URB d.o.o. – Zagreb, prosinac 2006

_____________________________________________________________________________ URBING d.o.o. – Zagreb, prosinac 2006.


GRAD ROVINJ Generalni urbanistički plan


Generalni urbanistički plan grada Rovinja


Nositelj izrade: GRAD ROVINJ- CITTA DI ROVIGNO Gradsko poglavarstvo

Gradonačelnik: Giovanni Sponza

Koordinacija nositelja izrade:

Upravni odjel za prostorno i urbanističko planiranje i izgradnju objekata Pročelnik upravnog odjela:

Ivan Begić, dipl.iur.

ROVINJ Generalni urbanistički plan grada

KNJIGA 1 – TEKSTUALNI DIO Izvršitelj:

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb Koordinator izrade plana:

Tihomir Knezić, dipl.ing.arh. Direktor:

Darko Martinec, dipl.ing.arh. Plan broj:

A-195/2001; A-195a/2002; A-195b/2004 Datoteka:

URBING /U4 /TK /ROVINJ/ TEKST

Rovinj - Pula – Zagreb, prosinac 2006.



Nositelj izrade: GRAD ROVINJ Gradsko poglavarstvo Upravni odjel za prostorno i urbanističko planiranje i izgradnju objekata Odsjek za prostorno i urbanističko planiranje i geodetske poslove

Koordinacija:

Stanislava Martinis, dipl.ing.arh. Izvršitelj:

URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb Koordinator:

Tihomir Knezić, dipl.ing.arh.

ROVINJ Generalni urbanistički plan grada

KNJIGA 1 – TEKSTUALNI DIO

Stručna skupina: URBING d.o.o. za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zagreb

Tihomir Knezić, dipl.ing.arh. Zvonimir Kufrin, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. Ljiljana Doležal, dipl.ing.arh. Vitomir Štokić, dipl.ing.arh. Jakov Ahel, dipl.ing.arh.

autori suradnici:

Maja Furlan-Zimmermann, dipl.ing.arh. Nataša Furlan-Zimmermann, dipl.ing.arh. mr.sc. Tonko Radica, prof.geograf. mr.sc. Neda Telišman-Košuta, dipl.turizmolog Dubravko Tumpić, dipl.ing.arh.

u suradnji s:

BURIĆ d.o.o Pula - Vinko Burić ICON d.o.o. Rovinj - Vladimir Delfar, dipl.ing.arh. MICROSTAR ENGINEERING d.o.o Rovinj - Slobodan Bajagić, dipl.ing.pejz.arh.

Milan Damianić, dipl.ing.el. Tanja Uzelac, dipl.ing.građ. Gianklaudio Pelicer, dipl.ing.el. Darko Malčić Pirin, dipl.ing.građ. Silvano Cukon, dipl.ing.građ. Damir Matošević, dipl.arheolog

Konzultacije:

Upravni odjel za prostorno i urbanističko planiranje i izgradnju objekata Odsjek za prostorno i urbanističko planiranje i geodetske poslove

Rovinj - Pula - Zagreb, prosinac 2006.





Sadržaj: I. Obrazloženje stranica

0. Uvod .....................................................................................................................................................………. 1 1. Polazišta ....................................................................................................................................................... 2 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada Rovinja u odnosu na prostor i sustave županije i Države ................................................................................... 2

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru i prostorno razvojne resursne značajke ........................... 2 1.1.2. Granica prostornog obuhvata GUP-a ....................................................................................... 4 1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

i ocjena postojećih prostornih planova ..................................................................................... 4 1.1.3.1. Pokrivenost područja dokumentima prostornog uređenja…………………………….. 4 1.1.3.2. Planske smjernice i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997. i 1999.g.) .... 5 Prostorni plan Istarske županije .(veljača 2002.g.) ................................................. 6

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova Prostorni plan uređenja Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja 9a/05) ...................... 8

Generalni urbanistički plan grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja 5/93) .................... 14 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja

u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ................................ 15 1.1.4.1. Obilježja stanovništva………………………………………………………………………… 15 1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na raspored središnjih funkcija 17 1.1.5. Analiza i usporedba pokazatelja za stanovništvo i stanove……………………………………… 21 1.1.6. Kartografski prilozi……………………………………………………………………………………. 28

Kartografski i tablični prikazi prirodnih i prostorno-razvojnih značajki grada Rovinja ....22 - 33 22 ← Stanovništvo 2001.g. – tablice, 24 ← Stanovi 2001.g. – tablice,28 ← Pregled korištenja prostora grada Rovinja kroz povijest, 29 ← Regionalni prostorni plan Istre 1967-1969.g., 30 ← Urbanistički plan grada Rovinja iz 1979. g., 31 ← GUP grada Rovinja iz 1993.g. - danas važeći plan, 32 ← Prostorni plan Istarske županije (veljača 2002.god. izvadak), 33 ← Prostorni plan uređenja grada Rovinja – namjena površina (Sl. gl. Grada Rovinja 9a/05)

2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja ..................................................................................... 34 2.1. Ciljevi prostornog razvoja grada Rovinja .............................................................................................. 34

2.1.1 Značaj posebnih funkcija grada……………………………………………………………………… 34 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture………………………………………………………….. 35 2.1.3. Infrastrukturna opremljenost…………………………………………………………………………. 36 2.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša………………………………………… 36

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja .......................................................................................................... 36 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ……………………………………………………………… 36 2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture………………………………………. 36

3. Plan urbanističkog uređenja ........................................................................................................ 39 3.1. Temeljna organizacija prostora grada Rovinja .................................................................................. 39

3.1.1. Koncepcija razvoja i organizacije grada................................................................................... 39 3.2. Organizacija, korištenje, namjena, uređenje i zaštita površina .................................................... 44

3.2.0. Osnovna namjena i korištenje površina ................................................................................44 3.2.1. Razvitak stanovništva grada Rovinja ................................................................................... 45 3.2.2. Stanovanje – prostori za stambenu gradnju ......................................................................... 46 3.2.3. Uslužne središnje funkcije .................................................................................................... 48 3.2.4. Gospodarske djelatnosti ....................................................................................................... 48 3.2.5. Društvene djelatnosti ............................................................................................................ 50 3.2.6. Prometni sustav i mreže ....................................................................................................... 51 3.2.7. Telekomunikacijski sustav i mreže ...................................................................................... 61 3.2.8. Vodoopskrbni sustav i mreža ............................................................................................... 64 3.2.9. Kanalizacijski sustav i mreža ............................................................................................... 67 3.2.10. Elektroenergetski sustav i mreža ........................................................................................ 72 3.2.11. Plinoopskrba i mreža ............................................................................................................ 74 3.2.12. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina ................................................... 76 3.2.13. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite ........................................................ 80 3.2.14. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja ............................................................................... 80 3.2.14. Obuhvat obvezne izrade planova prostornog uređenja..................................................... 81

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina .......................... 82 3.3.1. Obvezni prostorni pokazatelji za GUP…………………………………………………………… 86 3.4. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...................................................................................... 102 3.4.1. Postupanje s otpadom…………………………………………………………………………… 102 3.4.2. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš……………………………………………………..102 3.4.3. Mjere zaštite od ratnih razaranja…………………………………………………………………103



4. Kartografski prikazi i kartogrami priloženi u tekstualnom dijelu (knjizi) 104 ← 1. Korištenje i namjena površina, 105 ← 2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti, 106 ← 3. Infrastrukturni sustavi i mreže: 3.1. Prometni sustav, 107 ← 3.2. Elektroenergetika i plinoopskrba, 108 ← 3.3. Vodoopskrbni sustav 109 ← 3.4. Odvodnja otpadnih voda, 110 ← 3.5. Pošta i telekomunikacije, 111 ← 4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite 112 ← Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, 113 ← 4.3. Oblici korištenja i način gradnje, 4.3.1. Prostori za razvoj i uređenje 114 ← 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora 115 ← 4.3.3. Način gradnje

II. Odredbe za provođenje 102

I. Temeljne odredbe .................................................................................. 103

Ciljevi i koncepcija prostornog uređenja grada ………........................................................................ 103

← Osnovna polazišta ← Stanovništvo i stanovanje ← Turizam ← Gospodarstvo ← More ← Sport i rekreacija ← Javna i društvena namjena ← Promet ← Infrastruktura ← Zaštita prirodne i graditeljske baštine ← Ostale zaštićene površine ← Izrada studija utjecaja na okoliš i detaljnije dokumentacije prostornog uređenja II. Odredbe za provođenje ..................................................................... 107

1. Uvjeti određivanja razgraničavanja površina javnih i drugih namjena ..................................................................................... 107 2. Uvjeti uređivanja prostora za građevine od važnosti za županiju i državu ....................................................................... 111 3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti ........................................ 112 4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti ............................................. 114 5. Uvjeti i način građenja stambenih građevina ..................................................... 116 6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže ................................... 123 7. Uvjeti uređivanja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina ................. 131 8. Pravila građenja i uređivanja prostora .............................................................. 132 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara .......................................................................... 143 10. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje) ................................ 146 11. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš ............................................. 146 12. Mjere provedbe plana ....................................................................................... 148 12.1. Obveza izrada posebne i detaljnije dokumentacije prostornog uređenja 12.2. Mjere uređenja i zaštite zemljišta 12.3. Rekonstrukcija građevina 13. Mjere zaštite od ratnih razaranja…………………………………………………… 150 14. Prijelazne odredbe…………………………………………………………………… 151 Korišteni pojmovi prostornog i urbanističkog planiranja ....................................... 152 Korišteni materijali……………………………………………………………………… 156 Literatura i izvori………………………………………………………………………… 157 Prilog 1. Ovlaštenja stručnog izrađivača

1. Republika Hrvatska, Trgovački sud u Zagrebu, Izvadak iz sudskog registra 2. Republika Hrvatska, Ministarstvo ZOPUIG, Suglasnost za upis u sudski registar 3. Republika Hrvatska, Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Potvrda

Prilog 2. Suglasnosti na plan

1. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - SUGLASNOST 2. Ured državne uprave u Istarskoj županiji - SUGLASNOST 3. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - SUGLASNOST 4. Istarska županija, Zavod za prostorno uređenje - MIŠLJENJE


______________________________________________________ _____________________ URBING d.o.o. – Zagreb, prosinac 2006.

1

0. Uvod Generalni urbanistički plan osnovni je i obvezni dokument prostornog uređenja naselja/grada Rovinja. Obveza njegove izrade određena je kako nadređenim dokumentima prostornog uređenja - Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Županijskim prostornim planom Istarske županije, Prostornim planom uređenja Grada Rovinja, tako i Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Rovinja. Izrada Generalnog urbanističkog plana je timski zadatak, a rad je proveden sukladno zakonima i propisima iz područja prostornog uređenja1, ostalim zakonima i propisima bitnim za izradu dokumentacije prostornog uređenja te osnovnim dokumentima prostornog uređenja države2. Tvrtka URBING odabrana je za izradu ovog dokumenta nakon provedenog javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg izvršitelja radova. U rujnu 2001. godine sklopljen je ugovor (Klasa: 350-05/01-01/325; Urbroj: 2171/01-2/01-01-2; odnosno broj A-195/2001; A-195a/2002; A-195b/2004) kojim su regulirani međusobni odnosi i obveze tijekom rada na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja. Radovi na izradi GUP-a odvijali su se u nekoliko etapa: Pripremni radovi - Detaljni program izrade, analiza postojećeg stanja, definiranje polaznih osnova plana - temeljne postavke, izvršeni su u listopadu 2001. godine. U prosincu 2001. godine završena je prva etapa izrade GUP-a grada Rovinja. Izrađena je knjiga: "ROVINJ – GENERALNI URBANISTIČKI PLAN – Polazišta, ciljevi i koncepcija prostornog uređenja" a sadržajno je osmišljena na način da bude podsjetnik i materijal za praćenje izlaganja stručne skupine, koja je detaljno prezentirala Koncepciju prostornog-urbanističkog uređenja grada Rovinja 27. prosinca 2001. godine u Rovinju. Nakon provedene stručne rasprave na navedenom izlaganju, održan je čitav niz sastanaka Komisije za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, urbanizam, arhitekturu i graditeljstvo Grada Rovinja (sjednice 08., 21., 23., 25., 29. siječnja i 01., 05. i 07. veljače 2002. godine); Stručnog savjeta Gradskog poglavarstva za praćenje izrade Prostornog plana uređenja Grada (PPUG-a) i GUP-a (sjednice 18., 27. veljače i 04., 11. i 21. ožujka 2002. godine) te Gradskog poglavarstva Grada Rovinja (sjednice 23. svibnja i 16. srpnja 2002. godine). U studenom 2002. godine izrađena je knjiga: "ROVINJ – GENERALNI URBANISTIČKI PLAN – Koncepcija prostornog uređenja" koja je predstavljala jasan i u većem dijelu nedvojben planerski stav stručne skupine kroz prijedlog Koncepcije prostorno-urbanističkog uređenja grada Rovinja. U tom elaboratu prezentirana su na temelju usvojenih ciljeva od strane Gradskog poglavarstva, koncepcijska rješenja koja su odraz detaljne provjere usklađenosti pojedinih varijanti planskih rješenja s dokumentima prostornog uređenja višeg reda, prije svega Županijskim prostornim planom; izvršene ponovne provjere određenih rješenja u odnosu na stvarno stanje u prostoru te elaborirani rezultati brojnih konzultacija s relevantnim stručnjacima za pojedina područja koje obrađuje koncepcija.

1 Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98 i 35 /99, 32/02,

100/04), Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine 106/98), Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (Narodne novine 101/98)

2 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Odluka Sabora Republike Hrvatske 27.6.1997.g) i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 50/99)

Koncepcija prostorno-urbanističkog uređenja GUP-a bila je raspravljena na čitavom nizu sastanaka tijekom prosinca 2002. godine: Komisije za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, urbanizam, arhitekturu i graditeljstvo Grada Rovinja (sjednice 12. i 16. prosinca 2002. godine); Stručnog savjeta Gradskog poglavarstva za praćenje izrade PPUG-a (sjednica 13. prosinca 2002. godine) te Gradskog poglavarstva Grada Rovinja (sjednice 10. i 12. prosinca 2002. godine). Stručnoj skupini su krajem prosinca dostavljeni: Zaključak Gradskog poglavarstva od 20. prosinca 2002. godine o prihvaćanju Koncepcije prostornog uređenja; Zaključak Komisije za prostorno uređenje zaštitu okoliša, urbanizam, arhitekturu i graditeljstvo Grada Rovinja od 18. prosinca 2002. godine, Primjedbe Odsjeka za prostorno i urbanističko planiranje i geodetske poslove od 17. prosinca 2002. godine kao i Zapisnik Stručnog savjeta Gradskog poglavarstva za praćenje izrade PPUG-a i GUP-a. Temeljem svih tih Zaključaka u lipnju 2003. godine izrađena je knjiga: "ROVINJ – GENERALNI URBANISTIČKI PLAN – Nacrt prijedloga plana" kojim je u kartografskom i tekstualnom obliku prikazana usvojena koncepcija. Sadržaj te knjige izrađen je sukladno određenjima Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN br.106/1998.). Elaborat Nacrt prijedloga plana bio je podloga za postupak Prethodne stručne rasprave. Stručna skupina je obradila sve pristigle primjedbe, prijedloge i sugestije te ih ugradila u elaborat: "ROVINJ –GENERALNI URBANISTIČKI PLAN – Prijedlog plana", temeljem kojeg je 18. studenog 2003. godine, utvrdilo Gradsko poglavarstvo Grada Rovinja utvrdilo Prijedlog Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja te ga uputilo na javnu raspravu sukladno članku 4. Uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova («Narodne novine» br. 101/98). Javni uvid trajao je u razdoblju od 28. studenog 2003. godine do 07. siječnja 2004. godine. Javno izlaganje održano je 15. prosinca 2003. godine. Na javno izlaganju sudjelovalo je 125 građana. U tijeku postupka javnog uvida na Prijedlog plana pristiglo je 87 primjedbi (te jedna izvan zakonskog roka). Stručna skupina za izradu plana zajedno sa stručnim službama Grada obradila je sve pristigle primjedbe i prezentirala izvješće o provedenoj Javnoj raspravi poglavarstvu Grada Rovinja 03.10.2006. Dana 03. listopada 2006. godine, Gradsko poglavarstvo donosi Zaključak o prihvaćanju Izvješća o javnoj raspravi o Prijedlogu Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja i utvrđivanju Konačnog prijedloga Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja (Klasa: 350-05/01-01/325, Urbroj: 2171/01-1-06-47). Temeljem ovog zaključka izrađena je knjiga "ROVINJ –GENERALNI URBANISTIČKI PLAN – Konačni prijedlog plana", u koju je stručna skupina ugradila sve prihvaćene primjedbe, prijedloge i sugestije koje su elaborirane u Izvješću s Javne rasprave te ostalim Izvješćima iz Zaključaka Poglavarstva. Na Konačni prijedlog plana ishođena su sva Zakonom propisana mišljenja i suglasnosti koja su u prilogu 2. Plana. Dana 30. studenoga 2006.g., Gradsko vijeće Grada Rovinja donosi Odluku o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja. Temeljem ove Odluke izrađena je knjiga «GRAD ROVINJ – GENERALNI URBANISTIČKI PLAN».



2

I. Obrazloženje

1. Polazišta 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada Rovinja u odnosu na prostor i sustave županije i Države 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru, prostorno razvojne i resursne značajke Grad Rovinj nalazi se u sastavu Istarske županije i pripada skupini manjih jedinica lokalne samouprave. Zauzima površinu od 77,71 km2, što čini samo 2,76% sveukupne površine Istarske županije i nešto više od 25% bivše općine Rovinj (prema površini je na 6. mjestu među Gradovima i na 16. mjestu među svim jedinicama lokalne samouprave u Istri). U njegova dva samostalna statistička naselja Rovinju i Rovinjskom Selu živjelo je 31.3.2001. godine 14.234 stalnih stanovnika naselja popisa, koji su činili samo 7% stanovnika Istarske županije, odnosno više od 70% stanovnika bivše općine Rovinj (treća jedinica lokalne samouprave u Istri prema broju stanovnika). Prosječna gustoća naseljenosti Grada Rovinja 2001. godine je bila 183 stanovnika naselja popisa na km2, što je znatno više nego je bio prosjek u Istarskoj županiji (73 st/ km2) ili hrvatski državni prosjek (77,5 st/km2). Više od 200 stanovnika na km2 bilo je u prosjeku na području gradskog središta Rovinja, dok je u samostalnom naselju Rovinjsko Selo bilo manje od 50 stanovnika na km2. Značajke geografskog položaja Prostor Grada Rovinja, jezgra Rovinjštine, nalazi se u središnjem dijelu zapadne obale Istre. Na sjeveru preko Limskog kanala graniči s općinskim jedinicama lokalne samouprave Vrsar i Sveti Lovreč, na istoku s općinama Kanfanar i Bale, dok ga na zapadu državno teritorijalno more. Od gradskog središta i luke Rovinj prema bližim i daljim okolnim prostorima, odnosno prema unutrašnjosti Istre, pruža se glavni smjer regionalnog povezivanja prema Žminjštini i Pazinštini te dalje prema Rijeci, odnosno na sjever prema Poreštini i Bujištini te na jugoistok prema Pulštini. Kroz prostor Grada Rovinja, na pravcu zapad - istok, prolazi državna cesta D-303 Rovinj - Rovinjsko selo - Kanfanar, u čijoj se blizini spaja s državnom polu autocestom D-3 Rijeka - tunel Učka – Pazin - Pula, kao i s državnom polu autocestom (u gradnji) kroz zapadni dio Istre D-21, odnosno na željezničkoj stanici Kanfanar ima vezu i sa željezničkom prugom Pula – Pazin - Divača (u Republici Sloveniji). Ostale glavne, sabirne, spojne i priključne cestovne prometnice unutar teritorija Grada Rovinja su županijskog značenja (županijska cesta 5096) koja služi za povezivanje teritorija Grada Rovinja s južnim dijelom istarskog poluotoka (općine Bale i Vodnjan te Grad Pula), odnosno lokalnog značenja, gdje se cestom 5095 Rovinj - Valalta, cestovnim odvojcima 5105 i 5175 prema jugoistočnom obalnom području i s drugim lokalnim cestama povezuje gradsko središte s pojedinim stancijama i s ostalim rubnim dijelovima u Gradu.

Tim prometnicama središte grada Rovinja je udaljeno od turističkih područja Monsena, Villas Rubin i Polari oko 3 km te Valalte i Veštra oko 5 km, od naselja Rovinjsko selo 7 km, odnosno od susjednih općinskim središta Bale 15 km, Kanfanara 19 km i Žminja 24 km, od većih istarskih gradskih središta Poreča 35 km, Pule 36 km i Pazina 38 km, a od makroregionalnog središta Rijeke 96 km (i Trsta u Italiji 90 km) i državnog središta Zagreba 278 km. Ti prometni pravci bit će još bolje vrednovani potpunom izgradnjom glavnih državnih cestovnih prometnica (poluautocesta i autocesta) u Istri i eventualno ponovnim aktiviranjem željezničke pruge Rovinj – Kanfanar. Naseljenost prostora Naseljenost ovog područja potječe još iz pretpovijesnog razdoblja. Smatra se da se današnje naselje Rovinj počelo stvarati između 2. i 3. st. p. K. Rovinj se prvi put u pisanim izvorima spominje pod nazivom “Ruigno” / “Ruginio” sredinom 7. st. Poslije propasti rimskog carstva pripadao, uostalom kao i ostale istarske gradove, Teodorikovoj istočnogotskoj državi, Bizantskom Carstvu odnosno Ravenskom egzarhatu (539.-751. i 774.-778.), Langobardima (751.-774.), Franačkoj državi (od 788. g.), te kasnije raznim feudalnim obiteljima (pretežno njemačkog porijekla) kojima je bila infeudirana istarska markgrofovija. Od 1209. g. je pod vlašću akvilejskog patrijarha, a od 1283. u sklopu mletačke Republike. Poslije pada Venecije 1797. pripao je Austriji, nakon Rapalskog sporazuma iz 1920. Italiji, od 1947. (po Pariškom miru) Jugoslaviji a od 1991. suverenoj Republici Hrvatskoj. Rovinj je karakterističan primjer gradskog naselja mediteranskog radijalno-koncentričnog tipa. Najprije se razvija kao naselje utvrđeno zidinama na malom priobalnom otočiću; od sredine 17. st. se širi i izvan gradskih zidina, a 1763. Otočno je naselje spojeno s kopnom. Gradom dominira barokna crkva Sv. Eufemije, rekonstruirana 1725.-1736., sa prekrasnim zvonikom (60 m visine; rekonstruiran 1654.-1687.). Od ostalih građevina ističu se gradski bedemi (sa kulama), gradska vrata (5; posebno Balbijev luk iz 1678.-79.), zgrada gradske uprave (sa starom Vijećnicom; počeci datiraju u 14. st.), romanička crkva Sv. Trojstva na Trgu na Lokvi, ostale srednjovjekovne i renesansno-barokne crkvice, franjevački samostan s crkvom Sv. Franje Asiškog (1702.-1710), ulica-skalinada Grisia, urbano-arhitektonski kompleksi Sv. Tome i Sv. Benedikta, staro groblje podno Sv. Eufemije, satni toranj (sredina 19. st.), kazalište “A. Gandusio” (1865.) u Valdibori, više srednjovjekovnih, renesansnih i baroknih palača (zgrada srednjevjekovnog tribunala; “venecijanske palače” na Velom Trgu; palača Califfi sjedište Zavičajnog Muzeja). Tijekom 17., 18. i u prvoj polovici 19. st. Rovinj je bio najveći i najrazvijeniji grad Istre i njezino glavno ribarsko i jedrenjačko pomorsko središte, koje počinje gubiti na značenju pojavom parobroda i nakon izgradnje pulskog arsenala. U novije vrijeme grad Rovinj u svoj sastav uključuje nove gradske dijelove, stambene, radne i rekreacijske zone, zaključno s turističkim naseljima prema sjeverozapadu (Valdaliso, Monsena i Valalta) i jugoistoku (Villas Rubin-Polari, Veštar). Rovinj 1531. godine dobiva novi gradski statut transkripcijom starih statutarnih normi. Za vrijeme Austro-ugarske Monarhije Rovinj 1869. dobiva status samostalnog grada sa posebnim statutom u sastavu Primorja. Nakon II. Svjetskog rata najprije se gradska općina nalazi u sastavu kotara Pula, zatim se na širem prostoru stvara općina Rovinj (1961.), da bi od 1992. u suverenoj Republici Hrvatskoj dobio status Grada unutar Istarske Županije.



3

Počeci suvremenog razvitka funkcija Rovinja datiraju iz druge polovice 19. st. God. 1947 uspostavljena je parobrodska veza s Trstom i Pulom; trideset godina kasnije (1873.76.) izgrađena je željeznička pruga Rovinj-Kanfanar te je tada uspostavljena bolja kopnena veza sa Pazinom, Trstom i Bečom. God. 1853 izgrađen je veliki svjetionik na otočiću nedaleko od otoka Sv. Ivana na Pučini, a u gradu je u narednom razdoblju podignuto kazalište (1865.), otvoren telegrafsko-poštanski ured (1857.; 1906 i prva telefonska centrala), uvedena gradska plinska rasvjeta (1905.), izgrađen vodovod Campolongo (1907.-09.). Sredina 19. st. obilježava početke industrijalizacije: 1847. započeli su radom mlin i tvornica tjestenina obitelji Blessich; 1852. izgrađena je na otoku Sv. Andrije prva tvornica cementa; kasnije su otvorene i tvornice voska-svijeća, stakla, likera, destilerija “Ampelea”, a napose tvornica za preradu duhana (1872.) i prva tvornica za preradu i konzerviranje ribe (1881). God. 1856. rekonstruiran je veliki mol a kasnije su podignute i nove rive u južnoj i sjevernoj luci. Razvitak turizma započinje 1888. otvaranjem klimatskog lječilišta “Nadvojvotkinja Maria Theresia” (na sjeveru, u predjelu Sv. Pelagija) i uređenjem prvog kupališta u uvali Lone (na jugu grada). Početkom 20. st. otvaraju se nekolika svratišta, hotel “Adriatic” (1913.), a obitelji Hutterott i Millweski uređuju svoje posjede na otoku Sv. Andrije, odnosno na otoku Sv. Katarine. Istraživački rad u Rovinju započinje 1891. otvaranjem zoološke stanice i akvarija (inicijativom Berlinskog zoološkog instituta) koji kasnije prerastaju u znanstvenu instituciju - Centar za istraživanje mora. Kamen se u Rovinju (iz kamenoloma Montravo, Veštar, Gustigna, Valfaborso, Limski kanal, i dr.) stoljećima iskorištavao za potrebe Mletačke Republike i Venecije, dok vađenje boksita počinje prije 1. svjetskog rata. Prva polovica 19. st. karakterizirana je i u Rovinju dvjema svjetskim ratovima, teškim društveno-političkim prilikama između dvaju ratova, te egzodusom dijela stanovništva (pretežno talijanskog) početkom pedesetih godina. Za vrijeme Italije dolazi do skromnog širenja urbanog tkiva i cestovne mreže, do postepene elektrifikacije i plinofikacije grada te do porasta proizvodnje u nekim privrednim granama (vađenje boksita, ribolov, prerada ribe, zanatstvo). Ubrzani razvoj grada Rovinja počinje nakon obnove poslije II. svjetskog rata i traje praktično do današnjih dana. U tom razdoblju došlo je do izgradnje novog sustava kanalizacije, istarskog vodovoda (1959), nove i kvalitetne PTT, električne i cestovne mreže, te do izgradnje niz značajnih infrastruktura u društvenoj sferi (nove školske zgrade, vrtići, dom zdravlja, autobusni kolodvor, sportske dvorane, bazen “Delfin”, novi sportski objekti), do širenja odnosno do izgradnje novih industrijskih pogona (“Mirna”, “Istragrafika”, “Obrada”, građ. Poduzeće “A. Rismondo”, do značajnog razvitka turizma i do sve bogatije i dinamičnije kulturne i sportske djelatnosti. Šezdesetih i sedamdesetih godina stvoreni su uvjeti za gradnju prvih modernih hotela (“Park”, “Eden”) i turističkih naselja na rovinjskom području (Škaraba, Villas Rubin-Polari, Monsena, Valalta). Na tim temeljima počiva i današnji gospodarski i društveni razvitak Rovinja i njegove bliže okolice. Tako je Rovinj zadržao do današnjih dana ulogu administrativno - upravno - političkog, društvenog, gospodarskog te posredničkog i uslužnog središta u zapadnom dijelu Istre, posebno proširenu turističkim značenjem.

Reljefne i geološke značajke Područje Grada Rovinja pruža se u priobalnom području smjerom sjeverozapad - jugoistok zračne linije oko 15 km, a

prema unutrašnjosti smjerom zapad - istok oko 10 km. Sastavni je dio tzv. “Crvene Istre”, gdje se izmjenjuju plodna zemlja crvenica i vapnenački kamenjar. To je otvorena vapnenačka zaravan, gdje se teren postupno uzdiže prema unutrašnjosti, odnosno u prostoru se neznatno izdižu samo vapnenačke glavice, izolirani kupasti krški oblici. Ovo područje ima V. stupanj MCS seizmičnosti ili maksimalnog opaženog intenziteta potresa. Obalno područje je nisko s brojnim uvalama i rtovima, otocima, otočićima, grebenima i hridima, plažama i kamenom obalom. More je uz obalu plitko, a dno kamenito. Obala je najvećim dijelom prikladna za kupanje. Dužina morske obale kopna, otoka, otočića, grebena i hridi prelazi 64 km. Koeficijent razvedenosti je veći od 2,0.

Vode Zbog krških osobina i vapnenačkog sastava nema nadzemnih tokova i izvora podzemnih voda. Problem opskrbe pitkom vodom rješava se istarskim regionalnim vodovodnim sustavom iz izvora i akumulacija vezanih za rijeku Mirnu.

Klimatske značajke Prostor Grada Rovinja pripada sredozemnom tipu klime submediteranskih osobina, osobito prema unutrašnjosti. Ljeta su topla, vedra i sunčana, a zime blage, oblačnije i vlažnije s proljetnim i jesenskim maksimumom padalina, koje donose vlažni zapadni i južni vjetrovi. Ljeti s mora puše maestral, dok zimi bura nema razorno negativno djelovanje. Srednja godišnja temperatura zraka je 12,1 stupanj C (siječanj 4,5 stupanja C i srpanj 20,9 stupanja C), godišnje padne 836 mm padalina, srednja godišnja naoblaka je 4,2, a insolacija iznosi 2.437 sunčanih sati godišnje.

Značajke prirodne baštine Ovaj rovinjski kraj ima pitom i privlačan krajolik u kome se u obalnom pojasu 3-5 km od mora ističu guste zimzelene šume hrasta crnike, u neposrednoj blizini mora zasađene su i narasle vrijedne borove šume, dok prema unutrašnjosti raste šuma hrasta medunca i bjelograba. Od kultura dominiraju maslinici i vinogradi. Prema tome uz obalu se ističe pravi sredozemni krajolik, dok se prema unutrašnjosti mijenja u submediteranski krajolik. U ovom krajoliku posebno su zaštićeni park šume, zaštićeni krajolici, spomenici parkovne arhitekture, geološki spomenik prirode, posebni rezervat u moru te zoološko - ornitološki rezervati, ali prisutna je i posebna zaštita brojnih kulturnih dobara.

Osnovne resursne značajke Svako gospodarsko iskorištavanje ovog područja obvezno zahtjeva brigu o zaštiti prirodnih vrijednosti, prirode i okoliša. To se odnosi i na sve prirodne i kultivirane (od ljudi stvorene) krajolike, kako bi se sačuvala preostala šuma od sječe i propadanja, poljodjelske površine od neagrarnih namjena, građevinska zemljišta od neracionalne i neekonomične izgradnje, dok kod iskorištavanja mineralnih sirovina (osobito kamena) treba spriječiti da dođe do devastacije krajolika. Treba podržavati na čitavom području Grada Rovinja takve programe gospodarskog razvitka raznih usmjerenja (poljodjelstvo, ribarstvo, marikultura, industrija, građevinarstvo, obrt, promet, turizam, rekreacija, trgovina, razne usluge, kultura i sl.), među kojima su najpoželjnije, osim onih već tradicionalnih, brojne manje poduzetničke inicijative, najviše vezane za vrijednosti i pogodnosti ovog prostora, za njegove komparativne prednosti, koje će se uklopiti u prirodni i kultivirani ambijent prema načelima održivog razvitka i voditi računa o usklađenom razvoju i uređenju prostora.



4

1.1.2. Granica prostornog obuhvata GUP-a Karakteristični ili ograničavajući elementi u prostoru, koji su od bitnog značenja za razvoj područja grada Rovinja, a nalaze se izvan prostora određenog granicama građevinskog područja, zahtijevali su, u okviru radova na PPU Grada Rovinja, opsežnu analizu stanja i ocjenu mogućnosti korištenja i namjene šireg područja grada Rovinja. Naime, grad-naselje Rovinj prema statističkoj definiciji (kao i prema Ukazu o proglašenju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, od 30.prosinca 1992.g.) obuhvaća područje nekadašnje K.O. Rovinj, tj. prostore oko grada sve do pred samostalna statistička naselja Rovinjsko Selo i Bale i obuhvaća preko 6.000 ha. To znači da u ovako definirano područje grada Rovinja pripadaju i svi izdvojeni dijelovi grada-naselja Rovinj, kao što su to područje Kokaleto (Cocaletto), Španidiga, brojne stancije istočno i sjeverno od grada i slično. Budući da je Zakonom određeno da se GUP grada Rovinja mora izraditi za njegovo građevinsko područje (koje je utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Rovinja) obuhvat Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja iznosi oko 903 ha kopnenih površina i 55 ha otoka i oko 1515 ha pripadajućih morskih površina. Na ostalim (statističkim) prostorima grada Rovinja, a koji nisu unutar prostornog obuhvata GUP-a, uvjete uređenja i zaštite prostora određivat će se prema Prostornom planu uređenja Grada Rovinja. Prostornim obuhvatom Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja zahvaćen je kopneni prostor od oko 900 ha i pripadajući otoci: V. i M. Figarola, Banjol (Bagnole), Sv. Katarina, Sameri, V. i M. Piruzi (Pirusi), Sv. Andrija, Maškin, Sturago, Sv. Ivan (svjetionik) i Sv. Ivan na pučini, ukupne površine oko 70 ha. Granica započinje sa sjeverozapadne strane od turističko-rekreacijske zone Borik. Obuhvaća stambena naselja Borik, Valsavie, Mondelaco, Bolničko naselje, prolazi lijevom stranom cestovnih prometnica za TN Monsenu, za TN Valaltu, uz novo planiranu obilaznicu grada kod Montepozzo i Porton Biondi, obuhvaća na sjeveroistoku planiranu privrednu zonu. Na istočnoj strani grada, granica prolazi pored novoplanirane cestovne prometnice sve do križanja s novo izgrađenom "ulaznom" cestom od strane Rovinjskog Sela, prolazi sjevernom stranom do predjela tvornice "Obrada" i informacijskog punkta "Turnina". Zatim se vraća starom cestom, istočno od gospodarske zone "Gripole" i stambenog naselja Gripole sve do istočne strane stambenog naselja "Monfiorenzo", te dolazi do ceste Rovinj-Bale. Prolazi južnom stranom ceste Rovinj-Bale sve do spoja s novo planiranom istočnom obilaznicom stambenog naselja "Valbruna 2" i njome dolazi do ceste Rovinj - TN Vile Rubin, Polari. Nadalje prolazi zapadnom stranom TN "Vile Rubin" i dolazi do morske obale u predjelu istočno od uvale Cuvi. S južne i zapadne strane, granica prolazi morskom površinom i obuhvaća sve otoke rovinjskog arhipelaga: V. i M. Piruzi (Pirusi), Sv. Andrija, Maškin, Sturago, Sv. Ivan (svjetionik) i Sv. Ivan na pučini, Banjol (Bagnole), Sv. Katarina, Samer (Sameri), V. i M. Figarola, i ponovno dolazi na kopno kod naselja Borik na sjeverozapadnoj strani grada Rovinja. Prostorni plan grada Rovinja definirao je građevinsko područje grada Rovinja, koje se sastoji od izgrađenih i neizgrađenih površina i ostalih uređenih površina, detaljno je određeno u kartografskom prikazu broj 01. i podudara se s obuhvatom GUP-a.

Granica obuhvata prikazana je na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5000 i 1:10 000, a načelno je vidljiva i u priloženim kartogramima u ovoj knjizi. 1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 1.1.3.1. Pokrivenost područja dokumentima prostornog uređenja Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske - U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju na temelju opće ocjene stanja i značenja prostora i okoliša Države, Strategijom prostornog uređenja predložena je nova orijentacija dugoročnog prostornog razvitka. Utvrđen je Program prostornog uređenja Republike Hrvatske koji donosi mjere i aktivnosti koje će se provoditi u okviru sustava uređenja prostora. Prostorni plan Istarske županije - ovaj Plan je osnovni dokument prostornog uređenja kojim se uređuje cjelokupni prostor županije, razrađuju načela prostornog uređenja i smjernice Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te na temelju udjela u širim prostornim sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuju ciljevi i koncepcija prostornog razvoja, planira prostorna struktura, te određuje organizacija i korištenje prostora županije. Prostorni plan uređenja Grada Rovinja - usvojen je na sjednici Gradskog vijeća Grada Rovinja 22. prosinca 2005. godine i objavljen u "Službenom glasniku Grada Rovinja" broj 9a/05. Generalni urbanistički plan grada Rovinja - usvojen je na sjednici Gradskog vijeća Grada Rovinja dana 30. prosinca 1993. godine i objavljen u "Službenom glasniku Grada Rovinja" broj 5/93. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru - Izvješćem i Programom mjera Grada Rovinja ("Službeni glasnik Grada Rovinja 03/02) prikazano je stanje dokumenta prostornog uređenja u cijelosti. Tablica: Pregled važećih dokumenta prostornog uređenja na području Grada Rovinja

Red. broj.

Naziv Odluka o donošenju

Izrađivač

1. Prostorni plan Istarske županije

Sl. nov. Istarske županije broj 2/02 i 4/05

Zavod za prostorno uređenje Istarske županije

2.

Prostorni plan uređenja Grada Rovinja

Sl. gl. Grada Rovinja, broj 9a/05

Urbing, Zagreb

3.

PUP 'Valdibora, Molini, Vrtovi, Fontera, Trg na lokvi i Squeri''

Sl. gl. Grada Rovinja broj 6a/94,7/94, 6/95, 2/97 i 7/97

RO Rovinjprojekt Rovinj

4. UPU gospodarstvene zone Gripole – Spine u Rovinju

Sl. gl. Grada Rovinja broj 4/00

AAI ISKRA d.o.o. Rovinj

5. DPU Sveti Vid -San Vein i Valbruna u Rovinju


ICON d.o.o. Rovinj



5

6. Izmjena i dopuna dijela bloka broj 15 DPU ''Valdibora, Molini, Vrtovi, Fontera, Trg na Lokvi i Squeri''


RABEX- inženjering d.o.o. Zagreb

7. DPU Valsavie u Rovinju

Sl.gl.Grada Rovinja broj 10/02

ICON d.o.o. Rovinj

8. DPU šireg područja GIMNAZIJA u Rovinju

Sl.gl.Grada Rovinja

9/2003

ARH studio d.o.o. Rovinj

9. DPU poslovno-trgovačkog centra - Valalta

Sl.gl.Grada Rovinja

2/2004

ARCline d.o.o. Rovinj

Tablica: Dokumenti prostornog uređenja u izradi ili u postupku donošenja

Red. broj. Naziv Izrađivač 1. DPU Monte Mulini Studio 3LHD d.o.o. 2. DPU Centar grada

-zona A i B ARCline studio d.o.o.Rovinj

3. DPU Otok Katarina ICON d.o.o. Rovinj 4. DPU Centener - Centar AAI ISKRA d.o.o. Rovinj 5. DPU stambene zone

Concetta – uz cestu 1

Tablica: Dokumenti prostornog uređenja stavljeni izvan snage dana 23.04.1999.g. prema članku 57. Zakona o prostornom uređenju

Red. broj.

Naziv Objava

1. Stručna podloga za područje TD Rovinj - Val de Laco – Sabionera

Službeni glasnik Grada Rovinja br. 8/95

2.

Stručna podloga za dio starogradske jezgre Rovinja, omeđen ulicama i trgovima: Trg Matteotti, ul. Iza kasarne, Vrata pod zidom, Veli trg i ul. Matteotti.


3.

Stručna podloga za predio Centener u ul. Kresinskih žrtava, za k.č.8455/10, 8455/18, 8467/32 i 8467/29 k.o. Rovinj.


4.

Stručna podloga za predio Bolničko naselje, za k.č.2520/11, 2520/24, 2520/26, 2520/27 i dio zgr.č.3502 i 3494 k.o. Rovinj.


5. Stručna podloga za predio Bolničko naselje, za k.č. 2510/4, 2510/7 i dio k.č. 2509 k.o. Rovinj.


6. Stručna podloga za dio ulice Kresinskih žrtava u Rovinju


7. Urbanistički projekt za dio stambenog naselja Centener


8. Urbanističko rješenje TS Valbruna II u Rovinju s rješenjem javnog parkirališta


9. Urbanistički projekt za predio Lamanova u ulici Cademia, za k.č. 9198/5, 9198/6 zgr.č. 3270 i 3271 k.o. Rovinj.


10.

Stručna podloga za područje Monfiorenzo, za k.č. 8634/9 i 8634/10 k.o. Rovinj.


11.

Arhitektonsko-urbanističko rješenje za predio Lamanova, za k.č. 9219/4, 9219/13, 9219/12, 9218/21, 9216/7, 9681/18, 9219/1, 9219/2, 9219/11, 9221/1, 9221/3 i 9219/7 k.o.Rovinj.


1.1.3.2. Planske smjernice i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (doneseni u Hrvatskom saboru 1997. i 1999. god.) Osnovno načelo koje proizlazi iz Strategije i Programa prostornog uređenja države, je postizanje održivog (trajnog) razvoja uz pažljivo korištenje prirodnih izvora kako bi se isti sačuvali za buduće generacije. Uvažavajući smjernice Strategije, te potrebe Grada Rovinja, kod izrade Prostornog plana uređenja Grada i Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja potrebno je uvažavati slijedeće preporuke ili određenja za pojedine razvojne segmente: Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na optimalno određivanje prostora za izgradnju na način: (1) da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine; (2) da se omogući uređenje, korištenje i zaštita mora i (3) tako da se poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje prirodnim izvorima (resursima) na održiv-obziran-štedljiv način. Kada je nužna prenamjena površina osnovnih kategorija korištenja, a moguća je prema važećim propisima, zahvati se moraju ograničiti i podrediti uvjetima osnovne namjene prostora, utvrditi prihvatljiva tehnologija, a negativne učinke smanjiti na dopuštenu mjeru. U prostornim planovima takove promjene moraju biti iskazane mjerljivim i usporedivim veličinama. Ograničenja korištenja prostora odnose se na područja na kojima se ne mogu locirati određeni sadržaji ili je za to potrebno ispunjenje posebnih uvjeta, odnosno nužna je prilagodba posebnim okolnostima. Takva ograničenja se odnose na poljodjelske površine visoke kvalitete tla, područja uz obalu mora, na otoke, povijesne cjeline i cjeline zaštite prirodne baštine te prostore osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i biološke strukture. Nužno je isključivanje određenih djelatnosti na pojedinim područjima, kao i izuzimanje nekih površina od bilo kakvog građenja, osobito u nacionalnim parkovima i zaštićenim dijelovima prirode, na dijelovima prirodne obale, na najkvalitetnijem poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica i infrastrukture. Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora za javne namjene i komunalnu infrastrukturu. Prilikom razrade koncepcija prostornog razvoja i određenja planskih mjera u prostornim i urbanističkim planovima gradova, kao i programima realizacije treba uvažiti : (1) mogućnost korištenja prostora u odnosu na izgrađenost: izgrađeni prostori, nedovršeni dijelovi izgrađenih cjelina, područja za rekonstrukciju, neizgrađeni prostor; (2) potrebe javnih funkcija, društvenih djelatnosti, prometa i komunalne infrastrukture te potreban prostor za njihovu realizaciju i (3) potrebe pripreme i uređenja zemljišta za izgradnju. Izgradnju treba usmjeravati u programima predviđene prostore, te u tome smislu pripremiti i na vrijeme rješavati prvenstveno vlasničko-pravne odnose. Posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina te uređenju pješačkih i biciklističkih staza odvojeno od kolnika glavnih državnih i županijskih cesta kad prolaze kroz dijelove naselja.



6

Prostor za razvoj infrastrukture i uvjete realizacije treba planirati i provoditi po najvišim standardima zaštite okoliša uz ugrađen interes lokalnog stanovništva. Vođenje infrastrukture treba planirati tako da se prvenstveno koriste postojeći koridori i formiraju zajednički za više vodova, tako da se izbjegnu šume, osobito vrijedno poljoprivredno zemljište, da ne razara cjelovitost prirodnih i stvorenih struktura, uz provedbu načela i smjernica o zaštiti krajolika. Prostor za razvoj turizma - Turizam neprijeporno predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka Države, pa je njegov ukupni razvitak, uključujući i prostorni, potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove izravne i neizravne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Strateški resurs hrvatskog turizma treba ostati do sada očuvani visokovrijedni prostor, koji će dugoročno sve više dobivati na značenju. Motiviranjem lokalne zajednice treba stvoriti uvjete za poboljšanje ukupnog životnog ambijenta a time će se osigurati potreban standard i stanovništvu i turizmu. Stoga treba poticati oblike ponude koji su integrirani u ukupnu strukturu naseljskog prostora (kao što su manje obiteljske smještajne jedinice), a samo iznimno formirati nove izdvojene turističke komplekse. Prostorni razmještaj i kapaciteti sveukupne turističke ponude treba temeljiti na gospodarskim i ekološkim kriterijima. Osobitu pažnju treba posvetiti: (1) razmještaju i dimenzioniranju marina (i nužnom usuglašavanju s ostalim vidovima korištenja prostora, zaštitom vrijednih dijelova obale i potrebama stanovništva); (2) novim sadržajima sporta i rekreacije (osobito golf igralištima za koja treba istraživanjem odrediti optimalne lokacije i (3) aktiviranjem kulturne i prirodne baštine u funkciji turizma. Od osobitog je interesa za turizam očuvanje vrijednog krajolika te gospodarska sprega s poljoprivredom (zdrava hrana s regionalnim obilježjima), pomorstvo, znanstveni, izletnički, rekreacijski i poslovni turizam. Osnovni ciljevi razvoja turističkog sektora su obnova, potpunije vrednovanje i zaštita turističkih potencijala i izgradnja novog turističkog identiteta. Novu izgradnju kapaciteta u turizmu treba prvenstveno usmjeriti na kvalitetnu dopunu postojeće ponude, a prilikom obnove postojećih ili novih hotela poticati dostizanje samo viših i visokih kategorija smještaja. Turističke zone, utvrđene u važećim prostornim i urbanističkim planovima, u kojima su već djelomično ili u cjelini izgrađeni planirani smještajni i drugi kapaciteti, treba prioritetno kvalitativno restrukturirati i dograđivati. Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša. U okviru planiranja treba prvenstveno osigurati zaštitu i primjereno uređenje: (1) područja izuzetnih, svojstvenih vizualnih oblika s velikom raznolikošću prirodnih i kulturnih elemenata, (2) područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva, suhozidi, voćnjaci, vinogradi na terasama itd.) i (3) područja većeg značenja za zaštitu prirode (morska obala, šume, itd.) Očuvanje prostornog identiteta gradova treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakog grada, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja. Pri planiranju gradova, na načelima obzirnog razvitka, mora se odrediti koje je prostore nužno potpuno zaštititi (sukladno uvjetima službi zaštite graditeljske i prirodne baštine), gdje su mogući a gdje nužni zahvati u cilju poboljšanja i koje su dopustive promjene gradskih struktura a da to ne šteti trajnim povijesnim vrijednostima. Posebnu pažnju posvetiti kontaktnom području povijesnog gradskog središta i struktura suvremenih proširenja grada, kao i rubnim područjima, osobito štiteći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju.

Usklađenje suprotstavljenih interesa različitih korisnika prostora treba temeljiti na stručnim analizama u sklopu pripreme i izrade dokumenata prostornog uređenja i razvojnih programa, a uvažavajući prioritetne djelatnosti za neka područja. To se osobito odnosi na sukob: (1) širenja građevinskih područja - s interesima poljoprivrede i zaštite obalnih prostora, (2) izgradnje novih smještajnih objekata turizma, industrije i energetike - s ciljevima očuvanja prirodnih i neizgrađenih cjelina, osobito na obalnom području, (3) razvojnih potreba luka i infrastrukture - s potrebama drugih gradskih funkcija u obalnim gradovima, (4) smještanje trasa velike infrastrukture i proizvodnih objekata - s interesima očuvanja vrijednih prirodnih resursa, (5) zaštite prirode - s interesima turizma i potrebama stanovništva, osobito u zaštićenim prirodnim cjelinama i (6) iskorištavanje kamena - sa zaštitom krajolika i poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Usklađenjem interesa zaštite prostora i gospodarstva treba prvenstveno riješiti konkurentnost u prostoru te uskladiti kapacitete i tehnologije s gledišta funkcionalnog i ekološki prihvatljivog opterećenja prostora i okoliša. U slučaju neizbježnih kompromisa potrebno je predvidjeti mjere koje će se poduzeti u svrhu ispravljanja šteta i povrata prostora u ekološki prihvatljivo stanje. Bespravna izgradnja smatra se višestrukim sukobom sa svim aspektima gospodarenja prostorom te je nužna provjera prostornog razmještaja, dimenzija i uzroka te pojave u odnosu na planske mjere i odredbe za provođenje prostornih planova. Uz sustavnu kontrolu treba provoditi i preventivne mjere koje se odnose na pravodobno uočavanje interesa i stvaranje uvjeta za zadovoljavanje potreba izgradnje uključujući i pripremu zemljišta i ponudu lokacija. Uređenje obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama: (1) izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine, (2) na užem obalnom pojasu mora se osigurati javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža, (3) određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica i (4) otoci, otočići i hridi s pretežitim ili potpunim prirodnim ambijentom moraju zadržati te značajke i namjenjuju se prvenstveno istraživanju i ograničenom, isključivo rekreativnom, posjećivanju uz isključivanje formiranja građevinskih područja. Prostorni plan Istarske županije (Sl. nov. Istarske županije broj 2/02 i 4/05) Prostorni plan Istarske županije (PPŽ) osnovni je dokument prostornog uređenja kojim se uređuje cjelokupni prostor županije. Navode se postavke i određenja koja su mjerodavna za izradu PPU-a Grada Rovinja i GUP-a grada Rovinja, kao i obvezujuće elemente koje se mora poštivati kako bi bili usuglašeni s planom višeg reda, što je zakonska obveza. Stanovništvo i naselja - PPŽ-om je planiran broj stanovnika na području Grada Rovinja 2010. godine – 17.000 stanovnika, te 18.000 stanovnika 2015. godine. Grad Rovinj je planiran kao manje regionalno središte veće razvijenosti.



7

Gradske aglomeracije predstavljaju područja složene izgradnje urbanog karaktera s prostorno odijeljenim funkcijama stanovanja, rada, odmora i prometa. U pravilu zahvaćaju područja veličine iznad 200 ha. PPŽ-om se utvrđuje gradska aglomeracija grada Rovinja (statističko naselje: dio Rovinj) s kriterijem za utvrđivanje veličine građevinskog područja: bruto gustoća od 33 stanovnika/ha. Na području gradskih aglomeracija preporučuju se slijedeći odnosi namjena: stanovanje 30 - 40%; radne zone, turističke zone 15 - 20%; centri svih kategorija do 5%; promet 10 - 15%; parkovi 5 - 10%; slobodne zelene površine, prigradske šume, poljoprivredne površine 20 - 25%; rekreacija do 5%; ostale javne površine, posebna namjena do 5%. Kriteriji za korištenje izgrađena i neizgrađena dijela građevinskog područja. Građevinsko područje se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela. Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom građevinskih parcela. Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se na način da se izuzima: (1) svaka neizgrađena površina veća od 2 000 m2 , i (2) svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevinske parcele, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i sl.). U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukturu. Neizgrađeni dio građevinskog područja je samostalna površina ili proširenje izgrađenog dijela, koji je: (1) neuređen, (2) uređen, bez postojeće izgradnje i (3) uređen, na kojem je djelomična postojeća gradnja. Koristiti se može samo uređeno građevinsko područje. Ukupno građevinsko područje grada Rovinja, ne može biti manje od površine izgrađenog dijela građevinskog područja naselja uvećanog za 20%. Turistički smještajni kapaciteti - Na području Grada Rovinja, PPŽ-om je planiran smještajni turistički kapacitet od 27.000 do najviše 30.000 postelja-kreveta. Nautički turizam -Temeljne luke, su luke nautičkog turizma u kojima je pružanje usluga zimskog veza (u moru ili na suhom) veće važnosti ili ukupnog obujma prometa u odnosu na tranzit. Broj plovila po hektaru površine akvatorija ne smije biti manji od 80 niti veći od 120. PPŽ-om se planiraju u gradu Rovinju dvije temeljne luke: Rovinj – luka I (marina 380-650 vezova) i Rovinj – luka II (marina 150-200 vezova). Mineralne sirovine - Kriteriji za određivanje lokacije za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina su: (1) lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mora biti izvan obalnog područja, osim postojećih lokacija koje se u tom pojasu moraju sanirati i prenamijeniti do 2010.g. (2) lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih, sportsko – rekreacijskih i zaštićenih područja, (3) ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti i (4) transport sirovine predvidjeti izvan područja naselja. Gospodarske zone - Ukupna planirana površina (396 ha) na području bivše općine Rovinj (PPO iz 1992.g.) namijenjena industriji i servisima je bila predimenzionirana, jer je sada tek 1/6 prostora izgrađena i uređena (65 ha) i to potvrđuje potrebu za bitnom redukcijom površina. Prijedlog redukcije se odnosi na ukidanje (ili stavljanje u postplanski period) industrijsku zonu Rovinj Istok –Kalkera (Calchiera). Cestovni promet - Prioritet razvoja je poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama, rekonstrukcija i reorganizacija prometa prema sadašnjem rangu prometnica, kao prelazno razdoblje, do puštanja u promet planiranih obilaznica grada, uređenja križanja, trećih traka i drugih lokalnih cesta.

Željeznički promet - Za potrebe turizma treba revitalizirati prugu Kanfanar – Rovinj, a sukladno GUP-u iz 1993.g., od novog stajališta Rovinj planirati-izgraditi industrijski kolosjek do nove industrijske zone Kalkera (Calchiera). Pomorski promet - Lučki bazeni u gradu Rovinju su: uvala Valdibora i južna luka (gradska luka, Grad Rovinj - luka posebne namjene, Sv.Katarina-Lone). Luke posebne namjene kao luke nautičkog turizma su: Rovinj-luka I i Rovinj luka II. Sportske luke, turističke luke, privezišta i sidrišta utvrđuju se posebno na razini Prostornog plana uređenja Grada Rovinja. Priobalni plovni putevi povezuju sve planom predviđene luke s međunarodnim plovnim putem, a također i luke međusobno. Priobalni plovni putevi utvrđuju se obvezno na udaljenosti većoj od 300 m od obale, ukoliko posebnim propisima ili uvjetima korištenja mora i podmorja nije drugačije propisano. Lokalne brodske i trajektne linije: Rovinj – Otok Sv. Andrija (Crveni otok). PPŽ-om se također predlaže utvrđivanje posebnih režima plovidbe za sva područja lučkih bazena. Stalni međunarodni granični pomorski prijelaz II. kategorije je smješten u Rovinju. Plinoopskrba - Pod opskrbom plinom podrazumijeva se opskrba prirodnim plinom i opskrba isparenim UNP +zrak (zamjenskim plinom) kroz umrežene sustave. Opskrba prirodnim plinom moguća je priključkom na magistralni plinovod (za međunarodni transport) Casal Borsetti (Italija) - Pula – Rijeka - Karlovac. Opskrba isparenim UNP + zrak moguća je izgradnjom plinara za proizvodnju navedenog plina. Na temelju navedenoga razlikujemo plinovod i objekte od županijskog značenja i to plinovod radnog tlaka 24÷50 bara Pula-Umag i MRS-Rovinj. Elektroenergetska mreža - U gradu Rovinju se ne očekuju problemi s kapacitetom transformacije X/10(20) kV do 2010. godine. PPŽ-om se određuju slijedeći koridori dalekovoda: državni dalekovod 220 kV – 23 m za postojeće i 100 m za planirane (50 m projektirani); županijski dalekovod 110 kV – 19 m za postojeće i 70 m za planirane (25 m projektirani). Vodopskrba - Ustrojstvo konstrukcije Istarskog vodo-opskrbnog sustava planirano je u tri razine. U budućnosti se planira dogradnja pojedinih glavnih i sekundarnih vodova sa potrebnim rezervoarima na cijelom području Istarske županije a prema lokalnim planovima i projektima. U skladu sa budućom usvojenom koncepcijom povezivanja vodoopskbnog sustava Istre kao i sa ukazanim potrebama za vodom pristupiti će se izgradnji vodoopskrnog sustava. Odvodnja - Potrebno je težiti izgradnji središnjih uređaja za zajedničko pročišćavanje gradskih (komunalnih) i industrijskih otpadnih voda gdje je to moguće, te poticati izgradnju individualnih uređaja tamo gdje nema tehničkog ili ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedničkog sustava odvodnje s centralnim uređajima za pročišćavanje. Na području Grada Rovinja potrebno je izgraditi kanalizacijsku mrežu sjevernog dijela grada Rovinja sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom u more. Sve postojeće i buduće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je dograditi na način da kvaliteta efluenta zadovoljava Pravilnik, a u ovisnosti o kategoriji prijemnika. Zaštita kulturnih dobara - Prostornim planom Istarske županije (PPŽ-om) utvrđuju se područja, kompleksi i objekti nacionalne i županijske razine značaja, iz čega proizlazi potreba uključivanja istih u nacionalni registar nepokretnih kulturnih dobara, shodno propisima. Za najveći dio pojedinačnih objekata civilne, sakralne, fortifikacijske ili druge namjene, ovim Planom se takva obveza ne utvrđuje, ali je, temeljem posebnih konzervatorskih smjernica na razini prostornih planova gradova potrebno utvrditi komplekse i



8

zahvate lokalne razine značaja. (1) Urbana cjelina nacionalne i županijske razine značaja: Rovinj. (2) Arheološke i hidroarheološke zone nacionalne i županijske razine značaja: šire agrarno područje južnog i sjevernog dijela grada Rovinja, šire područja grada Rovinj. Sve prethistorijske gradine koje su smještene na uzvisinama. (3) Pojedinačni sakralni i civilni spomenici, građevine i kompleksi nacionalne i županijske razine značaja. Zaštita prirodne baštine - Područja prirodne baštine od županijskog značaja su: (1) u kategoriji zaštićenih krajolika: Rovinjski otoci i priobalno područje, (2) u kategoriji park šuma: Sv. Katarina, Zlatni rt, Škaraba; (3) u kategoriji spomenika parkovne arhitekture: drvored čempresa na groblju u Rovinju, park bolnice “M. Horvat” u Rovinju i (4) u kategoriji spomenika prirode geološki: kamenolom «Fantazija». Za sva područja prirodne baštine utvrđena PPŽ, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge. Do donošenja planova područja posebnih obilježja ili općih i pojedinačnih upravnih akata, unutar prostora područja prirodne baštine utvrđenih ovim Planom ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (industrijske, turističke, prometne, energetske i dr.) Vodozaštitna područja - Vodozaštitna područja koja su temeljem posebnih državnih propisa i akata jedinica lokalne samouprave već utvrđena, primjenjuju se u smislu upravnih postupaka vezanih za izgradnju objekata i uređivanje prostora, a ovim se Planom provode na: (1) područja obuhvaćena postojećim II. vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja posebne osjetljivosti vodonosnika te se unutar istih zabranjuje bilo kakvo širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura, a za izgradnju infrastrukturnih objekata izvan naselja uvjetuje se procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima, (2) područja obuhvaćena postojećim III: vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njih širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane u planovima nižeg reda, dok se za izgradnju gospodarskih ili stambeno-gospodarskih objekata izvan građevinskih područja naselja uvjetuje procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima. Kakvoća priobalnog mora - PPŽ-om se utvrđuje područje priobalnog mora za koje je obvezno poduzimanje mjera zaštite i sanacije u cilju dosizanja kakvoće mora II. i III. vrste sukladno ovim propisima te odredbama ovog Plana u dijelu zaštite mora. (1) More II: vrste je svo postojeće priobalno more na udaljenosti manjoj od 1000 m od postojećih naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura u priobalju, izuzev prostora lučkih područja utvrđenih ovim Planom. Unutar prostora lučkih područja Rovinj, Rovinj - Valdibora kakvoća mora III: vrste može se održati do 2005.g, a do 2010.g. se moraju stvoriti infrastrukturni uvjeti za zadovoljenje kriterija kakvoće mora II: vrste. Zaštita mora i podmorja - Unutar prostora teritorijalnog mora koji se odnosi na Istarsku županiju utvrđuju se slijedeće opće mjere zaštite: (1) ograničavanje rasta i nadzor nad urbanizacijskim procesima u priobalju, (2) selektivni pristup u odabiru gospodarskih djelatnosti koje će se realizirati u dosad neizgrađenim dijelovima priobalja i (3) obveza potpunog infrastrukturnog opremanja svih područja koja će se izgraditi u prostoru priobalja. U svim prostorima mora i podmorja koji će se temeljem PPŽ-a koristiti u sustavu koncesija, posebni uvjeti propisati će se aktima koji prate izdavanje koncesija na pomorskom dobru.

Mineralna bogatstva i mjere zaštite - Zaštiti okoliša i održivog razvoja poklanja se posebna pozornost i zato se predlažu ove preventivne mjere: (1) načini iskorištavanja mineralnih sirovina moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi krajoliku-ambijentu, a preporučuje se metoda podzemne eksploatacije gdjegod je to tehnički izvodivo i tržišno opravdano; (2) eksploatacijska polja koja se nalaze u zaštićenim područjima prirode svih kategorija, kao i unutar vodozaštitnih područja (III: zona vodozaštite), bilo da se eksploatacija već odvija ili su polja kao takva utvrđena aktima nadležnih državnih tijela u suglasnosti s jedinicama lokalne samouprave, moraju se ograničiti te se na njima mora dovršiti eksploatacija i izvršiti sanacija najkasnije do 2010.g. i (3) eksploatacijska polja koja se nalaze u priobalnom pojasu utvrđenom ovim Planom, bilo da se eksploatacija već odvija ili su polja kao takva utvrđena aktima nadležnih državnih tijela u suglasnosti s jedinicama lokalne samouprave, moraju ograničiti trajanje eksploatacija na period od najviše 10 godina ako se radi o tehničkom kamenu, odnosno 20 godina ako se radi o drugim mineralnim sirovinama. Vrijeme do kojega je roka potrebno dovršiti eksploataciju na pojedinoj lokaciji utvrditi će Prostorni plan uređenja Grada Rovinja. Prostorni plan uređenja Grada Rovinja (Službeni glasnik Grada Rovinja" broj 9a/05.) ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

Budući demografski razvitak Realno je do 2015. godine u Gradu Rovinju prognozirati kretanje broja stanovnika do 16.500 stanovnika. To predstavlja u odnosu na prethodna razdoblja znatan demografski porast (indeks 115,92, prosječna linearna godišnja stopa rasta od 0,83%, ukupan porast za 2.266 stanovnika ili prosječno godišnje za 162 stanovnika). Do toga će moći doći, ako se postepeno zaustavi prirodni pad stanovništva i osiguraju uvjeti (zapošljavanje i drugo) za porast kvalitete života tamošnjih stanovnika, što će zatim utjecati na daljnje privlačenje i useljavanje novog stanovništva iz drugih područja, što znači ostvarenje pozitivnog migracijskog salda. Njihov razmještaj bi mogao biti takav da će 2015. godine u gradskom središtu Rovinju živjeti oko 15.500 stanovnika - unutar GUP-a i u Cocaletu (indeks 115,10, prosječna linearna godišnja stopa rasta 0,82%, ukupan porast za 2.033 stanovnika ili prosječno godišnje za 145 stanovnika). Na isti način se može prognozirati povećanje broja domaćinstava - kućanstava, tako da bi 2015. godine Grad Rovinj mogao imati između 5.500 i 6.000 domaćinstava - kućanstava, čija bi prosječna veličina bila 2,66 - 2,90 članova. To predviđa prosječno godišnje povećanje od 12 do 48 domaćinstava - kućanstava. Ona bi trebala biti raspoređena između gradskog središta Rovinja (5.200 - 5.650 domaćinstava - kućanstava) i samostalnog naselja Rovinjsko Selo (330 - 350 domaćinstava - kućanstava) a u skladu s razmještajem stanovništva. Nije samo stalno stanovništvo ono koje će opterećivati prostor, središnje uslužne funkcije i infrastrukturu Grada Rovinja. Njima još treba pribrojiti stanovništvo iz gravitacijskog područja ovog grada, koje će povremeno njemu gravitirati zbog korištenja nekih njegovih funkcija (upravne i pravosudne institucije, škole, kulturne i zdravstvene institucije, tržnica, trgovine, obrtničke i druge usluge, financijske i razne druge uslužne institucije, športske, kulturne i druge manifestacije i dr.).



9

Kako se turizam razvija kao jedna od važnijih gospodarskih funkcija treba računati da će prostor i funkcije ovog Grada koristiti brojni stacionarni turisti - gosti, povremeni posjetitelji - izletnici sa svojim motornim vozilima, vikend turisti - gosti, maritimni gosti sa svojim brodicama, bolesnici ili korisnici usluga u okviru razvijanja zdravstvenog turizma i drugo. Prema odgovarajućoj procjeni smatra se da će na kraju planskog razdoblja (2015. godine) maksimalna opterećenost prostora Grada Rovinja u vrhuncima turističke sezone biti s cca 70.000 istovremenih korisnika prostora, što je nekoliko puta više nego je planiran broj njegovih stalnih stanovnika, o čemu se mora voditi računa kod dimenzioniranja komunalne infrastrukture, središnjih uslužnih funkcija, kao i drugih potreba (prostor za pojedine namjene i sadržaje, mreža prometnica i drugih objekata vezanih za promet, rekreacijske i druge zelene površine). Osnovna namjena i korištenje prostora Građevinska područja naselja Površine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjima naselja. Unutar građevinskog područja razlučuju se neizgrađeni dijelovi predviđeni za potrebe daljnjeg širenja i razvoja naselja, te izgrađeni kompaktni dijelovi unutar kojih je predviđeno popunjavanje i dopunjavanje izgrađene strukture. Pod neizgrađenim površinama podrazumijevaju se površine građevinskog područja koje nisu privedene planiranoj namjeni ili se koriste na neprimjereni način. Pod izgrađenosti građevinskog područja podrazumijevaju se izgrađene cjeline i kompaktni dijelovi naselja kao i druge površine privedeni namjeni, a koje su u funkciji naselja (park-šume, zaštitne zelene i športsko-rekreacijske površine i sl. koje su na katastarskim kartama prikazani kao Š3 – šume posebne namjene). Građevinsko područje naselja Rovinj zadržava se u približno istim prostornim gabaritima s time da su se postojeće granice građevinskog područja neznatno korigirale. Ovim planom, građevinsko područje naselja Rovinj se poklapa s granicom obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja unutar kojeg se razlikuju slijedeće osnovne namjene: stanovanje, radne zone, turističke zone, centri svih kategorija, promet, parkovi, slobodne zelene površine, prigradske šume, poljoprivredne površine, rekreacija i ostale javne površine.

Tablica: Utvrđena građevinska područja naselja naselje/ dio naselja

broj stanovnika

2015.

broj povremenih stanovnika

2015.*

ukupni broj

korisnika prostora

2015 1 2 3

ROVINJ 15.000 5.000 20.000

utvrđeno građevinsko područje

ukupno (ha)

izgrađeni dio (ha)

gradivi dio (ha)

udio izgrađenog

u ukupno(%)

gustoća - Gbst

(st/ha) predviđena

(stupac 3/6)

4 5 6 7 8 958,00 510,20 507,00 53 39,45

*stalno korišteni stanovi/ ukupni broj stanova 2001., uz obračunskih 3 stanovnika / stanu

Namjena mora Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost su lučka područja, odnosno luke od kojih na ovom prostoru razlikujemo luku međunarodnog značaja (Rovinj-južna luka); luku županijskog značaja (Rovinj-sjeverna luka), luke posebne namjene-marine (Rovinj-južna i sjeverna luka, Valalta), luke posebne namjene-turističke luke (pristaništa unutar turističkih zona i na otocima do kojih su organizirane lokalne linije ili turističke brodske linije). Zone rekreacije u moru obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i športovima na vodi. Na tim je dijelovima obale, pojas obalnog mora namijenjen za rekreaciju širok minimalno 300 metara. Unutar tog područja određen je i uži obalni pojas (minimalno 100 metara od obale) koji je namijenjen isključivo kupanju dok je izvan tog pojasa omogućeno obavljanje ostalih rekreacijskih aktivnosti (športovi na vodi, turistička plovidba). PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Turizam Turizam je gospodarska grana Grada koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane i neprijeporno predstavlja jednu od glavnih okosnica razvitka. Prednost područja zbog izdašnosti turističkih resursa i atrakcija traži da se još jače naglasi važnost integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom. U okviru razvitka cjelokupnog gospodarstva treba osobitu pažnju posvetiti značajkama “novog” turizma, koje su dovele do bitnih promjena na turističkom tržištu. Turistička potražnja sve se više segmentira, te se uz okosnicu redizajniranog maritimnog kupališnog turizma javljaju ostale vrste turizma (npr. nautički, športsko-rekreacijski, športsko-ribolovni, ronilački, biciklistički, konjički, ekološki turizam, baštinski turizam, seoski turizam, kulturni turizam… svi vezani na značajke turističke atrakcijske osnove kojom Grad raspolaže). Vizitacijski aspekt turizma dobiva ravnopravni status s onim stacionarnim. “Novi” turizam nagovještava jednake ako ne i veće gospodarske učinke dobivene od nove izvan pansionske potrošnje. U okviru spomenute filozofije novog turizma, zatim načela održivog razvitka, načela razvitka ruralnog prostora, spoznaje konverzijske sposobnosti održivog turizma da prirodna i kulturna, čak i nematerijalna dobra konvertira u gospodarska dobra, a da ona pri tom ne gube svoje zaštitne značajke, te dakako bogate i raznovrsne turističke atrakcijske osnove, valja tražiti koncept turističke ponude Grada Rovinja. Turistička ponuda Grada Rovinja sigurno će se odvijati u sljedećim segmentima:

• turizam temeljen na elementima mora • turizam temeljen na kulturnim dobrima • turizam temeljen na prirodnoj baštini • nautički turizam Najveće kvalitativne promjene treba doživjeti grad Rovinj, kroz preseljenje iz središta grada Tvornice duhana Rovinj te rekonstrukcije tog dijela grada u sadržaje primjerene razvoju najkvalitetnijeg oblika turizma (trgovački centar, ugostiteljski sadržaji, hotelski smještaj najviših kategorija, kulturni sadržaji i dr.), kroz izgradnju nautičkih kapaciteta u sjevernoj luci, kroz izgradnju najkvalitetnijih smještajnih kapaciteta na prostoru grada (Monte Mulini, Porton Biondi), zatim kroz podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i ostale intervencije koje će oblikovati Rovinj kao destinaciju s pet zvjezdica.



10

GRAD ROVINJ naziv zone površina

zone (ha) oblik smještaja broj

postelja zona Monte Mulini

34,00

HOTELI KATEGORIJA 4 i 5*

do 2400

otok sv. Katarina

1,70 HOTEL KATEGORIJE 4*

do 400

otok sv. Andrija

3,50 HOTEL KATEGORIJE 4*i 5*

do 800

zona Porton Biondi

11,00 HOTEL, APARTMANI 4*

do 200

povijesna jezgra i kontaktno područje

HOTELI KATEGORIJA 3, 4 i 5*

do 1000

zdravstveni turizam – Bolnica

12, 00

HOTEL KATEGORIJE 4*

do 200

ostalo gradsko područje

HOTELI KATEGORIJA 3, 4 i 5*

do 1000

Ukupno

do 6000

Razvoj industrije i njenih grana Očekuje se izmještanje proizvodnih pogone iz uže urbane jezgre Rovinja u predviđene veće gospodarske zone (Kanfanar, Žminj), a ti će se prostori prenamijeniti u sadržaje primjerenije urbanom okruženju. U sklopu zona mješovitih namjena (pretežito poslovnih) u Gradu Rovinju i Rovinjskom Selu locirati će se i odrediti tip i veličina proizvodnih kapaciteta malog gospodarstva. Mali proizvodni pogoni ne zahtijevaju velika početna ulaganja, ekologijski ne opterećuju ambijent, a ni zahtijevane koncentracije radne snage ne nadmašuju mogućnosti lokalne ponude. Posebno je povoljna okolnost što mali pogoni mogu nastati kao izraz samoorganiziranja lokalnog stanovništva ili individualne inicijative. PRIKAZ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Tablica: Raspored funkcija uprave i pravosuđa

ROVINJ gradsko vijeće

gradsko poglavarstvo gradonačelnik

upravni odjel grada gradski uredi

ispostava županijskih ureda matični ured gradska služba

motrenja i obavješćivanja policijska postaja gradske postrojbe

i stožer civilne zaštite gradska vatrogasna zajednica

profesionalna vatrogasna postrojba ispostava porezne

uprave carinska ispostava ili carinske referade

ispostava državne revizije lučka ispostava

UP

RA

VA

sinoptičko hidrometeorološka postaja

općinski sud sa zemljišno knjižnim odjelom

prekršajni sud općinsko državno odvjetništvo

više odvjetničkih ureda

TEM

ELJ

NE

SK

UP

INE

(DJE

LATN

OS

TI

PR

AV

OS

UĐ

E

Javnobilježničko mjesto-ured (2)

Tablica: Raspored funkcija i ustanova odgoja i

obrazovanja, kulture, umjetnosti i teh. kulture

ROVINJ

dječje jaslice i vrtić osnovno školovanje

osnovna umjetnička škola za glazbu/ples srednje škole i

strukovne škole srednjoškolsko obraz. odraslih

OD

GO

J I

OB

RA

ZOV

AN

JE

učenički dom

pojedinačne znanstvene institucije pojedini stručni zavodi

VIS

OK

O Š

KO

LSTV

O

I ZN

AN

OS

T

javne ustanove u kulturi kojima su osnivači ili

vlasnici gradovi dom kulture

galerija zavičajni muzej

gradska knjižnica amatersko kazalište

pjevački zbor (3)

gradska limena glazba KUD sa sekcijama

otvoreno pučko učilište samostalni umjetnici

ogranak Matice hrvatske zajednica Talijana

udruge tehničke kulture rovinjske mažoretkinje

TEM

ELJ

NE

SK

UP

INE

(DJE

LATN

OS

TI)

UM

JETN

OS

T I K

ULT

UR

A,

TEH

NIČ

KA

KU

LTU

RA

Tablica: Raspored funkcija zdravstva i socijalne skrbi o

stanovništvu, te športa i rekreacije

ROVINJ Dom zdravlja

Poliklinika Specijalna bolnica

Ispostava PU Hrvatskog Zavoda za zdrav. osiguranje ZD

RA

VS

TVO

Centar za socijalnu skrb

dom socijalne skrbi (dom za djecu/) dom za odrasle

Centar za pomoć i njegu Ispostava PS Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje

RA

D I

SO

C. S

KR

B

Ispostava PS Republičkog fonda mirov. i invalid. osiguranja.

savez športova športska društva i klubovi - predstavnici

raznih športova državna, županijska i gradska

natjecanja i priredbe otvoreni športski objekti: športska igrališta

za razne vrste športova s izgrađenim gledalištem

zatvoreni športski objekti: dvorana, bazen i dr. TE

ME

LJN

E S

KU

PIN

E S

RE

DIŠ

NJI

H F

UN

KC

IJA

(DJE

LATN

OS

TI)

ŠP

OR

T, R

EK

RE

AC

IJA

, ZA

BA

VA

I O

DM

OR

pojedinačni objekti za rekreaciju, zabavu i odmor



11

Tablica: Raspored uslužnih funkcija

ROVINJ financijska agencija

nekoliko ispostava poslovnih banaka, štedionica i mjenjačnica

ispostava osiguravajućeg zavoda poslovnica hrvatske lutrije

poslovnica turističke agencije FIN

AN

CIJ

SK

E I

DR

UG

E

SLIČ

NE

US

L.

DJE

LATN

OS

TI

pojedine uslužne poslovne tvrtke športsko letjelište

luka za međunarodni promet željeznički kolodvor autobusni kolodvor

rent-a-car veći poštanski ured,

čvorna telefonska centrala P

RO

ME

TNE

US

LUG

E

nekoliko trgovačkih tvrtki na veliko i malo, export-import

robna kuća skladišta,

specijalizirane trgovine manja hladnjača

tržnica hotel

restoran - kavana TRG

OV

INA

I U

GO

STI

TELJ

STV

O

zabavni centar

manja tiskara neki specijalistički tehnički

servisi

TEM

ELJ

NE

SK

UP

INE

SR

ED

IŠN

JIH

FU

NK

CIJ

A (D

JELA

TNO

STI

)

OB

RT

I D

RU

GE

U

SLU

GE

veći broj obrtničkih radionica UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE

KATEGORIJA ZAŠTITE

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

POSEBNI REZERVAT

- more i podmorje Limskog kanala - močvara Palud - Dvije Sestrice

SPOMENIK PRIRODE

- kamenolom Fantazija

PARK-ŠUMA - Zlatni rt - Škaraba - Sv. Katarina

ZAŠTIĆENI KRAJOBRAZ

- Limski kanal i Limska draga, - Rovinjski otoci i priobalno

područje SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

- drvored čempresa na groblju u Rovinju

- Park unutar bolnice "M.Horvat"

KATEGORIJA ZAŠTITE

VRIJEDNI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU

SPOMENIK PRIRODE

- Uvala Saline (Valalta)

PARK-ŠUMA - Porton Biondi - Rt Mucia

KATEGORIJA ZAŠTITE

ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA

PREKATEGORIZACIJU

PARK-ŠUMA - Punta Križa

ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE Povijesna graditeljska cjelina - Rovinj Posebnu cjelinu čini stara gradska jezgra grada Rovinja koja je u svojoj cjelini registrirana kao spomenik kulture. Stari dio Rovinja nema monumentalnih spomenika kao primjerice Pula, međutim uspio je tijekom stoljeća među svojim ulicama sačuvati atmosferu prošlih vremena koja je vidljiva u ostacima srednjovjekovne stambene arhitekture, gradskih bedema sa vratima, renesansnim i baroknim palačama… Urbana cjelina Rovinj – osnovne smjernice zaštite Planskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije (propisat će se posebnim smjernicama tijekom izrade detaljnih urbanističkih planova).

Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

Održanje stambenog fonda unutar povijesnih jezgri od ključne je važnosti za daljnje funkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno, zbog očekivanog djelovanja tržišta nekretnina u smislu prenamjene stambenog u poslovne prostore, u interpoliranim novim objektima predviđati više od 50% površine za stambenu namjenu i druge djelatnosti koje se temeljem posebnih propisa mogu obavljati u stambenim prostorima, dok je izgradnju poslovnih prostora opće namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) potrebno osiguravati u nižim etažama postojećih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se na objekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete i znanosti).

U dijelu povijesne jezgre koji graniči s morem potrebno je osigurati izgradnju i uređenje obale (pomorskog dobra) na način koji je sukladan urbanom ambijentu, a tako nastale površine koristiti isključivo kao javne površine. Detaljnije smjernice za uređenje urbanih cjelina određuju se prilikom izrade detaljnih planova uređenja. Povijesni graditeljski sklop – fortifikacijski sustav Rovinja Povijesnim graditeljskim sklopom smatra se gradski fortifikacijski sustav Rovinja s pripadajućim gradskim vratima, bedemima i kulama. Fortifikacije - osnovne smjernice zaštite Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem metoda rekonstrukcije propisanih za fortifikacijske cjeline, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija. Povijesne civilne i sakralne građevine Registrirana je kulturna dobra su zgrada starog Tribunala u Rovinju i Svjetionik Sv. Ivana na Pučini. Za crkvu i samostan Sv. Franje Asiškog u Rovinju određena je preventivna zaštita. Kompleks župne crkve Sv. Eufemije u Rovinju evidentirano je kulturno dobro. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU Vodozaštitna područja Vodozaštitna područja koja su temeljem posebnih državnih propisa i akata jedinica lokalne samouprave već utvrđena primjenjuju se u smislu provedbe upravnih postupaka vezanih za izgradnju objekata i uređivanje prostora, a Ovim se Planom odnose na:



12

• II vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim II vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja posebne osjetljivosti vodonosnika te se unutar istih zabranjuje bilo kakvo širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura, a za izgradnju infrastrukturnih objekata van naselja uvjetuje se procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima

• III vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim III vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njih širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane u planovima nižeg reda, dok se za izgradnju gospodarskih ili stambeno gospodarskih objekata van građevinskih područja naselja uvjetuje procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima.

Za detaljno utvrđivanje navedenih zona zaštite potrebno je započeti postupak utvrđivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Gradskom vijeću. Kakvoća priobalnog mora Ovim se Planom također utvrđuje područje priobalnog mora za koje je obvezno poduzimanje mjera zaštite i sanacije u cilju dosizanja kakvoće mora I i II vrste sukladno propisima te odredbama ovog Plana u dijelu zaštite mora. More II vrste koje se utvrđuje ovim Planom je cijelo postojeće priobalno more na udaljenosti manjoj od 1000 m od postojećih naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura u priobalju, izuzev prostora lučkih područja utvrđenih ovim Planom. Unutar prostora lučkih područja Rovinj, Rovinja - Valdibora kakvoća mora III vrste može se održati do 2005.g, a do 2010.g. se moraju stvoriti infrastrukturni uvjeti za zadovoljenje kriterija kakvoće mora II vrste. Zaštićeno obalno područje mora Sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) donesena je Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) koja je stupila na snagu 13. rujna 2004. godine. Temeljem te Uredbe na području Grada Rovinja određeno je zaštićeno obalno područje mora. Zaštićeno obalno područje mora je područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 metara od obalne crte i pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte. Unutar zaštićenog obalnog područja mora definira se ne gradivi dio koji iznosi: • u građevinskom području grada Rovinja kod novo

planiranih građevina do 25 m, osim u staroj povijesnoj jezgri Rovinja gdje je moguća izgradnja prema uvjetima skladne gradnje-interpolacije može i uz obalu

Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja Očuvanje prostornog identiteta grada Rovinja Očuvanje prostornog identiteta grada Rovinja treba temeljiti na poštivanju njegove jedinstvenosti, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja. Pri planiranju grada, na načelima obzirnog razvitka, mora se odrediti koje je prostore nužno potpuno zaštititi (sukladno uvjetima službi zaštite graditeljske i prirodne baštine), gdje su mogući a gdje nužni zahvati u cilju poboljšanja i koje su dopustive promjene gradskih struktura a da to ne šteti trajnim povijesnim vrijednostima. Posebnu pažnju posvetiti kontaktnom području povijesnog gradskog središta i struktura

suvremenih proširenja grada, kao i rubnim područjima, osobito štiteći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV Cestovni promet U sklopu šire urbanističke koncepcije razvitka grada Rovinja, a u skladu sa postavljenim ciljevima i smjernicama prometnog plana ispitano je nekoliko prostornih modela - varijanti prometne mreže. Osnovne razlike između tih modela sastoje se u položaju i obliku prilaznih cesta Rovinju i vanjske tangente grada. Za izbor konačnog prijedloga najodlučnije su utjecali prostorna ograničenja (izgradnja, topografija), kapacitet, mogućnost etapne realizacije i ispunjenje postavljenih ciljeva. U cilju osiguranja integriteta prostora grada kao potrebne dostupnosti svim zonama i sadržajima bilo je potrebno ustanoviti jasnu hijerarhijsku diferencijaciju postojeće i planirane mreže na području grada prema njenoj ulozi u prostoru. Osnovnu karakteristiku nove prometne mreže čine četiri primarna prometna pravca, kao prilazi iz šireg prostora u grad (Valalta, Rovinjsko selo, Bale, Polari) i tri tangencijalne veze sjever-jug od kojih jedna ide neposredno uz centar (Vijenac Lenjina, Lorenzetto, 27. mart, Bratstva i jedinstva), druga po periferiji tangira cijelo područje grada (Valalta, Montepozzo, između Park šume i nove industrijske zone, zapadno od privredne zone Gripole-Spinè, Štanga, Centener, Polari) i treća koja iz smjera Rovinjskog sela prolazi zapadno od Monfiorenza, istočno od Valbrune, južno od Centenera do turističke zone Cuvi - Monte Mulini - Škaraba. Pomorski promet Pomorski promet u budućnosti bi trebao ponovo dobiti na važnosti. Promet u luci trebao bi dopunjavati ili zavisiti o cestovnom i željezničkom prometu. Temeljni uvjeti koji trebaju utjecati na porast prometa u luci je razvitak industrije i rudarstva u njenoj gravitacijskoj zoni i suradnja s drugim većim i jačim lukama (Pula, Rijeka). Preuzimanjem uloge matične luke za određene radne organizacije, razvitkom putničkih pomorskih veza s inozemnim i domaćim lukama te intenziviranjem i strukturiranjem lokalnog pomorskog prometa, luka Rovinj treba bazirati svoj daljnji razvitak i funkciju. U Rovinju bi se nalazila opća srednja luka u južnom akvatoriju grada, a od posebnih luka u sjevernom lučkom kompleksu akvatorija Valdibore razvijala bi se industrijska opća luka (s povremenim korištenjem), ribarska baza i "Marina Rovinj" (nautičari-mokri i suhi vez, servisno-remontni škver i lučica za plovila stanovništva) i pristanište za velike izletničke brodove tzv."krstaše". Telekomunikacijski sustav Organizacija poštanske mreže Organizaciju poštanske mreže na području Grada Rovinja čine postojeći poštanski centar - dostavni poštanski ured 52210 u Rovinju u kojem je danas koncentriran cjelokupni poštanski promet na području Grada Rovinja. Zbog težnje za proširenjem broja i asortimana usluga, te disperzije poštanskih ureda i potreba turizma, planira se proširenje poslovanja na još tri šalterska poštanska ureda u Rovinjskom Selu, Cocaletu i unutar naselja Borik u Rovinju. Za prostor pojedinog poštanskog ureda potrebno je osigurati površinu veličine 35m2 , s odgovarajućim cestovnim prilazom.



13

Plan razvoja telekomunikacijskog sustava. Telekomunikacijska mreža U nepokretnoj mreži postojeće komutacije opremati će se potrebnim strojnim i programskim rješenjima koji će omogućiti sve dostupne telekomunikacijske usluge, ili zamijeniti novim generacijama i tehnološkim rješenjima.

Početna decentralizacija mreže nastaviti će se prema potrebama razvoja naselja. Kabelska mreža će se postepeno rekonstruirati u skladu s potrebama ostvarenja novih usluga i podizanju kvalitete naročito na onim dijelovima gdje je ona nadzemna. U pokretnim mrežama broj korisnika će značajno rasti što će zahtijevati gradnju novih antenskih sustava baznih postaja na teritoriju grada Rovinja.

Općeniti razvoj TK sustava u cjelini pratiti će potrebe korisnika telekomunikacijskih usluga na razmatranom području. ENERGETSKI SUSTAV Elektroenergetski sustav Planska opredjeljenja Na osnovi analize dosadašnjeg razvoja za pretpostaviti je da će se rast vršnog opterećenja kretati između 3,5 i 4,0% što ujedno znači da bi 2015. godine vršno opterećenje iznosilo između 45,2 i 52,2 MW. Za navedeno vršno opterećenje potrebno je u postojećoj napojnoj transformatorskoj stanici planirati zamjenu postojećih transformatora sa novim jedinične snage od 40 MVA.

Kao glavni izvor električne energije i dalje ostaje postojeća transformatorska stanica 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina).

Sagledavajući činjenicu da se napajanje postojeće TS 35/10(20) kV Rovinj vrši većim dijelom nadzemnim 35 kV vodovima koji prolaze većim dijelom kroz urbanizirano područje, potrebno je predvidjeti njihovu zamjenu novim podzemnim kabelima iste naponske razine. Nakon uvođenja transformacije 110/20 kV i pretvorbe TS 35/10(20) kV Rovinj u 20 kV rasklopište, navedeni 35 kV kabeli napajali bi po 20 kV naponu područje grada Rovinja.

Uz navedene kabele potrebno je planirati koridore magistralnih 20 kV podzemnih kabela koji će povezivati napojnu transformatorsku stanicu 110/20 kV sa ostalim budućim 20 kV rasklopištima odnosno sa glavnim 20 kV čvorištima unutar ali i izvan granica ovog prostornog plana. Iako se koridori vodova naponske razine 20 kV ne prikazuju u planu ovog reda, ovi su koridori prikazani radi njihove izuzetne važnosti za napajanjem predmetnog područja obuhvata ovog plana te eventualnog utjecaja na ostale infrastrukturne sustave. Prirodni plin U gradu je vezano za Projekt plinofikacije predviđena izgradnja distributivne plinovodne mreže (mreža 1. instalacije) duljine 35 km iz PEHD cijevi, koja će se u budućnosti širiti. Pored distributivne mreže planom je predviđena izgradnja visoko tlačnog plinovoda Pula – Umag iz čeličnih cijevi, za koji treba osigurati koridor sukladno propisima. Idejno rješenje je pokazalo da je optimalni promjer cijevi tog plinovoda DN 300 (12").

Mjerno redukcijska stanica (MRS) je niski objekt površine 15 m2, a služi za preuzimanje plina iz visokotlačnog transportnog plinovoda, reduciranje tlaka na niži distributivni tlak, te mjerenje predane količine plina distributivnoj plinovodnoj mreži radi obračuna. Lokacija MRS Rovinj predviđena je na prostoru Turnina – Campolongo u koridoru visokotlačnog plinovoda Pula – Umag, a za koju treba predvidjeti parcelu od 100 m2. Vršni kapacitet MRS Rovinj za potrebe gradske distributivne mreže je 6750 Sm3/h, te 3000 Sm3/h za snabdijevanje srednje tlačnog plinovoda Rovinj – Žminj – Pazin, što ukupno daje 9750 Sm3/h.

VODNOGOSPODARSTVENI SUSTAV Vodoopskrba Rekonstrukcije postojećih mreža • Rekonstrukcija postojećih cjevovoda većim profilom čime

bi se uklonila postojeća uska grla u distribucijskom sustavu grada. Izgradnja-rekonstrukcija postojećih cjevovoda naročito se odnosi na dio stare jezgre grada i dovoda do nje, a čiji vodoopskrbni sistem je najstariji u gradu i sa malim profilima.

Rekonstrukcije postojeće mreže u starogradskoj jezgri, vezane su uz izgradnju ostale infrastrukture (naročito kanalizacije) pa će se izvoditi etapno prema gradskom planu izgradnje infrastrukture.

Izgradnje mreža • Izgradnja vodoopskrbe zone “Gripole - Spinè” i visoke

zone grada (područje oko HEP-a) čime bi se rasteretila dosadašnja potrošnja iz vodosprema Rovinj, Valtida i Monvi i povećao pritisak u mreži.

• Izgradnja tranzitnih vodovoda potrebnih za kvalitetnom opskrbom pojedinih zona.

• Izgradnja vodovodne mreže naselja Štanga, bolničkog naselja.

• Izgradnja vodovodne mreže naselja Valsavie. • Dovršetak izgradnje vodovodne mreže naselja Valbruna II

sjever. • Izgradnja-rekonstrukcija postojećeg tranzitnog voda

vodosprema Rovinj-grad. • Popraviti u dogovoru sa vatrogasnom postajom u Rovinju

postojeću požarnu zaštitu grada, a prema važećim propisima i požarnoj ugroženosti pojedinih dijelova grada.

Izgradnje su locirane uz glavne prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar zone kao i potrebni profili biti će riješeni u detaljnim urbanističkim planovima.

Treba spomenuti da će se u sustav opskrbe grada uključiti i PK Rovinjsko Selo zapremine 600 m³ koja se nalazi u sustavu Butoniga koja će služiti i kao vodosprema.

Kako se je poboljšala vodoopskrba grada, može se prihvatiti etapnost izgradnje potrebnih zahvata. Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnoj izloženosti).

Odvodnja otpadnih voda Gradsko poglavarstvo Grada Rovinja je 14. listopada 2004. godine donijelo Zaključak o prihvaćanju Studije odvodnje otpadnih i oborinskih voda područja grada Rovinja, koja je izrađena od "hidro consult d.o.o. Rijeka".

Sustav odvodnje na području grada Rovinja planira se na slijedeći način: • središnji sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje

otpadnih voda Cuvi i podmorskim ispustom u more, pokriva prostor unutar granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana izuzev sjevernog dijela, zatim južne turističke zone Villas Rubin-Polari i Veštar, te naselja Rovinjsko selo i Cocaleto;

• sjeverni sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u području Monsene i podmorskim ispustom u more pokriva sjevernu zonu i to unutar granica GUP-a naselja Borik, Valsavie, Bolničko naselje i Montepozzo, a izvan granica GUP-a područja turističkih zona Valalta i Monsena koja uključuje zone M.Sobote i Rovinjturista;

• sustav otočića Sv. Andrija s uređajem za pročišćavanje-pred tretman i podmorskim ispustom u more pokriva prostor otoka Sv. Andrije.

• za Gradsku deponiju planira se posebni uređaj za pročišćavanje



14

Za sve sustave predviđeno je prikupljanje fekalnih otpadnih voda na uređajima za pročišćavanje i to za središnji sustav kolektora predviđen je biološki uređaj za pročišćavanje-uređaj CUVI, a za sjeverni sustav predviđen je uređaj s mehaničkim pročišćavanjem, a za otok Sv. Andrija predviđen je prije ispuštanja u podmorje pred tretman s finim sitima. Tako obrađene otpadne vode ispuštaju se u more. Ispuštanje u more vrši se tlačnim podmorskim ispustom s difuzorom na kraju radi što efikasnijeg samo prečišćavanja u morskoj sredini. Dubina difuzora ne bi smjela biti manja od 30 m.

Oborinske vode prikupljati će se razdjelnim sustavom građenja kanalizacije na način da se cijelo područje Grada podijeli na manje slivne površine sa kojih se oborinske vode odvode kanalima u najbliže zone gdje ih je moguće ispustiti u tlo putem upojnih bunara unutar utvrđenih mikrolokacija, a sa područja staroga grada, Monte Mulini, te svih ostalih gradskih površina koje gravitiraju moru oborinske vode se ispuštaju u lučko more putem oborinskih kanala i ispusta. Rovinjski vodotoci Zaštita područja slivova Rovinjskih vodotoka (imovinskih i ljudskih vrijednosti) bazirani su na osnovu 20-godišnjeg povratnog perioda za neurbanizirana područja, a za urbanizirana područja na bazi 50-godišnjeg povratnog perioda. • vodotok Saline – uključuje područje Sv.Bartol-Bazilika do

močvarnog područja Saline do mora je u potpunosti uređeno te nije potreban nikakav značajniji zahvat već samo redovno održavanje izvedenih profila vodotoka.

• vodotok Calcera-Mondelaco – potrebno je rekonstruirati dio vodotoka između utoka u more i prijelaza ceste Rovinj-Calcera u dužini cca 1.000 m.

• vodotok Dugo polje-Campolongo – potrebno je probijanje vododjelnice te izvršiti rekonstrukciju propusta i kanala u dužini cca 1.000 m.

• vodotok Rovinjski potok-Polari – potrebno je izvršiti probijenje vododjelnice između Male sjenokoše i mora u dužini cca 1.000 m od kojih bi cca 250 m bio zatvorenog profila zbog velike dubine kanala te bi se nakon zatrpavanja isto područje moglo ponovno koristiti za potrebe poljoprivrede. Osim ovog zahvata moguće je izvesti povećanje retencije Male sjenokoše od 150.000 m3 na 453.000 m3 ili izgradnja više novih retencija u gornjim dijelovima sliva koji će propuštati u postojeću retenciju Male sjenokoše vodni val od 7 m3/s. Ove zahvate treba izvesti jer je izračunato da područja „Madona del Campo“ u slivu Valtignana učestao poplavljuje (povratni period 5 godina) kao i područje Male sjenokoše.

POSTUPANJE S OTPADOM Sanitarne deponije - odlagališta su ograđeni i nadzirani prostori za deponiranje ostatnog dijela komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, i tehnički predstavljaju pripremljene zemljane konstrukcije s hidroizolirajućim slojem, sustavom otplinjavanja i sustavom pročišćavanja procjednih voda. Ovaj kriterij zadovoljava deponija Lokva Vidotto koja zadovoljava sustav zbrinjavanja otpada u Gradu Rovinju.

1.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova

Izvješćem i Programom mjera Grada Rovinja ("Službeni glasnik Grada Rovinja 03/02) prikazano je stanje i ocjena dokumenta prostornog uređenja u cijelosti. Sastavni dio ovoga plana je analiza i ocjena izgrađenosti prostora grada utemeljena na detaljnijim dokumentima prostornog uređenja što je elaborirano u zasebnom elaboratu.

Osnovno polazište ovoga plana je kontinuitet temeljnih planskih postavki iz važećeg GUP-a kojima je utvrđena strategija uređenja prostora za grad Rovinj.

Generalni urbanistički plan Grada Rovinja (Sl. gl. Grada Rovinja broj 5/93 – ocjena i sažetak koncepcije) Temeljne koncepcijske postavke ovog dokumenta koje su uvažavale činjenicu da je grad Rovinj karakterističan primjer urbane aglomeracije mediteranskog tipa, osnovan u kasnoj antici, srednjevjekovne morfološke i tipološke strukture čiji je kontinuitet "organskog" prostornog razvitka zadržan sve do danas - mogu se zadržati i prilikom izrade nove generacije ovog dokumenta. Bitne koncepcijske postavke, odnosno utvrđeni ciljevi uređenja prostora grada koje je potrebno i dalje slijediti su: 1. prednost dati očuvanju i razvitku postojećih vrijednosti i

specifičnosti povijesne gradske jezgre, postupnom nadovezivanju novog na staro, te obnovi i uređivanju nedovršenih područja grada, uz intenzivnije i racionalnije korištenje građevinskog zemljišta.

2. očuvati i poboljšati kvalitetu života stanovnika odgovarajućim uređenjem i opremanjem prostora,

3. očuvati obalno područje u cjelini i za korištenje svim stanovnicima grada Rovinja,

4. razvijati funkcionalnu gradsku mrežu prometnica i parkirališta,

5. razvijati prometnu infrastrukturu u funkciji povezivanja turističkih zona i središta grada,

6. zaštita prirodne i graditeljske baštine su prioritetni ciljevi gospodarskog razvoja grada Rovinja.

Planska rješenja postojećeg plana potrebno je korigirati u detaljima, a najveće intervencije trebaju doživjeti Odredbe za provođenje. Koncepcija razvoja i organizacija grada Grad Rovinj je karakterističan primjer urbane aglomeracije mediteranskog tipa, osnovan u kasnoj antici, srednjovjekovne morfološke i tipološke strukture, a čiji je kontinuitet organskog prostornog razvitka zadržan do danas. Generalnim urbanističkim planom grada Rovinja prednost se daje očuvanju i razvijanju postojećih vrijednosti i specifičnosti povijesne gradske jezgre, postupnom nadovezivanju novog na staro, te obnovi i uređivanju nedovršenih područja grada, uz intenzivnije i racionalnije korištenje građevinskog zemljišta. U nastojanju da se očuva i unaprijedi izrazito gradski karakter Rovinja, planom su predviđene mjere zaštite i unapređivanja njegovih povijesnih dijelova, a postojeći spomenici kulture štite se kao vrijedan povijesni doprinos oblikovanju gradske fizionomije pojedinih predjela. Utvrđene smjernice za zahvate u urbanistički dovršenim kao i u nedovršenim prostorima, primjerene su osuvremenjenim povijesnim tipološkim oblicima i graditeljskim tradicijama, te vrijednostima i mogućnostima gradskog prostora. U svim građevinskim područjima grada, gdje je planirano stanovanje predviđa se i rad, tj. djelatnosti koje ne ugrožavaju kvalitetu stanovanja. Samo oni oblici gospodarskih aktivnosti koji zahtijevaju veće dimenzije građevinske parcele ili traže specifične tehnološke i prometne uvjete, izdvojeni su u posebne radne zone (servisno-skladišne, industrijske, komunalne, za malu privredu i sl.). Uz površine za interpolacije i dogradnje u danas pretežito izgrađenim prostorima grada, izvršena je rezervacija područja za buduću stambenu izgradnju.



15

Prostornom dispozicijom novih kvalitetnih stambenih zona, većih gustoća naseljenosti i drugim središnjim urbanim sadržajima u prizemnim prostorima, te s primjereno uređenim obalnim javnim pješačkim površinama, grad Rovinj bi se preko središnjih prostora sjeverne luke (jugozapadno od gradskog groblja) vratio k moru, dok bi vrijedni prirodni prostori Škaraba - Cuvi i dalje ostali u funkciji sporta i rekreacije za građana i druge korisnike i predstavljali bi prirodni zeleni predah između novoizgrađenih dijelova grada i mora kao i turističkog naselja "Villas Rubin - Polari". Stambenim cjelinama određeni su podcentri i svi prateći sadržaji, dok se postupnim revitalizacijskim postupcima planira oživjeti i sadržajno transformirati stara gradska jezgra Rovinja. Ona je dosadašnjim gospodarskim i urbanizacijskim aktivnostima bila u znatnoj mjeri zanemarena, jer se politika prostornog razvitka grada usmjerila na osvajanje novih prostora i reprodukciju novih urbanih struktura, mjestimice neprimjerenih vrijednostima lokalne graditeljske tradicije. Značajan element organizacije gradskog prostora su zeleni - neizgrađeni prostori, planirani u obliku parkova, zaštitnog zelenila duž cestovnih prometnica (drvoredi), rekreacijskih ili sportskih površina, te drugih neizgrađenih ali uređenih površina (kultivirani krajolik, poljodjelska zemljišta). Rješenjem cestovnog prometnog sustava (osobna i teretna vozila, javni prijevoz putnika) predlaže se postupno, optimalno ili potpuno rasterećenje najužeg središta grada (u i uz povijesnu jezgru) od vozila u stanju mirovanja (parkiranja), te se u prvom i drugom cestovnom prometnom prstenu grada planiraju parkirališni prostori i objekti. Utvrđuju se i štite sva područja i objekti prirodnih i graditeljskih vrijednosti. Razgraničuju se šumske, pašnjačke i oraničke površine od građevinskog područja grada. Utvrđena je osnovna namjena akvatorija sjeverne i južne luke grada, kao i svih rekreacijskih priobalnih morskih površina. Kontaktno područje povijesne jezgre grada Rovinja je veliki i urbanističko-graditeljski nedovršeni prostor, smješten između kompaktno građene povijesne jezgre i novih izgrađenih površina grada s pretežno obiteljskim kućama. Koncepcijsko opredjeljenje GUP-a za buduće detaljnije planiranje i uređivanje tog područja je: 1. Kontaktno područje treba popunjavati samo nužno

potrebnim komplementarnim sadržajima koji nedostaju staroj povijesnoj jezgri kao i rubnim novijim dijelovima grada. Uz ostale, jedan je bitan i nesporan: sve vrste cestovnog prometa, u kretanju ili mirovanju (osobni, javni, komunalni ili interventni promet). Stara povijesna jezgra ne može zadovoljiti prostorne prometne potrebe svojih stanovnika i drugih povremenih korisnika. Jedini prihvatljivo udaljeni prostor je ovo kontaktno područje, unutar kojeg se mogu riješiti prometne potrebe i ostalih stanovnika šireg gradskog područja, koji moraju, kao povremeni korisnici, doći u povijesnu jezgru grada prometnim sredstvima. Budući da je kontaktno područje već danas, zbog postojeće izgradnje, prometno teško prohodni i dostupljivi prostor, iznalaženje kvalitetnih prostornih rješenja, za zadovoljavanje prometnih potreba, neće biti nimalo jednostavno.

2. Slijedeći najdeficitarniji urbani sadržaji su objekti

društvenog standarda, objekti za javne namjene. 3. Na posljednjem su mjestu za ovaj kontaktni prostor novi

stambeni sadržaji. To ne znači da i njih ne bi trebalo planirati, već da to treba činiti pažljivim odmjeravanjem njihove zastupljenosti.

4. Predlaže se slijedeće načelo urbanističko -

arhitektonskog oblikovanja novih, interpoliranih objekata i blokova (makro-prostora): 4.1. - Stara povijesna jezgra - Na poluotoku i kopnu u

cijelosti je blokovska izgradnja tradicijskog tipa, s velikim prometnim ograničenjima.

4.2. - Kontaktno područje - Preostali slobodni prostori

za izgradnju javnih i stambenih objekata, kada se zadovolje prometne potrebe, treba u najvećoj mogućoj mjeri dopuniti blokovima i/ili polublokovima u odmjerenom oblikovanju temeljenom na lokalnom nasljeđu ali i s nužnim elementima suvremenog graditeljstva; u ovom prostoru nova izgradnja i postojeći objekti moraju biti skladno objedinjeni; prostor sa znatnim prometnim ograničenjima.

4.3. - Novi dijelovi grada - Urbanistički oblikovni

elementi -trgovi, blokovi, polublokovi, ulice, tepih obiteljskih kuća i ostali načini izgrađivanja (sve do rezidencijalnih prostorno raskošnih objekata /lokacija); prostor s malim prometnim ograničenjima.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje Analizu i prognozu razvitka stanovništva grada-naselja Rovinja (kao i Grada Rovinja kao jedinice lokalne samouprave) kao i ocjenu osnovnih obilježja stanovništva i stanova u velikoj mjeri otežavaju nedavne promjene administrativno-teritorijalnog ustroja na ovim prostorima. Nadalje, praćenje nizova podataka (prema Popisima stanovništva posljednjih desetljeća) otežano je i zbog promjena metoda popisa stanovništva, kućanstava i stanova kao i zbog nelogičnih statističkih obuhvata naselja. Tako se grad-naselje Rovinj statistički jedinstveno obrađuje za teritorij od oko 60 km2, iako se u tom prostoru nalazi naseljska nakupina Kokuletovica (Cocaletto), kao dio statističkog naselja Rovinj, (nerazumljivo zašto već nije postala samostalno statističko naselje, iako je kroz prostorne i urbanističke planove već punih dvadesetak godina predlagano gradskim vlastima pokretanje postupka podjele) i desetak stancija od kojih neke također udovoljavaju uvjetima da postanu samostalno statističko naselje (pogledati susjedne prostore Poreštine i Bujštine). I konačno, na poljoprivrednom zemljištu u okružju grada Rovinja (na udaljenosti od 3 do 5 km) posljednjih desetak (dvadest) godina izgrađeno je preko 900 objekata (pretežito bespravnih) od kojih je dio popisan kao određena vrsta stana (vikendica) ili stan za radove u poljoprivredi. Sve naprijed navedeno u znatnoj mjeri otežava analize, kvalitetne ocjene i optimalne prognoze, jer je udio «neodređenosti» znatan i često utječe na točnost. 1.1.4.1. Obilježja stanovništva Kretanje broja stanovnika U razdoblju od 1945. do 2001. godine bila su velika kolebanja i razlike bile u kretanju broja stanovnika u Gradu Rovinju. Pripajanjem Rovinja i Istre u sastav Republike Hrvatske (i bivše FNR Jugoslavije) ovaj grad i kraj u velikom su broju napustili stanovnici talijanske narodnosti, ali i dio hrvatskog



16

stanovništva, koji nije želio živjeti u novoj državnoj tvorevini i pod komunističkim režimom. Oni su većinom iselili u Italiju (tzv. optanti ili ezuli). Tako je, Grad Rovinj («gradska“ općina), nakon svog dotadašnjeg maksimuma iz 1910. godine (13.060 stanovnika – naselje Rovinj 12.323) dostigao 1953. godine svoj najmanji broj stanovnika u posljednjih 150 godina, kada je tu živjelo svega 6.374 stanovnika (naselje Rovinj 5.712). Dakle, kroz tih nešto više od 40 godina prepolovio se broj stanovnika, a samo u razdoblju 1948. - 1953. smanjio se njihov broj za više od 25%. Neke gradske četvrti ostale su prazne, gotovo bez stanovnika. To se osobito odnosi na najstariji poluotočni dio grada, gdje je bilo napušteno 760 stanova. Šezdesetih godina slijedi razdoblje obnove i ponovnog procvata Grada Rovinja i njegovih funkcija, kao što su ribarstvo, industrija, trgovina i druge, među kojima je poseban zamah dobio razvitak turizma. Stalno raste stanovništvo, tako da je Grad Rovinj dostigao svoj najveći broj stanovnika uopće prema Popisu od 31.03.2001. godine, kada je imao 14.234 stanovnika (od toga naselje Rovinj 13.467). U razdoblju 1953. - 2001. indeks je iznosio 223 odnosno Grad Rovinj je porastao za čitavih 7.860 stanovnika. Taj je porast broja stanovnika bio postupno ubrzan, a rezultat je dijelom pozitivnog prirodnog kretanja stanovništva i stalnog snažnog useljavanja stanovništva iz drugih naselja i krajeva, prvenstveno iz gospodarskih, ali i raznih drugih razloga. Tako je Grad Rovinj u tom razdoblju pripadao demografskom tipu ekspanzije imigracijom, gdje je pozitivno prirodno kretanje stanovništva, a imigracija je bila nešto veća od prirodnog priraštaja. Jasno je da se glavnina pada i porasta broja stanovnika odnosi na gradsko središte Rovinj. U početku poslijeratne obnove i razvitka napuštene stambene zgrade i/ili stanovi daju se u najam doseljenom stanovništvu, uključujući i onom iz raznih krajeva i republika bivše države, pa se tako obnavlja stambeni fond, ali i mijenja narodnosna i druga struktura stanovništva u ovom gradu. Kasnije se grade stambene zgrade i stanovi u drugim novim dijelovima grada koji se na taj način sve više širi u okolnom prostoru. Iz navedenog je uočljivo da je do velikih demografskih promjena u Gradu Rovinju prvenstveno dolazilo iz političkih razloga (iseljavanje u Italiju), ali i zbog snažnog gospodarskog razvitka u ovom gradskom području (useljavanje iz drugih naselja i krajeva). Dolazi i do promjena u prirodnom kretanju stanovništva, odnosno do stalnog smanjenja prirodnog prirasta, koji je zadnjih godina prerastao u stalni prirodni pad stanovništva. Tako je u razdoblju 1993 - 2001. u Gradu Rovinju rođeno 1.085 djece, umrlo 1.137 stanovnika i ostvaren prirodni pad od 52 stanovnika. Prema tome nije osigurana prirodna reprodukcija stanovništva. Struktura stanovništva prema migracijskim obilježjima U prostoru Grada Rovinja u posljednjih desetak godina bilo je prisutnije useljavanje novog nego iseljavanje postojećeg stanovništva, a što potvrđuje struktura stanovništva prema migracijskim obilježjima. Tako je na tom području 2001.g. (u zagradama su navedeni podaci za 1991. godinu) od rođenja živjelo 6.398 (6.177) ili svega 47,5% (46%) stanovnika, dok su preostali stanovnici 7.069 ((7.382) ili 52,5% (54%) doselili na ovo područje iz drugih susjednih naselja ili krajeva u različitim razdobljima i prilikama. 2.695 ili oko 20% doseljenog stanovništva doselilo se iz drugih naselja Istarske županije (to je već depopulariziran kraj i malo je vitalnih stanovnika spremnih za preseljavanje).

Ostali su u znatnoj mjeri doselili iz drugih županija 1.869 ili 13,9%, ali je čak 2.472 (2.097) stanovnika ili više od 18,4% (18%) doseljenog stanovništva doselilo iz inozemstva, odnosno većinom iz drugih krajeva bivše države. U naselje Rovinj u posljednjih 40-tak godina godišnje se doseljavalo u prosjeku 125 - 155 stanovnika. Spolna struktura stanovništva Opće je pravilo u našim krajevima da se u populaciji rađa više muške nego ženske djece, da je u zrelim dobnim skupinama njihov broj izjednačen, a da u starijim dobnim skupinama prevladava žensko stanovništvo. Trajno je prisutan proces feminizacije stanovništva. U Gradu Rovinju (JLS) prema popisu iz 2001. godine bilo je nešto više ženskih 7.021 ili 52,1% nego muških 6.466 ili 47,9% stanovnika u ukupnom njegovom stanovništvu. To znači da je na 1000 žena dolazilo 921 muškarac. Fertilnog stanovništva (žene stare 15-49 godina) bilo je 3.586, a najznačajniji dio tog stanovništva (žene stare 20 do 29 godina) iznosio je 950 žena. Dobna struktura stanovništva Grada Rovinja prema popisu iz 2001. godine pokazuje značajke tipa na pragu demografske starosti. Odnos skupina mladog 2.895 (0-19 godina) ili 21,5% i starog 2.687 stanovništva (preko 60 godina) ili 20,0%, kao i indeks starenja 90,4 (odnos starih i mladih) te visok udjel skupine zrelog stanovništva (56,3%), 9.157 osoba radnog kontingenta i fertilnog kontingenta žena, zadovoljavaju i povoljniji su nego u Istarskoj županiji i Hrvatskoj kao cjelini. Prosječna starost stanovništva je bila 39,5 godina, a koeficijent starosti 19,7 (udio starih osoba u ukupnom stanovništvu). Narodnosna i vjerska obilježja stanovništva Na području Grada Rovinja iseljavanjem velikog broja stanovnika talijanske narodnosti, Hrvati u posljednjih pedesetak godina čine apsolutnu većinu stanovništva. Sukladno s ovakvom narodnosnom strukturom stanovništva sasvim je razumljivo da na području Grada Rovinja apsolutno najveći broj stanovnika pripada rimokatoličkoj vjeroispovijedi i da je hrvatski jezik dominirao kao materinski jezik. Njemu je ravnopravan i talijanski jezik, koji je dobro poznat znatnom broju stanovnika, a postoje i talijanske predškolske i školske ustanove. Dostupni su podaci samo za Grad Rovinj (JLS). Tako je 2001.g. bilo 9.386 ili 65,9% Hrvata, a svih nacionalnih zajednica 3.073 ili 21,6%. Od nacionalnih zajednica najbrojniji su Talijani 1.628 ili 11,4%, Srbi 500 ili 3,5%, Albanci 337 ili 2,4%, Bošnjaci 257 ili 1,8% i Mađari 99 ili 0,7%. Struktura stanovništva prema školskoj spremi Podaci dostupni samo za Grad Rovinj (JLS). Struktura je utvrđena za stanovništvo starije od 15 godina, a prema Popisu iz 2001.g. (1991.g.) na području Grada Rovinja živjelo je 12.099 (10.797) stanovnika starih 15 i više godina, što je činilo 89,8% (79,6%) svih stalnih stanovnika ovog Grada. Bez školske spreme je bilo 148 (283) stanovnika ili 1,1% (1,3%) ove skupine stanovnika, a među njima je bilo 94 (127) nepismenih stanovnika. To su uglavnom bili stanovnici stariji od 50 godina i prevladavajuće žene. Djelomično i potpuno osnovno obrazovanje ostvarilo je 3.784 (4.583) stanovnika ili 31,3% (42,5%). Srednje obrazovanje je ostvarilo 6.339 (4.539) ili 52,4% (42,04%) stanovnika, a 1.774 (1.201) ili 14,7% (11,12%) je postiglo više, visoko ili znanstveno obrazovanje.



17

U gradu Rovinju 2001.g. je 2.586 njegovih stanovnika pohađalo neku vrtu škole. Od toga je bilo 1.231 učenik osmogodišnjih škola, 639 učenika srednjih škola (gimnazija i stručna), 716 studenata je pohađalo više škole ili fakultete dok je 45 osoba pohađalo poslijediplomski (za magisterij ili doktorat). Stanovništvo u zemlji prema aktivnosti i djelatnostima Prema popisu iz 2001. (1991.) godine temeljno je obilježje stanovništva, na području Grada Rovinja, bilo u bitno većem broju i udjelu aktivnog 6.793 (6.344) ili 47,7% (48,21%) nego uzdržavanog 4.414 (4.253) ili 31,0% (32,32%) stanovništva, dok je bio priličan broj i udjel osoba s osobnim prihodima 3.727 (2.563) ili 26,2% (19,47 %). Proces deagrarizacije na području Grada Rovinja je gotovo završio jer je 2001. (1991.) godine isključivo živjelo iz poljodjelstva samo 401 (464) stanovnika ili 2,8% (3,5%) svih stanovnika. Struktura aktivnog stanovništva u zemlji prema prihodima i glavnim skupinama djelatnosti Broj osoba, u Gradu Rovinju, koje su imale prihod od rada je bio 5.745. Od mirovine je živjelo 3.238 osoba, a 4.414 osoba je bilo uzdržavano. U skladu s razvijenim procesima najprije deagrarizacije, industrijalizacije i litoralizacije, a zatim tercijarizacije i kvartarizacije u ovom području, među aktivnim stanovništvom u zemlji u Gradu Rovinju prema popisu iz 1991. godine uspostavljena je bila takva struktura, da je apsolutno prevladavala zaposlenost u uslužnim tercijarnim djelatnostima (promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, obrt i osobne usluge, stambena i komunalne djelatnosti, financijske i druge slične usluge) i kvartarnim djelatnostima (državna uprava i lokalna samouprava, prosvjeta, kultura, umjetnost, znanost, zdravstvo, socijalna skrb i druge), u kojima je radila 3.541 osoba ili čak 55,82% aktivnih stanovnika u zemlji, što je bilo u skladu s potrebama ovog područja. Među njima je više bilo zaposleno u tercijarnim uslugama, što je uobičajeno u današnjem vremenu i novim prilikama, posebno što se među njima nalaze i zaposleni u turizmu. Zatim je slijedila zaposlenost u sekundarnim djelatnostima (industrija, rudarstvo i građevinarstvo - radilo je 1.305 osoba ili 20,6% aktivnih stanovnika u zemlji). U primarnim djelatnostima (poljodjelstvo, ribarstvo, vodno gospodarstvo, šumarstvo i lovstvo) je radilo 657 osoba ili 10,35%, dok je izvan djelatnosti (nezaposleni i drugi) i nepoznato bilo 841 osoba ili 13,26% aktivnih stanovnika u zemlji nastanjenih na području Grada Rovinja. Prema dostupnim podacima za 2001. godinu za Grad Rovinj bilo je: 5.668 aktivno zaposlenih stanovnika. Od toga u sektoru vlasništva bilo je 4.625 zaposlenih, samozaposlenih koji su imali i radnike bilo je 369, samozaposlenih 419, poljoprivrednika koji su imali ranike je bilo 9 i samih poljoprivrednika 58. Dnevni migranti – radnici U Gradu Rovinju i njegovom gradskom središtu bilo je više radnih mjesta (6.268, odnosno 6.245) nego radnika koji su stanovali na tom području ili u tom gradskom naselju. U naselju-gradu Rovinju je bilo učešće radnika - dnevnih migranata iz drugih naselja 1.360 ili 21,8% svih radnih mjesta. Sve to potvrđuje poznatu činjenicu snažne gospodarske i društvene razvijenosti Grada Rovinja u istarskom prostoru. To je i razumljivo obzirom da Rovinj ima tradiciju gradskog i radnog središta s brojnim razvijenim industrijskim, turističkim, trgovačkim, upravnim i drugim funkcijama.

Koliko je grad Rovinj gospodarski napredovao vidljivo je iz podataka da je 1961. godine k njemu svakodnevno gravitiralo oko 445 radnika - dnevnih migranata, dok se 1991. godine njihov broj utrostručio (1.360). U istom tom razdoblju znatno se povećao i broj zaposlenih mještana, što samo potvrđuje snažan razvitak ovog grada i njegovu privlačnost kao radnog središta. Prema podacima Popisa 2001.g. 501 osoba svaki dan (dnevni migranti) dolazi i grad Rovinj zbog rada ili školovanja, a svaki tjedan (tjedni migranti) još 140 osoba. Svaki dan 213 osoba odlazi na rad u drugi grad ili općinu Istarske županije. Svaki dan u Rovinj dolazi 107 učenika i studenata. Domaćinstva (kućanstva) Na području Grada Rovinja prema popisu iz 2001. (1991.) godine bilo je 5.326 (4.759) domaćinstava, što znači da su u prosjeku na jedno domaćinstvo dolazila 2,67 (2,85) članova. Prevladavale su obitelji s 3 i 4 člana. U gradskom središtu Rovinj bilo je 5.062 (4.529) domaćinstava s prosjekom od 2,65 (2,85) članova. To nije bio zadovoljavajući prosjek, ali je bio u skladu s prilikama unutar Istarske županije. Ako se usporede popisi iz 1991. i 2001. godine onda se opaža brži rast broja domaćinstava-kućanstava nego rast broja stanovnika. Nadalje, još 1991.g. u Gradu Rovinju je bilo 3.906 ili 82,08% domaćinstava bez poljodjelskih gospodarstava. Najviše ih je apsolutno i relativno bilo u gradskom središtu Rovinj (3.787 ili 83,62%), što je već tada potvrđivalo njegov pravi gradski karakter i status. Za razdoblje 1991.-2001. indeks kretanja broja domaćinstava (kućanstava) za Grad Rovinj je bio 111,9 a kod stanovništva 105,9 a u gradskom središtu Rovinj 111,8 a za stanovništvo 105,2. 1.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na raspored središnjih uslužnih funkcija Središnje uslužne funkcije su uslužne tercijarne i kvartarne djelatnosti koje služe ne samo stanovnicima naselja u kojima se one nalaze nego i stanovnicima njihove bliže ili dalje okolice. One se dijele u dvije bitne skupine: (1) društvene uslužne djelatnosti (2) gospodarske uslužne djelatnosti usmjerene prema potrebama njezinih korisnika, odnosno prema podizanju standarda i kvalitete života stanovnika u utjecajnom i gravitacijskom području. Ove središnje uslužne funkcije utvrđuju i izraz su upravno-političko-teritorijalnog i vjerskog ustrojstva i načina upravljanja na nekom području. Kvalitetom ovih funkcija podiže se obrazovna i kulturna razina, zdravstvena kultura i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom području ovih funkcija. One pridonose povećanju pružene socijalne skrbi stanovništvu radi otklanjanja postojećih socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje sportskim aktivnostima i tehničkom kulturom, ostvaruju mogućnost rekreacije i odmora stanovništva. Središnje gospodarske uslužne funkcije trebaju biti bliže stanovništvu - korisnicima svojih usluga i zato trebaju imati širu mrežu raznih usluga, posebno onih s novim sadržajima i specijalizacijama te radi novih potreba. Središnje uslužne funkcije osiguravaju ostvarenje i drugih mnogobrojnih dugoročnih potreba stanovništva, ali i drugih privremeno prisutnih osoba u nekom području i naselju. U Hrvatskoj je u prostornom planiranju i u većini prostornih planova bilo uglavnom prihvaćeno svrstavanje središnjih uslužnih funkcija u 8 temeljnih skupina djelatnosti:



18

Uprava, sudstvo i društveno-političke organizacije (tu se mogu svrstati i vjerske zajednice),

Školstvo (obrazovanje), Kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost, Zdravstvo i socijalna zaštita (skrb), Financijske i druge slične uslužne djelatnosti, Trgovina (i ugostiteljstvo), Obrt i druge usluge, Sport, rekreacija, zabava i odmor.

Unutar ovih djelatnosti izvršena je klasifikacija središnjih uslužnih funkcija na nekoliko stupnjeva već prema tome da li ih stanovnici koriste svakodnevno ili povremeno, da li su više, srednje ili niže razine razvijenosti i značenja. Rovinj je sjedište istoimenog Grada, ali i bivše istoimene Općine, koja se protezala na širem području, obuhvaćajući, uz područje današnjeg istoimenog Grada i današnje susjedne općine Bale, Kanfanar i Žminj. Zato neke njegove središnje uslužne funkcije imaju međuopćinsko i nadlokalno značenje. 1. Uprava, sudstvo, društveno - političke organizacije i vjerske zajednice - Upravne funkcije (institucije i službe) u Gradu Rovinju odgovaraju sadašnjem političko-teritorijalnom ustrojstvu u zemlji, kao i organizaciji lokalne uprave i samouprave, a raspoređene su prema zakonskim i podzakonskim aktima na lokalnoj razini:

Matični ured Rovinj vodi državne matice i obavlja poslove za matično područje dosadašnjih matičnih ureda Rovinj, Bale, Kanfanar i Žminj. Istarska županija - županijski uredi i njihove ispostave u Rovinju za pojedine sektore djelovanja. Gradsko vijeće Grada Rovinja Gradonačelnik Grada Rovinja Gradsko poglavarstvo Grada Rovinja Upravni odjeli Grada obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj razini - sve se nalazi u Rovinju. Porezna uprava Istarska - ispostava Rovinj, Rovinj. Ured za obranu Rovinj, Rovinj. Elementi službe motrenja i obavješćivanja Grada Rovinja, Rovinj. Stožer Civilne zaštite za Grad Rovinj, Rovinj. Policijska uprava Istarska - policijska ispostava i postaja u Gradu Rovinju Carinarnica Pula, carinski referat Rovinj. Područna vatrogasna zajednica “Rovinj”, Rovinj Javna vatrogasna postrojba Rovinj, Rovinj Udruge dobrovoljnih vatrogasaca (Dobrovoljno vatrogasno društvo): “Jadran” Rovinj, “Mirna” Rovinj i Tvornice duhana Rovinj. Hrvatska pošta i Hrvatske telekomunikacije Zagreb- Centar pošta Pula - izvršna jedinica poštanske mreže - poštanski ured i ATC Rovinj. Hrvatska turistička zajednica - Turistička zajednica Grada Rovinja, Rovinj Hrvatske šume - Šumarija Rovinj Lučka uprava Rovinj Lučka kapetanija Pula, ispostava Rovinj. Općinski sud sa zemljišnoknjižnim odjelom - gruntovnicom Rovinj Prekršajni sud u Rovinju Općinsko državno odvjetništvo Rovinj Javnobilježničko službeno sjedište - mjesto - ured (2) u Rovinju Odvjetnički uredi u Rovinju.

Skupinu udruga građana čine razne podružnice političkih stranaka, sindikati, udruženja, savezi, humanitarne udruge, razna društva i klubovi te druge društvene organizacije na lokalnoj gradskoj i mjesnoj razini:

Istarski demokratski savez - IDS Istarska nezavisna stranka - INS Hrvatska demokratska zajednica - HDZ Hrvatska socijalno liberalna stranka - HSLS Socijalno demokratska partija - SDP i druge političke stranke i sindikati. Udruga hrvatskih veterana Domovinskog rata Rovinj Odred izviđača “Tino Lorenzetto”Rovinj Građanska zajednica žena Rovinj Savez društava “Naša djeca”, Rovinj

Ogranak zajednice izbjeglih i prognanih Hrvata iz Srbije, Bačke i Banata Istarske županije, Rovinj Društvo za cjeloviti razvoj čovjeka Rovinj Udruga umirovljenika Grada Rovinja, Rovinj Udruženje obrtnika Grada Rovinja, Rovinj Društvo pedagoga fizičke kulture Grada Rovinja, Rovinj Udruga putničkih agenata Rovinja, Rovinj Organizacija muzičko estradnih radnika “Istra-Jadran”, Rovinj Udruga Agrorovinj, Rovinj “Ronhill klub”, Rovinj Lions club Istra Rovinj “Zeleni Rovinj”, Rovinj Klub mladih “Alternativa” Rovinj Udruga malih dioničara Jadran - turist, Rovinj Udruženje dioničara Tvornice duhana Rovinj Udruga Val-Di Rovinj Savez uzgajivača trakenerskih konja Hrvatske, Rovinj Speleološko društvo Rovinj Humanitarna udruga i Centar za pomoć djeci “Oaza”, Rovinj i druge udruge.

Područje Grada Rovinja nalazi se pod jurisdikcijom Porečko - Pulske biskupije Riječke nadbiskupije i metropolije, gdje djeluju s najduljom tradicijom RKT dekanati i RKT župe:

RKT Župa - kompleks župnog dvora, ureda i crkve Svete Eufemije, Rovinj Franjevački samostan zadarske provincije s crkvom Svetog Franje Asiškog Rovinj Krščanska adventistička crkva u Republici Hrvatskoj, mjesna crkva Rovinj Evanđeoska crkva Rovinj.

2. Školstvo (obrazovanje) - Ovu skupinu djelatnosti čine predškolski odgoj i naobrazba, osnovno školstvo i srednjoškolsko obrazovanje. Predškolski odgoj i naobrazba obuhvaćaju programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece do 6 godina starosti, koji se ostvaruju u predškolskim ustanovama: -Dječji vrtić i jaslice “Neven”, Rovinj, sa područnjim odjeljenjima “Mondelaco”, Rovinjsko selo i “Valbruna” -Asilo italiano / Talijanski dječji vrtić “Naridola”, Rovinj, sa područnjim odjeljenjem u Balama

Obvezno osnovno školovanje organizirano je na području Grada Rovinja u sljedećim osnovnim školama: - Osnovna škola “Vladimir Nazor”, Rovinj, s područnjim odjeljenjem “Mondelaco” - Osvnovna škola “Juraj Dobrila”, Rovinj, s područnjim odjeljenjem u Rovinjskom selu - Scuola elementare italiana / Talijanska osnovna škola

“Bernardo Benussi”, Rovinj s područnim odjeljenjem u Balama

Srednjoškolsko obrazovanje učenici stječu u sljedećim srednjim školama:

- Hrvatska srednja škola “Zvane Črnja” Rovinj - Strukovna škola “Eugen Kumičić” Rovinj - Talijanska srednja škola Rovinj.

3. Kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost - U Gradu Rovinju se nalaze brojne kulturne i prosvjetne institucije, udruge i amaterska društva: - Zavičajni Muzej Grada Rovinja - Likovna kolonija Grada Rovinja - Pučko otvoreno učilište, Rovinj, upravlja i gradskim kazalištem “A. Gandusio” i Gradskom knjižnicom “Matija Vlačić Ilirik” - Ogranak Matice Hrvatske Rovinj - HKUD “Franjo Glavinić”, Rovinj - Zbor “Franjo Glavinić”, Rovinj - Comunità degli Italiani (Zajednica Talijana), Rovinj - SAC - KUD “Marco Garbin”, Rovinj - Zbor “Marco Garbin”, Rovinj - Komorni zbor “Rubino”, Rovinj - Limena glazba grada Rovinja - Rovinjske mažoretkinje, Rovinj - Centar vizuelnih umjetnosti “Batana”, Rovinj - Udruha tehničke kulture “Galileo Galilei” - Rovinjski Ljetni Festival (koncerti klas. glazba) - Kvartet “Quattro colonne”



19

- Grupa folk “Batana” - Arting “Radio Rovinj-Rovigno” d.o.o. - Natura Histrica, Rovinj (javna ustanova za upravljanje zaštićenih dijelova prirode) - Institut “Ruđer Bošković”, Zagreb - Centar za istraživanje mora, Rovinj - Centro di ricerche storiche dell’ Unione Italiana /Centar za povijesna istraživanja Talijanske Unije, Rovinj Najvažnije kulturne manifestacije u Rovinju: -“Antonja”, Rovinjsko selo (17.01.) -Rovinjski karneval; -Valentinovo -Seljanski susreti (književni čakavski skup), Rovinjsko selo (ožujak) -Uskrs: prigodni kulturni program -Fešta 1. Maja, Rovinj - Punta Corrente -Šoljanovi dani (književni skup; svi banj) -Dan antifašizma, Rovinj - Cuvi (22.06) -“Voci di primavera” (dječji glaz. festival), Rovinj - Zajednica Talijana (krajem lipnja) -Workshop talijanske škole dizajna iz Padove, Rovinj (lipanj) -Kulturno-zabavni ljetni program (trg, obala, ljetna pozornica “Monte”) -Festival multikulture (krajem srpnja) -Izložba Likovne kolonije grada Rovinja (krajem srpnja) -“Appuntamenti rovinjesi”, Rovinj - Zajednica Talijana (lipanj-rujan) -Rovinjski ljetni festival (koncerti klas. glazbe; srpanj-rujan) -Ribarske fešte (srpanj-rujan) -Smotra talijanskog filma, Rovinj - Zajednica talijana (početkom kolovoza) -“Grisia” (izložba na otvorenom duž ulice Grisije; kolovoz) -Rovinjska fešta, Turistička zajednica grada Rovinja (kolovoz) -Dan grada i Blagdan Sv. Eufemije (16.09.) -Fotomundialfestival (umjet. Fotografija; rujan) -Dječji tjedan (listopad) -Sv. Nikola -Božični i nogvogodišnji blagdani 4. Zdravstvo i socijalna skrb - Zdravstvena zaštita obuhvaća institucije primarne zdravstvene zaštite (ambulante opće medicine, zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, školske djece i mladeži, medicine rada, žena, hitne medicinske pomoći, zdravstvenu zaštitu i liječenje usta i zubi, patronažnu djelatnost i kućnu njegu), polikliničko - konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, specijalističke bolničke usluge i ljekarničke usluge, kao i veterinarske usluge.

Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju “Primarius Dr. Martin Horvat”, Rovinj, 1888.g. je otvorena kao morsko klimatsko lječilište - bolnica “Maria Theresia Seehospetz”, izgradilo ju je Društvo iz Beča za podizanje i razvoj morskih bolnica i azila za siromašnu djecu i za bolesne od skrofuloze i rahitisa, a posjećivala su ga djeca iz cijele Austro-Ugarske i drugih zemalja, posebno iz Beča. Kasnije se u bolnici liječila tuberkuloza kostiju. Ima stacionar za strane pacijente (zdravstveni turizam) te se provodi fizikalna terapija, kineziterapija i korektivna gimnastika. Ukupan je kapacitet bolnice 240 kreveta. Dom zdravlja Rovinj, polikliničko - konzilijarna zdravstvena zaštita u Rovinju, ali i primarna zdravstvena zaštita u zdravstvenim ambulantama opće medicine i stomatološkim ambulantama u Rovinju, Rovinjskom selu (bez stalnog liječnika, ali sa stalnom patronažnom sestrom i depoom lijekova), te u središtima susjednih općina Bale, Kanfanar i Žminj. Poliklinika za hemodijalizu Rovinj Ljekarna Vis Vitalis Rovinj Ljekarna Popadić - Blitva Rovinj Ljekarna Sv.Vid Veterinarska stanica Rovinj. Područna služba Hrvatskog fonda zdravstvenog osiguranja radnika Rovinj. Na području Grada Rovinja djeluju sljedeće institucije rada i socijalne skrbi: Područna služba Hrvatskog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Rovinj Zavod za zapošljavanje - područna služba Rovinj Centar za socijalnu skrb, Rovinj Dom za starije i nemoćne osobe “Domenico Pergolis”, Rovinj, zaštita i smještaj odraslih i starijih osoba. Hrvatski Crveni križ - Gradska udruga Crvenog križa, Rovinj

Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, Rovinj Udruga za rehabilitaciju i zaštitu civilnih invalida, Rovinj Društvo osoba s invaliditetom, Rovinj.

5. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti - U ovoj skupini uslužnih djelatnosti nalaze se ispostave raznih financijskih, osiguravajućih, turističkih i još nekih sličnih poslovnih gospodarskih uslužnih institucija, igara na sreću i drugih koje se osnivaju i prestaju djelovati, već prema rezultatima poslovanja. Na području Grada Rovinja djeluje 50-tak ovih uslužnih djelatnosti - subjekata (banke, štedionice, turističke agencije, zastupstva osiguravajućih društava, igara na sreću i drugi). 6. Trgovina i ugostiteljstvo - U skupini djelatnosti trgovine nalaze şe brojne tvrtke (društva, poduzeća) registrirane za obavljanje poslova trgovine na veliko i malo, za vanjsku i unutarnju trgovinu, eksport - import, trgovine - prodavaonice mješovite robe i specijalizirane trgovine - prodavaonice za prehrambene i neprehrambene proizvode, tržnica, samoposluživanja, opće poljoprivredne zadruge sa svojim prodavaonicama, skladištima i otkupnim stanicama te brojne druge trgovačke tvrtke, predstavništva, zastupstva sa svojim uredskim prostorima, konsignacijama, skladištima, manjim hladnjačama. Takvih je više od stotinjak registrirano u gradskom središtu Rovinju. U gradskom središtu Rovinju nalaze se ugostiteljski sadržaj (hoteli, odmarališta, apartmani, restauracije, gostionice, buffeti, konobe, cafe - snack barovi, bistroi, zdravljak, slastičarnice i sl.). 7. Obrt i druge usluge - U ovoj skupini se nalaze klasične obrtničke uslužne tvrtke i radionice, tvrtke koje neposredno pružaju razne usluge gospodarstvu, domaćinstvima i stanovništvu, ali i turistima i drugim tranzitnim putnicima, kao što je popravak i pranje automobila, popravci na brodicama, popravak i servisiranje uredskih strojeva, strojeva za domaćinstvo, kemijske čistionice, razni servisi i usluge, kao informatični, financijski, knjigovodstveni, pogrebni i drugi, građevinske, projektantske i geodetske usluge, autoprijevoznici, auto taksi i rent-a-car, do onih osobnih, kao što su zlatari, brijači, frizeri, postolari, krojači, urari, stolari, električari, vodoinstalateri, limari, bojadisari i ličioci i brojni drugi. Takvih na ovom području također ima nekoliko desetaka, prvenstveno u gradskom središtu Rovinju. Prometne usluge se uglavnom odvijaju prijevozom putnika linijskim autobusima i njihovim zaustavljanjem na uređenim stajalištima, zatim razvijanjem rent a - car službe, taksi službe i drugo. Ima nekih pojedinačnih tvrtki koje djeluju u pomorskom prometu u Rovinju. Komunalne usluge na području Grada Rovinja (opskrba vodom, odvodnja, opskrba električnom energijom, opskrba plinom, čistoća - skupljanje i odvoz smeća, održavanje ulica, javnih zelenih površina, groblja i drugo) pružaju lokalne službe ili tvrtke koje se bave tom djelatnošću ili nekim od njihovih specijalizacija. 8. Sport, rekreacija, zabava i odmor U ovom prostoru već djeluje više desetaka sportskih društava i klubova raznih sportskih grana pretežno županijskog i lokalnog ranga natjecanja, održavaju se regionalne i lokalne sportske priredbe, izgrađeni su odgovarajući sportski objekti i igrališta, te neki sadržaji vezani za rekreaciju, zabavu i odmor svih uzrasta stanovništva i posjetitelja ovog područja. Ipak još nedostaje znatan broj sportskih objekata (sportske dvorane, sportska igrališta, bazeni za plivanje, boćališta, kuglane i dr.) potrebnih školama, ali i ostalim stanovnicima i turistima koji se žele baviti sportskim aktivnostima u slobodnom vremenu ili za privremenog boravka u ovom području. Značajniji predstavnici sportskih aktivnosti na području Grada Rovinja su :



20

Savez sportova Grada Rovinja Valbruna sport d.o.o., Rovinj Društvo za sportsku rekreaciju, Rovinj Društvo pedagoga fizičke kulture, Rovinj Nogometni kulb “Rovinj”, Rovinj Muški rukometni klub “Rovinj”, Rovinj Ženski rukometni klub “Rovinj”, Rovinj Košarkaški klub “Rovinj”, Rovinj Muški odbojkaški klub “Rovinj”, Rovinj Ženski odbojkaški klub “Rovinj”, Rovinj Plivački klub “Delfin”, Rovinj Vaterpolo klub “Delfin”, Rovinj Veslački klub “Arupinum”, Rovinj Jedriličarski klub “Ronhill-Maestral”, Rovinj Sportsko ribolovno društvo “Meduza”, Rovinj Klub podvodnih aktivnosti Ronilački klub “Scuba”, Rovinj Streljački klub “Rovinj”, Rovinj Triathlon klub “Rovinj”, Rovinj Tae-kwon-do klub, Rovinj Boćarski klub “Rovinj”, Rovinj Šahovski klub “Rovinj”, Rovinj Ritmičko-plesna udruga “Arabesque”, Rovinj Judo klub “Rovinj”, Rovinj Penjački klub “Montravo”, Rovinj Konjički klub “Rovinj”, Rovinj Moto klub “Rovinj”, Rovinj Planinarsko društvo “Glas Istre”, Podružnica Rovinj

Rovinj je tijekom godine sjedištem raznih sportskih manifestacija, natjecanja, turnira, memorijala, regata, utrka, stručnih skupova i dr. (od gradskih do međuopćinskih, županijskih, nacionalnih i međunarodnih). U turističkoj ponudi Rovinja značajno mjesto imaju sport i rekreacija. Organiziraju se natjecanja, turniri, sportske škole (tenisa, ronjenja, jedrenja na dasci i dr.) i pripreme sportaša. Iznajmljuju se sportski tereni i rekviziti te servisira sportska oprema. Od sportskih kapaciteta najznačajnije je Centralni sportsko - rekreacijski centar Kuvi (SRC Cuvi). Tu su još nogometna igrališta, igrališta za košarku, rukomet i odbojku, polivalentna sportska dvorana, osmostazna kuglana, otvoreni bazen (olimpijskih dimenzija) te zimski bazen namjenjen plivanju i vaterpolu, trim-staze, vožnja biciklima. Od ostalih sportova na vodi (moru) najbolje su mogućnosti za jedrenje, veslanje, surfing, skijanje. Za turističke potrebe i za zabavu gostiju izgrađen je zabavni centar “Monvi”. Za goste Rovinja u turističkim naseljima postoji dnevna organizirana animacija: jutarnja gimnastika, aerobika, dječja zabava, stolni tenis, društvene igre, šetnje s upoznavanjem grada, muzeja, akvarija, park šume “Zlatni rt - Punta Corrente”, šah, škola plesa, igre na bazenu i drugo te večernja animacija, tombola, slatke večeri (ples, kolači, šampanjac), izbori miss i mistera te plesne večeri.

1.1.4.3. Izabrani demografski pokazatelji Grad Rovinj Republika Hrvatska

1. Kretanje broja stanovnika u razdoblju 1981-1991.-Indeks 114,31 103,97 2. Dobna struktura stanovništva - Indeks starosti 53,05 66,66 3. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima -

% stanovništva koje od rođenja stanuje u istom naselju 45,56 52,46

4. Stanovništvo prema školskoj spremi - % stanovništva starog 15 i više godina sa srednjim, višim i visokim obrazovanjem 53,16 45,31

5. Socijalni status stanovništva - % radnika u ukupnom broju stanovnika u zemlji 40,11 33,33

6. Radno intenzivna naselja - % radnika-zaposlenih mještana u ukupnom broju radnika koji stanuju u tom naselju 92,92 63,43

7. Ostala naselja - Dnevne migracije radnika - % radnika-dnevnih migranata koji iz nekog naselja svakodnevno odlaze raditi u druga naselja u ukupnom broju aktivnih stanovnika u zemlji 4,85 23,93

Sve navedene prosječne vrijednosti analiziranih posebno izabranih i relevantnih demografskih pokazatelja prema popisu iz 1991. godine, uzimajući Grad Rovinj u cjelini, bile su povoljnije nego one iskazane za sveukupna naselja u Republici Hrvatskoj. Time se pokazala veća privlačnost i snažnija društveno - gospodarska razvijenost ovog prostora, što je imalo za posljedicu gušću naseljenost, veće useljavanje od iseljavanja i sporije starenje njegovog stanovništva, viši stupanj obrazovanosti stanovništva, zadovoljavajući broj radnika, a znatan broj radnih mjesta na području ovog Grada utjecao je na znatno veće učešće radnika - zaposlenih mještana, a manje radnika - dnevnih migranata, koji su radili u drugim radnim središtima u ovom Gradu i u onima u okolici.

1.1.4.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na prostorne pokazatelje Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja u odnosu na prostorne pokazatelje izvršena je temeljem detaljnih analiza važećih dokumenata prostornog uređenja, kao i temeljem detaljnog sagledavanja postojećeg korištenja prostora (izgrađenost prostora) i to analizom na digitalnom ortofotu u mjerilu 1:5.000 kao i detaljnim obilaskom terena. Kako bi se argumentirano mogla izvršiti ocjena stanja te utvrdile mogućnosti i ograničenja razvoja naselja korišteni su sljedeći pokazatelji: broj stanovnika - broj stalnih stanovnika iskazan je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (u okvirima statističke granice naselja), Popis 2001. ROVINJ: 13.467 procjena broja povremenih korisnika - broj povremenih korisnika procijenjen je preko broja stanova za povremeno stanovanje, odnosno odmor i rekreaciju (1 stan za povremeno stanovanje - 4 korisnika). Svi izračuni i analize temeljeni su na Popisu stanovništva iz 2001. godine. ROVINJ: 4.434 ((6.768–5.290)x4) građevinsko područje naselja - veličina građevinskog područja naselja iskazana je u ha, a prema podacima iz važećeg PPUG Rovinj. ROVINJ: 958,00 ha (kopneni prostor + otoci) izgrađenost građevinskog područja - utvrđena izgrađenost građevinskog područja iskazana u ha te u postotku u odnosu na ukupnu površinu građevinskog područja ROVINJ: 321,46 ha /34% (kopneni prostor + otoci) gustoća stanovništva - index gustoće = broj stalnih stanovnika/ha građevinskog područja ROVINJ: 13.467/ 1.010 = 13,33 st/ha Kako povremeno stanovanje ima veliki utjecaj na gustoće stanovanja i sezonsku opterećenost prostora u obalnim i naseljima gdje je udio stanova za odmor i rekreaciju u ukupnom broju stanova zastupljen u značajnijim postocima, kao pokazatelj što realnijeg stanja u prostoru može se koristiti i korigirana gustoća stanovništva - index gustoće = broj korisnika prostora/ha građevinskog područja koja u gradu Rovinju iznosi: korigirana gustoća stanovništva - broj korisnika prostora/ha građevinskog područja ROVINJ: 17.901/ 1.010 = 17,72 st/ha



21

1.1.5. Analiza i usporedba pokazatelja za stanovništvo i stanove Kao polazište i stručna osnova na kojoj se temelji Generalni urbanistički plana grada Rovinja su analiza i usporedba pokazatelja za stanovništvo i stanove temeljem Popisa 2001.g., analiza širenja grada Rovinja kroz povijest i analiza dosadašnjih dokumenti prostornog uređenja relevantni za strategiju uređenja grada Rovinja, Tablice Popisa 2001. o stanovništvu i stanovima 00. Promjene u glavnim prostorno-demografskim obilježjima Republike Hrvatske, na primjeru Istarske županije, u razdoblju od 1991. do 2001. godine, 01- 02. Stanovništvo – osnovna obilježja Popis 2001.g. 03- 06. Stanovi – osnovna obilježja Popis 2001.g. Kartografski prilozi 01. Prostorno širenje grada Rovinja od 1600. do 2000.-2015. g. 02. Regionalni prostorni plan Istre 1967-1969.g. 03. Urbanistički plan grada Rovinja iz 1979.g. - korištenje i namjena površina i iz 1972.g. 04. Generalni urbanistički plan grada Rovinja iz 1993.g., Sinteza – Organizacija, korištenje i namjena prostora 05. Prostorni plan Istarske županije - Korištenje i namjena prostora 2000.-2015.g., veljača 2002.g. 06. Prostorni plan uređenja Grada Rovinja iz 2005.g. - Korištenje i namjena prostora 00. Promjene u glavnim prostorno-demografskim obilježjima Republike Hrvatske, na primjeru Istarske županije, u razdoblju od 1991. do 2001. godine,

Promjene demografske veličine središnjih i ostalih naselja u područjima gradova,

Stanovnika Porast- Stopa 2001 1991 pad rasta

ISTARSKA ŽUPANIJA

naselje Buje 3001 3200 -199 -6,4ostala naselja 2339 2746 -407 -16,0GRAD BUJE 5340 5946 -606 -10,7

naselje Buzet 1721 506 1215 -109,2ostala naselja 4338 4408 -70 -1,6GRAD BUZET 6059 4914 1145 20,9

naselje Labin 7904 9036 -1132 -13,4ostala naselja 4522 4108 414 9,6GRAD LABIN 12426 13144 -718 -5,6

naselje Novigrad 2629 2512 117 -4,5ostala naselja 1373 855 518 -46,5GRAD NOVIGRAD 4002 3367 635 -17,2

naselje Pazin 4986 5282 -296 -5,8ostala naselja 4241 4027 214 5,2GRAD PAZIN 9227 9309 -82 -0,9

naselje Poreč 10448 7585 2863 31,7ostala naselja 7012 5344 1668 27,1GRAD POREČ 17460 12929 4531 29,8

naselje Pula 58594 62378 -3784 -6,2ostala naselja - - -

- GRAD PULA 58594 62378 -3784 -6,2

grad-naselje Rovinj 13467 12910 557 4,2ostala naselja 767 649 118 16,7GRAD ROVINJ 14234 13559 675 4,9

naselje Umag 7769 4838 2931 46,5ostala naselja 5132 5502 -370 -6,9GRAD UMAG 12901 10340 2561 22,0

UKUPNO GRADOVI 140243 135886 4357 3,1UKUPNO OPĆINE 66101 68460 -2359 -3,5 UKUPNO ŽUPANIJA

206344 204346 1998 1,0

Izvor: Promjene u glavnim prostorno-demografskim obilježjima Republike Hrvatske u razdoblju od 1991. do 2001. godine Napomena: Promjena metode popisa 1991.-2001. mr.sc.B.Stojanović

Promjene u demografskoj veličini gradova (JLS) Stanovnika Porast- 2001 1991 pad Indeks

Istarska županija BUJE 5340 5946 -606 90BUZET 6059 4914 1145 123LABIN 12426 13144 -718 94NOVIGRAD 4002 3367 635 119PAZIN 9227 9309 -82 99POREČ 17460 12929 4531 135PULA 58594 62378 -3784 94ROVINJ 14234 13559 675 105UMAG 12901 10340 2561 125



22

01. Stanovništvo - osnovna obilježja Tablica 1.dio Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.g.

Bro

j pod

atka

ili

poka

zate

lja

Naziv i definicija podatka ili pokazatelja

Statističko naselje Rovinj

(naselje Rovinj i

izdvojeni dio Kokaleto)

Grad Rovinj (JLS -

gradska općina)

Istarska županija

Republika Hrvatska

Pula (naselje)

Poreč (naselje)

1 2 3 4 5 6 7 8

Osnovni podaci o broju stanovnika

0 Po metodi iz 1991.god. ukupno stanovnika 13519 14286 58931 104981 Ukupno popisane osobe 13638 14410 210037 4572624 59798 106122 Ukupno stanovnika 2001.g. 13467 14234 206344 4437460 58594 104483 od toga muški ukupno 6446 6820 99969 2135900 28033 49794 od toga ženske ukupno 7021 7414 106375 2301560 30561 54695 Stanovnici naselja popisa 13452 14219 205967 4426365 58469 104356 Odsutni iz naselja popisa - svega 1135 1169 16250 406340 4205 10847 Odsutni iz naselja popisa - u zemlji 490 505 6734 180189 1673 4978 Odsutni iz naselja popisa - u inozemstvu 645 664 9516 226151 5879 Ukupno poljoprivredno stanovništvo 397 401 5355 245987 436 187

10 Aktivno poljoprivredno stanovništvo 239 243 3157 165942 286 100 Kontingenti stanovništva

11 Stanovnici stari od 0 do 14 godina 1994 2135 31177 754634 8438 168212 Stanovnici stari od 15 do 19 godina 901 963 8158 298606 3610 71613 Stanovnika do 19 godina starosti 2895 3098 44971 1053240 12048 239814 Stanovnika starih 60 i više godina 2687 2848 44825 955556 13186 285315 Prosječna starost stanovništva (svi) 39,5 39,6 40,2 39,3 40,7 38,116 Index starenja 90,4 91,3 99,7 90,7 109,4 71,817 Koeficijent starosti 19,7 19,7 21,8 21,6 22,6 16,518 Fertilno žensko stanovništvo (15-49 god.) 3586 3783 52192 1080121 14719 300619 Fertilno žensko stanovništvo (20-29 god.) 950 992 13571 295723 3926 78320 Radni kontingent - ukupno 9157 9644 135445 2828632 38549 727421 Radni kontingent - žene (15-60 godina) 4468 4698 64813 1352772 18775 368322 Radni kontingent - muški (15-65 godina) 4689 4946 70632 1475860 19774 3591

Nacionalna struktura stanovništva 23 Hrvati (podaci se odnose na grad-JLS) Još nema 9386 148328 3977171 41984 1316424 Ukupno sve nacionalne manjine obrađenih 3073 31146 331383 9831 229925 Talijani podataka 1628 14284 19636 2824 73826 Srbi 500 6613 201631 3415 56627 Bošnjaci 257 3077 20755 980 15628 Albanci 337 2032 15082 480 42729 Mađari 99 536 16595 216 71

Zaposlenost stanovništva 30 Aktivno stanovništvo - svega i (udio u %) 6435

(47,8)6793

(47,7)95694 1952619 27098

(46,3)5291

(50,6)

31 Aktivno stanovništvo - zaposleni Još nema 5668 79876 1553643 22233 718732 Aktivno stanovništvo - nezaposleni obrađenih 15818 398976 33 Nezaposleni - traže prvo zaposlenje podataka 3130 113685

34 Zaposleni u bilo kojem sektoru vlasništva 4625 66933 1266703 19420 562535 Zaposleni samozapošljavanjem 419 4377 53798 1017 53736 Samozaposleni s radnicima 369 5028 66638 1176 71337 Individualni poljoprivrednici - sami rade 56 58 1412 108913 84 9538 Ind. poljoprivr. - sa zaposlenim radnicima 9 115 1164 25 8

Prihodi stanovništva 39 Prihodi samo od rada - broj osoba Još nema 5745 79082 1494033 22027 699040 Prihodi samo od mirovine - broj osoba obrađenih 3238 45847 920856 16600 278641 Bez prihoda - broj osoba podataka 4414 63528 1586290 17757 5247



23

02. Stanovništvo - osnovna obilježja Tablica 2.dio Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.g.

Broj podatka ili pokazatelja

Naziv i definicija podatska ili pokazatelja Statističko naselje Rovinj

(naselje Rovinj i

izdvojeni dio Kokaleto)

Grad Rovinj (JLS -

gradska općina)

Istarska županija

Republika Hrvatska

Pula (naselje)

Poreč (naselje)

Prihodi stanovništva

42 Broj i (udio %) aktivnog stanovništva koje obavlja zanimanje

5374 (39,9) 5668 79876 867482 22233 (37,9)

4487 (42,9)

43 Broj i (udio %) osoba s osobnim prihodom u ukupnom stanovništvu

3532 (26,2) 3727 56429 1147546 16887 (28,8)

2459 (23,5)

44 Broj i (udio %) uzdržavanog stanovništva u ukupnom stanovništvu

3500 (26,0) 3714 54221 1337295 14609 (24,9)

2698 (25,8)

Doseljavanje stanovništva 45 Broj i (udio %) stanovnika koji žive u naselju od

rođenja 6398 (47,5) 6764 96865 2298045 26258

(44,8)4219

46 Broj i (udio %) stanovnika naselja doseljenih iz drugih mjesta iste županije

2695 (20,0) 2974 56001 889795 20207 (18,1)

2337 (22,4)

47 Broj i (udio %) stanovnika naselja doseljenih iz drugih županija

1869 (13,9) 1907 24147 708735 10855 (18,1)

2101 (20,1)

48 Broj i (udio %) stanovnika naselja doseljenih iz drugih država

2472 (18,4) 2555 27605 519915 5753 (18,5) 1755 (16,8)

Dnevne i tjedne migracije 49 Ukupno dnevnih migranata (svaki dan dolaze u

naselje zbog rada, školovanja i sl.) 501 817 37467 692743 1328 570

50 Dnevni migranti - Rade u drugom gradu ili općini iste županije

213 236 19018 230605 889 261

51 Dnevni migranti - Rade u drugom naselju istog grada ili općine

10 202 6606 138485 0 51

52 Dnevni migranti - studenti i učenici 107 200 10173 200104 323 16853 Tjedni migranti sveukupno 140 148 3492 59234 608 229

Učenici i studenti 54 Ukupno stanovnika koji pohađaju škole 2586 2742 36400 802957 10203 212755 od toga osnovnu školu (osmogodišnja) 1231 1331 18681 423012 4974 99756 od toga srednju školu (gimnazija i stručne) 639 671 9191 197885 2446 50657 od toga fakultet i više škole 716 740 8528 182060 2783 62458 od toga poslijediplomski

(magisterij i doktorat) 45 46 594 14863 250 45

Stanovništvo - završene škole 59 Nepismeni - stariji od 10 godina 92 94 1679 69777 377 3360 Stariji od 15 godina - ukupno 11473 12099 175167 3682826 50156 877661 Stariji od 15 godina - bez škole Još nema 148 2546 105332 611 18562 Stariji od 15 godina - 1 do 3 razreda obrađenih 282 5294 166371 1065 31763 Stariji od 15 godina - 4 do 7 razreda podataka 759 16705 414008 3242 113264 Stariji od 15 godina - s osnovnom školom 2743 39855 801168 9105 291465 Stariji od 15 godina - sa srednjom školom 6339 88013 1733198 27256 796066 Stariji od 15 godina - s višom školom 738 9308 150167 3510 80867 Stariji od 15 godina - s fakultetom 958 12043 267885 4882 104968 Stariji od 15 godina - s magisterijem 43 432 12539 183 5169 Stariji od 15 godina - s doktoratom 35 188 7443 63 24

Invalidne osobe 70 Ukupno invalidne osobe Još nema 1024 14992 429421 4972 87871 Invalidi od rođenja obrađenih 51 1007 25186 305 6372 Invalidi iz II. Svjetskog rata podataka 42 588 13238 204 3773 Invalidi Domovinskog rata 27 621 45763 348 5674 Invalidi od nesreće na radu 223 3593 109104 1437 18575 Invalidi od bolesti 566 7419 197410 2156 39776 Invalidi od prometne nesreće 58 822 18411 252 7877 Invalidi ostali uzroci 57 942 20309 270 62


______________________________________________ _______________ URBING d.o.o. – Zagreb, prosinac 2006. 24

03. Stanovi - osnovna obilježja Tablica 1.dio Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001.g.












1.1.6. Kartografski prilozi Kao polazište i stručna osnova na kojoj se temelji Generalni urbanistički plana grada Rovinja su kartografski prilozi relevantni za strategiju uređenja grada Rovinja. 01. Prostorno širenje grada Rovinja od 1600. do 2000.-2015. g.



02. Regionalni prostorni plan Istre 1967-1969.g.



03. Urbanistički plan grada Rovinja iz 1979.g. - korištenje i namjena površina i iz 1972.g.



04. Generalni urbanistički plan grada Rovinja iz 1993.g., Sinteza – Organizacija, korištenje i namjena prostora



05. Prostorni plan Istarske županije - Korištenje i namjena prostora 2000.-2015.g., veljača 2002.g.



06. Prostorni plan uređenja Grada Rovinja iz 2005.g. - Korištenje i namjena prostora



2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja grada 2.1. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja Prostorno-planerski proces stvaranja plana grada, pretpostavlja traganje i ustanovljavanje dugoročnih ili prioritetnih ciljeva, koje treba planom u najvećoj mogućoj mjeri ostvariti, a koji se međusobno ne bi smjeli isključivati. Pri tome je najvažnije da utvrđivanje i konačna formulacija ciljeva odražavaju progresivna razmatranja i zajednička promišljanja svih sadašnjih korisnika prostora. Ciljevi su u pravilu dugoročni, ali je moguće i nužno da se postave i kratkoročni (koji moraju prostorno razriješiti konfliktne situacije), oni se po važnosti vrednuju, te se mogu s vremenom revidirati ili preformulirati. Prostornim uređenjem osigurava se racionalno i svrsishodno gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom Grada, kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Prostornim planom uređenja Grada određuju se ciljevi prostornog uređenja kroz značaj i posebnosti prostora, mogućnosti i ograničenja razvoja prostorno-gospodarske strukture Grada i njegovih dijelova, te utvrđuje koncepcija budućeg prostornog uređenja. Opći prostorno-razvojni ciljevi su jačanje prostorno razvojne strukture, povećanje vrijednosti prostora i okoliša, te integracija u nacionalne i evropske razvojne sustave. Gospodarsko-razvojni okvir određen je težnjom da se unaprijedi učinkovitost gospodarstva prilagođenog tržišnim uvjetima. Posebni ciljevi prostornog razvoja su povećati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj svih područja, razvoj prilagoditi značajkama prostora, racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, uvažavati obilježja i osobitosti područja u planiranju razvoja, osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja, razvijati infrastrukturne sustave. Opći ciljevi prostornog razvoja na razini grada Rovinja odnose se na optimalno korištenje prostora uz puno vrednovanje svih dijelova prostora. Ovo se prvenstveno odnosi na zaštitu najvrijednijih dijelova prostora, a to su zaštićeni dijelovi kulturne i prirodne baštine, te na zaštitu obalnog područja na kopnenom dijelu i zaštitu mora kao temeljnih resursa za razvoj i unaprjeđenje turističkog gospodarstva. Za optimalni razvoj prometnog, vodoprivrednog i energetskog sustava u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva, a prema materijalnim mogućnostima grada, osiguranje prostornih uvjeta potrebno je ostvariti planiranjem potrebnih koridora za smještaj ovih sustava i njihovo povezivanje na županijske i državne sustave uz očuvanje prirodne i ekološke ravnoteže. Generalnim urbanističkim planom grada Rovinja omogućuje se (u svim etapama njegove provedbe i realizacije) provođenje utvrđenih i dogovorenih ciljeva dugoročnog razvitka grada Rovinja, osmišljen cjelovit i skladni urbanistički razvoj, te čuvanje i unapređivanje vrijednih gradskih prostora.

Da bi se ostvarile dugoročne i prioritetne organizacijske ili graditeljske aktivnosti i akcije, a koje postavljaju odabrani i utvrđeni ciljevi Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja, nužno je poštivati i provoditi osnovne postavke plana. U suprotnom, ako se aktivnosti budu odvijale nekontrolirano, u prostoru grada mogu se pojaviti čak nepopravljive prostorne štete, te plan više neće biti instrument smišljene i ciljno orijentirane politike prostornog razvitka grada. 2.1.1. Značaj posebnih funkcija grada S gledišta funkcionalne organizacije grada, načina uređivanja ili nove izgradnje grada, te iskorištavanja ukupnog gradskog prostora ciljevi su: 1. Očuvati i poboljšati sveukupnu kvalitetu života stanovnika grada, omogućavanjem raznolikih uvjeta života u gradskim prostorima, uz odgovarajuće optimalno uređenje i opremanje tih prostora urbanim sadržajima. 2. Prostorni razvoj i uređivanje prostora grada prvenstveno planirati i ostvarivati na do sada izgrađivanim (izgrađenim ili djelomično izgrađenim) prostorima grada, postupnim opremanjem i dogradnjom, te racionalnim, organskim i planskim širenjem u danas još neizgrađene dijelove grada. 3. Povratak grada moru je jedan od najvažnijih strateških ciljeva plana, a podrazumijeva urbano aktiviranje kopnenih i morskih prostora/površina Valdibore, sjeverne luke grada Rovinja. To znači osiguranje prostornih uvjeta za novu izgradnju objekata javne namjene (za veliki broj stanovnika grada), kvalitetno uređene obalne pješačke površine, kvalitetne višestambene objekte (s tipološkim i morfološkim karakteristikama sukladnim vrijednom graditeljskom nasljeđu) i za ostale gradotvorne sadržaje u pripadajućem akvatoriju. 4. Oblikovati prostore gradskih značajki u predjelima što se razlikuju po vrijednosti postojećih ambijenata, opremljenosti, izgledu i položaju kao i novoplaniranih koji će se nastavljati na postojeće uz prilagođavanje vrijednostima ambijenata i ukupnog gradskog prostora, 5. Očuvanje i unapređenje svih postojećih (prirodnih i ljudskim djelovanjem stvorenih) vrijednosti gradskih prostora. Očuvanje i obnova povijesne jezgre grada uz smišljenu funkcijsku transformaciju urbanih sadržaja u njoj prioritetni je cilj, jer ovaj prostor predstavlja najznačajniji i najvrijedniji naslijeđeni resurs grada, kako za ukupnu kvalitetu življenja njegovih stanovnika, tako i za daljnji razvitak primjerenih oblika turizma. 6. Uz primjerenu racionalnu politiku uređivanja građevinskog zemljišta grada, stimulirati tipologijski raznoliku stambenu izgradnju. Oblikovati prostore gradskih značajki u predjelima što se razlikuju po vrijednosti postojećih ambijenata, opremljenosti, izgledu i položaju kao i novoplaniranih koji će se nastavljati na postojeće uz prilagođavanje vrijednostima ukupnog gradskog prostora. Ciljevi demografskog razvoja 1. Kvalitetno integrirati demografsku razvojnu sastavnicu u kontekst politike budućeg cjelokupnog prostornog i društveno - gospodarskog razvitka grada Rovinja. 2. Planski razmjestiti i organizirano usmjeravati doseljavanje stanovništva, kako bi se naseljavanje uskladilo s razmještajem gospodarskih i društvenih sadržaja i mogućim otvaranjem novih radnih mjesta.



2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Odabir prostorno razvojne strukture U odabiru prostorno-razvojne strukture, obzirom na prirodne resurse područja, te naslijeđeno stanje u prostoru, ključnu ulogu s gledišta korištenja prostora imaju poljoprivreda, turizam i industrija. Razvitak grada Rovinja treba temeljiti prvenstveno na korištenju prirodnih i stvorenih datosti uz očuvanje ekološke stabilnosti i prirodnih vrijednosti. Primarno u uređenju ovog područja je usklađivanje želja i potreba s mogućnostima koje pruža prostor i gospodarska snaga.

Turizam i ugostiteljstvo Turizam i ugostiteljstvo su prema svim opredjeljenjima prevladavajuće gospodarske djelatnosti u gradu Rovinju. Ovim Planom potrebno je odrediti površine koje su namijenjene za te gospodarske djelatnosti te maksimalni broj smještajnih kapaciteta po pojedinim zonama. Određeni su slijedeći strategijski ciljevi: 1. Izgradnju novih kapaciteta u turizmu usmjeriti u većem dijelu na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće turističke ponude 2. Prilikom investiranja u postojeće ili nove objekte stimulirati izgradnju viših i visokih kategorija 3. Dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i zaštiti okoliša, 4. Ostvarivati veću kvalitetu usluga s znatno bogatijom ponudom raznih kulturnih, rekreacijskih, izletničkih i drugih sadržaja. Industrija Mogućnosti razvitka industrije treba ocijeniti s obzirom na raspoloživo zemljište, njegovu veličinu i kvalitetu, mogućnosti prometnog povezivanja, odnos prema prirodnim i energetskim izvorima, te prema potrošačkim središtima i izvorima radne snage, odnos prema drugim korisnicima prostora, obvezu osiguranja zaštite i unapređivanja okoliša itd. 1. Prednost trebaju imati one industrije koje koriste komparativne prednosti prostora: položaj, prirodne resurse, tržište, kapital, tradiciju, znanje i drugo, vezano na ukupnu prepoznatljivu fizionomiju područja. 2. Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temeljiti na uspostavljanju mreže manjih i raznolikih proizvodnih jedinica u sklopu zona mješovitih namjena (pretežito poslovnih). 3. Izmjestiti proizvodne pogone iz uže gradske jezgre Rovinja u planirane veće gospodarske zone, a postojeće prenamijeniti u sadržaje primjerenije urbanom okružju. Razvoj društvene infrastrukture - središnjih funkcija Razvoj društvene infrastrukture, ili još bolje središnjih uslužnih funkcija, iznimno je važan odsječak sadržaja društvenog života i u funkciji je općeg razvoja nekog prostora. One su u neposrednom međudjelovanju s ostalim oblicima života u nekom prostoru, pa ne može doći u pitanje

potreba njihovog razvoja. Iskazano potvrđivanje značenja upravnih, vjerskih, obrazovnih i kulturnih institucija, zdravstva i socijalne skrbi, uslužnih gospodarskih djelatnosti, sportske i tehničke kulture te još po neke središnje uslužne funkcije, potpomoći će opći smjer razvoja. Društvene i gospodarske uslužne djelatnosti imaju tržišnu važnost, ali kako je ipak ograničen njihov utjecaj, ne mogu se smatrati kao čista potrošnja i u tome je njihovo posebno značenje. Opći ciljevi i smjerovi u razvoju društvenih i gospodarskih uslužnih djelatnosti su: 1. Jačati društveno integrativne funkcije naselja (uprava, odgoj i obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb, kultura, religija, šport i drugo) radi zadovoljavanja osnovnih potreba gradskog stanovništva, ali i onog šireg gravitacijskog područja. 2. Razvitak i razmještaj uslužnih funkcija državne uprave i samouprave (npr. matični ured, neke županijske službe, porezna i carinska služba, policijska i lučka uprava i drugo) treba u budućnosti biti usklađen s potrebama grada Rovinja i njegove okolice, odnosno s demografskim razvitkom ovog područja. 3. Potrebno je omogućiti normalno djelovanje vjerskih zajednica u skladu s potrebama stanovništva i u tu svrhu osigurati prostore za izgradnju novih vjerskih objekata. 4. U skladu s potrebama stanovništva treba osigurati prostor za djelovanje raznih udruga građana. 5. Nastojati ravnomjerno razvijati kulturnu aktivnost i u doglednoj budućnosti upotpuniti potrebne kulturne institucije te čuvati i njegovati tradicijsku izvornu kulturu i među stanovništvom ove jedinice lokalne samouprave, koja odražava njezinu prepoznatljivost u okvirima hrvatskog i istarskog nacionalnog identiteta, ali osigurati uvjete zadovoljenja potreba talijanske nacionalne manjine u Rovinju. 6.Razvoj djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi te njihov prostorni razmještaj mora biti u skladu s već postignutim dostignućima, s prihvaćenim standardima, ali i u skladu s potrebama ovog područja. 7. Treba poticati razvitak financijskih institucija, malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva, te omogućiti modernizaciju objekata za odvijanje trgovačke djelatnosti, kako bi se podigla razina trgovinske i druge ponude prema domicilnom stanovništvu. 8. Prihvatiti socijalizirani i organizirani pristup problemu korištenja slobodnog vremena (baviti se nekim korisnim i zdravim aktivnostima u slobodnom vremenu), među ostalim i zbog borbe protiv raznih oblika ovisnosti i asocijalnog ponašanja (maloljetnička delikvencija, pušenje, alkoholizam, droga, kriminal). 9. Poticati i ubrzati izgradnju potrebnih športskih i školskih igrališta, dvorana, bazena, hangara, boćališta, kuglana, biciklističkih staza i drugih sportskih objekata i sadržaja s ciljem širenja sportskih aktivnosti i rekreacije među svim stanovnicima i u svim dijelovima grada Rovinja, ali i za potrebe stanovnika šire okolice i privremenih njegovih posjetitelja - turista. 10. Omogućiti stanovništvu Grada Rovinja siguran i brži pristup korištenju središnjih uslužnih funkcija u drugim središtima, osobito onih srednjeg i višeg reda, ako se one ne nalaze i ne razvijaju na području ovog Grada.



2.1.3. Infrastrukturna opremljenost Razvoj prometne i komunalne Infrastrukture Predložiti racionalnu, ekonomičnu i funkcionalnu prometnu mrežu, koja će biti u skladu s cjelokupnim prostornim i društveno-gospodarskim razvitkom Grada, a zadovoljit će funkcionalne potrebe u prostoru i osigurati dobre veze s drugim krajevima. Unapređivanje i proširivanje prometne infrastrukture odrazit će se na bolje korištenje prirodnih resursa, na gospodarski razvitak, rast i razvoj naselja i poboljšanje demografskih prilika. 1. Prvu etapu razvoja cestovne mreže karakterizira

poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama, rekonstrukcija i reorganizacija prometa prema sadašnjem rangu prometnica.

2. Osigurati i omogućiti alternativno povezivanje naselja radi veće fleksibilnosti i sigurnosti funkcioniranja prometa.

3. Unaprjeđenje stanja pomorskog prometa povećanjem prometne ponude uvođenjem dužobalnih linija te brzih putničkih brodova.

4. Izvršiti prometno-tehnološko definiranje i prostornu sistematizaciju luke Rovinj (odvojiti funkciju ribarske od putničke/turističko/nautičke).

5. Na otocima te unutar turističkih zona osposobiti i izgraditi odgovarajuća pristaništa.

6. Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unaprjeđenju već postignutog, relativno visokog stupnja razvijenosti.

7. Prioriteti su izgradnja mreže i priključenje još ne priključenih područja odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.

8. Izgraditi mrežu odašiljača. 9. Kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja,

zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati.

10. Predložiti mrežu opskrbe električnom i drugom energijom (plin) koja će se uklopiti u cjeloviti energetski sustav šireg područja.

11. Intervencije na postojećim energetskim prijenosnim postrojenjima treba provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima (npr. zamjena postojećih vodiča s novim, boljih svojstava kako ne bi trebalo proširivati koridor i drugo).

12. Opskrba vodom treba zadovoljiti planske potrebe svih korisnika (stanovnika, turista, gospodarstva i drugih).

13. Proučiti sve potrebne hidrotehničke zahvate koji mogu doprinijeti boljem korištenju poljodjelskog zemljišta.

14. Kod rješavanja odvodnje treba voditi računa o zaštiti okoliša, posebno mora i voda.

2.1.4. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturno - povijesne cjelina Cilj zaštite prirodne baštine je uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti kroz istraživanje i sustavno vrednovanje. 1. Dosljedno provoditi mjere na zaštiti već evidentiranih

objekata prirode, izvršiti korekciju granica i kategorija gdje je to potrebno, te provesti proceduru zaštite planiranih objekata prirode.

2. Očuvati dobra graditeljske baštine u izvornom stanju (sanirati neprimjerenu izgradnju u zaštićenoj povijesnoj jezgri, odrediti kontaktna područja dobara graditeljske baštine i odrediti smjernice za daljnju izgradnju).

3. Utvrditi zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. 4. Izgraditi odgovarajuće uređaje za pročišćavanje otpadnih

voda (sustavi za sakupljanje, pročišćavanje, odgovarajuća dispozicija u recipijent).

5. Sanirati septičke (crne) jame, obvezati predtretman industrijskih i otpadnih voda turističkih zona.

6. Izgraditi kanalizacijski sustav i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda za grad Rovinj.

7. Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori, te da se po mogućnosti isključe iz zona koje su pod posebnim režimom zaštite prirode.

8. Zadržati postojeću visoku kakvoću zraka. 9. Proširiti organizirano sakupljanje i odlaganje otpada, uz

prethodnu primarnu reciklažu. 10. Zbrinjavanje neopasnog tehnološkog otpada obavljati na

odlagalište komunalnog otpada ako je otpad sličan komunalnom, a iskoristivi otpad na izvoru reciklirati.

11. Provoditi mjere zaštite od buke (izraditi karte buke za utvrđivanje i praćenje razina buke)

2.2. Ciljevi prostornog uređenja grada

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajolika, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Unaprjeđenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura). 1. Kontinuirano pripremati i uređivati zemljište za izgradnju,

koju treba usmjeravati u programom predviđena područja, te u tome smislu pripremiti i na vrijeme rješavati vlasničko-pravne odnose.

2. Opremiti naselja potrebnom kvalitetnom infrastrukturom (elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije, odvodnja). Posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja, uređenju državnih i županijskih cesta u naseljima kroz koja prolaze te prometnice.

3. Uz obalu osigurati prostor za komunikacije, privezišta i pristaništa te utvrditi načine za njihovo uređenje.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Trajni i opći razvojni ciljevi grada 1. Rovinj – grad sa svim oblicima gradske sredine 2. Rast gradskog stanovništva temeljiti na skladnom

odnosu prirodnih procesa i politike imigracije 3. Rovinj – grad na moru 4. More kao resurs grada 5. Kulturna i prirodna baština - temelj razvoja grada 6. Zaštićeni dijelovi prirode nepromjenjivi potencijal grada 7. Rubovi grada kao dijelovi kultiviranog mediteranskog

krajolika 8. Gospodarske zone prihvatljive za buduće sofisticirane

tehnologije



Prvenstveni i posebni razvojni ciljevi i zadaci Promet 9. Dovršiti glavne gradske prometnice uz odgovarajući

standard (zeleni pojas uz ceste, pješačke i biciklističke staze)

10. Uspostaviti javni gradski promet kao vezu između pojedinih dijelova grada i grada sa turističkim zonama

11. Odrediti sustav parkiranja dvojakog režima korištenja u različitim prostorima (parkirališni terminali na rubovima grada, parkiranje na parcelama 1stan/1,5 PM)

12. Odrediti novu lokaciju benzinske stanice dvojakog korištenja, kopno – more

13. Utvrditi lokaciju autobusnog kolodvora i organizirati primjereni standard prometnica u zoni autobusnog kolodvora

14. Utvrditi lokacije javnih garažnih objekata Stanovanje 15. Onemogućiti izgradnju više stambenih objekata u zoni

individualnog stanovanja 16. Utvrditi zone i poteze određene tipologije i strukture

izgradnje 17. Preispitati planske postavke i dovršiti započete zone

izgradnje 18. Stambene zone na rubovima grada kao dio zelenog

sustava grada Stari grad 19. Održati povijesno – kulturno nasljeđe starog grada 20. Definirati prihvatljivu opciju budućnosti starog grada

(stanovanje, muzej, centar zabave, revitalizirati stare zanate u starome gradu, grad umjetnika)

21. Pronaći model građevinske sanacije starog grada 22. Promet iz starog grada isključiti (utvrditi poseban režim

za interventna vozila) Turizam 23. Široka lepeza turističke ponude (zdravstvena,

rekreativna, gastronomska itd.) 24. Rovinjski otoci - najviši oblik turističke ponude 25. Monte Mulini - prestrukturacija u višu kategoriju turističke

ponude 26. Prestrukturirati bolnicu u centar zdravstvenog turizma 27. Rekonstrukcija i izgradnja gradskih hotela u središnjoj

zoni grada 28. Ukinuti status autokampa u gradu 29. Opremiti i urediti kupališta primjereno visokim

aspiracijama turističke ponude grada 30. Nautički turizam razvijati sukladno županijskom

prostornom planu Gospodarstvo 31. Na postojećoj lokaciji TD Rovinj formirati novi gradski

centar – ugostiteljsko-trgovački) 32. Izmjestiti postojeću hladnjaču i proizvodnju tvornice

Mirna na novu lokaciju (na postojećoj lokaciji formirati sadržaje u funkciji grada)

33. Po isteku koncesije zatvoriti postojeći kamenolom u gradu (nakon zatvaranja utvrditi novu namjenu prostora ili izvršiti sanaciju)

34. Utvrditi model pripreme i realizacije planirane gospodarske zone Gripole – Spine

35. Pripremiti prostor za tehnološki park (potencijal rovinjskoga gospodarstva nije samo u klasičnim tehnologijama – budućnost je u novim tehnologijama koje zahtijevaju visokoobrazovane stručnjake spremne na brze tehnološke transformacije)

Luke 36. Revitalizirati luke – utvrditi funkciju i namjenu u kontekstu

okolnog prostora, 37. Južna luka – reprezentativna gradska luka u funkciji

vezova za građane, sportskih klubova, nautičara, brodica za prijevoz do rovinjskih otoka

38 Sjeverna luka - formirati višefunkcionalnu luku moguća disperzija funkcija ovisno o budućim namjenama osigurati priveze za komercijalne vezove

39. Osigurati prostor za komunalne vezove za potrebe stanovništva

40. Formirati ribarsku luku 41. Osigurati priveze za izletničke brodove 42 Osigurati privez za putničke brodove 43. Osigurati prostor za kapetaniju, policiju, carinu Objekti javnog i društvenog standarda 44. Izraditi program potreba za dječje vrtiće, odrediti

prostorne potrebe te ih raspodijeliti po stambenim naseljima (dimenzionirati ovisno o veličini gravitacijskog područja

45. Analizirati stanje, vrjednovati potencijale prostora te temeljem zaključaka izraditi program razvoja sporta i rekreacije, utvrditi potrebne površine i sadržaje koji su nedostatni u gradu (zatvoreni zimski bazen, centre sportova na vodi na više lokacija itd)

Rekreacijske zone 46. Osigurati kontinuitet šetnica i biciklističkih staza uz more 47. Sačuvati obalni pojas od izgradnje (obalni pojas je javno

dobro – niti jedna zona ne može biti zatvorenog tipa) 48. Izgradnja u obalnom pojasu može biti samo u funkciji

očuvanja čistoće i usluge u funkciji ugodnog boravka

Zelene površine 49. Vrednovati «zeleni potencijal» grada, izraditi program

zahvata u prostoru, odrediti poteze zelenila i veće zelene površine (parkovne, zaštitne I sl.)

50. Obrubiti grad zelenim površinama kao dio oblikovanja kultiviranog mediteranskog krajolika,

51. Gradske zone (cjeline) diferencirati zelenim pojasom. Južne i sjeverne rubove grada (dijelovi rekreacijskih zona uz more) sanirati i hortikulturno urediti.

52 Osigurati kontinuitet zelenih poteza duž obale. Ostalo 53. Utvrditi novu namjenu stare hladnjače sukladno

potrebama i položaju u gradu 54. Izmjestiti vatrogasnu postrojbu iz grada i utvrditi novu

lokaciju, pogodnu za brze intervencije na širem prostoru 55. Izmjestiti carinarnicu – definirati novu lokaciju 56. Odrediti poteze urbaniteta 57. Postojeći potezi urbaniteta (mogućnost interpolacije i

promjene postojeće strukture izgrađenosti) 58. Novi potezi urbaniteta (oblikovati nove poteze – ne u

kontinuitetu, već s prodorima zelenilima) 59. Odrediti infrastrukturne koridore sukladno programima

javnih poduzeća i županijskom prostornim planom


_____________________________________________________ 38 _____________________ URBING d.o.o.- Zagreb, prosinac 2006.

3. Plan



3. Plan urbanističkog uređenja

3.1. Temeljna organizacija prostora grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Grada Rovinja Prostorni razvoj Grada Rovinja određen je njegovim položajem u okviru Istarske županije koja će se i nadalje razvijati kao policentrična regija, s naseljima raspoređenim u pet rangova, sukladno sadržaju središnjih funkcija koje će razvijati. Naselja raspoređena u rangove različitog stupnja relativno su pravilno raspoređena po cijelom prostoru županije, ali će se težište razvitka i dalje nalaziti na području zapadnog priobalja županije, dakle prostora gdje se nalazi i Grad Rovinj. Grad Rovinj se nalazi i unutar urbanih područja županije koja su nositelji svekolikog razvoja županije, a gdje se razvijaju naselja s najvišim rangovima, odnosno gdje se realiziraju sve središnje funkcije naselja, značajnije koncentracije industrijskih, servisnih, komunalnih te prometnih djelatnosti, kao i funkcije dnevne rekreacije stanovništva.

Grad Rovinj, prema određenju Županijskog prostornog plana, također spada u pogranična područja i prostor priobalja koji su utvrđeni u planu te čine cjeline s posebnim razvojnim smjernicama i na koje se odnose posebni uvjeti korištenja prostora. Pogranična područja uključuju sve jednice lokalne samouprave koje se nalaze uz kopnenu granicu Republike Hrvatske, te jedinice lokalne samouprave kojima je osiguran pristup do međunarodnih voda. Obalno područje određeno je, ovisno o morfološkim osobinama obale i konfiguraciji antropogeniziranih površina, kao prostor unutar 2 km od obalne linije, odnosno do 50 m.n.v.. Broj stanovnika, i sukladno tome i izgrađeni dio naselja u prostoru priobalja, rasti će i nadalje brže nego u ostalim dijelovima Županije, ali s ograničenjima koja će poticati smanjenje mehaničkog priljeva stanovništva iz udaljenijih dijelova gravitacijskih područja većih naselja (Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj, Pula). Na razini županije utvrđena su temeljna razvojna opredjeljenja (razvoj turizma, poljoprivrede, prometa, male privrede i obrtništva, očuvanje prirodne i graditeljske baštine, strukturne i tehnološke promjene u gospodarskom kompleksu te suvremeno oblikovanje naselja i podizanje komunalnog standarda) te prihvaćena i razvojna opredjeljenja Republike Hrvatske (demografska revitalizacija i ekspanzija, povećanje općeg blagostanja stanovništva, opći rast gospodarstva prilagođen načelima održivog razvitka, ograničenje rasta većih gradova i usmjeravanje rasta srednjih i manjih gradova, revitalizacija pograničnih područja te očuvanje prirodnih resursa od značaja za Republiku Hrvatsku). Odabrana prostorna i gospodarska struktura Istarske županije i u narednom planskom razdoblju zadržati će temeljna obilježja iz prethodnog razdoblja. To ponajprije podrazumijeva daljnji razvoj tercijarnih djelatnosti, a posebno turizma, ugostiteljstva, trgovine, te obrta i drugih uslužnih djelatnosti.

Razvoj kvartarnih djelatnosti, odnosno razvoj mreže ustanova od posebnog značaja (odgoj i obrazovanje, znanost i visoko školstvo, zdravstvo, socijalna skrb i kultura) planira se do 2005.g. s tendencijom racionalizacije postojećih resursa te osiguranja kvalitetnijih uvjeta obavljanja djelatnosti unutar postojećih resursa, a u razdoblju 2005.-2010.g. planira se i postupni rast navedenih mreža ustanova. Demografska i socijalna struktura županije mijenjati će se u skladu s očekivanim gospodarskim razvojem, te se predviđaju pozitivne demografske tendencije i viši stupanj socijalne sigurnosti u razdoblju 2005. - 2010.g. Sva navedena razvojna opredjeljenja odražavaju se i na prostor grada-naselja Rovinja te su ugrađena u sve postavke ovog Generalnog urbanističkog plana. 3.1.1. Koncepcija razvoja i organizacija grada Grad Rovinj je karakterističan primjer urbane aglomeracije mediteranskog tipa, osnovan u kasnoj antici, srednjovjekovne morfološke i tipološke strukture, a čiji je kontinuitet organskog prostornog razvitka zadržan do danas. Generalnim urbanističkim planom grada Rovinja prednost se daje očuvanju i razvijanju postojećih vrijednosti i specifičnosti povijesne gradske jezgre, postupnom nadovezivanju novog na staro, te obnovi i uređivanju nedovršenih područja grada, uz intenzivnije i racionalnije korištenje građevinskog zemljišta. U nastojanju da se očuva i unaprijedi izrazito gradski karakter Rovinja, planom su predviđene mjere zaštite i unapređivanja njegovih povijesnih dijelova, a postojeći spomenici kulture štite se kao vrijedan povijesni doprinos oblikovanju gradske fizionomije pojedinih predjela. Utvrđene smjernice za zahvate u urbanistički dovršenim kao i u nedovršenim prostorima, primjerene su osuvremenjenim povijesnim tipološkim oblicima i graditeljskim tradicijama, te vrijednostima i mogućnostima gradskog prostora. U svim građevinskim područjima grada, gdje je planirano stanovanje predviđa se i rad, tj. primjerene djelatnosti koje ne ugrožavaju kvalitetu stanovanja. Samo oni oblici gospodarskih aktivnosti koji zahtijevaju veće dimenzije građevinske parcele ili traže specifične tehnološke i prometne uvjete, izdvojeni su u posebne radne zone (servisno-skladišne, industrijske, komunalne, za malu privredu i sl.). Uz površine za interpolacije i dogradnje u danas pretežito izgrađenim prostorima grada, izvršena je rezervacija područja za buduću stambenu izgradnju. Prostornim razmještajem novih kvalitetnih stambenih zona, većih gustoća naseljenosti i drugim središnjim urbanim sadržajima u prizemnim prostorima, te s primjereno uređenim obalnim javnim pješačkim površinama, grad Rovinj bi se preko središnjih prostora sjeverne luke (jugozapadno od gradskog groblja) vratio k moru, dok bi vrijedni prirodni prostori Škaraba - Cuvi i dalje ostali u funkciji sporta i rekreacije za građana i druge korisnike i predstavljali bi prirodni zeleni predah između novoizgrađenih dijelova grada i mora kao i turističkog naselja "Villas Rubin - Polari".



Stambenim cjelinama određeni su podcentri i svi prateći sadržaji, dok se postupnim revitalizacijskim postupcima planira oživjeti i sadržajno transformirati stara gradska jezgra Rovinja. Ona je dosadašnjim gospodarskim i urbanizacijskim aktivnostima bila u znatnoj mjeri zanemarena, jer se politika prostornog razvitka grada usmjerila na osvajanje novih prostora i reprodukciju novih urbanih struktura, mjestimice neprimjerenih vrijednostima lokalne graditeljske tradicije. Značajan element organizacije gradskog prostora su zeleni - neizgrađeni prostori, planirani u obliku parkova, zaštitnog zelenila duž cestovnih prometnica (drvoredi), rekreacijskih ili sportskih površina, te drugih neizgrađenih ali uređenih površina (kultivirani krajolik, poljodjelska zemljišta). Rješenjem cestovnog prometnog sustava (osobna i teretna vozila, javni prijevoz putnika) predlaže se postupno, optimalno ili potpuno rasterećenje najužeg središta grada (u i uz povijesnu jezgru) od vozila u stanju mirovanja (parkiranja), te se u prvom i drugom cestovnom prometnom prstenu grada planiraju parkirališni prostori i objekti. Lokacija prihvata izletničkih autobusa planira se na lokaciji "Valdibora". Izletnički autobusi ne mogu zauzimati gradske javne parkirališne površine. Parkiralište za izletničke autobuse planira se u zoni Gripole. Na lokaciji «ex Istarski boksiti» planira se uređenje novog autobusnog kolodvora za međunarodne, gradske, prigradske i gradske autobusne linije javnog prometa. Lokacija je najprihvatljivija, jer je optimalno smještena u odnosu na prometne mogućnost gradske cestovne mreže. Spremište autobusa i servisne radionice planiraju se u zoni Gripole. Željezničko stajalište planira se u zoni Montepozzo ukoliko se revitalizira pruga Kanfanar – Rovinj. Ostavljena je mogućnost da se, po potrebi, jednostavno ostvari produženje izvlačnjacima i na planiranu gospodarsku zonu Kalkera (Calchiera) i na planiranu gospodarsku zonu za čuvanje i održavanje plovila na lokaciji današnjeg kamenoloma. Utvrđuju se i štite sva područja i objekti prirodnih i graditeljskih vrijednosti. Razgraničuju se šumske, pašnjačke i oraničke površine od građevinskog područja grada. Utvrđena je osnovna namjena akvatorija sjeverne i južne luke grada, kao i svih rekreacijskih priobalnih morskih površina. Od velikog je značenja proširenje postojećeg gradskog groblja na ukupnu površinu od 3,0 ha. Kontaktno područje povijesne jezgre grada Rovinja je veliki, relativno zapušteni i urbanističko-graditeljski nedovršeni prostor, smješten između kompaktno građene povijesne jezgre i novih izgrađenih površina grada s pretežno obiteljskim kućama. Koncepcijsko opredjeljenje GUP-a za buduće detaljnije planiranje i uređivanje tog područja je: 1. Kontaktno područje treba popunjavati samo nužno

potrebnim komplementarnim sadržajima koji nedostaju staroj povijesnoj jezgri kao i rubnim novijim dijelovima grada. Uz ostale, jedan je bitan i nesporan: sve vrste cestovnog prometa, u kretanju ili mirovanju (osobni, javni, komunalni ili interventni promet). Stara povijesna jezgra ne može zadovoljiti prostorne prometne potrebe svojih stanovnika i drugih povremenih korisnika. Jedini prihvatljivo udaljeni prostor je ovo kontaktno područje, unutar kojeg se mogu riješiti prometne potrebe i ostalih stanovnika šireg gradskog područja, koji moraju, kao povremeni korisnici, doći u povijesnu jezgru grada prometnim sredstvima. Budući da je kontaktno područje već danas, zbog postojeće izgradnje, prometno teško prohodni i dostupni prostor, iznalaženje kvalitetnih prostornih rješenja, za zadovoljavanje prometnih potreba, neće biti nimalo jednostavno.

2. Slijedeći najdeficitarniji urbani sadržaji su objekti društvenog standarda, objekti za javne namjene.

3. Na posljednjem su mjestu za ovaj kontaktni prostor novi stambeni sadržaji. To ne znači da i njih ne bi trebalo planirati, već da to treba činiti pažljivim odmjeravanjem njihove zastupljenosti.

4. Predlaže se slijedeće načelo urbanističko - arhitektonskog oblikovanja novih, interpoliranih objekata i blokova (makro-prostora): 4.1. - Stara povijesna jezgra - Na poluotoku i kopnu u cijelosti je blokovska izgradnja tradicijskog tipa, s velikim prometnim ograničenjima. 4.2. - Kontaktno područje - Preostali slobodni prostori za izgradnju javnih i stambenih objekata, kada se zadovolje prometne potrebe, treba u najvećoj mogućoj mjeri dopuniti blokovima i/ili polublokovima u odmjerenom oblikovanju temeljenom na lokalnom nasljeđu ali i s nužnim elementima suvremenog graditeljstva; u ovom prostoru nova izgradnja i postojeći objekti moraju biti skladno objedinjeni; prostor sa znatnim prometnim ograničenjima. 4.3. - Novi dijelovi grada - Urbanistički oblikovni elementi -trgovi, blokovi, polublokovi, ulice, tepih obiteljskih kuća i ostali načini izgrađivanja (sve do rezidencijalnih prostorno raskošnih objekata /lokacija); prostor s malim prometnim ograničenjima.

Plansko razdoblje ovoga plana je do 2015.g. Postojeće granice GUP-a ostaju nepromijenjene - osim u dijelovima gdje postojeća granica presijeca rubne građevinske parcele Područje grada Rovinja poklapa se s prostornim obuhvatom GUP-a i zahvaća oko 903 ha kopnenih površina, pripadajući otoci ukupne površine oko 55 ha i pripadajući akvatorij oko 1515 ha, Urbano područje grada Rovinja podijeljeno je na tri tipa-kategorije: (1) visoke (dovršeni predjeli), (2) zadovoljavajuće (nedovršeni predjeli) i (3) niske konsolidiranosti (neregulirani prostori), a za njih su predloženi različiti primjereni oblici uređenja prostora i postavljena pravila pri gradnji i korištenju objekata. U obuhvatu GUP-a prostor se općenito dijeli na: A - Izgrađene površine i površine za gradnju • mješovita namjena • zone za izdvojene sadržaje urbaniteta • objekti javne namjene • radne zone • komunalni objekti i uređaji • posebna namjena • trgovi, ulice prometni objekti i površine B - Neizgrađene površine • park šume i parkovi • druge zelene površine • sportske i rekreacijske površine • groblje • vodne površine - more Stanovništvo i stanovanje U obuhvatu GUP-a prema popisu iz 2001.g. stanje je slijedeće: • broj stanovnika 13.467 • broj kućanstava 5.062 • broj stambenih jedinica 6.737 • od toga za stalno stanovanje 5.290 • za povremeno stanovanje 1.478



Za plansko razdoblje do 2015.g. osigurane su prostorno-planske osnove za stanovanje: • broj stanovnika do 15.000 • broj kućanstava do 5.650 • broj stambenih jedinica do 9.000 • od toga za stalno stanovanje do 7.200 • za povremeno stanovanje do 1.800 U granicama GUP-a nije planirana zona isključivo stambene namjene. Postojeće i planirano stanovanje je u zonama mješovite namjene. Posebno je izdvojeno stanovanje u povijesnoj jezgri. Prostor obuhvata GUP- a kroz proteklo razdoblje uglavnom je pokriven nevažećom detaljnom dokumentacijom prostornog uređenja. Temeljem ovih dokumenata realizirano je oko 3400 stambenih jedinica. Navedeni planovi omogućavali su prostor za izgradnju još oko 3 100 stambenih jedinica i to u okviru postojećih građevina (rekonstrukcijama, dogradnjama i prigradnjama) temeljem važećeg PPO-a i GUP-a i interpolacijama novih građevina na prostorima koje su za novu izgradnju definirali do sada izrađeni planovi. Gup-om se određuje: • prvenstveno interpolacije stambenih jedinica • analiza postojećeg građevinskog fonda u vertikalnom i

horizontalnom smislu, te na osnovu provedene analize omogućiti rekonstrukcije postojećeg građevinskog fonda

• sekundarno "otvaranje" novih zona za građenje koje su prikazane na shematogramu

• intervencije na građevinama u povijesnoj jezgri podliježu posebnim režimima koje će propisati nadležni konzervatorski odjel

GUP-om je definiran način gradnje i korištenja građevina: Zaštićena povijesna jezgra i kontaktna zona

- (GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra)

Stambeni objekti planirani su u zonama: - niske izgradnje (obiteljski i višeobiteljski objekti

mogu biti samostojeći, poluugrađeni (dvojni) i skupni)

Emax=P+2 ili P+1+POT (max 3 korisničke etaže) - visoke izgradnje (višestambene građevine koje

mogu biti samostojeće i skupne) Emax=P+3 ili P+2+POT (max 4 korisničke etaže)

osim u zonama koje spadaju u iznimke od pravila gdje je Emax veći (od P+4 do P+ 8+POT).

- mješovite gradnje Emax=P+2+POT (max 4 korisničke etaže)

Gospodarski, sportski i objekti infrastrukture podliježu posebnim uvjetima, odnosno odredbama ovoga plana.

Turizam Postojeći smještajni kapaciteti u obuhvatu GUP-a a) hotelski kapaciteti - gradsko područje 198 postelja - Monte Mulini 994 s/j 3 203 postelja - otok Sv. Andrija 411 s/j 800 postelja - otok Sv. Katarina 210 s/j 400 postelja b) autocamp Porton Biondi 1 200 korisnika c) nautički komercijalni vezovi (marina ACY) 380 vezova Planirani smještajni kapaciteti GUP-om se određuje da smještajni kapaciteti u gradu Rovinju mogu biti samo iz skupine hoteli. Smještajni objekti mogu biti u turističkim zonama isključive namjene i zonama mješovite namjene i to: a) u zonama mješovite namjene (3* ; 4* i 5*) b) u zonama isključivo turističke namjene (4* i 5*)

Za plansko razdoblje do 2015.god. određuju se maksimalni smještajni kapaciteti i kategorija: a) Smještajni kapaciteti u zonama mješovite namjene

- povijesna jezgra i kontaktno područje do 1.000 postelja (3*;4* i 5*)

- ostalo gradsko područje do 1.000 postelja (3*;4* i 5*) a1) U privatnom smještaju (domaćinstva) do 8500 postelja b) Smještajni kapaciteti u zonama isključivo turističke

namjene - Monte Mulini do 2.400 postelja (4* i 5*) - otok Sv. Andrija do 800 postelja (4* i 5*) - otok Sv. Katarina do 400 postelja (4*) - Porton Biondi do 200 postelja (4*)

c) Nautičari Južna luka do 200 vezova Sjeverna luka do 400 vezova

GUP-om se određuje da smještajni kapaciteti u gradu Rovinju mogu biti samo iz skupine hoteli (Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli N.N. 48/02) (hotel, aparthotel, turističko naselje, turistički apartmani, pansion, guest house) i to: a) u zonama mješovite namjene (*** ; **** i *****) b) u zonama isključivo turističke namjene (**** i *****) • Osim na Sv. Katarini i na Sv. Andriji, na drugim

rovinjskim otocima nije planirana izgradnja smještajnih kapaciteta.

• Na prostoru Škarabe ne planira se izgradnja smještajnih kapaciteta. Škaraba će imati status kao i park-šuma Zlatni rt (Punta Corrente), s kojom će formirati jedinstveni prostor. Postojeće neprimjerene objekte treba ukloniti i sanirati prostor primjereno park-šumi.

• GUP-om se omogućuje restrukturiranje bolnice dr. "M. Horvat" u centar zdravstvene turističke ponude.

• Nautička ponuda grada Rovinja - Postojeći komercijalni vezovi smješteni su u južnoj luci (380 vezova), PP Istarske županije određena je restrukturacija vezova u višu kategoriju, te je planirano do 200 vezova.

Gospodarstvo 1. Gospodarske zone isključive namjene GUP-om su planirane gospodarske zone isključive namjene: a) Postojeće gospodarske zone na kojima je započeo

proces realizacija gospodarskih zona - Gripole - Spinè - Štanga b) Prenamjena postojeće zone - Turnina - Montepozzo c) Planirana gospodarska zona isključive namjene

- Calchiera 2. Mješovita namjena - pretežito poslovna GUP-om je planirano preseljenje i promjena namjene pojedinih postojećih gospodarskih zona. Planirana namjena tih zona je pretežito poslovna. Postojeće gospodarske zone koje mijenjaju sadašnju namjenu ili se izmještaju na novu lokaciju (sukladno uvjetima i okruženju u kojem se nalaze): - - TDiA Rovinj i Mirna izmještaju se na novu lokaciju,

postojeće lokacije mijenja namjenu u višenamjenski gradski centar

- kamenolom Montepozzo ukida se nakon isteka koncesije i dobiva novu namjenu čuvanje i održavanje plovila

- lokacija ex "Istarski boksiti" mijenja namjenu: mješovita - pretežito poslovna namjena, autobusni kolodvor i garažni objekt

- Lamanova mijenja namjenu u višenamjenski gradski centar i tržnicu



More Akvatorij u obuhvatu GUP-a podijeljen je u četiri osnovne cjeline: a) akvatorij južne luke Sveta Katarina b) akvatorij sjeverne luke Valdibora c) akvatorij kupališta i rekreacije (širina obalnog pojasa min

300 m) d) ostali akvatorij U akvatorijima su lokacije i obuhvat cjelina utvrđeni načelno. Detaljni razmještaj utvrditi će se kroz studije, odnosno detaljnom dokumentacijom prostornog uređenja. a) planirane funkcije u akvatoriju južne luke su: luka za javni

promet županijskog značaja, luka za javni promet lokalnog značaja, luke posebne namjene (tijela unutarnjih poslova, brodogradilište, sport, marina, komunalni vezovi), granični pomorski prijelaz do preseljenja na novu lokaciju.

b) planirane funkcije u akvatoriju sjeverne luke su: luka za javni promet županijskog značaja, luka za javni promet lokalnog značaja, luke posebne namjene (ribarska luka, sport, marina, sidrište, granični pomorski prijelaz i drugo).

c) akvatorij kupališta i rekreacije podijeljen je u dvije osnovne cjeline: - uređena kupališta uz hotelske objekte (Monte Mulini,

otoci Sv. Katarina i Sv. Andrija, bolnicu Dr. Martin Horvat i sjeverni dio Valdibore)

- prirodna obala ostalog dijela Sport i rekreacija Gradski sportski centar primarno za sportove na moru (veslanje, ronjenje, jedrenje i sl.) planiran je u središnjem dijelu Valdibore. Sportsko rekreacijska zona Cuvi, višefunkcionalna je sportska zona za potrebe turista i građana Rovinja u kojoj je među ostalim moguće smjestiti gradski bazen, višefunkcionalnu dvoranu i objekte vodenih atrakcija. Sportska zona Valbruna definirana važećim GUP-om zadržava se i ovim planom. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije sportskog centra Delfin i jedriličarskog kluba. Javna i društvena namjena GUP-om su osigurane prostorne potrebe za rekonstrukciju i izgradnju objekata javne i društvene namjene. Ovim planom utvrđuje se mogućnost: - izgradnje novog pastoralnog centra u zoni Valbruna - rekonstrukcije i dogradnje Provincijalata sestara Uršulinki. - izgradnje nove škole i vrtića u predjelu Lacosercio - dogradnja i rekonstrukcije gimnazije i gradnja dvorane - izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje predškolske i školske

ustanove u predjelu Bolničko naselje, - izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja predškolskih ustanove

na svim postojećim lokacijama - izgradnje centra u predjelu Gripole za više sadržaja javne i

društvene namjene - izgradnja novog prostora u gospodarskoj zoni Gripole za

potrebe JVP Rovinj - izgradnja i rekonstrukcija Doma za starije i nemoćne osobe

«Domenico Pergolis», depandanse u Zagrebačkoj ulici te izgradnja novog doma za starije i nemočne osobe u predjelu Karmelo u sjevernom dijelu Parka hrvatskih branitelja domovinskog rata

- rekonstrukcija Doma kulture - rekonstrukcija kazališta Gandusio - izgradnja i rekonstrukcija gradske knjižnice Ovim planom omogućena je rekonstrukcija i nadogradnja ostalih objekata isključivo javne i društvene namjene.

Cestovni promet Uglavnom se zadržava organizacija cestovnog prometa iz važećeg GUP-a. Uvjet za prihvatljivo funkcioniranje cestovnog prometa u vršnim oterećenjima je realizacija cjelovitog modela cestovnog prometa. Križanja glavnih prometnica u nivou definirano je rotondama ili semaforizacijom. Lokacija novog autobusnog kolodvora za međugradski i međunarodni promet utvrđuje se na lokaciji ex Istarski boksiti. Promet u mirovanju Utvrđene su potencijalne lokacije za garažne kuće: - u sastavu novog autobusnog kolodvora - lokacija ex

"Istarski boksiti", - u sastavu budućih višenamjenskih građevina na lokacijama

tvornica Mirna i TDR, te na Lamanovi i Turnini. - Concetta - parkiralište Javne parkirališne površine, u pravilu treba izvoditi kao dvonamjenske prostore (igrališta, parkovne površine, zeleni potezi i sl.) Pješački promet Planom je određeno da se uzduž cijele obale obuhvaćene GUP-om mora osigurati prostor za šetnice uz more, a koje u nekim dijelovima služe i za bicikliste i invalidska kolica (posebno od bolnice "Dr. Martin Horvat" do Starog grada i od TN "Villas Rubin" do južne luke). Pomorski promet Određen je akvatorij lučkog područja sjeverne i južne luke. Unutar akvatorija načelno su definirane lokacije za buduće namjene u akvatoriju. Intervencije na obalnoj crti i u moru, a u cilju utvrđivanja pripadajućih kopnenih sadržaja i zaštite akvatorija definirati će se kroz studije i detaljnu dokumentaciju prostornog uređenja. Željeznički promet Sukladno PPŽ Istarske planira se rekonstrukcija dijela željezničke pruge Kanfanar-Rovinj sa ciljem revitalizacije primarno u svrhu turističke ponude, a sekundarno za promet putnika i roba. Do vremena aktiviranja željezničkih postrojenja treba čuvati koridor željezničke pruge i prostor za stanične objekte. Planirana je izgradnja stajališta željeznice na lokaciji Mondelaco . Zračni promet Lokacija helidroma definirana je na nogometnom igralištu a pontona za prihvat hidroaviona u zoni ispred današnje tvornice «Mirna». Telekomunikacije Iz osnovnih smjernica razvoja definiranih na nivou Države i Županije vidljiva je transformacija telekomunikacija. Raspored baznih stanica u gradu Rovinju utvrditi će se na lokacijama koje će zajednički koristiti tvrtke koje pružaju ovu vrsta usluga.. Odvodnja Sustav odvodnje u obuhvatu GUP-a planira se na slijedeći način: • središnji sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje

otpadnih voda Cuvi i podmorskim ispustom u more, pokriva prostor unutar granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana izuzev sjevernog dijela;

• sjeverni sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u području Monsene i podmorskim ispustom u more pokriva unutar granica GUP-a naselja Borik, Valsavie, Bolničko naselje i Montepozzo;

• sustav za otok Sv. Andrija s uređajem za pročišćavanje-pred tretman i podmorskim ispustom u more pokriva prostor otoka Sv. Andrije.



Za sve sustave predviđeno je prikupljanje fekalnih otpadnih voda na uređajima za pročišćavanje i to za središnji sustav kolektora predviđen je biološki uređaj za pročišćavanje-uređaj CUVI, a za sjeverni sustav i otok Sv. Andrija predviđen je uređaj za koji je minimalni uvjet mehaničko pročišćavanje. Tako obrađene otpadne vode ispuštaju se u more. Ispuštanje u more vrši se tlačnim podmorskim ispustom s difuzorom na kraju radi što efikasnijeg samo prečišćavanja u morskoj sredini. Dubina difuzora ne bi smjela biti manja od 30 m. Oborinske vode prikupljati će se razdjelnim sustavom građenja kanalizacije na način da se cijelo područje u obuhvatu GUP-a podijeli na manje slivne površine sa kojih se oborinske vode odvode kanalima u najbliže zone gdje ih je moguće ispustiti u tlo putem upojnih bunara unutar utvrđenih mikro lokacija, a sa područja staroga grada, Monte Mulini, te svih ostalih gradskih površina koje gravitiraju moru, oborinske vode se ispuštaju u lučko more putem oborinskih kanala i ispusta. U ovom planskom razdoblju potrebno je prioritetno završiti planirani gradski sustav i izgraditi kanalizacijsku mrežu za sjeverni dio grada. Vodoopskrba Postojeća koncepcija vodoopskrbe za grad Rovinj prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2015.god. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije i poboljšanja postoje mreže i povećanje kapaciteta vodosprema(Monvi 2000m3, Rovinj I. i II.2600 m3). Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnu izloženost). GUP-om je omogućena rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove mreže. GUP-om se omogućuje istraživanje isplativosti modernih tehnologija u cilju racionalizacije korištenja pitke vode (npr. izgradnja uređaja za desalinizaciju). Elektroenergetska mreža Postojeća koncepcija elektroenergetske mreže za grad Rovinj prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2015.god. Do kraja planskog perioda (2015.god.) računa se s vršnim opterećenjem distribucije 52,2 Mw. Prijenosna mreža 110 kv, 20 kv, 10 kv i ostali objekti u funkciji distribucije električne energije (rasklopišta i trafostanice) mora biti sukladni su smjernicama iz GUP-a. Opskrba plinom U Prostornom planu Istarske županije izvršena je prognoza potrošnje plina među ostalim i za grad Rovinj: - prognoza potrošnje prirodnog plina (34,5 MJ/m3 x 1000 m3)

u prvoj godini iznosila bi 3 900 u petoj godini do kada se očekuje značajniji trend porasta iznosilo bi 9 735, a nakon tog perioda trend porasta bi prema predviđanjima bio 3,5 % godišnje.

- prognoza potrošnje UNP predviđa da će trend rasta biti najveći u proizvodnji isparenog UNP za snabdijevanje lokalne plinovodne mreže.

Planirana MRS Rovinj županijskog je značaja a planirana lokacija je izvan obuhvata GUP-a u zoni Turnina. Zaštita prirodne i graditeljske baštine U okviru cjelokupnog područja obuhvata Plana, koje već kao jadransko priobalno područje predstavlja prostor posebne vrijednosti i osjetljivosti, identificirana su značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode. Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode uvrštenih u popis temeljem važećih zakonskih odredbi i evidentiranih PPIŽ, PPUG Rovinja utvrđene su točkom 9. Odredbi za provođenje.

Svi zahvati u prostoru za područja i lokalitete evidentirane na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite, moraju se provoditi uz suglasnost tijela državne uprave nadležnih za prirodna i kulturna dobra. Planom se razlikuju dvije osnovne kategorije krajobraznih, prirodnih i kulturno povijesnih cjelina: • zaštita utvrđena na temelju zakona i drugih propisa • zaštita zasnovana na temelju važećih odluka, te odredbi

važećih prostornih planova i ovoga plana Zaštita prirodne baštine Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno u skladu sa zakonom, odredbama prostornih planova šireg područja i ovim odredbama. Zaštita graditeljske baštine GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su zaštićena urbanistička cjelina grada Rovinja, pojedine građevine ili njezini dijelovi, građevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i podvodna nalazišta i zone, rubovi grada – mediteranski krajolik koji svjedoči o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti. GUP-om su utvrđene mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Sustav mjera zaštite jest ukupnost svih zaštitnih mjera utvrđenih radi potpune zaštite i očuvanja pojedinog kulturnog dobra. Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja od posebnog je značaja za grad i za širu zajednicu. Ovim planom utvrđen je cilj za pokretanje postupka uvrštenja kulturno – povijesne cjeline Rovinja u Listu svjetske baštine. Ostvarenje tog cilja uvjetuje odgovoran odnos prema graditeljskom nasljeđu. U postupku revizije registracije povijesne urbanističke cjeline Rovinja Konzervatorski odjel u Puli pokrenuti će postupak uvrštenja tog kulturnog dobra na listu kulturnih dobara od nacionalnog značaja. Prema prijedlogu GUP-a utvrđen je sustav zoniranja (zona A, B, C, D). Predložene zone A i B obuhvaćaju područje dosadašnje registracije kulturnog dobra (br. RRI - 53 rješenje broj 01-192/1 od 15.09.1963. god.), dok se zone C i D nalaze izvan prostornih međa zaštite. Nakon provedbe revizije registracije kulturnog dobra, što je zakonska obveza propisana Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), djelomično će se izmijeniti prostorne međe kulturnog dobra, tako da će i u budućnosti obuhvaćati dijelove predloženih zona C i D. Po donošenju novog rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra od strane Ministarstva kulture, sve nadležne državne i lokalne službe morati će se u propisanim zakonskim postupcima pridržavati novih prostornih međa kulturnog dobra i mjera zaštite utvrđenih rješenjem. GUP-om se utvrđuje obveza valorizacije dosadašnjih intervencija na građevinama u povijesnoj jezgri i mogućnost sanacije u odnosu na smjernice GUP-a, odnosno konzervatorskih uvjeta i urbanističkog plana.



Ostale zaštićene površine Nepokretnim kulturnim dobrom smatra se i krajolik koji sadrži povijesno karakteristične strukture koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru. U tom smislu GUP je odredio potrebu zaštite i uređenja rubova grada – kultivirani mediteranski krajobraz. Sve aktivnosti koje koriste prostor mediteranskog kultiviranog poljoprivrednog krajolika trebaju biti planski kontrolirane i usmjeravane na način da se potencijal prostora koristi uz zaštitu prirodnih resursa, posebno neobnovljivih, kao vrijednosnih prostornih struktura za razvoj drugih djelatnosti u budućnosti, gdje upravo poljoprivredna djelatnost, proizvodnja zdrave hrane ima posebno značajno mjesto. Izrada studija utjecaja na okoliš i detaljne dokumentacije prostornog uređenja Studije utjecaja na okoliš izrađivati će se za prostore utvrđene posebnim propisima i PP Istarske županije. Detaljniji planovi Generalnim urbanističkim planom određen je obuhvat obveznih i urbanističkih i detaljnih planova, a površine za koje nije obvezno donošenje detaljnijeg plana uređuju se na temelju odredbi za provođenje ovoga plana. Gradski projekti Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata. Gradski se projekti izrađuju za zahvate u prostoru gdje je Grad partner u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta ili je već uložio ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene, parkovi, infrastruktura i sl.), odnosno kako bi sačuvao stečene gradske vrijednosti. Obuhvat gradskog projekta donosi Gradsko poglavarstvo, u suradnji s drugim gradskim institucijama, a definiran je zonom utjecaja gradske investicije.

3.2. Organizacija, korištenje, namjena, uređenje i zaštita površina 3.2.0. Osnovna namjena i korištenje površina Prostor je temeljni resurs kojim gospodari Grad Rovinj u ime lokalnog stanovništva i građana Hrvatske. Posebna njegova kvaliteta je dobro sačuvan okoliš. Osnovnom namjenom površina određuju se i osiguravaju prostori (površine) za daljnji razvoj stanovanja, gospodarskih djelatnosti, komunalnih infrastrukturnih sustava, te u funkciji očuvanja prirodnih vrijednosti. Namjena prostora ima naglašen zaštitni karakter: prema prirodnoj osnovi određena je tako da se uz uvažavanje potreba koje donosi razvoj, što je više moguće očuvaju postojeće vrijednosti prirodne osnove. Usklađenje interesa i rješavanje konflikata u prostoru temelji se na stručnim analizama u sklopu pripreme i izrade ovog dokumenta prostornog uređenja i razvojnih programa, a uvažavajući prioritetne djelatnosti područja. To se osobito odnosi na sukob: • širenja građevinskih područja - s interesima

poljoprivrede i zaštite obalnih prostora,

• izgradnje novih kapaciteta turizma - s ciljevima očuvanja prirodnih i neizgrađenih cjelina, osobito na obalnom području,

• razvojnih potreba luka i infrastrukture - s potrebama drugih gradskih funkcija

• zaštite prirode - s interesima turizma i potrebama stanovništva, osobito u zaštićenim dijelovima prirode,

Usklađenjem interesa zaštite prostora i gospodarstva treba prvenstveno riješiti konkurentnost u prostoru te uskladiti kapacitete i tehnologije s gledišta funkcionalnog i ekološki prihvatljivog opterećenja prostora i okoliša. U slučaju neizbježnih kompromisa potrebno je predvidjeti mjere koje će se poduzeti u svrhu ispravljanja šteta i povrata prostora u ekološki prihvatljivo stanje. Bespravna izgradnja smatra se višestrukim sukobom sa svim aspektima gospodarenja prostorom te je nužna provjera prostornog razmještaja, dimenzija i uzroka te pojave u odnosu na planske mjere i odredbe za provođenje prostornih planova. Uz sustavnu kontrolu treba provoditi i preventivne mjere koje se odnose na pravodobno uočavanje interesa i stvaranje uvjeta za zadovoljavanje potreba izgradnje uključujući i pripremu zemljišta i ponudu lokacija. Prostori namijenjeni za izgradnju Građevinsko područje naselja Površine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjem naselja. Unutar građevinskog područja razlučuju se neizgrađeni dijelovi predviđeni za potrebe daljnjeg širenja i razvoja naselja, te izgrađeni kompaktni dijelovi unutar kojih je predviđeno popunjavanje i dopunjavanje izgrađene strukture. Pod neizgrađenim površinama podrazumijevaju se površine građevinskog područja koje nisu privedene planiranoj namjeni ili se koriste na neprimjereni način. Pod izgrađenosti građevinskog područja podrazumijevaju se izgrađene cjeline i kompaktni dijelovi naselja kao i druge površine privedene namjeni, a koje su u funkciji naselja (parkovi, infrastrukturne, zaštitne zelene i športsko-rekreacijske površine i sl.). Građevinsko područje naselja Rovinj najvećim dijelom je predviđeno za mješovitu, pretežito stambenu izgradnju u obiteljskim kućama manjih visina. Uz ovu osnovnu namjenu unutar građevinskog područja predviđena je i izgradnja građevina drugih namjena (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene, športsko-rekreacijske, infrastrukturne namjene, groblja, te lučko područje). Građevinsko područje naselja Rovinj utvrđeno je u skladu s obvezama iz Prostornog plana uređenja Grada Rovinja i planova šireg područja i ciljevima prostornog razvoja i uređenja ovog prostora, a u odnosu na demografske podatke, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti te obilježja pojedinog naselja. Tako se građevinsko područje naselja Rovinj ovim planom zadržava u približno istom prostornom opsegu s time da se postojeće granice građevinskog područja neznatno korigiraju. Građevinsko područje naselja Rovinj se poklapa s granicom obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja unutar kojeg se razlikuju slijedeće osnovne namjene: stanovanje, radne zone, turističke zone, centri svih kategorija, promet, parkovi, slobodne zelene površine, park šume, prigradske šume, rekreacija, ostale javne površine i poljoprivredne površine.



Namjena mora

Generalnim urbanističkim planom se osim namjena na kopnu određuju i različite namjene mora i to površine namjenjene za: (1) prometne djelatnosti i (2) rekreaciju. Morske površine namijenjene za prometnu djelatnost su lučka područja, odnosno luke od kojih na ovom prostoru razlikujemo luku međunarodnog značaja (Rovinj-južna luka); luku županijskog značaja (Rovinj-sjeverna luka), luke posebne namjene-marine (Rovinj-južna i sjeverna luka), luke posebne namjene-turističke luke (pristaništa) na otocima do kojih su organizirane lokalne linije ili turističke brodske linije). Zone rekreacije u moru obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i športovima na vodi. Na tim je dijelovima obale, pojas obalnog mora namijenjen za rekreaciju širok minimalno 300 m. Unutar tog područja određen je i uži obalni pojas (minimalno 100 m od obale) koji je namjenjen isključivo kupanju dok je izvan tog pojasa omogućeno obavljanje ostalih rekreacijskih aktivnosti (športovi na vodi, turistička plovidba). Ovim se Planom omogućuje da se unutar obuhvata turističkih zona izvan Rovinja, a na posebno istraženim i opravdanim lokacijama, mogu u podmorju unutarnjeg morskog pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati novi umjetni brakovi radi proširenja potencijalnih staništa posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog utjecaja mora na uređene plaže. 3.2.1. Razvitak stanovništva grada Rovinja Stanovništvo je najznačajniji čimbenik dugoročnog društveno - gospodarskog razvitka i korištenja nekog prostora. Ono u stabilnim prilikama postupno mijenja svoje vitalne značajke, pa odatle određena sporost demografskih tijekova. Na obilježja i razvitak stanovništva djeluju biološki, društveno - gospodarski, kulturno - obrazovni, zdravstveno - socijalni, psihološki, ali i politički i drugi čimbenici. Samo njihovim mijenjanjem moguće je usmjeravati i/ili zaustaviti negativne demografske tijekove i ostvariti uvjete za postizavanje namjeravanih promjena i rezultata u razvitku stanovništva. Pod utjecajem teške i dugotrajne društvene i gospodarske krize u Hrvatskoj, zbog socijalnih i materijalnih posljedica Domovinskog rata, zbog specifičnih tranzicijskih prilika i potrebne bitne preobrazbe društva, nije jednostavno procjeniti demografske promjene za dulje vremensko razdoblje za regionalne cjeline, jedinice lokalne uprave i samouprave a osobito pojedinih gradska središta. Atraktivnost i mogućnosti prostora Grada Rovinja nisu upitni. Intenzitet realno mogućeg budućeg gospodarskog razvitka je za sada nepoznanica, a zavisit će i o koncepciji i programu gospodarskog (prvenstveno industrijskog i turističkog) razvitka. Za pretpostaviti je da će pritisak potencijalnih novih stalnih stanovnika na ovaj prostor uvijek biti, ali to ne smije biti najvažniji čimbenik koji će utjecati na planiranje porasta broja stanovnika u ovom prostoru. Ostaje činjenica da se svaki značajniji rast broja stanovnika u ovom području mora isključivo temeljiti na useljavanju novog stanovništva iz drugih naselja i krajeva, pa i država. Okolica Rovinja i Istra više nemaju neki značajniji višak stanovništva, a i u Hrvatskoj u cjelini je sve teže demografsko stanje i znatno je više depopulacijskih krajeva nego onih koji imaju višak stanovnika. Ostaje prema tome mogućnost da se novo stanovništvo u ovaj prostor doseljava iz nekih drugih europskih država, što je za sada još uvijek nedovoljno poznato i proučavano, a pitanje je da li je i poželjno.

Zato u ovom trenutku ipak realne činjenice ukazuju da se ne može i ne treba očekivati, do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, brži i jači rast broja stanovnika u gradu Rovinju, već je nužno i prvenstveno potrebno kvalitetno popravljanje njegove demografske strukture a posebno kvalitete življenja lokalnog stanovništva. Treba osigurati primjerene uvjete za nastavak gospodarskog razvitka i zapošljavanja, prvenstveno u skladu s potrebama lokalnog stanovništva. Time bi se ostvarili uvjeti i za kvalitetne demografske promjene. Na temelju navedenog smatra se da je realno do 2015. godine u Gradu Rovinju prognozirati kretanje broja stanovnika do 16.700 stanovnika. To predstavlja, u odnosu na prethodna razdoblja znatan demografski porast. Do njega će doći, ako se postupno zaustavi prirodni pad stanovništva i osiguraju uvjeti (zapošljavanje i drugo) za porast kvalitete života stanovnika, što će zatim utjecati na privlačenje i useljavanje novog stanovništva iz drugih područja. Njihov razmještaj bi trebao biti takav da 2015. godine u gradskom središtu Rovinju živi oko 15.000 stanovnika (indeks 111,38, prosječna linearna godišnja stopa rasta 0,81%, ukupan porast za 1.533 stanovnika ili prosječno godišnje za 110 stanovnika), a u samostalnom prigradskom urbaniziranom naselju Rovinjsko selo 1.000 stanovnika (indeks 130,38, godišnja stopa 2,17%, ukupno 195 stanovnika ili godišnje 14 stanovnika). Buduća nastojanja u demografskih promjenama trebaju biti usmjerena prema kvalitativnim promjenama. To znači nastojati ostvariti pozitivne promjene u demografskim strukturama. Svrha svega je uravnotežiti odnose između muškog i ženskog stanovništva, održati mlađom dobnu strukturu i prihvatljiv indeks starosti stanovništva, podignuti obrazovnu razinu stanovništva, zadržati visok udjel aktivnosti stanovništva i njegovu stopu zaposlenosti s posebnim naglaskom na povećanje broja radnih mjesta i zaposlenih mještana na području ovog grada. Time će se podizati kvaliteta i standard življenja stanovništva i domaćinstava - kućanstava, što se mora odraziti kod načina stanovanja, razvijanja pojedinih djelatnosti, komunalnoj opremljenosti i ekološkim prilikama u ovom krajoliku. Nije samo stalno stanovništvo ono koje će koristiti («opterećivati») prostor, središnje uslužne funkcije i infrastrukturu grada Rovinja. Treba pribrojiti i stanovništvo iz gravitacijskog područja grada, koje će mu povremeno gravitirati zbog korištenja nekih funkcija (upravne i pravosudne institucije, škole, kulturne i zdravstvene institucije, tržnica, trgovine, obrtničke i druge usluge, financijske i razne druge uslužne institucije, športske, kulturne i druge manifestacije i dr.). Budući se turizam razvija kao jedna od najvažnijih gospodarskih funkcija treba računati da će prostor i funkcije grada koristiti brojni stacionarni turisti - gosti, povremeni posjetitelji - izletnici sa svojim motornim vozilima, vikend turisti - gosti, maritimni gosti sa svojim brodicama, korisnici usluga u okviru razvijanja zdravstvenog turizma i drugo. Prema objektivnoj procjeni smatra se da je moguća (na kraju planskog razdoblja 2015. godine) maksimalna opterećenost prostora Grada Rovinja u vrhuncima turističke sezone sa oko 70.000 istovremenih korisnika prostora, što je najmanje 4 puta više nego je planiran broj njegovih stalnih stanovnika. O tome se vodilo računa kod dimenzioniranja komunalne infrastrukture, središnjih uslužnih funkcija, kao i drugih potreba (prostor za pojedine namjene i sadržaje, mreža prometnica i drugih objekata vezanih za promet, rekreacijske i druge zelene površine). Zato je GUP-om predviđeno optimalno uređenog građevinskog zemljišta (za novu stambenu i drugu izgradnju) vodeći računa o ekološkoj ravnoteži i zaštiti vrijednosti postojećeg krajolika.



3.2.2. Stanovanje – prostori za stambenu gradnju Polazne osnove Pojam stanovanja obuhvaća elemente, koji kao cjelina čine sustav stanovanja: stan, usluge, opskrba, obrazovanje, socijalne i zdravstvene djelatnosti, komunalni uređaji i rekreacijski prostori. Od osnovnih urbanih funkcija u naselju, stanovanje je najveći potrošač i korisnik prostora, osnovni prevladavajući sadržaj naselja i temeljni element prostornog i urbanističkog planiranja. Stanovanje općenito, a izgradnja stanova posebno, predstavlja važnu sastavnicu socijalnog i gospodarskog razvitka, organizacije i uređenja prostora, te podizanja životnog standarda stanovništva.

Usmjeravanjem stambene izgradnje djeluje se prvenstveno na politiku naseljavanja, uvjete življenja, rada i rekreacije stanovništva. U sagledavanju i kvantificiranju, kao i u rješavanju sadašnjih i budućih stambenih potreba, planiranje ima značajnu ulogu. Razvojni prostorni planovi (Prostorni plan uređenja i Generalni urbanistički planovi) daju temeljna i okvirna ishodišta za gospodarenje prostorom. Politika urbanizacije, sustav naselja, prometni i energetski sustavi, značajni privredni i infrastrukturni objekti i zaštita prirodnih sustava, bitni su elementi na kojima počiva proces kontinuiranog prostornog planiranja i uređivanja prostora.

Osnovni pokazatelji o stambenom fondu u gradu Rovinju 2001.g. Popisom stanovništva (od 31.03.2001.) utvrđeno je da u gradu Rovinju (statističko naselje Rovinj se sastoji od grada Rovinja, dijela naselja Kokuletovica (Cocaletto) i desetak stancija izvan granica prostornog obuhvata GUP-a Rovinj) ima sveukupno 6.737 svih vrsta stanova, površine 490.280 m2, prosječne površine 72,8 m2 – prosjek Hrvatske 71,0 m2. Procjenjuje se da svih vrsta stanova u dijelu naselja Kokuletovica (Cocaletto) i stancijama ima oko 350. Točne podatke treba utvrditi analizom popisnih krugova (tek odnedavno dostupni stručnoj javnosti). Od toga za stalno stanovanje ima 5.415 stanova s površinom od 417.651 m2, što iznosi 77,1 m2 po stanu – prosjek Hrvatske je 72,8 m2. Od toga nastanjenih stanova za stanovanje je bilo 4.613, površine 376.039 m2, prosječne površine 81,5 m2 – Hrvatska 74,4 m2. Nastanjenih stanova za stalno stanovanje u kojima stanuje kućanstvo ima 4.598 (površine 375.373 m2) sa 13.016 osoba kućanstava. Prosječna stambena površina nastanjenih stanova po stanovniku iznosi 27,9 m2, na svaki stan dolazi u prosjeku 2,82 osobe, dok na svaku osobu otpada prosječno 1,05 soba. Nastanjeni stanovi za stalno stanovanje prema vremenu gradnje pokazuju slijedeća obilježja: 1.534 stanova (ili 33,3% ukupnog broja stanova) izgrađeno je prije 1919. godine. Od 1919. do 1960. godine izgrađeno je 173 stana (ili 3,8%). Od 1961. do 2000. godine izgrađeno je 2.829 stanova (ili 61,3% od svih stanova u gradu Rovinju). U gradu Rovinju ima i 768 privremeno nenastanjenih stanova (površine 40.120 m2 – prosječne površine 52,2 m2, prosjek Hrvatske 65,2 m2). Analizom metode popisa može se tvrditi da se u ovom broju «krije» i veliki broj vikend stanova i stanova koji se iznajmljuju turistima tijekom sezone (najčešće bez evidencije). Napuštenih stanova za stalno stanovanje ima 34.

Nastanjenih stanova za stalno stanovanje koji imaju kuhinju, kupaonicu i zahod je 4.369 (ili 94,7% od ukupno nastanjenih stanova: 4.613, Hrvatska 86,5%). Istih stanova koji imaju struju ima 4.607 (99,9%, Hrvatska 99,5%), vodovod u stanu 4.599 (99,7%, Hrvatska 93,7%), kanalizaciju u stanu ima 4.595 (99,6% - što ne znači da je priključen na javni kanalizacijski sustav, Hrvatska 92,8%) i centralno loženje ima 1.454 stana (31,5% - ne postoji gradski sustav grijanja već su to sustavi za višestambene objekte ili obiteljske kuće, Hrvatska 36,2%). Opremljenost nastanjenih stanova za stalno stanovanje (ukupno 4.613 stanova) s pomoćnim prostorijama je slijedeća: 4.589 stanova ima zahod na ispiranje, 4.453 stana ima kupaonicu, 4.521 stan ima kuhinju. Nastanjenih stanova za stalno stanovanje koji imaju 4 i više soba ima u gradu Rovinju 1.469, sa oko 2.210 soba koje moguće iznajmljivati turistima, sveukupne površine tih vrsta stanova 191.464 m2. Broj nastanjenih stanova za stalno stanovanje koji su u vlasništvu fizičkih osoba je 4.504 (sa 370.606 m2 površina) a u vlasnišvu pravnih osoba ima 109 stanova (sa 5.433 m2).

Kvantitativni manjak stanova u gradu Rovinju Načelo: Svakom domaćinstvu jedan stan A.1. ukupno domaćinstava u nastanjenim stanovima 4.746 A.2. ukupno nastanjenih stanova 4.613 A.3. druge nastanjene prostorije 5 A.4. drugi stan domaćinstva (domaćin. s više stan.)100 Ukupno domaćinstava bez stana: Procjena I.* 240 A.5. stanovi u kojima stanuju dva domaćinstva A.6. stanovi u kojima stanuje tri i više domaćinstva Ukupno domaćinstava bez stana: Procjena II.* * po određenoj formuli se dolazi do broja Zbog načina na koji su iskazani statistički podaci, o broju domaćinstava u stanovima i drugim prostorijama, kao i broj nastanjenih stanova, teško je precizno i vjerodostojno utvrditi stvarni kvantitativni manjak stanova u gradu Rovinju. Primjerice statistička anketa i popis nisu utvrdili sociološki aspekt proširenih domaćinstava, tj. domaćinstva koja žive zajedno (jedan ili dva stara roditelja, koji žive s obiteljima svoje djece), i koliko zaista žele posebno stanovati. Možda je problem samo u potrebi za velikim stanom. Ipak, moramo konstatirati, da u gradu Rovinju (prema statističkim podacima) nedostaje (nedostajalo je 2001.g.) oko 240 -250. To znači da oko 250 domaćinstava s oko 600-750 osoba (a toliko ima stanovnika naselje Rovinjsko Selo), nema svoj vlastiti stambeni prostor. Kvalitativni manjak stanova u gradu Rovinju Načelo: Svakom domaćinstvu primjeren kvalitetan stan B.1. posebne sobe: sa 14 osoba u njima, (to je stan bez kuhinje i kupaonice, eventualno sa zahodom ili predsobljem), B.2. stanovi bez ikakvih komunalnih instalacija: sa 35 osoba u njima, (stanovi bez vodovoda, kanalizacije i električne struje), Ukupni primarni kvalitativni manjak stanova sa 56 osoba u njima B.3. stanovi u kojima treba dopuniti komunalne instalacije: nedostaju vodovod, ili kanalizacija ili električna struja: sa osobom u njima, B.4. stanovi bez kupaonice: 519 sa 1.135 osoba u njima, B.5. stanovi bez zahoda na ispiranje: 180 sa 481 osobom u njima,



B.6. nastanjeni stanovi izgrađeni do 1918.g.: 1.602 sa 4.262 osobe u njima, (treba ih modernizirati, obnoviti, poboljšati im hidroizolaciju, rekonstruirati ih, dograditi ili djelomično zamijeniti novim), B.7. stanovi u kojima su uvjeti stanovanja, prostorni standard, ispod psihološkog minimuma (za zdravi psihološki razvoj čovjeka treba više od 10 m2 stana): 250 sa 1.091 osobom u njima Ukupni sekundarni kvalitativni manjak stanova 200 - 500 minimalno. Ova šarolika lepeza sekundarnog kvlitativnog manjka stanova pokazuje svu složenost akcija za poboljšanje uvjeta stanovanja. Teško je točno utvrditi na kolikom broju stanova bi trebalo izvršiti znatne građevinsko-tehničke zahvate, jer u iskazanim podacima često se pojavljuju isti stanovi. Na standard stanovanja više upućuju neki pokazatelji prema kojima 1.091 osoba stanuje ispod granice psihološkog minimuma, sa stambenom površinom manjom od 10 m2 po stanaru. Daljnjih 1.963 stanovnika ima vrlo nizak standard stanovanja sa stambenom površinom od 10-15 m2 po stanovniku, čija gornja granica odgovara granici sociološkog praga (unutar kojega nije osigurana individualna niti obiteljska sociološka ravnoteža stanara). Od ukupnog broja stanova, 101 stan nema jedan od osnovnih elemenata komunalne opreme: struju, vodu ili kanalizaciju. Nasuprot tomu 3.584 stana opremljeno je sa sva tri elementa, ali je indikativan podatak da tek 3.166 tih stanova ima kupaonicu. Proizlazi zaključak da će biti potrebna znatna ulaganja kako bi se stambeni fond grada, u cjelini doveo na odgovarajući higijenski standard; to se naročito odnosi na stanove u povijesnoj jezgi grada, koji opremom zaostaju od stanova u ostalim dijelovima grada. Podaci o vlasništvu upućuju da je 1.811 stanova, sa 5.272 osobe, u društvenom vlasništvu. Realizacijom planirane stambene izgradnje grad Rovinj bi 2015. godine imao oko 330 stanova na 1000 stanovnika, 25,4 m2 stambene površine po stanovniku, te 2,9 osoba po stanu. Tada bi se prostorni standard stanovanja nalazio približno na razini sadašnjeg prostornog standarda razvijenih zemalja Zapadne Evrope. Racionalno gospodarenje prostorom mora u buduće, u odnosu na stambenu izgradnju, postati imperativ. U izgradnji grada Rovinja prioritetno treba koristiti nedovoljno izgrađene dijelove naselja (koji zahtijevaju urbanu obnovu). U okviru postojećih dijelova grada, nova stambena izgradnja će se vršiti interpolacijom ili dogradnjama postojećih objekata. Novu stambenu izgradnju treba usmjeravati također u dijelove građevinskih područja grada Rovinja koja su već opremljena komunalnim instalacijama i objektima društvenog standarda, kao i u povijesnu jezgru, u cilju obnove postojećeg stambenog fonda. Pravci budućih općih demografskih kretanja i razvoj domaćinstava pokazuju sve više znakova da primarno udruživanje probija okvire određene životom "nuklearne obitelji" (ponovna pojava višegeneracijskog domaćinstva ili osamljivanje). Stambeni modeli će morati voditi računa i o sve izraženijem zahtjevu da se radno i stambeno mjesto ujedine. Ovaj zahtjev se temelji na cijelom nizu tercijarnih grana, individualnog privređivanja, turističkog i ugostiteljskog privređivanja i posredovanja i sličnih poslova. Koliko se društvena struktura više tercijarizira toliko je i zahtjev da se radno mjesto poveže ili čak izjednači sa stambenim, intenzivnije.

Ovaj tip zahtjeva je puno dalekosežniji i vjerojatno vremenski kasnije rješiv, ali tehničko-tehnološki razvoj upućuje da više nema sumnje u oblikovanje ovakove stambene strategije u budućnosti. Očuvanje i obnova postojećeg stambenog fonda (posebno u vrijednoj povijesnoj jezgri grada Rovinja), morat će se u stambenom gospodarstvu razvijati kao kontinuirani i programirani proces, jednako vrijedan kao i izgradnja novih stanova. Osim elemenata zaštite graditeljske baštine i očuvanja prirodnih i ambijentalnih vrijednosti naselja, za tu je povijesnu graditeljsku cjelinu od posebne važnosti utvrditi prihvatljivu strukturu stambenih i drugih funkcija i odgovarajuću zastupljenost stalnog i povremenog stanovanja. 1. Nova stambena izgradnja neće sveukupno bitno povećati prosječnu stambenu površinu po stanovniku grada, jer je ona i danas izrazito velika, u hrvatskim i europskim relacijama. To je posljedica orijentacije stanovništva na iznajmljivanje dijela stambenog prostora turistima i s tim u vezi izgradnja velikog broja obiteljskih kuća s velikim i kvalitetnim stambenim površinama. 2. Stambenom izgradnjom za novo stanovništvo koje će naseljavati prostor grada Rovinja 2015. godine i izgradnjom stanova za današnje stanovnike grada koji ih nemaju, stambeni problemi neće biti potpuno eliminirani. Analizom stambenog fonda i procjenom kvalitativnog manjka stanova, u gradu Rovinju, utvrđeno je da postoji znatan broj neuvjetnih stanova, amortiziranih stanova, stanova bez komunalnih instalacija, higijenskih uređaja i sl. Za kvalitetno sređivanje ovog stanja trebat će duže vremensko razdoblje i znatnija materijalna sredstva. Zbog toga treba organizaciju sustava stambene reprodukcije postaviti tako da obuhvati održavanje i daljnje higijeniziranje tog dijela stambenog fonda, paralelno s gradnjom novih stanova. Daljnji gospodarski i društveni razvoj grada Rovinja, porast stanovništva i domaćinstava, povećanje životnog standarda, predviđeni opseg stambene i druge izgradnje, zahtijevat će i brži razvoj svih komunalnih djelatnosti u dugoročnom razdoblju. Komunalnim tarifama trebat će osigurati reprodukciju komunalnih fondova. Komunalnim naknadama trebat će financirati gradnju glavne komunalne infrastrukture, posebno komunalnih objekata gradskog značenja i zajedničke namjene. Komunalne djelatnosti, pri tome, moraju voditi računa o svim korisnicima usluga, a troškove održavanja i izgradnje objekata i mreža, optimalno rasporediti na sve potrošače i korisnike, poštujući načelo solidarnosti svih građana grada Rovinja. Sekundarno stanovanje (kuće i stanovi za odmor i rekreaciju, povremeno stanovanje) Objektima za povremeno stanovanje u gradu Rovinju potrebno je posvetiti posebnu pažnju. Nekontrolirana i nedovoljno organizirana izgradnja novih objekata kao i obnova postojećih na neprimjereni način, predstavlja veliku opasnost za prostor uopće, a posebno za područja pogodna za rekreaciju i za razvoj turizma. Globalnom evidencijom stanja utvrđeno je da se tip sekundarnog stanovanja pojavljuje najviše u povijesnoj jezgri Rovinja, u prostorno najprivlačnijim predjelima ili u blizini komunalno opremljenih zona.



Objekti sekundarnog stanovanja (bilo da su u posebnim naseljima ili unutar postojećih naselja) često su rađeni bez plana ili nisu poštivali plan, pa su u neskladu s prostorom i neracionalno koriste površine, bez funkcionalne povezanosti i ukomponiranosti u strukturu naselja. Stoga ti objekti često remete izgled okolice, što je u nekim slučajevima ublaženo kultiviranom vegetacijom, a najčešće je to opterećenje i za komunalnu infrastrukturu. Načelno bi sekundarno stanovanje trebalo usmjeravati (uz određene uvjete izgradnje), u postojeća naselja, te spriječiti izgradnju novih objekata na dosad neurbaniziranim područjima. Propisivanjem određenih uvjeta gradnje u naseljima, može se u velikoj mjeri zaštititi sliku naselja. U područjima tradicijske arhitekture novu neprimjerenu izgradnju ili adaptaciju treba spriječavati određivanjem uvjeta građenja (korištenje građevinskih elemenata i materijala koji su karakteristični za tradicijsku gradnju, a koji se mogu koristiti i u suvremenoj arhitekturi). Ujedno bi trebalo poštivati i tradicionalni oblik parcele, položaj objekta unutar parcele, te međuodnos susjednih objekata, kao i obradu pročelja, koja je uobičajena za određena naselja, uz poštivanje orijentacije kuće u odnosu na strane svijeta. Adaptaciju ili izgradnju objekata ili stanova tzv. sekundarnog tipa stanovanja trebalo bi usmjeravati ili ograničiti na slijedeći način i u slijedeće zone: • u postojeća naselja, obnovom i adaptacijom postojećih

objekata, te ostaviti mogućnost da se sekundarni tip stanovanja transformira u primarno stanovanje;

• izgradnju novih objekata sekundarnog stanovanja (vikend) kao posebnih, izoliranih objekata ne bi trebalo dozvoljavati;

• postojećim vikend naseljima treba omogućiti da se postupno osposobe ili za primarno - stalno stanovanje ili da postanu sastavnim dijelom turističke ponude;

• izgradnja novih objekata sekundarnog stanovanja trebala bi poštivati sve urbanističko-arhitektonske uvjete koji su propisani za primarno stanovanje;

• kod preuređenja postojećih starih objekata obvezno je ishoditi uvjete nadležnog konzervatorskog zavoda.

Stambene aspiracije stanovništva grada Rovinja Prema sociologijskim anketama u Istarskoj regiji i istraživanjima provedenim krajem 1980-ih godina za povijesnu jezgru grada Rovinja: (1) Najpoželjniji oblik stanovanja je individualna kuća s dvorištem, i, ako je moguće, okućnicom. U takvoj kući, i uz nju, korisnik može razviti niz djelatnosti na koje je i inače, već tradicijom, upućen (uzgoj voća, cvijeća, povrća na okućnici, korištenje dvorišta u poslovima dvojnog kućanstva, iznajmljivanje itd.).

(2) U anketiranju, u više navrata, anketirani su zahtijevali neka planeri nastoje očuvati i dalje oplemeniti primorske karakteristike naselja. Očito je, kada se strožije slijedi unutrašnja logika oba zahtjeva, da oni nisu sukladni. Prvi teži disperziji naseobinske strukture. Drugi teži koncentraciji strukture. Na općoj razini ta se napetost može razumjeti i kao napetost između procesa ekonomske i socijalne individualizacije, na jednoj strani, i životnih stilova što su uzbaštinjeni zahvaljujući kontinuitetu tradicije. Opisana opreka u urbanizmu nije nova. U različitim oblicima ona je opisana kao opreka između zahtjeva za urbanom individualnizacijom i zahtjeva da se gradsko i građevinsko zemljište-područje koristi racionalno. Rješenja što su se oblikovala na toj podlozi nastojala su, na različitim razinama, pomiriti te dvije tendencije. U mnogim slučajevima i ne bez

uspjeha. Stoga bi, prilikom planiranja pojedinih naselja, trebalo pažljivo identificirati osnovne programske elemente kako bi se u predloženom modelu naselja te dvije osnovne tendencije mogle optimalno povezati. 3.2.3. Uslužne središnje funkcije Budući razvitak središnjih uslužnih funkcija temelje se na zahtjevima novog društvenog uređenja i političko - teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske, na postavljenim ciljevima razvitka u prostoru, na politici izbjegavanja prevelikih koncentracija stanovništva u velikim gradovima i težnjom za boljom disperzijom stanovništva u prostoru, odnosno spriječavanja negativnih demografskih trendova, ravnomjernijeg regionalnog razvitka i razvitka policentričnog sustava te na težnji za podizanjem kvalitete života lokalnog stanovništva. Kod svega toga treba predviđati ekonomičniji, racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturu središnjih uslužnih funkcija. Prostornim planom uređenja Grada Rovinja predviđa se do 2015 godine razvijanje središnjih naselja na slijedeći način:

mjesto u sustavu središta

naselje gravitacijsko područje

Središte grada - međuopćinsko i nadlokalno središte

ROVINJ 15.000 stanovnika

Ukupno šire gravitacijsko područje: oko 60 naselja s oko 25.000 stanovnika Ukupno gradsko gravitacijsko područje: 2 naselja s oko 16.700 st.

Važnije ili manje lokalno središte

Rovinjsko Selo 1.000 st.

samostalno prigradsko urbanizirano naselje

Naselje s pojedinačnim središnjim uslužnim funkcijama

Kokuletovica (Cocaletto) 500-700 stanovnika

Spontano razvijeno naselje unutar teritorija gradskog središta Rovinja. Pokrenuti postupak nužne registracije u samostalno statističko naselje.

Sve funkcije u Gradu Rovinju treba razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s njegovim brojem stanovnika, koji gravitira i koristi te usluge, uključujući i turiste i putnike - posjetitelje, koji povremeno gravitiraju i posjećuju ovaj kraj i njegova središta. Ovakav sustav središnjih naselja na ovom prostoru na racionalan način približava središnje usluge i druge funkcije stanovništvu i drugim korisnicima, osobito one koje su im potrebne u svakodnevnom životu, pružajući im približno jednake uvjete, pa tako doprinosi porastu kvalitete i standarda njihova života. 3.2.4. Gospodarske djelatnosti Grad Rovinj ima uvjeta i treba temeljiti svoj gospodarski razvitak na optimalnom korištenju komparativnih prednosti područja i na odgovarajućoj disperziji gospodarskih sadržaja u prostoru uz neophodnu izgradnju infrastrukture, ozbiljno vodeći računa o demografskom potencijalu i o zaštiti i unapređivanju okoliša. Planira se brži gospodarski rast onih gospodarskih djelatnosti kod kojih to raspoloživi resursi omogućavaju, koje treba ravnomjernije rasporediti u prostoru. Dugoročni razvoj gospodarstva temelji se na razvoju postojećih gospodarskih struktura, razvoja poljoprivredne proizvodnje te razvoju turizma. Prostorno relevantne gospodarske aktivnosti obzirom na prirodne resurse područja, te naslijeđeno stanje u prostoru i dalje su: (1) poljoprivreda, (2) turizam i (3) industrija.



Poljoprivreda Zbog poredbenih prednosti tj. razvijenosti poljoprivrednih resursa, zemljišta i prirodnih-klimatskih pogodnosti Grad Rovinj ima dobre uvjete za razvitak poljoprivrede, koja treba pozitivno utjecati na druge gospodarske grane, kao što je prehrambeno-prerađivačka djelatnost i turizam. Obzirom da prirodni resursi (poglavito veličinom, te strukturom i kvalitetom) nisu dostatni za intenzivniji razvitak velikih poslovnih subjekata, razvitak treba temeljiti na malim gospodarstvima (obiteljska gospodarstva mješovite poljodjelske proizvodnje), s time da je moguć razvoj i gospodarstava sa specijaliziranom proizvodnjom (veličina, oblik i karakter gospodarstva ovisit će o prostornoj lokaciji) i što boljem korištenju karakteristika prostora. Poljoprivreda ima višeznačnu ulogu, od kojih su najvažnije: proizvodnja hrane, ekološka, socijalna, prostorna uloga, uloga u oblikovanju krajolika, kao izvor sirovina i energije i rekreacijsko - turistička uloga. Uzimajući u obzir navedeno nužno je povećati zaštitu. Ne manju važnost za gospodarski razvoj ovog područja ima jače povezivanje i usklađivanje razvoja poljoprivrede i turizma, kao i poticanje razvoja dopunskih djelatnosti poljoprivredi kao što su: agroturizam, prerada, obrtništvo i drugo. Temeljem ustanovljenih obilježja i ocjene mogućeg stupnja razvoja proizvodnih kapaciteta, kao i perspektive u pogledu tehničko - tehnološkog razvitka poljoprivrede ovog područja, moguće je ostvariti slijedeće proizvodne programe koji se prema stupnju prihvatljivosti u fazi identifikacije mogu razvrstati: Prioritetni programi – (1) Program proizvodnje povrća, (2) Program proizvodnje voća i maslina, (3) Program proizvodnje vina, (4) Program uzgoja goveda, ovaca i koza, (5) Program proizvodnje mlijeka i mesa, (6) Program proizvodnje žita. Alternativni programi – (7) Program razvitka agroturizma, (8) Program proizvodnje cvijeća, (9) Program uzgoja ugroženih i rijetkih životinjskih pasmina i (10) Ostali programi.

Turizam Turizam je gospodarska grana Grada koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti proširuje na gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane i neprijeporno predstavlja jednu od glavnih okosnica razvitka. Prednost područja zbog izdašnosti turističkih resursa i atrakcija traži da se još jače naglasi važnost integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom. POSTOJEĆI TURISTIČKI SMJEŠTAJNI KAPACITETI – UKUPNO GRAD ROVINJ

oblici smještaja broj smještajnih jedinica

broj postelja

HOTELI 895 3685 BUNGALOVI I APARTMANI

2851 8539

KAMPOVI 5037 16750 ukupno 8783 28974

Uz ove kapacitete, danas Grad Rovinj raspolaže s registriranih 6.531 postelja u domaćinstvima, 774 postelje u lukama nautičkog turizma te 166 u ostalim objektima za smještaj, tako da se broj turističkih kapaciteta na području grada Rovinja danas kreće negdje između 35.000 - 36.000 ovisno o izvorima.

GUP ROVINJ – NASELJE Rovinj 2002. godine naziv zone oblik smještaja broj postelja EDEN HOTEL 619 PARK HOTEL 371 KATARINA HOTEL 254 KATARINA HOTEL-depandanse 130 MONTAURO HOTEL 577 ISTRA HOTEL 560 ADRIATIC HOTEL 45 MONTE MULINI HOTEL-depandanse 328 ROVINJ HOTEL 148 PORTON BIONDI KAMP 1200 Ukupno 4232

U okviru razvitka cjelokupnog gospodarstva treba osobitu pažnju posvetiti značajkama “novog” turizma, koje su dovele do bitnih promjena na turističkom tržištu. Turistička potražnja sve se više segmentira, te se uz okosnicu redizajniranog maritimnog kupališnog turizma javljaju ostale vrste turizma (npr. nautički, športsko-rekreacijski, športsko-ribolovni, ronilački, biciklistički, konjički, ekološki turizam, baštinski turizam, seoski turizam, kulturni turizams svi vezani na značajke turističke atrakcijske osnove kojom Grad raspolaže). Vizitacijski aspekt turizma dobiva ravnopravni status s onim stacionarnim. “Novi” turizam nagovještava jednake ako ne i veće gospodarske učinke dobivene od nove izvanpansionske potrošnje. Koncept turističke ponude Grada Rovinja treba tražiti u okviru spomenute filozofije novog turizma, zatim načela održivog razvitka, načela razvitka ruralnog prostora, spoznaje konverzijske sposobnosti održivog turizma - da prirodna i kulturna dobra konvertira u gospodarska dobra, a da ona pri tom ne gube svoje zaštitne značajke, te dakako bogate i raznovrsne turističke atrakcijske osnove. Turistička ponuda Grada Rovinja sigurno će se odvijati u sljedećim segmentima: (1) turizam temeljen na elementima mora, (2) turizam temeljen na kulturnim dobrima, (3) turizam temeljen na prirodnoj baštini i (4) nautički turizam. Najveće kvalitativne promjene treba doživjeti grad Rovinj, kroz preseljenje iz središta grada Tvornice duhana Rovinj te rekonstrukcije tog dijela grada u sadržaje primjerene razvoju najkvalitetnijeg oblika turizma (trgovački centar, ugostiteljski sadržaji, hotelski smještaj najviših kategorija, kulturni sadržaji i dr.), kroz izgradnju nautičkih kapaciteta u sjevernoj luci, kroz izgradnju najkvalitetnijih smještajnih kapaciteta na prostoru grada (Monte Mulini, Porton Biondi), zatim kroz podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i ostale intervencije koje će oblikovati Rovinj kao turističko odredište-područje (destinaciju) s četiri i pet zvjezdica. Obalno područje, namijenjeno “novom” maritimnom kupališnom turizmu treba u smještajnom dijelu rekonstruirati prema novim standardima (što podrazumijeva obogaćivanje ponude športsko-rekreacijskom, kulturnom, edukativnom, zabavnom i reformiranom gastronomskom i enološkom ponudom). Turistički sektor danas raspolaže razmjerno velikom turističkom suprastrukturom koju će biti nužno temeljito modernizirati. Za to su potrebna značajna kapitalna ulaganja. Uz to, bit će prijeko potrebno osigurati šira i produbljenija organizacijska i upravljačka znanja, kao ključne preduvjete dinamiziranja poslovanja turističkog sektora. Samo na toj osnovi moguće je snažnije utjecat na brzi oporavak i razvoj cjelokupnog gospodarstva. Moraju se rješavati infrastrukturni problemi, osigurati i provoditi svekolika zaštita okoliša i krajolika, primjenjivati specifična rješenja pri svakoj turističkoj investiciji posebno vodeći računa o ograničavajućim demografskim čimbenicima, brižno upravljati turističkim resursima i tako stvarati preduvjete za uspješan razvitak turizma.



GUP ROVINJ – grad Rovinj planirano do 2015. godine naziv zone površina

zone (ha) oblik smještaja broj postelja

zona Monte Mulini

34,00

HOTELI KATEGORIJA 4 i 5*

do 2400

otok sv. Katarina 11,00 HOTEL KATEGORIJE 4* do 600

otok sv. Andrija 12,00 HOTEL KATEGORIJE 4* do 800

zona Porton Biondi

11,00 HOTEL, APARTMANI 4* do 200

povijesna jezgra i kontaktno područje

HOTELI 3,4 i 5*

do 1000

zdravstveni turizam - Bolnica

12, 00

HOTEL KATEGORIJE 4*

do 200

ostalo gradsko područje

HOTELI 3,4 i 5* do 1000

Ukupno do 6000 Strateški resurs turizma grada Rovinja je visoko vrijedan prostor, čija će vrijednost dugoročno rasti. Obala, more, otoci, područja pod posebnim mjerama-režimima zaštite i ruralna područja okosnica su budućeg stacionarnog turizma. Globalnu geoprometnu poziciju valja dugoročno valorizirati i kroz intenzivniji razvoj tranzitnog i izletničkog turizma.

Razvoj industrije i njenih grana S gledišta korištenja prostora osobito je važno uočiti opće procese transformacije velikih industrijskih kompleksa. Očekivana disperzija manjih jedinica koje su primjerenije prostornoj strukturi morala bi rezultirati odterećenjem nekih područja ali i aktiviranjem do sada neiskorištenih mogućnosti integriranja u strukture naselja. Tome će doprinijeti visoke tehnologije i sustavi upravljanja koje omogućavaju veću dinamiku i prostornu distribuciju djelatnosti u prostoru. Svaka strategija razvoja industrije mora biti u okvirima teorije održivog razvitka, a to znači da energetska i ekološka dimenzija industrije ne smije umanjivati kvalitetu okoliša na kojoj se bazira razvoj turizma na području. Prostorni razmještaj proizvodnih kapaciteta temelji se na uspostavljanju široke mreže manjih i raznolikih proizvodnih jedinica i daljnjem razvoju već formiranih i planiranih većih i složenih gospodarskih cjelina u Rovinju. Također očekuje se izmještanje proizvodnih pogona iz užeg urbane jezgre Rovinja u predviđene veće gospodarske zone (Kanfanar, Žminj), a postojeći će se prostori prenamijeniti u sadržaje primjerenije urbanom okruženju. Opći budući razvoj u sektoru zasniva se na izboru odgovarajućih proizvodnih programa. Samo funkcionalni, kvalitetni i relativno jeftini proizvodi konkurentni su na tržištu. Postojeću proizvodnju treba sanirati, restrukturirati, ukinuti neracionalne proizvodne programe i razviti kooperaciju u proizvodnji pojedinih dijelova. Odrednice strukturiranja novih kapaciteta jesu potrebe domaćeg stanovništva, mogućnosti plasmana proizvoda u turizam i ostale gospodarske djelatnosti te izvozne mogućnosti. Polazište je prvenstveno u nadopunjavanju postojećih kapaciteta proizvodnih programa, te uvođenju i razvoju novih proizvoda. Treba razvijati tzv. "malo i srednje gospodarstvo", koje se još uvijek smatra jednim od osnovnih faktora lokalnog i regionalnog razvoja i procesa industrijskog restrukturiranja kroz uspostavljanje dinamičnog lokalnog i regionalnog sustava manjih i srednjih proizvodnih pogona. Poduzetništvo, osobito kao dopuna velikim poduzećima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda u malim serijama, značajan je generator razvoja područja.

U sklopu zona mješovitih namjena (pretežito poslovnih) u gradu Rovinju locirati će se i odrediti tip i veličina proizvodnih kapaciteta malog gospodarstva. Mali proizvodni pogoni ne zahtijevaju velika početna ulaganja, ekologijski ne opterećuju ambijent, a ni zahtijevane koncentracije radne snage ne nadmašuju mogućnosti lokalne ponude. Posebno je povoljna okolnost što mali pogoni mogu nastati kao izraz samoorganiziranja lokalnog stanovništva ili individualne inicijative.

Ostale djelatnosti Obnova turističkih kapaciteta, izgradnja infrastrukture i razvoj gospodarstva povećavaju potražnju djelatnosti građevinarstva i građevinske operative. Povećanje potražnje dovest će do povećanja broja zaposlenih u građevinskim tvrtkama i općenito do unapređenja djelatnosti. Industrija građevinskog materijala temelji se na prirodnim sirovinama kojima regija raspolaže i sve većim potrebama izgradnje. Preduvjet razvoja je čvršća suradnja s građevinskom operativom. Rudarstvo, odnosno eksploatacija mineralnih sirovina, zastupljena je na području Grada (dva nalazišta u eksploataciji). Osobito značenje u budućem razvoju djelatnosti kao i do sada ima arhitektonsko-građevni kamen koji se javlja na obalnom području (gdje uz pažljivu eksploataciju može pridonijeti razvoju područja). Razvoj trgovine značajan je iz razloga što trgovina potiče proizvodnju novih proizvoda i time bolje korištenje prirodnih resursa, zapošljavanje prometnih poduzeća i poduzeća za razne trgovinske usluge. Trgovina se treba orijentirati na šire tržište i to prvenstveno kroz plasman lokalnih roba i proizvoda.

3.2.5. Društvene djelatnosti Na temelju analize postojeće mreže središnjih uslužnih funkcija, razmatranja nekih teoretskih postavki, te standarda i normativa koji proizlaze iz zakonske regulative i dokumenata prostornog uređenja, dakle zbog svih tih nastalih promjena u razvijanju središnjih uslužnih funkcija, smatra se da te funkcije treba klasificirati u veći broj temeljnih skupina, a njih opet u više stupnjeva prema značenju i utjecaju u prostoru. U skladu s tim postavkama predložena je sljedeća nova klasifikacija središnjih uslužnih funkcija u Hrvatskoj, koje se mogu primjeniti i za Istarsku županiju i Grad Rovinj: Uprava; Pravosuđe; Udruge građana, političke stranke i druge organizacije; Vjerske zajednice; Prosvjeta (obrazovanje, školstvo); Visoko školstvo i znanost; Kultura, umjetnost i tehnička kultura; Šport, rekreacija, zabava i odmor; Zdravstvo; Socijalna skrb; Financijske i druge slične uslužne djelatnosti; Prometne usluge; Trgovina i ugostiteljstvo te Obrt i druge usluge. U Gradu Rovinju se nalaze i razvijaju stupnjevi središnjih uslužnih funkcija (kategorije središta od međuopćinske - nadlokalne i gradske razine na niže), koje će njegovim stanovnicima služiti u svakodnevnom životu, ali neke od njih će moći koristiti i stanovnici nekih bližih naselja iz susjednih jedinica lokalne samouprave (Bale, Kanfanar, Žminj, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Svetvinčenat i drugi), kao što će neke od njih u određenoj mjeri koristiti i privremeni stanovnici ovog područja - turisti i drugi gosti u turističkim područjima Rovinja i ovog dijela Istre. Sve ostale središnje uslužne funkcije više i visoke razine stanovništvo Grada Rovinja će i dalje povremeno koristiti prvenstveno u gradskim središtima Puli, Rijeci i Zagrebu, već prema tome o kojoj se funkciji i razini radi. Mreža institucija uprave i pravosuđa temelji se na standardima i normativima iz zakonske regulative, na nekim usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja, a uvažavano je i postojeće stanje mreže.



Potrebno je naglasiti da su sadržaji raznih udruga odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno njezinih stanovnika, posebnih strukovnih organiziranja ili drugih nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih javnih funkcija, smatra se da se ti sadržaji ne mogu planirati i uvrštavati kao obveza u dokumente prostornog uređenja, iako za njih treba osigurati odgovarajući prostor u lokalnim i gradskim središtima. Planiranje vjerskih sadržaja i objekata u nadležnosti je katoličke crkve kao i drugih vjerskih zajednica koje se mogu pojaviti na ovom prostoru. Sukladno tomu očekuje se njihovo sustavno uključivanje u procese planiranja prostora na lokalnim razinama, kod određivanja prostornih i demografskih kriterija za osiguranje lokacija za vjerske objekte (crkve, župni uredi, vjeronaučne dvorane i dr.). Mreža institucija i ustanova prosvjetne djelatnosti dijeli se na tri osnovne razine. Predškolske ustanove trebaju biti zastupljene samo dječjim vrtićima u raznim dijelovima gradskog središta Rovinja, vodeći računa i o potrebama djece talijanske nacionalne manjine. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, definirat će minimalni broj skupina u dječjim vrtićima, kao i broj potrebnih djelatnika za rad s djecom kao i druge standarde i normative. Predlaže se zadržavanje jedinstvenih samostalnih matičnih osnovnih škola u gradskom središtu Rovinju, kako za nastavu na hrvatskom jeziku, tako i za nastavu na talijanskom jeziku za djecu kojoj je to materinji jezik. Područni razredni odjeli osnovne škole osnivat će se sukladno potrebama lokalne zajednice i u nekim drugim dijelovima grada. Prema standardima i normativima za potpunu samostalnu osnovnu školu potrebno je u načelu imati 240 - 960 učenika, s do 30 učenika u redovitim razrednim odjelima, dok kombinirani razredni odjeli broje najviše 16 - 20 učenika. U gradu Rovinju očekuje se nastavak razvijanja djelatnosti srednjeg školstva, kako na sadašnjim temeljima, tako i u skladu s budućim potrebama Grada Rovinja i gravitacijskog područja, vodeći računa o provedbi očekivane reforme osnovnog i srednjeg školstva te potreba talijanske nacionalne manjine. U gradu Rovinju već se razvija znanstvenoistraživačka djelatnost preko Centra za istraživanje mora “Ruđer Bošković” i Centra za povijesna istraživanja, a moguće su još neke znanstvene institucije, vezane za razvitak industrije i turizma, kada se za to ukaže potreba. Mreža kulturnih institucija mora biti prisutna u gradskom sjedištu Rovinju. U gradu Rovinju potrebni su športski objekti (igrališta, dvorana, bazen, kuglana, bočalište, hangari i drugo) za razvijanje športskih aktivnosti, odnosno za održavanje natjecanja i drugih priredbi u okviru razvijanja športskih aktivnosti. Lociranje manjih športskih igrališta i školsko-športskih dvorana direktno je povezano uz lokacije samostalnih osnovnih i srednjih škola. Zdravstveni sadržaji primarne i specijalističke zdravstvene zaštite trebaju biti organizirani u gradskom središtu Rovinju, dok se u samostalnom naselju Rovinjsko selo trebaju organizirati začeci primarne zdravstvene zaštite ili osigurati prostor za povremene posjete medicinskog osoblja. Slično vrijedi i za pojedina veča turistička naselja, gdje tijekom turističke sezone treba osigurati službu zdravstvene zaštite. U gradskom središtu osnivaju se ustanove socijalne skrbi i to one neophodno potrebne za svakodnevni život stanovnika. Neke od tih institucija mogu služiti stanovništvu šireg područja u ovom dijelu Istre. Sve glavne središnje gospodarske uslužne funkcije međuopćinskog i gradskog značenja (financijske,

obrtničke, prometne, trgovačke, ugostiteljske, komunalne i druge usluge) trebaju biti organizirane u gradskom središtu Rovinju, a samo neke od njih mogu se locirati i razvijati u Rovinjskom selu i u nekim turističkim naseljima. Neke od njih mogu služiti i stanovnicima bližih naselja susjednih općina. Generalnim urbanističkim planom grada Rovinja osiguravaju se prostori za razvoj navedenih središnjih uslužnih funkcija. 3.2.6. Prometni sustav i mreže Geoprometni položaj grada Rovinja Položaj na moru i blizina značajnih državnih i županijskih prometnih pravaca osiguravaju Rovinju vrlo povoljan odnos prema zaleđu, primorsko-gorskim i sjevernim prostorima Hrvatske, te južnoj Sloveniji, sjevernoj Italiji i Srednjoj Evropi. Ta blizina predstavlja za grad Rovinj u današnjim uvjetima bitan element razvoja, posebno zbog naglašenije orijentacije na turističku privredu. Uvjet svestranog turističkog i gospodarskog razvoja grada Rovinja i Istre je u povezivanju sa središtima Hrvatske, Slovenije i zemalja Srednje Evrope. To se prvenstveno odnosi na izgradnju i modernizaciju cestovnih pravaca prema Puli, Rijeci-Zagrebu i Bujama-Kopru, te moguću revitalizaciju željezničke priključne dionice Rovinj – Kanfanar i dalje prema Ljubljani i Rijeci-Zagrebu (kroz novi željeznički tunel). Geoprometni položaj Grada Rovinja određen je državnom cestom D3 i D21 Buje-Pula (dio izgrađenog pravca Istarskog «Y») koja predstavlja priključni pravac na sustav evropskih cesta, željezničkom prugom Pula-Buzet i morem kao plovnim putem čije mogućnosti niti danas još nisu dovoljno iskorištene. Položaj grada Rovinja u odnosu na glavne prometne pravce je povoljan. Udaljenost do tih pravaca je takva da tranzitni promet ne utječe na grad, a s druge strane blizina tih pravaca osigurava području Grada Rovinja kvalitetan pristup i priključenje na njih. Ocjena stanja i mogućnosti razvitka Grad Rovinj je na mrežu državnih i europskih cestovnih pravaca povezan državnom cestom D303 (Rovinj - Kanfanar - ...) i sa županijskom cestom 5096 (Rovinj - Bale). Preko tlh pravaca osigurana je cestovna povezanost i sa istarskim zaleđem. Na području grada pristup na oba pravca je preko Ulica Gripole i Štanga što je osobito u turističkoj sezoni nepovoljno. Pristup u grad, iz pravca Bala ŽC 5096, s istočne strane osigurava mnogo kvalitetnije odvijanje prometa nedavno uređena rotonda. Obzirom na dva prometna ciklusa života grada po intenzitetu: zimski i ljetni, nužno je bilo utvrditi sposobnost cestovne mreže grada da zadovolji potrebe prometa za svaki ciklus posebno. I dok je u zimskom razdoblju postojeća mreža sposobna zadovoljiti potrebama obzirom na kapacitet, u turističkoj sezoni dolazi do saturacije mreže. Pored kriterija sposobnosti mreže da preuzme određenu količinu vozila, bitan je kriterij i uslužnosti mreže odnosno njen položaj u prostoru i odnos prema pojedinim zonama i sadržajima grada. U tom smislu se izvan užeg centra grada osjeća nedostatak prometnica višeg ranga koje osiguravaju međuzonska povezivanja širih gradskih područja. Karakteristika prometnog sustava novoizgrađenih naselja je u oslanjanju na zatečene koridore i formiranje «kapilarne» ulične mreže na mikroplanu. Te su prometnice izvan sustava osnovne prometne mreže grada i kao takve ne sudjeluju u optimalnoj raspodjeli prometa na tom planu. Uže područje



centra, koje je potpuno izgrađeno, zbog raznorodnih funkcija i sadržaja privlači najveći broj dnevnih putovanja. Obzirom da zatečeni cestovni koridori ne osiguravaju kvalitetno zadovoljenje svih potreba dolazaka u centar, na tom području se već godinama pokušava regulacijama prometa i mjerama korištenja prometnih površina osigurati funkcioniranje centra. Obzirom da su te mjere uvijek i restriktivne, nužno je osigurati alternative korištenju automobila za potrebe dolazaka u Centar. U tom je smislu očit nedostatak parkirališnih površina kao i još bolje organiziranog javnog prijevoza. Prema podacima iz 1985. godine na autobusni kolodvor dnevno je stizalo prosječno 70 autobusa u dolasku i 70 autobusa u odlasku, s ukupno oko 2.500 putnika, prosječno godišnje za cijelogodišnje autobusne linije. U turističkoj ljetnoj sezoni, kada prometaju sezonske prigradske autobusne linije do turističkih naselja Monsena, Valalta, Veštar i Villas Rubin/Polari, dnevno je pristizalo i do 6.000 putnika s međugradskim i prigradskim autobusima. To je činilo ukupni promet putnika, na autobusnom kolodvoru Rovin, oko 1.200.000 do 1.500.000 korisnika godišnje. U ljetnim mjesecima prigradske autobusne linije povezuju grad sa turističkim naseljima. 2002. godine prigradske linije (cjelogodišnje) prevoze prosječno 300 - 500 putnika/dan osim za Pulu oko 1000. Turističke (sezonske) linije prevoze prosječno 1400 putnika/dan. Pored ovih linija na području grada u vrijeme školske nastave prometuje školski autobus na liniji Rovinj – Krmed - Rovinj. Ocjena je da je pokrivenost bivše općine linijama prigradskog autobusnog prometa zadovoljavajuća. Međugradski autobusni promet povezuje Rovinj sa svim značajnijim središtima županije i svim većim gradovima na području Republike. Broj međugradskih linija je u ljetnim mjesecima višetruko povećan. Prosječni dnevni broj autobusa u dolasku i odlasku s autobusne stanice Rovinj iznosi 280 autobusa. U sezoni taj broj prelazi 1400 autobusa što iznosi prosječno 1 autobus svake dvije minute u dolasku i odlasku. Novi autobusni kolodvor planiran je na lokaciji «ex Istarski boksiti». Snimanjem stanja svih vrsta parkirališta, još 1987.g., utvrđeno je u starom središtu grada (na području omeđenom morem, Vijencem braće Lorenzetto, Ul. M. Benussi i Omladinskom ul.) ukupno oko 2.500 parkiranih automobila. Oko 1.200 vozila je bilo parkirano na uređenim parkiralištima, 800 vozila je parkirano u relativno širim ulicama, trgovima, proširenjima, a oko 500 u uskim ulicama povijesne jezgre. Danas je situacija znatno bolja ali i dalje nezadovoljavajuća, kako s gledišta korisnika osobnih vozila tako i s gledišta ostalih građana kojima neprimjereno parkirani automobili stvaraju mnoge zapreke. Prometna studija grada Rovinja Rezultati dosadašnjih istraživanja i prijedlozi prostornih, tehničkih i organizacijskih rješenja - Institut prometa i veza – Zagreb, travanj 2003. Osnovni podaci o stupnju motorizacije u gradu Rovinju, nekada i sada. Grad-naselje Rovinj imao je u srpnju 2002. godine: 4.124 osobnih vozila i 1.825 ostalih vozila, sveukupno 5.949 svih vrsta vozila, dok je 1985. godine na području grada Rovinja bilo 3.783 osobnih vozila-automobila. Današnji stupanj motorizacije u gradu Rovinju je izrazito visok te iznosi 3,27 stanovnika na 1 osobno vozilo ili 2,26 za sve vrste vozila. Stupanj motorizacije 1981. g. je iznosio 5,3

stanovnika na jedan putnički automobil, odnosno 3,1 stanovnika na jedno cestovno vozilo, što je i u to vrijeme bilo znatno iznad prosjeka Hrvatske (7,3). U cilju utvrđivanja realnog stanja prometnih kretanja (opterećenosti pojedinih dionica i raskrižja i mjesta prometnih nesreća) u prometnoj mreži grada, obavljeno je računalno modeliranje i analiza sadašnjih prometnih tokova. Za takva modelska istraživanja u računalnom programu korišteni su slijedeći podaci. Za turističke smještajne kapacitete (podaci, ljeto 2001.g.): (1) sjeverne turističke zone (Monsena, Valdaliso i Valalta) 10.350 svih vrsta kreveta, (2) na području grada Rovinja (GUP) 12.132 kreveta i (3) južne turističke zone (Villas Rubin – Polari – Veštar) 9.700 kreveta. Sveukupno 32.182 kreveta. Od toga 8.507 kreveta u hotelima, hotelskim naseljima, hotelskim apartmanskim naseljima; 6.602 kreveta u privatnim pansionima, apartmanima, sobama i odmaralištima, 16.299 postelja u kampovima i 774 postelja u nautičkim plovilima. Za pomorski promet podaci su iz travnja 2002. godine. U luci Rovinj evidentirano je 30 brodova (8 brodova dužih od 20 m) i 576 brodice (53 duže od 7 m). U luku Rovinj 2001. godine je pristalo 3.673 plovila (3.023 jahte i 650 brodova). U razdoblju lipanj-kolovoz obavi se preko 70% od svih godišnjih isplovljavanja i preko 85% uplovljavanja jahti. Podaci o volumenu cestovnog prometa. Sezonsko brojanje prometa obavljeno je u kolovozu 2002. god. na 16 raskrižja i 12 dionica cestovne mreže. Zajedno s ranijim brojanjem prometa (1994.g.) dobiveni su podaci sveukupno za 22 raskrižja, 34 dionice prometnica i 59 poddionica cesta. Izvansezonsko brojanje prometa obavljeno je u studenom 2002. god. na 5 raskrižja. Zajedno s ranijim brojanjem (1994.g.) dobiveni su podaci sveukupno za 5 raskrižja, 17 dionica i 18 poddionica cestovnih prometnica. Brojanje parkiranih vozila obavljeno je u kolovozu i studenom 2002. god., po vrstama vozila i u tri vršna razdoblja dana. Najznačajniji rezultati računalne obrade podataka i modela cestovne mreže grada Rovinja su slijedeći: 1. Preko 5 ulaznih cestovnih pravaca u tijeku 13 sati

brojanja prometa u ljetnoj sezoni u istraživani širi prostor grada ušlo je 19.663 vozila. Maksimum vršnog sata je 2.380 vozila. Procjenjuje se da je tijekom 24 sata istim prometnicama ušlo oko 23.100 svih vrsta vozila.

2. Preko 5 ulaznih cestovnih pravaca u tijeku 13 sati brojanja prometa u zimskoj sezoni u istraživani širi prostor grada ušlo je 8.300 vozila. Maksimum vršnog sata je 890 vozila. Procjenjuje se da je tijekom 24 sata istim prometnicama ušlo oko 9.350 svih vrsta vozila.

3. Najveći ulazni promet je iz pravca Porton Biondi (oko 34% ukupnog ulaznog prometa), dok su svi ostali ulazni pravci iz Rovinjskog Sela, Bala i Vilas Rubin – Polari (svaki oko 21-23%).

4. Ljetni ulazni promet je oko 2,4 puta veći od prometa u zimskom razdoblju. Najveća razlika je iz smjera Porton Biondi gotovo 3 puta, a najmanja iz smjera Bale oko 2 puta.

5. Ulazni promet u užem području grada, preko 5 osnovnih ulaznih pravaca u 13 sati brojanja prometa u ljetnoj sezoni, iznosio je 12.541 vozilo. Maksimum vršnog sata je 1.940 vozila. Procjenjuje se da je tijekom 24 sata istim prometnicama ušlo oko 15.050 svih vrsta vozila.

6. Ulazni promet u užem području grada, preko 5 osnovnih ulaznih pravaca u 13 sati brojanja prometa u zimskoj sezoni, iznosio je 8.800 vozila. Maksimum vršnog sata je 760 vozila. Procjenjuje se da je tijekom 24 sata istim prometnicama ušlo oko 10.100 svih vrsta vozila.



7. Ljetni ulazni promet, u užem području grada, je oko 1,43 puta veći od prometa u zimskom razdoblju.

8. Promet na dionicama dvosmjernih prometnica, u vršnom satu ljeti, između raskrižja bio je najintenzivniji u ulicama: 1.436 vozila/sat G.Paliaga, 1.425 Istarska, 1.003 Porton Biondi, 984 Turnina, 977 ulica 30. svibnja, 963 cesta za Bale, 950 prilaznica R.Boškovića, 933 vijenal B.Lorenzetto, 827 Omladinska, 780 Končeta (Concetta), 717 M.P.Ilirica i 658 Gripole. Sve ostale dvosmjerne ulice imale su manje od 600 vozila/sat. U jednosmjernim ulicama najveći promet je bio: 672 Carducci, 506 V.Nazora i 465 dio vijenac B.Lorenzetto.

9. Promet na raskrižjima u ljetnom razdoblju tijekom 13 dnevnih sati kreće se od 3.100 vozila pa sve do 17.943 vozila, a u jutarnjem vršnom satu od 460 do 1.865 vozila.

10. Promet na raskrižjima u zimskom razdoblju tijekom 13 dnevnih sati kreće se od 2.910 vozila pa sve do 10.586 vozila, a u jutarnjem vršnom satu od 326 do 1.045 vozila.

11. Na tri glavna raskrižja prosječno je promet ljeti 2,06 puta veći od zime u vršnom satu, a 2,54 puta u 13 dnevnih sati.

12. Promet kamiona je nešto manji ljeti nego zimi. Ljeti je tijekom 13 dnevnih sati, kroz dva glavna raskrižja prošlo 1.643 a zimi 1.691. Ljeti u vršnom satu prođe 145 kamiona a zimi 182.

13. Promet motorkotača i bicikla mjeren je na 2 referentna raskrižja u 13 dnevnih sati. Motorkotača u ljetnoj sezoni prođe 2.130 a bicikla 1.484, a zimi motorkotača 526 i bicikla 87. Omjer motorkotača između ljeta i zime je 4,2 puta a za bicikle 16,1 puta više ljeti.

14. Parkiranje u užem središtu grada. Ukupna prometna potražnja u večernjem vršnom razdoblju iznosi ljeti 1.433 vozila (prijepodne 1.207 i poslijepodne 1.163). Zimi su ti podaci promjenjeni i najveći su prijepodne 1.071 (uvečer 730 vozila i poslijepodne 672). Potražnja parkirališnog prostora za teretna vozila je slična ljeti i zimi i iznosi 24 – 37 vozila.

15. Podacima o parkirališnim potrebama i prostornim mogućnostima treba pribrojiti još oko 400-500 vozila parkiranjih na manjim parkiralištima i oko 200-250 vozila parkiranjih u okučnicama zgrada. Tako je ukupna prometna potražnja u večernjem vršnom razdoblju (19-20 sati) oko 2.000 do 2.200 parkirališnih mjesta. Bila bi i veća da postoje prostorni uvjeti za uređenje javnih parkirališta.

Temeljem navedenih istraživanja i dobivenih podataka mogla se dati kvalitetna ocjena postojeće prometne situacije u gradu Rovinju. Danas se prometni sustav grada (a i šire) temelji na cestovnim prometu osobnim vozilima, uz promicanje pješačkog prometa u povijesnoj jezgri i određenih načina rješavanja javnih parkirališnih površina. Pomorski promet je ograničen na prihvat turističkih plovila (od jahti do malih brodica), te osiguravanja smještaja plovila u luci i marini. Pri tome je problematika cestovnog prometa dominantna zbog broja vozila i sustava uskih uličnih prometnica i raskrižja. Ocjena je data temeljem kriterija stanja, sigurnosti, propusnosti, razine uslužnosti i prisutnih tehničkih značajki prometnica u odnosu na utvrđene prometne potrebe. 1. Raskrižja – razine uslužnosti su na nekim raskrižjima nezadovoljavajuće i na granici kapaciteta (na nekima i ispod toga). Uzroci su najčešće: (1) dvosmjerne prometnice, (2) lijevi skretači, (3) dozvoljena sva skretanja, (4) nedostatni broj prometnih trakova, (5) konflikti s pješačkim tokovima i potrebama. Na sreću postoje znatne organizacijske i tehničke mogućnosti unapređenja stanja.

2. Sigurnost na raskrižjima – učestale prometne nezgode javljaju se najviše na 8 raskrižja od kojih je 6 u užem središtu grada. Treba poduzeti odgovarajuće mjere povećanja preglednosti i organizacije prometa u cilju povećanja stupnja sigurnosti. Ciljevi razvoja prometnog sustava Ciljevi društveno-ekonomskog razvoja i promjene u prostoru Grada Rovinja, odražavaju se i na prometni sustav i zahtijevaju znatna poboljšanja u odnosu na današnje stanje. To u prvom redu znači skladan razvoj prometa s razvojem turizma i privrede na osnovi ekonomske rentabilnosti i formiranja optimalne strukture prometnog sustava usklađenim razvojem pojedinih prometnih grana prema njihovim komparativnim prednostima, prvenstveno u pogledu snižavanja udjela transportnih troškova u troškovima poslovanja i dr. Ciljevi prometnog planiranja su usmjeravanje racionalnog povezivanja prometnog sustava Grada Rovinja s Hrvatskim i međunarodnim prometnim tokovima. Osobita pažnja mora se posvetiti smanjenju negativnih utjecaja prometa na urbani okoliš i očuvanje prirodnih i ljudskim radom stvorenih vrijednosti. Orijentacija na javni gradski i prigradski promet (na kopnu i moru) predstavlja preduvjet kvalitetnijeg života, dio standarda koji ne smije zaostajati iza ostalih elemenata ukupnog standarda, odnosno mora predstavljati pokretačku snagu za stvaranje preduvjeta povećavanja ukupnog standarda. Mjerama rekonstrukcije, izgradnje i organizacije prometa treba postići optimalnu sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava, polazeći od postojeće mreže kao osnovice razvoja, preko etapa razvojnog procesa. Prvenstveni ili važniji ciljevi su: • Kroz prvu etapu razvoja cestovne mreže ostvariti

poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama, te rekonstrukcije i reorganizacije prometa na sadašnjim prometnicama.

• Osigurati i omogućiti alternativno povezivanje većih ili važnijih dijelova grada (prostornih cjelina) radi veće fleksibilnosti i sigurnosti funkcioniranja prometa.

• Unaprijeđenje pomorskog prometa postići povećanjem prometne ponude i uvođenjem (trajektnih) dužobalnih linija, te brzih putničkih brodova.

• Izvršiti prometno-tehnološko određenje i prostornu razdiobu-sistematizaciju luke Rovinj (odvojiti funkciju ribarske od putničke/turističko/nautičke).

• Na otocima te unutar turističkih zona osposobiti i izgraditi odgovarajuća pristajališta.

Plan cestovnog prometnog sustava Planiranje prometa u gradu Rovinju ima dugu tradiciju, a nametnulo se zbog rješavanja prometnih situacija i stanja koja su najizraženija u turističkoj sezoni – velik porast broja osobnih vozila, intenzivniji pješački i biciklistički promet, nedovoljno parkirališnih mjesta, zakrčena raskrižja i otežana ukupna opskrba u središnjim zonama grada. Postupak snimanja prometnih situacija u gradu Rovinju obavljen je još 1976. i 1987. godine. Kasnije su istražene organizacijske mjere regulacije prometa kao prvi nužni ekonomski prihvatljiv korak ostvarenja postavljenih ciljeva bivših urbanističkih planova: stvaranje pješačke zone u središtu i uređenje parkirališta na rubu povjesne jezgre. Istraživani su i prostorni modeli prometnih mreža, a odabrani su oni koji su pored



stručno-teoretskih zadovoljili i postavljene zahtjeve u pogledu etapne izgradnje i ekonomskih mogućnosti grada. Danas je u tijeku izrada nove prometne studije grada Rovinja, čiji su prvi radni rezultati uključeni u ovaj Nacrt prijedloga plana. Kod dosadašnjih rješavanja prometnih problema prvenstveno su korištene organizacijske mjere, jer su se mogle provesti bez skupih građevnih zahvata. Međutim, te mjere su imale svoja ograničenja pa su u slijedećim etapama bile nužne i značajnije rekonstrukcije postojećih kao i izgradnja novih prometnih objekata.

Metoda istraživanja i prognoze prometa Prometno planiranje je u ovom planu uvažavano kao jedan od bitnih sastavnica generalno urbanističkog planiranja. Međusobna ovisnost prometne mreže i prostorne koncepcije grada zahtijevala je usuglašavanje sa svim sektorima plana (tako da su njihovi povratni utjecaji nužno vodili ka usklađenju plana namjene površina i prometnog plana). Posebnost topografskih, kulturnopovijesnih, ambijentalnih i turističkih obilježja Rovinja zahtijevala je i obziran pristup u rješavanju prometnog sustava koji je trebao zadovoljiti GUP-om postavljene ciljeve. Polazeći od činjenice da promet nastaje kao odraz aktivnosti koju uzrokuje razmještaj, struktura i intenzitet izgradnje u prostoru, treba u sklopu GUP-a osigurati razvoj takvog (cestovnog) prometnog sustava koji će biti usklađen s planom namjene površina i ispuniti zahtjeve u pogledu tehničke funkcionalnosti, dovoljnog kapaciteta, udobnosti, ekonomičnosti i visokog stupnja sigurnosti. Kod formiranja prometne mreže poštivane su prirodne, kulturnopovijesne i ambijentalne karakteristike Rovinja, uz optimalno izbjegavanje negativnih utjecaja motornog prometa na život u gradu. Nadalje, utvrđena su slijedeća načela vođenja prometnica: • središnji dio povjesnog centra i dalje se mora očuvati od

automobilskog prometa i namijeniti pretežito i/ili isključivo pješacima,

• za međusobno povezivan,je perifernih stambenih i turističkih zona koristiti šire područje grada i izbjegavati gusto naseljene zone,

• dolazak automobilom u središte grada riješiti uređenjem većih parkirališta na njegovom rubu (što je već danas u znatnoj mjeri i ostvareno),

• pješački i automobilski promet voditi odvojeno, što se postiže formiranjem, na pravcima jačeg kretanja pješaka, posebnih površine kao što su pješačke ulice, staze i prolazi;

• jače razviti javni gradski promet na relaciji periferija –središte grada, kako bi se smanjio dolazak s osobnim automobilom i oteretila parkirališta.

Plan cestovnog prometa osniva se na činjenici da je razvitak prometnog sustava kontinuiran proces, usko povezan s razvitkom cijelog grada, a to znači da izgradnju stambenih, turističkih i gospodarskih objekata treba pratiti izgradnja cijele komunalne infrastrukture, pa tako i prometnica. Takav pristup traži poznavanje postojeće prometne situacije kao i drugih bitnih programskih podataka: broj stanovnika, radnih mjesta, stupanj motorizacije, turistički kapaciteti i dr. Nesumnjivo da se do 2015. godine mora računati sa daljnjim porastom broja automobila u gradu Rovinju. Točan broj će zavisiti o bogatstvu lokalnog stanovništva kao i općim zahtjevima u pogledu prijevoza i mobilnosti građana i turista. Dosadašnji prosječni godišnji porast broja vozila kreće se po stopi 8-12%, što se kao približna veličina može primijeniti za ocjenu budućeg stupnja motorizacije. Korištena je i prognoza

koja se temelji na logističkoj krivulji rasta motorizacije s granicama zasićenja od 500 vozila/1000 stanovnika. Na temelju prognoze može se očekivati da će 2015. godine u gradu Rovinju 1 cestovno motorno vozilo koristiti prosječno 2,2 stanovnika ili 1 putnički automobil prosječno 2,7 stanovnika (ili drugim rječima kazano to znači da će svako kućanstvo imati putnički automobil), tj. oko 7.000 svih vrsta vozila, odnosno 5.700 osobnih automobila. U turističkoj sezoni tome treba pribrojiti i vozila turista i vlasnika vikend stanova. Računa se da će oni imati još oko 7000 vozila, što ukupno sa domaćima čini oko 14.000 osobnih vozila. U sklopu Prometnog plana prognoziran je i broj putovanja koji se bazira na planskim pretpostavkama GUP-a: broj stanovnika, radnih mjesta i turističkih kreveta, kao veličina koje najviše utječu na nastajanje, privlačenje i raspodjelu prometa. Kao rezultat te prognoze valja spomenuti da se na širem području grada 2010.-2015. godine očekuje ljeti oko 40.000 –45.000 vožnji/dan cestovnim vozilima. Iz posebno izračunate gravitacije proizašao je maksimalni broj posjetilaca i njihovih automobila u vršnim danima koji će posjećivati te centralne zone i tako stvarati prometna opterećenja. Te veličine se procjenjuju na:

Turistička zona ukupno dnevna gravitacija

broj posjetilaca automobilom

broj automobila na dan

Valalta - Monsena 4.390 3.512 1.405 Marina - Borik 1.558 1.092 437 M.Mulini – Škaraba

11.000 1.100 440

Otoci (Sv.Andrija i Sv.Katarina)

946 - -

V.Rubin - Polari 5.300 4.240 1.696 Veštar 1.736 1.562 625 S.Polo - Kolone 850 765 306 Unutrašnjost grada

720 648 259

Centar grada 1.400 - - UKUPNO 28.300 12.920 5.168

U sklopu šire urbanističke koncepcije razvitka grada Rovinja, a u skladu sa postavljenim ciljevima i smjernicama prometnog plana ispitano je nekoliko prostornih modela - varijanti prometne mreže. Osnovne razlike između tih modela sastoje se u položaju i obliku prilaznih cesta Rovinju i vanjske tangente grada. Na izbor konačnog prijedloga najodlučnije su utjecali prostorna ograničenja (izgradnja, topografija), kapacitet, mogućnost etapne realizacije i ispunjenje postavljenih ciljeva. Pri tome su vanjske prometnice preuzete iz Prostornog plana grada, koji je rađen usporedno s Generalnim urbanističkim planom. Od vanjskih prometnica koje imaju važnu ulogu za vezu Rovinja s državnim i evropskim prometnicama valja istaći cestu Trst-Pula, kao najfrekventniju turističku prometnicu Istre. Pored te ceste važnu ulogu ima i državna cesta prema Pazinu na glavni pravac prema Rijeci i Zagrebu. U cilju osiguranja integriteta prostora grada kao i potrebne dostupnosti svim zonama i sadržajima bilo je potrebno ustanoviti jasnu hijerarhijsku diferencijaciju postojeće i planirane mreže na području grada prema njenoj ulozi u prostoru.



Prostorna koncepcija cestovnog prometnog sustava Prometni je plan predložen uvažavajući nekoliko etapa razvoja. Kao 1. etapa – određena je postojeća mreža prometnica na kojoj se predlažu samo manje rekonstrukcije na nekim privozima raskrižja i samo na nekim raskrižjima. Bitnije promjene se predviđaju na optimalnijoj organizaciji prometa na postojećoj mreži. Razdoblje ove etape bi bilo do 2005. godine (eventualno 2008.g.). Ovom etapom planiraju se promjene na raskrižjima u cilju podizanja stupnja sigurnosti i propusne moći, postupna dogradnja javnih parkirališta, uvođenje linija javnog gradskog prijevoza, uvođenje pomorskih turističkih linija, uvođenje mreže bisiklističkih putova i unapređenje mreže pješačkih putova. 2. etapom (do 2010.-2012. god.) predviđa se izgradnja, dogradnja i rekonstrukcija sve potrebne prometne mreže, te se u određenim elementima može promatrati zajedno s 3. etapom koja daje konačni i potreban izgled (cestovne) prometne mreže grada. 1. etapu obilježava postojeća mreža prometnica koja se svrsishodnije koristi u sustavu veće primjenjljivosti jednosmjernih ulica. Posebno se za to koriste vrlo uske stambene ulice, pa i one koje su danas u funkciji sabirnih ulica, ali nemaju dovoljno kvalitetne tehničke značajke (najčešće širine – jer kada postoje prostorni uvjeti relativno jednostavno se izgrade kvalitetne prometnice za sve vrste prometa, pješaci, biciklisti, javni prijevoz sa stajalištima i sl.). Promjene u režimu prometa temelje se na uvođenju većeg broja jednosmjernih prometnica, djelomičnoj rekonstrukciji nekih raskrižja (uvođenje kružnih tokova i mini-kružnih tokova), semaforizaciju nekih raskrižja, ograničenju lijevih skretanja i sl. Sve prometnice koje čine osnovnu cestovnu mrežu (glavne gradske ulice-ceste, sabirne i ostale važnije ulice) čine mrežu dvosmjernih ulica- Njima se pridružuju samo one ostale ulice koje imaju barem donekle zahtijevane tehničke elemente. Iznimku čini dio primarne mreže koja ulazi u samo središte grada, s ulicama koje su i danas jednosmjerne. Veći broj današnjih raskrižja primarne mreže prometnica, posebno one na kojima se javljaju nesigurne prometne situacije i događa najveći broj prometnih nezgoda/nesreća ili smanjena i nedovoljna propusna moć, predviđa se za kvalitetniju organizaciju prometa. Postojeće kružno raskrižje Istarske - 30.svibnja – Braće Božić – Štanga (uz još neke manje korekcije) povećalo je propusnu moć. Drugo takvo kružno raskrižje, koje bi imalo funkciju smirivanja prometa na ulaznoj prometnici Aleja R.Boškovića, na raskrižju s ulicama F.Glavinića – Končeta (Concetta) (alternativa je semaforizacija raskrižja). Manje kružno raskrižje (vanjskog promjera 18-22 m) uredilo bi se na spoju ulica Istarske-Omladinske-V.Rossetto i ulica S.Radića-30.svibnja. U samom središtu grada optimalno rješenje raskrižja je u njihovoj semaforizaciji i sprezanju u sinkronizirani zajednički rad: prvenstveno R.Paliaga-Braće Lorenzetto-R.Boškovića i R.Boškovića-Braće Brajkovića kao i Istarska-Braće Lorenzetto-Carducci, B.Lorenzetto-F.Glavinića-D.Pegolis (uz redukciju lijevih skretanja) i M.Benussi-B.Lorenzetto-Funtana. Semaforizacija i bolja organizacija prometa nužna je i na raskrižjima Obala V.Nazora-Vijeće Europe-Omladinska, Fagrebačka-Funtane-Omladinska i S.Radića-M.Benussija-Omladinska. Sva semaforizirana raskrižja nužno je opremiti najnovijom generacijom semaforskih uređaja (s detektorima najave vozila, biranja optimalnog programa rada sukladno gustići prometa i drugo).

Glavna gradska ulična mreža Specifičan mikro geografski položaj Rovinja ogleda se i na njegovoj sadašnjoj uličnoj mreži. Mreža sadrži 5 radijalnih uličnih pravaca sa ishodištem u središtu grada: 1 – Ulice Fontana, Zagrebačka i Luje Adamovića za turističku zonu Monte Mulini i sportsko-rekreacijsko područje Kuvi (Cuvi) -Škaraba, 2 – Ulica Stjepana Radića (za Polare i Villas Rubin), 3 - Istarska ulica (s odvojcima za Bale i Rovinjsko selo), 4 – Prilazna aleja u grad (R.Boškovića) iz pravca Rovinjskog sela. 5 - Ul. braće Brajković za Borik, Monsenu i Valaltu. Ovakav oblik glavnih ulica pogodan je za dolazak u centar grada, ali otežava komuniciranje između rubnih zona. Nagli razvitak turističkih i stambenih zona upravo na južnom i sjevernom rubu grada i potreba za njihovim međusobnim povezivanjem, kao i ograničene prostorne mogućnosti da se taj promet vodi preko centra, uvjetuje izgradnju ili uređenje ulica Vijenca F.Glavinića i Vijenca braće Lorenzetto koje danas imaju ulogu obilaznice centra grada. Konačni oblik ulične mreže u sklopu Generalnog urbanističkog plana grada određuje i glavna obilazna i povezujuća prometnica (koja povezuje sve radijalne cestovne pravce grada Rovinja) koja prolazi istočnim djelovima grada od Valalte - Monsene do Villas Rubin - Polara i definira prostorni položaj i funkciju svake prometnice u mreži. Zbog funkcionalnosti prometnice su prema svojoj ulozi razvrstane u tri osnovne kategorije: (1) glavne gradske ulice-prometnice, (2) sabirne ulice-prometnice i (3) ostale važnije ulice-prometnice. Time se promet između udaljenijih područja, kao i onaj koji iz regije prilazi gradu usmjerava na glavne prometnice višeg tehničkog standarda, a promet na kraćim razdaljinama na sabirne prometnice i ostale važnije ulice koje su nižeg tehničkng standarda. U kartografskom prikazu Prometni sustav, detaljno su prikazani poprečni profili glavnih i sabirnih cestovnih prometnica u gradu, a u nastavku su iskazani planski kriteriji i projektni elementi ovih prometnica. Osnovnu karakteristiku nove prometne mreže čine četiri primarna prometna pravca, kao prilazi iz šireg prostora u grad (Valalta, Rovinjsko Selo, Bale, Polari) i dvije tangencijalne veze sjever-jug od kojih jedna ide neposredno uz centar (Vijenac F.Glavinića, braće Lorenzetto, Zagrebačka), druga po periferiji tangira cijelo područje grada (Valalta, Montepozzo, između Park-šume i nove industrijske zone, zapadno od privredne zone Gripole-Spine, Štanga, Centener, Polari) i koja iz smjera Rovinjskog Sela prolazi zapadno od Monfiorenza, istočno od Valbrune, južno od Centenera do turističke zone Cuvi - Monte Mulini - Škaraba. 1. D303 Glavna cestovna veza Rovinja prema brzoj cesti (državnoj cesti D21, Trst-Pula), Pazinu, Rijeci i Zagrebu Glavni cestovni prilaz u sjevernu luku grada. Ova prometnica ima ulogu da prihvati daljinski promet koji dolazi preko zapadne istarske magistrale (Trst-Pula) i preko Pazina iz pravca Zagreba i Rijeke, a gravitira Rovinju. Prije ulaska na glavno parkiralište na sjevernom rubu centra grada ova je prometnica povezana sa vanjskom i unutrašnjom tangentom grada preko kojih se najprije odvaja promet koji ima cilj (izvor) u perifernim turističkim zonama na jugu i sjeveru grada, zatim onaj koji gravitira širem centru i na kraju ostaje promet koji ima za cilj posjetu sjevernom dijelu centra grada. Trasa ove prometnice izgrađena je (na osnovama GUP-a iz 1979.g.) sjeverno od Istarske ulice preko područja Gripole i ulazi u sjeverni dio centra grada pored tvornice "Mirna".



2. ŽC 5096 Županijska cesta Rovinj-Bale-Pula Glavni cestovni prilaz u južnu luku grada S obzirom da se očekuje povećanje broja putovanja na svim županijskim i općinskim cestama, a posebno na ovoj cesti koja veže Rovinj i Pulu, dva su regionalna pravca (glavni iz Rovinjskog Sela i ovaj iz Bala) u planu odvojena, jer njihov današnji profil u Istarskoj ulici ne bi zadovoljio niti traženi kapacitet niti potrebnu sigurnost na križanju kod benzinske stanice. Na ovoj regionalnoj vezi s Pulom u području Grada Rovinja izvršena je rekonstrukcija prometnice Rovinj-Bale za viši standard vožnje. Rekonstruirana Istarska ulica i Omladinska ulica, u planiranoj prometnoj mreži, trebaju preuzeti glavni cestovni promet kojem je cilj južna zona pavijesne jezgre grada (Nautički centar, kompleks Tvornice duhana-eventualno novi urbani sadržaji, južna gradska luka). 3. Cesta Južni dio grada Rovinja - Villas Rubin / Polari U sustavu primarne ulične mreže grada ova prometnica ima ulogu povezivanja južnih turističkih i rekreacijskih zona s gradom, a preko glavne središnje tangencijalne prometnice i sa širim prostorom oko grada. U procesu formiranja mreže javlja se mogućnost da se na ovu prometnicu prikljući i dio regionalnog prometa Pula-Rovinj, u čvoru Kokaleto (Cocaletto). Pored povezivanja turističkih zona, ova prometnica na užem gradskom području prolazi neposredno preko Centenera, jedne od većih stambenih koncentracija Rovinja, i veže ga s priobalnom tangentom grada. 4. Cesta Sjeverni dio grada Rovinja - Valalta, Monsena (produžn vijenac F.Glavinića - groblje - Borik) Ova prometnica ima sličnu ulogu kao cesta Polari-Rovinj tj. da poveže turističke kapacitete na sjeveru s gradom i ostalim prometnicama. Pored toga ona na svom užem području veže gradsko groblje, bolnicu i planirano stambeno područje sjeveroistočno od centra grada. Ova bi prometnica nadomjestila Ulicu braće Brajković uz obalu koja iako rekonstruirana ima nepovoljne tehničke elemente, a osim toga će planirana izgradnja stambene zone na ovom potezu vjerojatno isključiti ili otežati lokalni gradski promet uz obaiu. 5. Priobalna tangenta (centra-povijesne jezgre grada) Bolnica-groblje-vijenci F.Glavinića i Braće Lorenzetto, Zagrebačka, Luje Adamovića, Škaraba Za neposredne veze bližih stambenih zona s povijesnim središtem grada kao i za prilaz parkiralištima na rubu centra grada planirana je tzv. Priobalna tangenta koja koristi postojeće ulice: Zagrebačka, Fontana, Vijenac braće Lorenzetto i Vijenac F.Glavinića. Zbog malog kapaciteta ove prometnice kao i zbog nepreglednih i uskih križanja na ovoj će prometnici biti potrebne građevne rekonstrukcije i ugradnja semafora na najopterećenijim križanjima. 6. Glavna tangenta (središnjeg gradskog područja) Valalta – Montepozzo - Dugo Polje (Campolongo) – Gripole – Lamanova – Štanga – Valbruna – Polari. Za neposredne veze stambenih zona Gripole-Spine, Monfiorenzo i Valbruna s južnim prostorima grada, kao i brz prilaz u turističke i rekreacijske zone Kuvi (Cuvi), Monte Mulini, Škaraba, Zlatni rt iz smjera Rovinjskog Sela zacrtana je tzv. vanjska tangenta koja služi za vođenje i distribuciju tog prometa. Sve intenzivnije korištenje prostora uz obalu na jugu i sjeveru od grada uglavnom u turističke i rekreacijske svrhe traži odgovarajuću povezanost ovih prostora međusobno, kao i s centrom grada i vanjskim prometnicama. Takvu ulogu u budućoj mreži grada treba preuzeti tzv. Glavna središnja tangenta grada koja je položena tako da veže sve radijalne ulazne pravce s glavnom priključnom prometnicom grada iz pravca Rovinjskog Sela, parkirališne

površine središnjih gradskih područja kao i sjeverne i južne prigradske turističke zone. Razvojem svoje novije urbane strukture Rovinj je s prometnog gledišta građen bez sustava veza gradskog karaktera, što se vidi u pomanjkanju kvalitetnih slobodnih koridora u središnjem prostoru grada. Predloženi položaj glavne središnje tangente predstavlja kompromisno rješenje koje je u velikoj mjeri respektiralo novu stambenu izgradnju na rubu "idealnog" oblika i položaja prometnice prema gradu i drugim prometnicama. Istraživanje optimiranja prostornog položaja glavnih cestovnih prometnica na računalnom modelu (u okviru radova na novoj Prometnoj studiji grada Rovinja), kojim je utvrđivana prometna opterećenost dvaju cestovnih mreža: (1 mreža) iz danas važećeg GUP-u iz 1993. godine i (2 mreža) iz Nacrta projedloga ovog novog GUP-a, dalo je slijedeće zaključne rezultate. Utvrđeno je da presudno na rezultate utječe položaj glavne gradske obilaznice sjever-jug. U važećem GUP-u trasa obilaznice se više približava urbanom području grada, a istočno od nje ostaju nova gospodarska zona Kalkera (Calchiera), područje Gripole, Monfiorenzo, Štanga, Carpane i Valbruna II. Planirana obilaznica koristi trase postojećih ulica 30.svibnja i Štanga te cestu za Valaltu i Villas Rubin-Polari. Obilaznica grada u novom GUP-u vođena je po rubu gradskog područja, te istočno od nje ostaju samo naselja Gripole i Monfiorenzo. Temeljno obilježje ove trase je maksimalno udaljiti zaobilaznicu od urbanih područja i povezati periferna turistička naselja-zone (Valalta, Monsena, Villas Rubin, Polari, Veštar) međusobno i s gradom. Simulacija prometnih opterećenja na navedenim modelima cestovnih mreža pokazuje da je trasa predložena novim GUP-om predaleko od središnjih dijelova grada Rovinja te ostaje relativno prazna-neopterećena prometom. Glavnina prometa ostaje na starim prometnicama Braće Brajković - Braće Lorenzetto i Porton Biondi – Končeta (Concetta) – F.Glavinića. Trasa zaobilaznice iz važećeg GUP-a pokazuje svoju opravdanost (preuzima promet i rasterećuje postoječe ulice) osobito u svom središnjem i južnom dijelu. Nadalje, analiza i ocjena značajki izgradnje i rekonstrukcije cesta (troškova gradnje) pokazuje slijedeće rezultate. Mrežu glavnih prometnica prema važećem GUP-u moguće je uspostaviti izgradnjom 8.200 m novih cesta-ulica i rekonstrukcijom 6.600 m postojećih. Mrežu prema Nacrtu prijedloga novog GUP-a moguće je uspostaviti izgradnjom 12.000 m novih cesta-ulica i rekonstrukcijom 8.000 m postojećih ulica. Zaključno, rezultati modelskih istraživanja pokazuju znatno veću troškovnu racionalnost i prometnu funkcionalnost cestovne mreže važećeg GUP-a. Navedenim istraživanjima posebno su istaknute dvije dionice zaobilaznice za koje je nužno, u prije njihove gradnje, obaviti dodatna istraživanja (procjenu sveukupnih kratkoročnih i dugoročnih koristi i troškova za stanovnike grada) u cilju utvrđivanja njihovih optimalnih prostornih trasa. To su: 1. dionica od prilaznice R.Boškovića na sjever do ceste za Valaltu, istočno od postojećeg kamenoloma i uz novu-moguću gospodarsku zonu Kalkera (Calchiera) (preko te dionice će biti moguć optimalan pritup tim gospodarskim zonama, a položaj i gradnja ove dionice u najvećoj mjeri će zavisiti od realizacije gospodarske zone Kalkera (Calchiera) i stvarne sudbine korištenja prostora kamenoloma) i 2. dionica je dio obilaznice istočno od Štange i Valbrune do ceste za



Villas Rubin (u ovom prostoru već danas postoji kvalitetna prometnica (Štanga i aleja 30.svibnja). Istraživanje utvrđuje nedvosmislenu potrebu i opravdanost da se hitno izgradi središnji nužni dio zaobilaznice u području Lamanove-Gripola (od područja Štange do ulazne ceste aleje R.Boškovića). Etapna izgradnja cestovne prometne mreže Jedan od važnih elemenata Generalnog urbanističkog plana jest etapna realizacija cestovnng prometnog sustava. Kao prva etapa poboljšanja postojeće prometne mreže predložene su takve smjernice i mjere regulacije koje vremenski ili sadržajno ograničavaju kretanja automobila na nekim uličnim pravcima. Kako mjere regulacije imaju u pogledu kapaciteta svoje granice, biti će neophodno odmah prići i građevnim zahvatima u mreži. Kao krajnji cilj prometnog rješenja u centru uzeto je pretvaranje centra u jedinstvenu pješačku zonu gdje bi od motornih vozila bila prisutna samo komunalna vozila, mini bus, taxi, te vremenski ograničena opskrba stanovnika i trgovina. Od građevnih manjih mjera treba odmah pristupiti rekonstrukciji križanja u smislu proširenja s trakama za razvrstavanje, osiguranja preglednosti križanja i ugradnje semafora. Izgradnja novih djelova ulične mreže treba prioritetno obuhvatiti izgradnju dijela glavne središnje tangente grada od Stange, Gripole do nove glavne ulazne ceste u Rovinj iz pravca Rovinjskog Sela. Tehnička obilježja glavnih gradskih prometnica Tip 1 (primarne - karakteristički profili A, B, C, D, E, F, G, H i I) Imaju ulogu povezivanja grada sa širim prostorom regije i državnim cestama kao i povezivanja udaljenih stambenih i turističkih zona međusobno i sa središtem grada. To su prometnice koje osiguravaju povezanost središta grada s vanjskim pravcima kao i pojedinih udaljenih zona i funkcija međusobno. One predstavljaju okosnicu prometnog sustava grada i vežu na sebe sva putovanja grad - vanjske zone. • Računska brzina 60-(70-80) km/h • Širina koridora (razmak između regulacijskih ili građevinskh

linija) od 13,5 m do 36,0.m • Razmak između križanja u izgradivom dijelu GP (u gradu)

najviše 250 m u uređenom dijelu GP (izvan grada) najviše 750 m

• Križanja važnija – rotori ili regulirana semaforima - u 1 razini ostala - u 1 razini • Broj prevoznih traka 2 (na najopterećenijim dionicama)

kapacitet 1500 a.j./h Tip 2 (sekundarne - karakteristički profili J i K) Služe prometu između susjednih stambenih zona i centra. U mrežu tih ulica uključena je većina današnjih važnijih ulica u Rovinju. Zbog toga širina koridora za ovu kategoriju prometnica ima dvije alternative. (1) postojeće ulice s ograničenom mogućnosti širenja i (2) nove prometnice. Njihova je prvenstvena zadaća u distribuciji prometa na području grada i usmjeravanju na vanjske prometne pravce. U tu kategoriju su svrstane postojeće prometnice koje su i do danas imale istu ulogu u prostoru: Vijenac Braće Lorenzetto, i produžena Ulica Vijenac F.Glavinića. Novoplanirani potezi mreže gradskih prometnica ubuduće će gradu osigurati pregledno i kvalitetno odvijanje prometa rubno na centar kao i jednostavne pristupe središnjem i svim drugim dijelovima grada.

• Računska brzina 40-60 km/h • Širina koridora (razmak između regulacijskih ili građevinskh

linija) od 9,0 m do 11,0 m • Križanja: rotori i regulirana u jednoj razini • Razmak između križanja oko 100 m • Broj prevoznih traka 2 • Kapacitet 1200 a.j./h • jednosmjerna ulica u naselju Valsavia min širina 6,4 m Sabirne prometnice ili ulice Tip 3 (karakteristički profili L, M i N) Služe skupljanju i raspodjelu prometa u stambenim i turističkim zonama i njihovom povezivanju na ostalu uličnu mrežu. Mreže gradskih sabirnica posreduje, u odvijanju prometa u pojedinim dijelovima grada, između ostalih važnijih stambenih ulica i osnovne mreže grada. Ujedno na sebe preuzima dio međuzonskih putovanja. • Računska brzina 40 - 60 km/h • Širina koridora (razmak između regulacijskih ili građevinskh

linija) od 11,05 m do 20,0.m • Križanja u istoj razini • Razmak između križanja 50 m • Broj prevoznih traka 2 • Kapacitet 1000 a.j./h Ostale važnije ulice ili prometnice Tip 5 (O, P, R i S) • Računska brzina 30 - 50 km/h • Razmak između regulacijskih ili građevinskih linija (vanjski rub

hodnika) od 7,0 m do 27,0.m Promet u mirovanju Parkirališta i garažno-parkirališni objekti Snimanjem stanja svih vrsta parkirališta, još 1987.g., utvrđeno je u starom središtu grada (na području omeđenom morem, Vijencem braće Lorenzetto, Ul. M. Benussi i Omladinskom ul.) ukupno oko 2.500 parkiranih automobila. Oko 1.200 vozila je bilo parkirano na uređenim parkiralištima, 800 vozila je parkirano u relativno širim ulicama, trgovima, proširenjima, a oko 500 u uskim ulicama povijesne jezgre (gdje su predstavljali neprolazne prepreke vozilima za hitne intervencije, opskrbu, odvoz smeća i drugo). Danas je situacija znatno bolja ali i dalje nezadovoljavajuća, kako s gledišta korisnika osobnih vozila tako i s gledišta ostalih građana kojima parkirani automobili stvaraju mnoge zapreke. Problemi odvijanja prometa u centru grada usko su vezani uz probleme stacioniranja vozila na području centra. Nedostatak parkirališta uvjetuje multiplicirane vožnje kroz i oko centara grada što dodatno opterećuje cestovnu mrežu. Nedostatak parkirnih površina u središtu grada i njegovoj neposrednoj blizini, predstavlja već danas ograničavajući razlog dolaska-nedolaska automobilom u centar grada. To je ujedno jedan od najvažnijih prometnih problema središta Rovinja. Današnje mogućnosti središta grada (povijesna jezgra grada do Vijenca Lorenzetto, Fontana, Omladinska ul.) u pogledu parkirališnog prostora iznose ukupno 2500 mjesta od čega na uličnoj površini parkira 1300, a na posebno označenim i uređenim parkiralištima 1200 vozila. Kod ocjene stvarnih potreba centra za parkiranjem u ovom se planu pošlo od slijedećeg: • da je Rovinj takav grad koji, posebno u sezoni, privlači

veliki broj, kako svakodnevnih posjetilaca središtu grada (građani, domaći turisti), tako i velik broj jednodnevnih posjeta vanjskih turista koji su ili na prolazu ili stacionirani u drugim turističkim centrima u Istri,

• da najveći broj takvih posjetilaca koristi auto, a vrlo mali broj plovilo ili autobus i



• da se privlačnost centra Rovinja bazira najvećim dijelom upravo na privlačnim ambijentima starog dijela grada, koji nije građen za automobil, već samo za pješaka.

Polazeći s jedne strane od toga da će jedan dio zaposlenih i turista i dalje dolaziti automobilom u središte grada, a s druge strane imajući na umu cilj da se povijesni centar grada namijeni isključivo pješaku, nalaže se kao jedino prihvatljivo i optimalno rješenje slijedeće:

1. da se postojeći parkirališni kapaciteti koji nisu u koliziji s pješačkim prometom što racionalnije iskoriste tj. da se sustavom naplate jedno parkirališno mjesto višekratno korišti, uz primjenu elektronske kontrole popunjenosti parkirališta i preusmjeravanja vozila na druga slobodna parkirališta.

2. da se na rubu centra grada izgrade nova skupna (višeetažna) parkirališta ili garaže koja će svaki daljnji prilaz centru učiniti nepotrebnim; za to postoje znatne mogućnosti na sjevernom rubu centra, dok na južnom postoji mogućnost da se pomoću nasipavanja, (dijela plitke i za plovila neupotrebljive obale) dođe do novih (sezonskih) parkirališnih mjesta,

3. da se na ostalom području grada osiguraju prostori za parkiranje, posebno u sezoni, dvonamjenskog korištenja (parkiranje sezonsko i zelene površine ostali dio godine) ili asfaltne površine sportskih terena, igrališta (uz škole) koji se u ljetnoj sezoni ne koriste za igru i rekreaciju, barem ne po danu.

Ukupne potrebe centra Rovinja za parking-prostorom mogu se ocijeniti na temelju procjene njegove privlačne moći, stupnja motorizacije i faktora izmjene na jednom parkiranom mjestu. Prema tim elementima centar bi trebao imati minimalno ukupno 1500 mjesta, a optimalno oko 3000 mjesta.

Stvarne prostorne mogućnosti kreću se u relacijama 1500-2000 mjesta. Razliku od cca 500-1000 mjesta (za min. potrebe) morat će se nadoknaditi boljom organizacijnm parkirnog prostora (višekratno korištenje), uvađanjem i forsiranjem korištenja javnog (cjelogodišnjeg i sezonskog) prometa, formiranjem kvalitetnih pješačko-biciklističkih veza (šetnice uz obalu i na relaciji centar - stambena zona) i kvalitetnijim razvitkom sezonskog pomorskng prijevoza (morski tramvaj) od turističkih zona u južnu i sjevernu luku grada.

Planom je određen veći broj lokacija na kojima bi se uredila parkirališta. Na obodu užeg središta grada uredila bi se 4 parkirališta sa 100-500 parkirališnih mjesta, sveukupno 800-900 PM. U istom prostoru određene su i lokacije za 5 garaža sa 120-400 PM, sveukupno 800-1.000PM). Veća parkirališta na prilazima središtu grada uredila bi se na 5 lokacija sa 100-400 PM, sveukupno 800-1.200 PM. Uz kupališne i rekreacijske zone te neke stambene zone uredilo bi se 7 parkirališta sa 120-500 PM, sveukupno 1.500-2.500 PM. U stambenim dijelovima grada, uz trgovačke centre i druge javne sadržaje uredilo bi se 14 parkirališta sa 80-200 PM, sveukupno 1.200-2.000 PM. Planom je na taj način omogućeno da se ukupno u užem središtu grada uredi 1.600-1.900 PM (od toga 800-900 na parkiralištima i 800-1.000 u garažno-pakirnim objektima), a na obodnim parkiralištima u funkciji središta grada još daljnjih 800-1.200 PM. Time bi se u funkciji središnjeg dijela grada uredilo 2.200 do 3.100 PK, što bi moglo i trebalo zadovoljiti prometnu potražnju do 2010-2015. godine. Turističko-kupališne i rekreacijsko-sportske zone raspolagale bi sa 1.500 do 2.500 PM, a stambene, poslovne i trgovačke zone s još 1.200 do 2.000 PM. Parkirališne potrebe na širem području grada zadovoljit će se prema kriterijima za pojedine namjene i sadržaje za planirani stupanj motorizacije 2015.g. koji bi iznosio 1:3,0 - 1:3,3.

Lokacije mogućih parkirališnih koncentracija na širem području grada prikazane su na prikazu br.3.1. Grad Rovinj bi prema ovom planu raspolagao sa 5.100 do 7.600 parkirališnih mjesta (od toga 4.300 - 6.600 PM na parkiralištima i 800 - 1.000 PM u garažno-parkirnim objektima). Time bi se osigurao pristup središtu grada na direktan ili posredan način za oko 8.000 do 15.000 vozila tijekom cijelog dana. Parkirališni objekti moraju djelovati povezano sa sustavom javnog prijevoza jer se samo tako mogu postiči optimalni korisni učinci. Parkirališne prostore izvan užeg središta grada treba graditi istodobno s izgradnjom stambenih, turističkih i drugih objekata. Zato se treba ovisno o stupnju motorizacije i namjeni objekta, pridržavati slijedećih veličina: Normativi za parkiranje prema namjeni objekta kod stupnja motorizacije od 350-400 automobila na 1000 stanovnika i kriteriji za proračun garažno-parkirališnih mjesta u gradu Rovinju su: Za nedovršene predjele grada potreban broj PGM-a za stambenu namjenu odredit će se detaljnijim planom, ali ne može biti manji od 1,5 PGM-a za jedan stan. Potreban broj PGM-a za druge namjene određuje se na 1000m2 bruto - izgrađene površine, ovisno o namjeni prostora u građevini:

namjena-djelatnost

potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta

1. Proizvodna 0,45 na 1 zaposlenika

2. Poslovna-uredi, banka, pošta i sl. 20

na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine

3. Poslovna-trgovina 3 do 50 m2 bruto površine

prostora/građevine

7 do 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine.

40 na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine

4. Poslovna-usluge 40 na 1000 m2 bruto površine građevine

5. Turistička-hotel, motel, pansion i sl.

(prema posebnim propisima ovisno o kategoriji)

6. Turistička-marina


7. Ugostiteljska 3 do 30 m2 bruto površine građevine

7 od 30 do 50 m2 bruto površine građevine

40 na 1000 m2 bruto površine građevine

8. Sportska 0,20 na 1 posjetitelja, korisnika

9. Javna-višenamjenska dvorana

0,15 na 1 posjetitelja (1 bus parking / 100 posjetitelja)

10. Javna-predškolska i školska

2 na 1 zaposlenika

11. Javna-zdravstvena, socijalna


12. Javna-vjerska 0,10 na 1 korisnika

13. Stambena 1,5 na1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...)



Javni gradski promet Javni putnički promet danas se odvija prigradskim, županijskim i državnim autobusnim linijama. Ocjena je, da je zadovoljavajuća razina pokrivenosti prostora grada linijama autobusnog prometa i učestalost dnevnih polazaka. Jedan od preduvjeta dobrog funkcioniranja grada i njegova skladnog razvoja jest dobra povezanost njegovih dijelova. Zato, pored automobilskog prometa, treba na području Grada Rovinj i grada i dalje razvijati i javni promet, čiji će korisnici biti oni građani, koji iz određenih razloga (financijskih, zdravstvenih, nedostatak parkirališta, djeca, starci i dr.) ne mogu ili ne žele koristiti auto. Danas na području grada vozi nekoliko autobusnih linija. Prigradske autobusne linije povezuju grad sa naseljima na području Grada, te Pulom i Koprom. O opsegu autobusnog prometa i njegovom porastu kazuju podaci iz 1985.g. kada je na autobusni kolodvor dnevno stizalo prosječno 140 autobusa (70 u dolasku i 70 u odlasku) s ukupno oko 2.500 putnika, prosječno godišnje za cijelogodišnje autobusne linije. U turističkoj ljetnoj sezoni (kada prometaju sezonske prigradske autobusne linije do turističkih naselja Monsena, Valalta, Veštar i Villas Rubin/Polari) dnevno je pristizalo i do 6.000 putnika s međugradskim i prigradskim autobusima. To je činilo ukupni promet od oko 1.200.000 do 1.500.000 korisnika-putnika godišnje. 2002. godine prigradske linije (cjelogodišnje) prevoze prosječno 300 - 500 putnika/dan (za Pulu oko 1000). Turističke (sezonske) linije prevoze prosječno 1400 putnika/dan. Međugradski autobusni promet povezuje Rovinj sa svim značajnijim središtima županije i svim većim gradovima na području Republike. Broj međugradskih linija je u ljetnim mjesecima višetruko povećan. Prosječni dnevni broj autobusa u dolasku i odlasku s autobusne stanice Rovinj iznosi 280 autobusa. U sezoni taj broj prelazi 1400 autobusa što iznosi prosječno 1 autobus svake dvije minute u dolasku i odlasku. U cilju smanjivanja prometa osobnih vozila na gradskim ulicama (cestama) i raskrižjima kao i s manjenja zahtijeva za izgradnjom velikog broja novih parkirališnih mjesta (osobito za potrebe velikog turista u ljetnoj sezoni) nužno je uvođenje još boljeg i organiziranijeg javnog prometa. Javni promet podiže razinu turističke ponude grada, smanjuje broj putovanja osobnim vozilom u središte grada, povezuje najatraktivnije dužobalne lokacije, osigurava se građanima grada dolazak u središte grada cijelu godinu, osigurava se mogućnost uređenja parkirališta na periferiji grada i drugo. U okviru ovog plana, koji razmatra razvoj grada Rovinja do 2015. godine, planira se dalji razvoj autobusnih linija, koje trebaju još bolje povezati nove stambene, turističke i rekreacijske zone sa središtem grada i međusobno (cjelogodišnje i sezonske linije). Ove veze treba organizirati po načelu prolaznih linija sa sjecištem na području centra grada i terminalima na periferiji grada. Na ulicama po kojima će se odviiati gradski autobusni promet treba izgraditi autobusne stanice u formi ugibališta za autobuse i zaštićeni prostor za putnike. Standardni autobusi nisu primjereni za organiziranje javnog cestovnog prometa u gradu Rovinju. Prijevoz bi trebalo temeljiti na malim autobusima i malim (auto ili elektro) vlakovima. Male autobuse (sa 15-25 putničkih mjesta) treba koristiti za povezivanje perifernih zona stanovanja i turističkih zona sa

središtem grada. Minibus linije treba organizirati s malim intervalima slijeda vozila (češće tijekom 1 sata), posebno u ljetnoj sezoni, jer se samo tako može postići njihova atraktivnost i konkurentnost u odnosu na prijevoz osobnim vozilima. jedna linija minibusa mogla bi prevesti od 150-400 putnika na sat (realno 100-250). Ove linije ne zahtijevaju posebne investicije na rekonstrukciji cestovne mreže. Stajališta bi trebalo organizirati fleksibilno (cjelogodišnje i sezonski – sukladno broju putnika). Već danas su izražene potrebe za organiziranje 4 osnovne linije javnog prijevoza: (1) Monsena – središte grada – Veštar oko 17,0 km, (2) Bolnica (Sv. Pelagij)-Štanga oko 6,5 km, (3) Gripole-Centener oko 7,0 km i (4) Cuvi-Monvi-središte grada oko 3,5 km. Izvan turističke sezone se neke od navedenih linija mogu optimalno skratiti i prilagoditi trase prometovanja. Ovim linijama javnog prometa osiguralo bi se: (1) prolaz linija kroz središnje i najatraktivnije (zbog javnih institucija i ostalih djelatnosti) područje grada, (2) povezivanje sjevernih i južnih dijelova grada (i turističkih zona) međusobno, (3) povevezivanje gradskih stambenih zona sa školama, vrtićima, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, međugradskim autobusnim kolodvorom, gospodarskim zonama i pješačkom zonom povijesnog dijela grada i (4) uređenjem većeg broja stajališta na optimalnim (manjim) udaljenostima, javni promet bi postao privlačan i konkurentan prometu osobnim vozilima. Pored autobusnog prometa u Rovinju se predviđa ponovno razvijanje linija "turističkog vlaka" koje će imati važnu ulogu u povezivanju sadržaja uzduž obale i to na relaciji centar grada - turističko-rekracijske zone. Mali (auto-elektro) vlak trebao bi osigurati prometno povezivanje na prvoj priobalnoj crti povezujući međusobno najatraktivnije sadržaje (posebno za turiste): nautičke objekte, hotele, povijesnu jezgru i tržnicu, kupališne zone, hotele, autobusni kolodvor i drugo). Organiziranjem ovakve linije osigurala bi se kvalitetna zamjena za promet osobnim vozilima, a istodobno omogućio prijevoz starijim osobama (koji su sve brojnija dobna skupina među turistima) kojima dugo pješačenje nije lao ili moguće. Poželjna linija malog vlaka povezivala bi zonu Bolnice i kupališta oko nje, sjevernu marinu, priobalna šetališta i druge sadržaje u sjevernoj luci, staru gradsku jezgru i luku, prostore ispred današnje TDR, plivalište, južnu marinu, turističku zonu Monte Mulini i rekreacijsku zonu Punta Corrente-Škaraba. Dužina linije bi iznosila oko 8.500 m. Na liniji bi prometovala 3-4 mala vlaka, kapaciteta 24-60 mjesta, u intervalima od 10-15 minuta. Linijom bi se moglo prevoziti 400 do 1.400 putnika na sat (realno 260-900). Autobusni kolodvor - Svakodnevno jačanje javnog autobusnog gradskog, prigradskog i međugradskog prometa postavlja sve veće zahtjeve na cestovnu mrežu grada. Međugradske i prigradske autobusna linije završavaju i počinju na autobusnom kolodvoru. Polazeći od današnje situacije da autobusni kolodvor više ne uspijeva zadovoljiti suvremene potrebe, ovaj plan predviđa njegovo preseljenje. Plan je utvrdio novu lokaciju za autobusni kolodvor («ex Istarski boksiti») za prihvaćanje cijelogodišnjih autobusnih linija svih razina, u odnosu na ciljeve putovanja većine putnika - središte grada, brojne institucije i objekti javnog standarda s velikim brojem korisnika i zaposlenih (u neposrednoj blizini) i optimalni položaj prema sezonski intenzivno korištenim prostorima grada (turističkim kompleksima i rekreacijsko-sportskim zonama: Monte Mulini, Monvi, Punta Corrente, Škaraba, Cuvi). Do privođenja lokacije planiranoj namjeni koristiti će se postojeća lokacija. U cilju osiguravanja boljih uvjeta za odvijanje prigradskog i međugradskog autobusnog prometa bit će potrebno: (1) modernizirati i rekonstruirati mrežu prometnica po kojima se



odvija autobusni promet, (2) izgraditi autobusni kolodvor sa cca 8-10 perona za potrebe međugradskog i 4-6 polaznih perona za potrebe prigradskog autobusnog prometa, osigurati terminal za turističke autobuse. Plan predviđa preseljenje na sjevernu luku svih onih sezonskih linija za koje će ta nova lokacija biti povoljnija. Izvanredni autobusi turističkih agencija (i tvrtki koje dovoze goste ili čine jednodnevne posjete Rovinju) bit će smješteni u sklopu parkirališta na Concetti. Za duže zadržavanje autobusa turističkih agencija predviđen je prostor u sklopu gospodarsko-komunalne zone Gripole. Pješački i biciklistički promet Pješačkim prostorima se u gradu Rovinju posvećuje značajna pažnja već dva desetljeća. Grad Rovinj se ubraja u prve gradove u Hrvatskoj koji su velike površine u središnjem (povijesnom) dijelu grada namijenili prvenstveno pješacima. To je bilo i nužno jer se u turističkoj sezoni (kada je turista-povremenih stanovnika grada bilo i 3 puta više od domaćina) kroz središte grada više nije moglo primjereno ni pješačiti ali ni voziti. Pješačke površine postupno su sve više širene a uvjeti prometovanja kroz njih (za komunalna i druga javna vozila, kao i lokalnog stanovništva) postajali su sve stroži i selektivniji. Današnje uređenje prometa u povijesnom središtu grada temelji se na Odluci (Službeni glasnik grada Rovinja, br. 7/ 2002., uz izmjene i dopune te Odluke od 23.05.2003.) kojom se određuju uvjeti i pravila sigurnosti i organizacije prometa na cestama i drugim javno-prometnim površinama. Prema Odluci, uže područje grada Rovinja obuhvaća povijesnu jezgru i noviji dio omeđen ulicama Omladinska, M.Benussi i Vijenac braće Lorenzetto. Pješačka zona, unutar koje se utvrđuje zabrana prometa za sva vozila na motorni pogon (osim određenih vozila uz posebne uvjete), obuhvaća područje cijele povijesne jezgre, počev od stare hladnjače na sjeveru do Trga brodogradilišta na jugu, uključujući starija, gušće izgrađena područja uz ulice A.Ferri, E. De Amicis,V.Gortana, Fontera, Carera, J.Rakovca, R.Daveggia i druge. Pješačke su zone i područja od završetka kompleksa ACI lučice prema parku “Zlatni rt – Punta Corrente”, zatim od parkirališta depandanse Monte Mulini prema parku “Zlatni rt – Punta Corrente”, te park-šuma “Zlatni rt – Punta Corrente” i Cuvi. Ulaz u pješačku zonu, odnosno izlaz iz te zone, nadzire se na određenim lokacijama, gdje su postavljene prometne barijere: kod stare hladnjače, na obali A.Rismondo, na Trgu na Lokvi, u ul. A.Ferri i na križanju ul. E.De Amicis i A.Zuliani. Od zabrane prometa unutar pješačke zone izuzimaju se vozila određenih službi (zdravstva, vatrogasna vozila, policije, HEP-a, Komunalnog servisa i redarstva i sl.), vozila svih razina upravnog protokola, prigodne povorke i sl., vozila opskrbe, obrtnika i stanara unutar pješačke zone - uz određena vremenska ograničenja. Uz odobrenje, dozvoljava se promet vozilima u slučajevima izvođenja građevinskih radova, smještaja gostiju u hotelima, invalidnim osobama itd. Za parkiranje automobila osoba s prebivalištem unutar pješačke zone osigurava se prostor na parkiralištu Valdibora i Trg brodogradilišta, a za parkiranje teretnih vozila, autobusa, kamp i drugih prikolica i radnih strojeva određuje se prostor na području parkirališta Concetta. Parkiranje mopeda i motocikla dozvoljeno je na parkiralištu Valdibora, Trgu Tabakina i Trgu brodogradilišta.

Odlukom je propisano i da se promet unutar pješačke zone može obavljati vozilima čija ukupna masa ne prelazi 8 tona (iznimno više), ograničenom brzinom kretanja do 10 km/h. Određene su i jednosmjerne ulice na užem području grada - unutar i izvan pješačke zone. Odluka zadužuje mjerodavno tijelo da prati stanje i kretanje prometa na užem području grada i po potrebi predloži izmjene u cilju optimiranja svih vrsta prometa. Ovim planom podržava se navedena Odluka tj. postojeća pješačka zona, koja je već cijeli niz godina uspostavljena u povijesnoj jezgri grada, kao i planove njenog daljenjeg širenja. Određeni su i glavni pješački pravci u koridorima važnijih ulica-cesta. Određena je i najmanja širina pješačkog nogostupa sa širinom 1,5 m (za 2 reda pješaka). Planirano je da se na izlaznim-prilaznim cestovnim pravcima, kao i na drugim važnijim perifernim cestama-ulicama pretežito uspostavlja pješački promet (sa strane prometnice uz koju su stanovanje i drugi objekti), a da se na drugoj strani prometnice uredi biciklistička staza. Planom su određeni i glavni biciklistički putovi, uz uvažavanje reljefnih obilježja prostora grada. Biciklističke staze su najčešće širine 2 m (na dionicama manjeg intenziteta prometa 1 m, a tamo gdje će to biti moguće izgraditi i gdje se očekuje velik promet i 3 m). U rješavanju prometnih problema i potreba grada Generalni urbanistički plan stavlja posebno težište na vođenje i rješavanje pješačkog prometa. Pješački promet između većih stambenih zona i centra grada, kao i veze između škole, rekreacije i stanovanja, odvijat će se preko primarnih pješačkih veza koje se pretežno vode odvojeno od cestovnog prometa. Ove primarne pješačke prometnice ulaze u centar grada u pješačke ulice i tu zajedno s trgovima i obalnim potezom formiraju centralnu pješačku zonu. U mreži pješačkih komunikacija važno mjesto pripada i šetnim površinama uz obalu koje se vode na relaciji turističko-rekreacijska zona - centar grada, kao i biciklističkim stazama na pravcima gdje reljefni uvjeti omogućavaju vožnju. Pomorski promet Pomorski promet je u nedavnoj prošlosti bio razvijeniji i intenzivniji. Međutim, on je izgubio na značenju zbog razvoja cestovnog i zračnog prometa, osobito u prijevozu putnika. Ukidanjem željezničke pruge Rovinj-Kanfanar kao i zbog nestajanja teretnog prometa (iz unutrašnjosti Istre) koji je bio u funkciji izvoza određenih tereta i roba, pomorski promet se danas reducirao samo na prometovanje sezonskih putničkih brodova i izletničkih plovila. Rovinjska luka sastoji se od južne i sjeverne luke. Južna luka služi za putnički promet i kao sidrište (vezovi) jer je zaštićena od valova. Sjeverna luka u sve većoj mjeri služi za sezonski brodski izletnički promet iz turističkih središta zapadne Istre. Dok je sjeverna luka za te sezonske potrebe zadovoljavajuće dimenzionirana, u južnoj luci stanje je zbog nedovoljnog prostora krajnje nepovoljno. Izgradnjom marine samo su ublažene potrebe, dok za stvarne potrebe ima premali kapacitet. Planom su utvrđeni sadržaji za sjevernu i južnu luku: A - JUŽNA LUKA - SVETA KATARINA (luka za javni promet - županijskog značaja, luka za javni promet - lokalnog značaja, luka posebne namjene (tijela unutarnjih poslova, komunalni vezovi, marina, sportska luka, brodogradilište-muzej), granični pomorski prijelaz (do preseljenja na novu lokaciju) B - SJEVERNA LUKA – VALDIBORA (luka za javni promet - županijskog značaja, luka za javni promet - lokalnog značaja, luka posebne namjene (komunalni vezovi, marina, sidrište, sportska luka), granični pomorski prijelaz, benzinska postaja, hidroavion (platforma)



Javni pomorski promet treba organizirati na dvije razine: (1) linije zapadnoistarske dužobalne plovidbe i (2) lokalne turističke linije Grada Rovinja. Gradove zapadne Istre treba povezati dužobalnom brodskom linijom od Umaga do Pule. Povezivanje treba zasnivati na brzim brodovima (katamaran s oko 400 mjesta ili do vremena njegove nabave manjim brodovima sa 150-300 mjesta). Linija bi ticala sva značajnija mjesta (Umag, Novigrad, Poreč, Zelena Laguna, Vrsar, Rovinj, Fažana, Brijuni, Pula) zapadne Istre 2-4 puta dnevno u ljetnoj sezoni. Generalni urbanistički plan osiguranjem prostornih uvjeta potiče intenzivniji razvoj pomorskog prometa, a posebno uvođenje linija putničkog pomorskog prijevoza - "morskog tramvaja", cjelogodišnjih i sezonskih. Posebne prednosti ovog prometa su što je moguće brzo prevesti veliki broj korisnika (turista) iz prigradskih turističkih zona u samo povijesno središte grada - južnu i sjevernu luku. Lokalni javni pomorski promet namijenjen je prvenstveno turističkom povezivanju priobalnih lokaliteta (turističke zone oko grada s gradom) Rovinja. Slijed brodica na lim linijama trebao bi biti svakih 20-45 minuta, a kapacitet brodica 50-60 putnika. Ove linije bi doticale slijedeća pristaništa: Vrsar, Valalta, Monsena, Sv.Pelagij-Bolnica, luka Valdibora, luka Rovinj, otok Sv.Katarina, marina Rovinj, Sv.Andrija (Crveni otok), Škaraba, Villas Rubin, Polari i Veštar. Ove javne pomorske linije omogućile bi privlačan prijevoz putnika morem i dolazak u samo središte starog grada (najatraktivnijeg turističkog prostora) i smanjile korištenje osobnih automobila. Zračni promet Razvo,j zračnog prometa, a naročito razvoj aerodroma kao terminala u sklopu zračnog prometa, moguće je promatrati na prostoru grada Rovinj samo u kontekstu razvoja cjelokupnog prometnog sustava grada i županije u cjelini. Prema tome, neposredni značaj aerodroma u prometnom sustavu jest u tome, što se prometni sustav nadopunjuje i kompletira sa svim koristima koje pruža zračni promet. S druge strane, razvoj ili potreba izgradnje nekog aerodroma mora se promatrati isključivo u okviru razvoja aerodromske mreže Hrvatske (tercijarni aerodromi). U Istarskoj županiji se nalazi aerodrom tzv. primarne grupe - Pula (za međunarodni i domaći avio-promet). Uz to djeluju i dva manja aerodroma tzv. tercijarne grupe za malu avijaciju (STOL avijacija) u Vrsaru i Medulinu (za turistički promet malih zrakoplova, sportske i izletničke letove i dr.). Na lokaciji stancija Sv.Marko (San Marco). Prostornim planom uređenja Grada Rovinja predlaže se smještaj sportskog letilišta koje se planira za 1A/2C kategoriju zračnih luka. Helidromi (sletišta-uzletišta helikoptera) moraju se planirati minimalno kao zaravnate, drenirane i zatravnjene površine, površine sukladne tipu letjelice, s time da u neposrednoj okolini helidroma nema postojećih ili planiranih građevina i nadzemne infrastrukture visine koje bi mogla ugrožavati sigurnost manevra uzlijetanja ili slijetanja, a lociraju se i opremaju u skladu s posebnim propisima o zračnim lukama. Ovim planom je predviđeno uređenje helidroma na lokaciji sportsko-rekreacijskog centra Valbruna. Željeznički promet Promet na željezničkoj pruzi Kanfanar-Rovinj ukinut je 1967.godine. Danas za potrebe grada Rovinja željeznička stanica Kanfanar obavlja sav putnički i robni promet.

Opravdanje za reafirmaciju željezničkog prometa (naročito za potrebe turističkih djelatnosti), u općim novim uvjetima Republike Hrvatske je više nego opravdano i realno ostvarivo, jer pored mogućnosti (barem izvansezonskog) aktiviranja privredne luke Rovinj s mogućnostima željezničkog transporta roba, obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar bila bi i u funkciji prigradskog prometa na razvojnoj osnovi grada, Rovinj - Rovinjsko selo - Kanfanar. Željezničko stajalište grada Rovinja ovim planom je određeno u zoni Montepozzo (uz lokaciju današnjeg kamenoloma). Eksploatacija kamena bi se odvijala, kontrolirano i samo do 2010. godine (prema određenjima Prostornog plana Istarske županije) i mogućeg vremena aktiviranja željezničke pruge. Industrijski izvlačnjak sa željezničke stanice Rovinj izgradio bi se do nove industrijske zone. 3.2.7. Telekomunikacijski sustav i mreže Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja Na temelju analize GUP-a grada Rovinja iz 1993. godine i ocjene današnjeg stanja telekomunikacijskih sustava može se zaključiti da je postojeća izgrađenost TK mreže na području obuhvata GUP-a veća od planskih postavki i konfiguracijski bitno drugčija, te da je u mnogo čemu uvjetovana tehnološkim promjenama u telekomunikaciji, ali i bitnom iskoraku u zahtjevima i potrebama korisnika. Iz poredbe planskih postavki GUP-a i stanja sustava 2002. godine, može se sažeto zaključiti slijedeće po pojedinim tehničkim razinama. Međumjesne TK veze – Ove veze se danas prema višoj i nižoj razini ostvaruju usmjerenim radiorelejnim vezama iz RR baznih postaja i međumjesnim svjetlovodnim (SVK) kabelima. RR bazne postaje: (1) RR postaja Zagrebačka ulica (zgrada " Mobilija"). Usmjerene radiorelejne veze: (1) Mobilija – Bale i (2) Mobilija - GSM VIP Istarski ipsilom. U bližoj budućnosti planira se demontaža RR veze Rovinj - Bale. Međumjesni svjetlovodni kabeli (SVK): (1) Rovinj - Cocaletto - Barbariga-Fažana – Pula, (2) Rovinj - Rovinjsko Selo - Kanfanar – Žminj i (3) Rovinj - Borik - Vrsar - Funtana – Poreč. Broj RR veza s pripadajućim koridorima se smanjuju, a međumjesni TK (Cu) vodovi nisu više u funkciji. Ulogu medija za međumjesno povezivanje preuzeo je svjetlovodni kabel. Komutacijski objekti - U javnoj telekomunikacijskoj mreži nepokretna telefonska mreža danas je još uvijek njena okosnica i najrasprostranjeniji dio, čiji svekoliki razvoj najbolje reprezentira napredak i dostignuti stupanj razvoja telekomunikacijskog sustava. Telefonija će i u doglednoj budućnosti biti dominantna telekomunikacijska usluga, kako po količini tako i po ukupnim svekolikim potrebama i učincima. Na području GUP-a danas postoje izgrađeni i montirani slijedeći komutacijski objekti: (1) komutacijsko središte - pristupna centrala Rovinj, u digitalnoj tehnologiji, (2) UPS Borik, u digitalnoj tehnologiji i (3) RSM A.Ferri u digitalnoj tehnologiji. Pristupna centrala Rovinj danas na sebe veže i UPS-ove unutar granica PPU-a Rovinja a i susjednih općina: (1) UPS Cocaletto, (2) UPS Rovinjsko Selo, (3) UPS Kanfanar, (4) UPS Ladići, (5) UPS Žminj, (6) UPS Bale i (7) UPS Barbariga. U cilju reorganizacije i decentralizacije TK mreže Grada Rovinja, u bližoj budućnosti planira se izgradnja i montaža slijedećih komutacijskih objekata: (8) UPS Valbruna, (9) UPS Gripole, (10) UPS Monfiorenzo i (11) UPS Centener. Uvjetovano decentralizacijom, zamjenom tehnologije



(digitalizacija i zamjena dvojničkih priključaka) i potrebom za uslugama koje omogućava inteligentna mreža (IN- Intelligent Network), u skladu s postavkama GUP-a zamjenjene su dvije postojeće analogne CROSSBAR centrale mjesna ARF 102 i čvorna ARM 201/4 novom digitalnom centralom EWSD. Ona hijerarhijskim nivoom pristupne centrale na sebe veže udaljene pretplatničke stupnjeve (UPS) i novi UPS Borik. Time je započet proces decentralizacije odnosno približavanje korisniku u cilju mogućnosti pružanja širokopojasnih usluga. Novi razvoj komutacije ići će u pravcu decentralizacije, izgradnjom novih UPS-ova na području Grada Rovinja, u ovisnosti o stupnju decentralizacije, kapacitetu ali i o razvoju tehnologije. Transmisija (prijenos podataka) - Transmisijska mreža kojom su komutacijski čvorovi povezani na svoje matične pristupne komutacije, kao i alternativni redudantni pravci, realizirana je u potpunosti svjetlovodnim kabelima. Danas je pristupna centrala Rovinj vezana digitalnom transmisijom u SDH tehnologiji tipa ADM u svijetlovodnoj petlji prema centrali višeg ranga, što omogućava 100% redundanciju prometa (u slučaju ispada jedne grane u petlji promet se preusmjerava alternativnim putem) do komutacije višeg ranga. UPS Borik također je vezan na PC Rovinj digitalnom transmisijom a redundanciju ostvaruje u sklopu sigurnosti matične centrale Rovinj. Ostali UPS-ovi su vezani na matičnu centralu Rovinji na isti način kao i UPS Borik. Kapaciteti transmisije su dovoljni i nema gubitaka prometa. Postojeća transmisija se bazira na novim dostignućima tehnologije u smislu povećanja propusne sposobnosti kapaciteta transmisijskog kanala, povećanju sigurnosti prometa i kvaliteti (obzirom da je transmisija u potpunosti digitalizirana). Povezivanje pristupne centrale Rovinj u petlje putem ADM sustava u SDH tehnologiji veliki je iskorak u odnosu na planirano GUP-om. Novi razvoj će morati voditi računa ne samo o redundantnosti pristupne centrale već i o sigurnosti prometa UPS-ova, stvaranjem nove petlje na nivou grada. To će biti moguće ostvariti, obzirom na postojeću izgrađenost TK kanalizacije, ali će trebati graditi i nove pravce TK kanalizacije. Korisnički vodovi kojima se telefonski pretplatnici povezuju na komutacijske čvorove, realizirani su u najvećoj mjeri podzemnim kabelima s bakrenim vodičima, a u manjem obimu i za manji broj korisnika, nadzemnim kabelima. Do pojedinih zona glavni pretplatnički kabeli nisu dovoljnog kapaciteta pa se koriste dvojnički priključci ili pretplatnički multiplekseri. Za povezivanje pretplatničkih komutacija (PABX) koriste se kabeli s bakrenim vodičima sa ili bez upotrebe digitalnih multipleksera, dok se za velike korisnike sve više koriste i svjetlovodni kabeli. Razdoblje od poslijednjih pet godina karakterizira značajna izgradnja fizičkog dijela telefonske mreže, kao i povećanje tipova usluga, a naročito tehnološki razvoj (zamjena analognih sustava digitalnim u komutacijama i transmisiji) U tablici su prikazani osnovni pokazatelji stupnja razvoja telefonske mreže (ožujak 2002. godine) područja obuhvata GUP Rovinj.

Broj instaliranih telefonskih priključaka 8.410 Broj uključenih telefonskih priključaka (GTP) 6.106 Iskorištenost instaliranih priključaka 73 % Gustoća (GTP/100 stanovnika) 49 Stupanj digitalizacije komutacija 100% Stupanj digitalizacije transmisije 100% Broj pristupnih centrala (PC) 1 Broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 1 Broj udaljenih pretplatničkih multipleksera 1 Broj telefonskih govornica 102

Dostignuti stupanj razvoja telefonske mreže Grada Rovinja može se ocjeniti primjerenim općem stupnju gospodarske razvijenosti, što potvrđuje gustoća uključenih telefonskih priključaka (osnovni pokazatelj razvijenosti) od 49 GTP/100 stanovnika, koja je znatno veća od gustoće u Istarskoj županije koja isnosi 42. Mreža za prijenos podataka - Telegrafska mreža danas je dramatično reducirana na minimalni broj korisnika.Veza s telegrafskom centralom više nije u Puli odnosno Rijeci nego na međunarodno-tranzitno-pristupnu telegrafsku centralu Zagreb. Usluge teleksa praktički su neznatne, videotex ne egzistira, još radi paketska mreža za prijenos podataka CROPAK, međutim vremenom će i ova mreža biti dio integrirane više uslužne transportne mreže ATM. Usluge i tehnologija u ovoj grani telekomunikacija odnosno informatike doživjele su najveće promjene. Uvedena je nova više uslužna širokopojasna mreža za prijenos podataka ATM koja može realizirati WAN mreže na nivou Hrvatske i šire. Pojavila se Internet mreža, a terminali koji su bili analognog tipa pretvorili su se u digitalne i to multimedijalnog karaktera. Postojeća telegrafska mreža još egzistira ali u izrazito reduciranim kapacitetima, jer se sve manje koristi odnosno ona je danas integrirana u druge usluge bitno veće mogučnosti i brzine. Mreža za prijenos podataka će se u budućnosti sve brže razvijati i prerasti će u realnu širokopojasnu mrežu s integracijom usluga, pri tome će se koristiti postojeći kapaciteti ali će biti također potrebno izvršti određena proširenja postojećih uređaja ili pak izvršiti zamjenu u ovisnosti o novim dostignućima tehnologije i zahtjevima tržišta. Mreža za prijenos podataka komutacijom paketa - Osuvremenjena paketska mreža pripada danas novoj generaciji WAN mreža. Korisnici na području GUP Rovinj koriste CROAPAK mrežu Hrvatske. Pristup korisnika CROAPAK-u ostvaruje se izravno brzinama prijenosa u rasponu od 1,2 kb/s do 2 Mb/s, ili putem komutirane telefonske mreže brzinama prijenosa od 1,2 kb/s do 14,4 kb/s. Telegrafska mreža - Telefaks je glavni razlog da su telegrafski kapaciteti, usluge i korisnici u stalnom opadanju, tako da je na području GUP Rovinj zanemariv broj telex pretplatnika. Mreža za prijenos podataka iznajmljenim vodovima - Realizacija fleksibilne transmisijske telekomunikacijske mreže omogućila je razvoj digitalne mreže iznajmljenih vodova za potrebe prijenosa govora, podataka ili drugih informacijskih sadržaja. U mreži se koriste vodovi s brzinama prijenosa od 19,2 kb/s do 2 Mb/s (s mogućnošću iznajmljivanja vodova i većih brzina). CROLINE je mreža zakupljenih vodova za prijenos podataka i drugih oblika komuniciranja koja je ralizirana 1996. godine. Svim korisnicima pruža se mogućnost korištenja dviju temeljnih usluga prijenosa brzinama do 2 Mb/s. ATM je nova mreža za prijenos podataka i drugih oblika informacija koja je realizirana 2001. godine. Svim korisnicima pruža mogućnost korištenja različitih brzina prijenosa potrebnih za prijenos uskopojasnih i širokopojasnih informacija. Internet je mreža globalno povezanih paketskih mreža koja se zasniva na mrežnom protokolu IP i zajedničkom adresnom prostoru. Odlikuje se jednostavnom nehijerarhijskom arhitekturom međusobno povezanih mreža, slojevitom organizacijom i otvorenošću prema novim primjenama i



uslugama. Korisnici pristupaju Internetu kroz javnu mrežu ili putem privatnih, korporacijskih (lokalnih) mreža u tvrtkama i organizacijama. Pokretna mreža - Danas na području GUP-a Grada Rovinja postoji izgrađeno 6 baznih postaja GSM mreže. Kvaliteta usluge relativno zadovoljava osim ponegdje u indoor uvjetima, što će u budućnosti zahtjevati proširenje mreže. Postoji i usluga NMT analogne pokretne mreže i BiP usluga. Realizacija pokretne mreže doživjet će daljnji razvoj pojavom mreže novijih generacija sa sve većim brojem usluga. Područje GUP Rovinj pokriveno je s tri tipa pokretnih radio telefonskih mreža: (1) analognom NMT mrežom, (2) digitalnom GSM mrežom i (3) BiP(ERMES). Analogna NMT mreža – je međusobno povezana s nepokretnom i GSM pokretnom telefonskom mrežom. NMT mreža pokriva 100% teritorija GUP Rovinj sa instaliranom 1 baznom postajom izvan područija GUP Rovinj (Sv.Martin, Bubani), kvaliteta signala nije najbolja. Digitalna GSM radio telefonska mreža – pokriva više od 90% teritorija GUP Rovinj. Za pokrivanje GSM radio signalom na području GUP instalirano je 4 baznih postaja. BiP – Predstavlja oblik jednosmjerne pokretne komunikacije, i ima odličnu pokrivenost teritorija GUP. Pogodna je za javne službe zdravstva, vatrogastva, održavanja, servisne djelatnosti i drugo. Pojavom GSM usluge preostalo je BIP-a vrlo usko tržište korisnika.

Mjesna pretplatnička mreža - Ekspanzijom i razvojem telekomunikacijskih sustava i usluga, povećanjem potreba i zahtjeva za TK priključcima, te razvojem i promjenom tehnologije i decentralizacijom TK mreže, započeta je rekonstrukcija TK mreže i izgrađena je nova i to: (1) TK kanalizacija i TK mreža UPS-a Borik koja obuhvaća kompletnu sjevernu zonu grada (od naselja Končeta, Bošket, Bolničko naselje, Borik, Montepozzo, Mondelaco, do turističkih naselja Monsena i Valalta), (2) TK kanalizacija i mreža užeg centra grada i (3) TK kanalizacija i mreža do granice GUP-a. Međutim, danas još egzistiraju dvojnički priključci (1 parica 2 pretplatnika) i pretplatnički grupni sistemi-PGS (1 parica do 4 pretplatnika). Dakle, još ima djelova TK mreže koja je podkapacitirana i koja mora doživjeti rekonstrukciju. U gradu ima još nadzemnih TK kabela, najviše u starogradskoj jezgri. Današnja mjesna TK mreža slijedila je postavke GUP-a, međutim ona nije u potpunosti realizirana - u smislu njene kvalitete i kapacitata. Zbog uvođenja nove tehnologije i decentralizacije, potreba je da se ona i dalje izgrađuje. Kao značajni telekomunikacijski objekt pojavljuje se kabelska TK kanalizacija, koja u buduće treba poslužiti i za kabelsku televiziju. Postojeća infrastrukturna opremljenost, u svim elementima telekomunikacijske mreže, je zadovoljavajuća. Međutim pojavom novih usluga i novih zahtjeva korisnika, i novim dostignućima tehnologije biti će potrebno njeno usavršavanje u smislu kvalitetnog proširenja kapaciteta, sigurnosti prometa i stvaranje uvjeta da se širokopojasna mreža približi korisniku u cilju pružanja sve većeg broja kvalitetnih usluga. Telekomunikacijske usluge - Treba osigurati opće, osnovne i napredne usluge, tako da napredne usluge s vremenom postaju osnovne, osnovne postaju opće, a istodobno se uvode nove. Opća ili univerzalna usluga - dostupna je svim korisnicima po prihvatljivoj cijeni, a sadržava usluge govora, telefaksa i prijenosa podataka. Osnovna usluga - uobičajena u javnoj uporabi i dostupna širokoj populaciji. To je govorna usluga s dodacima dostupnosti korisnika. Osnovne usluge GSM-a temelje se na SMS-u, WAP-u i GPRS-u. Osnovnim uslugama Interneta

smatraju se elektronička pošta, WWW, razgovor, prijenos datoteka, rad na udaljenom računalu i mrežne novine. Napredna usluga - iziskuje zahtjevnu infrastrukturu i korisničku opremu te visoke performanse mreže i sustava, s obzirom na količinu podataka, brzinu prijenosa te vremenske i sigurnosne uvjete komuniciranja. Ovaj tip usluga po izgrađenosti mreže i postojećim uređajima može biti dostupna stanovništvu i ostalim subjektima na cijelom području GUP eventualnom dogradnjom pristupne mreže. Ciljevi i područja razvoja Razvitak i promjene koje se događaju u telekomunikacijskoj industriji znatno su izmjenili svjetsku okolinu. Povoljni omjer tehnološke evolucije, zakonodavne liberalizacije, promjenjenih potreba korisnika i lako dostupnog kapitala stvorilo je bazu za znatno ulaganje u telekomunikacijski sustav. Danas telekomunikacije predstavljaju vodeću snagu bez koje je u 21. stoljeću poslovanje nezamislivo. Informacijska i komunikacijska tehnologija je najprodornija generična tehnologija današnjice. Ona nalazi primjene u svakoj grani gospodarstva, u svim područjima znanosti i podloga je za uspješno djelovanje svih društvenih i državnih struktura. Svojim je mogućnostima prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade svih vrsta informacija toliko unaprijedila sve grane gospodarstva i sve javne djelatnosti da se već i današnje društvo u razvijenom svijetu može nazvati informacijskim društvom, odnosno sve više društvom znanja. Telekomunikacije postaju prethodnica i infrastruktura svih vrsta i oblika razvoja, i zbog toga je značajno da je razvoj telekomunikacija usklađen s općim razvojem društva, tj. da je po dostupnosti i u tehnološkom smislu korak ispred trenutnih potreba stanovništva, gospodarskih i društvenih subjekata. U telekomunikacijama dominiraju digitalna izvedba i programska fleksibilnost svih sustava, s primjenom optičkih vlakana za velike kapacitete prijenosa informacija. U arhitekturi mreže razlikuju se korisnička oprema i terminali, pristupna mreža i jezgrena mreža. Plan razvoja telekomunikacija Temeljem sadašnjih spoznaja, buduće telekomunikacije povezivati će korisnike odgovarajućim kapacitetima prijenosa i obrade podataka tako da budu ispred zahtjeva korisnika. U strukturi će sve više sudjelovati i bežično komuniciranje, inteligentno upravljanje mrežom, multimedijska sučelja prilagođena korisniku. Razvoj telekomunikacija Hrvatske, a time područja GUP odvijati će se u sladu s navedenim svjetskim trendovima, u pojedinim segmentima s vremenskim odmakom od nekoliko godina, dok će se pojedini segmenti, zbog nerazvijenosti sustava na starim tehnologijama, razvijati istodobno s komercijalnom primjenom u razvijenim svjetskim zemljama. U svom razvitku Hrvatska, Istarska Županija i grad Rovinj moraju slijediti i nastojati ubrzano sustići razvijenost zemalja Europske Unije. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije na razini razvijenih zemalja osnovni je preduvjet za priključak tom svijetu. Njezina primjena omogućit će opći napredak društva i povećanje kvalitete življenja. Ona može i treba poslužiti za rješavanje nekih razvojnih potreba društva, može povečti produktivnost u gospodarstvu, osigurati pristup globalnom tržištu, smanjiti troškove državne uprave i lokalne samouprave, može povećati kvalitetu usluga i učinkovitost rada javnih službi i drugo. Kvantificirane podatke sveukupnog razvoja telekomunikacija područja GUP Rovinj za plansko razdoblje do 2015. godine



nemoguće je preciznije prognozirati. Naime, iz osnovnih smjernica razvoja vidljiva je transformacija telekomunikacija na osnove koje će biti različite od današnjih. Ipak, za razdoblje 2005.-2010. godina može se kao pokazatelj razvijenosti telekomunikacija uzimati elemente razvoja postojećih mreža i usluga, pogotovo nepokretne telefonske mreže, kao dominantne mreže i mreže na čijoj se osnovi grade i ostale mreže, te proširuju vrste telekomunikacijskih usluga. Da bi ovaj GUP Rovinja, u segmentu telekomunikacija, odražavao realne postavke traženog i očekivanog razvoja, nužno je svakih pet godina izvršiti reviziju razvoja telekomunikacija. Nepokretna telefonska mreža - Pokazatelji razvoja nepokretne telefonske mreže, za razdoblje 2005. – 2010. godina su:

Broj instaliranih telefonskih priključaka 13 000 Broj uključenih telefonskih priključaka (GTP) 11 700 Iskorištenost instaliranih priključaka 90% Gustoća (GTP/100 stanovnika) 65 Stupanj digitalizacije 100% Broj pristupnih centrala (PC) 1 Broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 5 Broj telefonskih govornica 150 Broj Internet kioska Barem 4

Postojeći komutacijski čvorovi u digitalnoj tehnologiji u početnom planskom razdoblju i dalje će imati analogne priključke (PSTN) ali postupno će se oni zamjeniti digitalnim odnosno s ISDN priključcima. Cijelo područje GUP opsluživati će jedna pristupna centrala (nižeg ranga) locirana u postojećoj zgradi telekomunikacija Rovinj s pet udaljenih pretplatničkih stupnjeva i nekoliko udaljenih pretplatničkih multipleksera. Za očekivati je da će buduće usluge i nepokretne mreže konvergirati u fiksni - mobilni terminal (Telepoint usluga). Transmisijska mreža biti će realizirana isključivo svjetlovodnim kabelima, kao što je već i danas. Korisnički vodovi realizirati će se isključivo podzemnim kabelima u distributivnim kanalizacijama. Na razini korisničkih vodova sve će se više graditi svjetlovodni kabeli. Moguća je gradnja korisničkih mreža i koaksialnim kabelima na područjima kombinirane mreže sa kabelskom televizijom pogotovo liberalizacijom tržišta i pojavom novih operatera u području nepokretne mreže. Ostale nepokretne mreže - Postojeće mreže razvijati će se samo u početnom planskom razdoblju, u cilju zadovoljenja zahtjeva korisnika, i u postojećim tehnologijama. U konačnici sve mreže integriraju se u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga. Pokretne mreže - Postojeća analogna NMT mreža ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti. Korištenje mreže nastaviti će se do razdoblja ekonomske opravdanosti njezine eksploatacije. Digitalne GSM mreže, u početnom planskom razdoblju, izgrađivati će se ubrzanim tempom, kako rastom broja priključaka, tako i gradnjom mreža baznih postaja. Očekuje se izgradnja baznih postaja koje će pokriti cijeli teritorij GUP "INDOOR" kvalitetom. U planskom razdoblju za očekivati je i GSM treće generacije(3G) odnosno UMTS (Universal Mobile Telecommunication Service)mreža. Telekomunikacijske usluge - Objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu s integriranim uslugama, pored postojećih telekomunikacijskih usluga razviti će se čitav niz usluga prijenosa govora, slika i podataka.

Prostorne potrebe za objekte telekomunikacija - Po svojoj naravi većina elemenata ili objekata telekomunikacijske mreže prilagodljiva je prostoru i svim građevinama u prostoru, te ne zahtijeva neku posebnu rezervaciju prostora za njihovu izgradnju. GUP Rovinja prikazuje postojeće glavne trase kabelske telekomunikacijske infrastukture i lokacije zgrada za smještaj telekomunikacijske opreme, te za nove zone gradnje osnovne pravce nove kabelske kanalizacije. Osnovne postavke iz GUP-a nužno je potrebno prenijeti i u detaljnije planove posebnih cjelina. Planovi posebnih cjelina trebaju evidentirati postojeće elemente telekomunikacijske mreže i osigurati njihovu zaštitu. U slučaju potrebe moguće je planirati i izmještanje postojećih kabela i cijevi telekomunikacijske infrastrukture, odnosno njihovo pilagođavanje planiranim gradnjama. Trase postojećih kabela trebaju se koristiti za gradnju buduće kabelske kanalizacije. Na područjima predviđenih novih lokacija komutacijskih čvorova (izdvojenih pretplatničkih stupnjeva) potrebno je planirati građevinski prostor za smještaj telekomunikacijske opreme: zemljište za zasebnu zgradu veličine 100-150 m2 ili prostor u sklopu većih stambenih ili poslovnih zgrada za UPS-ove većih kapaciteta gdje ne postoji vanjska izvedba (outdoor), za one Ups-ove manjih kapaciteta u outdoor verziji ili slični RSM-ovi nije potrebno rezervacija prostora jer su oni elementi telekomunikacijske mreže za koje nije potrebna zasebna građevna dozvola. Lokacije baznih postaja mobilne telekomunikacijske mreže, zbog karaktera fleksibilnosti i malih gabarita, te smještaja uglavnom na postojeće zgrade ovim planom nisu ni naznačene, na isti način bi se u planovima posebnih cjelina trebalo tretirati uvjete njihove gradnje. Međutim ukoliko se grade stupovi poželjno je da se na istom stupu postave antene različitih operatera, a sve u cilju zaštite okoliša i vrijednosti krajolika. Planiranje razvoja telekomunikacijske mreže, u skladu s prirodom njezinog razvoja, treba biti fleksibilno. Prostorno definiranje pojedinih elemenata u planovima posebnih cjelina potrebno je kada je to nužno obzirom na karakter plana i elemenata telekomunikacijske mreže ili drugih građevina (kabelske kanalizacije, lokacije zgrada telekomunikacija i sl.). 3.2.8. Vodoopskrbni sustav i mreža Polazišta Grad Rovinj spojen je na regionalni sustav vodoopskrbe 1959. godine. Analiza postojećeg stanja vodovodne mreže na području grada, provedena je 1999. godine. Područje grada Rovinja sa turističkim sadržajima i objektima opskrbljuje se sanitarnom pitkom vodom iz regionalnog vodovodnog sistema „Istarskog vodovoda“ jer u Gradu Rovinju nema izvorišta vode pogodnih za eksploataciju. Vodoopskrbni sustav Rovinja opskrbljuje se vodom iz magistralnog cjevovoda odnosno iz sustava Gradola. Magistralni cjevovod profila 700/600 mm prolazi istočnim rubom Grada Rovinja u smjeru Poreč – Pula, i na njega se sustav grada priključuje na tri mjesta (vodospreme) i to: Monlongo, Rovinj i Valtida, iz kojih se voda distribuira preko cjevovoda do potrošača u gradu. Princip distribucije je gravitacioni.



Dosadašnje potrebe za vodom u Gradu Rovinju i priobalnim hotelsko-turističkim kapacitetima, zadovoljavale su se iz dva izvorišta: - iz izvorišta Gradole i - iz izvorišta Sv.Ivan i Bulaž - iz kojeg se osim Grada Rovinja, kroz tranzitni cjevovod koji

prolazi rovinjskim područjem iz pravca Poreča preko Limskog kanala do naselje Kukaleta (Cocaletto) (vodospreme Valtida) opskrbljuje i Grad Pula sa priobalnim naseljima od Bala do Pule.

Drugi dovodni vodovod na području grada je iz pravca Rovinjskog Sela. To je azbest-cementni cjevovod profila 150 mm kojim se dovodi 35 1/s vode iz izvorišta Sv. Ivan u rezervoar "Rovinj" na Monzenestre. Treći magistralni cjevovod na području grada je također iz pravca Rovinjskog Sela koji je od 2002. godine stavljen u funkciju za vodoopskrbni sistem Grada Rovinja kao i Grada Pule sa priobalnim naseljima za sada samo u ljetnom periodu. To je čelični cjevovod sistema Butoniga koji je predviđen za područje Rovinja i Pule preko tranzitnog cjevovoda do 942 l/s a spojen je na vodospremu Rovinj na Monzenestre od kuda se dalje provodi postojećim magistralnim vodovodom Rovinj – Valtida - Pula. Postoje još određene količine vode izvan vodovodnog sistema, koje se dobivaju iz bunara u Campolongu kraj Rovinja koji kontrolira tvornica «Mirna» te možemo smatrati da je pod sanitarnom kontrolom. Godišnja oscilacija kapaciteta bunara je od 7 1/s do 30 1/s ovisno od sezone godine. Uz bušotinu u Campolongu postoji i određeni broj bušotina kojima se koriste poljoprivrednici. Kapacitet tih bunara je promjenjiv i pod direktnim je utjecajem oborinskih padalina. Kapacitet bunara kao i kvaliteta vode nije pod stalnom kontrolom, tj. kontroliraju ih korisnici, pa o njima nema podataka. Razvodi unutar turističkih naselja Villas Rubin i Polari, kao i otoci Sv. Katarina i Sv. Andrija (Crveni otok) sa podmorskim dovodom vode i razvodima po otocima nisu u sustavu „Istarskog vodovoda“ već se nalaze u vlasništvu i upravljanju vlasnika. Vodospreme Postojeće stanje vodosprema za grad i priobalne sadržaje iznosi 5.700 m³ i to: • - vodosprema "Monlongo" ............2600 m³ • - vodosprema "Rovinj" .............800 m³ • - vodosprema Rovinj – novi ……….1000 m³ • - vodosprema "Monvi" ............1000 m³ • - vodosprema "Valtida" .....……1300 m³ Za potrebe sjeverne zone grada - Monsene i Valalte izgrađena je vodosprema "Monlongo" zapremine od 2600 m³. Središnja zona grada opskrbljuje se iz vodospreme 'Rovinj" zapremine 800+1000 m³. Južna gradska zona opskrbljuje se vodospremom na Valtidi zapremine 1300 m³ (naselja Veštar, Kokaleta (Cocaletto), Polari, Villas Rubin i dio gradskog područja) i vodospremom Monvi zapremine 1000 m³ (hoteli Park, Eden, Montauro, Škaraba i dio gradskog područja). Ove dvije vodospreme su povezane azbest cementnim cjevovodom profila 400-450 mm s tim da se vodosprema Monvi puni preko vodospreme Valtida tj. nije direktno priključena na magistralni vodovod.

Cjevovodi Izrađena je karta vodovodne mreže grada Rovinja 1999. godine u kojoj se nalaze cjevovodi profila od 5/4“ do 450 mm. Sadašnja struktura distribucijske mreže pokazuje slijedeće: - u starom dijelu grada oko crkve Sv.Eufemije ima mrežu od profila 100 mm i staru više od 40 godina; - dio grada od hotela Park do Balbijevog luka je većim

dijelom rekonstruiran u protekle tri godine sa kvalitetnim cijevima i zadovoljavajućeg profila;

- dio grada od Carere do Franjevačkog samostana i HEP-a ima mrežu različitih profila i starosti;

- Bolničko naselje i Borik ima mrežu različitih profila i starosti djelomično smještenu po privatnim parcelama ;

- nova naselja nastala u zadnjih dvadesetak godina opremljena su novim cjevovodima zadovoljavajućeg profila, a kako se šire (izgrađuju nove građevine) tako se i rješava vodoopskrba za nove potrebe;

- ostala naselja – dijelovi grada koji ovdje nisu spomenuti imaju zadovoljavajuću vodoopskrbu kako u pogledu materijala tako i profila i starosti.

Pritisci u mreži U cijelom gradu pritisci u mreži se kreću od 2,50 do 5,50 bara što zadovoljava, osim u području od Turnine do poduzetničke zone Gripole-Spine i dio naselja oko HEP-a gdje su tlakovi manji od 2,50 bara. Potrošnja Potrošnju vode Grada Rovinja u načelu može se podijeliti na tri osnovna dijela: • potrošnja stanovništva, • potrošnja hotela (turizam) i • potrošnja industrije. Svaki od ovih dijelova potrošnje karakteriziran je svojim specifičnostima, kako u pogledu veličine, tako i u pogledu vremenske distribucije potrošnje. Norme potrošnje vode ili specifična potrošnja vode u Gradu Rovinju i priobalnim turističkim objektima može se podijeliti u slijedeće grupe: - potrošnja stanovništva - stambene zone

- stara gradska jezgra 160 l/stan/dan - uže gradsko područje 180 l/stan/dan - područje individualne stambene

izgradnje 200 l/stan/dan

- područje stambene visokogradnje

160 l/stan/dan

potrošnja hotela i turističkih naselja - kampova

- hoteli 180-350 l/gostu/dan - turistička naselja i kampovi 80-520 l/gostu/dan

Specifična potrošnja vode gostiju u hotelima i turističkim naseljima posebna je kategorija koja ovisi o kvaliteti hotela i naselja, a u potpunosti je sezonske prirode , odnosno postoji velika razlika između ljetne i zimske potrošnje. - potrošnja industrije Potrošnja industrije može se podijeliti u najmanje tri skupine i to:

- proizvodni pogoni (TDR, Mirna, betonara)

1,50-3,50 l/sec

- službujuće institucije (Dom zdravlja, MUP, škole i sl.)

0,20-0,40 l/sec

- manji industrijski potrošači (ugostiteljski objekti, manji obrti, trgovine i sl.)

0,20 l/sec



Svaka od pojedinih skupina industrijskih potrošača karakterizirana je svojim specifičnim režimom potrošnje kao i koeficjentima dnevnih oscilacija potrošnje karakterističnim za specifičnu privrednu aktivnost. - potrošnja poljoprivrede U zadnjih desetak godina izgrađeno je na području Rovinja dio mreža tzv. poljoprivrede potrošnje. Područja na kojima su izgrađene nisu u granicama dosadašnjeg GUP-a već se vode kao poljoprivredno zemljište ali su spojene na postojeći vodoopskrbni sistem te se kod planiranja moraju uzeti u obzir. Potrošnja na tim područjima varira od male zimske do velike ljetne, na što najviše utječe količina oborina vezana za poljoprivrednu proizvodnju. U potrošnji vode koje se navode u tekstu obuhvaćena je i poljoprivredna potrošnja. Dosadašnja potrošnja Grada Rovinja (bez Pule) kretala se od cca 1.700.000 m³ do 2.200.000 m³ vode godišnje ili od 100.000 m³/mjesec (cca 40 l/s) u zimskom razdoblju do 420.000 m³/mjesec (cca 162 l/s) u ljetnom razdoblju, što je ovisilo o broju gostiju i količini oborina. Požarna zaštita Izvršen je popis i kontrola postojećih hidranata u Gradu Rovinju sa vatrugasnom jedinicom. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja Infrastruktuarna opremljenost – vodoopskrba Ciljevi unapređenja naselja koje je potrebno doseći su slijedeći: • predvidjeti rekonstrukcije vodoopskrbne mreže koja ne

zadovoljava po profilu, materijalu i starosti; • predvidjeti rekonstrukcije vodoopskrbne mreže zbog

održavanja koja ne zadovoljava po lokaciji (kroz privatne parcele);

• osiguranje ujednačenog komunalnog standarda za sve gospodarske subjekte i stanovništvo naselja,

• uvođenje posebnih mjera komunalne politike za dijelove naselja s povlaštenim uvjetima izgradnje (zone izgradnje socijalnih stanova) i za dijelove naselja osobitih lokacijskih pogodnosti (zone elitne rezidencijalne izgradnje),

• praćenje promjena i usmjeravanje promjena namjene izgrađenih dijelova naselja po načelu minimalnih dodatnih infrastrukturnih zahvata,

• rješavanje niskog pritiska za pojedine dijelove grada; • osiguranje dovoljnih rezervarskih prostora; • osiguranje vodoopskrbe za nove dijelove grada – nove

zone koje se pripremaju za izgradnju; • uspostava sustava trajne koordinacije osoba s javnim

ovlastima u kratkoročnom i srednjeročnom planiranju izgradnje komunalne infrastrukture,

• izgradnja uređaja za desalinizaciju Plan prostornog uređenja Kako je od donošenja prošlog GUP-a Rovinj došlo do izgradnja vodoopskrbe mreže u nekim dijelovima grada, do rekonstrucija dijela mreže uz obalu od hotela Park do starogradske jezgre, puštanje u rad vodoopskrbnog sustava Butoniga koja je predviđena za vodoopskrbu Rovinja sa 480,0 l/s do 2005. godine a maksimal protok prema Rovinj biti će 942 l/s, došlo je do znatnog poboljšanja vodoopskrbe na području Grada Rovinja. Postojeća koncepcija vodoopskrbe za grad Rovinj prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2015.god. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije i poboljšanja postoje mreže i povećanje

kapaciteta vodosprema(Monvi 2000m3, Rovinj I. i II.2600 m3). Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnu izloženost). GUP-om je omogućena rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove mreže. Ovim se Planom predviđaju rekonstrukcije postojeće mreže i izgradnja novih mreža planirana uzimajući u obzir i Prostorni plan Istarske županije do 2015.godine. GUP-om se omogućuje istraživanje isplativosti modernih tehnologija u cilju racionalizacije korištenja pitke vode (npr. izgradnja uređaja za desalinizaciju). Rekonstrukcije postojećih mreža Rekonstrukcija posojećih cjevovoda većim profilom čime bi se uklonila postojeća uska grla u distribucijskom sustavu grada. Izgradnja-rekonstrukcija postojećih cjevovoda naročito se odnosi na dio stare jezgre grada i dovoda do nje, a čiji vodoopskrbni sistem je najstariji u gradu i sa malim profilima. Rekonstrukcije postojeće mreže u starogradskoj jezgri, vezane su uz izgradnju ostale infrastrukture (naročito kanalizacije) pa će se izvoditi etapno prema gradskom planu izgradnje infrastrukture. Ostale rekonstrukcije koje nisu vezane za ostale infrastrukture izvoditi će se prema plan nadležne službe. Izgradnje mreža Izgradnja vodoopskrbe zone “Gripole - Špine” i visoke zone grada (područje oko HEP-a) čime bi se rasteretila dosadašnja potrošnja iz vodosprema Rovinj, Valtida i Monvi i povećao pritisak u mreži. Izgradnja tranzitnih vodovoda potrebnih za kvalitetnom opskrbom pojedinih zona. Izgradnja vodovodne mreže naselja Štanga, bolničkog naselja. Izgradnja vodovodne mreže naselja Valsavie. Dovršetak izgradnje vodovodne mreže naselja Valbruna II sjever. Izgradnja-rekonstrukcija postojećeg tranzitnog voda vodosprema Rovinj-grad. Popraviti u dogovoru sa vatrogasnom postajom u Rovinju postojeću požarnu zaštitu grada, a prema važećim propisima i požarnoj ugroženosti pojedinih dijelova grada. Izgradnje su locirane uz glavne prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar zone kao i potrebni profili biti će rješeni DPU pojedinog naselja. Izgradnje vodosprema Novi rezervarski prostori kao i proširenje postojećih nalaze se djelomično van granica GUP-a a služe za opskrbu grada. U području GUP-a nalaze se Rovinj i Monvi a ostali potpadaju pod PPU. Vodosprema postojeća

zapremina planirana zapremina

razlika zapremine

Monlongo 2.600 m³ 2.600 m³ Rovinj 800 m³ Rovinj novi 1.000 m³ 2.600 m³ 800 m³ Valtida 1.300 m³ 3.900 m³ 2.600 m³ Monvi 1.000 m³ 2.000 m³ 1.000 m³ M.Cavall 3.900 m³ 3.900 m³ Mangan 1.300 m³ 1.300 m³ Ukupno 6.700 m³ 16.300 m³ 9.600 m³



Treba spomenuti da će se u sustav opskrbe grada uključiti i PK Rovinsko Selo zapremine 600 m³ koja se nalazi u sustavu Butoniga koja će služiti i kao vodosprema. Kako se je poboljšala vodoopskrba grada, može se prihvatiti etapnost izgradnje potrebnih vodosprema prema potrebama i planovima „Istarskog vodovoda“. Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizuelnoj izloženosti). 3.2.9. Kanalizacijski sustav i mreža Odvodnja otpadnih voda Voda uporabom mjenja svoju kvalitetu zbog promjena sastava koji je u većini slučajeva štetan za ljudsko zdravlje i okoliš. Jednom upotrebljene vode nisu više nisu pogodne za daljnju uporabu bez odgovarajuće dorade. Upotrebljene vode potrebno je sakupiti, transportirati i ispustiti u prirodne resurse ili ponovno upotrijebiti. Pored potrošnih i upotrebljenih voda koje se javljaju kao rezultat ljudske aktivnosti u naseljenim mjestima postoje još i oborinske vode. Ove vode uzrokuju niz problema vezanih za poplavljivanje urbanih površina zbog čega ih treba sakupiti i odstraniti iz urbanih površina ili na odgovarajući način interpolirati u okoliš. Urbani vodni sistem čini mnoštvo objekata a njime se postižu slijedeći ciljevi: • Zadovoljenje svih potreba za vodom • Sakupljanje, pročišćavanje, ispuštanje ili ponovna

uporaba upotrebljenih voda • Evakuiranje, pročišćavanje, ispuštanje ili ponovna

uporaba oborinskih voda Jedan takav vodni sustav definiraju dva osnovna parametra: • količina vode ( kvantitet ) • kvaliteta vode ( kakvoća ) Svaki element sistema mora zadovoljiti sve postavljene zahtjeve u odnosu na ova dva parametra, koji se mjenjaju kretanjem vode kroz sistem. Zbog toga je potrebno provesti odgovarajuće analize njihovog stanja u svim dijelovima sistema. U skladu s navedenim u urbanom vodnom sistemu razlikujemo dva osnovna koncepta promjene: koncept promjene količine vode koncept promjene kvalitete vode Analize se vrše odgovarajućim sistemskim pristupom, analizom ulazno-izlaznih elemenata, granica sistema i proces sistema u cjelini kao i svih njegovih dijelova. Da bi se analiza provela što temeljitije sistem se u skladu s ciljevima istraživanja dijeli na podsisteme: • Vodoopskrbni podsistem • Podsistem odvodnje upotrebljenih voda • Podsistem odvodnje oborinskih voda Podsistem odvodnje upotrebljenih voda direktno je vezan i ovisan o vodoopskrbnom podsistemu. Izlazne veličine iz vodoopskrbnog podsistema su ulazne veličine u podsistem odvodnje upotrebljenih voda, što treba imati na umu prilikom rješavanja ovih problema. Ovisnost vodoopskrbnog podsistema i podsistema odvodnje oborinskih voda u pravilu ne postoji, osim obrnuta, to jest da su izlazi iz podsistema odvodnje oborinskih voda ulazi u

vodoopskrbni podsistem. Naime danas kad se posebno vodi briga o zaštiti i racionalizaciji postojećih izvorišta, ponegdje se i oborinske vode iz podsistema odvodnje oborinskih voda koriste za snabdijevanje vodom. U razvijenim zemljama to se događa i s upotrebljenom vodom, tj. vodom iz podsistema odvodnje upotrebljenih voda. Što se tiče ovisnosti podsistema odvodnje upotrebljenih voda u odnosu na podsistem odvodnje oborinskih voda, može se reći da tu ne postoji nikakva veza u odnosu na ulazno-izlazne veličine. Međutim kod ovih podsistema postoji mogućnost jednog drugog oblika povezivanja, u odnosu na korištenje objekata odvodnje: ukoliko se podsistem odvodnje upotrebljenih voda i podsistem odvodnje oborinskih voda koriste istim objektima, dobiva se takozvani mješoviti sistem odvodnje ( mješoviti sistem kanalizacije), a ukoliko se koriste odvojenim, dobiva se razdjelni sistem odvodnje. Međutim može postojati ovisnost podsistema odvodnje oborinskih voda u odnosu na podsistem odvodnje upotrebljenih voda, to jest polurazdjelni sistem odvodnje. U ovim kombinacijama ne smije se zaboraviti na ovisnost izlazno-ulaznih veličina u odnosu na vodoopskrbni podsistem. U odnosu na kretanje vode, urbani vodni sistem dijeli se u dva podsistema: • stacionarni podsistem • transportni podsistem Stacionarni podsistem čine elementi sustava kod kojih je voda u mirovanju,odnosno mjesto gdje se voda mjenja u količini,kvaliteti ili se troši, a elementi koji ga čine jesu: • vodospreme • uređaji za pročišćavanje pitkih voda • uređaji za pročišćavanje upotrebljenih voda • potrošači vode Transportni podsistem povezuje i snabdijeva ove elemente koji ih snabdjevaju vodom: • urbana hidrologija • vodovodne mreže • kanalizacijske mreže • dispozicija vode • ponovna uporaba otpadnih voda Svi ovi podsistemi vezani su na rubne elemente koji ih snabdjevaju vodom i primaju sve vode što izlaze iz urbanog sistema. Ti s elementi dijele na dvije osnovne grupe: a) Ulazne: površinske vode

podzemne vode oborine vode dovedene iz drugih područja b) Izlazne: ponori za sve izgubljene vode u sistemu prijemnici za izlazne vode Ova shema predstavlja opći urbani vodni sistem, od kojeg se konkretni slučajevi razlikuju samo u zastupljenosti pojedinih elemenata. Kao rezultat kompleksnosti ovih sistema i elemenata javlja se mnoštvo alternativa koje je potrebno vrednovati u skladu s društevnom dobiti i troškovima. Uspješno rješavanje ovih zadataka moguće je postići primjenom sistemske analize, koja uzima u postupak odgovarajuće matematičke modele potrebne za dobivanje boljih informacija o posljedicama pojedinih alternativa, te modele vrednovanja i odabira najbolje, a u skladu s postavljenim ciljevima. Općenito govoreći sistemski pristup razmatra osnovne karakteristike sistema uključujući ciljeve, razvoj kriterija i alternativa, ograničenja, dinamiku sistema i odgovarajuće povratne utjecaje.



Kao osnova za postavljanje kanalizacijske mreže grada i područja obuhvaćenog planom izrađeno je Predidejno rješenje Kanalizacija Rovinj od strane Građevinskog instituta Zagreb 1977 g. te Predidejno rješenje Kanalizacija Rovinja napravljeno od strane Rovinjprojekta 1977. Na osnovu tih rješenja Odvodnja je riješavana uvijek pojedinačno i parcijalno. Kanalizacijski sistem na području obuhvata plana podvrgnut je sistemskoj analizi 2001 ( Fluming d.o.o. Rijeka – Analiza postojećeg stanja kanalizacijskog sustava Grada Rovinja). Opremljenost Sistem odvodnje grada Rovinja podijeljen je na dvije zone: • Sjeverni sistem – područje Valalte do gradske zone

Rovinja odnosno tvornice “Mirna • Središnji sistem – gradsko područje Rovinja od tvornice

“Mirna” do uvale Vestar s industrijskom zonom Turnina i Gripole

Mjesto pročišćavanja cjelokupnih otpadnih voda i ishodište podmorskog ispusta nalazi se na području jugoistočnog obronka brežuljka Monvi – uređaj “Cuvi”, za središnji i južni sistem a sjeverni uređaj za sjeverni sistem. OBJEKTI U SUSTAVU KANALIZACIJSKOG SUSTAVA GRADA ROVINJA Do sada izvedeni središnji kanalizacijski sustav sastoji se od slijedećih glavnih objekata: • glavni kopneni kolektor – od skladišne zone Lamanova,

preko naselja Sv. Vid, na ulicu S.Radića, spoj sa Zagrebačkom ulicom, ulicom L.Adamovića do uređaja, sa svojom mrežom sekundarnih kolektora u okolnim naseljima i zonama.

• gradski obalni kolektor – starogradska jezgra, od tržnice do Squera sa dvije crpne postaje CP Kino i CP Squero, te s tlačnim vodom, kolektorom M.Mulini i sekundranom mrežom u starogradskoj jezgri.

• uređaj “Cuvi” s predtretmanom otpadnih voda s ispustom Podaci o izvedenim namjenama pojedinih dionica Kolektori mješovitog tipa kolektori starogradske jezgre obalni kolektor kolektor Zagrebačke ulice kolektor Omladinske ulice kolektor ulice Carducci kolektor ulice M.Benussi kolektor ulice D.Pergolis Razdjelni fekalni kolektori Razdjelni fekalni kolektori nalaze se u ovim naseljima: Lamanova, Sv.Vid, Valbruna, Valbruna II Sjever, Centener, Valbruna II Jug. Prikaz duljina izvedenih kolektora po profilima: OBALNI KOLEKTOR: kolektori starogradske jezgre – poluotok 2750 m ø 200 mm 4755 m ø 250 mm 1010 m ø 300 mm 1960 m ø 400 mm 1690 m ø 450 mm 120 m ø 500 mm 41,0 m ø 600 mm 270 m ø 700 mm 480 m ø 800 mm 295 m ø 500 mm TLAČNI 330 m pravokutni 50/80 cm 70 m

KOPNENI KOLEKTOR ø 200 mm 1790 m ø 250 mm 8435 m ø 300 mm 1405 m ø 400 mm 1040 m ø 500 mm 65 m ø 600 mm 195 m ø 800 mm 1280 m ø 1000 mm 1435 m CRPNE POSTAJE Središnji kanalizacijski sustav grada Rovinja pored mreže glavnih i sekundarnih kolektora u svom sastavu ima i dvije veće i jednu manju crpnu postaju. Za odvođenje vode iz starogradske jezgre grada Rovinja koriste se tri crpne postaje i to CP Kino, CP Squero i CS Cuvi. CP KINO • Tlocrtna površina 11x7,87 m • Volumen 36 m3 • 4 crpke ABS tip AFP 154.1.1. M 60/4-22 (ex) 400 V • Sigurnosni ispust ø 630 mm CP SQUERO • Tlocrtna površina 11x7,87 m • Dubina 5.30 m, tlocrtne površine s pratećim objektima

280 m2. • 5 crpki ABS tip AFP 75 ( ex ) – ND 200 – 348/2 – CB

SISTEM , 380 V, p1=62 kW, G1= 805 kg • Sigurnosni ispust ø 560 mm, ø 355 mm, ø 250 mm CS CUVI Lokaacija CS Cuvi je na slobodnoj površini, iznad obalne staze u neposrednoj blizini postojećeg podmorskog ispusta. Skuplja otpadne vode turističkog naselja Vilass Rubin te pripadajućim tlačnim cjevovodom transportira do postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda «Cuvi» • mjerodavni dotok 47,5 l/s • sustav rada crpne stanice: 1+1 (jedna crpka radna,

jedna u pričuvi) • volumen crpnog zdenca: 5,6 m3 • tlocrtna površina crpnog zdenca: 7,0 m2 • sigurnosni ispust PEHD DN 355 UREĐAJ ZA MEHANIČKO PROČIŠĆAVANJE “CUVI” Nalazi se na obronku brežuljka Monvi na koti od 14 do 15.70 m.n.m. Građevine izgrađenog mehnaičkog predtretmana zauzimaju površinu od približno 1100 m2, a za eventualno proširenje uređaja rezervirana je i ograđena površina od oko 1.0 ha. Izvedene građevine I faze: • gruba rešetka , B=900 mm, b= 50 mm • fina rešetka s mehaničkim grabljama u automatskom

radu, B=900 mm, b= 20 mm • zaobilazni kanal sa sustavom zapornica • mjerač protoke s ultrazvučnom sondom • aerirani pjeskolov, mastolov, B=2.0 m, L=18,0 m, H=2.65

m, V= 72,0 m3 • kompresorska postaja Qz=1.3-3.36 m3/min, p=o,1–0,5

bara • retencijski bazen s dozažnim sifonom, V=49,30 m3,

q=100 l/s • automatsko fino sito «Huber» RO2/1400/3 s razmakom

lamela 3 mm i protokom 300 l/s Izlazna građevina uređaja nalazi se na koti 12 m.n.m., a niveleta ispusne cijevi iz dozažnog sifona jest 8.60 m.n.m.



Podmorski ispust I faza sastoji se od kopnene dionice, L=382 m, i podmorske dionice duljine 830 m, koja završava trokrakim difuzorom na dubini –28.0 m, od srednje razine mora. S obzirom da je postojeći mehanički uređaj nedavno moderniziran i da je njegovo sadšnje funkcioniranje u granicama njegovih mogućnosti zadovoljavajuće, značajnije poboljšanje efikasnosti pročišćavanja na njemu nije moguće. Dugoročno rješenje stoga predstavlja izgradnja II. faze, odnosno biološkog dijela uređaja. Poseban problem predstavlja infiltracija morske vode koja preko ispusta u obalnom kolektoru ulazi u kanalizacijski sustav. Iako je ovo za mehanički sustav pročišćavanja prvenstveno problem količine, izgradnjom biološkog dijela uređaja pojavili bi se zbog visoke koncentacije klorida problemi sa radom bakterija (bez obzira koji bi se sustav biološkog pročišćavanja koristio). Iz tog je razloga nužno da svakoj daljnjoj dogradnji uređaja prethodi sanacija obalnog kolektora i ostalih dijelova sustava javne odvodnje u kojima može doći do značajnijeg ulaza morske vode u sustav. KANALIZACIJA NASELJA BOLNICA Kanalizacija naselja Bolnica nije spojena na kanalizacijski sustav grada Rovinja. To područje samo dijelom ima izvedenu internu fekalnu kanalizaciju i to sjeverozapadni dio naselja S.Pelagio i ortopedska bolnica. Mreža je od profila ø 200 mm koja vodi otpadne vode do septičke taložnice i crpne postaje koja ispušta otpadne vode u more putem obalnog ispusta ø 300 mm, duljine cca 150 m, a na dubini od cca 9.0 m. Problemi evidentirani na sustavu poglavito su izraženi u ljetnim mjesecima, za vrijeme plime i za vrijeme trajanja oborina. Pojedini dijelovi sistema su mješoviti ( fekalna i oborinska kanalizacija) te prilikom trajanja kiša uslijed poddimenzioniranosti sustava dolazi do preljevanja znatnih količina zagađenih voda. Na nekim dijelovima sustava još uvijek postoje septičke taložnice što također pridonosi širenju neugodnih mirisa i zagađenja okoliša i tla. Najveći problem sustava odvodnje fekalnih voda područja generalnog urbanističkog plana predstavlja dotrajali sustav cjevovoda izgrađen od PVC cijevi ( rok trajnosti cca 15-20 godina ) pa čak i na tlačnim dionicama. Njihovo učestalo “pucanje”, nebrtvljenost i starost ( povećanje koeficijenata hrapavosti a time i smanjivanje kapaciteta cjevovoda ) uzrokuje znatne materijalne troškove u održavanju cijelog sustava kao i dosezanje praga iskoristivosti sustava. Drugi problem sustava je uređaj za pročišćavenje otpadnih voda koji se nalazi na atrkativnom dijelu obale uz turističku zonu. Osim neugodnih mirisa i izgrađenim samo prvim stupnjem pročišćavanja, on pridonosi i vizualnom zagađenju okoliša. Problem se pojavljuje i kod predviđenog višeg stupnja pročišćavanja a to znači zauzimanje većih površina što na području gdje se uređaj nalazi nije moguće ispuniti.Uređaj “ CUVI” rekonstruiran je ali se pojavljuje problem s viškom i odlaganjem mulja. Nedostaci i problemi funkcioniranja izvedenog uređaja, uočeno do sada, su sljedeći: • Sustav grube rešetke kao i fine rešetke zastario je, a

njihov učinak je nedovoljan budući se tu izdvajaju samo vrlo krupna i kruta onečišćenja d>20 mm

• Za kišnih razdoblja dolazi do poplavljivanja, te otpadna voda koja se izljeva iz kanala iznosi i smeće u okolno zemljište, a posljedica je intezivan razvoj neugodnih mirisa, skupljanje gamadi i insekata te prijetnja zdravlju zaposlenih osoba

• Mulj iz aeriranog pjeskolova-mastolova mamut crpkama se precrpljuje u silos za pranje pijeska. Kako je u izdvojenom mulju sadržana velika količina vode, ta se voda procjeđuje iz silosa i razlijeva po okolnom zemljištu izazivajući pojavu neugodnih mirisa i nehigijenskih uvjeta rata zaposlenog osoblja.

Provedene analize pokazuju da je kakvoća vode na izlazu iz pjeskolova-mastolova redovito lošija od kakvoće vode koja u njega ulazi prema pokazateljima organskog opterećenja pa čak i suspendiranih čestica. Mjerenja su pokazala vrlo čestu pojavu dotoka morske vode na uređaj. Zaključno govoreći sistem ne funkcionira u skladu s postojećom zakonskom regulativom i prema principima održivog razvoja. OBORINSKE VODE Središnji sustav grada Rovinja projektiran je načelno kao razdjelna kanalizacija s izuzetkom područja starogradske jezgre u kojem od prije postoji izgrađena mješovita kanalizacijska mreža. Predložena granica područja s mješovitom kanalizacijom ide od spoja obale A.Negri i obale V.Nazora, sjeverozapadnom stranom trga Lokve, sjevernom stranom ulice Carducci, ulicom Pergolis, vododjelnicom naselja Vrtovi, pa prema sjeveru, te ulicom Pećine do obale u sjevernoj luci. Oborinska odvodnja naselja Vrtovi i prometnice Vijenac braće Lorenzetto – AC cijev ø 250 mm duljine cca 450 m. Oborinski kolektor završava u upojnom bunaru u zelenoj površini naselja Vrtovi. Lamanova – u dijelu naselja u tzv. potkovi izvedena je oborinska kanalizacija ø 600, 700 i 800 mm. koje se spajaju na postojeću oborinsku kanalizaciju unutar skladišne zone Lamanova profila ø 400 mm i sve se to završava u upojnom bunaru iza skladišne zone Lamanova. Naselje Sv.Vid - ø 500 mm i ø 600 mm koje također završavaju u upojnim bunarima najbližih vala Odvodnja oborinske vode s prometnice kružnog toka ø 600 mm prema Valbruni II Sjever takođe završava u upojnom bunaru kod Motovunske ulice. Naselje Centener – kolektori ø 250 mm do ø 400 mm odvode vodu do upojnih bunara nasuprot hotela Eden i sportsko-rekreacione zone Monvi. Odvodnja okolnih ulica, krovnih voda i okućnica koje gravitiraju prometnici E.Kumičića u naselju Centener riješena je putem kolektora promjera ø 400 mm, ø 600 mm i ø 800 mm s ispustom prema vododjelnici koja vodi do obale ispod Cuvi. Odvodnja dijela naselja Valbruna II i Sjever i II Jug riješena je putem mreže oborinskih kanala promjera ø 400 mm i 600 mm s krajnjim ishodištem u upojne bunare u vali kod dječjeg vrtića. Sjeverni dio grada Rovinja ima izvedenu oborinsku kanalizaciju s prometnica Aleja Ruđera Boškovića prema Porton Biondiju od profila ø 300 mm do profila ø 800 mm.



Jedan dio te oborinske kanalizacije odvodi se prema slivu Campolongo, gdje se ispušta u otvoreni kanal pa dalje prema moru, dok drugi dio ide direktno sa svojim ispustima u more. Dio naselja koji gravitira prometnici Aleji Ruđera Boškovića , objekti u Carmelu, Concetti spojili su svoje fekalne vode u postojeći oborinski kolektor ø 600(800) mm. Taj oborinski kolektor završava sa svojim ispustima u moru pored tvornice Mirna. Prikaz duljina izvedenih kolektora prema profilima ø 250 mm 510 m ø 300 mm 1565 m ø 400 mm 1757 m ø 500 mm 215 m ø 600 mm 1190 m ø 700 mm 170 m ø 800 mm 900 m ø 1000 mm 246 m UKUPNO: 6553 m Problematika oborinske odvodnje evidentirana je prilikom svake kiše jer je sustav negdje poddimenzioniran a negdje predimenzioniran. Razlog je tomu nepostojanje hidroloških podloga za promatrano područje i uvođenja u proračun konstantnog inteziteta od 140 l/s/ha ili 400 l/s/ha Za područje obuhvaćeno planom kao i za šire gravitacijsko područje ne postoji koncepcija odvodnje oborinskih voda, već se problematika odvodnje oborinskih voda rješavala i rješava lokalno s već spomenutim konstantnim intezitetom. Prikaz komunalne infrastrukturne mreže FEKALNE OTPADNE VODE OBALNI KOLEKTOR L = 920 m; DN 600 mm – 800 mm; I = 1,25 ‰ do 1‰ DN 600 mm I = 1,25 ‰ kh = 0,4 Qpp = 250 l/s vpp = 0,89 m/s DN 700 mm I = 1,25 ‰ kh = 0,4 Qpp = 375 l/s vpp = 0,98 m/s DN 800 mm I = 1,00 ‰ kh = 0,4v Qpp = 533 l/s vpp = 1,06 m/s KOPNENI KOLEKTOR DN 600 mm I = 1,25 ‰ kh = 0,4 Qpp = 250 l/s vpp = 0,89 m/s DN 800 mm I = 1,00 ‰ kh = 0,4v Qpp = 533 l/s vpp = 1,06 m/s DN 1000 mm; I = 1,00 ‰ kh = 0,4 Qpp = 854 l/s vpp = 1,09 m/s PODACI O IZVEDENIM NAMJENAMA POJEDINIH DIONICA Kolektori mješovitog tipa kolektori starogradske jezgre obalni kolektor kolektor Zagrebačke ulice kolektor Omladinske ulice kolektor ulice Carducci kolektor ulice M. Benussi kolektor ulice D. Pergolis Razdjelni fekalni kolektori Razdjelni fekalni kolektori nalaze se u ovim naseljima: Lamanova, Sv. Vid, Valbruna, Valbruna II sjever, Centener, Valbruna II jug

NAPOMENA: Pojedini kolektori koji su projektirani kao razdjelni fekalni u naseljima Centener i Valbruna II jug ipak prihvaćaju dio oborinskih voda. Uz analizu rada postojećeg sistema, utvrđivanjem pojedinih dijelova koje je potrebno rekonstruirati, potpunim odvajanjem oborinskih i fekalnih voda dobiti će se stvarne mogućnosti i kapaciteti postojeće fekalne infrastrukture koje će biti osnova za izradu studije odvodnje fekalnih otpadnih voda. Zaključci usvojene studije postati će odredbe za projektiranje u slijedećem srednjoročnom razdoblju. OBORINSKA ODVODNJA Za utvrđivanje količine oborinske vode i način njenog dispoziciranja ili ponovne uporabe kao smjernice za projektiranje dati će se zaključci buduće studije i izrade koncepcijskog rješenja odvodnje oborinskih voda cijelog područja. Razvoj nekog područja, urbanizacija i nova namjena zemljišta utječe na režim tečenja oborinskih voda, njihov volumen i raspodjelu te njihovu dispoziciju. U skladu s tim može se reći da planiranim namjenama novih površina stanovanja, industrijskih zona, cestovnih pravaca i drugih namjena direktno utječemo na okoliš i hidrološki ciklus. U mnogim je zemljama Europe i Amerike način gospodarenja oborinskim vodama standardiziran i propisan odgovarajućim mjerama i zakonskom regulativom. U našoj zemlji to nije slučaj i takovi propisi ne postoje te se koriste različite metode u skladu s projektantovim iskustvom i naobrazbom. Određivanje mjerodavnih količina oborinske vode je hidrološki problem koji uglavnom rješavaju hidrolozi u slučajevima složenih sustava, dok inženjeri rješavaju problem u jednostavnijim situacijama uz konzultacije hidrologa. Izrada standardizirane procedure za područje cijele Hrvatske nije moguća zbog različitih topografskih, klimatoloških i ostalih prostornih uvjeta na relativno malom prostoru. Oborinska odvodnja može se klasificirati na dva načina: • odvodnja oborinskih voda iz urbanih sredina • odvodnja oborinskih voda s neurbanih tj. prirodnih

površina. Za određivanje količine oborinske vode koja se treba razmatrati potrebno je poznavati hidrološku veličinu a to je Q – protok vrha hidrograma ( rjeđe cijeli hidrogram). POVRŠINSKO OTJECANJE U URBANIM SREDINAMA Otjecanje u urbanim sredinama različito je nego u prirodnim. U prirodnim sredinama najveći dio voda infilitrira se u podzemlje dok kod urbanih sredina različitom namjenom površina – objekti, prometnice, parkirališta i drugi vodonepropusni objekti mjenjaju osnovne komponente otjecanja. U urbaniziranim sredinama manji dio infiltrira se u podzemlje, razina podzemne vode opada, smanjuje se podzemno otjecanje a nedostatkom zelenila smanjuje se i količina oborine koja isparava u atmosferu. U skladu s tim povećava se površinsko otjecanje voda i to nekoliko puta zavisno od stupnja izgrađenosti nekog područja. U pravilu raste volumen površinskih voda 1.5 – 2.0 puta, a vršno otjecanje 2-5 puta. Ako se ovom doda i tečenje kroz kanalski sustav povećanje izlaznog hidrograma je i veće Gubici otjecanja Za određivanje hidroloških faktora postoji niz približnih metoda, a u skladu s danim uvjetima potrebno je odrediti koja će se metoda koristiti. Krivulja infiltracije koristi se kod prirodnih površina. Za pojedine vrste tla i namjenu površina napravljene su standardne krivulje ili su određene konačne



infiltracije. U slučaju urbaniziranih površina ( beton, asfalt ), infiltracija je jednaka nuli, pa se mogu koristiti jednostavnije metode proračuna gubitaka otjecanja odnosno pvoršinskog otjecanja a to su metoda infiltracijskog indeksa ili postotna metoda ( koeficijenti otjecanja). Veličina infiltracijskog indeksa ovisi o intezitetu oborina, njihovom trajanju i prethodnoj vlažnosti zemljišta. Koeficijenti otjecanja prema opisu područja odvodnje

KARAKTERISTIKE PODRUČJA

KOEFICIJENT OTJECANJA C

Područja ureda, trgovina i sl. stari dio grada predgrađe

0,7 – 0,95 0,5 – 0,7

Područja stanovanja rijetka izgradnja obiteljskih kuća gusta izgradnja obiteljskih kuća gusta stambena izgradnja

0,3 – 0,5 0,4 – 0,6 0,6 – 0,8

Industrijska područja područje rjeđe izgradnje područje guste izgradnje

0,3 – 0,7 0,6 – 0,9

Parkovi, groblja i sl. 0,10 – 0,25 Igrališta i sl. 0,20 – 0,35 Željeznički kolodvori 0,20 – 0,40 Neizgrađene površine 0,10 – 0,30

Analizirajući gornju tablicu možemo vidjeti da se koeficijenti otjecanja kreću od 0,1 na prirodnim neizgrađenim površinama do koeficijenta 0,95 na gusto izgrađenim starim dijelovima grada. U daljnjem tekstu bit će pojašnjen utjecaj na količinu i dispoziciju oborinske vode. Oborine Za projektiranje oborinske kanalizacije najznačajnija je kiša jačih inteziteta i kraćeg vremena trajanja. Obrada kiše počinje analizom i određivanjem ukupnih godišnjih i mjesečnih oborina, srednjih godišnjih i mjesečnih oborina, zatim analiza i određivanje veličine oborine koja je pala na neku površinu. Kiše kraćeg vremena trajanja od 1 minute do 24 sata, odnosno pljuskovi analiziraju se pomoću pluviografskih podataka. Jedna od osnovnih analiza inteziteta kiše provodi se za potrebe dimenzioniranja oborinske kanalizacije. Najznačajnije analize odnose se na proračun osnovnih statističkih parametara nizova pljuskova raznih trajanja i prilagođavanje krivulja raspodjele kao osnove za definiranje HTP ( visina oborine H(mm), trajanje oborine, povratni period- ponavljanje oborine) ili ITP krivulja ( intezitet oborine I (l/s/ha), trajanje oborine, povratni period oborine). Ove su krivulje osnova za dimenzioniranje oborinske kanalizacije. Potrebno je napomenuti da se ITP krivulje izrađene za jedno područje ne mogu primijeniti na drugom te se čak za veće urbano područje moraju napraviti korekcije tj. izvršiti regionalizacija ITP krivulja. Na području Hrvatske postoje izrađene porodice ITP krivulja za grad Zagreb, Rijeku, Pulu i neke veće gradove, a za područje grada Splita postoji i regionalizacija ITP krivulja za meteorološku postaju Split zračna luka i Split - Marijan na širem području Splita, Kaštela i Klisa. U drugim dijelovima Hrvatske nije napravljena regionalizacija ITP krivulja te za određena područja postoje samo “sirovi” podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, tj. statističke karakteristike mjesečnih i godišnjih oborina. Povratni period Izbor povratnog perioda temelji se na ekonomskoj analizi šteta i troškova izgradnje oborinske kanalizacije za oborinu određenog vremena ponavljanja. Pozitivno vrijeme ponavljanja je ono kod kojih su troškovi izgradnje jednaki ili manji od šteta nastalih kišom a u slučaju da kanalizacija nije izgrađena. Tim analizama i analizom ostalih prostornih

pokazetlja može se doći do odgovora da li negdje uopće graditi kanalizaciju ili za određeni povratni period prihvatiti štetu ili dobit koja se može prikazati neizgradnjom klasične kanalizacije. To znači da je negdje možda povoljnije ( stare urbanizirane jezgre) ne graditi oborinsku kanalizaciju ili za niži povratni period a oborinsku vodu tretirati drugim načinom. Danas se oborinskim vodama može i drugačije gospodariti a posebno na mjestima gdje je evidentan nedostatak vode. Što se tiče ekološkog planiranja moguće je smanjiti otjecanje pravilnim izborom lokacije na kojoj se planira, koristiti što više zelenih površina ( ponegdje i zelenih krovova), a oborinske vode koristiti u krajobraznoj arhitekturi, navodnjavanju i kao komunalnu vodu za gašenje požara ili pranje ulica.. Za svaki povratni period ovisno o dijelu grada i površine koja se analizira mora se izabrati povratni period računske oborine, vrijeme ulaza najudaljenije kišne kapi ovisno o nagibu površine ( slijeva koji se analizira ) i vrijeme tečenja kroz kanalizacijsku cijev da bi se dobilo vrijeme koncentracije za koje se onda prikazanim proračunom odabire intezitet oborine i ukupni volumen oborine. Veličine površinske koncentracije u funkciji povratnog razdoblja

Povratno razdoblje Gusto naselje Individ.izgradnja P(god) t1(min) t1(min) 0,5 7 15 1 5 10 2 4 8 5 3 6

U drugim slučajevima kada su udaljenosti veće t1 se računa ovisno o duljini putovanja vode,apsolutnom padu površine, koeficijentu usporavanja ovisno o pokrovu površine. Što je površina nepropusnija ( asfalt, beton) to je koeficijent usporavanja manji. Koeficijenti usporavanja kreću se od 0,02 za neprospusne površine do 0,80 za gusto raslinje i travu. PRORAČUNI OTJECANJA OBORINSKIH VODA Za proračune otjecanja oborinskih voda koriste se različite metode ovisno o prirodnim ili urbaniziranim površinama. Najrasprostranjenija metoda proračuna je tzv. Lyod – Davies tj. racionalna metoda Q = c x i x A gdje je: Q - vršni protok c – koeficijent otjecanja i – srednja vrijednost vjerojatnosti pojave u vremenskom periodu jednakom vremenu koncentracije A – površina otjecanja Racionalna metoda koristi se za proračun oborinskih voda urbanih površina veličine do 13 ha kod kojih je slijevna površina većim dijelom nepropusna. Pomoću racionalne metode moguće je konstruirati hidrogram otjecanja na temlju hijetograma kiša za proračun retencija, kišnih bazena i preljeva. Postoje i neke modifikacije racionalne metode s ciljem njena poboljšanja a u skladu s iskustvom i karaktersitikama pojedinih zemalja. Jedna od metoda koja se najčešće koristi u američkoj praksi je tzv. SCS ( Soil Conservation Service) metoda određivanja mjerodavnih količina oborina, koja se razvijala prilikom određivanja mjerodavnih oborina ruralnih i suburbanih područja. Osnovna razlika između racionalne i SCS metode je ta što se SCS metoda temelji na korelaciji između tipova pokorova površine koja se odvodnjava i otjecanja. Q = q x A x R gdje je :



Q – vršni protok q – jedinični protok otjecanja ovisan o vremenu koncentracije A – površina koja se odvodnjava R – direktno otjecanje ovisno o CN (curve number) vrijednosti tj. o namjeni površina i hidrološkoj grupi tla

CN vrijednost za određenu hidrološku grupu tla

Namjena površina A B C D Livada 30 58 71 78 Šuma 25 55 70 77 Travnjaci 39 61 74 80 Komercijalno-poslovne površine

89 92 94 95

Stanovanje 54 70 80 85 Popločenja- krovovi

98 98 98 98

Hidrološka grupa tla Opis A visoka infiltracija, slabo otjecanje B osrednja infiltracija C slaba infiltracija D jako slaba infiltracija, veliko otjecanje

Ova metoda koristi se u slučajevima većih slijevova, i onda kada je potrebno odrediti hidrogram otjecanja za pojedine točke oborinskog kanalizacijskog sustava: preljevi,kišni bazeni, uređaji za pročišćavanje. Ključni podatak ovih obiju metoda je vrijeme koncentracije vode slijeva koje se izračunava na različite načine i unosi u proračun u skladu s odabirom i karakteristikama pojedine metode. Postoje još i druge metode proračuna količina oborinskih voda, a odabir ovisi o području odvodnje i ostalim uvjetima. Pravilnim ulaznim podacima, odabirom povoljne metode proračuna i analizom namjene površina unaprijed se mogu spriječiti posljedice koje nastaju prilikom nepravilnog gospodarenja prostorom i oborinskom vodom. Odabir korektnog povratnog perioda direktno utječe na zaštitu područja a samim tim i na pravilan rad oborinskog sistema, te ekonomski i ekološki opravdanog sistema odvodnje. Unapređenje uređenja komunalne infrastrukture Sustav odvodnje u obuhvatu GUP-a planira se na slijedeći način: • središnji sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje



• sustav otoka Sv. Andrija s uređajem za pročišćavanje-pred tretman i podmorskim ispustom u more pokriva prostor otoka Sv. Andrije.

Za sve sustave predviđeno je prikupljanje fekalnih otpadnih voda na uređajima za pročišćavanje i to za središnji sustav kolektora predviđen je biološki uređaj za pročišćavanje-uređaj CUVI, a za sjeverni sustav i otok Sv. Andrija predviđen je uređaj za koji je minimalni uvjet mehaničko pročišćavanje. Tako obrađene otpadne vode ispuštaju se u more. Ispuštanje u more vrši se tlačnim podmorskim ispustom s difuzorom na kraju radi što efikasnijeg samo prečišćavanja u morskoj sredini. Dubina difuzora ne bi smjela biti manja od 30 m.

Oborinske vode prikupljati će se razdjelnim sustavom građenja kanalizacije na način da se cijelo područje u obuhvatu GUP-a podijeli na manje slivne površine sa kojih se oborinske vode odvode kanalima u najbliže zone gdje ih je moguće ispustiti u tlo putem upojnih bunara unutar utvrđenih mikro lokacija, a sa područja staroga grada, Monte Mulini, te svih ostalih gradskih površina koje gravitiraju moru, oborinske vode se ispuštaju u lučko more putem oborinskih kanala i ispusta. 3.2.10. Elektroenergetski sustav i mreža Ocjena postojećeg plana Postojeći GUP Grada Rovinja se na nivo elektroenergetike provodio bez bitnih primjedbi i odstupanja pa se nerealizirani elementi iz njega mogu prenijeti u ovaj plan. Infrastrukturna opremljenost Elektroenergetski objekti naponske razine 110 kV i 35 kV Izvor napajanja razmatranog područja Grada Rovinja je transformatorska stanica (TS) 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina), smještena uz sjeveroistočnu granicu obuhvata GUP-a, koja je pomoću dalekovoda (DV) 110 kV Pula - Rovinj i DV 110 kV Poreč - Rovinj priključena na prstenastu prijenosnu mrežu 110 kV, odnosno preko iste i na elektroenergetski sustav Hrvatske. TS 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina) raspolaže sa 2 transformatora pojedinačne snage 20 MVA, jedan prijenosnog omjera 110/35 kV a drugi prijenosnog omjera 110/35/10(20) kV. Srednjenaponska 10(20) kV elektroenergetska mreža, odnosno cjelokupna potrošnja grada Rovinja napaja se iz: transformatora 35/10 kV, 8 MVA, instaliranog u krugu transformatorske stanice 110/35/10(20) Rovinj (Turnina), tercijara transformatora 110/35/10(20) kV u transformatorskoj stanici Rovinj (Turnina), snage 6,66 MVA, TS 35/10(20) kV Rovinj koja raspolaže sa dva transformatora 35/10(20) kV pojedinačne instalirane snage 8 MVA. Transformatorska stanica 35/10(20) kV Rovinj napaja se iz TS 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina) pomoću vodova: DV 35 kV iz TS 110 kV Rovinj (Turnina) - TS 35/10(20) kV Rovinj koji je pretežno zračne izvedbe: sastoji se od zračnog dalekovoda dužine 2440 m sa vodičima AlČe 70 mm2 i kabelskog voda tipa 3x1xXHP 48 150/25 mm2 dužine 489 m, i DV 35 kV iz TS 110 kV Rovinj (Turnina) - Cuvi - TS 35/10(20) kV Rovinj koji se sastoji od zračnog DV 110 kV do ŽR stupa Cuvi dužine 2640 m sa vodičima AlČe 120 mm2 i kabelskog voda ŽR stup Cuvi - TS 35/10(20) kV Rovinj, tipa 3x1xXHP 48 150/25 mm2, dužine 2596 m. Sagledavajući činjenicu da se napajanje postojeće TS 35/10(20) kV Rovinj vrši većim dijelom nadzemnim vodovima koji prolaze većim dijelom kroz urbanizirano područje, potrebno je predvidjeti njihovu zamjenu novim podzemnim kabelima iste naponske razine. Elektroenergetski objekti naponske razine 10(20) kV Glede 10(20) kV distributivne mreže i postrojenja, značajnija izgradnja odvijala se šezdesetih i naročito sedamdesetih godina, pa tako u pogonu postoji manji broj transformatorskih stanica starijih od 30 godina, a starost velikog dijela 10 kV distributivne mreže je 25-30 godina. Posljednjih deset godina



iz poznatih razloga ulaganja u distributivnu mrežu nisu bila značajna iako je trend porasta potrošnje bio pozitivan. Ove dvije činjenice osnova su za konstataciju da će u idućem razdoblju biti potrebno uložiti značajna sredstva, osim u neizbježne investicije, i u rekonstrukciju, odnosno revitalizaciju u cilju održavanja kvalitete i pouzdanosti postojeće mreže. U proteklom planskom periodu nova distributivna mreža 10(20) kV kao i pripadne transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV građene su s 20 kV opremom radi pripreme za prijelaz na nazivni napon 20 kV. Na promatranom području GUP-a grada Rovinja izgrađeno je ukupno 88 transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV s ukupno instaliranom snagom od cca 41 000 kVA. Tipovi postojećih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV su: tornjić, zidana-kabelska ili KTS i stupna. Instalirane snage transformatora postojećih TS 10(20)/0,4 kV kreću se od 50(30) kVA pa čak do 2000 kVA, s time što su u nekoliko transformatorskih stanica ugrađena po dva transformatora. Najčešće snage transformatora su 400 kVA ili 630 kVA. U preko dvije trećine transformatorskih stanica ugrađena je 20 kV srednjenaponska oprema tako da su te transformatorske stanice spremne za prijelaz s 10 kV na 20 kV naponsku razinu. Sve su transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV sada u pogonu s transformacijom 10/0,4 kV.

Od ukupne duljine 10(20) kV mreže na području GUP-a grada Rovinja koja iznosi cca 78 km, na nadzemnu mrežu otpada cca 18 km. Od navedenih 18 km nadzemne mreže otprilike 5,5 km izvedeno je za nazivni napon 20 kV. Od preostalih 60 km kabelske 10(20) kV mreže, na kabelsku 20 kV mrežu odnosi se preko 51 km. Sagledavajući opće stanje postrojenja i energetskih prilika mreže 10(20) kV, TS 10(20)/0,4 kV, te izvora napajanja, konstatira se slijedeće: • nedostaju kabelske veze za prijenos el. energije između

TS 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina) i konzumnog područja grada Rovinja, stoga je potrebno izgraditi novu 20 kV kabelsku vezu TS 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina) - TS 35/10(20) kV Rovinj

• nedostaje snage u transformaciji 10(20)/0,4 kV u starogradskoj jezgri Grada Rovinja. Naime, na poluotoku grada Rovinja nalaze se dva hotela, veliki broj ugostiteljskih, trgovačkih i zanatskih radnji, znatan broj objekata kulturno-umjetničkih i drugih sadržaja, te kućanstva. Također se često traže privremeni priključci većih snaga za održavanje kulturno-zabavnih manifestacija. Osim toga u neposrednoj blizini nalazi se i turistički kompleks Otok Katarina, koji je od relevantnog značaja obzirom na osjetljivost napajanja el. energijom.

• nedostaju kabelski vodovi 20 kV za pouzdano napajanje transformatorskih stanica u starogradskoj jezgri Grada Rovinja. Iz postojećeg stanja 10 kV mreže vidljivo je radijalno napajanje transformatorskih stanica u starom gradu Rovinja, te zastarjelost 10 kV kabela IPO 13 (uljni) kod kojih zbog velikih visinskih razlika, utjecaja mora, velike gustoće ostale podzemne infrastrukture i znatnog opterećenja obzirom na presjek kabela, prijeti opasnost proboja izolacije. U slučaju eventualnih kvarova na tim kabelima velika je vjerojatnost dužeg prekida u opskrbi potrošača električnom energijom zbog otežanih uvjeta interventnih radova.

Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture U cilju unapređenja elektroenergetske infrastrukture i njene prilagodbe budućoj potrošnji potrebno je voditi se slijedećim postavkama: • zbog promjene naponske razine sa 10 na 20 kV, treba

računati na zamjenu velikog broja postojećih srednjenaponskih kabela te je potrebno uskladiti izmjenu kabela s novom izgradnjom. Najprikladniji način zamjene je polaganje po postojećim trasama, ukoliko je to moguće.

• razriješiti postojeće probleme u napajanju izgradnjom odgovarajućeg broja novih elektroenergetskih objekata.

• razvoj niskonaponske mreže uskladiti s zahvatima u srednjenaponskoj mreži. Predvidjeti rekonstrukciju niskonaponske zračne mreže i zamjenu kabelskom mrežom u zonama gdje takva mreža postoji.

• problem lociranja transformatorskih stanica riješiti povećanjem snage na postojećim lokacijama za sve problematične zone (maksimalno 2 x 630 kVA).

• orijentirati napajanje dijela 10(20) kV mreže prema postojećoj TS 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina).

• za nadzemnu mrežu 35 kV potrebno je provesti tehno-ekonomsku analizu o isplativosti kabliranja. Ujedno je potrebno planom predvidjeti trase zamjenskih 35 kV kabela od TS 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina) do TS 35/10(20) kV.

• zbog velikog broja izlaznih kabela koje treba mijenjati i budućih koje treba položiti, predvidjeti koridore za kabelsku kanalizaciju na izlaznim pravcima iz postojeće 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina)

• predvidjeti koridore za kabelsku kanalizaciju u užem centru i svim prostorima koji to građom zahtijevaju bilo zbog prometa ili nekog drugog opravdanog razloga.

Plan (Prikaz komunalne) infrastrukturne mreže Na osnovi analize dosadašnjeg razvoja može se pretpostaviti da će se rast vršnog opterećenja kretati između 3,5 i 4,0% što ujedno znači da bi 2015. godine vršno opterećenje iznosilo između 45,2 i 52,2 MW. Za navedeno vršno opterećenje potrebno je u postojećoj transformatorskoj stanici planirati zamjenu postojećih transformatora sa novim jedinične snage od 40 MVA. Kao glavni izvor električne energije i dalje ostaje postojeća transformatorska stanica 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina). U postojećoj transformatorskoj stanici 110/35/10(20) kV Rovinj (Turnina) predviđeno je da se u krajnjoj fazi transformacija pretvori u 110/20 kV. Transformatorska stanica 35/10(20) kV Rovinj bi nakon uvođenja 20 kV napona u prvoj fazi prešla na transformaciju 35/20 kV, a nakon prelaska na transformaciju 110/20 kV u glavnoj napojnoj transformatorskoj stanici, TS 35/20 kV Rovinj pretvorila bi se u 20 kV rasklopište. Istodobno bi i postojeća 35 kV nadzemna i kabelska mreža prešla na 20 kV naponsku razinu i uglavnom služila kao glavno napajanje novog 20 kV rasklopišta. Isto tako se planira daljnja izgradnja 20 kV mreže u skladu sa širenjem konzuma, te izgradnja magistralnih kabelskih vodova 20 kV od TS 110/20 kV Rovinj (Turnina) do mjesta interpolacije u postojeću 10(20) kV mrežu, odnosno do glavnih rasklopišta 20 kV: RS Željeznička stanica, RS Rovinj (postojeća TS 35/10(20) kV Rovinj i RS Cuvi. Na temelju ulaznih podataka o planiranom porastu turističkih, stambenih i ostalih kapaciteta po pojedinim zonama unutar granica GUP-a, izvršena je procijena porasta opterećenja po



pojedinim zonama. Usporedbom sadašnjih elektroenergetskih kapaciteta s procijenjenim, došlo se do saznanja o potrebnim novim elektroenergetskim kapacitetima po pojedinim zonama. Za razmatrano područje predviđena je izgradnja cca 30 novih TS 10(20)/0,4 kV . Lokacije novih transformatorskih stanica prikazane su samo približno s ciljem da se ujedno vidi mogućnost njihovog povezivanja u srednjenaponsku mrežu 10(20) kV. Sve planirane transformatorskih stanice 10(20)/0,4 kV unutar planiranog područja predviđene su kao gradske kabelski napajane transformatorske stanice izvedene kao slobodno-stojeće građevine ili u sklopu neke od postojećih ili planiranih građevina. Iznimno za slučaj opravdane potrebe, moguća je i izvedba ukopanih transformatorskih stanica. Planirane snage predmetnih planiranih transformatorskih stanica su 630 kVA a iznimno i do 2x630 kVA. Napajanje postojećih i planiranih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV vršiti će se preko 10(20) kV mreže. Navedena je mreža planirana na način da svaka transformatorska stanica ima u pravilu dvostrano 10(20) kV napajanje. Mreža je predviđena za radijalni pogon. Nova nadzemna 10(20) kV mreža su unutar razmatranog područja ne planira, dok bi za postojeću 10(20) kV mrežu trebalo iskoristiti svaku potencijalnu priliku i postepeno je zamijeniti novom 20 kV kabelskom mrežom . 3.2.11. Plinoopskrba i mreža Polazišta (postojeće stanje) Prostorno-razvojne i resursne značajke Na području koje obuhvaća granica GUP (obalni pojas – na sjeveru od naselja Borik do TN Vile Rubin na jugu) živi 13.950 žitelja u 5.085 domaćinstava. Na temelju studije "Regional Energy Planning in Istra" (Planiranje regionalne energije) izrađenoj pod okriljem Europske komisije u sklopu Synergy programa dobiveni su podaci utroška energije u domaćinstvima prema energentu i prema namjeni kako je to prikazano u tablici koja slijedi:

Zagrijavanje prostora

STV sanitarna topla voda

Kuhanje Netoplinska pretvorba

Ukupno

Loživo ulje (t) 1730 138 0 0 1868 Drvo (m3) 11690 200 300 0 12190 UNP (t) 144 16 248 0 408 El.energija (MWh)

6890

7595 312 11810 26607

* 106 MJ Loživo ulje 72,4 5,8 0 0 78,2 Drvo 65,4 1,1 1,7 0 68,2 UNP (propan-butan)

6,6

0,7 11,4 0 18,7

El.energija 24,8 27,3 1,1 42,5 95,7 Ukupno 169,2 34,9 14,2 42,5 260,8

U gornjem dijelu tablice prikazana je energetska potrošnja domaćinstava Grada Rovinja u fizičkim veličinama, a u donjem dijelu je ta potrošnja preračunata u jedinstvenu MJ jedinicu u cilju uspoređivanja navedenih podataka. Na temelju danih veličina proizlazi da se 77,5% ukupne toplinske pretvorbe u domaćinstvima koristi za zagrijavanje prostora, 16% za pripremu STV-e (sanitarna topla voda), te preostalih 6,5% za kuhanje. Ono što odstupa od europskih i hrvatskih prosječnih podataka energetske potrošnje domaćinstava je veća potrošnja energije za pripremu STV-e (inače su prosječna potrošnja energenata za kuhanje i pripremu

sanitarne tople vode približno jednake). To ipak ne treba čuditi obzirom na činjenicu da obiteljska domaćinstva posjeduju veliki broj apartmana koji tijekom ljetnih mjeseci ugošćuju turiste, te je stoga upotreba sanitarne tople vode puno veća. Isto je tako važno primijetiti da se za pripremu sanitarne tople vode kao energent 80% koristi električka energija. Kako je Grad većim dijelom okrenut turizmu, tako je i potrošnja energije u hotelima, kampovima, apartmanskim naseljima, kao i cjelokupnom ugostiteljstvu (restoranima, barovima, pizzerijama...) veoma značajna, kako je to vidljivo iz tablice koja slijedi:

Hoteli, kampovi i apartmanska naselja

Ugostiteljstvo (restorani, barovi, pizzerije,..)

Fizičke jedinice

* 106 MJ Fizičke jedinice

* 106 MJ

Loživo ulje (t)

950 39,6 115 5,0

UNP (t)

32 1,5 18 0,9

El.energija (MWh)

4250 15,3 2080 7,6

Ukupno 56,4 13,5 Činjenicu da tijekom visoke turističke sezone na području Grada Rovinja boravi dnevno preko 25.000 gostiju, najbolje ilustriraju podaci značajnih količina ukupnih godišnjih potrošnji energenata u sektoru turizma, kako se to može vidjeti u gornjoj tablici. Od ostale potrošnje pored trgovine, zdravstva te škola i ustanova, značajnije potrošače čine Tvornica duhana Rovinj (TDR) i Mirna Rovinj.

*106 MJ Trgovina 12 Zdravstvo 16 Škole i ustanove 12 TDR 20 Mirna 4 Ostali 8 Ukupno 72

Planski pokazatelji i obveze iz Prostornog plana Istarske županije Vezano za energetsku potrošnju na teritoriju Grada može se izraditi prognoza potrošnje prirodnog plina. Za očekivati je da će izgradnjom distributivne plinovodne mreže najveći dio utroška energije u domaćinstvima za toplinsku pretvorbu (grijanje prostora, proizvodnja sanitarne tople vode i kuhanje) biti zamijenjen prirodnim plinom prvenstveno zbog cijene, ali i udobnosti koje pruža snabdijevanje iz umreženog sustava. Zbog istih razloga kao u slučaju domaćinstava, tako i u turizmu, u kojem također ima mnogo toplinske pretvorbe, za očekivati je da će postojeći energenti biti zamijenjeni prirodnim plinom. Tragom navedenog izrađena je tablica prognoze potrošnje prirodnog plina:

* 106 MJ

mil. m3

Domaćinstva 165 4,78 Hoteli, kampovi 50 1,45 Ugostiteljstvo 12 0,35 Trgovina 6 0,23 Zdravstvo 8 0,17 Škole i ustanove 6 0,46 TDR 16 0,46 Mirna 2 0,06 Ostali 4 0,12 Ukupno 269 8,08



U prvom stupcu gornje tablice navedene su grupe potrošača, dok drugi i treći stupac prikazuju prognoziranu potrošnju prirodnog plina pojedine grupe potrošača u fizičkim, odnosno volumnim veličinama. Temeljem iskustava može se za budući vremenski period pretpostaviti povećanje potrošnje od 10% do 15% (1 do 1,5% godišnje), što daje krajnju prognoziranu godišnju potrošnju prirodnog plina Grada Rovinja od 9 mil. m3. Sukladno Prostornom planu Istarske županije kao i preuzetih obveza iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, na teritoriju Grada Rovinja u smjeru jugoistok – sjeverozapad planiran je koridor magistralnog visoko tlačnog plinovoda za međunarodni transport Pula – Umag. Taj plinovod prolazi neposredno uz samu granicu GUP-a, ali sa vanjske strane. U koridoru plinovoda, na poziciji Turnina, predviđa se izgradnja MRS-a (mjerno redukcijska stanica) za snabdijevanje prirodnim plinom gradske distributivne plinovodne mreže, te srednje tlačnog plinovoda Rovinj – Žminj – Pazin. Nadalje Prostorni plan Istarske županije predviđa izgradnju srednje tlačnog plinovoda unutar granica GUP-a Grada Rovinja u cilju opskrbe plinom niskotlačne distributivne plinovodne mreže. Magistralni plinovod za međunarodni transport radnog tlaka 50 bara Pula –,Umag MRS Rovinj Srednje tlačni distributivni plinovod radnog tlaka 4 bara. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja Vezano za "Projekt plinofikacije Istarske županije" u Gradu Rovinju je predviđena mreža 1. instalacije u duljini 35 km. Duljina te mreže je određena samo u cilju definiranja njene izgradnje u danom vremenskom roku za potrebe dodjele koncesije, a namjera je ipak njeno širenje do posljednjeg mogućeg potrošača. Obzirom da je Grad relativno veći potencijalni potrošač prirodnog plina, postoje sve predispozicije za izgradnju distributivne plinovodne mreže. Morfologija tla naseljenog djela Grada pogodna je za izgradnju plinovodne mreže, a obzirom da se u najvećem dijelu radi o prostorima gdje su već vršeni iskopi, troškovi građevinskih radova (iskopa) trebali bi biti relativno niski. Ciljevi razvoja Ciljevi razvoja plinovodnog sustava županijskog značaja Prirodni plin, gledano ekološki s jedne strane je među fosilnim gorivima najprihvatljiviji primarni energent, jer najmanje zagađuje okoliš. S druge pak strane, zbog načina dobivanja iz plinskih bušotina na nalazištima plina, te relativno jeftinog transporta plinovodima, postao je i po cijeni veoma prihvatljiv. Nadalje, prvenstveno zahvaljujući razvijenoj tehnologiji, njegova je primjena u domaćinstvima i gospodarstvu pojednostavljena, te stoga ne čudi da je postao jedan od preduvjeta sveopćeg razvoja u svjetskim razmjerima. Uočivši sve prednosti koje ima taj energent, kao i trendove svjetskog razvoja u tom pogledu, u Istarskoj županiji pokrenut je "Projekt plinofikacije". Cijeli projekt se može sagledati kroz dva sustava: Prvi sustav čine visoko tlačni plinovodi: • VT plinovod Pula – Rijeka (kao dio projekta "Mala GEA"

plinovoda platforma Ivana A – Karlovac), sa pripadajućim MRS-ama u Puli, Labinu i Kršanu,

• VT plinovod Pula – Umag sa pripadajućim MRS-ama u Rovinju, Poreču, Kourima (za snabdijevanje distributivnih mreža Novigrada i Buja) i Umagu.

Drugi sustav sačinjavaju srednje i niskotlačne distributivne plinovodne mreže u gradovima i većim naseljima, putem kojih se opskrbljuju krajnji korisnici, a koje se snabdijevaju plinom iz visoko tlačnih plinovoda preko MRS-a. Analize i studije pokazuju godišnju potrošnju u Županiji od 75 mil.m3 ako se izuzmu veliki potrošači, te moguća energetska transformacija. Ciljevi razvoja plinovodnog sustava gradskog značaja Izgradnjom plinovodnog sustava te opskrbom potrošača prirodnim plinom dobiva se još jedan i to značajan energent, a samim tim diverzificira se postojeći energetski sektor. Kako se plin transportira plinovodima, to direktno utječe na smanjenje vozila u prometu, obzirom da se ostali energenti izuzev električne energije transportiraju cestama. Nadalje prirodni je plin ekološki najprihvatljiviji primarni energent, jer osim ugljičnog dioksida nema drugih štetnih sastojaka koji se emitiraju njegovim izgaranjem bilo u zrak bilo u zemlju. Velika mu je prednost što veoma brzo (za par sekundi) postiže radnu temperaturu, te je stoga gotovo idealan za domaćinstva. Izgradnjom plinovodnog sustava građani i gospodarstvo dolaze u priliku da plaćaju potrošenu energiju, a ne da je kupe i skladište, pa tek onda koriste, što je slučaj ostalih energenata (izuzev električne energije). Unapređenje komunalne infrastrukture naselja Izgradnja plinovodne infrastrukture (sustava opskrbe plinom potrošača) zasigurno bi unaprijedila komunalnu infrastrukturu Grada, te poboljšala životni standard stanovništva, jer je komoditet snabdijevanja iz umreženog sustava nedvojben. Sa druge strane korištenje plina kao energenta smanjuje potrošnju ostalih energenata, koji se u većini slučajeva transportiraju cestovnim prometom. Upotreba plina u domaćinstvima i gospodarstvu smanjuje potrebu za električnom energijom, pa se time smanjuju i troškovi održavanja postrojenja i uređaja električke distributivne mreže. Planirano stanje Razvoj plinovodnog sustava U gradu je vezano za Projekt plinofikacije predviđena izgradnja distributivne plinovodne mreže (mreža 1. instalacije) duljine 35 km iz PEHD cijevi, koja će se u budućnosti širiti. Pored distributivne mreže planom je predviđena izgradnja visoko tlačnog plinovoda Pula – Umag iz čeličnih cijevi, za koji treba osigurati koridor sukladno propisima. Idejno rješenje je pokazalo da je optimalni promjer cijevi tog plinovoda DN 300 (12"). Mjerno redukcijska stanica (MRS) je niski objekt površine 15 m2, a služi za preuzimanje plina iz visokotlačnog transportnog plinovoda, reduciranje tlaka na niži distributivni tlak, te mjerenje predane količine plina distributivnoj plinovodnoj mreži radi obračuna. Lokacija MRS Rovinj predviđena je na poziciji Turnina u koridoru visokotlačnog plinovoda Pula – Umag, a za koju treba predvidjeti parcelu od 100 m2. Vršni kapacitet MRS Rovinj za potrebe gradske distributivne mreže je 6750 Sm3/h, te 3000 Sm3/h za snabdijevanje srednje tlačnog plinovoda Rovinj – Žminj – Pazin, što ukupno daje 9750 Sm3/h.



Na području Grada Rovinja, ali izvan granica GUP-a, na poljoprivrednim površinama za uzgoj biljaka i cvijeća u staklenicima i plastenicima, predviđa se grijanje istih u zimskoj sezoni. Sukladno svjetskim trendovima, u takvim se objektima postavljaju plinske kogeneracijske mini elektrane koje pored toplinske energije proizvode i električnu energiju, pa se na taj način postiže daleko veći ekonomski efekt. Ako se ukaže potreba, mogu se takve elektrane predvidjeti i unutar granica GUP-a (uz hotele ili bazene), ali snaga pojedine takve jedinice ne bi smjela prelaziti 250 kW. Takve kogeneracijske mini elektrane u principu ne rade više od 6 sati dnevno, a proizvedena toplinska energija u vidu vruće vode se skladišti u posebnim izoliranim spremnicima i služi za zagrijavanje staklenika ili plastenika (može i hotela ili bazena) tokom cijelog dana. Prostorni plan Istarske županije predvidio je takvu mogućnost. Ono što je možda važno primijetiti da ukupna instalirana snaga na cjelokupnom području Grada Rovinja koja bi se sastojala od mnogo manjih jedinica ne bi smjela prelaziti 20 MW. Za tu primjenu predviđen je dodatni kapacitet u MRS Rovinj na srednjem tlaku od 3250 Sm3/h. 3.2.12. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina Zaštita prirodne baštine Zakonom o zaštiti prirode određene su zaštićene prirodne vrijednosti i upisane u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, te dijelovi prirode zaštićeni planskim mjerama zaštite predloženi ovim Planom: Spomenik prirode-geološki kamenolom Fantazija kod Monfiorenzzo* Kamenolom «Fantazija», danas napušten nalazi se uz cestu Rovinj-Bale. S obzirom na to da se vađenje kamena obavljalo okomitim i vodoravnim piljenjem, u kamenolomu je u više presjeka otvoreno nekoliko slojeva genetski različitih tipova dolomita s izvanredno očuvanim detaljima teksture, strukture dijagenetskih i genetskih karakteristika. Naročito veliku ulogu ovaj lokalitet ima u shvaćanju i tumačenju sedimentoloških procesa u plitkom moru pradavnih karbonatnih platformi (kreda). Površina zaštićenog dijela iznosi 4 ha. Otvaranjem kamenoloma ukrasnog kamena “Fantazija” i pokušajem eksploatacije tog kamena (zbog fizičkih karakteristika kamena eksploatacija je obustavljena) stjecajem okolnosti se došlo do geološkog otkrića izuzetne (svjetske) vrijednosti. Lokacija predstavlja školski primjer geoloških pojava u kršu, strukture i nastanka geoloških slojeva i sila koje su ih oblikovale. Lokacija treba postati naučni i edukativni poligon za istraživanje i upoznavanje s geološkim pojavama, atraktivna turistička ponuda domaćim i stranim gostima. Okolni prostor kamenoloma treba urediti i zaštititi, opremiti informacijskim sadržajima i organizirati vodičku službu. Park šuma Zlatni rt - Škaraba, Sv. Katarina*, Porton Biondi*, Rt Mucia* Zlatni rt je prva zaštićena park-šuma u Istri. Predstavlja jednu od najznačajnijih parkovnih cjelina našeg primorja, osebujne ljepote, te visoke estetske i botaničke vrijednosti. Ukupna površina park-šume iznosi 57,12 ha. Predstavlja sastojinu alepskog bora (Pinus halepensis Mill.), brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) i drugih borova. Autohtona makija (Orno-Quercetum ilicis H-ić 1958) temeljna je komponenta ove park-šume, dok je arboretumski raspoređeno više

različitih skupina egzota sa soliterima (cedrovi, duglazije, jele, čempresi). Poseban dojam ostavlja zvjezdasta skupina himalajskih cedrova (Cedrus deodara (D.Don.) G.Don.) s interpoliranim duglazijama (Pseudotsuga menziesii), jelama (Abies vilmorinii) i raznim vrstama čempresa, smještenih na južnoj strani. Parkovnu cjelinu skladno nadopunjuje više livadskih travnjaka. Škaraba se nadovezuje na Zlatni rt, te ima vrlo slične karakteristike kao prethodna park-šuma. Impozantni slojevi pločastih blokova vapnenca uz obalu pridaju lokalitetu novi estetski moment. Na samom ulazu u park-šumu nalazimo skupinu duglazija i pinije, uz najčešće prisutne skupine starih brucijskih borova, te autohtonu makiju. Ukupna površina šume je 14,50 ha. Park šume Sv. Katarina, Porton Biondi i Rt Mucia, potrebno je zaštititi temeljem GUP-a posebnom gradskom odlukom. Značajni krajobraz Rovinjski otoci i priobalno područje Rovinjski otoci i priobalno područje predstavlja jedinstvenu cjelinu, površine 1200 ha, a proteže se od rta Sv. Ivana kod ulaza u Limski kanal, pa sve do Barbarige, izuzimajući užu zonu grada. Ovdje nalazimo više od 20 otoka i otočića, dok je obala razvedena brojnim rtovima. Dominirajući motiv rovinjskih otoka i priobalja jesu gusti sklopovi četinjača, prvenstveno borova (alepski, brucijski), cedrova (himalajski) i čempresa koji se pojavljuju pojedinačno ili u skupinama. Navedene vrste su alohtone (unešene), ali ih vrlo često nalazimo u zajednicama autohtone vegetacije toga područja (makija hrasta crnike). U navedenim krajobraznim cjelinama nužno je potrebno ograničiti širenje građevinskih područja prema temeljnim krajobraznim vrijednostima. Spomenik parkovne arhitekture Drvored čempresa na groblju u Rovinju, park unutar bolnice “dr. Martin Horvat” u Rovinju* Na rovinjskom groblju nalazi se više drvoreda piramidalnih čempresa (Cupressus sempervirens var. pyramidalis L.) vrlo lijepih oblika. Čempresi su različite visine, jer ima i mlađih, naknadno posađenih. Visina starijih iznosi preko 15 metara. Ukupno je 115 vrijednih stabala čempresa raspoređenih u 8 redova. Ukupna površina zaštićenog dijela iznosi 2 ha.

KATEGORIJA ZAŠTITE

ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu*

SPOMENIK PRIRODE

Kamenolom Fantazija/ Monfiorenzo

PARK-ŠUMA - Zlatni rt -Škaraba - Sv. Katarina

- Porton Biondi - Rt Mucia

ZAŠTIĆENI KRAJOBRAZ

- Rovinjski otoci i priobalno područje

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

- drvored čempresa na groblju u Rovinju

- Park unutar bolnice "dr. M.Horvat"

Osnovne mjere zaštite prirodne baštine Za sva područja prirodnih vrijednosti utvrđena ovim Planom, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim slijedećim sadržajem: (1) utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora, (2) utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena, (3) valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni), (4) valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane



djelatnosti koje ga mogu ugroziti, (5) valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje i (6) prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena. Do donošenja planova područja posebnih obilježja, odnosno općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja prirodne baštine utvrđenih ovim Planom ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (turističke, prometne, energetske i dr.). Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite, ona se može provesti u postupku proglašenja zaštite. Granice područja zaštićenog dijela prirode određuju se aktom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode, a na osnovi obuhvata predloženim ovim Planom. Zaštita kulturne baštine Stanje kulturne baštine u jednom prostoru dijeli sudbinu stupnja razvoja tog prostora; kulturnu baštinu nije moguće shvaćati isključivo kao kulturnu vrijednost mimo mogućnosti i svijesti sredine u kojoj se nalazi. Gospodarski interes upozorava na graditeljsku baštinu kao na gospodarski resurs. Interes za ulaganje u baštinu radi njezine primjerene iskoristivosti, prema primjerenoj uporabi njezinih gospodarskih potencijala, izuzetno je važan. On podliježe ograničenjima koje nalaže posebnost objekata i cjelina baštine i ne može biti nadređen vrijednostima baštine. Usklađivanje interesa najdelikatniji je zadatak. Istraživanje, obrazovanje i informiranje temeljne su stručne pretpostavke za uključivanje graditeljske baštine u život zajednice (stvaranje organiziranoga znanja i razvitak svijesti o identitetima kulturne baštine nužna je pretpostavka za njezinu cjelovitu uporabu u životu društvene zajednice i za njezino svjesno očuvanje). Bitna za zaštitu spomeničke baštine je identifikacija prostora za valorizaciju /revalorizaciju, odnosno evidencija prostora kroz prostorne planove (cjelina, građevina, arheoloških lokaliteta i zona) koji nisu u Registru, ali ih treba uključiti revizijom ili sačuvati od aktivnosti u prostoru. Ugroženost ukupnog fonda kulturne baštine posebno je izražena kod povijesnih spomeničkih urbanih i ruralnih cjelina. Zahvati u povijesnim cjelinama često se izvode bez prethodnih studija koje bi upućivale na poštovanje i optimalno korištenje njihovih spomeničkih vrijednosti. U izuzetno su teškom stanju brojne povijesne građevine, ruševine svih grupa i vrsta te arheološki lokaliteti, i pojedinačno i u kompleksima, bez obzira na njihovo značenje i smještaj. Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava arheološka nalazišta u najugroženiju kategoriju kulturne baštine prilikom svih aktivnosti u prostoru, osobito pri realizaciji kapitalnih infrastrukturnih investicija. Graditeljsku baštinu u otvorenom krajoliku uobičajeno prezentiraju pojedinačne građevine, sklopovi građevina i grupe. Stanje graditeljske baštine izvan naseljenih prostora osobito je teško i stoga zahtijeva posebnu pozornost u strategijskim opredjeljenjima. Dok su povijesne urbane cjeline kako-tako zaštićene, ruralna povijesna naselja, zbog nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama, intenzivno gube svoja povijesna obilježja. Proces preobrazbi koji je zahvatio ruralne prostore nepovratno briše tradicijske oblike. Za potrebe prostornog plana prikazana su nepokretna kulturna dobra koja su obzirom na stupanj zaštite podjeljena na: registrirana (R), preventivno zaštićena (PZ) i evidentirana (E). Zbog njihove sveprisutnosti u prostoru bilo je potrebno nabrojiti sve poznate objekte spomeničkog značaja, kako zbog njihove zaštite, tako i zbog mogućeg njihovog

uključivanja u tokove života. Potrebno je naglasiti da još uvijek postoje neistražena područja, te se stoga mora računati na mogućnost dodatnih saznanja i otkrića novih kulturnih dobara. Prostornim planom su nepokretna kulturna dobra razlučena u nekoliko vrsta: - arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti - povijesne graditeljske cjeline, - povijesni graditeljski sklop, - povijesne civilne i sakralne građevine. Napomena: Tablice u nastavku obuhvaćaju lokalitete i građevine u obuhvatu GUP-a. Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti U Prostornom planu Istarske županije utvrđena su područja, kompleksi i objekti nacionalne i županijske razine značaja. Kao arheološke i hidroarheološke zone nacionalne i županijske razine značaja označene su: Šire područje oko grada Rovinja od Valalte na sjeveru do uvale Polari na jugu s materijalnim ostacima postojanja naselja od predantičkog i antičkog razdoblja do današnjih dana. Područje Rovinjštine iznimno je bogato ostacima materijalne kulture koje su ostavili ljudi koji su živjeli na ovim prostorima od prapovijesnih vremena pa do današnjih dana. Nažalost najveći dio njih danas leži skriveno ispod zemlje ili obraslo bujnim raslinjem čekajući dan kada će biti otkriveni. Najbrojnije materijalne ostatke iz prapovijesnih vremena čine gradinska naselja razasuta na čitavom području koje danas pokriva Grad Rovinj. Uz ostatke gradinskih naselja, koja su radi lakše i učinkovitije obrane bila smještena na vrhovima brežuljaka, iz ovog su razdoblja na ovom podučju nađeni i ostaci tumula (grobova) i nekropola. Do danas je na ovom području otkriveno više od 40 lokacija na kojima se nalaze ostaci materijalne kulture iz najstarijeg razdoblja ljudske povijesti. To naravno nije konačan broj i za pretpostaviti je da će ih se otkriti još.

Naziv

lokaliteta Vremensko razdoblje

karakteristike nalazišta

Salteria Prapovijest Tumul E Laste Prapovijest Gradinsko

naselje E

Sv. Katarina Prapovijest E Monvi Prapovijest Gradinsko

naselje E

Sveti Andrija (Crveni otok)

Prapovijest Gradinsko naselje

E

Sveti Ivan Prapovijest E Maškin Prapovijest Gradinsko

naselje E

U antici zamire život na gradinskim naseljima a rađaju se novi naseobinski centri oko villa rustica. To su ladanjsko - gospodarski objekti koji su najčešće smješteni uz morsku obalu, i u blizini su plodnih polja koja su njihovi stanovnici obrađivali. Zbog atraktivne obale i plodnih polja u zaleđu područje Rovinjštine bilo je izuzetno zanimljivo za osnivanje takvih naselja, tako da njihove ostatke nalazimo gotovo duž cijele obale. Od ulaza u Limski kanal pa do uvale Sv. Pavla registrirano je 20-ak mjesta gdje su nađeni ostaci iz razdoblja antike. Tu se radi o ostacima arhitekture (temeljenja zgrada, preše za ulje i grožđe, cistrene..), uporabnih predmeta (amfore, posude za svakodnevnu uporabu, uljanice, nakit…), ostaci lučkih postrojenja (molovi). Uz nalaze na kopnu, u



moru su na više mjesta nađeni antički predmeti - tu se prvenstveno misli na amfore - koji su kao brodski teret dospjeli u more zbog nevremena koje je zahvatilo brod ili uslijed brodoloma.

Naziv lokaliteta

Vremensko razdoblje

karakteristike nalazišta

Valdibora Antika Ostaci arhitekture

E

Sveti Andrija (Crveni otok)

Antika Ostaci arhitekture

E

Kuvi (Cuvi) Antika Ostaci arhitekture

E

Arheološke i hidroarheološke zone - osnovne smjernice zaštite Šire arheološke i hidroarheološke zone utvrđene ovim Planom potrebno je detaljno istražiti, te utvrditi način njihova korištenja. Unutar izgrađenih područja naselja preporuča se detaljno istraživanje do kulturnog sloja te, sukladno rezultatima valorizacije, prezentacija nalaza in situ koja može utjecati na izvedbene projekte planiranih građevina. Izvan izgrađenih područja, kao i u podmorju, preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalaza uz mogućnost korištenja metode anastiloze a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima i parcijalne dislokacije. U područjima kojima se ovim Planom predviđa izgradnja objekata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, investitor izgradnje na takovom prostoru ima obvezu obaviti arheološka istraživanja ili sondiranja prema uputama nadležne konzervatorske službe, s time da u slučaju veoma važnog arheološkog nalaza može doći do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije. U ovom Planu su prikazana nepokretna kulturna dobra koja su obzirom na stupanj zaštite podijeljena na: registrirana (R), preventivno zaštićena (PZ) i evidentirana (E). Registrirano kulturno dobro (R) predstavlja najviši oblik zaštite kulturnog dobra. Na registrirano kulturno dobro se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Rješenjem o zaštiti definirana je granica zaštite i eventualni posebni uvjeti zaštite. Na preventivno zaštićeno kulturno dobro (PZ) primjenjuju se isti režimi kao i za registrirano kulturno dobro. Za evidentirano područje za zaštitu (E) vlasnik je dužan izraditi konzervatorsku podlogu koju potvrđuje nadležno tijelo. U Generalnom urbanističkom planu određen je način zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara provedbom mjera zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite za određenu vrstu kulturnog dobra: • povijesna graditeljska cjelina grada Rovinja, • povijesni graditeljski sklop, • povijesne civilne i sakralne građevine. • arheološke i hidro arheološke zone i lokaliteti Opći uvjeti zaštite Za obuhvat GUP-a utvrđuju se jedinstveni opći uvjeti zaštite. GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su zaštićena urbanistička cjelina grada Rovinja, pojedine građevine ili njezini dijelovi, građevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i podvodna nalazišta i zone, rubovi grada –

mediteranski krajolik koji svjedoči o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti. Kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja od posebnog je značaja za grad i za širu zajednicu. Ovim planom utvrđen je cilj za pokretanje postupka uvrštenja kulturno – povijesne cjeline Rovinja u Listu svjetske baštine. Ostvarenje tog cilja uvjetuje zahtjevan odnos prema graditeljskom nasljeđu. GUP-om se utvrđuje obveza valorizacije dosadašnjih intervencija na građevinama u povijesnoj jezgri i mogućnost sanacije u odnosu na smjernice GUP-a, odnosno konzervatorskih uvjeta i urbanističkog plana. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara podaci iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana obvezni su sadržaj plana. Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata GUP-a. Kada nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana. Radi zaštite i očuvanja zaštićene urbane cjeline grada Rovinja utvrđuje se obveza izrade urbanističkog plana Uređenja. Do donošenja UPU-a i DPU-a moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja građevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina. Uvjeti gradnje na području obuhvata GUP-a utvrđuju se sukladno kartografskom prikazu 4.2., a omogućuju vizure iz glavnih točaka i poteza u gradu na starogradsku jezgru. Za poduzimanje radnji na kulturnom dobru za koje je prema posebnom propisu obvezatna lokacijska dozvola, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra koje izdaje nadležno tijelo. Radnje (rekonstrukcija, sanacija, adaptacija) koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Pravne i fizičke osobe ne smiju započeti obavljanje gospodarske djelatnosti, niti promijeniti namjenu, odnosno promijeniti djelatnost u prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog dobra ili zaštićene cjeline grada Rovinja bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Puli). Na kulturnom dobru radovi se mogu izvoditi tek uz posebne uvjete i prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Puli, kao nadležnog tijela. Odobrenje je potrebno i za radnje u neposrednoj blizini kulturnih dobara koje je ovim planom definirano kao kontaktna zona kulturnog dobra. Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti najbližu Upravu za zaštitu kulturne baštine (Pula).



Urbana cjelina grada Rovinja U postupku revizije registracije povijesne urbanističke cjeline Rovinja Konzervatorski odjel u Puli pokrenuti će postupak uvrštenja tog kulturnog dobra na listu kulturnih dobara od nacionalnog značaja. Ovim planom kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja zonirana je prema stupnju vrijednosti i očuvanosti urbane strukture, te je sukladno tome određen sustav zaštite, a u točki 8. ovih odredbi utvrđena su pravila građenja i uređivanja prostora. GUP-om se utvrđuju slijedeće zone i stupnjevi zaštite urbane cjeline:

Zona A - poluotok i dio obale (oko 12,3 ha) Zona B - kopneni dio stare gradske jezgre (oko 6,7 ha) Zona C - kopneni dio (oko 2,1 ha) Zona D - kontaktna zona (oko 34,1 ha) neposredna okolina

zaštićene povijesne jezgre Sukladno stupnju zaštite utvrđeni su mogući zahvati u prostoru. Zone A i B obuhvaćaju zaštićenu urbanističku cjelinu grada Rovinja (R – 53 od 15.09.1963.) i podliježu nadležnosti Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Puli. Za sve intervencije u prostoru obvezuje se ishođenje konzervatorskih uvjeta i prethodno odobrenje. Zone C i D utvrđene su ovim Planom i obuhvaćaju područje neposrednog kontakta sa zaštićenom urbanističkom cjelinom. Za sve intervencije u prostoru u ovim zonama utvrđuje se obveza izrade konzervatorske podloge koje potvrđuje Konzervatorski odjel u Puli, a sastavni su dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Zona A – zona potpune zaštite urbanih struktura – uvjetovane su mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno – povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području ove zone nadležno tijelo strogo kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama moguće je uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture ali bez promjene vanjskih gabarita građevina. Moguće su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. U ovoj zoni obavezna je zaštita arheološke baštine. Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja. Zona B – zona djelomične zaštite povijesnih struktura – uvjetovane su intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. U ovoj zoni obavezna je zaštita arheološke baštine. Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja. Zone C i D – zona ambijentalne zaštite – moguće su sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno - povijesne cjeline. U ovoj zoni moguće su metode obnove postojećih struktura i izgradnje novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. U ovoj zoni obavezna je zaštita arheološke baštine. Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja. Povijesnim graditeljskim sklopom smatra se gradski fortifikacijski sustav Rovinja s pripadajućim gradskim vratima, bedemima i kulama. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem metoda rekonstrukcije propisanih za fortifikacijske cjeline, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija.

Naziv Karakteristika Stupanj

1. Sv. Katarina - prapovijest arheološko nalazište - prapovijest E

2. Gradinsko naselje Monvi gradinsko naselje E

3. Gradinsko naselje Sveti Andrija gradinsko naselje E

4. Gradinsko naselje Laste gradinsko naselje E

5. Salteria gradinsko naselje E

6. Mondelaco gradinsko naselje E

7. Cuvi arheološko nalazište - antika E

8. Sv. Katarina dvorac E

9. Sv. Juraj i Sv. Eufemija crkva srednji i novi vijek E

10. Sv. Križ crkva – srednji vijek E

11. Sv. Ivan crkva – srednji vijek E

12. Sv. Marija od Milosti crkva – srednji vijek E

13. Oratorij crkva – srednji vijek E

14. Sv. Toma crkva – srednji vijek E

15. Sv. Josip crkva – novi vijek E

16. Gospa od Zdravlja crkva – novi vijek E

17. Sv. Nikola crkva – srednji vijek E

18. Sv. Benedikt crkva – srednji vijek E

19. Sv. Martin crkva – srednji vijek E

20. Sv. Karlo crkva – novi vijek E

21. Majka Božja Bezgrešnog začeća crkva – srednji vijek E

22. Sv. Ivan Bosco crkva – novi vijek E

23. Sv. Pelagije crkva – srednji vijek E

24. Sv. Pelagije crkva – novi vijek E

25. Majka Božja od Karmela crkva – novi vijek E

26. Sv. Gotard crkva – srednji vijek E

27. Sv. Ivan arheološko nalazište - prapovijest E

28. Maškin gradinsko naselje E

29. Sv. Andrija arheološko nalazište - antika E

30. Monte Mulini vjetrenjače 1710. g. E

31. Željeznički kolodvor javna građevina 1876. g E

32. Bolnica M. Horvat javna građevina 1888. g. E

33. Rovinjsko groblje groblje, 1900. E

34. Zgrada Gimnazije javna građevina, 1913. E

35. Zgrada tvornice "Mirna" industrijska građevina - 1882.g. E

36. Zgrada tvornice duhana i "Istragrafika"

industrijska građevina - 1872.g. E

37. Staro kino javna građevina E

38. Arheološko nalazište Sv. Ivan - antika

arheološko nalazište - antika E



Rješenjima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine registrirana su kulturna dobra ili je određena preventivna zaštita za: Zaštićeno: Preventivno zaštićeno: Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, te izuzetno restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra.

3.2.13. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite Vodozaštitna područja Vodozaštitna područja koja su temeljem posebnih državnih propisa i akata jedinica lokalne samouprave već utvrđena primjenjuju se u smislu provedbe upravnih postupaka vezanih za izgradnju objekata i uređivanje prostora, a Ovim se Planom provode na:

II. vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim II. vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja posebne osjetljivosti vodonosnika te se unutar istih zabranjuje bilo kakvo širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura, a za izgradnju infrastrukturnih objekata izvan naselja uvjetuje se procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima; III. vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim III.. vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njih širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane u planovima nižeg reda, dok se za izgradnju gospodarskih ili stambeno gospodarskih objekata izvan građevinskih područja naselja uvjetuje procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima.

Ovim planom naznačene su zaštitne zone vodocrpilišta "Campolongo" u Rovinju. Za detaljno utvrđivanje navedenih zona zaštite potrebno je započeti postupak utvrđivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Gradskom vijeću.

Šumske površine Potrebno je održati i povećati postojeći fond šume putem očuvanja prirodnih šuma, njihove zaštite, rehabilitacije, regeneracije, pravilnog gospodarenja, te akcija pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, kao i sadnju drveća u cilju održavanja ili pak vraćanja ekološke ravnoteže. Također treba povećati zaštitu šuma od zagađivanja, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja i stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjivanja područja naselja i uređenog krajolika. Gubitak vrijednih šumskih površina uslijed različitih prenamjena, uglavnom izgradnje i zadiranja infrastrukture, potrebno je zaustaviti. Širenje građevinskog područja treba usmjeriti na manje vrijedne površine i pravilno planirati mrežu infrastrukture koja zadire u prirodni krajolik. Korisnike trasa infrastrukture treba usmjeravati u zajedničke koridore koji zahtijevaju pažljivo trasiranje u prirodno osjetljivim područjima, vodeći računa o vizualnom identitetu i vrijednostima krajolika. Poljoprivredne površine Postojeće poljoprivredne površine potrebno je sačuvati za buduću kvalitativnu usmjerenu poljoprivrednu proizvodnju (proizvodnja zdrave hrane), naročito sprečavanjem prenamjene uslijed širenja građevinskih područja naselja i prodiranja infrastrukture. 3.2.14. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja Kakvoća priobalnog mora Ovim se Planom također utvrđuje područje priobalnog mora za koje je obvezno poduzimanje mjera zaštite i sanacije u cilju dosizanja kakvoće mora I. i II. vrste sukladno propisima te odredbama ovog Plana u dijelu zaštite mora. More II. vrste koje se utvrđuje ovim Planom je postojeće priobalno more na udaljenosti manjoj od 1000 m od postojećih naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura u priobalju, izuzev prostora lučkih područja utvrđenih ovim Planom. Unutar prostora lučkih područja Rovinj, Rovinj - Valdibora kakvoća mora III. vrste može se održati do 2005.g, a do 2010.g. se moraju stvoriti infrastrukturni uvjeti za zadovoljenje kriterija kakvoće mora II vrste. Obalno područje i otoci Glavne sastavnice su: izgrađena obala, naselja, (povijesni i novi dio), izdvojeni turistički kompleksi, prirodna obala i zaštićeni dijelovi obale, morfološke cjeline (uvale, rtovi, hridi, potezi strme obale, prirodne plaže) za koje treba osigurati zaštitu prirodne i funkcionalne cjelovitosti i jedinstven planski obuhvat. Prostorno planskim mjerama treba strogo ograničiti i nadzirati daljnje građevinsko zauzimanje neposredne obale, posebno na krajobrazno osjetljivim lokacijama (rtovi, slikovite uvale i sl.); očuvati mediteransku fizionomiju starih naselja, kako pažljivim smještajem novih objekata, tako i poštivanjem lokalne tradicijske arhitekture; poticati prirodnu regeneraciju šuma, a na pojedinim lokacijama obogatiti krajolik podizanjem novih šuma, u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima; odgovarajućim mjerama u prvom redu prevencijom, sprječavati šumske požare (između ostalog, izbjegavati borove monokulture, jer su podložnije požarima); Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na sljedećim osnovnim smjernicama:

Naziv Karakteristika Registracija

0. Urbanistička cjelina stari grad Rovinj R Z-53 od 15.09.1963.

1. Crkva Sv. Trojstva crkva R Z-361 od 4.7.2002.

2. Zgrada starog Tribunala civilni kompleks R

RRI-18 od 17.7.1961.

3. Sv. Ivan na Pučini otok i svjetionik R Z-611 od 31.1.2003.

4. Sv. Franjo Asiški crkva i samostan R Z-2481 od 20.12.2005.

5. Poreč-Barbariga hidro-arheološka zona R

RRI-110 od 23.12.1966.

Naziv Karakteristika Stupanj Registracija

1. Sv. Andrija samostanski sklop PZ

P-912 od 2004.

2. Sv. Pelagije (San Pelagio)

arheološko nalazište - antika PZ

od 27.05.2006.



• izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,

• na užem obalnom pojasu mora se osigurati javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža,

• određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica,

• otoci, otočići i hridi s pretežitim ili potpunim prirodnim ambijentom moraju zadržati te značajke i namjenjuju se prvenstveno istraživanju i ograničenom, isključivo rekreativnom, posjećivanju uz isključivanje formiranja građevinskih područja.

Obalno područje je dio kopna koje je posebno izloženo prema moru i koje predstavlja zasebnu krajobraznu cjelinu - Istarsko priobalje sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju, a koje je utvrđeno kombinacijom kriterija nadmorske visine (50 m.n.v.) i udaljenosti od obalne linije (2000 m). Obalno područje utvrđeno kao krajobrazna cjelina (prirodni krajolik/ kultivirani krajolik) zahvaća cjelu površinu teritorija Grada Rovinja. Kriterije zaštite treba osnivati na načelima aktivne zaštite prema konceptu održivog razvitka. Potrebno je prije svega gospodarskim mjerama (stimulacijama) barem dijelu krajolika vratiti identitet (posebno kultiviranom krajoliku priobalnog dijela, koji zapuštanjem poljoprivrednih kultura i preintenzivnom izgradnjom gubi identitet). To je posebno važno provesti na onim dijelovima obale koji nisu obuhvaćeni zaštitom na temelju Zakona o zaštiti prirodne i spomeničke baštine. Zaštićeno obalno područje mora Sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) donesena je Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) koja je stupila na snagu 13. rujna 2004. godine. Temeljem te Uredbe na području Grada Rovinja određeno je zaštićeno obalno područje mora. Zaštićeno obalno područje mora je područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 metara od obalne crte i pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte. Utvrđuje se (do vremena buduće valorizacije prostora, novih razvojnih prostornih planova i usklađenja s budućim potrebama) negradivi dio zaštićenog obalnog područja u kojem treba osigurati prohodni koridor cijelom dužinom obale, što znači da je zabranjeno postavljanje trajnih prepreka koje bi priječile prolaz uz obalu. Očuvanje kultiviranih krajolika Očuvanje i razvitak seoskog prostora, treba planirati na način da se osigura usklađen socio-gospodarsko-kulturno-prostorni razvoj. Uz oživljavanje seoskog gospodarstva, biopoljoprivrede, šumarstva, obrtništva, rukotvorskih vještina, turizma, te poticanje ruralnog stanovanja kao mogućnosti izbora, nužna je izgradnja društvene i tehničke infrastrukture. U cilju očuvanju identiteta prostora pažnju treba usmjeriti

prema slici kultiviranog krajolika te izdvojene dijelove naselja (građevinska područja stancija) definirati na način da se očuvaju morfološke i strukturne značajke graditeljske baštine, osobito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski oblik gospodarstva. Pri planiranju i graditeljskoj obnovi osobito voditi računa o osjetljivosti tradicijske baštine, kako se obnova ne bi svela samo na tehničke zahvate, koji će narušiti povijesnost prostora. Očuvanje prostornog identiteta grada Rovinja Očuvanje prostornog identiteta grada Rovinja treba temeljiti na poštivanju njegove jedinstvenosti, njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja. Pri planiranju grada, na načelima obzirnog razvitka, mora se odrediti koje je prostore nužno potpuno zaštititi (sukladno uvjetima službi zaštite graditeljske i prirodne baštine), gdje su mogući a gdje nužni zahvati u cilju poboljšanja i koje su dopustive promjene gradskih struktura a da to ne šteti trajnim povijesnim vrijednostima. Posebnu pažnju posvetiti kontaktnom području povijesnog gradskog središta i struktura suvremenih proširenja grada, kao i rubnim područjima, osobito štiteći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju. 3.2.15. Obuhvat obvezne izrade planova prostornog uređenja Prostorni plan uređenja provodi se temeljem Provedbenih odredbi plana. Osim toga Posebnim propisima, PPUG-om i PPŽ-om Istarske županije kao i ovim Planom određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi posebnu i detaljnu dokumentaciju: Studije o utjecaju na okoliš Posebnim propisima, PPŽ-om Istarske županije određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš putem izrade Studije o utjecaju na okoliš. To su slijedeći zahvati: Energetske građevine: regionalni (županijski) plinovodi s pripadajućim građevinama -

mjerno redukcijskim stanicama, odnosno skladištima UNP-a kotlovnice snage veće od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s.

Vodne građevine: sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta većeg od 2000 ES

(ekvivalentnih stanovnika), a manjeg od 10000 ES. Građevine u zaštićenom području: građevine i zahvati u prostoru na području zaštićenog krajolika ili

botaničkog rezervata namijenjeni turizmu (Monte Mulini, Sv. Katarina, Sv. Andrija, Porton Biondi),

građevine i zahvati na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata namijenjene sportu i rekreaciji (Monvi – Cuvi, Punta Corrente, Punta Mucia, Porton Biondi))

sustavi za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog kapaciteta većeg od 100 ES (uređaj Cuvi),

izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim obradivim tlima određenim ovim Planom (Calchiera)

akvatorij sjeverne luke (Valdibora) i kontaktnog područja akvatorij južne luke i kontaktnog područja.

Posebni slučajevi: U slučaju da se unutar područja iste namjene određene ovim Planom predviđa više istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupno iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okoliš, a prema zakonskim odredbama.



Urbanistički planovi Generalnim urbanističkim planom određeno je da je za područje povijesne jezgre Rovinj, Calchiera, Gripole-Spine obavezno donošenje urbanističkog plana uređenja. Detaljni planovi Generalnim urbanističkim planom određene su površine za koje je obvezno donošenje detaljnog plana, a površine za koje nije obvezno donošenje detaljnog plana uređuju se na temelju Plana. Gradski projekti Gradski se projekti izrađuju za zahvate u prostoru gdje je Grad partner u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta ili je već uložio ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene, parkovi, infrastruktura i sl.), odnosno kako bi sačuvao stečene gradske vrijednosti. O obuhvat gradskog projekta odlučuje Gradsko poglavarstvo, u suradnji s drugim gradskim institucijama, temeljem definirane zone utjecaja gradske investicije. Područja i teme gradskih projekata su: • sustav odvodnje • stanovanje • lučko područje • afirmacija postojećih gradskih poteza, • postojeće glavne gradske ulice i sl., • gradnja uz planirane glavne gradske ulice i trase; • prenamjena stare industrije; • javni sadržaji; • površine za rekreaciju, • novi gradski parkovi i zelene površine, • građevine javne i društvene namjene gradskog

značenja. Programske studije su stručne podloge za odlučivanje o ulaganju u području gradskih projekata. Programske studije usvaja Poglavarstvo. Programska studija, osim programa za gradski projekt, naročito određuje: • procedure koje prethode realizaciji (javni natječaj,

pozivni natječaj); • obveze za detaljniji plan.

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina Osnovna namjena površina i kriteriji za građenje i uređivanje prostora GUP-om su određene slijedeće namjene površina: 1. Povijesna jezgra i kontaktna zona 2. Mješovita namjena M • mješovita- pretežito stambena M1 • mješovita (poseban program) M1-1 • mješovita - pretežito poslovna M2 • stancija ST 3. Javna i društvena namjena (crvena) D • upravna D1 • socijalna D2 • zdravstvena D3 • predškolska D4 • školska D5 • kulturna D6 • znanost, tehnološki parkovi D7 • vjerska D8 • površine na kojima su moguće sve javne i društvene

namjene označene su kao D (sve navedene i druge javne i društvene namjene)

4. Gospodarska namjena G • proizvodna namjena I • poslovna namjena - pretežito uslužna K1 • poslovna namjena - pretežito

trgovačko ugostiteljska K2 • komunalno - uslužna K3 • površine na kojima su moguće sve gospodarske

namjene označene su kao K (sve navedene i druge gospodarske namjene)

• ugostiteljsko – turistička namjena (skupina hoteli) T1 • ugostiteljsko - turističku namjenu - informacijski punktovi – T4 5. Sportsko - rekreacijska namjena • sport R1 • rekreacija R2 • uređena kupališta R3 • prirodne plaže i lungomare R4 • plažni objekti R5 6. Javne zelene površine • javni park Z1 • gradske park - šume Z2 • tematski park Z3 7. Zaštitne zelene površine

i kultivirani mediteranski krajobraz • zaštitne zelene površine Z • kultivirani mediteranski krajobraz MK

8. Komunalne građevine

• groblje G • tržnica T



9. Površine infrastrukturnih sustava IS • površine infrastrukturnih sustava IS • autobusni kolodvor AK • stajalište željeznice SŽ • javna parkirališta P • javna garaža GP • benzinska postaja BP

10. Lučko područje

A - JUŽNA LUKA SVETA KATARINA • luka za javni promet - županijskog značaja • luka za javni promet - lokalnog značaja • luka posebne namjene (tijela unutarnjih poslova,

komunalni vezovi, marina, sportska luka, brodogradilište-muzej)

• granični pomorski prijelaz (do preseljenja na novu lokaciju)

B - SJEVERNA LUKA VALDIBORA • luka za javni promet - županijskog značaja • luka za javni promet - lokalnog značaja • luka posebne namjene (komunalni vezovi, marina,

sidrište, sportska luka) • granični pomorski prijelaz • benzinska postaja • hidroavion (platforma)

Povijesna jezgra Ovim planom povijesna jezgra grada Rovinja zonirana je prema stupnju vrijednosti i očuvanosti urbane strukture, te je određen sustav zaštite. GUP-om se utvrđuju slijedeće zone i stupnjevi zaštite povijesne jezgre: Zona A - poluotok i dio obale (oko 12,3 ha) - I. stupanj zaštite Zona B - kopneni dio stare gradske jezgre (oko 6,7 ha) - II.

stupanj zaštite Zona C - kopneni dio (oko 2,1 ha) - III. stupanj zaštite Zona D - kontaktna zona (oko134,1 ha) neposredna okolina

zaštićene povijesne jezgre Sukladno stupnju zaštite utvrđeni su mogući zahvati u prostoru. Za povjesnu jezgru obavezna je izrada konzervatorske podloge koja će biti podloga za izradu detaljnog plana. Mješovita namjena (M) U obuhvatu GUP-a površine mješovite namjene podijeljene su u dvije osnovne kategorije: a) mješovitu pretežito stambenu namjenu b) mješovitu pretežito poslovnu namjenu a) Zona mješovite namjene - pretežito stambena (M1) Pod površinama mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na građevnoj čestici osim osnovne namjene (stambena) smještaj: športsko-rekreacijskih sadržaja u sklopu osnovne stambene građevine, poslovnih sadržaja (uredskih, uslužnih i trgovačkih) i ugostiteljskih sadržaja. Po jednom stanovniku potrebno je osigurati određenu površinu prostora za stanovanje: kod pretežno visoke stambene gradnje - 22 m2 netto po stanovniku; kod pretežno niske stambene gradnje - 25 m2 netto po stanovniku. U sklopu površina mješovite pretežito stambene namjene na zasebnim građevnim česticama izgradnja treba biti tako koncipirana da: površina građevne čestice iznosi 400 - 2.000 m2, maksimalni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 na jednoj građevnoj čestici moguće je izgraditi manje športske terene, tenis teren, bazen sa pratećim građevinama, parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene na građevnoj čestici građevine, a najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno.

b) Zona mješovite namjene . posebni programi (M1-1) Programom i detaljnim planom odrediti će se pretežitost namjene u ovim prostorima. Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati samo kao cjelovite zone. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno rješenje za sve građevine u zoni. Izrada programa koji će biti podloga za izradu detalnog plana uređenja predmet je javnog natječaja kojeg usvaja Gradsko vijeće. c) Zona mješovite namjene - pretežito poslovna (M2) Pod površinama mješovite pretežito poslovne namjene (oznaka M2) podrazumijevaju se površine unutar kojih je na građevnoj čestici u sklopu osnovne poslovne građevine mogu se graditi i uređivati prostori za ugostiteljstvo i smještajni objekti iz skupine hoteli, tržnice, trgovine,kulturna namjena, javne garaže, javnu i društvenu namjenu, stanovanje (do 10% ukupnog BRP), uslužni sadržaje, sport i rekreaciju, parkove i dječja igrališta. To su prostori promjene namjene današnjih tvornica, skladišta i sličnih namjena u središtu grada (TDiA, Mirna, Lamanova). Poslovna namjena unutar površina mješovite namjene smatraju se prostori u kojima se obavljaju djelatnosti kod kojih se prema kriterijima određenim posebnim zakonskim i podzakonskim propisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje zraka, buka, neugodni mirisi, vibracije, radioaktivna emisija, opasnosti od eksplozije i sl.), a svojom veličinom, smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja. Uvjeti gradnje poslovnih građevina, unutar površina mješovite pretežito poslovne namjene određeni su uvjetima gradnje koji su karakterizirani posebnostima lokacije i programa za predmetnu lokaciju. d) Mješovita namjena – stancija - ST Na površinama mješovite - stambeno poslovne namjene (stancije u gradu) postojeće i planirane građevine su stambene ili ugostiteljske, s tim da ugostiteljska namjena ne ometa stanovanje u susjednim prostorima i ne prelazi 30% BRP stancije. Na prostorima stancija u gradu nije moguće graditi gospodarske objekte, odnosno prenamjeniti postojeće građevine u gospodarske. Ostali sadržaji u zonama mješovite namjene U prostorima mješovite namjene omogućuje se gradnja dječjih igrališta, tako da se osigura: a) po djetetu starosti do 6 godina - 4 m2; b) po djetetu starosti od 7 do 14 godina - 1 m2. U prostorima mješovite namjene omogućuje uređivanje površina za fizičku kulturu i rekreaciju, tako da se po stanovniku starijem od 14 godina osigurava 3 m2. U prostorima mješovite namjene omogućuje gradnja pratećih sadržaja, tako da se primijene slijedeći normativi: a) za prodavaonice artiklima svakodnevne potrošnje 0,20

m2 po stanovniku; b) za osobne usluge i usluge domaćinstvima - 0,10 m2 /st; c) za ugostiteljsku djelatnost - 0,10 m2 po stanovniku; d) za područno odjeljenje dječjih ustanova - 5,0 m2 po

djetetu; e) za djelatnost primarne zdravstvene zaštite - 0,10 m2 po

stanovniku; f) za djelatnost društveno-političkih i društvenih, te

kulturnih organizacija - 0,20 m2 po stanovniku; g) za djelatnost pošte, banke i slično - 0,10 m2 po

stanovniku. U prostorima mješovite namjene omogućuje gradnja objekata drugih sadržaja: tržnice, robne kuće, hoteli, uredi i lokali, komunalne objekte i uređaje, objekte posebne namjene i objekte vjerskih zajednica.



Javna i društvena namjena (D) Pod građevinama društvenih djelatnosti smatraju se građevine: - upravne djelatnosti - socijalne djelatnosti, - zdravstvene djelatnosti, - predškolske djelatnosti - školske djelatnosti, - kulturne djelatnosti, - za znanost i - vjerske namjene. Prostori i građevinske parcele na kojima se omogućuje gradnja objekata za javne namjene, u pravilu su veći od 0,5 ha. Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. Građevine društvenih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama isključivo za javne i društvene namjene. U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine. U sklopu površina javne i društvene namjene izgradnja treba biti tako koncipirana da: (1) najmanja veličina građevne čestice iznosi 5.000 m2 , (3)najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka njezinoj visini, ali ne manja od 3,0 m, (4) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za izgradnju navedenih građevina, osim građevina odgojne i obrazovne djelatnosti, na slobodnostojeći način iznosi 0,6, a na ugrađeni način iznosi 0,8, (5) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za izgradnju građevina odgojne i obrazovne djelatnosti iznosi 0,4, (6) najmanje 25% od ukupne površine građevne čestice namjenjene izgradnji građevinama odgojne i obrazovne djelatnosti mora biti uređeno kao parkovno zelenilo, (7) građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,0 m, (8) parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene na građevnoj čestici građevine ili na javnim parkirališnim površinama, ako se nalaze na udaljenosti do 100 m od ulaza na građevnu česticu. Gradnja dječjih ustanova omogućuje se primjenom sljedećih normativa: a) broj djece predškolske dobi do 6 godina - 10% od broja stanovnika; b) ukupan obuhvat dobne skupine u dječjim ustanovama - 76%; c) obuhvat u namjenski građenim građevinama - 60% broja djece, u pravilu, u građevinama s 250 mjesta na 1500 stanova; d) u područnim odjelima - 16% djece.

Za gradnju dječjih ustanova potrebno je po djetetu osigurati 15 do 30 m2 građevinskog zemljišta. Gradnja osnovnih škola omogućuje se primjenom sljedećih normativa: a) broj djece školske dobi određuje se s 12% od broja stanovnika; b) broj učionica određuje se tako da jedna dolazi na 30 učenika; c) veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura 25 do 50 m2 po učeniku. Navedeni normativi primjenjuju se glede održavanja nastave u dvije smjene.

Gospodarska namjena (G)

Gospodarska namjena - proizvodna (I) su industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, novi tehnološki park, za završnu obradu zdrave hrane, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine. U radnim zonama omogućuje se gradnja pratećih sadržaja nužnih za funkcioniranje osnovne namjene ili sadržaja kojima se upotpunjuje osnovna namjena. U sklopu površina proizvodne namjene izgradnja treba biti tako koncipirana da:

(1) najmanja veličina građevne čestice iznosi 2.000 m2, a maksimalna površina se ne određuje, (2) najmanja udaljenost građevine od susjednih čestica mora biti veća ili jednaka njezinoj visini, ali ne manje od 6,0 m, (3) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,3, a najmanji 0,1, (4) najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno zelenilo, (5) građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine kolnika od 5,5 m, (6) parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene na građevnoj čestici građevine.

Gospodarska namjena – poslovna (K) je zona u kojoj je omogućen smještaj svih građevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguća je lokacija svih sadržaja za potrebe JVP Rovinj.

Poslovna namjena - pretežito uslužna K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, benzinske stanice, skladišni prostori, čuvanje i održavanje plovila i sl.

Poslovna namjena - pretežito trgovačka K2 su trgovački centri koji bitno utječu na urbanističku organizaciju grada, oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu. U trgovačkim centrima ne mogu se graditi prostori za stanovanje. Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i građevine poslovne namjene (K1) osim proizvodnih i komunalno-servisnih građevina.

Poslovna namjena - pretežito komunalno-servisna K3 su komunalni sadržaji koji su u funkciji poboljšanja komunalne infrastrukture grada. Na tim površinama mogu se graditi građevine za komunalne i slične djelatnosti (spremišta i radionice za komunalna vozila i sl.), građevine za prikupljanje posebnog otpada (staklo, papir, ambalaža, metal, drvo, krupni kućni otpad i sl.), građevine za zbrinjavanje životinja i drugi komunalni sadržaji.

Ugostiteljsko-turistička namjena – T1 su površine predviđene isključivo za ugostiteljsko-turističku namjenu a podrazumijevaju smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije (najmanje sa 4 zvjezdice). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, građevina za zabavu u funkciji turizma i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude). U sklopu površina ugostiteljsko turističke namjene - hotel (oznaka T1) izgradnja treba biti tako koncipirana da: (1) najmanja veličina građevne čestice iznosi 1.200 m2, (2) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice definiran je odredbom 30. (3) građevna čestica mora imati osiguran pristup na javnu prometnu površinu, (5) parkirališne potrebe moraju biti zadovoljene sukladno odredbi 81.

Turistička - luke posebne namjene - LN Planom se propisuju najveći dozvoljeni kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nautičkog turizma (LN): Sjeverna gradska luka Rovinj Valdibora – 400 vezova u moru te Južna gradska luka Rovinj Sveta Katarina– 200 vezova u moru što ukupno iznosi 600 vezova u moru. U akvatoriju luka posebne namjene mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani, postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajućim propisom o kategorizaciji luka, te s propisima o sigurnosti plovidbe. Ove zone namijenjene su i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.



Marina L4 - ovim planom lokacija marine u sjevernoj luci određuje se načelno. Točan položaj, obuhvat i način zaštite odrediti će se nakon izrade studije utjecaja na okoliš za cjelinu prostora Valdibora i detaljnog plana uređenja.

Športsko – rekreacijska namjena (R) Površine predviđene za športsko rekreacijsku namjenu (oznaka R) podijeljene su u tri osnovne kategorije: (1) šport, (2) rekreacija i (3) kupalište. Izdvojena je tamo gdje se radi o isključivoj namjeni. Pored športsko rekreacijskih sadržaja te prostore treba urediti kao parkovno šetališni ambijent, zeleni ambijent sa pojedinačnim građevinama isključivo gradskih funkcija. Unutar te namjene moguće je graditi najraznovrsnije sadržaje športova i rekreacije: otvorena igrališta, dvorane, stadion, bazene, kupališta, te uređivati zelenilo za odmor i boravak u prirodi.

Zone športa (R1) - Na tim se površinama mogu graditi sportske dvorane, bazeni i stadioni i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, sa ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama.

Zona rekreacije (R2) - Pod površinama (oznaka R2) podrazumijevaju se slobodne neizgrađene hortikulturno uređene površine namijenjene za rekreativne aktivnosti. Planirana zona nalazi se u kontaktnoj zoni povijesne jezgre i podliježe posebnom režimu uređivanja. Prostor Valdibora, dio kojeg je i zona R2 od posebnog je interesa za grad i može se planirati samo kao cjelovita zona. U zoni R2 mogu se uređivati samo otvorena igrališta te manji prateći prostori, parkiralište i javni park. Planom je određena površina javnog parka u odnosu 50% ukupne površine. GUP-om se zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnoj zoni bez definiranja cjelovitog programa za zonu.

Zona kupališta (R3) - Pod površinama (oznaka R3) podrazumijevaju se uređene kupališne površine sa plažama i građevinama za rekreaciju na vodi (bazeni, tobogani, odbojka na pijesku i sl.). Unutar zone kupališta a u zaleđu obalne šetnice omogućena je izgradnja ugostiteljskih i drugih pratećih građevina (javne sanitarije, garderobe, skladišta plažnih rekvizita). Morske zone maritimne rekreacije namijenjene su uređenju plaža, prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim zonama maritimne rekreacije, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja, odnosno ocjeni prihvatljivim utjecajem na okoliš. Na posebno istraženim i opravdanim lokacijama, a temeljem idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš mogu se u podmorju unutarnjeg morskog pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati novi umjetni brakovi radi proširenja potencijalnih staništa posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog utjecaja mora na uređene plaže.

Prirodna kupališta i lungomare (R4) Područja užeg obalnog pojasa koji je namijenjen za rekreaciju prostire se uz morsku obalu između obalne crte i šetnice uz more (lungomare). Unutar tih područja postoji mogućnost uređivanja površina u funkciji rekreacije. Pod uređivanjem površina smatra se građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih putova i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak, nadstrešnica, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te i drugih sličnih zahvata u prostoru. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogeni šumskih površina s ciljem njihove izgradnje.

Plažni objekti (R5) Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare). Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i drugo). Pod građevinama športsko rekreacijske namjene podrazumijevaju se: (1) unutar površina mješovite pretežito stambene namjene na građevnoj čestici osnovne građevine: športski teren do 100 m2 površine (boćalište, stolni tenis, viseća kuglana i sl.), bazen za plivanje vodene površine do 100 m2, (2) unutar površina mješovite pretežito stambene namjene i namjene s pretežito povremenim stanovanjem na zasebnoj građevnoj čestici: športski teren do 200 m2 površine, tenis teren, bazen za plivanje vodene površine do 320 m2, (3) unutar površina ugostiteljsko turističke namjene na građevnoj čestici osnovne građevine: športski teren do 200 m2 površine, tenis teren, bazen za plivanje, (4) unutar površina športsko rekreacijske namjene: sve vrste i kategorije športskih građevina, U sklopu površina športsko rekreacijske namjene (R1, R3) uvjeti uređenja površina i uvjeti gradnje građevina propisat će se detaljnim planom uređenja.

Javne zelene površine (Z) Površine predviđene za javne zelene površine (oznaka Z) podijeljene su u tri osnovne kategorije: (1) Zona javnog parka (Z1), (2) gradske park-šume (Z2), (3) Tematski park (Z3). Javne zelene površine (Z1) izdvojene su kao isključiva namjena tamo gdje se planira uređenje urbanog zelenila sa slijedećim funkcijama: parkovi, uređeno zelenilo, drvoredi. Ostale manje površine, kao prateće uz javne građevine i stanovanje, integrirane su u zonu određene prioritetne namjene.

Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana i gostiju. Javne zelene površine (oznaka Z1) su hortikulturno uređene parkovne površine unutar kojih nije omogućena izgradnja izuzev građevina za potrebe zaštite od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda (skloništa), te dječjih igrališta.

Gradske park - šume (Z2) su šume posebne namjene čije su funkcionalno oblikovne karakteristike određene njihovim prirodnim obilježjima. Gradske park - šume mogu se oblikovati kao parkovne površine, a gospodarenjem se zadržava njihova izvorna struktura šume, uz mogućnost opremanja samo onim sadržajima koji će od opće korisnih funkcija šume imati naglašeniju rekreativnu funkciju. Površinu park - šume koja će se uređivati i razinu opremanja određuju tijela nadležna za upravljanje šumama i za zaštitu posebno vrijednih i zaštićenih dijelova prirode na gradskom području. Tematski park (Z3) je prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom) te nema nužno naglašenu vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadržajna struktura tematskog parka, opremljenost građevinama i opremom te drugi uvjeti realizacije parka odrediti će se programom. U navedenim zonama omogućuje se uređivanje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, te objekata za sklanjanje od nevremena, javnih zahoda, paviljona, kao i manjih objekata za javne namjene, ali tako da njihova ukupna površina ne prelazi 10% površina park-šume, parka ili pejsažnog i zaštitnog zelenila do 10 ha, ili 5% površine većih park-šuma, parkova ili pejsažnog i zaštitnog zelenila, te da su oblikovanjem, posebno visinom, u skladu s prostorom u kojem se grade. Na prostorima na kojima se omogućuje nova gradnja omogućuje se uređivanje park-šuma i parkova u veličini 3 m2 po stanovniku.



Zaštitne zelene površine i kultivirani mediteranski krajolik Zaštitne zelene površine (oznaka Z) su negradive površine koje tvore izvorni prirodni ili kultivirani krajobraz unutar kojih je moguća sadnja autohtonog zelenila, te izgradnja linijskih infrastrukturnih građevina. Namijenjene su kao zaštitne tampon zone između dijelova naselja s pretežito stambenom izgradnjom i proizvodnih zona, te sjeverne obilaznice Mediteranski kultivirani krajolik (MK) su površine uglavnom na rubovima grada kultivirane tradicionalnom poljoprivrednom djelatnosti (vinogradi, maslinici, voćnjaci, povrtnjaci). Površine infrastrukturnih površina (IS) Pod površinama infrastrukturnih sustava (oznaka IS) podrazumijevaju se površine koridora prometne i ulične mreže, akvatoriji i kopneni dijelovi (lukobrani, operativna obala) gradskih luka, te površine komunalnih infrastrukturnih građevina državnog i županijskog značaja (uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, 20/10 kV trafostanica). Koridori dalekovoda ne čine posebnu namjenu, već režim uređenja površina, a unutar površina namijenjenih izgradnji potrebno ih je kablirati. Unutar koridora prometne mreže predviđen je uz osnovnu građevinu (prometnica sa kolničkim trakama, pješačkim i biciklističkim stazama i zelenim pojasom) i smještaj autobusnih stajališta, benzinskih postaja, javnih parkirališnih površina, te prometnih pomoćnih objekata i uređaja. Na površinama iz ove odrebe ne mogu se graditi stambene građevine. Komunalne građevine Groblje (G), unutar ove površine dozvoljena je izgradnja građevina isključivo osnovne namjene (grobovi, grobnice, kapelica, mrtvačnica). Tržnica (na malo) je površina na kojoj se pružaju usluge obavljanja prometa namirnicama. Lučko područje U skladu s važećim propisima o morskim lukama u morskoj zoni lučkog područja Rovinj akvatorij se može namijeniti: - morskoj luci otvorenoj za javni promet osobitog

međunarodnog gospodarskog značaja, - morskoj luci otvorenoj za javni promet županijskog

značaja, - morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, u

kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma -marina,

- morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila građana -sportska luka.

U lučkom području Rovinj mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. U njemu se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim građevinama i opremom, u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku. Ovo područje namijenjeno je i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

Dijelovi luka koji se smatraju građevinama infrastrukture (lukobrani, molovi, pristaništa i slično), a koji se grade unutar pomorskog dobra, mogu se graditi i u prostoru postojećeg akvatorija. Gore navedeno može se izvoditi nasipavanjem ili optimalnom kombinacijom nasipavanja i dubljenja dna. 3.3.1. Obvezni prostorni pokazatelji za GUP Kako bi se utvrdile mogućnosti i ograničenja razvoja naselja korišteni su slijedeći pokazatelji za plansko razdoblje do 2015.g.: broj stanovnika – do 15 000 stalnih stanovnika procjena broja povremenih stanovnika - broj povremenih korisnika utvrđen je u PPUG Rovinj procijenjen je preko broja stanova za povremeno stanovanje, odnosno odmor i rekreaciju (1 stan za povremeno stanovanje - 3 stanovnika). 5 000 povremenih stanovnika građevinska područja naselja – veličina građevinskog područja utvrđena je PPUG Rovinja - površina kopnenog dijela 903 ha - površina otoka 55 ha Ukupno građevinsko područje 958 ha izgrađenost građevinskog područja - izgrađenost građevinskog područja iskazana u ha te u postotku u odnosu na ukupnu površinu građevinskog područja - izgrađeni dio građevinskog područja 510,20 ha - udio izgrađenog dijela građevinskog područja 53% gustoća stanovništva - index gustoće = broj stalnih stanovnika/ha građevinskog područja korigirana gustoća stanovništva - broj korisnika prostora/ha građevinskog područja U Generalnom urbanističkom planu korištenje prostora iskazuju se brojčanim prostornim pokazateljima za gustoću stanovanja (Gst, Gust, Gbst) i gustoću stanovništva (Gnst) tako da je:

Gst (netto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica za stambene građevine: (M1, M1-1, M2, ST, povijesna jezgra - 15.000 stanovnika / 290,42 ha) = 51,65

Korigirana gustoća na povremene stanovnike (15 000 + 5 000) / 290,42 ha = 68, 87

Gbst (brutto) = odnos broja stanovnika i zbroja površina građevnih čestica Gust i šire stambene funkcije (gradivi dio građevinskog područja): (15.000 stanovnika / 560,77 ha) = 26,75

Gnst = odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana: (15.000 stanovnika / 958 ha) = 15,66

Korigirana gustoća na vršno opterećenje (15 000 + 5 000) / 958 ha = 20, 88 * površine koje su iskazane utvrđene su automatski (autoCAD) temeljem ucrtanih granica građevinskog područja na katastarskom mjerilu.



Rovinj GUP - Osnovno korištenje i namjena površina 2015.g. Površina u

ha Naziv vrste-tipa površine prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima .... (NN, br 106/98)

Oznaka namjene

Udio (%) u GUP-u kopno

1 17,28 Zaštićena povjesna jezgra-M1 (pretežito stanovanje te javne funkcije, usluge i drugo, 3 zone zaštite)

M1 1,80

2 16,29 Pretežito poslovna namjena (sa stanovanjem) M2 1,70 3 254,51 Pretežito stambena (s drugim primjerenim namjenama) M1; M1-1 26,57 4 2,34 Stancije – u gradu ST 0,24 5 290,42 Pretežito stanovanje s drugim gradskim funkcijama 30,31

6 1,77 Društvena namjena - javne funkcije D 0,18 7 1,18 Upravna namjena D1 0,12 8 1,94 Socijalna namjena D2 0,20 9 11,24 Zdravstvena namjena D3 1,17 10 2,54 Predškolska namjena D4 0,27 11 11,70 Školska namjena D5 (D4) 1,22 12 0,03 Kulturna namjena D6 0,01 13 0,79 Znanstvena institucija (R.Bošković) D7 0,08 14 3,18 Vjerska namjena D8 0,33 15 34,37 Javna i društvena namjena 3,59

16 38,41 Gospodarska - Proizvodna namjena - I (potencijalna proizvodna zona za pretežito industrijske i/ili pretežito zanatske tvrtke )

I 4,01

17 51,44 Gospodarska - Poslovna namjena - K, pretežito uslužna - K1, pretežito trgovačka K2 i komunalno servisna K3

K, K1, K2, K3

5,37

18 26,09 Gospodarska - Turističko ugostiteljska namjena-hoteli i ugostiteljsko turistička namjena (informacijski objekt)

T1, T4 2,72

19 24,45 Sportska namjena (Sportski centri i igrališta) R1 2,55 20 2,20 Rekreacija R2 0,23 21 45,43 Uređene, prirodne plaže (s plažnim objektima) i lungo mare R3, R4, R5 4,74 22 72,08 Sportsko-rekreacijska namjena (s prirodnim kupalištima) R 7,52

23 20,60 Javne zelene površine - Javni park Z1 2,15 24 119,03 Gradske park šume (i zaštićene 3 park šume) Z2 11,04 25 45,71 Tematski park - arboretum Z3 4,77 26 105,76 Zaštitne zelene površine Z 11,04 27 291,09 Javne i zaštitne zelene površine 30,39

28 0,00 Posebna namjena (Policija i HV) N D1 0,0 29 51,58 Cestovne površine (samo glavne ulice) i raskrižja IS 5,38 30 0,65 Javne garaže i parkirališta P, GP 0,1 31 (0,63) Autobusni kolodvor AK Unutar M2 32 3,54 Infrastrukturne površine - benzinske postaje BP 0,37 33 6,84 Površine drugih infrastrukturnih sustava IS 0,71 34 74,94 Infrastrukturni sustavi IS 7,83

35 5,83 Groblje G 0,61 36 73,35 Kultivirani mediteranski krajolik (poljoprivredne površine) MK 7,66

37 (118,98) Lučko područje (južna i sjev. gradska luka, 2 marine, sidrište) L akvatorij

38 958,0 Sveukupno kopnenih površina unutar obuhvata GUP-a Ukupno 100,0

39 548,12 Prostori planirani za izgradnju i uređenje Urbano 57,22 40 409,88 Pretežito prirodni prostori: plaže, šume i poljoprivredno zemljište Prirodno 42,78



3.4. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3.4.1. Postupanje s otpadom Odlaganje komunalnog otpada na području grada Rovinja odvija se u skladu sa strategijom gospodarenja otpadom na području Istarske županije .Odlaganje otpada je najstariji i najčešći postupak zbrinjavanja otpada koji danas u razvijenom svijetu doživljava velike promjene, ali je bitno znati da u bilo kojem sustavu gospodarenja otpadom objekt odlagališta je apsolutno neizbježan i mora se izgraditi po tehničko tehnološkim normama kojim se utjecaj takve građevine na okoliš svodi na minimum sukladno prihvaćenom programu održivog razvoja. Sanitarna odlagališta su nužno potrebna, ali su već mnoge države Europe donijele direktive da se nakon 2005. godine na odlagalištima na smije odlagati neobrađen komunalni ili njemu sličan otpad - koji sadrži više od 5% organske tvari. Obaranje organske tvari u ostatnom otpadu provoditi će se, temeljem diraktive postupno s time što se uzima bazna godina 1993. Osim toga Republike Hrvatske Europske unije su usvojile direktivu kojom se u cijenu investicije novog odlagališta mora uključiti i troškovi sanacije postoječih smetlišta, sve u cilju oštrih mjera zaštite okoliša posebno zaštite voda. Sanitarne deponije - odlagališta su ograđeni i nadzirani prostori za deponiranje ostatnog dijela komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, i tehnički predstavljaju pripremljene zemljane konstrukcije s hidroizolirajućim slojem, sustavom otplinjavanja i sustavom pročišćavanja procjednih voda. Ovaj kriterij zadovoljava deponija Lokva Vidotto koja zadovoljava sustav zbrinjavanja otpada u Gradu Rovinju. 3.4.2. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš Zaštita okoliša je cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja. Osnovni ciljevi zaštite okoliša su: 1. trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih

zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti, 2. očuvanje kakvoće žive i nežive prirode i racionalno

korištenje prirode i njenih dobara i 3. očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti

krajolika, unaprjeđenje stanja okoliša i osiguravanje boljih uvjeta života.

Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenje proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša i gospodarskog razvoja i provoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša. Zaštita okoliša podrazumijeva planiranje i korištenje prostora, tako da se u njemu osigurava življenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Prostorno planiranje je jedan od značajnijih instrumenata zaštite okoliša, te stoga pravilno planiranje i usmjeravanje ukupnih aktivnosti na određenom prostoru bitno sprječavanju narušavanja kvalitete okoliša, odnosno pospješuju njegovo unaprjeđenje.

Planiranje gospodarenja okolišem je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznalaženja najefikasnijeg i održivog korištenja izvora i mogućnosti sagledavanja svih sastavnica koje utječu na stanje u prostoru. Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata trebaju ostvariti vodeći računa da korištenje prostora osigura sanaciju, zaštitu i unaprjeđenje stanja okoliša. Ključnim područjima djelovanja smatraju se područja koncentracija gospodarstva, korištenja prirodnih izvora, sukobljenih interesa u korištenju prostora naselja, osobito gradova s prioritetima: Energetika i industrija: prioritet modernizacija i uvođenje suvremenih tehnologija koje će smanjiti i eliminirati štetne utjecaje, a u daljnjem razvoju pažljiv izbor lokacija i tehnologija te provođenje svih mjera već u pripremnoj fazi planiranja koje će osigurati pravilno lociranje i funkcioniranje bez šteta po okoliš. Infrastruktura i komunalne djelatnosti: modernizacija infrastrukturnih mreža - rješavanje prometnih problema naselja i problema pročišćavanja otpadnih voda, te izvedba sustava odvodnje koji garantiraju nepropusnost, i sustavno zbrinjavanje otpada (selekcija i prikupljanje korisnog otpada, posebna skrb za opasni otpad, štednja vode i energije). Krajobraz: provođenje mjera zaštite prirodne i kulturne baštine te očuvanja kulturne i prirodne fizionomije krajobraza u cjelini. Poljoprivreda: smanjenje upotrebe štetnih kemijskih sredstava, očuvanje cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog zemljišta. Vodnogospodarstvo: provedba mjera zaštite voda. Rudarstvo: sanacija i rekultivacija eksploatacijskih polja mineralnih sirovina. Na lokalnoj razini i u okviru nadleštva pojedinih subjekata gospodarenja prostorom nužno je provođenje hitnih i pragmatičnih mjera koje ne zahtijevaju složene postupke i projekte niti velika sredstva a odnose se na ponašanje i red u prostoru, te organizaciju i funkcioniranja svih subjekata prema svom nadleštvu.

Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetna. Za očuvanje i poboljšanje kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, Planom se određuju područja zona zaštite izvorišta i način postupanja u ovim zonama. II. zona - zona strogog ograničenja Obuhvaća neposredno slivno područje izvorišta vode za piće (zona istjecanja). Ta zona zaštite, kao područje neposrednog utjecaja na izvorište, je zona strogog ograničenja. Zabranjena je izgradnja novih građevina za obavljanje gospodarskih djelatnosti u građevinama u kojima se koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari, spremišta tekućeg goriva, eksploatacija mineralnih sirovina, deponiranje bilo kojeg otpada. Dopušteno je građenje samo stambenih građevina unutar već izgrađenog područja i građenje nužnih prometnica i infrastrukture. U toj se zoni zaštitne mjere provode prvenstveno odvodnjom svih otpadnih voda (stambenih građevina i prometnica) nepropusnom kanalizacijom izvan zone. III. zona - zona ograničenja Obuhvaća područje neposrednih dubokih podzemnih retencija tj. to je područje prihranjivanja izvorišta. U toj je zoni ograničeno obavljanje gospodarskih djelatnosti u građevinama u kojima se koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari (obveza procjene utjecaja na okoliš do 2005.g.) i deponijama otpadnih tvari. Za postojeće i izgradnju novih građevina određene su zaštitne mjere s posebnim naglaskom na odvodnju i pročišćavanje



otpadnih voda (nepropusnom kanalizacijom odvođenje izvan zone zaštite ili visoki stupanj pročišćavanja prije upuštanja u teren), zaštitu od onečišćenja s prometnica i zaštitne mjere pri poljoprivrednoj proizvodnji. Za detaljno utvrđivanje navedenih zona zaštite potrebno je započeti postupak utvrđivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Gradskom vijeću. Zaštita mora - Obalno more na području obuhvata ovog Plana kategorizira se u dvije kategorije. U prvu kategoriju svrstano je more u posebno štićenim i vrlo osjetljivim područjima (područja vrijedne prirodne baštine) i obalno more visoke kakvoće. U drugu kategoriju svrstano je more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa (more u zoni utjecaja ispuštanja otpadnih voda s kopna, kao i područje izvan kruga oko difuzora ispusta, radijusa 300 m). Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna. U vrlo osjetljivim područjima gdje je more visoke kakvoće (more I. kategorije), namijenjeno je ili se koristi za uzgoj marikulture, ograničiti ili zabraniti aktivnosti i izgradnju građevina uz obalu i na moru koje nisu namijenjene samoj djelatnosti. Marikulturu u takvim područjima uskladiti s prijemnim kapacitetom akvatorija na osnovi ciljanih istraživanja. Veličinu luka nautičkog turizma maksimalno ograničiti na kontaktnim dijelovima mora s ovim vrlo osjetljivim područjima. Na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno je održati postojeću kakvoću mora. Zaštita zraka - Glavni izvori zagađenja zraka na području uglavnom su locirani u samom Rovinju i neposrednoj okolici ( luka, kamenolom, …). Potrebno je provesti izradu katastra zagađivača, te istražiti emisije i utvrditi programe praćenja i mjerenja za grad Rovinj. Na ostalom području možemo utvrditi da je zrak do sada neznatno onečišćen. Na onečišćenje su utjecali industrija, promet, neuređena i neadekvatno smješteno odlagalište za komunalni otpad, te ložišta na kruta i tekuća goriva. Obalno turističko područje posebno je ugroženo intenzivnim motoriziranim prometom putem zagađenja zraka i bukom. Mjere zaštite su slijedeće. Potrebno je ložišta na kruta i tekuća goriva koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora. Središnje dijelove naselja treba rasteretiti od prometa, osim interventnih, dostavnih i službenih vozila. Postupno smanjiti motorizirani promet i smještaj velikih parkirališta u obalnoj zoni. Sanirati postojeći deponij otpada. Izraditi katastar zagađivača i programe praćenja i mjerenja emisija za grad Rovinj. Zaštita tala - Određeni problem mogu predstavljati poljoprivredne površine na kojima se vrši intenzivnija poljoprivredna proizvodnja za koju se koriste u većoj količini i umjetna gnojiva i pesticidi koji bi mogli trajno kontaminirati tlo. Preporuča se poljoprivredna proizvodnja bez veće uporabe kemijskih sredstava koja bi mogla ugroziti vode, a gdje god je to moguće težiti primjeni biološke agrikulture na znanstvenim osnovama ili barem očuvanju tradicionalnog načina obrade čime se ujedno čuva i autohtonost pejsaža. Isto tako neuređeno odlagalište komunalnog otpada, način deponiranja i nekontrolirano raznošenje otpadaka po okolišu mogu uzrokovati određena zagađenja tla. Potrebno je provoditi mjere kontrole korištenja umjetnih gnojiva i pesticida na većim poljoprivrednim površinama. Sanirati postojeći deponij otpada. Zaštita krajolika - Područja očuvane biosfere i posebnih vrijednosti prostora od osobite su važnosti za prirodni i

kulturni identitet, ekološko značenje i osjetljivosti na promjene koje nastaju izgradnjom i djelatnostima u prostoru. Osobito je važno očuvati prirodne značajke nezaštićenih dijelova prostora (prirodne obale mora i vodotoka, prirodne šume, kultivirani krajolik) te ih tretirati kao prostor koji pripada ukupnoj prirodnoj i stvorenoj baštini te gospodarskim sustavima poljoprivrede, vodnogospodarstva i šumarstva s posebnim zahtjevima pažljivog gospodarenja. Po prirodnim elementima i vrijednostima ovo područje je vrlo zanimljivo i bogato. Estetske vrijednosti krajolika treba njegovati, jer su pejzažno najvrjednije cjeline ujedno i najosjetljiviji ekosustavi. 3.4.3. Mjere zaštite od ratnih razaranja Mjere zaštite i spašavanja planiraju se da bi se otklonile ili umanjile posljedice ratnih djelovanja. Prema Pravilniku kojim je regulirana ova materija12, Rovinj je prema više kriterija (broj stanovnika/korisnika, manje regionalno središte, lokacija tvornica, prometno čvorište) svrstan u I. kategoriju - jako ugrožena naselja. Za njega vrijedi obveza gradnje skloništa i drugih objekata za zaštitu stanovništva. Potrebno je unutar urbanih struktura odrediti zone unutar kojih se grade skloništa i njihov stupanj otpornosti, a detaljnim planovima uređenja odrediti njihovu točnu lokaciju.

12 Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, Narodne novine 2/91.



1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA



2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI



3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE 3.1. Prometni sustav



3.2. Elektroenergetika i plinoopskrba



3.3. Vodoopskrbni sustav



3.4. Odvodnja otpadnih voda



3.5. Pošta i telekomunikacije



4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite



4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite



4.3. Oblici korištenja i način gradnje 4.3.1. Prostori za razvoj i uređenje



4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora



4.3.3. Način gradnje


_____________________________________________________102 _____________________ URBING d.o.o.- Zagreb, prosinac 2006.

II. Odredbe za provođenje



I. Temeljne odredbe � Odredba 1. Generalnim urbanističkim planom (u daljnjem tekstu GUP) se, u skladu sa Prostornim planom Istarske Županije i Prostornim planom uređenja Grada Rovinja, utvrđuju način i oblici zaštite i korištenja, uvjeti i smjernice za uređivanje i zaštitu prostora, mjere za unapređivanje i zaštitu okoliša, područja s posebnim i drugim obilježjima, te drugi elementi važni za grad Rovinj. � Odredba 2. GUP se izrađuje za građevinsko područje grada Rovinja koje je utvrđeno u PPUG Rovinja. GUP-om je obuhvaćena površina kopnenog dijela 903 ha, pripadajući otoci 55 ha i pripadajući akvatorij od 1515 ha. � Odredba 3. Generalni urbanistički plan grada Rovinja sastoji se od: A) Tekstualnog dijela B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu

1:5 000 i 1:10 000

1. Korištenje i namjena prostora mjerilo 1:5.000 2. Mreža gospodarskih i društvenih djelatnosti

mjerilo 1:10.000 3. Prometna i komunalna infrastrukturna mreža

3.1. Prometni sustav - mjerilo 1:5.000 3.2. Elektro-energetika i plinoopskrba 1:10.000

3.3. Vodoopskrbni sustav 1:10.000 3.4. Odvodnja otpadnih voda 1:10.000

3.5. Pošta i telekomunikacije 1:10.000 4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora mjerilo 1:10.000

4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite

4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

4.3. Oblici korištenja i način gradnje 4.3.1. Prostori za razvoj i uređenje

4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora 4.3.3. Način gradnje

Ciljevi i koncepcija prostornog uređenja grada � Odredba 4. 1. Osnovna polazišta: 1.1. Postojeće granice GUP-a ostaju nepromijenjene (osim

u dijelovima kada postojeća granica presijeca rubne građevinske parcele)

1.2. Utvrđuje se kontinuitet temeljnih planskih postavki iz važećih dokumenata prostornog uređenja kojima je utvrđena strategija uređenja prostora.

1.3, Plansko razdoblje GUP-a je do 2015.god.

1.4. U obuhvatu GUP-a prostor se generalno dijeli na: A - Gradivi dio građevinskog područja

- izgrađeni i pretežito izgrađeni ili uređeni dio građevinskog područja

- građevinsko područje planirano za izgradnju i uređenje (neizgrađeni dio građevinskog područja)

- akvatorij lučkog područja i kontaktno područje B - Negradivi dio građevinskog područja

- zaštitne zelene površine, gradski parkovi, park šume, tematski park i kultivirani mediteranski krajobraz

- obalno područje u funkciji turizma i rekreacije - akvatorij izvan lučkog područja

2. Stanovništvo i stanovanje 2.1. Stanje u obuhvatu GUP-a prema popisu iz 2001.god.: - broj stanovnika 13.467 - broj kućanstava 5.062 - broj stambenih jedinica 6.737

od toga za stalno stanovanje 5.290 za povremeno stanovanje 1.478 2.2. Za razdoblje do 2015.g. osigurane su planske

pretpostavke za: - broj stanovnika do 15.000

- broj kućanstava do 5.650 - broj stambenih jedinica do 9.000

od toga za stalno stanovanje do 7.200 za povremeno stanovanje do 1.800

GUP-om se određuje: - primarno interpolacije i rekonstrukcija građevina u

djelomično izgrađenim dijelovima građevinskog područja

- sekundarno "otvaranje" novih zona za građenje - intervencije u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni

povijesne jezgre podliježu posebnim propisima 2.4. U granicama GUP-a nije planirana zona isključivo

stambene namjene. Stanovanje je u zonama mješovite namjene. Stanovanje u povijesnoj jezgri i stancijama (u obuhvatu GUP-a) posebno je izdvojeno.

2.5. GUP-om su definirana pravila za zaštitu uređenje i

regulaciju prostora. Sukladno navedenim pravilima prostor u obuhvatu GUP-a dijeli se na:

- urbanistički dovršeni predjeli grada - urbanistički nedovršeni predjeli grada - urbanistički neregulirani (neurbanizirani) prostori - prostori iznimaka od pravila (zone i potezi od

posebnog gradskog interesa) 2.6. GUP-om je definiran način gradnje i korištenja

građevina: - Zaštićena povijesna jezgra i kontaktna zona

podliježu posebnom režimu građenja (GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra)

- Stambeni objekti planirani su u zonama: - niske izgradnje (jednoobiteljski i višeobiteljski

objekti mogu biti samostojeći, poluugrađeni (dvojni) i skupni)

Emax=P+2 ili P+1+POT (max 3 korisničke etaže) - visoke izgradnje (višestambene građevine koje

mogu biti samostojeće i skupne) Emax=P+3 ili P+2+POT (max 4 korisničke etaže)

osim u zonama koje spadaju u iznimke od pravila gdje je Emax veći (od P+4 do P+ 8+POT).

- mješovite gradnje i mogu biti samostojeći, poluugrađeni (dvojni) i skupni

Emax=P+2+POT (max 4 korisničke etaže)



- Gospodarski, sportski i objekti infrastrukture podliježu posebnim uvjetima, odnosno odredbama ovoga plana

3. Turizam Gospodarska namjena izdvojena zbog svojih posebnosti. 3.1. Postojeći smještajni kapaciteti u obuhvatu GUP-a a) hotelski kapaciteti - gradsko područje 198 postelja - Monte Mulini 994 s/j 3 203 postelja - otok Sv. Andrija 411 s/j 800 postelja - otok Sv. Katarina 210 s/j 400 postelja b) autocamp Porton Biondi 1 200 korisnika c) nautički komercijalni vezovi (marina ACY) 380 vezova 3.2. Planirani smještajni kapaciteti GUP-om se određuje da smještajni kapaciteti u gradu

Rovinju mogu biti samo iz skupine hoteli. Smještajni objekti mogu biti u turističkim zonama isključive namjene i zonama mješovite namjene i to:

a) u zonama mješovite namjene (3* ; 4* i 5*) b) u zonama isključivo turističke namjene (4* i 5*) Osim na Sv. Katarini i na Sv. Andriji na drugim rovinjskim otocima nije planirana izgradnja smještajnih kapaciteta.

Za plansko razdoblje do 2015.god. određuju se maksimalni smještajni kapaciteti i kategorija: a) Smještajni kapaciteti u zonama mješovite namjene

- povijesna jezgra i kontaktno područje do 1.000 postelja (3*; 4* i 5*)

- ostalo gradsko područje do 1.000 postelja (3*; 4* i 5*) a1) U privatnom smještaju (domaćinstva) do 8500 postelja b) Smještajni kapaciteti u zonama isključivo turističke

namjene - Monte Mulini do 2.400 postelja (4* i 5*) - otok Sv. Andrija do 800 postelja (4* i 5*) - otok Sv. Katarina do 400 postelja (4*) - Porton Biondi do 200 postelja (4*)

c) Nautičari Južna luka do 200 vezova Sjeverna luka do 400 vezova

4. Gospodarstvo GUP-om su diferencirane dvije osnovne podjele gospodarskih zona: 1. Gospodarske zone isključive namjene 2. Mješovita namjena - pretežito poslovna 1. Gospodarske zone isključive namjene GUP-om su planirane gospodarske zone isključive namjene: a) Postojeće gospodarske zone na kojima je započeo

proces realizacija gospodarskih zona - Gripole - Spinè - Štanga b) Prenamjena postojeće zone - Turnina - Montepozzo c) Planirana gospodarska zona isključive namjene

Calchiera 2. Mješovita namjena - pretežito poslovna GUP-om je planirano preseljenje i promjena namjene pojedinih postojećih gospodarskih zona. Planirana namjena tih zona je pretežito poslovna.

Postojeće gospodarske zone koje mijenjaju sadašnju namjenu ili se izmještaju na novu lokaciju (sukladno uvjetima i okruženju u kojem se nalaze):

- TDR Rovinj i Mirna izmještaju se na novu lokaciju, postojeće lokacije mijenja namjenu u višenamjenski gradski centar

- kamenolom Montepozzo ukida se nakon isteka koncesije i dobiva novu namjenu: usluga, održavanje i čuvanje plovila

- lokacija ex "Istarski boksiti" mijenja namjenu: mješovita - pretežito poslovna namjena, autobusni kolodvor i garažni objekt

- Lamanova mijenja namjenu u višenamjenski gradski centar i tržnicu

5. More Akvatorij u obuhvatu GUP-a podijeljen je u četiri osnovne cjeline: a) akvatorij južne luke Sveta Katarina b) akvatorij sjeverne luke Valdibora c) akvatorij kupališta i rekreacije (širina obalnog pojasa min

300 m) d) ostali akvatorij U akvatorijima su lokacije i obuhvat cjelina utvrđeni načelno. Detaljni razmještaj utvrditi će se kroz studije, odnosno detaljnom dokumentacijom prostornog uređenja. a) planirane funkcije u akvatoriju južne luke su: luka za javni

promet županijskog značaja, luka za javni promet lokalnog značaja, luke posebne namjene (tijela unutarnjih poslova, brodogradilište, sport, marina, komunalni vezovi), granični pomorski prijelaz do preseljenja na novu lokaciju.

b) planirane funkcije u akvatoriju sjeverne luke su: luka za javni promet županijskog značaja, luka za javni promet lokalnog značaja, luke posebne namjene (ribarska luka, brodogradilište, sport, marina, sidrište) i granični pomorski prijelaz.

c) akvatorij kupališta i rekreacije podijeljen je u dvije osnovne cjeline:

- uređena kupališta uz hotelske objekte (Monte Mulini), bolnicu Dr. Martin Horvat i gradska kupališta sportsko-rekreacijski centar sjeverni dio Valdibore, uvala Lone)

- prirodna obala ostalog dijela 6. Sport i rekreacija Gradski sportski centar primarno za sportove na moru (veslanje, ronjenje, jedrenje i sl.) planiran je u središnjem dijelu Valdibore. Sportsko rekreacijska zona Cuvi, višefunkcionalna je sportska zona za potrebe turista i građana Rovinja u kojoj je među ostalim moguće smjestiti gradski bazen, višefunkcionalnu dvoranu i objekte vodenih atrakcija. Sportska zona Valbruna definirana važećim GUP-om zadržava se i ovim planom. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije sportskog centra Delfin i jedriličarskog kluba. 7. Javna i društvena namjena GUP-om su osigurane prostorne potrebe za rekonstrukciju i izgradnju objekata javne i društvene namjene. Ovim planom utvrđuje se mogućnost: - izgradnje novog pastoralnog centra u zoni Valbruna - rekonstrukcije i dogradnje Provincijalata sestara Uršulinki.



- izgradnje nove škole i vrtića u predjelu Lacosercio - dogradnja i rekonstrukcije gimnazije i gradnja dvorane - izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje predškolske i školske

ustanove u predjelu Bolničko naselje, - izgradnja, rekonstrukcija i dogradnja predškolskih ustanove

na svim postojećim lokacijama - izgradnje centra u predjelu Gripole za više sadržaja javne i

društvene namjene - izgradnja novog prostora u gospodarskoj zoni Gripole za

potrebe JVP Rovinj - izgradnja i rekonstrukcija Doma za starije i nemoćne osobe

«Domenico Pergolis», depandanse u Zagrebačkoj ulici te izgradnja novog doma za starije i nemoćne osobe u predjelu Karmelo u sjevernom dijelu Parka hrvatskih branitelja domovinskog rata

- rekonstrukcija Doma kulture - rekonstrukcija kazališta Gandusio - izgradnja i rekonstrukcija gradske knjižnice Ovim planom omogućena je rekonstrukcija i nadogradnja ostalih objekata isključivo javne i društvene namjene. 8. Promet Cestovni promet Uglavnom se zadržava organizacija cestovnog prometa iz važećeg GUP-a. Uvjet za prihvatljivo funkcioniranje cestovnog prometa u vršnim oterećenjima je realizacija cjelovitog modela cestovnog prometa. Križanja glavnih prometnica u nivou definirano je rotondama ili semaforizacijom. Lokacija novog autobusnog kolodvora za međugradski i međunarodni promet utvrđuje se na lokaciji ex Istarski boksiti. Promet u mirovanju Utvrđene su potencijalne lokacije za garažne kuće: - u sastavu novog autobusnog kolodvora - lokacija ex


tvornica Mirna i TDR, te na Lamanovi i Turnini. - Concetta - parkiralište Javne parkirališne površine, u pravilu treba izvoditi kao dvonamjenske prostore (igrališta, parkovne površine, zeleni potezi i sl.) Pješački promet Planom je određeno da se uzduž cijele obale obuhvaćene GUP-om mora osigurati prostor za šetnice uz more, a koje u nekim dijelovima služe i za bicikliste i invalidska kolica (posebno od bolnice "Dr. Martin Horvat" do Starog grada i od TN "Villas Rubin" do južne luke). Pomorski promet Određen je akvatorij lučkog područja sjeverne i južne luke. Unutar akvatorija načelno su definirane lokacije za buduće namjene u akvatoriju. Intervencije na obalnoj crti i u moru, a u cilju utvrđivanja pripadajućih kopnenih sadržaja i zaštite akvatorija, definirati će se kroz studije i detaljnu dokumentaciju prostornog uređenja. Željeznički promet Sukladno PPŽ Istarske planira se rekonstrukcija dijela željezničke pruge Kanfanar-Rovinj sa ciljem revitalizacije, primarno u svrhu turističke ponude, a sekundarno za promet putnika i roba. Do vremena aktiviranja željezničkih postrojenja treba čuvati koridor željezničke pruge i prostor za stanične objekte. Planirana je izgradnja stajališta željeznice na lokaciji Mondelaco .

Zračni promet Lokacija helidroma definirana je na nogometnom igralištu a pontona za prihvat hidroaviona u zoni ispred današnje tvornice «Mirna». Telekomunikacije Iz osnovnih smjernica razvoja definiranih na nivou Države i Županije vidljiva je transformacija telekomunikacija. Raspored baznih stanica u gradu Rovinju utvrditi će se na lokacijama koje će zajednički koristiti tvrtke koje pružaju ovu vrstu usluga.. 9. Infrastruktura Odvodnja Sustav odvodnje u obuhvatu GUP-a planira se na slijedeći način: • središnji sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje



• sustav za otok Sv. Andrija s uređajem za pročišćavanje-pred tretman i podmorskim ispustom u more pokriva prostor otoka Sv. Andrije.

Za sve sustave predviđeno je prikupljanje fekalnih otpadnih voda na uređajima za pročišćavanje i to za središnji sustav kolektora predviđen je biološki uređaj za pročišćavanje-uređaj Cuvi, a za sjeverni sustav i otok Sv. Andrija predviđen je uređaj za koji je minimalni uvjet mehaničko pročišćavanje. Tako obrađene otpadne vode ispuštaju se u more. Ispuštanje u more vrši se tlačnim podmorskim ispustom s difuzorom na kraju radi što efikasnijeg samo prečišćavanja u morskoj sredini. Dubina difuzora ne bi smjela biti manja od 30 m. Oborinske vode prikupljati će se razdjelnim sustavom građenja kanalizacije na način da se cijelo područje u obuhvatu GUP-a podijeli na manje slivne površine sa kojih se oborinske vode odvode kanalima u najbliže zone gdje ih je moguće ispustiti u tlo putem upojnih bunara unutar utvrđenih mikro lokacija, a sa područja staroga grada, Monte Mulini, te svih ostalih gradskih površina koje gravitiraju moru, oborinske vode se ispuštaju u lučko more putem oborinskih kanala i ispusta. U ovom planskom razdoblju potrebno je prioritetno završiti planirani gradski sustav i izgraditi kanalizacijsku mrežu za sjeverni dio grada. Vodoopskrba Postojeća koncepcija vodoopskrbe za grad Rovinj prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2015.god. Utvrđuje se potreba rekonstrukcije i poboljšanja postoje mreže i povećanje kapaciteta vodosprema(Monvi 2000m3, Rovinj I. i II.2600 m3). Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizualnu izloženost). GUP-om je omogućena rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove mreže. GUP-om se omogućuje istraživanje isplativosti modernih tehnologija u cilju racionalizacije korištenja pitke vode (npr. izgradnja uređaja za desalinizaciju).



Elektroenergetska mreža Postojeća koncepcija elektroenergetske mreže za grad Rovinj prihvatljiva je za plansko razdoblje do 2015.god. Do kraja planskog perioda (2015.god.) računa se s vršnim opterećenjem distribucije 52,2 Mw. Prijenosna mreža 110 kv, 20 kv, 10 kv i ostali objekti u funkciji distribucije električne energije (rasklopišta i trafostanice) mora biti u skladu sa smjernicama iz GUP-a. Opskrba plinom U Prostornom planu Istarske županije izvršena je prognoza potrošnje plina među ostalim i za grad Rovinj: - prognoza potrošnje prirodnog plina (34,5 MJ/m3 x 1000 m3)

u prvoj godini iznosila bi 3 900 u petoj godini do kada se očekuje značajniji trend porasta iznosilo bi 9 735, a nakon tog perioda trend porasta bi prema predviđanjima bio 3,5 % godišnje.

- prognoza potrošnje UNP predviđa da će trend rasta biti najveći u proizvodnji isparenog UNP za snabdijevanje lokalne plinovodne mreže.

Planirana MRS Rovinj županijskog je značaja a planirana lokacija je izvan obuhvata GUP-a u zoni Turnina. 10. Zaštita prirodne i graditeljske baštine U okviru cjelokupnog područja obuhvata Plana, koje već kao jadransko priobalno područje predstavlja prostor posebne vrijednosti i osjetljivosti, identificirana su značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode. Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode uvrštenih u popis temeljem važećih zakonskih odredbi i evidentiranih PPIŽ, PPUG Rovinja utvrđene su točkom 9. ovih Odredbi. Svi zahvati u prostoru za područja i lokalitete evidentirane na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite, moraju se provoditi uz suglasnost tijela državne uprave nadležnih za prirodna i kulturna dobra. Planom se razlikuju dvije osnovne kategorije krajobraznih, prirodnih i kulturno povijesnih cjelina: • zaštita utvrđena na temelju zakona i drugih propisa • zaštita zasnovana na temelju važećih odluka, te odredbi

važećih prostornih planova i ovoga plana Zaštita prirodne baštine Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno u skladu sa zakonom, odredbama prostornih planova šireg područja i ovim odredbama. Zaštita graditeljske baštine GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su zaštićena urbanistička cjelina grada Rovinja, pojedine građevine ili njezini dijelovi, građevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i podvodna nalazišta i zone, rubovi grada – mediteranski krajolik koji svjedoči o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti. GUP-om su utvrđene mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Sustav mjera zaštite jest ukupnost svih zaštitnih mjera utvrđenih radi potpune zaštite i očuvanja pojedinog kulturnog dobra. Kulturna dobra bez obzira na vlasništvo,

preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja od posebnog je značaja za grad i za širu zajednicu. Ovim planom utvrđen je cilj za pokretanje postupka uvrštenja kulturno – povijesne cjeline Rovinja u Listu svjetske baštine. Ostvarenje tog cilja uvjetuje odgovoran odnos prema graditeljskom nasljeđu. U postupku revizije registracije povijesne urbanističke cjeline Rovinja Konzervatorski odjel u Puli pokrenuti će postupak uvrštenja tog kulturnog dobra na listu kulturnih dobara od nacionalnog značaja. GUP-om je utvrđen sustav zoniranja (zona A, B, C, D). Predložene zone A i B obuhvaćaju područje dosadašnje registracije kulturnog dobra (br. RRI- 53 rješenje broj 01-192/1 od 15.09.1963. god.), dok se zone C i D nalaze izvan prostornih međa zaštite. Nakon provedbe revizije registracije kulturnog dobra, što je zakonska obveza propisana Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), djelomično će se izmijeniti prostorne međe kulturnog dobra, tako da će i u budućnosti obuhvaćati dijelove predloženih zona C i D. Po donošenju novog rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra od strane Ministarstva kulture, sve nadležne državne i lokalne službe morati će se u propisanim zakonskim postupcima pridržavati novih prostornih međa kulturnog dobra i mjera zaštite utvrđenih rješenjem. GUP-om se utvrđuje obveza valorizacije dosadašnjih intervencija na građevinama u povijesnoj jezgri i mogućnost sanacije u odnosu na smjernice GUP-a, odnosno konzervatorskih uvjeta i urbanističkog plana. 11. Ostale zaštićene površine Nepokretnim kulturnim dobrom smatra se i krajolik koji sadrži povijesno karakteristične strukture koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru. U tom smislu GUP je odredio potrebu zaštite i uređenja rubova grada – kultivirani mediteranski krajobraz. Sve aktivnosti koje koriste prostor mediteranskog kultiviranog poljoprivrednog krajolika trebaju biti planski kontrolirane i usmjeravane na način da se potencijal prostora koristi uz zaštitu prirodnih resursa, posebno neobnovljivih, kao vrijednosnih prostornih struktura za razvoj drugih djelatnosti u budućnosti, gdje upravo poljoprivredna djelatnost, proizvodnja zdrave hrane ima posebno značajno mjesto. 12. Izrada studija utjecaja na okoliš i detaljne dokumentacije prostornog uređenja Studije utjecaja na okoliš izrađivati će se za prostore utvrđene posebnim propisima i PP Istarske županije. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja Generalnim urbanističkim planom određen je obuhvat obveznih urbanističkih i detaljnih planova. Za prometne i infrastrukturne objekte omogućeno je građenje temeljem GUP-a. � Odredba 5. Sastavni dio ovih odredbi je i pojmovnik korištenih izraza – termina iz prostornog i urbanističkog planiranja.



II. Odredbe za provođenje 1. Uvjeti određivanja

razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 1.1. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene � Odredba 6. Uvjeti za određivanje korištenja površina za javne i druge namjene u Generalnome urbanističkom planu su: • postojeći i planirani broj stanovnika; • postojeći i planirani broj turista i drugih povremenih

stanovnika; • temeljna obilježja prostora Rovinja i ciljevi razvitka

urbane strukture i razvitka grada; • valorizacija postojeće prirodne i izgrađene sredine; • održivo korištenje i kvaliteta prostora i okoliša i

unapređivanje kvalitete života; • poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina; • racionalno korištenje infrastrukturnih sustava. 1.2. Korištenje i namjena prostora � Odredba 7. Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i označene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu broj 1: KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000 i to: 1. Povijesna jezgra i kontaktna zona 2. Mješovita namjena M • mješovita- pretežito stambena M1 • mješovita (poseban program) M1-1 • mješovita - pretežito poslovna M2 • «stancija» ST 3. Javna i društvena namjena (crvena) D • upravna D1 • socijalna D2 • zdravstvena D3 • predškolska D4 • školska D5 • kulturna D6 • znanost, tehnološki parkovi D7 • vjerska D8 • površine na kojima su moguće sve javne i društvene

namjene označene su kao D (sve navedene i druge javne i društvene namjene)

4. Gospodarska namjena G • proizvodna namjena I • poslovna namjena - pretežito uslužna K1 • poslovna namjena - pretežito

trgovačko ugostiteljska K2 • komunalno - uslužna K3 • površine na kojima su moguće sve gospodarske

namjene označene su kao K (sve navedene i druge gospodarske namjene)

• ugostiteljsko – turistička namjena (skupina hoteli) T1 • ugostiteljsko - turističku namjenu - informacijski punktovi – T4

5. Sportsko - rekreacijska namjena • sport R1 • rekreacija R2 • uređena kupališta R3 • prirodne plaže i lungomare R4 • plažni objekti R5 6. Javne zelene površine • javni park Z1 • gradske park - šume Z2 • tematski park Z3 7. Zaštitne zelene površine

i kultivirani mediteranski krajobraz • zaštitne zelene površine Z • kultivirani mediteranski krajobraz MK 8. Komunalne građevine • groblje G • tržnica T 9. Površine infrastrukturnih sustava IS • površine infrastrukturnih sustava IS • autobusni kolodvor AK • stajalište željeznice SŽ • javna parkirališta P • javna garaža GP • benzinska postaja BP 10. Lučko područje

A - JUŽNA LUKA - SVETA KATARINA • luka za javni promet - županijskog značaja • luka za javni promet - lokalnog značaja • luka posebne namjene (tijela unutarnjih poslova,

komunalni vezovi, marina, sportska luka, brodogradilište-muzej)

• granični pomorski prijelaz (do preseljenja na novu lokaciju) B - SJEVERNA LUKA - VALDIBORA

• luka za javni promet - županijskog značaja • luka za javni promet - lokalnog značaja • luka posebne namjene (komunalni vezovi, marina,

sidrište, sportska luka) • granični pomorski prijelaz • benzinska postaja • hidroavion (platforma) GUP-om je planirana mogućnost daljnjeg razgraničavanja unutar namjena iz ove odredbe izradom detaljnijih planova. 1.2.1. Povijesna jezgra i kontaktna zona � Odredba 8. GUP-om je utvrđen sustav zoniranja (A, B, C i D) kulturno – povijesne cjeline grada Rovinja: Zona A - poluotok i dio obale (oko 12,3 ha) Zona B - kopneni dio stare gradske jezgre (oko 6,7 ha) Zona C - kopneni dio (oko 2,1 ha) Zona D- kontaktna zona (oko 34,1 ha) neposredna okolina

zaštićene povijesne jezgre Predložene zone A i B pokrivaju područje današnjeg registriranog kulturnog dobra (RRI – 53 broj 01-192/1 od 15.09.1963. god.), dok su zone C i D nalaze izvan prostornih međa zaštite. Nakon provedbe revizije registracije kulturnog dobra, što je zakonska obveza propisana Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), djelomično će se izmijeniti međe kulturnog dobra, tako da će u budućnosti



obuhvaćati i dijelove zona C i D. Po donošenju novog rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra od strane Ministarstva kulture, sve nadležne državne i lokalne službe morati će se u propisanim zakonskim postupcima pridržavati novih prostornih međa kulturnog dobra i mjera zaštite utvrđenih rješenjem. 1.2.2. Mješovita namjena - M � Odredba 9. Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore iz skupine: - mješovite - pretežito stambene namjene (M1 i M1-1-posebni

programi), - mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), - «stancija» (ST). Mješovita - pretežito stambena namjena - M1 � Odredba 10. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće i planirane građevine pretežito su stambene, a mogući su i poslovni sadržaji koji ne ometaju stanovanje. Na tim se prostorima mogu graditi i isključivo stambene građevine. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za slijedeće prateće sadržaje: • prodavaonice robe dnevne potrošnje; • vrste obrta sukladne stanovanju i usluge domaćinstvima; • druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne

ometaju (osobne usluge, poslovni prostori – uredi i sl.); • sadržaje kulture, društvene i političke organizacije, • turističke agencije, pošte, banke i sl.; • sportsko - rekreacijska igrališta; • ugostiteljstvo i smještajni objekti iz skupine hoteli; • dječja igrališta i predškolske ustanove • javne parkove i zaštitno zelenilo Prateći sadržaji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene građevine, a u zonama niskih građevina (s maksimalno 3 korisničke etaže) i u zasebnoj pomoćnoj građevini na građevnoj čestici. Površina prostora za prateće sadržaje može biti do najviše 30% BRP-a na građevnoj čestici. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi trgovački centri, proizvodni obrti, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način (bukom, zagađenjem zraka i slično) ometaju stanovanje. Postojeće sadržaje iz prethodnog stavka treba dislocirati u utvrđene zone za te namjene, a te prostore prenamijeniti u namjenu primjerenu stanovanju. Mješovita - posebni programi - M1-1 � Odredba 11. Programom kojeg potvrđuje gradsko poglavarstvo i detaljnim planom odrediti će se pretežitost namjene, način građenja i uređivanja ovih prostora. Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati samo kao cjelovite zone. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje. Za ove prostore nije predviđena mogućnost etapnog rješavanja infrastrukture (posebno se to odnosi na odvodnju otpadnih i oborinskih voda).

Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2 � Odredba 12. Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene prevladava poslovna namjena (sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada). To su prostori promjene namjene današnjih tvornica, skladišta i sličnih namjena u središtu grada i to: TDR, Mirna, Lamanova, Ex Istarski boksiti. Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za: • ugostiteljstvo i smještajni objekti iz skupine hoteli; • tržnice; • trgovine • kulturna namjena; • javne garaže; • javnu i društvenu namjenu; • stanovanje (do 5% ukupnog BRP); • uslužne sadržaje; • sport i rekreaciju; • parkove i dječja igrališta; Ovo su prostori od posebnog interesa za grad i mogu se planirati i graditi samo cjelovito. Ovim planom se zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnim zonama. Obveza je izrada programa za predmetne zone kojeg usvaja gradsko poglavarstvo. Program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno urbanističko – arhitektonsko rješenje. Mješovita – «stancija» - ST � Odredba 13. Na površinama mješovite - stambeno poslovne namjene («stancije» unutar područja GUP-a) postojeće i planirane građevine su stambene i/ili ugostiteljske, s tim da ugostiteljska namjena ne ometa stanovanje u susjednim prostorima i ne prelazi 30% BRP «stancije». Na prostorima «stancija» u obuhvatu GUP-a nije moguće graditi gospodarske objekte, odnosno prenamijeniti postojeće građevine u gospodarske. 1.2.3. Javna i društvena namjena - D � Odredba 14. Na površinama javne i društvene namjene mogu se graditi građevine za javnu i društvenu namjenu i prateće sadržaje. Građevine za javnu i društvenu namjenu su: • upravne D1 • socijalne D2 • zdravstvene D3 • predškolske D4 • školske D5 • za kulturu D6 • za znanost D7 • vjerske (crkve i samostani) D8 U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama. Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine. Iznimno, u zoni bolnice Dr. Martin Horvat dio građevina može se prenamijeniti u hotel kao dio sustava zdravstvenog turizma.



1.2.4. Gospodarska namjena (proizvodna, poslovna i ugostiteljsko - turistička) � Odredba 15. Površine isključivo gospodarske namjene određene su za: • proizvodnu namjenu - I • za sve uslužne namjene - K • poslovnu namjenu -pretežito uslužna - K1 • poslovnu namjenu -pretežito trgovačka - K2 • poslovnu namjenu -pretežito komunalno-servisna - K3 • ugostiteljsko-turističku namjenu – hoteli - T1 • ugostiteljsko-turističku namjenu - informacijski punktovi – - T4 Na površinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, smještavaju se gospodarski sadržaji koji ne smetaju gradskom okolišu, odnosno susjednim namjenama. Proizvodna namjena – I su industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, novi tehnološki park, za završnu obradu zdrave hrane, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine. Poslovna namjena K - sve uslužne namjene (K1;K2;K3) je zona u kojoj je omogućen smještaj svih građevina poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguća je lokacija svih sadržaja za potrebe JVP Rovinj. Poslovna namjena - pretežito uslužna K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, gradske robne kuće, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš, benzinske stanice, skladišni prostori, usluga održavanja i čuvanja plovila i sl. Poslovna namjena - pretežito trgovačka K2 su trgovački centri koji bitno utječu na urbanističku organizaciju grada, oblikovanje prostora te prometnu i komunalnu infrastrukturu. U trgovačkim centrima ne mogu se graditi prostori za stanovanje. Na površinama trgovačkih kompleksa (K2) mogu se graditi i građevine poslovne namjene (K1) osim proizvodnih i komunalno-servisnih građevina. Poslovna namjena - pretežito komunalno-servisna K3 su komunalni sadržaji koji su u funkciji poboljšanja komunalne infrastrukture grada. Na tim površinama mogu se graditi građevine za komunalne i slične djelatnosti (spremišta i radionice za komunalna vozila i sl.), građevine za prikupljanje posebnog otpada (staklo, papir, ambalaža, metal, drvo, krupni kućni otpad i sl.), građevine za zbrinjavanje životinja i drugi komunalni sadržaji. Na površinama proizvodne namjene ( I ) i poslovne namjene (K1; K2 i K3) mogu se graditi i: • građevine za malo poduzetništvo; • prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni, informacijski

punktovi i slični prostori i građevine; • građevine za zabavu u funkciji turizma; • prometne građevine, javne garaže, sportske površine i

rasadnici; • uredski prostori, istraživački centri i drugi sadržaji koji

upotpunjuju osnovnu namjenu; Ugostiteljsko-turistička namjena – T1 su površine predviđene isključivo za ugostiteljsko-turističku namjenu a podrazumijevaju smještajne objekte iz skupine hoteli (hotel, apartmanski hotel, pansioni) visoke kategorije (najmanje sa 4 zvjezdice). Unutar površina osnovne namjene uz osnovnu građevinu moguća je izgradnja građevina sportsko-

rekreacijske namjene (bazeni, sportska igrališta, građevina za zabavu u funkciji turizma i drugo u funkciji kvalitetne turističke ponude). Ugostiteljsko-turistička namjena – T4 su površine predviđene za glavni informacijski centar i ugostiteljske djelatnosti. Ovi sadržaji mogu se graditi kao građevine isključive namijene ili kao dio više funkcionalnih građevina. Turistička - luke posebne namjene - LN � Odredba 16. Planom se propisuju najveći dozvoljeni kapaciteti morskih luka posebne namjene - luka nautičkog turizma (LN): Sjeverna gradska luka Rovinj Valdibora – 400 vezova u moru te Južna gradska luka Rovinj Sveta Katarina– 200 vezova u moru što ukupno iznosi 600 vezova u moru. U akvatoriju luka posebne namjene mogu se graditi potporni i obalni zidovi, obale, molovi i lukobrani, postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi. Sve aktivnosti moraju se uskladiti s odgovarajućim propisom o kategorizaciji luka, te s propisima o sigurnosti plovidbe. Ove zone namijenjene su i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa. 1.2.5. Sportsko-rekreacijska namjena - R � Odredba 17. Sportsko - rekreacijska namjena sadrži površine za sport i rekreaciju, a na moru površine za uređena kupališta, prirodne plaže i lungomare (mora biti u kontinuitetu). Zona sporta i rekreacije u moru proteže se u pojasu od 300 m uz morsku obalu s izdvojenom zonom od 100 m uz obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije određuje se temeljem posebnog propisa i postupka. Shodno tome u pojasu od 100 m uz obalu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Pod uređivanjem površina smatra se građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih putova i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak, nadstrešnica, kupališta i kabina, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te i drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje. Sportska namjena - R1 Na tim se površinama mogu graditi sportske dvorane, bazeni i stadioni i druge zatvorene i otvorene sportske građevine, sa ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama. Rekreacijska namjena - R2 Planirana zona nalazi se u kontaktnoj zoni povijesne jezgre i podliježe posebnom režimu uređivanja. Prostor Valdibora, dio kojeg je i zona R2 od posebnog je interesa za grad i može se planirati samo kao cjelovita zona. U zoni R2 mogu se uređivati samo otvorena igrališta te manji prateći prostori, parkiralište i javni park. Planom je određena površina javnog parka u odnosu 50% ukupne površine. GUP-om se zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnoj zoni bez definiranja cjelovitog programa za zonu.



Uređena kupališta - R3 Morske zone maritimne rekreacije namijenjene su uređenju plaža, prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati. U morskim zonama maritimne rekreacije, zavisno o vrsti plaže, mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati i drugi slični radovi, ukoliko se to omogući prostornim planovima užih područja, odnosno ocjeni prihvatljivim utjecajem na okoliš. Na posebno istraženim i opravdanim lokacijama, a temeljem idejnog projekta i studije utjecaja na okoliš mogu se u podmorju unutarnjeg morskog pojasa i rekreacijske zone priobalnog mora planirati novi umjetni brakovi radi proširenja potencijalnih staništa posebno vrijednih bentoskih zajednica, kao i radi umanjivanja razornog utjecaja mora na uređene plaže. Prirodna kupališta i lungomare - R4 Područja užeg obalnog pojasa koji je namijenjen za rekreaciju prostire se uz morsku obalu između obalne crte i šetnice uz more (lungomare). Unutar tih područja postoji mogućnost uređivanja površina u funkciji rekreacije. Pod uređivanjem površina smatra se građenje, uređivanje i postavljanje pješačkih putova i trim staza, mjesta za sjedenje i boravak, tuševa, kabina, rampe i stepenice za ulaz u more, manjih igrališta, informativnih ploča i putokaza, te drugih sličnih zahvata u prostoru, kao i građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost krčenja autohtonih i homogeni šumskih površina. Plažni objekti – R5 Ovim planom omogućuje se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih plažnih objekata. Lokacija plažnih objekata moguća je iza (od mora) obalne šetnice (lungomare). Sadržaj plažnog objekta može biti samo u funkciji kupališta i to ugostiteljskih i drugih pratećih sadržaja (javne sanitarije, tuševi, garderobe, spremište plažnih rekvizita i slično) 1.2.6. Javne zelene površine � Odredba 18. Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana i gostiju. Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove turističkih zona, četvrti ili susjedstva, trgova i skverova, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl. Tipološki oblik parka određuje način i razinu opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom, što se određuje programom, odnosno projektom za lokacijsku dozvolu. Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je pravilima iz točke 8. ovih odredbi. Gradske park - šume - Z2 su šume posebne namjene čije su funkcionalno oblikovne karakteristike određene njihovim prirodnim obilježjima. Gradske park - šume mogu se

oblikovati kao parkovne površine, a gospodarenjem se zadržava njihova izvorna struktura šume, uz mogućnost opremanja samo onim sadržajima koji će od opće korisnih funkcija šume imati naglašeniju rekreativnu funkciju. Moguće intervencije na prostoru gradskih park - šuma određene su pravilima iz točke 8. ovih odredbi. Tematski park - Z3 je prostor čije su oblikovne karakteristike zadane sadržajem (temom) te nema nužno naglašenu vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadržajna struktura tematskog parka, opremljenost građevinama i opremom te drugi uvjeti realizacije parka odrediti će se programom. 1.2.7. Zaštitne zelene površine i kultivirani

mediteranski krajolik � Odredba 19. Zaštitne zelene površine - Z su površine oblikovane radi potrebe zaštite okoliša (erozija, tradicionalni krajolici, zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone). Mediteranski kultivirani krajolik - MK su površine uglavnom na rubovima grada kultivirane tradicionalnom poljoprivrednom djelatnosti (vinogradi, maslinici, voćnjaci, povrtnjaci). Mjere očuvanja i zaštite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih površina, i moguće intervencije određene su pravilima iz točke 8. ovih odredbi. 1.2.8. Komunalne građevine � Odredba 20. Groblje je površina na kojoj se, osim uređivanja ukopnih mjesta, mogu graditi prateći sadržaji koji služe osnovnoj funkciji groblja. Pratećim sadržajima prema ovim odredbama smatraju se mrtvačnica, cvjećarnica, parking, te pomoćni objekti u funkciji održavanja groblja i sl. Lokacija pratećih sadržaja planirana je južno od glavnog ulaza u groblje. Planirano je izmještanje klesarstva na pripadajuću površinu istočno od proširenog dijela groblja. Ovim planom osiguran je prostor za proširenje groblja zapadno od postojećeg groblja. Tržnica (na malo) (T) je površina na kojoj se obavlja promet namirnicama. 1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava - IS � Odredba 21. Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama, te linijske i površinske građevine za promet. Na površinama predviđenima za gradnju komunalnih građevina i uređaja i građevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se: • uređaji za pročišćavanje otpadnih voda; • spremnici za vodu; • uređaji za kanalizaciju; • trafostanice 110/x kV; • mjerno-primopredajne plinske redukcijske stanice ; • komutacijske građevine; • crpilišta vode; • građevine za druge komunalne i slične djelatnosti.



Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa grade se i uređuju: • ulična mreža i trgovi; • javna parkirališta i garaže; • željeznička pruga, građevine i prateći sadržaji, • mreža biciklističkih staza i traka; • pješačke zone, putovi i sl.; • benzinske postaje s pratećim sadržajima; • autobusni kolodvor s pratećim sadržajima; • javne gradske površine • marina sa pratećim sadržajima. Iznimno, i na zasebnim građevnim česticama, mogu se graditi i poslovne građevine (uredske i prateće) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti. Na površinama iz ove odredbe ne mogu se graditi stambene građevine. 1.2.10. Lučko područje � Odredba 22. U skladu s važećim propisima o morskim lukama u morskoj zoni lučkog područja Rovinj akvatorij se može namijeniti: • morskoj luci otvorenoj za javni promet osobitog

međunarodnog gospodarskog značaja, • morskoj luci otvorenoj za javni promet županijskog

značaja, • morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, u

kojoj će se obavljati djelatnosti nautičkog turizma -marina (vidi odredbu 16),

• morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, za privez sportskih i rekreativnih plovila građana - sportska luka.

U lučkom području Rovinj mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. U njemu se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim građevinama i opremom, u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu problematiku. Ovo područje namijenjeno je i prometu plovila prema posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa. Dijelovi luka koji se, prema ovim odredbama, smatraju građevinama infrastrukture (lukobrani, molovi, pristaništa i slično), a koji se grade unutar pomorskog dobra, mogu se graditi i u prostoru postojećeg akvatorija. Gore navedeno može se izvoditi nasipavanjem ili optimalnom kombinacijom nasipavanja i dubljenja dna. Lokacijska dozvola za zahvate u prostoru kojima se mijenja obalna crta može se izdati tek po izrađenom elaboratu kojim će se, primjenom geoloških, maritimnih i drugih potrebnih ispitivanja, potvrditi racionalnost izgradnje i utjecaj namjeravanog zahvata na okoliš.

1.3. Razgraničavanje namjena površina � Odredba 23. Ako se katastarska čestica svojim većim dijelom (80%) nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena, te ima neposredan pristup s javne prometne površine, može se osnovati

građevna čestica iz dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena i dijela katastarske čestice koji se nalazi na površini na kojoj gradnja nije dopuštena, do veličine najmanje građevne čestice propisane pravilima iz poglavlja 3., 4. i 5. ovih odredbi. U tom se slučaju propozicije za gradnju određuju u skladu s navedenim pravilima i odnose se na cijelu građevnu česticu. Isto pravilo vrijedi kad se građevna čestica osniva od više katastarskih čestica ili njihovih dijelova. Građevina na tako osnovanoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu građevne čestice koji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dopuštena. Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojih se grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili lokacijskom dozvolom. U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora. Detaljnim razgraničavanjem pojedinih namjena površina ne može se osnovati građevna čestica iza građevne čestice uz ulicu (drugi red gradnje). Detaljno razgraničenje između površina različitih namjena obavlja se uz suglasnost Gradskog poglavarstva.

2. Uvjeti uređivanja prostora za građevine od važnosti za županiju i državu

� Odredba 24. Temeljem važeće Uredbe o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00) na području grada Rovinja mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Državu, za koje lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, odnosno zahvati u prostoru za koje je u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno pribaviti suglasnost istog Ministarstva. Plan omogućava realizaciju prometnih, energetskih, vodnih i vodoopskrbnih građevina, kao i sportskih, ugostiteljskih i turističkih građevina. a) Zahvati u prostoru od značaja za Državu Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Državu, te navode omogućeni zahvati: Prometne građevine Cestovne građevine s pripadajućim objektima i

uređajima - državna cesta Rovinj-Kanfanar (postojeća) Pomorske građevine

- luke nautičkog turizma (marina Rovinj II-sjever) - stalni granični pomorski prijelaz - Rovinj

Poštanske i telekomunikacijske građevine (međunarodni i magistralni TK kabeli) - TK kabel Pula - Rovinj - Poreč - Umag

Energetske građevine Građevine za transport plina s pripadajućim objektima,

odnosno uređajima i postrojenjima - magistralni plinovod 24-50 bara (Umag - Pula)

Vodne građevine Građevine sustava odvodnje otpadnih voda s više od

25000 ES - sustav Rovinj Osim Uredbom iz stavka 1. ove odredbe, ovim se Planom ne planiraju drugi zahvati u prostoru koji bi bili državnog značaja.



b) Zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju.

Temeljem Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije 2/02, 4/05) na području grada Rovinja mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za Istarsku županiju. Ovim Planom daju se kriteriji za zahvate od značaja za Istarsku županiju, te navode omogućeni zahvati: Građevine društvenih djelatnosti Srednje škole - Gimnazija, Strukovna, Talijanska Građevine znanosti i kulture

- Centar za povijesna istraživanja u Rovinju - Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju

Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Rovinj - Ortopedska bolnica Dr. Martin Horvat Građevine primarne zdravstvene zaštite - Dom zdravlja

Rovinj Građevine javno zdravstvenih djelatnosti - Zavod za

javno zdravstvo Pula, Ispostava Rovinj Građevine socijalne skrbi - Dom za starije i nemoćne

osobe « Domenico Pergolis» Rovinj Prometne građevine Cestovne građevine s pripadajućim objektima i

uređajima - županijske ceste: - obilaznica Rovinj - Bale (postojeća i djelomično nova) - Valalta - Monsena - Rovinj (postojeća) - Rovinj - Villas Rubin - Veštar – Cocaletto (postojeća)

Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- luka otvorena za javni promet Rovinj - luka posebne namjene – marine Rovinj I - jug Energetske građevine Elektroenergetske građevine

- transformacijske stanice 110/20kV Rovinj - distribucijski dalekovod 110kV - Rovinj - Poreč – Buje - Šijana - Guran - Rovinj Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima,

uređajima i instalacijama - Plinovod radnog tlaka 6 bara Rovinj - Žminj - Pazin

(novi) - MRS-Rovinj (novi)

Građevine sustava odvodnje Svi sustavi odvodnje s pripadajućim mrežama,

objektima, uređajima i instalacijama koji osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2000ES

Građevine za vodoopskrbu Vodoopskrbni sustav Butoniga

Veletržnica poljoprivrednih proizvoda ■ Lamanova � Odredba 25. Uvjeti gradnje za navedene građevine određuju se na temelju odredbi ovog Plana odnosno prostornog plana užeg područja, uvažavajući tehničko tehnološke zahtjeve te posebne standarde i propise odgovarajuće za pojedini zahvat u prostoru. Građevine od važnosti za Državu i Istarsku županiju moguće je smjestiti na površinama mješovite, javne i društvene, gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene, na površinama infrastrukturnih sustava, na javnim gradskim površinama, unutar vodnog dobra, na površinama za budući razvoj i, iznimno, na javnim i zaštitnim zelenim površinama.

3. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

� Odredba 26. Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se djelatnosti definirane odredbom 15. U građevinskim područjima gospodarske namjene, građevine mogu biti namijenjene samo obavljanju gospodarskih djelatnosti planiranih za te zone, te za djelatnosti koje su u funkciji te zone. Osim u zonama mješovite namjene u kojima je osnovna stambena namjena, a u odredbama 10. – 13. definirano je koje su gospodarske djelatnost kompatibilne stanovanju te se sukladno tome mogu graditi u zonama mješovite namjene. Izgradnja u zonama isključive namjene moguća je samo na temelju detaljnijih planova uređenja za cjelinu zone. Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti u zonama: - proizvodne namjene - I, - poslovne namjene (K) - pretežito uslužna (K1), pretežito

trgovačko ugostiteljska (K2), komunalno servisna (K3), - ugostiteljsko turistička namjena (T) - građevine iz

skupine hoteli (T1), informacijsko zabavni centar (T4) - turistička luka posebne namjene (LN) - marina L4, - mješovite namjene (M) - pretežito poslovne namjene - M2

i mješovite - pretežito stambene namjene - M1, mješovita M1-1 i «stancije» ST.

Smještaj građevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit će se s mjerama zaštite okoliša, s tim da su dopuštene samo djelatnosti obzirne prema okolišu koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene, zasnovane na modernim i novim tehnologijama, ili imaju obilježja tradicionalne Rovinjske proizvodnje i usluga. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti određeni su u ovim odredbama i kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH

DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU

PROSTORA - 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora. Proizvodna namjena - ( I ) � Odredba 27. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar planirane proizvodne zone CALCHIERA: Slobodno stojeće građevine • površina čestice iznosi minimalno 2000 m2 a

maksimalna površina se ne određuje, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine

građevne čestice a maksimalna: - za građevne čestice površine od 2000 - 5000m2 - 30%

površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 5001 - 10000m2 zbir

1500m2 i 25% površine građevne čestice iznad 5000m2

- za građevne čestice površine od 10001 - 15000m2 – zbir 2750 m2 i 20% površine građevne čestice iznad 10000m2

- za građevne čestice površine iznad -15000m2 – zbir 3750m2 i 15% površine građevne čestice iznad 15000m2



Za sve tipove građevina iz prethodnog stavka određuju se slijedeće granične vrijednosti: • širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima,

mora biti minimalno 25 m • građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 15 m

od regulacijskog pravca, • maksimalna visina građevine je 12,0 m mjereno od

težišta tlocrta građevine, konačno poravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca

• unutar građevine moguće je više korisničkih etaža Poslovne namjene (K) � Odredba 28. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar zone poslovne namjene GRIPOLE - SPINÉ, TURNINA, ŠTANGA, MONTEPOZZO: ukoliko detaljnijim planovima uređenja nije strože regulirano.

• Slobodno stojeće i poluugrađene građevine • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine

građevne čestice a maksimalna: o za građevne čestice površine od 600-900m2 - 65%

površine građevne čestice o za građevne čestice površine od 901-1200m2 - zbir


o za građevne čestice površine od 1201-2000m2 - zbir 735m2 i 40% površine građevne čestice iznad 1200m2

o za građevne čestice površine iznad 2001m2 - zbir 1055m2 i 35% površine građevne čestice iznad 2000m2

Za sve građevine iz prethodnog stavka određuju se slijedeće granične vrijednosti: • širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima,

mora biti minimalno 20 m • građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m

od regulacijskog pravca i 4 m odnosno h/2 od granice susjednih čestica,

• Maksimalna visina vijenca građevine mjeri se • na ravnom terenu: od konačno uređenog terena do

gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža

• na kosom terenu: od konačno uređenog terena u osi tlocrtnog težišta građevine do gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža

• maksimalna visina građevine je 12,00 m mjereno od težišta tlocrta građevine/ konačno poravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

• unutar građevine moguće je projektirati više korisničkih etaža

Granične vrijednosti iz predmetne odredbe ne odnose se na dio lokacije Montepozzo u zoni današnjeg kamenoloma u kojem je planirana usluga čuvanja i održavanja plovila. Zone prenamjene postojećih gospodarskih zona � Odredba 29. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice unutar zone bivše tvornica TDR, sadašnje tvornice MIRNE i zone LAMANOVA: • za komplekse nisu određene veličine građevnih čestica,

maksimalna izgrađenost kompleksa je 60% • građevinski pravac građevine može se poklapati sa

regulacijskim pravcem

• maksimalna visina građevina usklađuje se sa visinama postojećih građevina u zoni

• parkirališta je moguće smjestiti i u podzemne etaže • stambeni sadržaji u kompleksima ne mogu biti veći od

5% BRP-a Ugostiteljsko - turistička namjena (T) � Odredba 30. Postojeća turistička zona Monte Mulini sastavni je dio izgrađenog dijela građevinskog područja Rovinja, a Porton Biondi većim dijelom neizgrađenog dijela građevinskog područja. Na otocima Sv. Katarina i Sv. Andrija (Crveni otok) utvrđena su građevinska područja ugostiteljsko – turističke namjene. U obuhvatu GUP-a u zonama turističke izgradnje sve su građevine iz skupine hoteli (T1). Turistička izgradnja treba štititi nepovredivost prostora na strmim terenima. Turističku izgradnju u pravilu treba nadvisivati prirodna formacija zelenila i to minimalno 1/3 visine brijega. U turističkoj zoni Monte Mulini moguće je interpolirati novu izgradnju, izgraditi zamjenske građevine ili rekonstruirati postojeće sa ciljem podizanja kategorije građevine/zone. Nova izgradnja i zamjenska izgradnja ne smije se odvijati u negradivom zaštićenom obalnom području širine min. 25 m, mjereno od obalne crte. Samo u slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina, što uključuje i dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene i podizanja kategorije građevine dozvoljava se gradnja i bliže pomorskom dobru, ali ne bliže od postojeće. U negradivom dijelu zaštićenog obalnog područja treba osigurati prohodni koridor cijelom dužinom obale, što znači da je zabranjeno postavljanje trajnih prepreka koje bi priječile prolaz uz obalu. U turističkoj zoni Porton Biondi nova izgradnja ne smije se odvijati u obalnom području širine min. 100 m, mjereno od obalne crte. Izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina iz skupine hoteli u turističkim zonama Monte Mulini i Porton Biondi treba biti tako koncipirana da: • veličina funkcionalne cjeline bude takva da gustoća

kapaciteta ne prelazi 100 ležaja/ha, osim u slučajevima postojećih funkcionalnih cjelina u zoni Monte Mulini kada može biti i veća

• najmanje 40% od ukupne površine zone mora biti ozelenjeno,

• prostor za potrebna parkirališta osigurava se na čestici ili na zajedničkom parkiralištu unutar zone. Parkirališne i garažne potrebe rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata

Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice (funkcionalne cjeline) unutar turističkih zona isključive namjene: • za slobodno stojeće i poluugrađene građevine površina

čestice iznosi minimalno 1200 m2, a maksimalna površina se ne određuje,

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: - za građevne čestice površine od 1201-2000m2 25%

površine građevne čestice



- za građevne čestice površine od 2001-10000m2 - zbir 500m2 i 30% površine građevne čestice iznad 2000m2

- za građevne čestice površine iznad 10000m2 - zbir 2900m2 i 35% površine građevne čestice iznad 10000m2

• širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima, mora biti minimalno 25 m,

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m od regulacijskog pravca i 4 m od granice susjedne čestice za građevine visine do P+2, za građevine visine do P+4 udaljenost od susjedne čestice je h/2,

• maksimalna katnost građevina u zoni Monte Mulini je prizemlje i 4 kata (P+4) ili prizemlje, 3 kata i potkrovlje (P+3+POT) - pet korisničkih etaža, odnosno katnost/visina će se određivati visinom/katnosti postojećih susjednih građevina.

• maksimalna katnost građevina u zoni Porton Biondi je prizemlje i 2 kata (P+2) ili prizemlje, i 1 kat i potkrovlje (P+1+POT) - tri korisničkih etaža

• maksimalna visina građevine u zoni Monte Mulini iznosi 18,50 m od konačno poravnatog terena u osi tlocrtnog težišta građevine do gornjeg ruba krovnog vijenca, a u zoni Porton Biondi 11,0 m.

• krovne plohe mogu biti horizontalne (ravni krov) i kose s nagibom od 170 do 220 (ukoliko se pokrivaju crijepom). U pravilu kose krovne plohe pokrivaju se mediteran crijepom ili kupom kanalicom.

• do donošenja detaljnog plana ovim je planom omogućena rekonstrukcija građevina u postojećim gabaritima.

• Iznimno GUP-om se određuje da je postojeća zona ugostiteljsko – turističke namjene Monte Mulini zona rekonstrukcije i interpolacije. Sukladno navedenom za vrijednosti iz ove odredbe koje se odnose na veličine građevne čestice i odnose između građevina, mogu biti i drugačije uz uvjet usklađenosti s posebnim propisima koji reguliraju promet u mirovanju.

Sv. Katarina i Sv. Andrija (Crveni otok) Ovim planom određuje se mogućnost rekonstrukcije postojećih građevina. Za postojeće objekte (do donošenja detaljnog plana) ovim je planom omogućena rekonstrukcija u postojećim gabaritima, a u cilju podizanja kategorije građevine/zone. Ovim planom određuje se prioritetnim zahvatom u prostoru rekonstrukcija park šume otoka Sv. Katarina. � Odredba 31. Marina L4 - ovim planom lokacija marine u sjevernoj luci određuje se načelno. Točan položaj, obuhvat i način zaštite odrediti će se nakon izrade studije utjecaja na okoliš za cjelinu prostora Valdibora i detaljnog plana uređenja. U južnoj luci na lokaciji postojeće marine ne planiraju se novi građevinski radovi u akvatoriju. Način zaštite južnog akvatorija definirati će se temelje rezultata studije utjecaja na okoliš za cjelinu prostora i detaljnog plana uređenja. Mješovite namjene (M) � Odredba 32. Na površinama mješovite namjene ne mogu se smjestiti građevine i uređivati prostori koji zbog buke, prašine, mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje.

Građevina poslovne namjene, prema ovim odredbama, smatra se građevinom koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju gospodarske djelatnosti te pod uvjetom da na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruje mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata. Građevinama poslovne namjene smatraju se: - za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, (različite kancelarije, uredi, biroi), medicinske i zubarske ordinacije te ugostiteljsko-turistički sadržaji bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom. - za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, te ugostiteljsko-turistički sadržaji s glazbom i slično. Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti. Bučne i potencijalno opasne djelatnosti u pravilu se lociraju na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji iz Zakona o zaštiti od buke, te drugi propisi koji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla. Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo ukoliko tehnološko rješenje, veličina čestice i njen položaj u naselju omogućavaju izgradnju bez utjecaja na susjedne građevine.

4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

� Odredba 33. U Generalnom urbanističkom planu su osigurani prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, znanstvenih institucija, građevina kulture i društvenih organizacija, zdravstvenih i socijalnih ustanova, sporta i rekreacije, vjerskih građevina i drugih građevina javnog interesa. Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. Građevine društvenih djelatnosti mogu se smjestiti na površinama isključivo za javne i društvene namjene. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti određeni su ovim odredbama i na kartografskim prikazima: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA 4.3.2. Pravila građenja i uređenja prostora.

4.1. Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole � Odredba 34. Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići), osnovne i srednje škole planiraju se tako da pokriju potrebe određenog područja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu, a prema mreži, za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda. Potrebe za predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika.



Predškolske ustanove � Odredba 35. Prigodom gradnje predškolskih ustanova primjenjuju se sljedeći normativi: • broj djece predškolske dobi određuje se sa 9% broja

stanovnika, s tim da je obuhvat predškolskim ustanovama 60 % od broja djece;

• veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura, u pravilu, 35 m2 građevinskog zemljišta po djetetu, ako je građevina jednoetažna, odnosno 25 m2, ako je građevina dvoetažna, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Na 1500 stanova obvezno je osigurati min 250 mjesta u dječjim ustanovama. Osnovne škole � Odredba 36. Prigodom gradnje osnovnih škola primjenjuju se sljedeći normativi: • broj djece školske dobi određuje se s 10% broja

stanovnika; • broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi

na 30 učenika; • veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura

30-50 m2 po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete. Normativi za gradnju osnovnih škola primjenjuju se imajući u vidu da se nastava organizira u najviše dvije smjene. Srednje škole � Odredba 37. Prigodom gradnje srednjih škola primjenjuju se sljedeći normativi: • prostorni kapacitet srednjoškolske građevine određuje se

najviše za 1200 učenika; • broj učionica određuje se tako da jedna učionica dolazi

na 30 učenika; • veličina građevne čestice određuje se tako da se osigura

20 – 40 m2 po učeniku, uzimajući u obzir lokalne uvjete. � Odredba 38. Prigodom određivanja lokacija za predškolske ustanove, osnovne i srednje škole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza i njihova sigurnost. Pješački put djeteta/đaka od stanovanja do predškolske ustanove/škole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Građevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu. Dječja igrališta � Odredba 39. Gradnja dječjih igrališta omogućuje se tako da se osigura: - po djetetu starosti do 6 god - 4 m2 - po djetetu starosti od 7 do 14 god - 1 m2

4.2. Znanstvene institucije, građevine za kulturu

� Odredba 40. Ovim planom omogućava se razvoj i širenje građevina za znanost i kulturu na postojećim lokacijama i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora, a temeljit će se na postojećoj situaciji i dugoročno utvrđenim potrebama pojedinih institucija ili ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovništva.

4.3. Zdravstvena i socijalna skrb � Odredba 41. Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb moguće je rekonstruirati (dogradnja i nadogradnja) u skladu s prostornim mogućnostima lokacije, a gradnja novog doma za starije i nemoćne osobe određena je u skladu s posebnim standardima na lokaciji Karmelo.

4.4. Vjerske građevine � Odredba 42. Postojeće vjerske građevine proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima, a nove se grade prema potrebama i na lokacijama u skladu s kartografskim prikazom br 1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA.

4.5. Sport i rekreacija � Odredba 43. Smještaj građevina sportsko-rekreacijske namjene moguć je unutar građevinskog područja naselja i unutar građevinskih područja ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih zona. Pod građevinama sportsko-rekreacijske namjene podrazumijevaju se: • unutar građevinskog područja naselja u zoni mješovite

namjene, na jednoj građevnoj čestici; sportski teren do 200 m

2 površine, tenis teren, badminton, bazen za

plivanje vodene površine do 320 m2, • unutar površina ugostiteljsko turističke namjene; sportski

tereni i bazeni za plivanje koji zauzimaju najviše 20% površine građevne čestice odnosno kompleksa,

• unutar sportsko-rekreacijskih zona: sve vrste i kategorije sportskih i rekreacijskih građevina.

� Odredba 44. U sklopu sportsko – rekreacijskih zona mogu se izgraditi sportske dvorane i bazeni (zatvoreni i otvoreni) kao slobodno stojeće građevine, izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene treba biti tako koncipirana da: • svaka funkcionalna cjelina u zoni bude na zasebnoj

građevinskoj čestici koja ima neposredni prilaz s javno prometne površine

• najmanja površina građevne čestice iznosi 1200 m2 za osnovnu građevinu

• najveći koeficijent izgrađenosti (kig) funkcionalne cjeline iznosi 0,3, s time da se uračunavaju površine osnovnih građevina (dvorane, zatvoreni bazeni i drugo) i pratećih građevina uz osnovni sportski teren ili bazen, a to su: garderobe, sanitarije, uredi, priručno skladište, trgovina sportskim artiklima, ugostiteljski sadržaji, pogonske prostorije bazena i sl.,

• svjetla visina osnovne građevine od 7 do 15 m (ovisno o vrsti sportske građevine)

• planerska površina za jedno gledališno mjesto je: - sjedeće mjesto 1,5 – 2 m2 - stajaće mjesto 0,75 – 1,0 m2 za gledalište izgrađeno na nasipima ove se površine povećavaju za 50 – 75 %

• najmanje 20% površine zone mora biti uređeno kao javni park uz sadnju autohtonog zelenila,

• smještaj vozila korisnika bude riješen na parceli po ključu min 20% - max 25% gledalaca i to za: - bicikl 3% gledalaca (1m2 po biciklu) - motocikl 1-2% gledalaca (3 m2 po motociklu)



- osobni auto 9 – 15 % gledalaca (25 – 30 m2 po automobilu)

- autobusi za 5 – 6% gledalaca (60 – 80 m2 po busu) Jedan automobil koristi 3 gledalaca, a jedan autobus prosječno 40 gledalaca

• krovne plohe mogu biti horizontalne, lučne ili kose � Odredba 45. U sklopu osnovnih sportsko-rekreacijskih građevina omogućena je izgradnja pratećih građevina koje treba koncipirati tako da: • prateći sadržaji mogu biti u sklopu osnovne građevine ili

kao zasebna građevina • prateće građevine čine najviše 30% brutto površine

osnovne građevine, osim za stadione, gdje udio može biti i veći,

• najviša visina (V) pratećih građevina iznosi 3,5 m mjerena od visinske kote konačno poravnatog terena u osi težišta građevine do gornjeg ruba krovnog vijenca,

• etažna visina pratećih građevina treba biti prizemlje (Pr) uz mogućnost izvedbe podrumske etaže,

• najmanja udaljenost pratećih građevina od susjednih građevnih čestica je 3m,

� Odredba 46. Drugi sadržaji društvenog interesa Drugi sadržaji društvenog interesa (uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke), planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklađenima s planom korištenja i namjene prostora. Spomenici, spomen - obilježja i sl. mogu se graditi i na zelenim površinama. � Odredba 47. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice na kojima se planiraju nove GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, visokoškolske, kulturne, vjerske i slične građevine, ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano: • za slobodno stojeće i poluugrađene građevine površina

čestice iznosi minimalno 600 m2 a maksimalna površina se ne određuje,

• najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine građevne čestice a maksimalna: - za građevne čestice površine od 600-1000m2 - 30%

površine građevne čestice - za građevne čestice površine od 1000-2000m2 - zbir

300m2 i 40% površine građevne čestice iznad 1000m2 - za građevne čestice površine iznad 2000m2 - zbir

700m2 i 50% površine građevne čestice iznad 2000m2 • širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima,

mora biti minimalno 20 m, • građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 7 m

od regulacijskog pravca i 4 m, odnosno h/2 od granice susjednih čestica,

• maksimalna katnost građevine je prizemlje i 2 kata (P+2) - tri korisničke etaže što vrijedi za neizgrađeno područje, a u postojećim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih objekata će se određivati uvjetovano visinom postojećih i susjednih objekata.

5. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina � Odredba 48. Pod građevinama i prostorijama stambene namjene, prema ovim odredbama, smatraju se stambene građevine i prostorije koje su namijenjene stanovanju, te sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava. Građevine stambene namjene većim su dijelom svoje površine i većim dijelom funkcionalnih jedinica namijenjene stanovanju. 5.1. Tipovi zona za stambene građevine � Odredba 49. Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, planira se: - u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni, - u zonama mješovite - pretežito stambene (M1), - mješovite - posebni programi (M 1-1), - mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), - mješovite – «stancije» (ST) Stambene građevine planiraju se kao: - niska stambena građevina (obiteljske i višeobiteljske

građevine koje mogu biti samostojeće, dvojne i skupne) Emax=P+2 ili P+1+POT (max 3 korisničke etaže)

- visoka stambena građevina (višestambene građevine koje

mogu biti samostojeće i skupne) - Emax=P+3 ili P+2+POT (max 4 korisničke etaže), osim u zonama koje spadaju u iznimke od pravila gdje su postojeće građevine Emax (od P+4 do P+ 8+POT).

5.2. Način gradnje i korištenje stambenih građevina

Način gradnje � Odredba 50. Ovisno o lokalnim uvjetima i stupnju dovršenosti prostora definirani su uvjeti i način gradnje stambenih građevina. Stambene građevine mogu se graditi kao: • Slobodno stojeće građevine; • poluugrađene (dvojne) građevine; • skupne građevine (ugrađene, u nizu, atrijski tip) Način korištenja � Odredba 51. Prema načinu korištenja; građevine stambene namjene mogu biti obiteljske građevine, višeobiteljske, te višestambene. Pod obiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina do 3 stambene jedinice, pri čemu se i apartman i poslovni prostor smatra stambenom jedinicom. Pod višeobiteljskom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 3, a najviše 5 funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman i poslovni prostor smatra stambenom jedinicom. Pod višestambenom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina s najmanje 6, a najviše 16 funkcionalnih jedinica, pri čemu se i apartman i poslovni prostor smatra stambenom jedinicom.



� Odredba 52. Građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine min 3 m (na koju može biti spojena jedna građevna čestica), na način da udaljenost građevne čestice od javne prometnice na koju se spaja javna uslužna prometna površina, mjereno po prilaznoj prometnoj površini, nije veća od 30m i ukoliko se odredi prostornim planom užeg područja. Uzdužni nagib prilazne prometne površine ne smije biti veći od 12%. Na izgrađenim i pretežito izgrađenim dijelovima naselja na kojima se mogu graditi građevine, mora postojati slijedeća minimalna komunalna opremljenost zemljišta: - pristupna ulica ili pristupni put, - priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom - priključci na mrežu za opskrbu vodom - priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda ili u sabirnu

jamu (kao etapno rješenje). Na neizgrađenim dijelovima naselja koji su ovim planom određeni za izgradnju utvrđuje se obveza potpune komunalne opremljenosti zemljišta (pristupna ulica, priključci na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom i priključak na mrežu odvodnje otpadnih voda) i to bez etapnih rješenja. Način gradnje nove građevine i gradnja zamjenske građevine određuje se prema veličini i obliku građevne čestice, (odredba od 54. do 57.) odnosno prema pravilima građenja ovih odredbi (poglavlje 8.). Ako građevina ima otvore prema susjednoj građevnoj čestici, od te čestice mora biti udaljena najmanje 3,0 m, ako pravilima građenja (poglavlje 8.) nije drugačije određeno. Građevina može biti udaljena manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m od međe susjedne građevne čestice (ne odnosi se na među prema javnoj površini). U tom se slučaju na građevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici. Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagrađeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veličine do 60 x 60 cm. Terase, otvorena stubišta, balkoni, lođe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice. � Odredba 53. Granične vrijednosti građevnih čestica Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu namjenu i vrstu građevina čija se gradnja na toj čestici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice. Oblik i veličina građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim pravilima struke. Oblik i veličina građevne čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da postojeće građevine ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana.

U slučajevima kada je sukladno zakonu potrebno utvrditi zemljište nužno za redovnu upotrebu građevine, ovim planom se definiraju slijedeći kriteriji : - građevna čestica nije isto što i zemljište nužno za redovnu

upotrebu građevine - kriteriji za utvrđivanje oblika i veličine građevne čestice

temeljem ovog plana nisu kriteriji i za utvrđivanje zemljišta nužno za redovnu upotrebu građevine

- isključivo zemljište ispod građevine predstavlja zemljište nužno za redovnu upotrebu građevine.

� Odredba 54. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice na kojima se izgrađuju OBITELJSKE GRAĐEVINE, ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano:

a) slobodno stojeće građevine: • površina čestice iznosi minimalno 420 m2, a maksimalno

2000 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2 a

maksimalna: - za građevne čestice površine od 420-800m2 - 30%



- za građevne čestice površine od 1201-1500m2 - zbir 340m2 i 15% površine građevne čestice iznad 1200m2

- za građevne čestice površine iznad 1500m2 - 385m2 • minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m b) poluugrađene građevine: • površina čestice za jednu građevinu iznosi minimalno

350 m2, a maksimalno 1200 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 60 m2 a




- za građevne čestice površine iznad 1000m2 - 250m2 • minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m c) skupne građevine (ugrađene, u nizu, atrijski tip ) ugrađene i građevine u nizu: • površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 150

m2, a maksimalno 500 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2 a



90m2 i 20% površine građevne čestice iznad 300m2 • razmak između nizova građevina iznosi minimalno 20 m,

ili dvostruku visinu građevine računato od vijenca do najniže točke terena.

• minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m. Nizovi se mogu formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično. U postojećim naseljima gdje je bivšim planovima bilo planirano građenje u nizu, a koja nisu u cijelosti realizirana, ( i koja se zbog smanjenja postotka izgrađenosti za 20%, više ne mogu realizirati), radi postizanja jedinstvenosti niza kao cjeline, iznimno će se moći dozvoliti građenje objekata u nizu pod uvjetima po kojim a je realiziran postojeći dio niza.



atrijski tip: (građevine s unutarnjim dvorištem): • primjenjuje se u pravilu u postojećim stambenim

naseljima • ne mora u svakom slučaju biti zatvoren sa svih strana,

već na jednoj strani može biti otvoren (poluatrijski), • površina čestice iznosi minimalno 200 m2, a maksimalno

500 m2, • izgrađenost čestice iznosi minimalno 30% odnosno

maksimalno 50% od ukupne površine građevne čestice, • minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m. � Odredba 55. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice na kojima se izgrađuju VIŠEOBITELJSKE GRAĐEVINE ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano: a) slobodno stojeće građevine: • površina čestice iznosi minimalno 700 m2, a maksimalno

2000 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 80 m2 a




- za građevne čestice površine iznad 1500m2 - 400m2 • minimalna širina građevne čestice iznosi 14 m b) poluugrađene građevine: • površina čestice za jednu građevinu iznosi minimalno

500 m2, a maksimalno 1200 m2, • izgrađenost čestice iznosi minimalno 60 m2, a




- za građevne čestice površine iznad 1000m2 - 285m2 • minimalna širina građevne čestice iznosi 12 m c) skupne građevine (ugrađene, u nizu, atrijski tip ) ugrađene (najviše 5 građevina u nizu): • primjenjuje se u pravilu u novoplaniranim naseljima • površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 250

m2, a maksimalno 700 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 50 m2 a




• razmak između nizova građevina iznosi minimalno 20 m, ili dvostruku visinu građevine računato od vijenca do najniže točke terena.

• nizovi se mogu formirati u obliku slova "L" i "U" ili slično. • minimalna širina građevne čestice iznosi 8 m

atrijske (građevine s unutarnjim dvorištem): • primjenjuje se u pravilu u postojećim stambenim

naseljima • ne mora u svakom slučaju biti zatvoren sa svih strana,

već na jednoj strani može biti otvoren (poluatrijski), • površina čestice iznosi minimalno 350 m2, a maksimalno

700 m2,

• izgrađenost čestice iznosi minimalno 30% od ukupne površine, odnosno maksimalno 50% od ukupne površine građevne čestice,

• minimalna širina građevne čestice iznosi 10 m � Odredba 56. Za sve tipove građevina iz odredbe 54. i 55., određuju se slijedeće granične vrijednosti: • Širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima,

mora zadovoljavati slijedeće uvjete : • Slobodno stojeće građevine - minimalno 14 m • poluugrađene (dvojne) građevine - minimalno 12 m • ugrađene (nizovi) - minimalno 8 m. • atrijski tip minimalno 8 m za obiteljske, odnosno 10

m za višeobiteljske • građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5 m

od regulacijskog pravca i 3 m od granice susjednih čestica ako je objekt visine P+1, odnosno 4 m od granice susjedne čestice ako je objekt visine P+2,

• maksimalna katnost građevine je prizemlje i 2 kata (P+2) ili prizemlje, 1 kat i stambeno potkrovlje (P+1+POT) - tri korisničke etaže.

• maksimalna visina vijenca iznosi 8,50 –10,50 m (P+1+POT= 8,5 m; P+2= 10,5 m), mjereno od težišta tlocrta građevine/ konačno poravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

• maksimalna visina sljemena krova građevine (ili vrha kod višestrešnih krovova) je 3,50 m mjereno od gornjeg ruba vijenca do sljemena krova.

Iznimno kod zamjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju interpolacije u već izgrađenim dijelovima naselja, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevinskoj čestici manje veličine od propisane u članku 54. i 55., pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu s odredbama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti, te sa svim odrednicama koje se odnose na minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne međe i drugih građevina. � Odredba 57. Ovim odredbama određuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice na kojima se izgrađuju VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE, ukoliko detaljnim planovima nije strože regulirano: Slobodno stojeće građevine • površina čestice iznosi minimalno 900 m2, a maksimalno

2000 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine

građevne čestice a maksimalna: - za građevne čestice površine od 900-1200m2 - 40%


480m2 i 30% površine građevne čestice iznad 1200m2 - za građevne čestice površine iznad 1500m2 - zbir


poluugrađene građevine • površina čestice iznosi minimalno 600 m2, a maksimalno

1200 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine



320m2 i 30% površine građevne čestice iznad 800 m2 - za građevne čestice površine iznad 1000 m2 - zbir




ugrađene građevine (najviše 3 građevine u nizu) • površina čestice za jednu jedinicu iznosi minimalno 600

m2, a maksimalno 1200 m2, • najmanja dozvoljena izgrađenost iznosi 10% površine




- za građevne čestice površine iznad 1000m2 - zbir 320m2 i 10% površine građevne čestice iznad 1000m2

• razmak između građevina u nizu iznosi min 20 m Za višestambene građevine određuju se slijedeće granične vrijednosti: • širina građevne čestice, u svim njezinim presjecima,

mora zadovoljavati slijedeće uvjete : • slobodno stojeće građevine - minimalno 30 m • poluugrađene (dvojne) građevine - minimalno 20 m • ugrađene (nizovi) - minimalno 20 m. • uglovnice maksimalno 30 m

• građevinski pravac građevine nalazi se minimalno 5 m od regulacijskog pravca i 4 m, odnosno h/2 od granice susjednih čestica ako je građevina visine P+2, a 6 m odnosno h/2 od granice susjednih čestica ako je građevina visine P+3.

• maksimalna katnost građevine je, prizemlje i 3 kata (P+3) ili prizemlje, 2 kata i stambeno potkrovlje (P+2+POT) - četiri korisničke etaže što vrijedi za neizgrađeno područje, a u postojećim graditeljskim cjelinama visina interpoliranih građevina će se određivati uvjetovano visinom susjednih građevina, osim u zoni iznimke pravila građenja (od P+4 do P+8+POT).

• maksimalna visina građevine je 11,50 – 13,50 m (P+2+POT= 11,5 m; P+3= 13,5 m), mjereno od težišta tlocrta građevine/ konačno poravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

• Maksimalna visina sljemena krova građevine (ili vrha kod višestrešnih krovova) je 3,50 m mjereno od gornjeg ruba vijenca do sljemena krova.

� Odredba 58. Stancije (ST) U izdvojenim dijelovima naselja "stancije" mogu se izvršavati rekonstrukcije postojećih stambenih objekata kao i interpolacija u već izgrađenu strukturu "stancije". Pod rekonstrukcijom postojećih građevina unutar «stancija» smatra se i dogradnja i nadogradnja građevina do maksimalno 10% ukupnog BRP svih građevina na čestici. Osim navedenog moguća je promjena postojeće namjene dijelova «stancije» uz uvjet da zadržava namjenu propisanu odredbom 13. Ovim planom određuje se obveza izrade detaljnog plana za «stanciju» u cjelini, do donošenja DPU-a nije moguća izgradnja novih objekata. � Odredba 59. Posebni programi (M1-1) U zoni sjevernog dijela Valdibore, sjevernom dijelu Laconovo i istočno od Concette i Lacosercio mogućnost građenja utvrđuje se posebnim programom. Program mora obuhvatiti cjelinu zone. Ovim planom za predmetne zone ne utvrđuju se elementi za građenje u smislu veličine parcele, gustoće i koeficijenta izgrađenosti, ali moraju biti usklađeni s Prostornim planom uređenja Grada Rovinja. Predmetne zone od posebnog su interesa za Grad i za njih se uvjetuje izrada programa i detaljnog plana za cjelinu zone.

5.3. Način gradnje pomoćnih građevina

� Odredba 60. Uz stambene građevine, na čestici se mogu graditi pomoćne građevine s prostorima za rad, za garaže, za spremište ogrjeva i druge svrhe i to: • prislonjeni uz stambene građevine na istoj građevinskoj

čestici na poluugrađeni način, • odvojeno od stambene građevine na istoj građevinskoj

čestici, • na međi, uz uvjet da je zid prema susjednoj čestici

izveden od vatrootpornog materijala. Površina pomoćne građevine uračunava se u ukupnu površinu izgrađenosti čestice. Udaljenost pomoćne građevine od stambene zgrade na istoj građevinskoj čestici ne može biti manja od 2,0 m kada se gradi kao posebna dvorišna građevina.

Pomoćne građevine bez izvora zagađenja mogu se izgraditi jednim svojim dijelom i na granici sa susjednom česticom, uz uvjet: • da se prema susjednoj čestici izgradi vatrootporni zid, • da se u zidu prema susjedu ne grade otvori, • da se odvod krovne vode s pomoćne građevine riješi na

pripadajuću česticu. Udaljenost bučnih poslovnih prostora i građevina od stambenih zgrada ne može biti manja od 40,0 m, a od stana vlasnika ne manja od 20,0 m. Građevnim česticama namijenjenim gradnji stambenih građevina mora se osigurati neposredni kolni prilaz s javne prometne površine. Smještaj vozila određuje se unutar građevne čestice u pomoćnim građevinama za smještaj vozila ( garažama) ili na otvorenom parkiralištu i to za svaku stambenu jedinicu minimum 1,5 PM. Garaže se mogu graditi samo u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti građevne čestice. � Odredba 61. Pomoćne građevine za smještaj vozila (garaže ili nadstrešnice) unutar građevne čestice namijenjene izgradnji stambenih građevina (obiteljskih građevina i višeobiteljskih građevina) mogu se graditi • unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za

gradnju osnovne građevine, kao sastavni dio osnovne građevine ili kao zasebna građevina,

• iznimno unutar pojasa uz regulacijski pravac i međi sa susjednim građevnim česticama, dubine najviše 7m računajući od regulacijskog pravca, izvan širine gradivog dijela građevne čestice, tako da otvaranjem ulaznih vrata ne ulaze u slobodni profil javne prometne površine uz regulacijski pravac, ukoliko je to određeno prostornim planom užeg područja,

• unutar pojasa uz granicu susjednih građevnih čestica dužine uz granicu najviše 7m.

Na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambenih građevina iz stavka 1. ove odredbe mogu se graditi najviše 2 garaže, odnosno nadstrešnice, pri čemu njihova zbirna ukupna bruto razvijena površina ne smije premašiti 50 m2. Smještaj vozila kod građevnih čestica namijenjenih izgradnji višestambenih građevina može se odrediti u okviru građevne čestice u skupnim garažama koje mogu biti višeetažne ili na parkirališnim prostorima na građevnoj čestici, u skladu s posebnim propisom Grada Rovinja o prometu u mirovanju, kao i uobičajenim pravilima struke. Broj parkirališnih mjesta kod ovih građevina određuje se po kriteriju 1 stan/ minimum 1,5 PM.



Kod građevina ostalih namjena način smještaja vozila određuje se uz uvažavanje specifičnosti građevine i primjenu posebnog propisa Grada Rovinja o prometu u mirovanju, kao i uobičajenih pravila struke. Cisterne i spremnici za vodu mogu se graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 4m, osim kod rekonstrukcije i interpolacije gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima. Sabirne jame do 10 ES mogu se graditi na građevnoj čestici za obiteljske kuće temeljem odredbe 97, uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 1 m, osim kod rekonstrukcija i interpolacija gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice, ali moraju biti potpuno ukopane u teren. Sabirne jame mogu se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez teškoća. Septičke jame moraju biti vodonepropusne, zatvorene i odgovarajućeg kapaciteta, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima, s odzračnikom iznad vijenca susjedne građevine. Za ostale građevine obavezna je izgradnja bio diska. Spremnici UNP i lož ulja mogu se ugrađivati kao nadzemni poluukopani i ukopani. Kod ugradnje spremnika treba poštovati sve važeće propise za takve vrste objekata (gromobranska i protupožarna zaštita, osiguranje od podzemnih voda, zaštitni bazen, osvjetljenje, provjetravanje, postavljanje na betonske temelje. Preporuča se da lokacija spremnika ne bude u dijelu dvorišta ulaznog dijela građevine. Ukoliko se spremnik smjesti prema ulici obveza je izrade vizualne barijere (kameni zid, visoka vegetacija i sl.)

5.4. Uređivanje građevne čestice � Odredba 62. Građevna čestica namijenjena pretežito stanovanju uređivat će se na tradicionalan način, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala. Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obilježjima naselja. Predvrtovi se hortikulturno uređuju visokim i niskim zelenilom. Na građevnoj se čestici mogu graditi: otvoreni bazen, tenisko igralište i sl., a koji se ne uračunavaju u izgrađenost građevne čestice. � Odredba 63. Gradnja ograda i potpornih zidova Građevna čestica za obiteljske i više obiteljske građevine mora biti ograđena, osim ako se, zbog specifičnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne odredi drugačije. Oko građevne čestice, namijenjene izgradnji obiteljskih i više obiteljskih građevina ograde se mogu graditi kao kamene, betonske, žbukane, zelene živice ili uz kombinaciju niskog punog zida i zelene živice odnosno transparentne metalne ograde. Kod ostalih građevina ograde se određuju uz uvažavanje specifičnosti građevine i okolne izgradnje, kao i uobičajenih pravila struke.

Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Ograda se može podizati prema ulici 1,50 m a na međi prema susjednim česticama najveće visine do 2,0 m. Iznimno, ograde i mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja ili stvaranja urbane slike ulice i trga. Kameno ili betonsko podnožje ograde ne može biti više od 80 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračno, izvedeno od metalne ograde ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Visina ograda između građevinskih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno poravnatog terena. U smislu ovih odredbi, visina nužnog potpornog zida ne smatra se visinom ogradnog zida. Kod interpolacija u povijesnoj jezgri i u kontaktnoj zoni ili uz pojedinačna kulturna dobra prostornim planom užeg područja može se odrediti točna visina, kao i vrsta i oblik ograde. Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se onemogući otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 1,5 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. Prilazne stepenice, terase u razini terena ili do max 60 cm iznad razine terena, potporni zidovi i sl. mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, ali na način da se na jednoj strani građevinske čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevinske čestice minimalne širine 3,0 m. 5.5. Oblikovanje građevina � Odredba 64. Oblikovanje građevine određuje se sljedećim elementima: • uvjeti za arhitektonsko oblikovanje, • visina i broj etaža, • vrsta krova, nagib i vrsta pokrova. Odredba 65. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje Svaka intervencija u prostoru mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu, odnosno mora biti usklađena s tom strukturom, onako kako je utvrđeno odredbama ovog plana. Kod oblikovanja građevina i primjene materijala i detalja mora se uvažavati tradicija gradnje za ovo područje uz mogućnost primjene suvremenog arhitektonskog izraza. Gabariti novih građevina moraju se oblikovati u odnosu prema pripadajućoj građevnoj čestici, te prema planski dovršenim susjednim postojećim građevinama i prevladavajućom kvalitetnom organizacijom vanjskih površina.



Horizontalni i vertikalni gabarit građevine, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim planski dovršenim građevinama i tipologijom krajolika. Građevina koja se izgrađuje na poluotvoreni način ili u nizu mora s građevinom uz koju se prislanja činiti arhitektonsku cjelinu. Pročelja koja se prislanjaju moraju biti spojena min. 1/3 dužine pročelja. Sve otvore zatvoriti griljama ili škurama. U novim dijelovima naselja, a izvan registrirane povijesne jezgre i kontaktne zone iznimno je moguće ugrađivanje roleta, Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem. Na dijelu građevine koja je izgrađena na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Postojeće građevine koje su legalno izgrađene na udaljenosti manjoj od 3,00 m prema susjednoj građevnoj čestici mogu se rekonstruirati, odnosno nadograditi na način kaskadnog uvlačenja dijela etaže građevine koja se nadograđuje, do zadanog građevnog pravca. Otvorima se u smislu ovog članka ne smatraju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom pravcu graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi. Postojeće građevine u nizu koje su građene kao jedinstvena arhitektonska cjelina mogu se rekonstruirati, dograđivati i nadograđivati kao cjelina ili ukoliko je realizacija etapna obvezno je ishoditi lokacijsku dozvolu za cjelinu niza.

Garaže za osobna vozila mogu se graditi unutar građevine ili uz građevinu osim ako je to detaljnim planovima uređenja drugačije riješeno. Krovište na tim objektima rješavati kao prohodnu terasu ili kao kosi krov s pokrovom od kanalica ili mediterana. � Odredba 66. Visina i broj etaža Najviša dozvoljena visina građevine i najveći broj nadzemnih etaža određuju se u odnosu na namjenu i druge specifičnosti građevine, imajući u vidu postojeću i planiranu okolnu izgradnju. Najviša dozvoljena visina građevine, odnosno maksimalna visina vijenca prema ovim odredbama, mjeri se: - na ravnom terenu: od konačno uređenog terena do

gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža

- na kosom terenu: od konačno uređenog terena u osi tlocrtnog težišta građevine do gornjeg ruba posljednje stropne ploče ili horizontalnog serklaža

Pod konačno poravnatim terenom u smislu ovih odredbi smatra se srasli teren prije gradnje uz mogućnost korekcija do

10 % nagiba terena u svrhu oblikovanja terena. Pod konačno poravnatim terenom, u smislu ovih odredbi, ne smatra se ulazna rampa maksimalne širine 5 metara za podzemnu garažu, locirana između građevinske i regulacijske crte, te vanjske stepenice maksimalne širine 1,5 metara uz građevinu za silazak u podzemnu etažu. Kako bi se nedvojbeno mogli dokazati status konačno poravnatog terena, potrebno je prilikom ishođenja lokacijske, odnosno građevne dozvole priložiti geodetski snimak terena prije građenja. Etaža je oznaka bilo kojega kata građevine, uključujući i prizemlje (ali ne podrum i tavan); maksimalna visina etaže za obračun visine građevine, mjerena svijetla visina, iznosi: - za stambene etaže od 2,5 m - za poslovne etaže (uredi) do 4,0 m, - iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna

vozila, maksimalna visina etaže prizemlja iznosi do 4,5 m. Etaže građevine mogu biti i više od navedenih, ali visina građevina ne može prijeći maksimum određen pravilima građenja ovih odredbi (poglavlju 8). Ispod građevine po potrebi može se graditi podrum ili suteren. Podrum i suteren djelomično su ukopani u uređeni teren. Građevine mogu imati samo jedan podrum, osim građevina javne namjene i višestambenih građevina. Podrum i suteren ne mogu biti viši od 3,0 m ali niti niži od 2,5 m. Podrum se ne smatra korisničkom etažom ako: • na ravnom terenu kota gornjeg ruba konstrukcije poda

prizemlja nije viša od 120 cm od kote konačno poravnatog terena.

• na kosom terenu kota gornjeg ruba konstrukcije poda prizemlja nije viša od 40 cm od konačno poravnatog terena na višem dijelu i ako kota konačno poravnatog terena nije niža od 20 cm od kote gornjeg ruba konstrukcije podruma na najnižem dijelu.

Suterenom se smatra korisnička etaža koja je djelomično ukopana u teren ali manje od podruma i ne manje od 1/3 volumena etaže suterena. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod kose krovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba konstrukcije posljednje etaže građevine, čiji nadozid nije veći od 1,6 m. Prozori potkrovlja, mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori na kosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom koja može zauzimati najviše 30% tlocrtne površine krovne plohe. Krovne terase mogu zauzeti maksimalno 30% od tlocrtne površine građevine. Potkrovlje ili mansarda uređeni za stanovanje i poslovnu namjenu smatraju se korisničkom etažom.

Postojeći tavanski prostori mogu se prenamijeniti u stambene ili druge i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi maksimalnu bruto razvijenu površinu građevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima. Izvedeni ravni krovovi koji zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu se preurediti u kosi. Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s uvjetima uređenja propisanim ovim Planom.



Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethodnog stavka ove odredbe mogu se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni. Krovna konstrukcija može biti ravna ili kosa. Kosa krovna konstrukcija izvodi se nagibom 17o-22o. Dozvoljavaju se i manji nagibi na manjim dijelovima krovišta. Visina vijenca poslovnih građevina koje se grade na istoj čestici sa stambenom građevinom ne smije biti viša od visine stambene građevine. � Odredba 67. Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova Stambene i pomoćne građevine mogu imati kose, ravne ili kombinirane krovne plohe. Vrsta krova određuje se uz uvažavanje posebnosti građevine. Ako se krovovi izvode kao kosi u pravilu imaju pokrov od kanalica, mediteran crijepa ili sličnih materijala uz nagib 17o-22o.. U krovnim plohama mogu se otvarati prostori za solarije (otvorena krovišta). Osvjetljavanje potkrovnih prostorija moguće je ugradnjom krovnih ili mansardnih prozora u krovnoj ili zidnoj ravnini. Sljemena mansardnih prozora u zidnoj ravnini ne smiju biti viša od sljemena krova na kojemu se prozori nalaze. Na krovu je moguća izvedba uređaja za iskorištavanje sunca i sličnih alternativnih izvora energije (osim u zaštićenoj urbanoj cjelini), sve u okviru gradivog dijela građevne čestice, koji mora pratiti nagib krova,

5.6. Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javnu prometnu površinu i infrastrukturu � Odredba 68. Mjesto i način priključivanja građevine na prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu odredit će nadležno tijelo uz primjenu odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u postupku izrade detaljnog plana uređenja užeg područja, odnosno izdavanja lokacijske dozvole. � Odredba 69. Javna prometna površina Unutar granica građevinskog područja (osim u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni) uvjetuje se neposredan pristup na građevnu česticu sa javne prometne površine, koja se mora projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica, tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sustav javnih cesta. Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području uz koju su izgrađeni ili se izgrađuju stambene građevine i na koje te građevine imaju izravni pristup. Novoformirana ulica mora imati, u pravilu, kolnik širok najmanje 6,00 metara za dvije vozne trake, u koliko to propisima nije drugačije regulirano i pješačke trake širine minimalno 1,50 m s obje strane, odnosno 1,80 m ukoliko se nogostup izgrađuje s jedne strane. Iznimno, najmanja širina kolnika može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina, ali ne manja od 3,5 m.

U izgrađenim dijelovima grada iznimno se može izgraditi ulica sa samo jednim voznim trakom širine 3,5 m uz uvjet preglednosti u cijelosti odnosno uz izgradnju ugibališta, ako to prilike na terenu dopuštaju, na međusobnom razmaku 100 m u pravcu i 50 m u nepreglednim dijelovima ulice. Na planiranim i postojećim prometnicama u naselju mora se osigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu. Najmanja širina obostranog nogostupa uz postojeće prometnice je 1,2 m, a za jednostrani nogostup 1,5 m. Uz prometnice mogu se graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i potrebama. Ulica u već izgrađenim dijelovima građevinskog područja treba udovoljavati propisima (minimalnim) za osiguravanje sigurnog stalnog i interventnog prometa (vatrogasci, komunalni servisi, zdravstvena i policijska vozila i dr.). Izuzetno, uz kolnik "slijepe ulice" može se osigurati mogućnost izgradnje nogostupa samo na jednoj njenoj strani. Udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti takva da osigurava mogućnost izgradnje svih potrebnih elemenata tijela ceste ili ulice u danim uvjetima. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvarali vidno polje i time ugrožavali promet. Ulična ograda se podiže iza regulacijskog pravca, u pravilu od čvrstog materijala (kamena) visine do maksimalne visine 80 cm. Iza ulične ograde ili zidića kao i na križanjima ne može se saditi ograda od zelenila. Iznimno iza ulične ograde ili zidića na udaljenosti 20 m od kolnog prilaza može se saditi ograda od zelenila, vodeći računa o preglednosti kolnog pristupa na ulicu odnosno prometa na križanjima ulica za koje je dužine 30 m od kolnog prilaza obostrano. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osi ceste iznosi najmanje: • kod državne ceste 10 m, • kod županijske ceste 8 m, • kod lokalne ceste 5 m, Ako kartografskim prikazom 3.1. PROMETNI SUSTAV nije strože određeno, te ukoliko nadležna Uprava za ceste ne utvrdi drugačije u postupku utvrđivanja posebnih mjera gradnje. Ako je postojeća udaljenost manja, treba stanje sanirati ukoliko je to tehnički izvedivo, odnosno drugim zakonski raspoloživim mjerama osigurati sigurnost u prometu. Najmanja udaljenost građevnog pravca od vanjskog ruba ulične ograde - regulacijskog pravca određuje se 5 m odnosno 0 - 3 m ako se radi o rekonstrukciji građevina u dovršenom dijelu grada. Izuzetno, izgradnja garaže može se dozvoliti na regulacijskom pravcu, ako je građevna čestica strma, a ne postoji mogućnost njene izgradnje u dubini, ali pod uvjetom da je prometnica na dijelu gdje se garaža gradi pregledna i da korištenjem garaže neće biti ugrožen javni promet. Kad se građevna čestica nalazi uz križanje sporedne ulice i ulice koja ima značaj državne ili županijske ceste, prilaz s te parcele na javnu prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.



Za neizgrađeni dio građevinskog područja koji se širi uzduž državne ili županijske ceste, mora biti osnovana (sabirna) ulica preko koje će biti omogućen izravni pristup na javnu prometnu površinu radi daljnje izgradnje uzduž ceste. Iznimno u slijepim i sporednim ulicama moguće je dozvoliti pristup na javnu prometnu površinu u cijeloj širini građevne čestice radi osiguranja parkinga na istoj uz suglasnost Savjeta za promet Gradskog vijeća. � Odredba 70. Mjesto i način priključivanja građevine na mrežu javnih prometnica Kolni prilaz građevnoj čestici mora biti prostorno potpuno definiran: • elementima postojeće izgrađene prilazne javne

prometne površine, (snimak izvedenog stanja) • lokacijskom dozvolom za prilaznu javnu prometnu

površinu, ili • prostornim planom užeg područja. Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa,( u skladu s važećim propisima). Kolni prilaz građevnoj čestici ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana. Kolni pristup na građevinsku česticu definiran je u odredbi 52. U slučaju prilaza na državnu, županijsku ili lokalnu cestu u postupku izdavanja lokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tim cestama upravlja. U slučaju kada se građevinska čestica nalazi uz križanja ulica različitog značaja, prilaz s te čestice na javnu prometnu površinu obavezno se ostvaruje preko ulice nižeg značaja. U slučaju kada se prilaz građevinske čestice na javnu prometnu površinu ostvaruje preko privatnog puta, lokacijskom dozvolom se mora odrediti da je taj put sastavni dio jedinstvene građevinske čestice uz uvjet da površina puta ne ulazi u obračun izgrađenosti građevinske čestice. Služnost za prilaz na izgrađenu građevinsku česticu može se utvrđivati samo izuzetno, i to do osnivanja javne prometne površine. Pristup vozila građevinskoj čestici s mreže javnih prometnica može se osigurati i javnim pješačkim prolazom odnosno rampom kao javnom prometnom površinom, minimalne širine slobodnog profila 2,5 m i visine 3 m, ako se radi o gradnji interpolirane građevine, ili ako se radi o rekonstrukciji postojećih građevina, te ukoliko se to odredi prostornim planom užeg područja. � Odredba 71. Komunalno opremanje građevina Stambene i ostale građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano na površinu, vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora. Građevine se obvezatno priključuju na vodovodnu mrežu. Otpadne vode moraju se upuštati u kanalizacijski sustav ili u propisane sabirne jame (za obiteljske kuće) ili uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uz prethodni ugovor s organizacijom za održavanje uređaja za pročišćavanje.

Ukoliko se građevine interpoliraju u dovršene ili djelomično dovršene predjele grada moguće je upuštati otpadne vode u propisane sabirne jame kako je utvrđeno odredbom 61. i 97. U nereguliranim prostorima nije moguće prijelazno rješenje, obavezna je izgradnja kanalizacijske mreže.

6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže

� Odredba 72. Generalnim urbanističkim planom osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava i to za: • prometni sustav; • telekomunikacije i pošte; • vodnogospodarski sustav; • energetski sustav. Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim odredbama.

6.1. Prometni infrastrukturni sustavi � Odredba 73. Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati: Cestovni promet

• ulična mreža i trgovi; • parkirališta i garaže; • mreža biciklističkih staza i traka; • pješačke zone, putovi i sl.; • benzinske postaje s pratećim sadržajima; • autobusni kolodvor s pratećim sadržajima; • spremišta autobusa; • javne gradske površine – tematske zone.

Željeznički promet • željeznička pruga, građevine i prateći sadržaji Pomorski promet • luke posebne namjene • obale za luke za javni promet • granični pomorski prijelaz Zračni promet • helidrom • plato za hidroavion U kartografskom prikazu broj 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav određeni su koridori za cestovna i željezničko-cestovna čvorišta, određeno je lučko područje, načelno razmještaj funkcija u lučkom području, lokacija helidroma i platforme hidroaviona. Detaljni prostorni odnosi određivat će se detaljnijim planovima ili detaljnijim rješenjima prometnica. Ovim Planom utvrđuje se obveza rekonstrukcija svih javnih pješačkih površina, prometnica, stajališta javnog prijevoza, pristupi do javnih objekata i javnih površina, do objekata kolektivnog stanovanja i do objekata koji mogu zapošljavati invalidne osobe, horizontalne i vertikalne komunikacije do javnih i zajedničkih prostorija u javnim objektima. Rekonstrukcija podrazumijeva primjenu svih prostornih standarda sukladnih Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.



6.1.a. Ulična mreža i trgovi � Odredba 74. Generalnim urbanističkim planom predviđa se rekonstrukcija, gradnja i uređivanje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklađen razvoj motornog, pješačkog i biciklističkog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora. U planiranju, projektiranju, rekonstrukciji, gradnji i uređivanju trgova i ulične mreže osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša. Generalnim urbanističkim planom predviđa se uređivanje ili gradnja trgova kao važnih žarišta otvorenoga javnog urbanog prostora. Za planiranje, projektiranje, te gradnju i uređivanje trgova mjerama provedbe osigurat će se prostorno-oblikovni kriteriji najvišega urbanog standarda. Osnovna ulična mreža sastoji se od glavnih gradskih ulica, (primarnih i sekundarnih cesta), sabirnih, stambenih i ostalih prometnih površina. � Odredba 75. Glavna gradska ulična mreža Osnovnu karakteristiku nove prometne mreže čine četiri primarna prometna pravca i dvije tangencijalne veze sjever-jug 1. D303 - Glavna cestovna veza Rovinja prema brzoj cesti

(državnoj cesti D21, Trst-Pula), Pazinu, Rijeci i Zagrebu Glavni cestovni prilaz u sjevernu luku grada.

2. ŽC 5096 - Županijska cesta Rovinj-Bale-Pula Glavni cestovni prilaz u južnu luku grada

3. Cesta Južni dio grada Rovinja – Trg na križu/ Villas Rubin / Polari 4. Cesta Sjeverni dio grada Rovinja – Monsena/ Borik/ groblje/ D303 5. Priobalna tangenta – Bolnica/ Braće Brajković/ Vijenac Braće Lorenzetto/

Istarska/ Omladinska/ Zagrebačka/ Luje Adamovića/ Škaraba

6. Glavna tangenta – Valalta/ Montepozzo/ Campolongo/ Gripole/ Štanga

/Valbruna/ Centener/ Hotel Eden. � Odredba 76. Planom su istaknute dvije dionice zaobilaznice za koje je nužno, prije njihove gradnje, izvršiti dodatna istraživanja (procjenu sveukupnih kratkoročnih i dugoročnih koristi i troškova za stanovnike grada) u cilju utvrđivanja njihovih optimalnih prostornih trasa. To su: 1. dionica od «upadnice» Aleje R. Boškovića na sjever do

ceste za Valaltu, istočno od postojećeg kamenoloma i uz planiranu gospodarsku zonu Kalkera (preko te dionice će biti moguć optimalan pristup tim gospodarskim zonama, a položaj i gradnja ove dionice u najvećoj mjeri će zavisiti od realizacije gospodarske zone Kalkera i korištenja prostora kamenoloma)

2. dionica je dio obilaznice istočno od Štange i Valbrune (ulica Braće Božić) do ceste za Villas Rubin (u ovom prostoru već danas postoji kvalitetna prometnica (Štanga i aleja 30.svibnja).

Primarno se utvrđuje potreba da se hitno izgradi središnji nužni dio zaobilaznice u području Lamanove-Gripola (od područja Štange do ulazne ceste Aleje Ruđera Boškovića).

� Odredba 77. Sabirne prometnice Služe skupljanju i raspodjeli prometa iz stambenih i turističkih zona i njihovom povezivanju na ostalu cestovnu mrežu. Ujedno na sebe preuzima dio međuzonskih putovanja, ali im nije namjena isključivo tranzitnog prometa. Gradske sabirnice prometnice služe za miješani promet (motorni, biciklistički i pješački). Stambene prometnice Služe skupljanju i raspodjeli prometa u stambenim zonama i njihovom povezivanju na uličnu mrežu, a nije dozvoljen tranzitni promet. Služe za miješani promet i razlikuju se po namjeni kao sabirne unutar naselja te interne po stambenim blokovima. Ostale prometnice U ostale prometnice spadaju tzv. poslovne-industrijske ceste, parkirne površine, biciklističke staze. Ostale prometnice služe za kvalitetno odvijanje prometa unutar poslovnih zona, parkirnih površina i njihovo povezivanje na glavne i sabirne gradske prometnice. � Odredba 78. Etapna izgradnja cestovne prometne mreže Jedan od važnih elemenata Generalnog urbanističkog plana jest etapna realizacija cestovnog prometnog sustava. Kao prva etapa poboljšanja postojeće prometne mreže predložene su takve smjernice i mjere regulacije koje vremenski ili sadržajno ograničavaju kretanja automobila na nekim uličnim pravcima. Kako mjere regulacije imaju u pogledu kapaciteta svoje granice, biti će neophodno odmah prići i građevnim zahvatima u mreži. Kao krajnji cilj prometnog rješenja u centru je pretvaranje centra u jedinstvenu pješačku zonu gdje bi od motornih vozila bila prisutna samo komunalna vozila, mini bus, taxi, te vremenski ograničena opskrba stanovnika i trgovina. Od građevnih manjih mjera treba odmah pristupiti rekonstrukciji križanja u smislu proširenja s trakama za razvrstavanje ili kružnih raskrižja, osiguranja preglednosti križanja ili ugradnje semafora. Izgradnja novih dijelova ulične mreže treba prioritetno obuhvatiti izgradnju dijela glavne središnje tangente grada od Štange, Gripole do nove glavne ulazne ceste u Rovinj iz pravca Rovinjskog Sela-D303. � Odredba 79. Najmanja širina kolnika prometnica u naselju (glavnih mjesnih i sabirnih prometnica) je 6,0 metara (sa dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (jedan vozni trak) u internim stambenim ulicama. Iznimno, najmanja širina može biti i manja u slučaju već izgrađenih postojećih građevina poštujući propise o minimalnim širinama pristupa za interventna vozila. Samo jedna vozna traka može se izgrađivati samo iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50m na nepreglednom. Kod postojećih nekategoriziranih ulica najmanja udaljenost regulacijske linije ulice ne može biti manja od 4,5 m od osi kolnika, osim u već sagrađenim dijelovima grada s formiranim ulicama, gdje, iznimno, može biti i manja, ali ne manja od 2,75 m. Pristupni put do građevne čestice je najmanje širine 3,0 m ako se koristi za kolni i pješački promet i najmanje širine 1,5 m ako se koristi za pješački promet, s time da je njegova najveća dužina 50 m i na njega se vežu najviše dvije građevne čestice.



Iznimno, pristupnim se putem mogu smatrati postojeće pješačke stube. Slijepa ulica može biti najviše dužine do 100 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretište za komunalna i druga vozila. Iznimno, kod postojećih slijepih ulica može se zadržati postojeća dužina, te postojeća širina ako nije manja od 5,5 m. Prigodom gradnje glavnih gradskih prometnica mogu se planirati drvoredi. Postojeći objekti u koridoru ceste i zoni raskrižja ne mogu se rekonstruirati do ishođenja lokacijskih uvjeta za predmetnu prometnicu ili raskrižje. U zoni raskrižja nije moguća izgradnja novih građevina do ishođenja lokacijskih uvjeta za predmetno raskrižje. � Odredba 80. Osnovna ulična mreža ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav. Građevna čestica ulice može biti i šira od površine planirane za gradnju ulice, zbog prometno - tehničkih uvjeta kao što su: formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa, parkirališta i sl. Raspored površina unutar profila ulice određivat će se na temelju potreba i mogućnosti, te prema ovim odredbama. Osim trgova, ulične mreže, prometnih građevina i površina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav omogućuje se gradnja i uređivanje i drugih trgova, ulične mreže te prometnih građevina i površina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog uređivanja. 6.1.b. Parkirališta i garaže � Odredba 81. Parkirališne potrebe na širem području grada zadovoljit će se prema kriterijima za pojedine namjene i sadržaje za planirani stupanj motorizacije 2015.g. koji bi iznosio 1:3,0 - 1:3,3. Lokacije mogućih parkirališnih koncentracija na širem području grada prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – 3.1. Prometna mreža Grad Rovinj bi prema ovom planu raspolagao sa 5.100 do 7.600 parkirališnih mjesta (od toga 4.300 - 6.600 PM na parkiralištima i 800 - 1.000 PM u garažno-parkirnim objektima). Time bi se osigurao pristup središtu grada na direktan ili posredan način za oko 8.000 do 15.000 vozila tijekom cijelog dana. Parkirališni objekti moraju djelovati povezano sa sustavom javnog prijevoza jer se samo tako mogu postići optimalni korisni učinci. Za nedovršene predjele grada potreban broj PGM-a za stambenu namjenu odredit će se detaljnijim planom, ali ne može biti manji od 1,5 PGM-a za jedan stan. Iznimno, potreban broj parkirališnih mjesta prilikom zahvata unutar utvrđenih zona zaštite povijesne jezgre grada Rovinja može se osigurati i na javnim parkirališnim površinama.

Najmanji broj parkirališnih mjesta po određenoj namjeni -djelatnostima Planom se načelno utvrđuje prema tablici:

Parkirališne i garažne potrebe za građevine ugostiteljsko turističke namjene rješavati će se prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata Parkiranje je moguće riješiti javnim parkiralištima i na ulicama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz (glavne) sabirne gradske ulice tada moraju biti uzdužna (ili kosa), a uz servisne-poslovne kolnike i stambene ulice mogu biti i okomita. Javne garaže gradit će se na lokacijama: - u sastavu novog autobusnog kolodvora - lokacija ex


tvornica Mirna i TDR, te na Lamanovi i Turnini. - Concetta - parkiralište Javne će se garaže graditi i na drugim lokacijama, ako to nije u suprotnosti s odredbama. Od ukupnog broja parkirališnih mjesta, na javnim parkiralištima, na površinama sa min 20 parkirališnih mjesta, najmanje 5% mora biti osigurano za vozila invalida sukladno posebnim propisima. Na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran i predškolsku ustanovu mora biti osigurano najmanje jedno parkirališno mjesto za vozilo invalida.

namjena-djelatnost

potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta

1. Proizvodna 0,45 na 1 zaposlenika

2. Poslovna-uredi, banka, pošta i sl. 20

na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine

3. Poslovna-trgovina 3 do 50 m2 bruto površine

prostora/građevine

7 do 50-100 m2 bruto površine prostora/građevine.

40 na 1000 m2 bruto površine prostora/građevine

4. Poslovna-usluge 40 na 1000 m2 bruto površine građevine

5. Turistička-hotel, motel, pansion i sl.


6. Turistička-marina


7. Ugostiteljska 3 do 30 m2 bruto površine građevine

7 od 30 do 50 m2 bruto površine građevine


8. Sportska 0,20 na 1 posjetitelja, korisnika

9. Javna-višenamjenska dvorana

0,15 na 1 posjetitelja (1 bus parking / 100 posjetitelja)

10. Javna-predškolska i školska

2 na 1 zaposlenika

11. Javna-zdravstvena, socijalna


12. Javna-vjerska 0,10 na 1 korisnika

13. Stambena 1,5 na1 stambenu jedinicu (stan, apartman, studio...)



Površina za gradnju novih spremišta autobusa javnog prijevoza planirana je u zoni Gripole. Postojeća i planirana javna parkirališta koja su izvan obuhvata detaljnijih dokumenata prostornog uređenja mogu se uređivati i graditi temeljem lokacijske dozvole koja će se ishoditi temeljem GUP-a. Oblikovanje parkirališta ovisno je o lokalnim uvjetima. 6.1.c. Javni gradski promet � Odredba 82. U okviru ovog plana planira se uvađanje novih autobusnih linija, koje trebaju povezati nove stambene, turističke i rekreacijske zone sa središtem grada i međusobno (cjelogodišnje i sezonske linije). Ove veze trebaju bit organizirane po načelu prolaznih linija sa sjecištem na području centra grada i terminalima na periferiji grada. Na ulicama po kojima će se odvijati gradski autobusni promet treba izgraditi autobusna stajališta u formi ugibališta za autobuse i zaštićeni prostor za putnike ili ovisno o regulaciji prometa po ulicama, unutar vozne ili parkirališne trake. Standardni autobusi nisu primjereni za organiziranje javnog cestovnog prometa u gradu Rovinju. Prijevoz treba temeljiti na malim autobusima i malim (auto ili elektro) vlakovima. Male autobuse (sa 15-25 putničkih mjesta) treba koristiti za povezivanje perifernih zona stanovanja i turističkih zona sa središtem grada. Minibus linije treba organizirati s malim intervalima slijeda vozila (češće tijekom 1 sata), posebno u ljetnoj sezoni, jer se samo tako može postići njihova atraktivnost i konkurentnost u odnosu na prijevoz osobnim vozilima. Jedna linija minibusa mogla bi prevesti od 150-400 putnika na sat (realno 100-250). Ove linije ne zahtijevaju posebne investicije na rekonstrukciji cestovne mreže. Stajališta treba organizirati fleksibilno (cjelogodišnje i sezonski – sukladno broju putnika). Ovim planom utvrđuje se potreba uvođenja 4 osnovne linije javnog prijevoza: (1) Monsena – središte grada – Veštar oko 17,0 km, (2) Bolnica (Sv. Pelagij) -Štanga oko 6,5 km, (3) Gripole-Centener – V. Rubin – Polari oko 7,0 km i (4) Cuvi-Monvi-središte grada oko 3,5 km. Izvan turističke sezone se neke od navedenih linija mogu optimalno skratiti i prilagoditi trase prometovanja. Ovim linijama javnog prometa osiguralo bi se: (1) prolaz linija kroz središnje i najatraktivnije (zbog javnih institucija i ostalih djelatnosti) područje grada, (2) povezivanje sjevernih i južnih dijelova grada (i turističkih zona) međusobno, (3) povezivanje gradskih stambenih zona sa školama, vrtićima, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, međugradskim autobusnim kolodvorom, gospodarskim zonama i pješačkom zonom povijesnog dijela grada i (4) uređenjem većeg broja stajališta na optimalnim (manjim) udaljenostima, javni promet bi postao privlačan i konkurentan prometu osobnim vozilima. � Odredba 83. Pored autobusnog prometa planira se razvijanje linija "turističkog vlaka" koje će imati važnu ulogu u povezivanju sadržaja uzduž obale i to na relaciji centar grada - turističko-rekreacijske zone. Mali (auto-elektro) vlak trebao bi osigurati prometno povezivanje na prvoj priobalnoj crti povezujući međusobno najatraktivnije sadržaje (posebno za turiste): nautičke objekte, hotele, povijesnu jezgru i tržnicu, kupališne zone, hotele, autobusni kolodvor i drugo). Poželjna linija malog vlaka povezivala bi zonu Bolnice i kupališta oko nje, sjevernu marinu, priobalna šetališta i druge sadržaje u sjevernoj luci, staru gradsku jezgru i luku,

prostore ispred današnje TDR, plivalište, južnu marinu, turističku zonu Monte Mulini i rekreacijsku zonu Punta Corente-Škaraba. Dužina linije bi iznosila oko 8.500 m. Na liniji bi prometovala 3-4 mala vlaka, kapaciteta 24-60 mjesta, u intervalima od 10-15 minuta. Linijom bi se moglo prevoziti 400 do 1.400 putnika na sat (realno 260-900). Za kretanje "turističkog vlaka" potrebno je osigurati koridore izvan gradskih ulica, a trase moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 2,5 m. 6.1.d. Autobusni kolodvor � Odredba 84. U cilju osiguravanja boljih uvjeta za odvijanje prigradskog i međugradskog autobusnog prometa potrebno je: (1) modernizirati i rekonstruirati mrežu prometnica po kojima se odvija autobusni promet, (2) izgraditi novi autobusni kolodvor na lokaciji ex Istarski boksiti. Postojeći autobusni kolodvor ostaje na postojećoj lokaciji do privođenja nove lokacije planiranoj namjeni. (3) osigurati 8-10 perona za potrebe međugradskog i 4-6 polaznih perona za potrebe prigradskog autobusnog prometa (4) osigurati terminal za turističke autobuse na području sjeverne luke uz uvjet uređenja prostora. Izvanredni autobusi turističkih agencija (i tvrtki koje dovoze goste ili čine jednodnevne posjete Rovinju) bit će smješteni u sklopu parkirališta na Concetti. Za duže zadržavanje autobusa turističkih agencija planiran je prostor u sklopu gospodarsko-komunalne zone Gripole. 6.1.e. Pješački i biciklistički promet � Odredba 85. Pješačke zone, putovi i drugo Za kretanje pješaka mogu se graditi i uređivati, osim pločnika, trgova i ulica, pješački putovi, stube i prečaci, te prolazi i šetališta. Osim pješačke zone u gradskom središtu uređivat će se i manje pješačke zone u drugim gradskim dijelovima. Uže područje grada Rovinja obuhvaća povijesnu jezgru i noviji dio omeđen ulicama Omladinska, M. Benussi i Vijenac braće Lorenzetto. Pješačka zona, unutar koje se utvrđuje zabrana prometa za sva vozila na motorni pogon (osim određenih vozila uz posebne uvjete), obuhvaća područje cijele povijesne jezgre, počev od stare hladnjače na sjeveru do Trga brodogradilišta na jugu, uključujući starija, gušće izgrađena područja uz ulice A. Ferri, E. De Amicis, V. Gortana, Fontera, Carera, J. Rakovca, R. Daveggia i druge. Pješačke su zone i područja od parkirališta na početku «Šetališta Vijeća Europe» prema kompleksa ACI lučice prema parku “Zlatni rt – Punta Corrente”, zatim od parkirališta depandanse Monte Mulini prema parku “Zlatni rt – Punta Corrente”, te park-šuma “Zlatni rt – Punta Corrente” i Cuvi. Ulaz u pješačku zonu, odnosno izlaz iz te zone, nadzire se na određenim lokacijama, gdje su postavljene prometne barijere. Od zabrane prometa unutar pješačke zone izuzimaju se vozila određenih službi (zdravstva, vatrogasna vozila, policije,



HEP-a, Komunalnog servisa i redarstva i sl.), vozila svih razina upravnog protokola, prigodne povorke i sl., vozila opskrbe, obrtnika i stanara unutar pješačke zone - uz određena vremenska ograničenja. Uz odobrenje, dozvoljava se promet vozilima u slučajevima izvođenja građevinskih radova, smještaja gostiju u hotelima, invalidnim osobama itd. Za parkiranje vozila osoba s prebivalištem unutar pješačke zone osigurava se zaseban prostor. Promet unutar pješačke zone može se obavljati sukladno Odluci o uređenju prometa na užem području grada Rovinja . Određeni su i glavni pješački pravci u koridorima važnijih ulica-cesta. Određena je i najmanja širina pješačkog nogostupa sa širinom 1,5 m (za 2 reda pješaka). Planirano je da se na izlaznim-prilaznim cestovnim pravcima, kao i na drugim važnijim perifernim cestama-ulicama pretežito uspostavlja pješački promet (sa strane prometnice uz koju su stanovanje i drugi objekti), a da se na drugoj strani prometnice uredi biciklistička staza. Planom su određeni i glavni biciklistički putovi, uz uvažavanje reljefnih obilježja prostora grada. Pješački promet između većih stambenih zona i centra grada, kao i veze između škole, rekreacije i stanovanja, odvijat će se preko primarnih pješačkih veza koje se pretežno vode odvojeno od cestovnog prometa. Ove primarne pješačke prometnice ulaze u centar grada u pješačke ulice i tu zajedno s trgovima i obalnim potezom formiraju centralnu pješačku zonu. U mreži pješačkih komunikacija važno mjesto pripada i šetnim površinama uz obalu koje se vode na relaciji turističko-rekreacijska zona - centar grada, kao i biciklističkim stazama na pravcima gdje reljefni uvjeti omogućavaju vožnju. Površine za kretanje pješaka moraju biti dovoljne širine, u pravilu, ne uže od 1,5 m. Iznimno, a ovisno o prostornim ograničenjima, mogu biti i uže, ali ne manje od 1,2 m. Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi objekti-elementi za uklanjanje arhitektonskih barijera. Pješačka zona regulira se posebnom odlukom Gradskog vijeća. � Odredba 86. Mreža biciklističkih staza i traka Biciklističke staze i trake mogu se graditi i uređivati odvojeno od ulica kao zasebna površina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pješačke staze obilježen prometnom signalizacijom. Biciklističke staze i trake obvezno se grade i uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i uređivati i na drugim površinama uz uvažavanje reljefnih obilježja prostora grada. Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je biciklistička staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zaštitna širina od 0,75 m. Iznimno, zaštitna širina nije obvezna ako je u ulici trajno ograničena brzina kretanja motornih vozila na 40 km/h.

Biciklističke staze su najčešće širine 2 m (na dionicama manjeg intenziteta prometa 1 m, a tamo gdje će to biti moguće izgraditi i gdje se očekuje velik promet i 3 m). Uzdužni nagib biciklističke staze ili trake, u pravilu, ne može biti veći od 8%. U internim stambenim ulicama za biciklistički promet nije potrebno osigurati zasebnu traku već se promet odvija po jedinstvenom kolniku ulice. 6.1.f. Benzinske postaje � Odredba 87. Na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3.1. Prometni sustav prikazane su postojeće i planirane benzinske postaje. Postojeće i planirane benzinske postaje mogu se rekonstruirati, odnosno graditi tako da se osigura: • sigurnost svih sudionika u prometu; • zaštita okoliša uređivanjem najmanje 20 % građevne

čestice kao cjelovite hortikulturne površine, uz idejno rješenje oblikovanja pojasa zaštitnog zelenila;

• između prometnice i benzinske postaje obavezno je osigurati zeleni pojas minimalne širine cca 2,0 m

• u zoni benzinske postaje obavezno je osigurati kontinuitet pješačkog i biciklističkog prometa

• izgrađenost građevne čestice najviše je 20 %. Benzinske postaje mogu imati prateće sadržaje u funkciji cestovnog i morskog prometa, praonice, ugostiteljske sadržaje, trgovačke sadržaje i turističko informativne punktove. U postupku utvrđivanja uvjeta uređivanja prostora za gradnju i rekonstrukciju benzinske postaje obvezno je pribaviti mišljenje gradskog Poglavarstva. Odredbe ove odluke koje se odnose na gradnju benzinskih postaja primjenjuju se i za gradnju plinskih postaja za opskrbu motornih vozila. 6.1.2. Željeznički promet � Odredba 88. Prema postavkama prometnog sustava Prostornog plana Grada Rovinja treba sačuvati rezervat postojeće željezničke infrastrukture i osigurati priključak grada Rovinja na mrežu Hrvatskih željeznica. Obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar bila bi i u funkciji prigradskog prometa na razvojnoj osnovi grada, Rovinj - Rovinjsko Selo - Kanfanar . Željezničko stajalište grada Rovinja ovim planom je određeno u zoni Montepozzo. Industrijski izvlačnjak sa željezničke stanice Rovinj izgradio bi se do nove gospodarske zone Calchiera. Ukoliko se pokaže potrebnim drugi izvlačnjak bi se produžio u gospodarski dio luke ili i nautički centar Rovinj, za izravni iskrcaj nautičkih plovila s vlaka u more.



6.1.3. Pomorski promet � Odredba 89. Planom je utvrđeno da je u južnom akvatoriju grada opća srednja luka, a posebne luke u sjevernom lučkom kompleksu akvatorija Valdibore planirana je industrijska opća luka (s povremenim korištenjem), ribarska baza i "marina Rovinj", moguće pristanište za hidroavione i pristanište za velike izletničke brodove tzv. "cruisera", alternativna lokacija za granični pomorski prijelaz i nova benzinska postaja za opskrbu plovila. Javni pomorski promet treba organizirati na dvije razine: (1) linije zapadnoistarske dužobalne plovidbe i (2) lokalne turističke linije Grada Rovinja. Gradove zapadne Istre treba povezati dužobalnom brodskom linijom od Umaga do Pule. Povezivanje treba zasnivati na brzim brodovima (katamaran s oko 400 mjesta ili do vremena njegove nabave manjim brodovima sa 150-300 mjesta). Linija bi doticala sva značajnija mjesta (Umag, Novigrad, Poreč, Zelena Laguna, Vrsar, Rovinj, Fažana, Brijuni, Pula) zapadne Istre 2-4 puta dnevno u ljetnoj sezoni. Lokalni javni pomorski promet namijenjen je prvenstveno turističkom povezivanju priobalnih lokaliteta (turističke zone oko grada s gradom) Rovinja. Slijed brodica na tim linijama trebao bi biti svakih 20-45 minuta, a kapacitet brodica 50-60 putnika. Ove linije bi doticale slijedeća pristaništa: Valalta, Monsena, Sv. Pelagij-Bolnica, luka Valdibora, luka Rovinj, otok Sv. Katarina, marina Rovinj, Sv. Andrija (Crveni otok), Škaraba, Villas Rubin, Polari i Veštar. Ove javne pomorske linije omogućile bi privlačan prijevoz putnika morem i dolazak u samo središte starog grada (najatraktivnijeg turističkog prostora) i smanjile korištenje osobnih automobila. 6.1.4. Zračni promet � Odredba 90. Ovim planom je predviđeno uređenje helidroma na lokaciji sportsko-rekreacijskog centra Valbruna. Površina helidroma ima dvojaku funkciju (helidrom – višefunkcionalno igralište). Helidrom (sletište - uzletište helikoptera) planiran je kao poravnata, drenirana i zatravljena površine, površine sukladne tipu letjelice, s time da u neposrednoj okolini helidroma nema postojećih ili planiranih građevina i nadzemne infrastrukture visine koje bi mogla ugrožavati sigurnost manevra uzlijetanja ili slijetanja. Helidrom se locira i oprema u skladu s posebnim propisima o zračnim lukama. Plato za hidroavion planiran je u zoni Valdibore. 6.2. Telekomunikacije i pošte � Odredba 91. Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za rekonstrukciju i gradnju: • distributivne kanalizacije; • telefonskih centrala; • građevine UPS-a; • radio-odašiljačkih postaja i koridora; • mikrovalnih veza HRT-a, TV pretvarača, odašiljača i

veza HRT-a; • poštanskih ureda. Postojeće i planirane građevine i mreže telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3.5. Pošta i telekomunikacije.

Po svojoj naravi većina elemenata telekomunikacijske mreže prilagodljiva je prostoru i svim građevinama u prostoru, te ne zahtijeva neku posebnu rezervaciju prostora za njihovu izgradnju. GUP Rovinja prikazuje postojeće glavne trase kabelske telekomunikacijske infrastrukture i lokacije zgrada za smještaj telekomunikacijske opreme, te za nove zone gradnje osnovne pravce nove kabelske kanalizacije. Planovi posebnih cjelina trebaju evidentirati postojeće elemente telekomunikacijske mreže i osigurati njihovu zaštitu. U slučaju potrebe moguće je planirati i izmještanje postojećih kabela i cijevi telekomunikacijske infrastrukture, odnosno njihovo prilagođavanje planiranim gradnjama. Trase postojećih kabela trebaju se koristiti za gradnju buduće kabelske kanalizacije. Na područjima predviđenih novih lokacija komutacijskih čvorova (izdvojenih pretplatničkih stupnjeva) potrebno je planirati građevinski prostor za smještaj telekomunikacijske opreme: zemljište za zasebnu zgradu veličine 100-150 m2 ili prostor u sklopu većih stambenih ili poslovnih zgrada za UPS-ove većih kapaciteta gdje ne postoji vanjska izvedba(outdoor), za one Ups-ove manjih kapaciteta u outdoor verziji ili slični RSM-ovi nije potrebno rezervacija prostora jer su oni elementi tk mreže za koje nije potrebna zasebna građevna dozvola. Lokacije baznih postaja mobilne telekomunikacijske mreže, načelno su definirane u kartografskom prikazu 3.5. Zbog karaktera fleksibilnosti i malih gabarita, te smještaja uglavnom na postojeće zgrade, točne lokacije definirati će se u detaljnijim dokumentima prostornog uređenja u kojima će se utvrditi uvjeti gradnje. Ukoliko se grade stupovi poželjno je da se na istom stupu postave antene različitih operatera a sve radi zaštite okoliša. Preporučaju se lokacije postojećih vodosprema. Planiranje razvoja telekomunikacijske mreže, u skladu s prirodom njezinog razvoja, treba biti fleksibilno. Prostorno definiranje pojedinih elemenata u planovima posebnih cjelina potrebno je kada je to nužno obzirom na karakter plana i elemenata telekomunikacijske mreže ili drugih građevina (kabelske kanalizacije, lokacije zgrada telekomunikacija i sl.).

6.3. Vodnogospodarski sustav � Odredba 92. Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za: • vodo opskrbni sustav; • sustav odvodnje voda; • postupanje s otpadom; • opskrbu energijom. Vodno gospodarski sustav prikazan je na kartografskom prikazu: 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – 3. 3. Vodnogospodarski sustav. 6.3.1. Građevine i uređaji za opskrbu vodom � Odredba 93. Generalnim urbanističkim planom određene su površine za uređivanje i zaštitu vodosprema i glavnih vodoopskrbnih cjevovoda. Omogućuje se opskrba grada vodom iz regionalnih vodovoda. Za opskrbu tehnološkom vodom omogućuje se gradnja i uređenje industrijskih crpilišta. Prostori u okolici crpilišta zaštićuju se određivanjem posebnog područja zaštite crpilišta (uže i šire vodozaštitno područje), s time da se istovremeno određuju i režimi zaštite što se moraju provoditi na tim područjima u pogledu gradnje, uređenja i korištenja objekata, obrade tla i posebnih mjera opreme (posebnim odlukama o vodozaštitnim područjima).



Puštanje u rad vodoopskrbnog sustava Butoniga, došlo je do znatnog poboljšanja vodoopskrbe na području Grada Rovinja, a daljnjim povezivanjem sistema preko PK Rovinjsko Selo-zone Gripole-Špinè i visoke zone Rovinja konačno bi se riješio problem niskog pritiska u visokoj zoni sa rasterećenjem vodospreme Valtida. Ovim se Planom planira rekonstrukcija postojeće mreže i izgradnja novih mreža. Planom se omogućava izgradnja uređaja za desalinizaciju. � Odredba 94. Rekonstrukcije postojećih mreža Planom je omogućena rekonstrukcija postojećih cjevovoda većim profilom čime bi se uklonila postojeća uska grla u distribucijskom sustavu grada. Izgradnja-rekonstrukcija postojećih cjevovoda naročito se odnosi na dio stare jezgre grada i dovoda do nje, a čiji vodoopskrbni sistem je najstariji u gradu i sa malim profilima. Rekonstrukcije postojeće mreže u starogradskoj jezgri, vezane su uz izgradnju ostale infrastrukture (naročito kanalizacije) pa će se izvoditi etapno prema gradskom planu izgradnje infrastrukture. Ostale rekonstrukcije koje nisu vezane za ostale infrastrukture izvoditi će se prema planu nadležne službe. � Odredba 95. Izgradnje mreža 1. Izgradnja vodoopskrbe zone “Gripole - Spine” i visoke

zone grada (područje oko HEP-a) čime bi se rasteretila dosadašnja potrošnja iz vodosprema Rovinj, Valtida i Monvi i povećao pritisak u mreži.

2. Izgradnja tranzitnih vodovoda potrebnih za kvalitetnom opskrbom pojedinih zona.

3. Izgradnja vodovodne mreže naselja Štanga, bolničkog naselja.

4. Izgradnja vodovodne mreže naselja Valsavie. 5. Dovršetak izgradnje vodovodne mreže naselja Valbruna II

sjever. 6. Izgradnja-rekonstrukcija postojećeg tranzitnog voda

vodosprema Rovinj-grad. 7. Popraviti u dogovoru sa vatrogasnom postajom u Rovinju

postojeću požarnu zaštitu grada, a prema važećim propisima i požarnoj ugroženosti pojedinih dijelova grada.

Izgradnje su locirane uz glavne prometnice, a detaljna mreža razvoda unutar zone kao i potrebni profili biti će riješeni detaljnim dokumentima prostornog uređenja dijelova naselja. � Odredba 96. Izgradnje vodosprema Novi rezervoarski prostori kao i proširenje postojećih nalaze se djelomično van granica GUP-a, a služe za opskrbu grada. U području GUP-a nalaze se vodospreme Rovinj i Monvi. Postojeća vodosprema "Rovinj I i II" ima zapreminu od 1.800 m3 planirana je 2.600 m3. Vodosprema "Monvi" ima zapreminu od 1.000 m3, planirana je 2.000 m3. U sustav opskrbe grada uključiti će se i PK Rovinjsko Selo zapremine 600 m³ koja se nalazi u sustavu Butoniga koja će služiti i kao vodosprema. S obzirom da je poboljšana vodoopskrba grada, može se prihvatiti etapnost izgradnje potrebnih vodosprema prema potrebama i planovima „Istarskog vodovoda“. Uvjeti za izgradnju i rekonstrukciju vodosprema pored ostalih moraju se temeljiti na konzervatorskim smjernicama (utvrditi eventualne arheološke lokalitete) i smjernicama krajobraznog uređenja (s obzirom na veličinu volumena i vizuelnoj izloženosti).

6.3.2. Građevine i uređaji za odvodnju voda � Odredba 97. Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za gradnju građevina i uređaja za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda, na slijedeći način: • u područje obuhvata GUP-a izuzev sjevernog dijela

odvodnja sanitarno otpadnih voda usmjerena je na uređaj na lokaciji Cuvi

• unutar granica GUP-a naselja Borik, Valsavie, Bolničko naselje i Montepozzo usmjereni su na sjeverni sustav kolektora s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u području Monsene i podmorskim ispustom u more

• sustav za otok Sv.Andrija s uređajem za pročišćavanje-pred tretman i podmorskim ispustom u more pokriva prostor otoka Sv.Andrije.

Za sve sustave predviđeno je prikupljanje fekalnih otpadnih voda na uređajima za pročišćavanje i to za središnji sustav kolektora predviđen je biološki uređaj za pročišćavanje-uređaj CUVI, a za sjeverni sustav i otok Sv. Andrija predviđen je uređaj za koji je minimalni uvjet mehaničko pročišćavanje.. Tako obrađene otpadne vode ispuštaju se u more. Ispuštanje u more vrši se tlačnim podmorskim ispustom s difuzorom na kraju radi što efikasnijeg samo prečišćavanja u morskoj sredini. Dubina difuzora ne bi smjela biti manja od 30 m. Oborinske vode prikupljati će se razdjelnim sustavom građenja kanalizacije na način da se cijelo područje Grada podijeli na manje slivne površine sa kojih se oborinske vode odvode kanalima u najbliže zone gdje ih je moguće ispustiti u tlo putem upojnih bunara unutar utvrđenih mikro lokacija, a sa područja staroga grada, Monte Mulini, te svih ostalih gradskih površina koje gravitiraju moru, oborinske vode se ispuštaju u lučko more putem oborinskih kanala i ispusta. U ovom planskom razdoblju potrebno je prioritetno završiti planirani gradski sustav i izgraditi kanalizacijsku mrežu za sjeverni dio grada. Rješavanje odvodnje otpadnih voda tamo gdje nije sagrađen javni sustav odvodnje zbog lokalnih uvjeta i specifičnosti sustava odvodnje (reljef, mala gustoća naseljenosti, veliki investicijski troškovi i dr.) biti će u skladu s GUP-om, Odlukom o odvodnji voda na području Grada Rovinja i Vodnogospodarskom osnovom; U nereguliranim prostorima grada nisu moguća prijelazna rješenja (izgradnja septičkih jama), obvezatno je komunalno opremiti zonu u cijelosti i nije moguća etapna realizacija Građevine smještene na građevnim česticama koje se sukladno posebnom propisu nalaze unutar zaštićenog obalnog područja mora, obvezatno se priključuju na javne kanalizacijske sustave utvrđene ovom odredbom. Izuzetno od prethodnog stavka, do izgradnje kanalizacijskih sustava, unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja moguće je građevine kapaciteta do najviše 10 E.S. priključiti na sabirnu jamu uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mreže obvezatno priključe na istu. Građevine većeg kapaciteta moguće je također priključiti na sabirnu jamu uz obvezu izgradnje zasebnog uređaja za biološko pročišćavanje, uz uvjet da se po izgradnji javne kanalizacijske mreže obvezatno priključe na istu.



6.3.3. Građevine i uređaji za uređivanje vodotoka i voda � Odredba 98. Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za: • uređivanje postojećih sezonskih-povremenih vodotoka

(Campolongo i Sjenokoša 2), prema Zakonu o vodama, odnosno određeni su pojasevi posebnog režima korištenja zbog održavanja vodnog režima;

Na površinama za gradnju što graniče s vodotokom, planiranom ili postojećom regulacijskom i zaštitnom vodnom građevinom, te drugim vodnim dobrom, u svrhu sprječavanja pogoršavanja vodnog režima, ne mogu se graditi građevine niti podizati ograde na udaljenosti manjoj od 5,0 m od postojećeg, odnosno planiranog korita vodotoka.

6.4. Energetski sustav � Odredba 99. Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za razvoj energetskog sustava: • električne energije; • plina Postojeće i planirane građevine i mreže energetskog sustava prikazane su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 3.2. Elektroenergetika i plinoopskrba. 6.4.1. Građevine za opskrbu električnom energijom � Odredba 100. Opskrba grada električnom energijom i njeno korištenje osigurat će se odgovarajućim korištenjem prostora i određivanjem koridora za gradnju: • trafostanice 110/x kV, 10(20)/0,4 kV i mreže koja se

napaja iz elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske;

Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih građevina kao i planiranja ostalih zahvata u prostoru predviđenih ovim planom potrebno je pridržavati se slijedećeg: - sva planirana srednjenaponska mreža treba biti

predviđena za 20 kV napon - sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do

uvođenja 20 kV napona treba planirati sa transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvođenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 kV.

- kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebati će kod prijelaza na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom.

- određene dionice postojeće 10 kV kabelske mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za prelazak na pogon s 20 kV naponom trebati će se zamijeniti novim 20 kV kabelima.

- kako su ovim planom lokacije novih transformatorskih stanica kao i trase 10(20) kV mreže određene tek približno, kod izrade detaljnih planova uređenja određenih zona obuhvaćenih ovim planom, moguća su određena odstupanja u pogledu određivanja konkretne trase 10(20) kV mreže te lokacije i potrebnog broja TS 10(20)/0,4 kV.

- u prijelaznom razdoblju do donošenja novih detaljnih planova moguće je utvrditi uvjete za izgradnju transformatorskih stanica i mreže temeljem GUP-a

- prilikom planiranja određenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a naročito nadzemnih mreža svih naponskih razina ( 110 kV, 35 kV i 10(20) kV ) obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative (zaštitni koridori i sl. ).

Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, osiguravaju se koridori posebnog režima korištenja: • DV 110 kV, širine koridora najmanje 20 m; Unutar koridora posebnog režima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije moguća. Koridori dalekovoda kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća tako da, u slučaju pada drveta, drvo ne dosegne vodiče. Lokacije trafostanica utvrđene detaljnijim planovima koji nisu usklađeni s GUP-om definirati će se temeljem GUP-a. Osim nadzemnih trafostanica GUP-om se utvrđuje mogućnost izvedbe ukopanih i poluukopanih trafostanica u za to opravdanim uvjetima. 6.4.2. Građevine za opskrbu plinom � Odredba 101. Generalnim urbanističkim planom određene su površine i koridori za gradnju: • lokalne distributivne mreže ; • građevina mjerno redukcijskih stanica (MRS) što se grade

nadzemno; • do MRS-a treba osigurati kolni pristup i dva parkirališna

mjesta. Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku domaćih normi i standarda uglavnom njemačke odnosno međunarodne DIN, ISO i DVGW norme. Ugradnja spremnika kod obiteljskih kuća i poslovnih objekata moguća je na osnovi zakonskih odredbi. Kod izgradnje magistralnog plinovoda za međunarodni transport platforma Ivana A – Karlovac koristi se odredba iz SL br.26/85 Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima. U skladu s odredbama iz tog Pravilnika potrebno je osigurati koridor od 60 m (30 m sa svake strane). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi. Iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30 m sa svake strane ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda i to: za promjer plinovoda do 125 mm – koridor od 10 m sa svake strane, a za promjer plinovoda od 125 mm do 300 mm – koridor od 15 m sa svake strane. Kada trasa plinovoda prati prometnice, minimalne udaljenosti su: • za magistralne ceste – 15 m od ruba cestovnog pojasa, • za regionalne i lokalne ceste – 5 m od vanjskog ruba

cestovnog pojasa, • za željezničke pruge – 20 m od granice pružnog pojasa. Predviđa se slobodan koridor od 18 m (6 m sa jedne strane plinovoda i 12 m sa druge strane plinovoda) iz razloga da se mogu raditi potrebni popravci i rekonstrukcije na samom plinovodu. Kod izgradnje MRS-a dovoljno je predvidjeti površinu od 150 m2 za MRS-e većih kapaciteta, odnosno 100 m2 za MRS-e manjih kapaciteta, a minimalne udaljenosti MRS-a kapaciteta do 30.000 m3/h je 20 m.



7. Uvjeti uređivanja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina

7.1. Posebno vrijedna područja i cjeline � Odredba 102. Generalnim urbanističkim planom, radi zaštite i očuvanja okoliša, utvrđena su posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline i to: dijelovi prirode, šume, more i njegove obale, posebno vrijedna izgrađena područja te su određeni uvjeti i mjere njihove zaštite Područja posebnih ograničenja u korištenju su: • zaštitne zone vodocrpilišta • zaštita prirodnih resursa: more, vode (zaštita kakvoće

voda) • zaštita prirodnih predjela, obalno područje i zaštićeni

obalni pojas • osobito vrijedan krajobraz (prirodni i kultivirani) Zone zaštite vodocrpilišta � Odredba 103. Ovim planom naznačene su zaštitne zone vodocrpilišta "Campolongo" u Rovinju. Za detaljno utvrđivanje navedenih zona zaštite potrebno je započeti postupak utvrđivanja zona zaštite izvorišta putem izrada potrebnih studija, koje bi bile podloga za donošenje odluke o zonama zaštite na Gradskom vijeću. Sukladno posebnom propisu (Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, NN 55/02) potrebno je ograničiti korištenje užeg i šireg područja vodocrpilišta, te za zahvate u prostoru u II i III vodozaštitnoj zoni propisuju slijedeća ograničenja u korištenju prostora: • II vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja

obuhvaćena postojećim II vodozaštitnim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja posebne osjetljivosti vodonosnika te se unutar istih zabranjuje bilo kakvo širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura, a za izgradnju infrastrukturnih objekata van naselja uvjetuje se procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima

• III vodozaštitna zona izvorišta podzemnih voda - područja obuhvaćena postojećim III vodozaštitnim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njih širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane u planovima nižeg reda, dok se za izgradnju gospodarskih ili stambeno gospodarskih objekata van građevinskih područja naselja uvjetuje procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima.

Kakvoća mora � Odredba 104. Ovim se Planom također utvrđuje područje priobalnog mora za koje je obvezno poduzimanje mjera zaštite i sanacije u cilju dosizanja kakvoće mora I i II vrste sukladno propisima te odredbama ovog Plana u dijelu zaštite mora. More II vrste koje se utvrđuje ovim Planom je postojeće priobalno more na udaljenosti manjoj od 1000 m od postojećih naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura u

priobalju, izuzev prostora lučkih područja utvrđenih ovim Planom. Unutar prostora lučkih područja Rovinj, Rovinja - Valdibora kakvoća mora III vrste može se održati do 2005. god, a do 2010. god. se moraju stvoriti infrastrukturni uvjeti za zadovoljenje kriterija kakvoće mora II vrste. Obalno područje � Odredba 105. Obalno područje je dio kopna koji je posebno izloženo prema moru i koje predstavlja zasebnu krajobraznu cjelinu - Istarsko priobalje sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju, a koje je utvrđeno kombinacijom kriterija nadmorske visine (50 m.n.v.) i udaljenosti od obalne linije (2000 m). Obalno područje utvrđeno kao krajobrazna cjelina (prirodni krajobraz/ kultivirani krajobraz) zahvaća cijelu površinu teritorija Grada Rovinja. Kriterije zaštite treba osnivati na principima aktivne zaštite prema konceptu održivog razvitka. Potrebno je prije svega gospodarskim mjerama (stimulacijama) barem dijelu krajolika vratiti identitet (posebno kultiviranom krajoliku priobalnog dijela, koji zapuštanjem poljoprivrednih kultura i intenzivnom izgradnjom gubi identitet). To je posebno važno provesti na onim dijelovima obale koji nisu obuhvaćeni zaštitom na temelju Zakona o zaštiti prirodne i spomeničke baštine. Zaštićeno obalno područje mora � Odredba 106. Sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) donesena je Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) koja je stupila na snagu 13. rujna 2004. godine. Temeljem te Uredbe na području Grada Rovinja određeno je zaštićeno obalno područje mora. Zaštićeno obalno područje mora je područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 metara od obalne crte i pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte. Utvrđuje se da trajno (do vremena buduće valorizacije prostora, novih razvojnih prostornih planova i usklađenja s budućim potrebama) negradivi dio zaštićenog obalnog područja bude: • u građevinskom području grada Rovinja kod novo

planiranih građevina do 25 m, osim u staroj povijesnoj jezgri Rovinja gdje je moguća izgradnja prema uvjetima skladne gradnje-interpolacije može i uz obalu

• u građevinskim područjima turističkih zona unutar GUP-a moguća je rekonstrukcija postojećih zona u cilju podizanja kategorije smještajnih kapaciteta, a u zoni Porton Biondi s obzirom na promjenu vrste smještajnih kapaciteta ne dozvoljava se gradnja bliže od 100 m, a u slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina isključivo unutar postojećih gabarita dozvoljava se gradnja i bliže od 100 m.

U negradivom dijelu zaštićenog obalnog područja treba osigurati prohodni koridor cijelom dužinom obale, što znači da je zabranjeno postavljanje trajnih prepreka koje bi priječile prolaz uz obalu. Zaštićeno obalno područje označeno je na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i područja primjene posebnih mjera zaštite.



Posebno vrijedna područja prirode � Odredba 107. Park šume, zaštićeni krajolici, spomenici prirode i spomenici parkovne arhitekture uređuju se: • u skladu s karakterom zaštićenog prirodnog dobra; • očuvanjem osobitosti krajolika; • uz saniranje ugroženih i uništenih dijelova okoliša; • drugi prostori, oblikovanjem parkova i drvoreda,

raslinjem što odgovara podneblju i okolnom prostoru. Površine pod šumom mogu se uređivati samo u funkciji šumarstva. Posebno vrijedna izgrađena područja � Odredba 108. U posebno vrijednim izgrađenim područjima prigodom gradnje mora se voditi računa o povijesnim, umjetničkim i ambijentalnim vrijednostima značajnih građevina i prostora, važnima za prepoznavanje pojedinih predjela grada. Način zaštite, uređivanja i korištenja park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ovih odredbi. Način zaštite, uređivanja i korištenja nepokretnih kulturnih dobara – povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i cjelina, etnološkoga, memorijalnog i arheološkog nasljeđa određen je odredbama točke 9. Mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara ove odluke. Zaštita, uređivanje i korištenje zaštićenih dijelova prirode i nepokretnih kulturnih dobara provodi se prema propozicijama nadležnog tijela zaštite.

7.2. Posebno osjetljiva područja i cjeline � Odredba 109. Posebno osjetljiva područja i cjeline na kojima je ugrožen okoliš su: • prostori u kojima je zagađen zrak (okoliš tvornice Mirna) • prostori u kojima je povećana buka (središnji gradski

prostor, potezi uz značajnije prometnice i uz djelatnosti koje su izvor buke);

• prostori u kojima je ugroženo tlo (zbog zagađivanja tla i voda iz nepropisno izvedenih septičkih i sabirnih jama, nepostojanja građevina i uređaja za odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i sl.);

• podzemne i prilievne vode crpilišta; • prostori kultiviranog mediteranskog krajobraza • prostori i građevine u kojima se obavljaju djelatnosti što

povećavaju opasnost od eksplozije, požara i zagađivanja tla i zraka;

Na posebno osjetljivim područjima i cjelinama treba osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

8. Pravila građenja i uređivanja prostora

Opće odredbe � Odredba 110. Pravila građenja i uređivanja prostora određena su u skladu s prirodnim i urbanističko-arhitektonskim nasljeđem, lokalnim uvjetima, stupnjem dovršenosti područja te s korištenjem i namjenom prostora. Prema kriterijima prostornog uređivanja i dovršenosti urbane matrice razlikuju se tri područja dovršenosti: • dovršeni predjeli grada (1.); • nedovršeni predjeli grada (2.); • neregulirani prostori (3). Ovim pravilima se određuju propozicije za uređivanje prostora i urbanističko tehnički uvjeti za gradnju. Osim navedenog GUP-om su utvrđeni prostori iznimke od pravila. Iznimke od pravila su zone od posebnog gradskog interesa. To su: a) neregulirani prostori kojima će se odrediti strategija

budućeg razvoja grada Rovinja b) potezi urbaniteta prema središtu grada � Odredba 111. Pravila građenja i uređenja prostora prikazana su na grafičkom prikazu: 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA

- 4.3. Oblici korištenja i načina gradnje - 4.3.2. Pravila građenja i uređivanja prostora.

Detaljno razgraničavanje između navedenih pravila i razgraničavanje iznimki unutar pojedinoga pravila, tj. granice koje se ovim grafičkim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit će se detaljnijim planovima ili urbanističko – tehničkim uvjetima određenim za zahvat u prostoru. Pri razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora. Prigodom osnivanja građevne čestice gradnja je moguća i na građevnoj čestici površine do 5% manje od površine propisane ovim odredbama, ako se dio katastarske čestice priključuje javnoj površini. Građevine se mogu graditi samo na zemljištu komunalno opremljenom pristupnim cestama (postojeće ceste ili prometne površine za koje je izdana građevna dozvola), priključcima na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda. Iznimno, obiteljske građevine mogu se graditi i uz nižu komunalnu opremljenost zemljišta, kao etapno rješenje, ali najmanje s javnom pristupnom ulicom ili pristupnim putem, priključkom na mrežu za opskrbu električnom energijom, odvodnjom otpadnih voda u nepropusnu sabirnu jamu, te opskrbom vodom. Ova iznimka ne vrijedi za neregulirane prostore. � Odredba 112. Najveća visina građevine (prevladavajuće u gradu) niske izgradnje (obiteljske i višeobiteljske građevine) je tri korisničke etaže koje ovisno o lokaciji može biti od/do P+2 ili P+1+POT.



Iznimno, za djelatnosti koje su specifične (odašiljači, prijemnici, vjerske građevine i drugo) građevine mogu biti i više od propisanih. U postojećim zonama visoke izgradnje moguća je rekonstrukcija postojećih građevina, ali ne i nadogradnja. Na regulacijskoj liniji nije moguće graditi (balkone, lođe, istaci i sl.) iznad javnoprometne površine. Iznimka od pravila je povijesna jezgra i kontaktna zona u kojima je moguća rekonstrukcija postojećih istaka ali ne i gradnja novih. Rekonstrukcija i gradnja ulica, trgova, te komunalne infrastrukture omogućuje se na čitavom području obuhvata GUP-a, osim za povijesnu jezgru i kontaktnu zonu za koju vrijede posebna pravila sukladno odredbama 114. i 115. Gradnja manjih komunalnih građevina odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina, bez obzira na propozicije iz ovih pravila građenja. U zoni poteza urbaniteta GUP-om je omogućena rekonstrukcija, nadogradnja, prigradnja i interpolacija u cilju formiranja, odnosno dovršavanja urbanih uličnih poteza. U dijelu poteza urbaniteta gdje postoji važeći plan DPU Sveti Vid-San Vein i Valbruna moguća je gradnja prema tom Planu.

8.1. Uvjeti za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora � Odredba 113. Gradska se područja koriste, uređuju i štite u skladu s posebnostima prostora.

1. dovršeni predjeli grada (1.1.) Zaštita i očuvanje povijesne jezgre (zone A i B) (1.2.) Zaštita, uređivanje i dogradnja osobito vrijednoga

središnjeg dijela grada (kontaktna zona povijesne jezgre) (zone Ci D)

(1.3.) Uređivanje zona niske gradnje (1.4.) Uređivanje zona visoke gradnje (1.5.) Zaštita i uređivanje turističkih zona isključive namjene (1.6.) Zaštita i uređivanje lječilišne zone (1.7.) Zaštita, održavanje i njegovanje javnih parkova i park-

šuma (1.8.) Zaštita, održavanje i njegovanje kultiviranog

mediteranskog krajobraza i zaštitnih zelenih površina (1.9.) Zaštita i uređivanje obalnih građevina stare gradske

luke (1.10.) Zaštita i uređivanje obalnih građevina Valdibore

2. nedovršeni predjeli grada (2.1.) Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske

gradnje (2.2) Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora visoke

gradnje (2.3) Uređivanje i urbana obnova kompleksa isključive

namjene (2.4.) Uređivanje javnih zelenih površina (2.5.) Uređivanje kultiviranog mediteranskog krajobraza i

zaštitnih zelenih površina (2.6.) Uređivanje marine u južnoj luci (2.7.) Uređivanje pristaništa na rovinjskim otocima (Sv.

Katarina, Sv. Andrija) (2.8.) Uređivanje gradskih kupališta

3. neregulirani prostori (3.1.) Nova regulacija na djelomično izgrađenom prostoru (3.2.) Nova regulacija na neizgrađenom prostoru (3.2.) Nova regulacija akvatorija sjeverne luke sa pratećim

kopnenim sadržajima (3.3.) Nova regulacija akvatorija južne luke sa pratećim

kopnenim sadržajima 4. iznimke od pravila

- neregulirani prostori od posebnog gradskog značaja - potezi urbaniteta

8.1.1. Dovršeni predjeli grada � Odredba 114. 8.1.1.1. Zaštita i očuvanje povijesne jezgre (zone A i B ) (oznaka 1.1.) • obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2. • zaštita, održavanje i uređivanje povijesne cjeline; • zadržavanje postojeće urbane matrice; • onemogućavanje izmjene strukture i tipologije postojećih

objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koji mogu dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina

• onemogućavanje gradnje novih građevina, osim, iznimno zamjenskih (u postojećim gabaritima), prema detaljno utvrđenim konzervatorskim uvjetima, isključujući gradnju građevina i uređivanja prostora koji nisu u skladu s mogućnostima i vrijednostima povijesne graditeljske cjeline, posebno onih koji traže promet vozila;

• zadržavanje raznolikosti namjena i postojećeg omjera građevina namijenjenih za stanovanje, javne i društvene i druge namjene;

• čuvanje postojećih slobodnih površina i obvezna zaštita kvalitetnih pojedinačnih stabala;

• onemogućavanje gradnje u javnim parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;

• zabrana provoza vozila kroz povijesni prostor, osim komunalnih službi i interventnih vozila;

• rekonstrukcije građevina u svrhu promjene postojeće namjene (npr. u hotel) moguća je samo u postojećim gabaritima

• do donošenja UPU-a i DPU-a moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja građevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina

• u ovim zonama nisu moguće interpolacije građevina, osim ukoliko se konzervatorskom analizom i arheološkim istraživanjem dokaže postojanje autentične građevine na predmetnoj parceli

• sačuvati kontrast između gusto izgrađenog gradskog tkiva i mediteranske vegetacije

• postojeće gabarite nije moguće mijenjati, osim ako konzervatorske smjernice ne utvrde drugačije uvjete

• utvrđuje se obveza očuvanja urbane strukture bez mogućnosti promjene strukture blokova, ulica, trgova, sotoportica, fortifikacija, gradskih vrata i drugo

• utvrđuje se obveza očuvanja autentičnih arhitektonskih elemenata (fasadna platna, dimnjaci, škure, vijenci, prozori, balkoni, kupe i drugo)

Za područje povijesne jezgre grada Rovinja utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice:



a) ugrađena građevina (podrazumijeva se građevina koja je dvjema stranama vezana uz susjedne): • površina građevne čestice iznosi minimalno 50 m2, a

maksimalno 420 m2, • izgrađenost čestice iznosi minimalno 35 m2, a

maksimalno 50-100% površine čestice, b) poluugrađena građevina (podrazumijeva se građevina koja je samo jednom stranom prislonjena uz susjednu postojeću građevinu): • površina građevne čestice iznosi minimalno 150 m2, a


maksimalno 50-100% površine čestice, c) slobodno stojeća građevina: • površina građevne čestice iznosi minimalno 200 m2, a


maksimalno 40-100% površine čestice. Za objekte iz točke a) i b) građevinski se pravac može poklapati s regulacijskim pravcem. Objekti iz točke c) mogu se graditi na udaljenosti od 3 m od ruba čestice, a iznimno i na samom rubu čestice. Površina građevnih čestica može biti i manja od navedenih površina ukoliko je to zatečeno stanje. Iznimno za građevinu hotela «Rovinj» moguća su pravila građenja izdvojena od propisanih za ovu zonu, uz uvjet provedbe javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za predmetnu građevinu i kontaktnu zonu. Iznimno za građevine koje su registrirane, preventivno zaštićene ili evidentirane, a nalaze se unutar ove zone primjenjuju se pravila utvrđena u članku 8. ovih odredbi. Iznimno zelena tržnica na malo zadržava se na postojećoj lokaciji u postojećoj površini, bez mogućnosti građenja građevine. Oprema na postojećoj tržnici mora biti montažno/demontažna. Građevinski zahvati mogu biti samo na parternim površinama, � Odredba 115. 8.1.1.2. Zaštita, uređivanje i dogradnja osobito vrijednoga središnjeg dijela grada (zone C i D) (oznaka 1.2.) • obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2. • za postojeće važeće dokumente prostornog uređenja

koji djelomično obuhvaćaju ove zone moguće je izvršiti izmjene i dopune koje nisu u suprotnosti sa GUP-om, a u dijelu koji će se odrediti programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.

a) općenito • za zonu C zadržavanje postojeće urbane matrice i

tipologije gradnje zadržavanje postojeće raznolikosti visina uličnih građevina, posebno imajući u vidu vrijednost i oblikovnu dovršenost građevina;

• za zonu C primjenjuju se granične vrijednosti za građevne čestice iz odredbe 114.

• nije moguća interpolacija višestambenih građevina za zonu C, a za zonu D samo ukoliko se konzervatorskom analizom i arheološkim istraživanjem dokaže mogućnost gradnje;

• intervencije u kontaktnoj zoni Valdibora nisu moguće do donošenja detaljnog plana, osim u cilju osiguranja neophodnih uvjeta života i rada;

• onemogućavanje gradnje u parkovima i na drugim zelenim površinama i ispod njih;

• čuvanje i obnova postojećih parkova i drvoreda i mogućnost sadnje novih;

• neuređene kvalitetne zelene površine i kvalitetna pojedinačna stabla obvezno sačuvati;

• za uređivanje javnih prostora (trgova, parkova i pješačke zone) obvezan je urbanističko-arhitektonski natječaj;

• uvjeti gradnje za svaku novu gradnju odredit će se detaljnijim planom; do donošenja detaljnijeg plana moguća je samo rekonstrukcija prema odredbama iz točke 12.3. ovih odredbi

b) građevine mješovite namjene: • gradnja ugrađenih, poluugrađenih i samostojećih

građevina; • površina ulične građevne čestice je uglavnom postojeća, • u granicama kontaktne zone ne mogu se spajati

građevne čestice uz ulicu; u dvorištima moguća promjena oblika i veličine građevne čestice;

• najveći BRP ulične gradnje uskladiti s pretežitim BRP uličnog poteza;

• dubinu ulične građevine ili dvorišnih krila uskladiti s pretežitom dubinom gradnje poteza;

• najveću visinu ulične građevine uskladiti s pretežitom visinom u ulici;

• najveća visina dvorišne građevine nije viša od građevine na kontaktnoj uličnoj građevnoj čestici;

• građevni pravac ulične građevine je postojeći; • ulične građevine su ugrađene, osim, iznimno, ako je

razmak potreban prema lokalnim uvjetima; razmak između ulične i nove dvorišne građevine ne može biti manji od zbroja polovica njihovih visina do vijenca;

• rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina izvode se prema pravilima za novu gradnju;

• prigodom rekonstrukcije i gradnje zamjenske građevine postojeći parametri veći od propisanog mogu se zadržati, ali bez povećavanja.

c) građevine javne i društvene namjene i infrastrukturnih

sustava: • prema programu i normativima osnovne namjene; • urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice,

BRP, ki, visina građevine i prirodni teren) nisu propisani; • gradnja novih građevina prema detaljnijem planu. Iznimno za građevine u zoni današnje TDR, Mirne i planiranog autobusnog kolodvora obveza je izrade programa za cjelinu zone sastavni dio kojeg je idejno rješenje što će nakon prihvaćanja od strane Gradskog poglavarstva ili komisije koju imenuje Gradsko poglavarstvo biti obvezna podloga za izradu detaljnog plana uređenja. Iznimno za planiranu građevinu autobusnog kolodvora na lokaciji «ex Istarski boksiti» uvjeti i pravila građenja izdvojeni su od propisanih za ovu zonu, a određeni su vrstom građevine i posebnim propisima za takove građevine. Iznimno za građevinu «stare hladnjače» moguća su pravila građenja izdvojena od propisanih za ovu zonu, uz uvjet provedbe javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja za predmetnu građevinu i kontaktnu zonu. Iznimno rekonstrukcija Gimnazije i dogradnja dvorane realizirat će se temeljem DPU Gimnazije i idejnog



arhitektonsko – urbanističkog rješenja dobivenog na osnovi provedenog urbanističko -arhitektonskog javnog natječaja. Iznimno za građevine koje su registrirane, preventivno zaštićene ili evidentirane, a nalaze se unutar ove zone primjenjuju se pravila utvrđena u članku 8. ovih odredbi. � Odredba 116. 8.1.1.3. Uređivanje zone niske izgradnje (oznaka 1.3.) Prostori: Borik, Bolničko naselje, Vrtovi, Concetta, Lacosercio, dio Lamanova, Centener, Valbruna II (sjever i jug), Stara Valbruna, Monfiorenzo, dio Ex željeznička stanica- stambeno naselje i drugi prema grafičkom prikazu. • predmetni prostori građeni su i uređivani temeljem

urbanističkih planova • GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje

detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, utvrđuje se obveza ishođenja lokacijske dozvole za namjeravane zahvate u prostoru temeljem GUP-a

• zaštita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice;

• poboljšavanje kvalitete stanovanja dovršetkom postojećih i uvođenjem novih sadržaja prema planu po kojem je naselje građeno;

• gradnja parkirališta i garaža uz obvezno očuvanje uređenih parkovnih površina;

• očuvanje izvorne tipologije i oblikovanja građevina, elemenata identiteta i slike naselja;

• čuvanje, održavanje i uređivanje parkova, drvoreda, ulica, trgova;

• gradnja građevina na postojećim građevnim česticama, interpolacijama i zamjenama trošnih građevina, te rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina, uz uvjet usklađenosti s okolnom gradnjom;

• štiti postojeće zelene površine formirane planovima po kojima je nastalo naselje, kao javne površine

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi;

a) građevine stambene i mješovite namjene: • omogućava se gradnja (interpolacija), rekonstrukcija,

dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina; • uvjeti i način gradnje stambenih građevina definiran je u

točki 5. ovih odredbi • u pravilu se zadržavaju postojeće građevne čestice; ne

mogu se spajati dvije građevne čestice uz ulicu ako svaka od njih može biti samostalna građevna čestica; ne mogu se dijeliti postojeće građevne čestice radi oblikovanja dviju ili više građevnih čestica;

• postojeća izgrađenost građevne čestice, kis i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati;

• najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice;

• obvezno zadržavanje postojećeg predvrta; • zadržava se kontinuirani građevni pravac postojećih

građevina; • rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja

zamjenskih građevina i interpolacija moguća je i na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je kis ≤1,0, najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje, udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice postojeća; potreban broj PGM osigurati na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći kis i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

Pravila građenja primjenjuju se i za gradnju građevina svih namjena koje se mogu graditi u zoni stambene i mješovite namjene. b) građevine javne i društvene namjene: • gradnja novih građevina, rekonstrukcija, dogradnja,

nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina prema programu i normativima osnovne namjene i u skladu s lokalnim uvjetima i vrijednostima prostora;

• način građenja za ove građevine utvrđen je u odredbi 47.;

• najmanji prirodni teren 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

• u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeća izgrađenost građevne čestice i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja; najmanji prirodni teren može biti postojeći.

Iznimno na potezu uz Aleju Ruđera Boškovića obavezan je zeleni pojas u širini od 30 m sa svake strane ceste mjereno od regulacijske linije. � Odredba 117. 8.1.1.4. Uređivanje zona visoke izgradnje (oznaka 1.4.) Prostori: (Centener)

• predmetni prostor građen je i uređivan temeljem urbanističkog plana

• GUP-om se za predmetne prostore ne planira donošenje detaljnije dokumentacije prostornog uređenja, utvrđuje se obveza ishođenja lokacijske dozvole za namjeravane zahvate u prostoru temeljem GUP-a

• postojeće građevine niske izgradnje ne mogu povećati visinu građevine do visine utvrđene za visoku izgradnju

• postojeće visoke građevine mogu se rekonstruirati ali ne mijenjati gabarite građevine

• građevna čestica visoke građevine je njen horizontalni gabarit

• način građenja definiran je odredbom 57. • rekonstrukcija postojećih građevina moguća je, uz uvjet

očuvanja osnovnoga arhitektonskog oblikovanja građevine;

• na postojećim građevinama se ne smiju zatvarati lođe, terase i drugo

• u prizemlju građevina nije moguća prigradnja zatvorenih terasa, zimskih vrtova i drugo

• � Odredba 118. 8.1.1.5. Zaštita i uređivanje turističkih zona isključive namjene (oznaka 1.5.) Prostori: Monte Mulini, Porton Biondi, Otok Sv. Katarina, otok Sv. Andrija (Crveni otok) prema grafičkom prikazu.

• obvezno je donošenje detaljnijeg plana za turističke zone. • zaštita, čuvanje i uređivanje vrijednosti kompleksa kao

cjeline; • očuvanje karakterističnih vizura, kvalitetnih i uređenih

zelenih površina (parkova i park - šuma); • intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim

dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi;

• izvršiti valorizaciju postojećih građevina i utvrditi potrebu njihove zaštite. Prije provedenog postupka zaštite (ukoliko se utvrdi opravdanost) nisu moguće nikakve intervencije na postojećim građevinama.



• način gradnje definiran je odredbom 30. • gradnja (interpolacija) novih građevina u funkciji osnovne

namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i prema programu i normativima osnovne namjene;

• nadsvođeni ulazi u hotele ne ulaze u izgrađenost I nisu ograničeni veličinom

• vanjski bazeni mogu biti u sklopu gabarita građevine, odnosno građevne čestice ili kao zasebna čestica koja je formirana za bazenske funkcionalne cjeline

• otvoreni bazeni se ne uračunavaju u izgrađenost građevne čestice ukoliko lice vodene površine nije više od 120 cm od konačno zaravnatog terena mjereno na svakoj točki bazena ako zakonom nije drugačije određeno

• parkirališne i garažne potrebe rješavati prema podzakonskim aktima o kategorizaciji turističkih i ugostiteljskih objekata

• parkiralište u turističkoj zoni (Monte Mulini i Porton Biondi) za korisnike smještajnih kapaciteta treba osigurati na građevnoj čestici ili kao zajedničko parkiralište ili garažne kuće

• ukoliko se gradi garažna kuća u turističkoj zoni kao zasebna građevina mora zadovoljiti slijedeće uvjete:

- nadzemne etaže maksimalno P; podzemne etaže nisu ograničene

- u garažu se ne može ulaziti direktno sa gradske prometnice, obavezno osigurati internu prometnicu u zoni

- građevina mora biti udaljena minimalno 10 m od regulacijske linije, ovaj prostor mora biti parkovno uređen

� Odredba 119. 8.1.1.6. Zaštita i uređivanje lječilišne zone (oznaka 1.6) Prostor: bolnica «Dr Martin Horvat» • obvezno je donošenje detaljnijeg plana za lječilišnu

zonu, idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje sastavni je dio plana;

• rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina moguća u medicinskoj funkciji i funkciji zdravstvenog turizma (do 200 postelja) i uz zadržavanje i uređenje zelenih površina;

• gradnja (interpolacija) novih građevina samo iznimno, u funkciji osnovne namjene, uz zadržavanje uređenih zelenih površina i prema programu i normativima osnovne namjene;

• organizacija kompleksa je kao jedna funkcionalna cjelina • kompleks ima dvojaku funkciju - lječilišnu i zdravstveni

turizam • zaštita, čuvanje i uređivanje vrijednosti kompleksa kao

cjeline uz mogućnost gradnje novih smještajnih građevina i zamjenskih građevina;

• očuvanje izvornog oblikovanja građevina, karakterističnih vizura, elemenata identiteta i slike kompleksa, kvalitetnih i uređenih zelenih površina (parkova i park - šuma);

• intervencije na građevine temeljem konzervatorskih smjernica

• rekonstrukcija građevina uglavnom u postojećim gabaritima

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi;

• uređenje postojećih kupališta temeljem konzervatorskih smjernica

• izgradnja novog kupališta za potrebe zdravstvenog turizma

• omogućiti neprekinutu javnu pješačku komunikaciju do park šume Rt Muccia (Punta Muccia)

• izraditi projekte hortikulturnog uređenja za lječilišni kompleks i park - šumu Rt Muccia (Punta Muccia)

• parkirališne potrebe rješavati prema normativima ovih odredbi; parkirališta smjestiti u kompleksu, ali ne na štetu uređenih zelenih površina;

• zadržati uglavnom postojeću visinu građevina (od P do P+3);

� Odredba 120. 8.1.1.7. Zaštita, održavanje i njegovanje javnih parkova i park-šuma (oznaka 1.7.) Prostori: postojeće park šume i postojeći uređeni parkovi Zlatni rt (Punta Corrente) - Škaraba, Sv. Katarina, Rt Muccia (Punta Muccia), Porton Biondi, parkovi naselja i drugi prema grafičkom prikazu. Parkovi: • ovim planom se onemogućuje prenamjena javnih

parkovnih površina ili dijelova javnih parkova u drugu namjenu

• održavanje, njegovanje i zaštita parkova, uvažavajući njihova oblikovna, ekološka, edukativna i rekreativna obilježja;

• obnova i uređenje parkova temeljem hortikulturnog projekta za cjelinu zone

• održavanje staza i putova te uređivanje novih, ako nisu u koliziji s postojećom vegetacijom ili bitno ne mijenjaju postojeću matricu parternog uređivanja parka;

• zamjena i dopuna postojeće parkovne opreme te postava skulptura i rasvjete;

• rekonstrukcija i prenamjena postojećih građevina u skladu s funkcionalno-oblikovnim karakteristikama parka;

• gradnja građevina koje dopunjuju komunalni standard parka (nadstrešnice za sklanjanje od nevremena, javni zahodi, paviljoni, manje komunalne građevine i TS, manje građevine što su u funkciji parka);

• onemogućavanje gradnje ispod parkovnih površina • obnova i uređenje zaštitnog zelenila u zoni pročistača

kao mjera vizualne zaštite Park-šume: • njegovanje, održavanje i zaštita park-šuma za koje je

izrađen Program njege, uređivanja, održavanja i zaštite provodi se na temelju Programa, a za druge park-šume na temelju Osnova gospodarenja šumama;

• održavanje i rekonstrukcija postojećih putova, staza, građevina (R5) i rekreativnih sadržaja u park-šumama te oblikovanje odmorišta i postava higijensko-sanitarnih građevina moguća je samo bez sječe šume;

• Iznimno, u park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće stambene i gospodarske, te druge građevine, kad su zaštićene kao spomenici kulture ili su ovim planom utvrđene kao osobito vrijedne; u postojećim park-šumama i parkovima mogu se zadržati postojeće uređene površine i građevine s pravnim statusom.

• Intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke.



� Odredba 121. 8.1.1.8. Obnova, održavanje i njegovanje zaštitnih zelenih površina na rovinjskim otocima (oznaka 1.8.) Prostori: rovinjski otoci (Figarola, Sv. Andrija i Maškin, Šturago, Sv. Ivan, Sv. Ivan na pučini i drugi), i drugi prema grafičkom prikazu • intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim

dobrima u ovom su prostoru moguće prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara.

• obnova oštećene vegetacije na otocima nastale uslijed nevremena i drugog temeljem hortikulturnog projekta za cjelinu zone

• ovim planom utvrđuje se mogućnost izgradnje /rekonstrukcije pristana za eko-brod (sakupljanje otpadaka sa otoka) i interventna plovila, a temeljem dokumentacije utvrđene posebnim propisima

� Odredba 122. 8.1.1.9. Zaštita i uređivanje obalnih građevina stare gradske luke (oznaka 1.9.) • u okvire starogradske jezgre spada i povijesna luka od

velikog mola do Trga Brodogradilišta • veliki mol je od pravilno klesanih kamenih blokova

dužine 177 m, širine 10 m (dubine mora 3-8 m); mali molo je građen od klesana kamena dužine cca 65 m, širine 13 m (dubine mora 2,5 - 5 m): kamena riva je sveukupne dužine 900 m, od toga operativno 500 m,

• sanacija oštećenih dijelova obale uz obvezne konzervatorske smjernice

• za sanaciju obavezna upotreba klesanog kamena i bitvi prema postojećem predlošku

� Odredba 123. 8.1.1.10. Zaštita i uređivanje obalnih građevina Valdibore (oznaka 1.10.) • u okvire starogradske jezgre spada operativna obala

luke Valdibora izrađena od klesanog kamena sa kamenim poklopnicama u dužini od cca 575 m, širine od 5 - 6 m

• sanacija oštećenih dijelova obale uz obvezne konzervatorske smjernice

• za sanaciju obavezna upotreba klesanog kamena i bitvi prema postojećem predlošku

• izmjestiti postojeću benzinsku postaju za plovila prema kartografskom prikazu 3.1.

8.2.2. Nedovršeni dijelovi grada � Odredba 124. 8.2.2.1. Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora niske izgradnje (oznaka 2.1.) Prostori: Karmelo, stancija Laste, stancija Sinčić, stancija Cuvi, Mondelaco, Valsavie, dio Bolničkog naselja, dio Sv. Vid-San Vein, Montepozzo-stambeno naselje, Gripole- stambeno naselje i drugi prema grafičkom prikazu. • obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2. • obnova i dovršetak naselja gradnjom niskih, pretežito

stambenih građevina manjih gabarita i pratećih javnih i društvenih sadržaja;

• način građenja i uređivanja nedovršenih dijelova naselja uskladiti sa graditeljskim nasljeđem

• gradnja i rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture;

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara;

• očuvanje elemenata identiteta naselja; • podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i

gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture, planiranjem dječjih igrališta i zelenih poteza, te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

• način gradnje i uređivanja dijela naselja Sv. Vid -San Vein i naselja Valsavie izvodi se prema važećim DPU-ovima, uz obvezu osiguranja broja parking mjesta prema ovom planu.

za građevine stambene i mješovite namjene: • način gradnje i uređivanje građevinskih parcela definiran

je u poglavlju 5. ovih odredbi • najmanji prirodni teren je 20% površine građevne

čestice; • rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja

zamjenskih građevina i interpolacija moguća je i na građevnim česticama manjim od propisanih za novu gradnju, uz uvjet da je kis 1,0, najveća visina podrum, dvije etaže i potkrovlje, udaljenost građevina od međe susjedne građevne čestice postojeća, ali ne manje od 1,0 m; potreban broj PGM osigurati na građevnoj čestici; u rekonstrukciji i gradnji zamjenske građevine postojeći ki i visina, veći od propisanih, mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

� Odredba 125. 8.2.2.2. Sanacija, uređivanje i urbana obnova prostora visoke izgradnje (oznaka 2.2.) Zona omeđena ulicama Luja Adamovića-Zagrebačka-Stjepana Radića i Franje Iskre, uključujući i istočnu stranu Franje Iskre prema grafičkom prikazu. • obveza donošenja detaljnog plana; • obnova i dovršetak urbane matrice gradnjom novih

građevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i zamjenom trošnih građevina;

• podizanje standarda naselja rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture (parkovi, dječja igrališta i potezi zelenila), te osiguravanjem prostora za prateće sadržaje;

• u prostorima visoke gradnje, kao nastavak postojeće tipologije – osobito visine, primjenjuju se pravila građenja utvrđena odredbom 57.

• postojeću visoku izgradnju moguće je rekonstruirati ali ne i nadograđivati, naročito u vertikalnim smislu.

� Odredba 126. 8.2.2.3. Uređivanje i urbana obnova kompleksa isključive namjene (oznaka 2.3.) Prostori predškolske i školske namjene, infrastrukturni sustavi, groblje, tržnice i drugi prema grafičkom prikazu. • obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2. • uređivanje cjelina, vrijednih građevina i zelenih površina,

te komunalne opreme;



• dovršetak prostora novom gradnjom i uređivanje otvorenih površina u funkciji osnovne namjene;

• na površinama javne i društvene, na površinama infrastrukturnih sustava i groblja ograde se mogu graditi i više od 1,50 m radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja;

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ove odluke;

a) predškolska i školska namjena: • gradnja novih građevina prema odredbi 47.; • građevna čestica oblikuje se prema normativima za

određenu namjenu (škole, dječje ustanove i sl.); • novu gradnju nije moguće planirati na postojećim

hortikulturno-uređenim površinama; • obvezan je smještaj vozila na građevnoj čestici prema

normativima ove odluke; • rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja

zamjenskih građevina i interpolacija je moguća prema normativima za takovu namjenu

b) infrastrukturni sustavi • omogućuje se gradnja novih i rekonstrukcija, dogradnja,

nadogradnja i gradnja zamjenskih građevina; • veličina građevne čestice, građevine i pratećih sadržaja

određeni su tehnološkim zahtjevima; • poštovati mjere zaštite okoliša; što je moguće više

sadržaja smjestiti podzemno; najmanje 30% površine građevne čestice hortikulturno urediti,

• rubove građevnih čestica prema drugim namjenama treba urediti kao zaštitni vegetacijski pojas;

c) komunalne građevine Groblje • planom je omogućeno proširenje groblja u smjeru

zapada, • nedavno proširenje groblja osiguralo je prostor za oko

1200 grobova i 500 urni, a planirano proširenje na zapad osigurava još oko 1200 grobova i 500 urni,

• ispred glavnog ulaza u groblje je višefunkcionalni plato sa sadržajima u funkciji groblja,

• višefunkcionalni plato ispred groblja hortikulturno urediti i opremiti odgovarajućom urbanom opremom,

• prateći objekti su cvjećarnice, spremišta, javni WC i drugo,

• prostore groblja oblikovati kao zelene parkovne površine kvalitetnim parkovno-pejsažnim rješenjima i osiguravanjem, u pravilu, standarda od najmanje 7 m2/grobnom mjestu

• na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvačnice i sl.), te komunalna infrastruktura;

• uređivanje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme što se na groblju postavlja, mora biti primjereno oblikovanju, uređenosti i tradiciji takvih prostora;

• uz granicu groblja, a unutar površine groblja, treba osigurati zaštitni vegetacijski pojas najmanje širine 10 m;

• između groblja i turističke zone Porton Biondi je zaštitni zeleni pojas odnosno dio park – šume Porton Biondi,

• preporuča se klesarstvo smjestiti istočno od groblja, • južno od platoa je parkiralište za potrebu groblja, • uređivanje groblja uskladiti sa Zakonom o grobljima i

drugim posebnim propisima;

� Odredba 127. 8.2.2.4. Uređivanje javnih zelenih površina (oznaka 2.4.) Prostori: park na Boriku, park Hrvatskih branitelja, park Laste, park Centener, Cuvi i drugi prema grafičkom prikazu. parkovi: • formiranje parkova tako da oblikovnim karakteristikama,

sadržajima i opremom zadovolje potrebe korištenja kao rekreacijski, edukativni, ekološki i estetski gradski prostori;

• uređivanje sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, zaštitnoj funkciji i očuvanju postojećeg zelenila;

• uređivanje parkovnih površina prvenstveno održavanjem i sadnjom visokog zelenila;

• uređivanje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih površina, oblikovanje i rekonstrukcija ili dopuna parkovne opreme:

• iznimno, mogu se graditi građevine koje su u funkciji korištenja parka kao što su paviljoni i odmorišta, komunalne građevine, građevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice,

• gradnja građevina iz prethodne alineje moguća je samo u sklopu uređivanja cjelovite parkovne površine veličine najmanje 2,0 ha i ne može se graditi na već vegetacijom oblikovanim prostorima; postojeće građevine i uređene površine mogu se zadržati te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s odredbom 163;

• uređivanje i mogući sadržaji javnih parkova odredit će se temeljem programa sa urbanističko – krajobrazno - arhitektonskim idejnim rješenjem kojeg potvrđuje gradsko poglavarstvo;

tematski park: • formiranje parka u cilju prezentacije mediteranskih vrsta • oblikovne karakteristike i sadržaji u svrhu rekreacije i

edukacije; • uređivanje sukladno obilježjima istarskog pejzaža; • uređivanje putova, biciklističkih staza, rekreacijskih

površina, oblikovanje parkovne opreme i dr.: • iznimno, mogu se graditi građevine koje su u funkciji

korištenja parka kao što su paviljoni i odmorišta, manje javne ili ugostiteljske građevine, komunalne građevine, građevine sanitarno-higijenskog standarda i trafostanice ;

• uređivanje i mogući sadržaji tematskog parka odredit će se temeljem cjelovitog programa za tematski park sa urbanističko – krajobrazno - arhitektonskim idejnim rješenjem kojeg potvrđuje gradsko poglavarstvo;

• preporuča se uređivanje tematskog parka u jednoj etapi realizacije.

� Odredba 128. 8.2.2.5. Uređivanje kultiviranog mediteranskog krajobraza i zaštitnih zelenih površina (oznaka 2.5.)

Prostori: rubnih dijelova grada (Valsavie, Salteria, Mondelaco, Campolongo, Gripole, Lamanova, Monfiorenzo, Carpane i drugi prema grafičkom prikazu.

• onemogućavanje gradnje na površinama zaštitnog zelenila, strminama, osim građevina koje služe zaštiti kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, ograde i sl.;

• na postojećim zaštitnim zelenim površinama mogu se zadržati postojeće građevine i uređene površine te se omogućuje njihova rekonstrukcija u skladu s odredbom 162;



• uređivanje, sukladno postojećim obilježjima, planiranom načinu korištenja, funkciji zaštite i održavanja slike karakterističnih poljodjelskih krajobraza;

• uređivanje površina za rekreaciju na otvorenom, putova, staza, paviljona i nadstrešnica, tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% površine zahvata;

• intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi

• na prostorima kultiviranih i prirodnih krajolika koji su u funkciji zaštite tradicionalnog korištenja prostora, te održavaju prihvatljiv odnos izgrađeno - neizgrađeno u gradu, omogućuje se, osim uređivanja sadnjom vegetacije, sukladno postojećem krajobrazu, oblikovanje putova i staza, gradnja infrastrukture

� Odredba 129. 8.2.2.6. Uređivanje marine u južnoj luci (oznaka 2.6.) • osigurati komunikaciju za pješake, bicikliste i turistički

vlak • izmjestiti postojeći suhi vez iz marine ( za potrebe

održavanja i čuvanja plovila osiguran je na lokaciji današnjeg kamenoloma Montepozzo)

• izmjestiti parkiralište za nautičare • nasipati lukobran s južne strane za potrebe kupališta • restrukturacija vezova u marini u cilju ostvarenja kvalitete

južne luke kao integralne cjeline � Odredba 130. 8.2.2.7. Uređivanje pristaništa na rovinjskim otocima Sv. Katarina, Sv. Andrija (oznaka 2.7.) Sv. Katarina Na otoku se nalaze tri pristaništa jedan glavni i dva pomoćna, preko kojih dolaze gosti posjetioci i opskrba. Pristaništa treba rekonstruirati. Mandrač na istočnom dijelu Sv. Katarine ostaje u izvornom obliku. Mogu se raditi samo konzervatorski i sanacijski radovi. Pristaništa na južnoj i sjevernoj strani otoka moguće je rekonstruirati. Rekonstrukcija pristaništa uz obvezne konzervatorske smjernice. Prije rekonstrukcije istražiti maritimne uvjete za položaj, oblik, strukturu i visinu valobrana zbog eksponiranosti jakim olujnim vjetrovima iz sjeverozapadnog kvadranta. Na otoku nisu planirani vezovi za nautičare. Za goste hotela treba osigurati 10 priveza za plovila, a maksimalno do 5% ukupnih smještajnih kapaciteta. Rješenja pristaništa na otoku Sv Katarina, kao i zaštita Južne luke biti će riješen kroz Studiju utjecaja na okoliš i detaljni plan uređenja, u skladu s potrebama južne luke. Sv. Andrija Na otoku se nalaze dva pristaništa (sjeverno i južno). Moguća je njihova rekonstrukcija. Planira se rekonstrukcija pristaništa uz obvezne konzervatorske smjernice. Prije rekonstrukcije istražiti maritimne uvjete za položaj, oblik, strukturu i visinu valobrana zbog eksponiranosti jakim olujnim vjetrovima. Na otoku nisu planirani vezovi za nautičare. Za goste hotela treba osigurati 20 priveza za plovila, a maksimalno do 5% ukupnih smještajnih kapaciteta.

� Odredba 131. 8.2.2.8. Uređivanje kupališta (oznaka 2.8.) Prostori: Prirodne plaže uz park-šume i parkove (Borik, Punta Muccia, Zlatni rt (Punta Corrente) i Cuvi), uređene gradske plaže (sjeverni dio Valdibore, Monte Mulini), uređeno kupalište u funkciji zdravstvenog turizma • obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2., • u zonama za koje prema karti 4.2. nije potrebno donijeti

detaljni plan sve intervencije se mogu planirati na osnovu programa i/ili projektne dokumentacije koje verificira Gradsko poglavarstvo,

Prirodne plaže uz park-šume i parkove (Borik, Punta Muccia, Punta Corrente i Cuvi) • kupališta u ovim zonama su javnog karaktera i

namijenjena su građanima i posjetiocima, • ova kupališta su dijelovi zaštićene prirode, • uređenje i intervencije u skladu sa zakonskom

regulativom za zaštićene dijelove prirode, • intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim

dobrima u ovom su prostoru moguće prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara.

• u ovim zonama mogu se uređivati pješačke staze, postavljati objekti kao što su kabine za presvlačenje, tuševi, ulazi u more te higijensko-sanitarni objekti i urbana oprema

• u ovim zonama se mogu graditi plažni objekti na lokacijama označeni kao R5 na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora (čija namjena je opisana u odredbi 17. )

• postojeći objekti (označeni kao R5) se mogu rekonstruirati i iznimno dograđivati ako se njihova dogradnja odnosi na poboljšanje higijensko sanitarnih uvjeta

• za ove zone moguće su intervencije temeljem Programa i projektne dokumentacije koju potvrđuje Gradsko poglavarstvo.

Iznimno na području Cuvi (na lokaciji R5) postojećim građevinama ugostiteljsko-stambene namjene omogućava se rekonstrukcija u skladu s odredbama 12.3 Uređene gradske plaže (sjeverni dio Valdibore, Monte Mulini) • gradska kupališta su javnog karaktera i namijenjena su

građanima i posjetiocima, • u ovim zonama mogu se graditi potporni zidovi, obale,

obalni zidovi i sunčališta, stepeništa i rampe za ulazak u more

• mogu se postavljati montažno demontažne prenosivi objekti kao što su kabine za presvlačenje, tuševi, te higijensko-sanitarni objekti, naprave za rekreaciju i zabavu, privez rekreacijskih plovila

• u ovim zonama se mogu graditi plažni objekti na lokacijama označeni kao R5 na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora (čija namjena je opisana u odredbi 17. )

• postojeći objekti (označeni kao R5) se mogu rekonstruirati i iznimno dograđivati ako se njihova dogradnja odnosi na poboljšanje higijensko sanitarnih uvjeta

• putove (lungomare) uz ove plaže dimenzionirati i na biciklističke staze

• kontinuitet lungomara mora se poštivati



• ukoliko se planira promjena obalne linije ili slični zahvati za to se moraju provesti svi potrebni zakonski propisi (DPU, Studija utjecaja na okoliš)

• sva uređena kupališta moraju imati riješen pristup moru za invalide i slabo pokretljive osobe.

Uređeno kupalište u funkciji zdravstvenog turizma (kupalište bolnice Martin Horvat) • u ovoj zoni kupalište je namijenjeno je korisnicima usluga

i posjetiocima bolnice Martin Horvat, • u ovoj zoni mogu se graditi potporni zidovi, obale, obalni

zidovi i sunčališta, stepeništa i rampe za ulazak u more • ukoliko se planira promjena obalne linije za to se moraju

provesti svi potrebni zakonski propisi (DPU, Studija utjecaja na okoliš)

• kontinuitet obalne šetnice (lungomare) mora se poštivati

8.2.3. Neregulirani (neurbanizirani) prostori � Odredba 132. 8.2.3.1. Nova regulacija gradskog područja djelomično izgrađenog (oznaka 3.1.) Prostori: Monvi-Cuvi, dvorište ex GP Aldo Rismondo,

Carpane, Santa Brigita, Dom za starije i nemoćne osobe Karmelo, Salteria, sportski centar Valbruna, dio Lamanove, Štanga, Turnina, Montepozzo, Lacosercio i drugi prema grafičkom prikazu.

• obveza donošenja detaljnijih planova prema karti 4.2. • do donošenja detaljnijeg plana moguća je rekonstrukcija

građevina u skladu s odredbama iz točke 12.3.; • intervencije na zaštićenim dijelovima prirode i kulturnim

dobrima u ovom prostoru moguće su prema odredbama točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, ovih odredbi.

• namjene u predmetnim zonama su površine mješovite - pretežito stambene namjene (M1), mješovite - pretežito poslovne namjene (M2), sportsko-rekreacijske namjene (R2), gospodarske namjene - poslovna namjena (K1-K2-K3) a sadržaji unutar navedenih namjena su definirani u točki 1. ovih odredbi;

Monvi – Cuvi – sportsko rekreacijska zona: • obveza donošenja detaljnog plana • do donošenja DPU-a omogućava se rekonstrukcija

postojećeg zabavnog centra i ostalih građevina u zoni u smislu osnovne funkcije sportsko-rekreacijskih sadržaja i sadržaja u funkciji zabave

• kao podloga za izradu detaljnog plana je program za cjelinu prostora kojeg potvrđuje gradsko poglavarstvo

• parkiralište treba planirati u zoni • planirana višefunkcionalna dvorana osim za sportska

događanja treba se dimenzionirati za zabavne, kulturne, poslovne i druge sadržaje

• planira se izgradnja bazenskog kompleksa (zatvoren/otvoren) u funkciji građana, sportaša i turista

• ostale postojeće građevine moguće je rekonstruirati i privesti novoj namjeni sukladno ukupnoj funkciji zone

• uređivanje prema odredbama 43.-45. • transformacija u prostor visokoga urbanog standarda. Carpane, Santa Brigita, Salteria, Lacosercio-stambeno naselje, Štanga-stambeno naselje - mješovita namjena : • obveza donošenja detaljnog plana • do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u

skladu s odredbama iz poglavlja 12.3 • površina mješovite - pretežito stambene namjene (M1);

• uređivanje i način građenja za stambene građevine prema uvjetima građenja definiranim u točki 5. ovih odredbi

Valbruna - sportski centar: • obveza donošenja detaljnog plana • planira se gradnja gradskog sportsko-rekreacijskog

centra • do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve

intervencije u planiranoj zoni • kao podloga za izradu detaljnog plana je program za

cjelinu prostora kojeg potvrđuje gradsko poglavarstvo • način građenja definiran je u poglavlju 4.5. Iznimno za Pastoralni centar moguće je ishoditi lokacijsku dozvolu temeljem idejnog urbanističko – arhitektonskog rješenje dobivenog na osnovu provedenog javnog natječaja. Turnina: • obveza donošenja detaljnog plana • do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u

skladu s odredbama iz poglavlja 12.3 • površina mješovite namjene K i T4; • uređivanje za K prema odredbi 28., a T4 može se

graditi kao građevine isključive namijene visine P ili kao dio više funkcionalnih građevina.

• transformacija u prostor visokoga urbanog standarda. • do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve

intervencije na postojećim građevinama Štanga: • obveza donošenja detaljnog plana • do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u

skladu s odredbama iz poglavlja 12.3 • površina poslovne namjene: pretežito uslužne, odnosno

trgovačke namjene (K1-K2) s postojećim stambenim objektima

• uređivanje i građenje prema odredbi 28. za poslovnu namjenu

• transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, važna za identitet grada

• do donošenja detaljnog plana moguće su intervencije na građevinama sukladno odredbama 162.-164.

• unutar zone (K1 i K2) nije moguće građenje novih stambenih objekata

Lamanova: • obveza donošenja detaljnog plana • do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u

skladu s odredbama iz poglavlja 12.3 • površina mješovite – pretežito poslovne namjene (M2) • mogući sadržaji na lokaciji definirani su odredbom 12. • uređivanje i građenje prema odredbi 29. za zone

prenamjene postojećih gospodarskih zona • transformacija u prostor visokoga urbanog standarda,

važna za identitet grada • do donošenja detaljnog plana moguće su intervencije na

građevinama sukladno odredbama iz točke12.3. Škola i vrtić Lacosercio: • obveza donošenja detaljnog plana • do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve

intervencije u planiranoj zoni • način građenja definiran je u točko 4.1. ovih odredbi. • predvidjeti javni park i uređivanje otvorenih sportskih i

dječjih igrališta;



Dom za starije i nemoćne osobe Karmelo: • planira se gradnja doma umirovljenika u sklopu naselja

Karmelo za koje je obveza izrade DPU-a • do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve

intervencije u planiranoj zoni za dom umirovljenika, ali su moguće intervencije na postojećim građevinama u naselju sukladno odredbama iz poglavlja 12.3.

• način građenja definiran je posebnim propisom Dvorište ex GP Aldo Rismondo: • obveza donošenja detaljnog plana • do donošenja detaljnog plana moguće intervencije u

skladu s odredbama iz poglavlja 12.3 • površina mješovite namjene (M1); • uređivanje prema odredbi 57.

− utvrđuje se obveza izrade DPU-a, do donošenja detaljnog plana nisu moguće nikakve intervencije na postojećim građevinama

• uklanjanje i zamjena postojećeg gradskog tkiva stanje i namjena kojega nisu primjereni položaju u gradu;

Tržnice • tržnice nisu posebno označene na kartografskim

prikazima jer su sastavni dijelovi većih funkcionalnih cjelina iako izdvojen sadržaj

• planom je omogućeno formiranje novih tržnica na malo u sklopu planiranih više funkcionalnih zona na Turnini i Lamanovi

• nove tržnice na Turnini i Lamanovi mogu biti u sklopu zatvorenih građevina što će se utvrditi detaljnim planom uređenja.

� Odredba 133. 8.2.3.2. Nova regulacija na neizgrađenom prostoru (oznaka 3.2.) Prostori: Calchiera, gospodarska zona Gripole, kamenolom Montepozzo, BS Gripole i Monfiorenzo i drugo prema grafičkom prikazu. Calchiera • obveza izrade urbanističkog plana uređenja • planirana gospodarska zona za tehnološke parkove -

visoko sofisticirane tehnologije, završna obrada zdrave hrane i drugo

• realizacija zone usko je vezana na realizaciju glavne gradske prometnice (obodna cesta sjever – jug)

• mogućnost priključka željeznice (ukoliko se revitalizira) • programski elementi za urbanistički plan utvrđuju se

načelno u smislu podloge za komunalno opremanje zone i načina izgradnje

• način gradnje i uređenje zone prema odredbi broj 27.; Gripole • obveza izrade izmjene i dopune (postojećeg)

urbanističkog plana uređenja • planirana gospodarska zona za smještaj svih građevina

poslovne namjene (uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge). Osim navedenog u ovu zonu moguća je lokacija veletržnice i svih sadržaja za potrebe JVP Rovinj.

• programski elementi za urbanistički plan utvrđuju se načelno u smislu podloge za komunalno opremanje zone i načina izgradnje

• način gradnje i uređenje zone prema odredbi broj 28.; Iznimno za JVP i komunalni servis uvjeti i pravila građenja uvjetovani su posebnim propisima i zahtjevima koje potvrđuje gradsko poglavarstvo temeljem programa za predmetne namjene.

Kamenolom Montepozzo (čuvanje i održavanje plovila) • obveza izrade detaljnog plana • transformacija postojećeg kamenoloma u novu namjenu

(održavanje i čuvanje plovila) nakon isteka važeće koncesije (2010. god.)

• do isteka koncesije preporuča se eksploatacija kamena u smjer planirane obilaznice u obuhvatu postojećeg eksploatacijskog polja

• u obuhvatu GUP-a nisu planirane druge lokacije za organizirano održavanje i čuvanje plovila, u tom smislu nužno je postojeću marinu transformirati jer se i za njene potrebe osigurava održavanje i čuvanje plovila na novoj lokaciji

• rubove kamenoloma stabilizirati primjerenim tehničkim mjerama

• treba osigurati min 60 m2/plovilu • prostor treba ograditi sigurnosnom ogradom • osigurati odgovarajući kolni pristup Zbrinjavanje životinja • lokacija za izgradnju centra za zbrinjavanje životinja

utvrđena je na kartografskom prikazu br. 1. • uvjeti za izgradnju objekata za planiranu namjenu

podliježu posebnom programu kojeg utvrđuje gradsko poglavarstvo

BP Monfiorenzo i Gripole • realizacija ovih infrastrukturnih objekata temeljem

idejnog rješenja koje mora verificirati Gradsko poglavarstvo

• planirane benzinske postaje više funkcionalne su namjene za pružanje usluga vozačima i putnicima

• osim osnovne namjene (opskrba gorivom) na benzinskim postajama mogu biti trgovine, ugostiteljski sadržaji, servisi, informacioni punktovi i drugo

• izgradnjom planirane sjeverne postaje Monfiorenzo rekonstruirati će se južni ulaz u naselje Monfiorenzo. Ulaz/uzlaz u/iz naselja ne smije se organizirati kroz benzinsku postaju.

• visina građevine benzinske postaje i pratećih sadržaja je maksimalno P

• izgrađenost građevne čestice maksimalno 20%. U izgrađenost ne ulaze cisterne za gorivo, platoi pod nadstrešnicama

• između javne cestovne površine i benzinske postaje treba osigurati pješačku i biciklističku stazu, onako kako je utvrđeno u grafičkom prikazu br.3.1. (prometni sustav)

• između pješačke i biciklističke staze treba osigurati zeleni pojas minimalne širine 3 m

• minimalno 30% građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno

� Odredba 134 8.2.3.3. Nova regulacija akvatorija sjeverne luke s pratećim kopnenim sadržajima (oznaka 3.3.) • obveza donošenja detaljnog plana Potrebe u akvatoriju

- komunalni vezovi - nautički turizam - turistički pomorski promet - priobalni pomorski promet - komercijalna ribarska flota - sportovi na moru - uređeno kupalište - prihvat cruisera - prihvat za hidroavione (ukoliko se realizira program) - granični prijelaz



Potrebe na kopnu - komunalni vezovi - nautički turizam - turistički pomorski promet - priobalni pomorski promet - komercijalna ribarska flota - sportovi na moru - uređeno kupalište - prihvat cruisera - prihvat hidroavioan - benzinska postaja

- komunalni vezovi (osigurati prostor za stanovnike cca 2000 vezova, za turiste cca 1000 vezova): po vezu osigurati cca 45 m2; od toga 10 m2 za manipulativni prostor, privezišta 35 m2;)(treba osigurati cca 70.000 m2 akvatorija i cca 20 000 m2 kopnene površine)

- za minimum 10% stanovništva osigurati komunalni vez - nautički turizam (osigurati prostor za 400 vezova, - ½ nautičkih vezova mora imati osigurano parkirališno

mjesto - potrebno je osigurati min 130 m2/plovilu vodene površine

i 3,5 m fronte obalne linije - turistički pomorski promet (manipulativne kopnene

površine cca 1000 m2) - priobalni pomorski promet (treba osigurati dva veza,

manipulativne površine cca 2000 m2) - komercijalna ribarska flota (osigurati površinu od cca 30 000 m2 akvatorija i 5 000 m2 kopnene površine) - sportovi na moru – zona R1 (jedrenje, motonautica,

veslanje, podmorske aktivnosti i slično) treba osigurati 10 000 m2 akvatorija i 5 000 m2 kopnene površine

- u zoni R2 mogu se uređivati samo otvorena igrališta te manji prateći prostori u funkciji osnovne namjene, parkiralište i javni park u odnosu 50% ukupne površine.

- prihvat cruisera (osigurati prostor za 50 000 m2 u što je uključen prostor za manipulativne površine i privezište, treba osigurati cca 100 m operativne, način priveza prova na bovu (plutaču) krma na operativnu obalu.

- prihvat hidroaviona (osigurati prostor za plutajuću platformu za prihvat putnika)

- na plutajućoj platformi za pristajanje hidroaviona ne preporuča se izgradnja ugostiteljskih i sličnih sadržaja

- benzinska postaja (planira se izgradnja nove benzinske postaje za plovila – postojeća se ukida)

- zadane veličine su orijentacijske, a studijom i DPU-om će se utvrditi stvarne

Rekreacijska namjena - R2 Planirana zona nalazi se u kontaktnoj zoni povijesne jezgre i podliježe posebnom režimu uređivanja. Prostor Valdibora, dio kojeg je i zona R2 od posebnog je interesa za grad i može se planirati samo kao cjelovita zona. GUP-om se zabranjuju pojedinačni zahvati u predmetnoj zoni bez definiranja cjelovitog programa za zonu. � Odredba 135. 8.2.3.4. Nova regulacija akvatorija južne luke s pratećim kopnenim sadržajima (oznaka 3.4.) - obveza donošenja detaljnog plana - zaštita akvatorija prema modelskom ispitivanju - lukobran se svojim dimenzijama i oblikom ne smije bitno

razlikovati od postojećih obalnih građevina (vizurni bazen u odnosu na starogradsku jezgru i otok Sv. Katarina)

- moguće dvije varijante zaštite akvatorija a) cjelovita zaštita izgradnjom dva lukobrana na otoku

Sv. Katarina b) zaštita istočnog dijela akvatorija - mogućnost

formiranja tri funkcionalne cjeline i središnjeg manipulativnog prostora

- korekcija obalne crte južnog dijela akvatorija u cilju poboljšanja prihvatnog kapaciteta komunalnih i komercijalnih vezova

- omogućava se rekonstrukcija građevina za postojeće sportske sadržaje (plivanje, jedrenje i dr.)

- izabrati zaštitu i tipove gradnje lukobrana koji omogućavaju cirkulaciju mora u akvatoriju

- izabrati lukobran koji će onemogućiti refleksije energije vala

- maksimalna projektirana očekivana visina vala unutar zaštićenog akvatorija treba biti 30 cm

- obrada površine lukobrana u kamenim blokovima, a podne konstrukcije u kamenim pločama

- kota podne konstrukcije lukobrana je cca 1,50 m.n.m. - komunalni vezovi (osigurati površinu akvatorija za cca

600 komunalnih vezova) - komercijalnih vezova (200 vezova, površine cca 45 000

m2, - u južnoj luci nema suhog veza - površina akvatorija cca 30 ha - zadane veličine su orijentacijske, a studijom i DPU-om

će se utvrditi stvarne



8.3. Iznimka od pravila i uređivanja prostora � Odredba 136. Iznimke od pravila građenja i uređivanja prostora su zone i potezi od posebnog gradskog interesa prikazani u kartografskom prikazu broj 4.3.2. Pravila građenja i uređivanja prostora. To su: a) neregulirani prostori od posebnog gradskog interesa (dio Conceta, Lacosercio i dio Montepozzo) b) potezi urbaniteta (uz ulicu Omladinsku, Istarsku, Štanga i Braće Božić) a) neregulirani prostori od posebnog gradskog interesa

(dio Conceta, Lacosercio i dio Montepozzo)

- GUP-om se za predmetne zone ne određuje pretežitost namjene, način građenja i uređivanja prostora kao ni elementi za građenje u smislu veličine parcele, gustoće i koeficijenta izgrađenosti

- GUP-om se utvrđuje obveza izrade programa kojeg potvrđuje gradsko poglavarstvo

- program za predmetne zone osim prostornih pokazatelja mora sadržavati idejno rješenje za sve građevine u zoni

- programom i detaljnim planom odrediti će se pretežitost namjene, način građenja i uređivanja ovih prostora

- planiranje i realizacija predmetnih zona moguća je isključivo cjelovito bez mogućnosti etapnih rješenja

b) potezi urbaniteta (uz ulicu Omladinsku, Istarsku, Štanga i Braće Božić)

- u obuhvatu postojećeg DPU-San Vein–Sv.Vid i Valbruna realizacija prema Planu

- obveza donošenja detaljnog plana za zonu Štanga - iznimke se odnose na rekonstrukcije i zamjene

postojećih građevina, kao i na novu izgradnju - planom je omogućeno formiranje uličnih poteza

mješovite strukture građenja, - utvrđuje se obveza rekonstrukcije koridora ulice braće

Božić, a u skladu s ovim odredbama - prizemlja građevina mogu biti pretežito poslovne

namjene, - u zoni između građevinske i regulacijske linije nije

moguća izgradnja pomoćnih građevina, - u ovim zonama namjena je pretežito stambena osim za

područje Štange - za nove i zamjenske građevine obvezno je osigurati

potreban broj parkirališnih mjesta po kriteriju utvrđenom u točki 6.1.b. ovih odredbi

- uređivanje predmetnih površina moguće je na osnovu slijedećih odredbi: a) za ul. Štanga i Braće Božić odredba broj 28 b) za ul. Omladinsku i sjevernu stranu Istarske ulice,

odredba broj 10.-11 i odredbe iz poglavlja 5.

• iznimno, za potez uz Omladinsku ulicu moguće su 4 korisničke etaže kod rekonstrukcije ili gradnje zamjenske građevine postojećom

• iznimno, unutar ovog poteza spadaju i zone gdje je

Emax veći od 4 korisničke etaže (dio obuhvata važećeg DPU-San Vein– Sv.Vid i Valbruna te zona omeđena ulicama Omladinska, S. Radića i S. Pauletića).

• Iznimno za «Samostan sestara Uršulinki» omogućava

se rekonstrukcija i dogradnja temeljem posebnog programa kojeg potvrđuje gradsko poglavarstvo.

9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara

9.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

� Odredba 137. U Generalnome urbanističkom planu određen je način zaštite, uređivanja i korištenja, park-šuma, zaštićenih krajobraza, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture određen na temelju Zakona o zaštiti prirode i drugih pod zakonskih akata i dokumenata zaštite prirode. Zaštita prirodne baštine provodi se putem mjera zaštite slijedećih objekata prirode: A) Zaštićene prirodne vrijednosti (županijskog značaja):

1. park šume (Zlatni rt - Škaraba, Sv. Katarina) 2. značajni krajobraz (Rovinjski otoci i priobalno

područje) 3. spomenik prirode (kamenolom "Fantazija" kod

Monfiorenzo) 4. spomenik parkovne arhitekture (drvoredi čempresa na

rovinjskom groblju i park unutar bolnice Dr. Martin Horvat)

B) Prirodne vrijednosti koje treba štititi mjerama

Generalnoga urbanističkog plana grada Rovinja: 1. park šume (Porton Biondi i Rt Muccia)

2. osobito vrijedan krajobraz - kultivirani mediteranski krajobraz («rubovi grada»)

3. osobito vrijedan krajobraz - prirodni krajobraz

� Odredba 138. Krajobrazne cjeline i prirodne vrijednosti čuvat će se i štititi osobito: • njegovanjem specifičnosti prostornih cjelina -

krajobraznih mikro prostora i karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima i kulturno - povijesnim nasljeđem;

• očuvanjem i obnovom kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza;

• zaštitom područja prirodnih biotopa; • osiguranjem ravnoteže i sklada između urbaniziranih

dijelova grada i njihova prirodnog okruženja (šume, kultivirani krajolik).

Za sva područja prirodne baštine utvrđena ovim Planom, bilo da su ona zaštićena posebnim aktima sukladno Zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim slijedećim sadržajem: • utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora • utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena • valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj

(međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni) • valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane

djelatnosti koje ga mogu ugroziti • valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće

gospodarsko ili negospodarsko korištenje • prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena



Do donošenja planova područja posebnih obilježja, odnosno općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja prirodne baštine utvrđenih ovim Planom ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (turističke, prometne, energetske i dr.) Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite, ona se može provesti u postupku proglašenja zaštite. Granice područja zaštićenog dijela prirode određuju se aktom o proglašenju zaštićenim dijelom prirode, a na osnovi obuhvata predloženim ovim Planom. Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i evidentirani, ovim se Planom izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite svih zaštićenih dijelova prirode određuju se istovjetno, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 165/03), odredbama ovog Plana, te ostalim odgovarajućim propisima. Za njih se utvrđuje sustav mjera zaštite. U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave utvrdit će sustav mjera zaštite obuhvaćenih dijelova prirode. U postupku izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola za zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode obuhvaćenim Planom, kao i lokacijskih (građevnih) dozvola za susjedne građevine, ishodit će se posebni uvjeti građenja od nadležnog tijela državne uprave. Ne može se izdati građevna dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela državne uprave na glavni projekt namjeravanog zahvata u prostoru.

9.2. Mjere zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara � Odredba 139. U ovom Planu su prikazana nepokretna kulturna dobra koja su obzirom na stupanj zaštite podijeljena na: registrirana (R), preventivno zaštićena (PZ) i evidentirana (E). Registrirano kulturno dobro (R) predstavlja najviši oblik zaštite kulturnog dobra. Na registrirano kulturno dobro se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Rješenjem o zaštiti definirana je granica zaštite i eventualni posebni uvjeti zaštite. Na preventivno zaštićeno kulturno dobro (PZ) primjenjuju se isti režimi kao i za registrirano kulturno dobro. Za evidentirano područje za zaštitu (E) vlasnik je dužan izraditi konzervatorsku podlogu koju potvrđuje nadležno tijelo. U Generalnom urbanističkom planu određen je način zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara provedbom mjera zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite za određenu vrstu kulturnog dobra: • povijesna graditeljska cjelina grada Rovinja, • povijesni graditeljski sklop, • povijesne civilne i sakralne građevine. • arheološke i hidro arheološke zone i lokaliteti Opći uvjeti zaštite Za obuhvat GUP-a utvrđuju se jedinstveni opći uvjeti zaštite.

GUP-om su obuhvaćena samo nepokretna kulturna dobra. Nepokretna kulturna dobra su zaštićena urbanistička cjelina grada Rovinja, pojedine građevine ili njezini dijelovi, građevine s okolišem, arheološko nalazište i arheološke zone, uključujući i podvodna nalazišta i zone, rubovi grada – mediteranski krajolik koji svjedoči o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, vrtovi, perivoji, parkovi, tehnički objekti s uređajima i drugi slični objekti. Kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja od posebnog je značaja za grad i za širu zajednicu. Ovim planom utvrđen je cilj za pokretanje postupka uvrštenja kulturno – povijesne cjeline Rovinja u Listu svjetske baštine. Ostvarenje tog cilja uvjetuje zahtjevan odnos prema graditeljskom nasljeđu. GUP-om se utvrđuje obveza valorizacije dosadašnjih intervencija na građevinama u povijesnoj jezgri i mogućnost sanacije u odnosu na smjernice GUP-a, odnosno konzervatorskih uvjeta i urbanističkog plana. Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara podaci iz konzervatorske podloge sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana obvezni su sadržaj plana. Konzervatorsku podlogu utvrđuje nadležno tijelo, a ona sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata GUP-a. Kada nadležno tijelo nije utvrdilo konzervatorsku podlogu, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dužno je na zahtjev donositelja dokumenta prostornog uređenja utvrditi sustav mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koja se nalaze na području obuhvata plana. Radi zaštite i očuvanja zaštićene urbane cjeline grada Rovinja utvrđuje se obveza izrade urbanističkog plana Uređenja. Do donošenja UPU-a i DPU-a moguća je samo rekonstrukcija i to u postojećim gabaritima u svrhu očuvanja građevinskog fonda bez mogućnosti dogradnje, nadogradnje ili gradnje zamjenskih građevina. Uvjeti gradnje na području obuhvata GUP-a utvrđuju se sukladno kartografskom prikazu 4.2., a omogućuju vizure iz glavnih točaka i poteza u gradu na starogradsku jezgru. Za poduzimanje radnji na kulturnom dobru za koje je prema posebnom propisu obvezatna lokacijska dozvola, potrebno je u postupku izdavanja lokacijske dozvole pribaviti posebne uvjete zaštite kulturnog dobra koje izdaje nadležno tijelo. Radnje (rekonstrukcija, sanacija, adaptacija) koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnog dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Pravne i fizičke osobe ne smiju započeti obavljanje gospodarske djelatnosti, niti promijeniti namjenu, odnosno promijeniti djelatnost u prostoru koji se nalazi unutar nepokretnog kulturnog dobra ili zaštićene cjeline grada Rovinja bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela (Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Puli). Na kulturnom dobru radovi se mogu izvoditi tek uz posebne uvjete i prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Puli, kao nadležnog tijela. Odobrenje je potrebno i za radnje u neposrednoj blizini kulturnih dobara koje je ovim planom definirano kao kontaktna zona kulturnog dobra.



Ukoliko se pri izvođenju graditeljskih zahvata naiđe na predmete ili nalaze arheološkog i povijesnog značaja, potrebno je radove odmah obustaviti i obavijestiti najbližu Upravu za zaštitu kulturne baštine (Pula). � Odredba 140. Urbana cjelina grada Rovinja U postupku revizije registracije povijesne urbanističke cjeline Rovinja Konzervatorski odjel u Puli pokrenuti će postupak uvrštenja tog kulturnog dobra na listu kulturnih dobara od nacionalnog značaja. Ovim planom kulturno – povijesna cjelina grada Rovinja zonirana je prema stupnju vrijednosti i očuvanosti urbane strukture, te je sukladno tome određen sustav zaštite, a u točki 8. ovih odredbi utvrđena su pravila građenja i uređivanja prostora. GUP-om se utvrđuju slijedeće zone i stupnjevi zaštite urbane cjeline: Zona A - poluotok i dio obale (oko 12,3 ha) Zona B - kopneni dio stare gradske jezgre (oko 6,7 ha) Zona C - kopneni dio (oko 2,1 ha) Zona D - kontaktna zona (oko 34,1 ha) neposredna okolina

zaštićene povijesne jezgre Sukladno stupnju zaštite utvrđeni su mogući zahvati u prostoru. Zone A i B obuhvaćaju zaštićenu urbanističku cjelinu grada Rovinja (RRI – 53 od 15.09.1963.) i podliježu nadležnosti Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Puli. Za sve intervencije u prostoru obvezuje se ishođenje konzervatorskih uvjeta i prethodno odobrenje. Zone C i D utvrđene su ovim Planom i obuhvaćaju područje neposrednog kontakta sa zaštićenom urbanističkom cjelinom. Za sve intervencije u prostoru u ovim zonama utvrđuje se obveza izrade konzervatorske podloge koje potvrđuje Konzervatorski odjel u Puli, a sastavni su dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Zona A – zona potpune zaštite urbanih struktura – uvjetovane su mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno – povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Na području ove zone nadležno tijelo strogo kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama moguće je uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture ali bez promjene vanjskih gabarita građevina. Moguće su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. U ovoj zoni obavezna je zaštita arheološke baštine. Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja. Zona B – zona djelomične zaštite povijesnih struktura – uvjetovane su intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. U ovoj zoni obavezna je zaštita arheološke baštine. Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja.

Zone C i D – zona ambijentalne zaštite – moguće su sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturno - povijesne cjeline. U ovoj zoni moguće su metode obnove postojećih struktura i izgradnje novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline. U ovoj zoni obavezna je zaštita arheološke baštine. Sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim istraživanjima, a svaka je podređena rezultatima provedenih istraživanja. � Odredba 141. Povijesnim graditeljskim sklopom smatra se gradski fortifikacijski sustav Rovinja s pripadajućim gradskim vratima, bedemima i kulama. Dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije) temeljem metoda rekonstrukcije propisanih za fortifikacijske cjeline, ali na način da se novom namjenom ne utječe na svojstvo kulturnog dobra, odnosno da se ne oštećuju izvorni dijelovi konstrukcije fortifikacija. � Odredba 142. Arheološki lokaliteti, hidro - arheološke zone i lokaliteti, povijesne civilne i sakralne građevine prikazane su na kartografskom prikazu 4.1. Uvjeti korištenja i primjene posebnih mjera zaštite. Rješenjima Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine registrirana su kulturna dobra ili je određena preventivna zaštita za: Registrirano:

Preventivno zaštićeno:

Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek temeljem izvršene konzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, te izuzetno restauracije i tipološke rekonstrukcije ukoliko se takve metode potvrde kao poželjne u postizanju integriteta kulturnog dobra. Temeljem ovoga plana preporuča se da nadležni konzervatorski odjel utvrdi područje evidentiranih arheoloških lokaliteta s granicom obuhvata i kontaktnim zonama. Zone obuhvata i utjecaja su: a - područja arheoloških lokaliteta b - područje neposredne kontaktne zone «a» c - područje vizualnog kontakta i ekspozicije kako bi se

sačuvao pogled i s određene udaljenosti na arheološki lokalitet

Naziv Karakteristika Registracija

0. Urbanistička cjelina stari grad Rovinj R RRI-53 od 15.09.1963.

1. Crkva Sv. Trojstva crkva R Z-361 od 4.7.2002.

2. Zgrada starog Tribunala civilni kompleks R

RRI-18 od 17.7.1961.

3. Sv. Ivan na Pučini otok i svjetionik R Z-611 od 31.1.2003.

4. Sv. Franjo Asiški crkva i samostan R Z-2481 od 20.12.2005.

5. Poreč-Barbariga hidro-arheološka zona R

RRI-110 od 23.12.1966.

Naziv Karakteristika Stupanj Registracija

1. Sv. Andrija samostanski sklop PZ

P-912 od 2004.

2. Sv. Pelagije (San Pelagio)

arheološko nalazište - antika PZ

od 27.05.2006.



Za arheološke lokalitete koji nisu registrirani ili preventivno registrirani kao kulturno dobro investitor je dužan prijaviti nadležnom konzervatorskom odjelu ukoliko na njih naiđe tokom radova na zahvatu u prostoru. Nalaz arheoloških ostataka prilikom radova obavezuje investitora na zaštitno arheološko istraživanje ili sondiranje nakon čega može uslijediti izmjena građevne dozvole. Preporuča se reambulacija terena i arheološko istraživanje na svim arheološkim lokalitetima, i to prije planiranja građevinske aktivnosti, naročito kod izgradnje infrastrukture i većih građevina i sklopova.

10. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje)

� Odredba 143. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za grad Rovinj predviđen je kao sustav podložan promjenama i unapređivanjima, te se njegov prostorni aspekt Generalnim urbanističkim planom određuje načelno. Lokacije građevina i opreme utvrđuju se detaljnijim planovima, urbanističko – tehničkim uvjetima određenima za zahvat u prostoru, Programom mjera za unapređivanje stanja u prostoru i programom zaštite okoliša. Radi unapređivanja sustava gospodarenja otpadom, Generalnim urbanističkim planom je utvrđena lokacija reciklažnog dvorišta u zoni Gripole na parceli komunalnog servisa. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utvrđenog PPUG-om smeće i ostali kruti otpad zbrinjavat će se na odlagalištu otpada "Lokva Vidotto" koje je izvan obuhvata GUP-a. Izdvojeno prikupljanje otpada u omogućuje se i pomoću posuda (spremnika) razmještenih na javnim površinama. Smještaj građevina za biološku obradu otpada (kompostane) omogućuje se u sklopu rasadnika na zaštitnim zelenim površinama.

11. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš � Odredba 144. Na području grada Rovinja ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš. � Odredba 145. Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda: • zaštita mora na području Rovinja sa ciljem očuvanja,

odnosno dovođenja u planiranu II. kategoriju ; • planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih

voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; • zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari

propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama; • sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te

sanacija ili uklanjanje izvora onečišćavanja; • otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i

kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti pred tretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

• otpadne vode iz domaćinstva moraju se prije upuštanja u okoliš pročistiti u uređajima za pročišćavanje otpadnih voda ili upuštati u nepropusne septičke jame koje se kontrolirano prazne

• kontrolirano odlaganje otpada; • uspostavljanje monitoringa s proširivanjem i uređivanjem

mjernih postaja, te osiguravanjem stalnog praćenja morskih i podzemnih voda;

• vođenje jedinstvenoga informatičkog sustava o kakvoći voda;

Naziv Karakteristika

Stupanj

1. Sv. Katarina - prapovijest arheološko nalazište - prapovijest E

2. Gradinsko naselje Monvi gradinsko naselje E

3. Gradinsko naselje Sveti Andrija gradinsko naselje E

4. Gradinsko naselje Laste gradinsko naselje E

5. Salteria gradinsko naselje E

6. Mondelaco gradinsko naselje E

7. Cuvi arheološko nalazište - antika E

8. Sv. Katarina dvorac E

9. Sv. Juraj i Sv. Eufemija crkva srednji i novi vijek E

10. Sv. Križ crkva – srednji vijek E

11. Sv. Ivan crkva – srednji vijek E

12. Sv. Marija od Milosti crkva – srednji vijek E

13. Oratorij crkva – srednji vijek E

14. Sv. Toma crkva – srednji vijek E

15. Sv. Josip crkva – novi vijek E

16. Gospa od Zdravlja crkva – novi vijek E

17. Sv. Nikola crkva – srednji vijek E

18. Sv. Benedikt crkva – srednji vijek E

19. Sv. Martin crkva – srednji vijek E

20. Sv. Karlo crkva – novi vijek E

21. Majka Božja Bezgrešnog začeća crkva – srednji vijek E

22. Sv. Ivan Bosco crkva – novi vijek E

23. Sv. Pelagije crkva – srednji vijek E

24. Sv. Pelagije crkva – novi vijek E

25. Majka Božja od Karmela crkva – novi vijek E

26. Sv. Gotard crkva – srednji vijek E

27. Sv. Ivan arheološko nalazište - prapovijest E

28. Maškin gradinsko naselje E

29. Sv. Andrija arheološko nalazište - antika E

30. Monte Mulini vjetrenjače 1710. g. E

31. Željeznički kolodvor javna građevina 1876. g E

32. Bolnica M. Horvat javna građevina 1888. g. E

33. Rovinjsko groblje groblje, 1900. E

34. Zgrada Gimnazije javna građevina, 1913. E

35. Zgrada tvornice "Mirna" industrijska građevina - 1882.g. E

36. Zgrada tvornice duhana i "Istragrafika"

industrijska građevina - 1872.g. E

37. Staro kino javna građevina E

38. Arheološko nalazište Sv. Ivan - antika

arheološko nalazište - antika E



� Odredba 146. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka: • štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina,

proširivanjem CTS-a, te razvojem dopunskih alternativnih energija;

• prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

• potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice (prvenstveno kemijske čistionice i sl.) u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima.

� Odredba 147. Smanjenje prekomjerne buke: • promišljenim uzajamnim lociranjem izvora buke ili

građevina u kojima su izvori buke (emitenata) i područja ili građevina sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata), u cilju sprječavanja nastajanja buke;

• izradom karte imisija buke grada Rovinja koja je prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja;

• utvrđivanjem uvjeta pod kojima se, sa stajališta zaštite od buke, može locirati neka građevina;

• planiranjem namjena tako da se dopuštene razine buke susjednih površina ne razlikuju međusobno za više od 5 dB, kako bi se mjere zaštite na granici među njima mogle provoditi uz gospodarski prihvatljivu cijenu;

• izradom akcijskih planova za površine na kojima razina imisije buke prelazi dopuštene granice;

• primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putovima njena širenja;

• upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni;

• stalnim nadzorom; • do izrade karte buke uvjeti se utvrđuju na temelju

mjerenja imisija buke unutar izgrađenih područja ili proračuna predviđenih imisija buke na temelju podataka o zvučnoj snazi izvora, akustičkim karakteristikama građevine u kojoj se izvor nalazi, utjecajima na putu širenja od mjesta emisije do mjesta imisije i akustičkim karakteristikama građevine u kojoj je namjena koju treba štititi od buke.

� Odredba 148. Sprječavanje daljnjeg širenja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš (onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od akcidenata, eksplozija, požara i sl.), obvezom saniranja njihova štetnog utjecaja na okoliš ili dislociranjem. � Odredba 149. Primjena mjera zaštite šuma i šumskog zemljišta i kultiviranog mediteranskog krajobraza - Šume i šumsko zemljište ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno stupanjem na snagu ovog Plana. Izuzetno, šuma se može krčiti samo za potrebe infrastrukture predviđene ovim planom i planovima višeg reda. Nekvalitetno poljoprivredno zemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne svrhe može se pošumiti. Sve površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju spadaju u visoko kvalitetna tla, i treba ih trajno štititi od prenamjene. � Odredba 150. Sanacija okoliša i privođenje planskoj namjeni za prostore na kojima su eksploatirane mineralne sirovine.

Programom mjera za unapređivanje stanja u gradskom prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se posebne mjere zaštite i sanacije i razvitka pojedinih gradskih predjela oštećenih dosadašnjom eksploatacijom mineralnih sirovina. � Odredba 151. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Sukladno posebnom zakonskom propisu (Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, NN 29/83, 36/85, 42/86) elaborat "Zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti" je posebni dio Plana koji se ne upućuje na javnu raspravu. Mjere zaštite određene su Generalnim urbanističkim planom, a temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim elementima: • načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom

stanovanja prema stupnju dovršenosti prostora za urbano područje grada;

• razmještajem građevina javne i društvene namjene na gradskom području;

• mjerama sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš; • očuvanjem postojećih šumskih kompleksa unutar grada; • osiguravanjem ravnoteže između urbaniziranih dijelova

grada i njihova prirodnog okruženja očuvanjem kultiviranog krajolika i drugih negradivih površina

• omogućavanjem alternativnog korištenja vodoopskrbnog sustava i cisterni;

• korištenjem alternativnih izvora energije; • planiranom visinom građevina; • određivanjem površina za gradnju prema stupnju

ugroženosti od potresa; • mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu

gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje;

• mjerama za zaštitu kulturnih dobara; • mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguranje i

gradnju svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

Izgradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugih dobara predviđa se u skladu sa zonama ugroženosti Grada Rovinja, koje se određuju sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91). Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit će se gradnjom odnosno uređivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i kapacitet određivati temeljem odgovarajućeg propisa Grada Rovinja. Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i materijalnih dobara, potrebno je primijeniti slijedeće mjere: - Za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je

osigurati skloništa po opsegu zaštite; dopunske zaštite otpornosti 50-100 kPa,

- osnovne zaštite otpornosti 100-300 kPa. Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa; - skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže

(podrumske etaže), - osigurati potreban opseg zaštite (50 – 300 kPa), - osigurati pričuvne izlaze iz skloništa,



- osigurati planovima užih područja lokacije za javna skloništa,

- odrediti seizmičnost. Skloništa osnovne zaštite mogu biti dvonamjenska i mogu se u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u najbržem roku osposobiti za osnovnu namjenu. Broj sklonišnih mjesta u skloništima: - za obiteljska skloništa za najmanje 3 osobe, iza kućna

skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini stambene građevine, odnosno skupini stambenih građevina, računajući da se na 50 m2 bruto razvijene površine stambene građevine osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,

- za skloništa pravnih osoba za 2/3 ukupnog broja djelatnika, a pri radu s više smjena za 2/3 broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,

- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u gravitacijskom području (radijus 250 m) tog skloništa.

12. Mjere provedbe plana � Odredba 152. Uređivanje prostora, bilo izgradnjom građevina ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojim se mijenja stanje u prostoru, mora se obavljati temeljem ukupnih odredbi ovog Plana, prostornog plana šireg područja i prostornih planova užeg područja, te ostalih odgovarajućih propisa Grada Rovinja. Način i dinamiku provedbe ovog Plana utvrdit će tijela Grada Rovinja, a zavisit će o prioritetima koji će se utvrditi, obavezama preuzetim temeljem njegovih odredbi, te vrstama i karakteristikama zahvata u prostoru. Prioritet izrade studija utjecaja na okoliš i detaljnih dokumenata prostornog uređenja, te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata GUP-a određuje se “Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru”. Na cjelokupnom području obuhvata Plana (osim područja za koja je uvjetovana izrada detaljnijih planova uređenja), Plan će se provoditi izdavanjem lokacijskih i građevnih dozvola prema uvjetima ovog Plana po postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima. Za zahvate u prostoru u područjima za koja je, prema odredbama ovog Plana i odredbama važećeg Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (ili drugog odgovarajućeg propisa) Grada Rovinja, obavezno donošenje detaljnih planova uređenja, ne mogu se izdavati lokacijske (građevne) dozvole do donošenja tih prostornih planova, osim za rekonstrukciju postojećih građevina (kada se ne mijenjaju gabariti građevine), te za rekonstrukciju postojećih i prometnih površina i infrastrukturnih vodova i objekata. Zemljište se uređuje i štiti putem odredbi ovog Plana, kao i odredbi važećih prostornih planova užeg područja. Svi elementi navedeni u ovom Planu predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja (detaljnih planova uređenja), čija se izrada uvjetuje ovim Planom odnosno Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Rovinja.

12.1. Obveza izrade posebne i detaljne dokumentacije prostornog uređenja

� Odredba 153. Ovim Planom određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi posebnu i detaljnu dokumentaciju i to: • Urbanistički plan uređenja • Detaljni plan uređenja � Odredba 154. Obuhvat UPU-a i DPU-a detaljno je definiran grafičkim dijelom plana 4.2. Sadržaj, mjerila kartografskih prikaza, obvezni pokazatelji i standard elaborata prostornih planova užeg područja određeni su posebnim propisom. Grad Rovinj utvrđuje programe razvoja za područja (turističkih i drugih zona od posebne važnosti za Grad) obuhvaćenih prostornim planovima užih područja čija se izrada uvjetuje ovim Planom. � Odredba 155. Studije o utjecaju na okoliš Zakonom o zaštiti okoliša i Pravilnikom o izradi procjene utjecaja na okoliš, PPIŽ-om Istarske županije i PPUG Rovinj (čl. 247) određuju se prostori, građevine i zahvati u prostoru za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš putem izrade Studije o utjecaju na okoliš. To su slijedeći zahvati: Energetske građevine: • regionalni (županijski) plinovodi s pripadajućim građevinama -

mjerno redukcijskim stanicama, odnosno skladištima UNP-a • kotlovnice snage veće od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s. Vodne građevine: • sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta većeg od 2000

ES (ekvivalentnih stanovnika), a manjeg od 10000 ES. Građevine u zaštićenom području: • građevine i zahvati u prostoru na području zaštićenog

krajolika ili botaničkog rezervata namijenjeni turizmu • građevine i zahvati na području zaštićenog krajolika ili

botaničkog rezervata namijenjene sportu i rekreaciji • sustavi za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog

kapaciteta većeg od 100 ES, • izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim

obradivim tlima određenim ovim Planom • akvatorij sjeverne luke (Valdibora) i kontaktnog područja • akvatorij južne luke i kontaktnog područja Posebni slučajevi: U slučaju da se unutar područja iste namjene određene ovim Planom predviđa više istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okoliš, a prema zakonskim odredbama. Lokacijskim dozvolama, odnosno mjerama zaštite okoliša u prostornim planovima užeg područja, za ostale zahvate u prostoru za koje se može iskazati interes, a za koje je temeljem posebnih propisa obavezna procjena utjecaja na okoliš, propisat će se obaveza izrade studija o utjecaju na okoliš i pribavljanja odobrenja nadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja tih zahvata na okoliš. Postojeće građevine u zoni obuhvata mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima sukladno namjeni koja je određena ovim Planom, odnosno namjeni koja je u funkciji ili je kompatibilna osnovnoj namjeni.



� Odredba 156. Urbanistički planovi uređenja Generalnim urbanističkim planom određeno je da je za područje povijesne jezgre Rovinj, Calchiera, Gripole-Spine obavezno donošenje urbanističkog plana uređenja. Obveza donošenja urbanističkih planova uređenja određena je prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite na kojem su označene površine za koje je obvezno donošenje Urbanističkih planova uređenja. � Odredba 157. Detaljni planovi Generalnim urbanističkim planom određene su površine za koje je obvezno donošenje detaljnog plana, a površine za koje nije obvezno donošenje detaljnog plana uređuju se na temelju ovih odredbi. Obveza donošenja detaljnih planova određena je prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐIVANJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4.2. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite na kojem su označene površine za koje je obvezno donošenje detaljnog plana. Program detaljnog plana verificira Gradsko poglavarstvo. Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređivanje pojedinih gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje pojedinih građevina Gradsko poglavarstvo može raspisati urbanističko-arhitektonski natječaji.

12.2. Mjere uređenja i zaštite zemljišta � Odredba 158. Mjere uređivanja i zaštite zemljišta sadržane su u organizaciji, korištenju, namjeni, uređivanju, zaštiti prostora i u obvezi donošenja detaljnijih prostornih planova kojima se utvrđuje način uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta (osnivanje građevnih čestica, komunalno opremanje i sl.). Uređivanje i zaštita zemljišta u gradu osigurava se gradskim sustavom gospodarenja i upravljanja zemljištem. Važan element zaštite i uređivanja zemljišta je zaštita prirodnih dobara valorizacijom i upisom u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, a zaštita kulturnih dobara upisom u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, te zaštita kroz odredbe Plana. � Odredba 159. Gradski projekti Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata. Gradski se projekti izrađuju za zahvate u prostoru gdje je Grad partner u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljišta ili je već uložio ili će tek ulagati kako bi stvorio novu gradsku kvalitetu (građevine javne i društvene namjene, parkovi, infrastruktura i sl.), odnosno kako bi sačuvao stečene gradske vrijednosti. Obuhvat gradskog projekta donosi Gradsko poglavarstvo, u suradnji s drugim gradskim institucijama, a definiran je zonom utjecaja gradske investicije. Područja i teme gradskih projekata su: • sustav odvodnje • stanovanje

• lučko područje • afirmacija postojećih gradskih poteza, • postojeće glavne gradske ulice i sl., • gradnja uz planirane glavne gradske ulice i trase; • prenamjena stare industrije; • javni sadržaji; • površine za rekreaciju, • novi gradski parkovi i zelene površine, • građevine javne i društvene namjene gradskog

značenja. Programske studije su stručne podloge za odlučivanje o ulaganju u području gradskih projekata. Programske studije usvaja Poglavarstvo. Programska studija, osim programa za gradski projekt, naročito određuje: • procedure koje prethode realizaciji (javni natječaj,

pozivni natječaj); • obveze za detaljniji plan.

12.3. Rekonstrukcija građevina � Odredba 160. Građevine čija je namjena protivna planiranoj namjeni Građevine koje su građene u skladu s propisima, a namjena kojih je protivna namjeni ili pravilima građenja i uređenja utvrđenim Generalnim urbanističkim planom, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete: 1. stambene, odnosno stambeno poslovne građevine: • obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih

konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta u postojećim gabaritima;

• priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija;

• dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevinskoj čestici, i to u najvećoj površini od 12 m2;

• dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim ne prelazi ukupno 75 m2 bruto razvijene građevinske površine svih etaža, s time da se ne poveća broj stanova;

• adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor;

• postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. broj 4. ovoga stavka;

• sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

2. građevine druge namjene (građevine za rad, javne,

komunalne, prometne građevine): • obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih

dijelova građevina i krovišta; • dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do

najviše 16 m2 izgrađenosti za građevine do 100 m2 bruto izgrađene površine, odnosno do 5% ukupne bruto izgrađene površine za veće građevine;

• prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da planirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima;

• dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;



• priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture;

• dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javno prometnih površina;

• sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena (klizišta).

� Odredba 161. Rekonstrukcija postojećih građevina Pod rekonstrukcijom postojećih građevina (koja je u skladu s namjenom utvrđenom GUP-om, a nalazi se na području za koje je obavezno donošenje DPU-a) radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada, u smislu ovih odredaba podrazumijeva se: • izvođenje radova kojima se na građevini otklanjaju

opasnosti za okolinu u smislu stabilnosti, sigurnosti u pogledu života i zdravlja ljudi, sigurnosti od požara, sigurnosti prometa i susjednih građevina,

• rekonstrukcija kojom se zadovoljavaju ili poboljšavaju osnovni uvjeti stanovanja i rada, uz uvjet da se uglavnom zadržavaju postojeći gabariti građevine (moguće povećanje do 10% volumena građevine)

• radovi kojima se sprečava propadanje građevina. � Odredba 162. Osiguranje neophodnih (nužnih) uvjeta života Pod osiguranjem neophodnih uvjeta života podrazumijeva se: a) rješavanje sanitarnih prostorija veličine do 12 m2

(nadogradnjom ili dogradnjom, ovisno o arhitektonskim karakteristikama objekta) i sistema zbrinjavanja sanitarno-otpadnih voda,

b) rekonstrukcija i popravak krovišta i to: • stabilizacija krovnog vijenca (horizontalno

ukrućenje) s izvođenjem do maksimalno 50 cm nadozida,

• zamjena krovnih greda, • zamjena neadekvatnog pokrova (od salonita,

plastičnog evala i sl., kanalicama ili mediteran crijepom),

• rekonstrukcija ili prigradnja kuhinje i sličnih utilitarnih sadržaja, ukoliko ih nema u postojećem stambenom objektu,

c) rekonstrukcija ili prigradnja streha, lođa, vanjskog dimnjaka, stubišta koja su nužna za pristup na etažu, a čime se ne narušava arhitektonski sklad objekta,

d) rekonstrukcija stambenih objekata čiji stambeni prostor ne zadovoljava Gradskom odlukom utvrđeni minimalni standard stanovanja,

e) rekonstrukcija u svrhu ugradnje dizala za invalidne osobe u postojećoj građevini.

� Odredba 163. Pod osiguranjem neophodnih uvjeta rada podrazumijeva se: • dopuna, proširenje, izmjena, usavršavanje i

zaokruživanje tehnološkog procesa rada i organizacije poslovanja unutar postojećih gabarita građevina,

• održavanje i proširenje objekata do 10% gabarita građevina radi poboljšanja uvjeta rada gospodarskih subjekata,

• rekonstrukcija u svrhu ugradnje dizala za invalidne osobe u postojećoj građevini,

• uređenje prostorija za rad, s tim da se tu može obavljati djelatnost koja je u skladu s važećim zakonima.

� Odredba 164. Kod rekonstrukcije vrijednih i zaštićenih građevina potrebno je ishođenje posebnih uvjeta od nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. � Odredba 165. Kod rekonstrukcije ili prenamjene postojećih građevina potrebno je urediti fasadu sa svim njenim elementima, krovište u cijelosti, a prema urbanističko-konzervatorskim uvjetima. Sve postojeće građevine koje podliježu rekonstrukciji ili prenamjeni moraju imati projekt obnove fasade i krovišta sa troškovnicima. � Odredba 166. Svaka intervencija na pročelju (fasadi) unutar povijesne jezgre i kontaktne zone mora se izvesti sukladno posebnom propisu (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara). Pod intervencijama na fasadi smatra se i dotrajala stolarija (prozori, izlozi, ulazna vrata) kao i boja iste, popravak i obnova štukature i profilacija, bojanje fasade, postavljanje reklama i svjetlosnih natpisa, rasvjetnih tijela, klima uređaja i drugo. � Odredba 167. Postojeće građevine koje nisu u skladu s namjenom utvrđenom prostornim planom, a nalaze se u prvoj etapi realizacije planova, mogu se samo nužno održavati u okviru horizontalnih i vertikalnih gabarita i to: zamjena dotrajale stolarije, horizontalne hidro-izolacije podova, zamjena dijela krovne konstrukcije i pokrova, opšavi limom, horizontalni i vertikalni oluci.

13. Mjere zaštite od ratnih razaranja � Odredba 168. Sukladno posebnom zakonskom propisu (Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, NN 29/83, 36/85, 42/86) elaborat "Zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti" je posebni dio Plana koji se ne upućuje na javnu raspravu. � Odredba 169. Izgradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugih dobara predviđa se u skladu sa zonama ugroženosti Grada Rovinja, koje su određene sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91). Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda provodit će se gradnjom odnosno uređivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i kapacitet određivati temeljem posebnog odgovarajućeg propisa Grada Rovinja. � Odredba 170. Do donošenja Zakona o civilnoj zaštiti kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i tvarnih dobara, potrebno je primijeniti slijedeće mjere: • Za sklanjanje ljudi i tvarnih dobara potrebno je osigurati

skloništa po opsegu zaštite; - dopunske zaštite otpornosti 50-100 kPa, - osnovne zaštite otpornosti 100-300 kPa.



• Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa;

- skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže (podrumske etaže),

- osigurati potreban opseg zaštite (50 – 300 kPa), - osigurati pričuvne izlaze iz skloništa, - osigurati planovima užih područja lokacije za

javna skloništa, - odrediti seizmičnost.

Skloništa osnovne zaštite mogu biti dvonamjenska i mogu se u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u najbržem roku osposobiti za osnovnu namjenu. Broj sklonišnih mjesta u skloništima potrebno je odrediti prema: - za obiteljska skloništa za najmanje 3 osobe, - za kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema

veličini stambene građevine, odnosno skupini stambenih građevina, računajući da se na 50 m2 bruto razvijene površine stambene građevine osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,

- za skloništa pravnih osoba za 2/3 ukupnog broja djelatnika, a pri radu s više smjena za 2/3 broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,

- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u gravitacijskom području (radijus 250 m) tog skloništa.

Generalnim urbanističkim planom su kartogramom prikazane zone unutar kojih se grade skloništa i njihov stupanj otpornosti, a detaljnim planovima uređenja odrediti njihovu točnu lokaciju.

14. Prijelazne odredbe � Odredba 171. Druge mjere Na područjima za koja je propisana obveza donošenja detaljnijih planova, a građevine su, prema namjeni, u skladu s namjenom utvrđenom Generalnim urbanističkim planom može se odobriti prenamjena i funkcionalna preinaka postojećih građevina u postojećem gabaritu. Iznimno, do donošenja detaljnijeg plana, omogućuje se rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, gradnja zamjenskih građevina i pojedinačna interpolacija na područjima na kojima je to omogućeno pravilima građenja definiranim u poglavlju 8. GUP-a. U postojećim građevinama s legalnim statusom, stečenim do dana stupanja na snagu Plana, moguće je proširivati stambeni prostor na prostor tavana, podruma i sl., u postojećim gabaritima Sve Programe za urbanističko-arhitektonske natječaje i izradu UPU-a i DPU-a razmatra i utvrđuje Gradsko poglavarstvo Grada Rovinja. � Odredba 172. Sudjelovanje javnosti Sudjelovanje javnosti osigurava se propisanom procedurom donošenja planova i studija, te o rezultatima urbanističko - arhitektonskih natječaja.

� Odredba 173. Tumačenja plana U slučaju potrebe detaljnijeg razgraničenja između pravila i razgraničavanja zona iznimki unutar pojedinog pravila, kao i tumačenja pojedinih odredbi ovog Plana nadležno je Gradsko poglavarstvo u suradnji sa stručnim izrađivačem.



Korišteni pojmovi prostornog i urbanističkog planiranja U tekstu Prijedloga Generalnog urbanističkog plana grada Rovinja korišteni su stručni i zakonima i drugim propisima određeni ili uvjetovani izrazi (termini) koji imaju precizno utvrđeno praktično i pravno značenje. U cilju boljeg razumijevanja svih sastavnica ovog urbanističkog dokumenta, prigodom stručnih i javnih rasprava od strane svih mjerodavnih subjekata odlučivanja, priložen je i ovaj izbor najvažnijih ili najčešćih stručnih izraza korištenih u Planu. ← grad Rovinj - označava naselje Rovinj sa statusom grada;

← Grad Rovinj - označava Rovinj, teritorijalnu-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave (JLS); ← građevinska područja su područja naselja i područja predviđena za njihovo širenje, koja su određena prostornim planom uređenja grada; ← namjena prostora je prostornim dokumentima određeno korištenje zemljišta i objekata; ← prostorno uređenje je planirani razmještaj djelatnosti i objekata na određenom području (područje obuhvata plana uređenja); ← područje obuhvata plana uređenja je prostorno i funkcionalno zaokruženo područje ← opremanje zemljišta je osiguravanje uvjeta za gradnju javne infrastrukture i priključivanja na nju, čime se omogućava uporabljivost zemljišta za namjene, određene prostornim dokumentom; ← komunalna infrastruktura su objekti odnosno mreže lokalne gospodarske javne infrastrukture te građeno javno dobro lokalnoga značenja; ← gospodarska javna infrastruktura su mreže, neposredno namijenjene izvođenju gospodarskih javnih službi s područja prometa, energetike, komunalnoga gospodarstva, upravljanja vodama i gospodarenja drugim vrstama prirodnog bogatstva ili zaštite okoliša, kao i druge mreže i objekti u javnom korištenju. Gospodarska javna infrastruktura je državnoga i lokalnog značenja; ← izvorni urbanistički planovi – planovi prema kojima se gradilo naselje; ← urbana matrica - mreža javnih površina, ulica, trgova i drugih površina neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru; ← dovršeni predjeli grada - stabilno područje s obzirom na fizičku strukturu i aktivnosti; morfološke i programske promjene su najstrože kontrolirane (povijesno nasljeđe) ili nisu niti moguće, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgrađene i neizgrađene strukture; to su gradska područja koja imaju status povijesnog nasljeđa, gradska područja koncipirana po principima moderne, dovršena nova naselja, cjeloviti kompleksi jedne namjene; ← nedovršeni predjeli grada - područje s dovoljno razvijenom mrežom ulica, mrežom drugih javnih površina i prepoznatljivom fizičkom strukturom; prostor se uređuje sa ciljem dopune i unapređivanja stanja, nova gradnja i uređivanje (izgrađenog i neizgrađenog) se interpolira;

← neregulirani predjeli - područje na kojem ne postoji ni ulična mreža niti mreža drugih javnih površina ili je postojeća mreža toliko deficitarna da nije moguća gradnja bez planiranja novih ulica i drugih pratećih javnih površina; urbana područja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter područja (morfologiju, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet); ← lokalni uvjeti - su temeljna polazišta za izradu detaljnijih prostornih planova i urbanističko – tehničkih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadrže elemente stanja i prostornih mogućnosti, npr: - reljef, voda, zelenilo; - posebno vrijedni dijelovi prirodnog nasljeđa i kulturno-

povijesnih građevina i cjelina; - karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; - ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine

građevine; - trgovi, ulice i druge javne površine; - veličina i izgrađenost građevnih čestica, način gradnje te

visina i površina postojećih građevina; - opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom; - komunalna oprema; - druge posebnosti i vrijednosti. Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvrđuju lokalni uvjeti je ulični potez ili dio uličnog poteza koji čini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeđenu javnom površinom. ← lokacijski uvjeti – su uvjeti određeni lokacijskom dozvolom (oblik i veličina građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru, namjena građevine, veličina i površina građevine, smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno unutar zahvata u prostoru, oblikovanje građevine, uređenje građevne čestice, način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu, način sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš i drugi elementi važni za zahvat u prostoru, prema posebnim propisima), izvodom iz prostornog plana ili na drugi način u skladu s kojima se prema posebnom zakonu provode zahvati u prostoru ← program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja koje su regulirane posebnim propisima kao što su: škole, vrtići, vjerske građevine, zdravstvene ustanove, građevine s posebnim tehnološkim zahtjevima i sl.; ← prirodni teren - neizgrađena površina zemljišta (građevne čestice), uređena kao zelena površina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igrališta i sl.; ← postojeća katastarska čestica - čestica evidentirana katastarskim planom; ← građevna čestica - čestica oformljena za gradnju građevina; ← koridor ulice - površina između regulacijskih linija ulice - "građevna čestica ulice"; ← građevina jest sve što je nastalo građenjem i povezano je s tlom, a sastoji se od građevnog sklopa ili građevnog sklopa i ugrađenog postrojenja odnosno opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja povezana sa tlom, te objekti povezani s tlom koji nisu nastali građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostorom;



← uporabljiva građevina jest ona građevina za koju je izdana uporabna dozvola, građevina za koju se ne izdaje uporabna dozvola ako je izgrađena na temelju i u skladu s potvrđenim glavnim projektom ili drugim odgovarajućim aktom tijela državne vlasti i svaka druga građevina koja je prema ZOG-u s njom izjednačena. Uporabna dozvola je upravni akt na temelju kojeg se izgrađena građevina smije početi koristiti. ← građenje jest izvođenje radova ( pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi građevinskih konstrukcija, građevinsko-instalaterskih radova, građevinsko-završnih radova, radova na ugradnji građevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova) radi podizanja nove građevine, rekonstrukcije, adaptacije i održavanja uporabljive građevine ili radi promjene stanja u prostoru, ← mješovita gradnja - gradnja visokih, niskih i individualnih građevina; ← samostojeća građevina - građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina; ← ugrađena građevina - građevina koje se dvije strane nalaze na međama građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina; ← poluugrađena građevina - građevina koje se jedna strana nalazi na međi građevne čestice, a s drugih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu); uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina; ← niz (skupna građevina) - građevna cjelina od najmanje tri međusobno prislonjene građevine približno jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja, rekonstrukcija, dogradnja ili nadogradnja koje uvjetuje cjelovito rješenje građevne cjeline; ← blok – dio gradskog prostora definiran sa svih strana uličnom mrežom ili drugom javnom gradskom površinom (trg, park, javno zelenilo i sl.); ← građevinom se smatra i više građevina na istoj građevnoj čestici, ukoliko važećim propisima nije drugačije određeno. ← stambene zgrade su građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne podne površine zgrade namijenjeno u stambene svrhe. Pritom se u ukupnu korisnu podnu površinu zgrade namijenjene u stambene svrhe uračunava korisna podna površina stanova kao i zajedničkih prostorija koje koriste vlasnici stanova (hodnika, drvarnica, prostorija za odlaganje otpada, spremišta za bicikle, garaža i sl.) ← pomoćna građevina - građevina koja namjenom upotpunjuje nisku i individualnu građevinu (prostori za rad, garaže, spremišta ogrjeva i druge pomoćne prostorije što služe za redovnu uporabu građevine); visina najviše jedna etaža (do 3,0 m, osim ako urbanim pravilima nije drugačije određeno), uz mogućnost gradnje podruma i krovišta bez nadozida;

← novogradnja je izgradnja nove građevine na mjestu gdje prije nije bilo nikakve građevine ili je postojala, ali je uklonjena. Novogradnjom se smatra i ponovna izgradnja, od temelja onih zgrada koje su potpuno srušene zbog ratnih razaranja ili su bile toliko oštećene da su se morale potpuno srušiti. Novom izgradnjom ceste ili željezničke pruge smatra se potpuno izgrađen donji ili gornji stroj s potpunim prosijecanjem nove trase, ili s djelomičnim korištenjem stare trase, pri čemu se potpuno mijenja donji stroj.

← postojećom građevinom smatra se građevina koja postoji u prostoru, izgrađena na temelju i u skladu s građevnom dozvolom te za koju je izdana uporabna dozvola. Postojećom građevinom smatra se i građevina koja je legalizirana po osnovi zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje. ← adaptacija jest sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

← održavanje jest izvođenje radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena,

← rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu

i

kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), Rekonstrukcijom se smatra: • dogradnja i nadogradnja stambenog prostora na

postojećim građevinama stambene namjene, • dogradnja i nadogradnja prostora gospodarske namjene

na postojećim građevinama i sklopovima gospodarske namjene

• dogradnja i nadogradnja manjih postojećih pomoćnih građevina (spremište, sanitarije, garaža, drvarnica, kotlovnica, septička jama I cisterna),

• promjena namjene postojećeg gospodarskog, stambenog i pomoćnog prostora ili građevine (ili dijela građevine) u gospodarski, stambeni i pomoćni prostor ili građevinu (ili dio građevine), u okviru postojećih gabarita modernizacija i proširenje mreže postojećih građevina, uređaja i vodova infrastrukture.

← interpolacijom se smatra gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu; • građevine visokogradnje koja je dvjema i/ili trima

stranama vezana uz susjedne postojeće i planirane građevine visokogradnje - ugrađena građevina (građevina u nizu),

• građevine visokogradnje koja je samo jednom stranom vezana uz susjedne postojeće i planirane građevine visokogradnje – polu ugrađena građevina.

← ugrađena/polu ugrađena građevina jest ona građevina koja je najmanje 1/3 svojih stranica vezana uz susjedne građevine. ← zamjenska građevina - građevina gradnji koje prethodi uklanjanje postojeće građevine na građevnoj čestici, a gradi se prema urbanim pravilima za gradnju novih građevina, osim ako urbanim pravilima nije određeno drugačije;



← površina zgrade je zbroj površina svih etaža u zgradi koje su obuhvaćene vanjskim zidovima. ← korisna površina stana je podna površina stana mjerena unutar zidova stana. ← tlocrtna površina (TP) - površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih nadzemnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i nadstrešnicu; ← visina građevine (h) - visina građevine od konačno poravnatog terena do vijenca, mjereno u metrima; ← bruto razvijena površina (BRP) - ukupna površina zatvorenih prostora svih etaža svih građevina na građevnoj čestici, uključujući i podrum (i u slučaju kada nije potpuno zatvoren) i potkrovlje; u BRP se uključuje površina potkrovlja visine više od 2,0 m od podne konstrukcije potkrovlja; ← koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) - odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice, osim kad je urbanim pravilima određeno da se ki izračunava s omjerom BRP-a samo nadzemnih etaža; ← koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže); ← tavan – dio građevine isključivo ispod kosog krovišta bez nadozida, bez namjene, s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje; ← krovna kućica – dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe; ukupna dužina krovnih kućica može biti do trećine dužine pripadajućeg pročelja građevine; ← balkoni, lođe, istaci i sl. – dijelovi građevine, u višim etažama, konzolno izbačeni izvan građevnog pravca prizemlja najviše 1,5m; - balkoni su otvoreni dijelovi građevine; - lođe su otvoreni natkriveni dijelovi građevine; - istaci su zatvoreni dijelovi građevine izvan građevnog pravca; ← vijenac građevine – gornja kota stropne konstrukcije najviše etaže građevine. ← Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode. ← Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.); geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo. Na

spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti. ← Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno ovome Zakonu. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. ← Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje. ← Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen. ← poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljište u građevinskom području i zemljište izvan tog pod-ručja predviđeno dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koristi se, do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni kao poljoprivredno zemljište i mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. ← obradivim poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade. ← kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljište, dok se ne dokaže suprotno. ← za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko, a koje još nije izgrađeno, uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bita upisana prije promjene u građevinsko zemljište.

← okoliš je prirodno okružje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okružja kojeg je stvorio čovjek,

← kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima,

← zahvat u okoliš je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš,

← emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili krutom stanju, ili ispuštanje energije (buka, vibracija, radijacija, toplina) te mikrobiološkog onečišćavanja iz određenog izvora u okoliš, ← imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu,



← onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanaka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš, ← onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša, ← praćenje stanja okoliša (monitoring) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu, ← katastar onečišćavanja okoliša jest skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš. Ceste ← javne ceste su opće dobro i na njima se ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. ← cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet, ← javna cesta je površina od općeg značenja za promet kojom se svatko može slobodno koristiti uz uvjete određene Zakonom i koju je nadležno tijelo proglasilo javnom cestom, ← kolnik je dio cestovne površine namijenjen u prvom redu za promet vozila, s jednom prometnom trakom ili više prometnih traka, ← prometna traka je obilježeni ili neobilježeni uzdužni dio kolnika čija je širina dovoljna za nesmetan promet jednog reda motornih vozila u jednom smjeru ← nogostup je posebno uređena prometna površina namijenjena za kretanje pješaka, koja nije u razini s kolnikom ceste ili je od kolnika odvojena na drugi način, ← bankina je učvršćeni ili neučvršćeni bočni dio krune ceste između kolnika i ruba krune na obje strane kolnika. Osigurava bočnu stabilnost kolničkoj konstrukciji. Bankina ne služi za promet ali se koristi za smještaj prometne signalizacije i sigurnosne opreme. ← priključak i prilaz na javnu cestu smatra se spoj javne ceste i svih površina s kojih se vozila izravno uključuju u promet na javnu cestu.


_____________________________________________________156__________________ URBING d.o.o.- Zagreb, prosinac 2006.

Korišteni materijali:

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske,

Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, srpnja 1997.

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, svibnja 1999.

Prostorni plan Istarske županije, Istarska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Pula, 2/02; 4/05.

Prostorni plan općine Rovinj – Završni izvještaj, Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, lipanj 1992. (Sl.gl. 3/92)

Generalni urbanistički plan grada Rovinja – Završni izvještaj, Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, prosinac 1993. (Sl.gl. 5/93)

Izvješće o stanju u prostoru grada Rovinja i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru grada Rovinja (Sl.gl. 7/98.)

Ekopark Palu’ Arcline studio d.o.o. Rovinj

Idejno rješenje središnjeg kanalizacijskog sustava grada Rovinja Idejno rješenje sustava oborinske odvodnje grada Rovinja Fluming d.o.o. Rijeka, Rijeka 2000.

Zaključak o Nacrtu prijedloga Prostornog plana Istarske županije (Sl.gl. 6/01.)

Strateški ciljevi prostornog razvoja grada Rovinja Grad Rovinj, kolovoz 2000. – savjetovanje

Autentično tumačenje provedbenih odredbi PPO-a grada Rovinja (Sl.gl. 2/01.) Autentično tumačenje provedbenih odredbi GUP-a grada Rovinja (Sl.gl. 2/01.)

Projekt regulacije prometa grada Rovinja Studio Emmemme d.o.o. Rovinj

ROZIS - Rovinjski zemljišni informacijski sustav, Microstar engineering d.o.o. Rovinj, Rovinj 1995.-2000.

Zahtjevi i prijedlozi stranaka zaprimljeni u Odsjeku za prostorno i urbanističko planiranje i geodetske poslove zaključno do prosinca 2001.

Ocjena detaljne dokumentacije prostornog uređenja (važeći, u izradi i izrađeni koji su stavljeni van snage) ICON d.o.o. Rovinj, Rovinj 2001.



Literatura i izvori: Bertić, Ivan, Rovinjština - geografske značajke primorske mikroregije i njezinog gradskog središta, Zagreb, 1978. Centralna naselja i gradovi SR Hrvatske, Geografski institut Prirodoslovno - matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Školska knjiga, Zagreb 1976. Hrženjak, Juraj, Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj, Informator, Zagreb 1993. Istra i njeni razvojni putovi, Ekonomski institut, uredili Juraj Pađen i Stanko Žuljić, Zagreb 1973. Korenčić, Mirko, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857 - 1971., Djela JAZU, knjiga 54., Zagreb 1979. Malić, Adolf, Osnovne razvojne karakteristike centralnih naselja nižeg reda u Republici Hrvatskoj, Radovi, Glasilo Geografskog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, broj 26., Zagreb, 1991., str. 59-64. Nejašmić, Ivica, Depopulacija u Hrvatskoj, korjeni, stanje, izgledi, Zagreb 1991. Neke osobitosti hrvatskog školskog sustava s prijedlozima promjena, Izvješće o radu Ministarstva prosvjete i športa s prijedlozima promjena, Zagreb 1996. Radica, Tonko, Prilog demografskoj valorizacija naselja u prostornom planiranju i uređenju na primjeru Istre, Znanstveni skup “Suvremene tendencije u geografskim istraživanjima u SR Hrvatskoj” održan u Zagrebu 6.-7. prosinca 1977., Spomen - zbornik o 30. obljetnici Geografskog društva Hrvatske, Geografsko društvo Hrvatske, Zagreb, 1980., str. 161-172. Radica, Tonko, Demografska valorizacija naselja, Posebni metodski postupak s primjenom na naselja Županije Primorsko-Goranske, Prostorni plan županije Primorsko-Goranske, Zagreb, siječnja 1996. Sjeverno Hrvatsko primorje, Geografija SR Hrvatske, knjiga 5., Školska knjiga - Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1975. Šakaja, Laura, Razvoj kulturnih funkcija u hrvatskim naseljima, Geografija u funkciji razvoja Hrvatske, I. Hrvatski geografski kongres, Zbornik radova, Zagreb, 1995. Vresk, Milan, Urbanizacija Hrvatske 1981. - 1991., Geografski glasnik, broj 54, Zagreb 1992. Vresk, Milan, Funkcionalna struktura i funkcionalna klasifikacija gradova Hrvatske, Geografski glasnik, broj 58., Zagreb, 1996., str. 51 - 67. Regionalni prostorni plan Istre, Urbanistički institut SR Hrvatske, Zagreb, 1969. Koordinacijski regionalni prostorni plan Gornjeg Jadrana, završni izvještaj i osnovne studije, Urbanistički institut SR Hrvatske - Urbanistični inštitut SR Slovenije, Rijeka 1972. Prostorni plan općine Rovinj, Urbanistički institut SR Hrvatske-Urbanističko projektni zavod Istre “Urbis 72” Pula-Rovinj, Zagreb-Rovinj 1978. Urbanistički plan grada Rovinja, Urbanisički institut SR Hrvatske-Urbanističko projektni zavod Istre “Urbis 72” Pula-Rovinj, Zagreb-Rovinj 1979. Prostorni plan općine Rovinj - završni izvještaj, knjiga 1. i 2., Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, lipanj 1992. - Službeni glasnik 3/92. Generalni urbanistički plan grada Rovinja, završni izvještaj, knjiga 1. i 2., Urbanistički institut Hrvatske, Zagreb, prosinac 1993. - Službeni glasnik 5/93. Grad Rovinj - Prostorni plan uređenja i Generalni urbanistički plan, knjiga 1. - Polazišta, ciljevi i koncepcija prostornog uređenja, Zagreb, prosinac 2001. i knjiga 2. - Koncepcija prostornog uređenja, Zagreb, studeni 2002., Urbing, d.o.o., Zagreb Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, srpnja 1997. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, prosinac 1998. Prostorni plan Istarske županije, Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Pula - Zagreb, Sl.n. 2/02; 4/05.



Kušen, E.-Štambuk, M.-Žimbrek, T., Uređenje, obnova i razvoj ruralnog prostora, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, 1995. Lajić, I.-Nejašmić, I.-Radica, T., Demografska obilježja i procesi u Hrvatskoj, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, prosinac, 1994. Vresk, M., Naselja Republike Hrvatske, studija, Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb, travanj 1995. Analiza sadržaja javnih funkcija, knjiga 1-4., Separat za prostorni plan županije, Urbing, d.o.o., Zagreb, Zagreb 1997. (izmjene i dopune 1998.) JADRAN, vodič i atlas, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 1975. Hrvatska - Turistički vodič, Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, Zagreb, 1998. Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002. “Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske”, Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske, Zagreb, srpanj 1997. (prihvaćeno na Saboru Republike Hrvatske 18. siječnja 1996.) Odgojno - obrazovne ustanove Republike Hrvatske, Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Zagreb, 1996. Površine županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Zavod za fotogrametriju, d.d., Zagreb - Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Zagreb, travanj 1997. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1981., Republički zavod za statistiku , Zagreb 1982. Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31.3.1991., Državni zavod za statistiku, Stanovništvo prema narodnosti po naseljima, Dokumentacija 881, Zagreb,travanj 1992., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima, Dokumentacija 882, Zagreb, siječanj 1994., Stanovništvo prema vjeroispovjedi i materinskom jeziku po naseljima, Dokumentacija 883., Zagreb, srpanj 1994., Stanovništvo prema školskoj spremi, pismenosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 884., Zagreb, kolovoz 1994., Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje prema području djelatnosti po naseljima, Dokumentacija 885.,Zagreb, listopad 1994., Poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 886., Zagreb, listopad 1994., Domaćinstva prema broju članova, Dokumentacija 887, Zagreb, listopad 1994., Stanovništvo u zemlji i inozemstvu po naseljima, Dokumentacija 911., Zagreb, svibanj 1996. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., Prvi rezultati po naseljima, Statističko izvješće 1137, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, svibanj 2001. Priopćenja Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, koja se odnose na prirodni priraštaj, 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001.g. Statistički ljetopisi 1992-2001., Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1992.-2001. Statistički ljetopis hrvatskih županija 1993., Državni zavod za statistiku, Zagreb, ožujak 1994. Popis i adresar poduzeća i drugih registriranih institucija u Gradu Rovinju, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, prosinac 2002. Riječka nadbiskupija, Župe, ustanove i osobe, stanje 1. studenoga 2000., Izdaje: Riječka nadbiskupija, Rijeka, Rijeka 2000. Zakon o prostornom uređenju, Narodne novine, Zagreb, broj 30 /94. i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, Narodne novine, Zagreb, broj 68/98, 61/00; 32/02; 100/04. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, Narodne novine, Zagreb, broj 106./7. kolovoza 1998. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, “Narodne novine”, Zagreb, broj 10. /30.siječnja 1997. i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, Zagreb, broj 68./123. svibnja 1998. Zakoni, uredbe, propisi, odluke, pravilnici i drugi zakonski dokumenti koji se odnose na društvene djelatnosti i sadržaje javnog interesa, Narodne novine, Službeni list Republike Hrvatske, Zagreb, 1990. - 2000.

Documents

URB d.o.o. – Zagreb, prosinac 2006