa ci jent,

igra ni film02.40 – Čarob ni ce, se ri ja 03.25 – Firefly, se ri ja04.10 – Kraj pro gra ma

05.25 – Lju bav jed nog oca,te le no ve la (R)

















hu mo ri stična se ri ja 17.50 – Sa nja: Lo ur des, Me ka ili

sve ta pla ni na?, talk show 18.45 – Vi je sti,

in for ma tiv na emi si ja19.05 – Exploziv, ma ga zin19.40 – Za bra nje na lju bav,

sa pu ni ca20.10 – Big Brot her– reality show21.30 – Fran ken stein,

igra ni film, ho ror00.00 – Co bra 11,

kri mi na li stička se ri ja00.35 – Vi je sti,

in for ma tiv na emi si ja00.50 – Big Brot her– reality show01.00 – CSI: New York,

kri mi na li stička se ri ja (R)01.50 – Kob na isti na,

igra ni film, tri ler (R)03.15 – Big Brot her– reality show

uu tt oo rr aa kk 11 .. 11 11 .. 22 00 00 55 .. ss rr ii jj ee dd aa

06.45 – TV ras po red06.50 – TV ka len dar07.00 – Do bro ju tro, Hr vat ska 09.10 – Svi jet slav nih, se ri ja09.55 – TV ras po red10.00 – Vi je sti10.10 – Ma re TV: Ma u ri ci jus 10.55 – Vi je sti iz kul tu re11.00 – Vri je me da nas11.05 – Treća dob,

emi si ja za umi ro vlje ni ke11.50 – TV ras po red12.00 – Dnev nik12.16 – TV ka len dar12.30 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja 13.20 – Ma ja, talk-show14.00 – Vi je sti14.10 – TV ras po red14.13 – Vri je me da nas14.15 – Se stre, se ri ja15.05 – Xiaolin Showdown,

cr ta na se ri ja15.30 – No ra Fo ra, igra za dje cu16.00 – Znan stve na pe ti ca16.35 – Život u živo17.30 – Vi je sti17.45 – Naj sla bi ja ka ri ka, kviz18.30 – Lju bav u za leđu, se ri ja19.30 – Dnev nik20.10 – Pi ra mi da, za bav ni pro gram21.15 – Lu da kuća, se ri ja21.50 – Po slov ni klub22.20 – Vi je sti iz kul tu re22.30 – Otvo re no23.20 – Kul tur ni in fo, PP23.25 – Da li, do ku men tar ni film 00.20 – Vi je sti da na00.35 – Sun set Strip, ame rički film 02.05 – Gil mo re i ce 5., se ri ja02.50 – Se stre, se ri ja03.35 – Pre kid pro gra ma ra di

re dov nog održava nja uređaja

06.00 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja


lut kar ska se ri ja08.00 – Ani ma ni ja ci, cr ta na se ri ja 08.25 – Žuto klju nac09.20 – Učili ca09.30 – Nul ti Sat:09.40 – Špor te ri ca10.00 – Iz nad cr te10.30 – Xiaolin Showdown,

cr ta na se ri ja10.50 – Ope ra ci ja The rion:

For rets Espag ne – Co sta Ri ca:Živo ti nja i nje zin te ri to rij

11.20 – Ze mlja 2, se ri ja



12.05 – Sally Mar shall ni je sve mir ka,ame rički film za dje cu

13.35 – Nul ti sat14.30 – Vi je sti za glu he14.40 – Ci klus Život piše priče:

One True Thing, ame ričkiTV film

16.15 – Vi je sti na dru gom16.25 – Vri je me su tra16.30 – Svi jet slav nih, se ri ja17.15 – Gil mo re i ce 5., se ri ja18.00 – Hr vat ska da nas18.50 – Ani ma ni ja ci, cr ta na se ri ja19.15 – Seks i ne ki dru gi grad 2.,

hu mo ri stična se ri ja19.35 – VIP DJ20.10 – Emi si ja20.40 – Bar ce lo na –

Pha na ti na i kos,1. po lu vri je me

21.45 – Bar ce lo na – Pha na ti na i kos, 2. po lu vri je me

22.35 – Emi si ja22.50 – Vi je sti na dru gom23.05 – Eki pa za očevid 4., se ri ja 23.50 – Sažeci no go met ne Li ge

pr va ka00.20 – Prav da za sve 8., se ri ja01.05 – Pre gled pro gra ma

za četvr tak

06.45 – TV pro da ja07.00 – Fu tu ra ma, cr ta na se ri ja07.30 – Naša ma la kli ni ka, se ri ja08.20 – U sed mom ne bu, se ri ja09.10 – Ci gan ke, se ri ja10.00 – TV pro da ja10.10 – Na sljed ni ca, se ri ja11.00 – Iz log stra sti, se ri ja11.30 – TV pro da ja11.45 – Pu to vi lju ba vi, se ri ja12.40 – Lje to na bro du, igra ni film14.25 – Šalji vi kućni vi deo14.55 – TV pro da ja15.05 – Kralj Queensa, se ri ja15.35 – Svi vo le Raymonda, se ri ja16.00 – TV pro da ja16.05 – Ci gan ke, se ri ja17.00 – Vi je sti No ve TV17.05 – Na sljed ni ca, se ri ja18.00 – Je le na, se ri ja18.55 – Vri je me No ve TV19.00 – Dnev nik No ve TV19.25 – Sport No ve TV19.30 – Vri je me No ve TV19.35 – Taxi free 20.00 – La ku noć, Hr vat ska,

cr ta na se ri ja20.10 – Me di cin ska is tra ga, se ri ja21.00 – U sri du, talk show22.00 – Ubo ji ta sum nja, igra ni film23.40 – JAG, se ri ja00.30 – Hu go Pool, igra ni film

02.05 – Čarob ni ce, se ri ja02.50 – Firefly, se ri ja03.40 – Kraj pro gra ma


















hu mo ri stična se ri ja17.50 – Sa nja: Zašto svi živi mo u

stra hu?, talk show 18.45 – Vi je sti,

in for ma tiv na emi si ja19.05 – Exploziv, ma ga zin 19.40 – Za bra nje na lju bav,

sa pu ni ca20.10 – Big Brot her– reality show21.20 – Za bo ra vlje ni slučaj,

kri mi na li stička se ri ja22.10 – Klaun,

kri mi na li stička se ri ja23.00 – Co bra 11,

kri mi na li stička se ri ja23.55 – Vi je sti,

in for ma tiv na emi si ja00.10 – Big Brot her– reality show00.25 – Au to mo tor i sport tv,

ma ga zin (R)00.55 – Fran ken stein,

igra ni film, ho ror (R)03.00 – Co bra 11,


06.45 – TV ras po red06.50 – TV ka len dar07.00 – Do bro ju tro, Hr vat ska 09.10 – Svi jet slav nih, se ri ja09.55 – TV ras po red10.00 – Vi je sti10.10 – Tim buk tu i del ta ri je ke

Ni ger10.55 – Vi je sti iz kul tu re11.00 – Vri je me da nas11.05 – He u re ka, znan stve no-

obra zov na emi si ja11.50 – TV ras po red12.00 – Dnev nik12.16 – TV ka len dar12.30 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja 13.20 – Go vo ri mo o zdra vlju14.00 – Vi je sti14.10 – TV ras po red14.13 – Vri je me da nas14.15 – Se stre, se ri ja15.05 – Xiaolin Showdown,

cr ta na se ri ja15.30 – No ra Fo ra, igra za dje cu16.00 – City Folk: Bar ce lo na 16.35 – Život u živo17.35 – Vi je sti17.50 – Naj sla bi ja ka ri ka, kviz18.35 – Lju bav u za leđu, se ri ja19.30 – Dnev nik20.10 – Tko želi bi ti mi li ju naš?,

kviz21.15 – Bri sa ni pro stor22.00 – Po la ure kul tu re22.35 – Otvo re no23.25 – Vi je sti iz kul tu re23.35 – Tran sfer00.10 – Vi je sti da na00.25 – De sa fi na do / Off Key,

bri tan sko-ta li jan sko-špa njolski film

02.25 – Gil mo re i ce 5., se ri ja03.10 – Se stre, se ri ja04.00 – Prav da za sve 8., se ri ja04.45 – Seks i ne ki dru gi grad 2.,

hu mo ri stična se ri ja05.15 – Bri sa ni pro stor05.55 – Lju bav ne ma ci je ne, se ri ja

06.05 – TV ras po red06.10 – Ra ma zan ski baj ram,

pri je nos 08.00 – Ani ma ni ja ci, cr ta na se ri ja08.25 – Žuto klju nac09.20 – Učili ca09.30 – Nul ti Sat:09.40 – Plat no, bo je, kist10.00 – Ma li pu to pis

10.30 – Xiaolin Showdown, cr ta na se ri ja

10.50 – Ope ra ci ja The rion: Eu ro pe – živo ti nja i nje zin te ri to rij

11.15 – Ze mlja 2, se ri ja12.00 – Fran ken stein i ja,

ame rički film 13.30 – Nul ti Sat14.25 – Vi je sti za glu he14.35 – Ci klus Život piše priče:

Seks, laži i op sjed nu tostame rički TV film

16.05 – TV ras po red16.10 – Vi je sti na dru gom16.20 – Vri je me su tra16.25 – Svi jet slav nih, se ri ja17.10 – TV ras po red17.15 – Gil mo re i ce 5., se ri ja18.00 – Hr vat ska da nas18.50 – Ani ma ni ja ci, cr ta na se ri ja19.15 – Seks i ne ki dru gi grad 2.,

hu mo ri stična se ri ja19.35 – VIP DJ20.10 – Re por te ri21.15 – Ge ni jal ci, hu mo ri stično-

za bav ni show21.45 – Vi je sti na dru gom22.00 – Brokedown Pa la ce,

ame rički film 23.45 – Prav da za sve 8., se ri ja00.30 – Ap so lut na moć,

hu mo ri stična se ri ja01.00 – Pre gled pro gra ma

za pe tak

06.50 – TV pro da ja07.00 – Šalji vi kućni vi deo, se ri ja07.25 – U sri du, talk show08.20 – U sed mom ne bu, se ri ja09.10 – Ci gan ke, se ri ja10.00 – Tv pro da ja10.15 – Na sljed ni ca, se ri ja11.05 – Iz log stra sti, se ri ja11.35 – TV pro da ja11.50 – Pu to vi lju ba vi, se ri ja12.45 – Luđaci, igra ni film14.25 – Šalji vi kućni vi deo 14.55 – TV pro da ja15.05 – Kralj Queensa, se ri ja15.35 – Svi vo le Raymonda, se ri ja 16.00 – TV pro da ja16.05 – Ci gan ke, se ri ja17.00 – Vi je sti No ve TV17.05 – Na sljed ni ca, se ri ja18.00 – Je le na, se ri ja18.55 – Vri je me No ve TV19.00 – Dnev nik No ve TV19.25 – Sport No ve TV19.30 – Vri je me No ve TV19.35 – Taxi free 20.00 – La ku noć, Hr vat ska,

cr ta na se ri ja

^̂ ee tt VV rr ttaa kkss rr ii jj ee dd aa 22 .. 11 11 .. 22 00 00 55 ..



20.10 – Navy CIS, se ri ja21.00 – Bu me rang, se ri ja22.00 – Ro man ca u Se at tleu,

igra ni film23.55 – JAG, se ri ja00.50 – Ha mlet, igra ni film 03.25 – Firefly, se ri ja 04.10 – Kraj pro gra ma


06.15 – Beyblade, cr ta na se ri ja 06.40 – Lu na– si re na s Ka ri ba,







dram ska se ri ja12.00 – Big Brot her– reality show (R)13.20 – Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca13.45 – Lju bav jed nog oca,






hu mo ri stična se ri ja17.25 – Da di lja, hu mo ri stična se ri ja17.50 – Sa nja: Zašto se šetaš

po lu go la?, talk show 18.45 – Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja19.05 – Exploziv, ma ga zin19.40 – Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca20.10 – Big Brot her– reality show21.20 – Za po vjed na li ni ja,

igra ni film, ak cij ski22.55 – Co bra 11,

kri mi na li stička se ri ja23.50 – Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja00.05 – Big Brot her– reality show00.20 – Za bo ra vlje ni slučaj,

kri mi na li stička se ri ja (R)01.10 – Klaun,

kri mi na li stička se ri ja (R)02.00 – Co bra 11,


No] Vje[ti Ca: us kr sNu]e(Halloween: Res su rec tion), 2002., ho ror, SAD

TV NOVA 29.10.2005. 21.45

Reda telj: Rick Ro sent halGlu me: Ja mie Lee Cur tis, Brad Lo ree, Bu sta Rhymes, Bi an ca Kaj lich, Sean Pa trick Tho mas, TyraBanksDa le ko u Had don fi el du, Il li o no is, Fred die Har ris (Bu sta Rhymes), vla snik tvrt ke Dan ger tain-ment. com, upošlja va šest stu de na ta sret ni ka, da su dje lu ju u po ten ci jal no opa snoj igri. S mi ni ja -tur nim vi deo ka me ra ma na se bi, su di o ni ci mo ra ju pro ve sti Noć Vješti ca unu tar rušev ne kuće Mic -ha e la Myersa, na ra dost gle da te lja na In ter ne tu u ci je loj ze mlji. Dok je većina stu de na ta ov djezbog za ba ve, sla ve i do bit ka, Sa ra Moyer (Bi an ca Kaj lich) je iz u ze tak. Pro sto dušna, sra mežlji va isla bih živa ca, Sa ra se ne volj ko pri družuje svo jim pri ja te lji ma Jen (Ka tee Sac khoff) i Rudyju (SeanPa trick Tho mas). Ka ko se spušta noć i mr tva ti je la se go mi la ju Sa ra uz po moć pri ja te lja s ko jimse do pi su je pre ko In ter ne ta ima dru ge na mje re – uništi ti Mic ha e la (Brad Lo ree) jed nom za u vi jek.

33 .. 11 11 .. 22 00 00 55 ..

FF ii ll mm tt jj ee dd NN aa

ttVV ttjjeeddNNiikk NNaa YYuu eeCCoo

Emi si ja na hr vat skom je zi ku TV tjed nik emi ti rat će se u petak 28. li sto pa da u

uo bičaje nom ter mi nu od 20 sa ti na pro gra mu YU ECO te le vi zi je. Re pri za

emi si je je u su bo tu 29. li sto pa da u 15 sa ti.

PP PP


SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica - Zagreb,

važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti:

- djeca do 6 godina voze se besplatno

- djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi 1.942 din.)

- studenti uz prikaz indeksa uživaju popust od 30% (povratna karta je 2.707 din., a u jednom pravcu 1.514 din.)

- osobe starije od 60 godina imaju popust od 30%

POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA DIREKTNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA PRAVCA I VAŽE 30 DANA.

VA[SUBOTICA-TRANSVA[SUBOTICA-TRANS

Nama je dovoljno da znate za nas...

FUNEROPrivatno pogrebno poduzeće

- Subotica, Karađorđev put 2,

telefon (danonoćno):

(024) 55-44-33

- Horgoš, Borisa Kidriča 7,

telefon (danonoćno):

(024) 792-202

Raspored sprovoda i umrlice na

Internetu: www.funero.co.yu

e-mail: [email protected]

Ovim tek stom ne mam na mje ru is pričava -

ti se, sa mo želim raz ja sni ti ne ke ne ja -

snoće gle de mog no vin skog tek sta, ti ska nog

u tjed ni ku »Hr vat ska ri ječ« broj 137 od 23.

ruj na 2005. go di ne, na 25. stra ni ci. Moj tekst

je bio po vo dom pi smu ko je je upu tio Uprav -

ni od bor Za jed ni ce Hr va ta u Ze mu nu »Ili ja

Okru gić« i ko jeg je pot pi sao pred sjed nik te

udru ge Stje�pan�Er�ce�go�vić a ko ji je ob ja vljen

u ovo me tjed ni ku broj 141 od 21. li sto pa da

2005. go di ne.

Go spo din Er ce go vić se vje ro jat no ne sjeća

baš naj bo lje da sam se upra vo nje mu obra ti -

la sa za mol bom za iz ja vu gle de održano ga

sa stan ka, ka da se pi ta ko jom teh ni kom sam

došla do sa držaja tek sta ko je ga on na zi va

»pa skvi lom«. No ne sa mo da se ne sjeća, već

po kušava ob ma nu ti čita telj stvo, a iz gle da i

čla no ve udru ge ko joj je pred sjed nik – ka ko

on s ti me ne ma ništa. Te me ljem nje go ve iz ja -

ve do bi ve ne te le fon skim raz go vo rom i

snimlje nim na dik ta fon, kao i istom teh ni -

kom do bi ve nim iz ja va ma od pred sjed ni ka

De mo krat skog sa ve za Hr va ta u Voj vo di ni

Pe�tra�Kun�tića i čla na Vi jeća DSHV-a Bože

Go�je�vića iz Ze mu na na stao je tekst o ko jem

je ri ječ, te ta ko sa držaj čine većinom upra vo

te iz ja ve, uz kraću in for ma ci ji o ZHZ i na ja -

vu pred sto jeće književ ne večeri, do bi ve nu ta -

kođer od go spo di na Er ce go vića. Da kle, o

ovo me do gađaju ko jem ni sam na zočila, iz vi -

je sti la sam te me ljem iz ja ve tri ju su di o ni ka

to ga sa stan ka, što go spo din Er ce go vić vr lo

do bro zna, pa za to i po sta vlja pi ta nje au to ri -

za ci je svo je iz ja ve. No, ni ti je od nje go ve

stra ne za tražena au to ri za ci ja, ni ti je to no vi -

nar ska prak sa, oso bi to kad su u pi ta nju kraće

iz ja ve.

Prem da s tog sku pa ni je iz da no ni ka kvo

službe no pri općenje sma tra li smo važnim iz -

vi je sti ti o ak tiv no sti ma ko je se re la tiv no ri jet -

ko do gađaju u hr vat skoj za jed ni ci u Ze mu nu.

Ako se i do gađaju, ne do bi va mo oba vi je sti o

to mu ni ti po zi ve da ih is pra ti mo i in for mi ra -

mo o to mu čita te lje našega tjed ni ka te smo

sto ga pri bje gli ovoj me to di ko ja za si gur no

ni je ide al na u us po red bi s iz vješta va njem s li -

ca mje sta.

Uko li ko je pak čla no vi ma UO ZHZ »Ili ja

Okru gić« za sme tao na slov op ti mi stično ga

to na »Su rad njom do ostva re nja in te re sa« i

ne ma ju na mje ru su rađiva ti s dru gim hr vat -

skim or ga ni za ci ja ma, o to me se mo gao iz ja -

sni ti pred sjed nik udru ge u svo joj iz ja vi te bi

u tom slučaju čita te lji »Hr vat ske ri ječi« bi li

upo zna ti s istin skim sta vo vi ma i na mje ra ma

ZHZ. Ova ko osta je do jam da iz ne kih, nje mu

zna nih raz lo ga, pred sjed nik udru ge ni je želio

iskre no iz ra zi ti svo je sta vo ve, pa na mje sto

to ga »in ter ve ni ra« na kon sko ro mje sec da na.

Svačije je pra vo mi je nja ti svo je sta vo ve i

mišlje nje, ali osta je, me ni ba rem, ne ja sno

zašto je zbog to ga po treb no po kušava ti dis -

kre di ti ra ti dru go ga te sto ga mo gu sa mo reći –

ne ka čita te lji sa mi pro su de tko je ko ga uvri -

je dio i tko je u ovoj priči pa skvi lant.

Ako pak ne tko sma tra da je oštećen uvi jek

sam sprem na na pra vi ti širi raz go vor na ovu

te mu ra di in for mi ra nja jav no sti i raz jašnje nja

ne ja snoća.

Ja smin ka Du lić

OdgovornapismoUOZHZ»IlijaOkrugi}«

Documents

ur e d n I k o va - hrvatskarijec.rs