Ured i Uredsko Poslovanje (Deam Weed's Conflicted Copy 2013-03-25)

Ured i uredskoUred i uredskoposlovanjeposlovanje

Ured i uredsko poslovanje 2007/2008. 2


1. Definicija ureda1. Definicija ureda

• 1. Općenito• Ured je organizacijska jedinica koja ima

opću funkciju• Raspolaže i upravlja informacijama o

kojima ovisi funkcioniranje čitave organizacije te pruža podršku funkcioniranju organizacije

• Ured mora zadovoljiti poslovne i ostale funkcije

Zvonimir Sabati

Zvonimir Sabati


Automatizacija uredskog poslovanjaAutomatizacija uredskog poslovanja

• 2. AUP• AUP je višefunkcijski, integrirani, na

računalima utemeljeni sustav koji omogućava da se mnoge poslovne aktivnosti u uredu obavljaju koristeći suvremenu informacijsku tehnologiju

• Primjeri uredskog poslovanja: obrada teksta, elektronička pošta, prijenos podataka, prijenos dokumenata, glasovne komunikacije


Automatizacija uredskog radaAutomatizacija uredskog rada

• Opredjeljenje da se sav administrativni uredski rad prenosi na informacijsku tehnologiju, uz korištenje inteligentnih terminala kao radnih stanica, kao i primjenu sinteze obrade podataka i obrade teksta

• Pruža neslućene mogućnosti komunikacija


Integrirani informacijski automatizirani Integrirani informacijski automatizirani uredured

• 3. IIAU• Počiva na ideji integracije informacijsko-

telekomunikacijskih-internetskih tehnologija s novim organizacijskim oblicima rada i propisanim standardima za ispunjavanje svih potrebnih poslovnih i upravnih funkcija ureda


Integrirani informacijski automatizirani uredIntegrirani informacijski automatizirani ured

• Cilj uredskih aktivnosti: stvoriti sustav koji će proizvesti pravu informaciju i dostaviti je pravodobno na pravo mjesto unutar ili izvan organizacije uz minimalne troškove


2. Značaj uredskog poslovanja2. Značaj uredskog poslovanja

◊ Okruženje

• utjecaj na tehnologiju rada,• od jednostavne se prelazi na programiranu

obradu, brz transfer roba i usluga,• smanjuje se vrijeme obrade poslovnih procesa,• neposredno komuniciranje sudionika u

poslovanju,• mijenjaju se obilježja industrijske proizvodnje,


• smanjuje se broj radnika rutinskih poslova,• povećava se primjena telekomunikacijskih

uređaja,• porast broja tipova i varijanti proizvoda,• skraćenje životnog vijeka proizvoda na

tržištu.


◊ ◊ Načela uredskog poslovanjaNačela uredskog poslovanja

• jednostavnost,• točnost,• ekspeditivnost,• jednoobraznost,• ekonomičnost,• racionalizacija.


◊ ◊ Funkcije uredskog poslovanjaFunkcije uredskog poslovanja

• Komunikacijske funkcije (poruke i dokumenti)

• Obrada i arhiviranje dokumenata• Obrada teksta i grafike• Obrada podataka• Podrška u odlučivanju• Planiranje i organizacija rada


1. Komunikacijske funkcije1. Komunikacijske funkcije • prijenos podataka• distribucija

dokumenata• prijenos faksimila• elektronička pošta• javni informacijski

servisi• telekonferencije


2. Obrada i arhiviranje dokumenata2. Obrada i arhiviranje dokumenata

• pohranjivanje i pretraživanje

• upravljanje dokumentima

• kompozicija i reprodukcija dokumenata


3. Obrada teksta i grafike3. Obrada teksta i grafike

• oblikovanje teksta• obrada slika• integracija teksta i

slika• teletekst• teletex• telefax• videotext• tablične kalkulacije


4. Obrada podataka4. Obrada podataka

• ažuriranje baza podataka• pretraživanje podataka• kontrola izvođenja


5. Podrška u odlučivanju5. Podrška u odlučivanju

• aplikacijski programi• poslovna grafika


6. Planiranje i organizacija rada6. Planiranje i organizacija rada

• kalendar• terminski planer• registar adresa• podsjetnici


◊ ◊ Poslovne funkcije uredaPoslovne funkcije ureda

1. uspostavljanje poslovnih odnosa putem formalnih dokumenata (ugovori, promocija proizvoda, kadrovski poslovi),

2. provođenje ugovorenih obveza (računi, plaće,…),

3. organizacija rada (planiranje, kontrola,…),4. uslužni poslovi (prepisivanje, slanje i

dostava pošte,…),5. stvaranje i opskrbljivanje drugih novim

informacijama (istraživanje, prikupljanje i obrada podataka, konzultiranje, …)


3. Razvoj uredskog 3. Razvoj uredskog poslovanjaposlovanja• Mehanizacija (pojedinačni zadaci i aktivnosti

– rad s papirima)• Automatizacija (tekst – računala, bušene

kartice, trake; obrada teksta)• Informatizacija (osobno računalo s

tehnologijama)• Integracija (normizacija strojne i programske

podrške, mrežne opreme i komuniciranja; integracija svih poslovnih ureda u mrežu; multimedija; standardni protokoli)


1. Uredska mehanizacija1. Uredska mehanizacija

• Osnova uredskog poslovanja bio je izum pisaćeg stroja)

• Električni pisači stroj olakšava uredski rad; pisanje je brže i lakše

• Diktirni ured = daktilo biro


Uredska mehanizacijaUredska mehanizacija

• Uredska mehanizacija i moderna organizacija rada trebaju olakšati rad uredskom radniku, osigurati ažurno i uspješno odvijanje uredskog poslovanja i točnost pokazatelja poslovanja firme

• Mehanizirano uredsko poslovanje ne zadovoljava jer:– Prevladava ručna tehnika rada (neefikasnost)– Zadaci firme stalno rastu dolaze do izražaja

slabosti uredskog poslovanja (stalna neažurnost, gubitak rada, vremena i sredstava)


2. Automatizacija uredskog poslovanja2. Automatizacija uredskog poslovanja

• 70-tih godina tekst automati – uređaji za automatizaciju pojedinačnih zadataka. Pri tome su nositelji teksta:– bušena kartica– bušena vrpca– magnetska kartica– magnetska vrpca


Automatizacija uredskog poslovanjaAutomatizacija uredskog poslovanja

• Sredina 70-tih godina mini računala – tekst računala (imaju prednost nad tekst automatima):– kreiranje poruka– korigiranje poruka– prijenos posredno ili neposredno– veliki kapacitet prihvata informacija, brža

obrada– manji troškovi poslovanja– brži tijek tržišnih i internih aktivnosti firme


3. Informatizacija uredskog poslovanja3. Informatizacija uredskog poslovanja

• 80-tih godina• Temelji se na osobnim računalima koja

su koncipirana za krajnjeg korisnika:– sredstvo je za obavljanje stručnih i poslovnih

zadataka– služi za osobne potrebe– ne iziskuje od korisnika veće poznavanje

računalne tehnologije• Ubrzava se prikupljanje informacija,

njihovo kreiranje, dostava i protok• Bazira se na određenim

komunikacijskim tehnologijama


Informatizacija – komunikacijske tehnologijeInformatizacija – komunikacijske tehnologije

• telekonferencija• upravljanje firmom korištenjem

znanstvenih metoda:– ekspertni sustavi– sustavi za podršku odlučivanju– sustavi za modeliranje, simuliranje

• obrada teksta i stolno izdavaštvo• hipertekst• tablične i druge kalkulacije• obrada poslovnih informacija


Informatizacija – komunikacijske Informatizacija – komunikacijske tehnologijetehnologije

• organizacija osobnog rada:– adresar– planer– rokovnik– kalkulator– osobne bilješke

• korištenje modema i faksa• upravljanje projektima:

– planiranje i– vođenje projektnih zadataka na računalu

• prezentacijske mogućnosti:– promidžba, marketing


4. Integracija uredskog poslovanja4. Integracija uredskog poslovanja

• 90-tih godina djelotvorno povezivanje aktivnosti svih ureda tvrtke pomoću sustavnog:– dizajniranja– analize– upravljanja– lokalnih mreža – telekomunikacija

• korisniku prilagodljiv operativni sustav• programska podrška s GUI• multimedijski pristup• standardni protokoli međunarodne mreže

povezivanje• Danas – telekomunikacijsko-internetske tehnologije


Integracija uredskog poslovanjaIntegracija uredskog poslovanja

• Integracija podrazumijeva sustavni pristup problemima i djelotvornu komunikaciju podsustava

• Osnovni aspekti integracije:– funkcionalna integracija (uniformni pristup)– integracija medija (prirodnija komunikacija s

korisnikom)– sustavna integracija (podsustavi čine jedinstvo)– interdisciplinarna integracija (uključenje

stručnjaka iz različitih područja, počevši od projektiranja IS-a)


Ured kroz povijestUred kroz povijest• Industrijska

revolucija• Birokratska

revolucija• Telekomunikacijsk

a revolucija


1. Industrijska revolucija1. Industrijska revolucija

• Osnovna karakteristika industrijske revolucije je jedinstvo radnog mjesta i vremena

– standardizacija– specijalizacija– maksimizacija– sinkronizacija– koncentracija– centralizacija– konkurencija– sve se odluke donose u upravi, ured je bez značaja– visok stupanj autoritativnosti


2. Birokratska revolucija2. Birokratska revolucija

• Osnovna karakteristika birokratske revolucije je velik broj informacija (podataka)

– telerad– fleksibilno radno vrijeme– mobilnost– pokretni ured– u uredu je značajna uloga tajnice, velik broj

informatičara, preopterećenost informacijama


3. Telekomunikacijska revolucija3. Telekomunikacijska revolucija

• Osnovna karakteristika telekomunikacijske revolucije je potrebna informacija u pravo vrijeme

– mobilna radiotelefonija– telekonferencije– videokonferencije– mrežno komuniciranje– ured nije klasičan već koordinirajući,

prikuplja najvažnije informacije (cilj: ured bez papira?)


Evolucija uredskih IS-aEvolucija uredskih IS-a I generacijaI generacija

• 70-tih• samostojeći, namjenski procesori teksta• elektronička razmjena neznatna,

nerazvijena• oblici uredskog komuniciranja: telefon,

papirna/magnetska traka, teleks• razmjena, pohranjivanje i pretraživanje

informacija putem diskete ili modema


Evolucija uredskih IS-aEvolucija uredskih IS-a II generacijaII generacija

• 2 pristupa:• Pojava višekorisničkih miniračunala s podjelom

vremena,• Razvoj radnih stanica– Ekonomski isplativo rješenje– Razdioba računalnih resursa uredskim korisnicima– Lokalno razmjenjivanje informacija i aplikacija– Višekorisnički rad– Elektronička pošta– Tekst, slika, tabele


Evolucija uredskih IS-aEvolucija uredskih IS-aIII generacijaIII generacija

• Klijent/poslužitelj uredska arhitektura – zadovoljava sve veličine organizacije

• Velike aplikacije• Timski rad• Konferencijske aplikacije• Zajednički informacijski servisi


Evolucija uredskih IS-aEvolucija uredskih IS-a IV generacijaIV generacija

• Bežično komuniciranje• Videokonferencije• Multimedijalni pristup• Brži tehnološki skokovi


4. Preduvjeti automatizacije 4. Preduvjeti automatizacije uredskog poslovanjauredskog poslovanja

• Poslovna politika• Organizacijski postupci• Informatička oprema• Programska podrška• Uredski zaposlenici• Akcepcija UIS• Ergonomski uvjeti


1. Poslovna politika1. Poslovna politika

• Pravilna poslovna politika trebala bi na početku identificirati probleme:– slabost postojećih sustava– nedjelotvornost

• Potreba optimalnog rješenja• Potrebno je osigurati sljedeće

preduvjete:– komunikacijske uvjete u i izvan ureda– punu podršku uprave– izgradnja i implementacija na modularan način– neophodnost ekonomske isplativosti


2. Organizacijski postupci2. Organizacijski postupci

• Nova tehnologija traži nov način organiziranja i vođenja poslovanja

• Organizacijski postupci moraju pratiti nov način komuniciranja i informacijskog umrežavanja, koristeći pravila, metode i oblike djelovanja automatiziranog ureda

• Ispravna metodologija osigurava da projekt izgradnje završava s određenom razinom kvalitete.


3. Informatička oprema3. Informatička oprema

• osobna računala• pisači• dodatna računalna

oprema


4. Programska podrška4. Programska podrška

• Mora podržavati/sadržavati potrebne:– algoritme radnih procesa– rutine– metode– modele– programske pakete:

– obrada teksta – prezentacijska grafika– rad s bazama podataka– kalendar– adresar– rad s datotekama– elektronička pošta (poruke, dopisi, dokumenti)


5. Uredski zaposlenici5. Uredski zaposlenici

• korisnici uredske automatizacije i informacijske tehnologije

• aktivno prate i sudjeluju u cjelokupnom poslovnom procesu na svim razinama

• njihovi su zadaci:– praćenje poslovnih procesa– evidencija poslovnih događaja– njihovo dokumentiranje– obrada podataka i informacija– distribucija podataka i informacija na sve

potrebne lokacije u količini, sadržaju i obliku u kojem je ta informacija potrebna


Uredski zaposleniciUredski zaposlenici

• Projektiranje i razvoj UIS trebalo bi uključiti uredske zaposlenike kao pokretače, nositelje i izvršitelje procesa informatizacije uredskog poslovanja

• Prihvaćanje nove tehnologije ovisi o dobroj obučenosti i visokoj motiviranosti, a implementiranje novog IS-a o znanju i iskustvu o poslovanju

• Pronalaženje, razvijanje i održavanje kvalitetnog kadra ovisi u velikoj mjeri od interpersonalne komunikacije



• Alternative dobroj interpersonalnoj komunikaciji su:– loša komunikacija– nestručna i nepotpuna– nenamjerna, nesvjesna i neplanirana komunikacija

• Uloga nadređenog je ključna: animiranje krajnjeg korisnika za prihvat nove tehnologije i procesa informatizacije



• Na uredske zaposlenike na koje neposredno utječe proces informatizacije uredskog poslovanja djeluju raznoliki– sociološki– psihološki– organizacijski i– ergonomski faktori

te se stoga proces mora sagledati sa svih tih aspekata


6. Akcepcija uredskog informacijskog 6. Akcepcija uredskog informacijskog sustavasustava

• Dinamičan razvoj informacijske tehnologije => sve brojnija rješenja informatizacije i automatizacije uredskog poslovanja

• Otpor kod strane korisnika teško je prevladati kad se već jednom pojavi

• Potrebno preventivno djelovanje na razvijanju akcepcije novog kod zaposlenika


Akcepcija uredskog informacijskog Akcepcija uredskog informacijskog sustavasustava

• Akcepcija na razini stava– stavovi ne pokazuju vanjsku akciju, ne dolazi do

očekivanog ponašanja, nešto se prihvaća samo u mislima

• Akcepcija na razini ponašanja– podrazumijeva da prihvaćanje novoga povlači

poduzimanje određenih aktivnosti


Akcepcija uredskog informacijskog Akcepcija uredskog informacijskog sustavasustava

• Kako razviti akcepciju?– osvijestiti korisnika kao aktivnog sudionika– razvijati i primjenjivati novu informatičku

pismenost temeljenu na telekomunikacijskim i multimedijskim mogućnostima

– prevladati jaz komunikacija, kao rezultat burnog razvoja tehnologija i rasta količine svih postojećih inf. sadržaja


7. Ergonomski uvjeti7. Ergonomski uvjeti

• DEFINICIJE• Ergonomija je znanost koja se bavi

proučavanjem utjecaja i mogućnosti prilagodbe radne okoline i sredstava za rad čovjekovim fizičkim i psihičkim osobinama

• Ergonomija se može definirati kao znanost koja:proučava radne uvjete,prilagođavanje čovjeka radnim uvjetima,prilagođavanje stroja čovjeku.


DefinicijeDefinicije

• Riječ ergonomija nastala je od grčkih riječi ergon (djelo, čin, rad) i nomis (običaj, red, zakon).

• Ona predstavlja znanstvenu disciplinu koja se bavi razumijevanjem međuodnosa čovjeka s neživim dijelovima nekog sustava radi zaštite njegova zdravlja i povećanja uspješnosti cijelog sustava. Ona obuhvaća široka područja ljudske djelatnosti, a među ostalim uključuje i postavke ureda i radnog stola.


DefinicijeDefinicije

• Ergonomija je disciplina koja ispituje karakteristike, ponašanja, sposobnosti, ograničenja i druge karakteristike ljudi i primjenjuje otkrivene informacije na dizajn alata, strojeva, sustava, zadataka, poslova i okoliša kako bi se oni mogli produktivno, sigurno, ugodni i djelotvorno rabiti.

• Oprema i radni uvjeti koji se deklariraju kao ergonomični, moraju zadovoljavati određene norme s ciljem povećanja produktivnosti, očuvanja zdravlja, poticanja osobne motivacije, kreativnosti, postizanja zadovoljstva na radu, smanjenja učestalosti pogrešaka i slično


Kakvi mogu biti uvjeti za rad?Kakvi mogu biti uvjeti za rad?


Vrste ergonomijeVrste ergonomije

• Koncepcijska(uvažavanje rezultata ergonomskih istraživanja u samom početku projektiranja radnog sustava:- područje humaniteta – uvažavanje ljudskih potreba i mogućnosti- područje ekonomičnosti – povećanje motivacije, kvalitete i kvantitete)

• Sustavna(briga o personalnim i strojnim funkcijama:- oblikovanje organizacije radnog mjesta i okoline, izbor i školovanje)

• Korektivna(naknadna, skuplja, podliježe mnogim ograničenjima)

• Softverska(interakcija čovjeka i softvera: biološka, psihološka, socijalni aspekti: - prihvaćanje novih tehnologija, poboljšanje radne motivacije, povećanje radnih kompetencija, razvoj osobnosti)

• Hardverska(tehničko-fizikalne komponente računalnog sustava- klasična ergonomija podrazumijeva ovu vrstu ergonomije


Područja ergonomije

Radno mjesto MikroklimaBuka i šum

Rasvjeta Hardver Softver


CiljeviCiljevi

• ergonomsko oblikovanje radnog mjesta (stol, računalo, stolica, okolni radni prostor)• fizikalni čimbenici radne okoline (svjetlo i osvjetljenje, buka, šum i vibracija, mikroklima, boja i glazba)• funkcionalno stanje organizma i mentalna aktivnost (stres, dosada i monotonija, umor, radno pamćenje, reakcija)• ergonomija statičnog i dinamičnog mišićnog rada (mišićni rad, kontrola pokreta, poboljšanje radne efikasnosti, radne vještine)• radni sati i prehrana radnika (cirkadijurni ritmovi, fleksibilna organizacija radnog vremena, raspored i trajanje radnih odmora, prehrana u kontekstu org. posla i r/v) • poboljšanje (uvjeta rada, produktivnosti, sigurnosti, ugodnosti, kvalitete rada)• razumijevanje ergonomije (zdravije živjeti, smanjiti izostajanje s posla, držanje tijela, bolja organizacija rada, mentalna aktivnost, motivacija, aktivacija)


Uređenje radnog mjestaUređenje radnog mjesta


Uređenje radnog mjestaUređenje radnog mjesta


MonitoriMonitori

• analogni CRT - jeftiniji , čišća slika, vidljivi kut veći, vrlo kratko vrijeme odzivadigitalni LCD - manjih dimenzija, lakši, manje troše, svjetlija slika plazma – kratak vijek trajanja, skupi, troše puno energije, lagani i tanki

• Prijenosna računala – ergonomski problem – nemogućnost zauzimanja pravilnog položaja tijela prilikom korištenja – tipkovnica i miš preblizu


MonitoriMonitoriPrilagodba prijenosnih računala ergonomskim zahtjevimaPrilagodba prijenosnih računala ergonomskim zahtjevima

ErgoLedge stalak Laptop-desktop

stalak Notebook Spyder


MonitoriMonitori

• Optimalna udaljenost za gledanje – 51 do 76 cm ovisno o osvjetljenju i vremenu u danu

• Visina monitora – glava i vrat u ugodnom i neutralnom položaju (okomitom ili uspravnom) – vrh monitora u visini očiju

• Nagib monitora – dobra vidljivost uz uobičajen položaj glave

• Postavka monitora – da se izbjegne refleksija na ekranu od sobne rasvjete ili prozora

• Ekran monitora mora biti čist• Radi izbjegavanja zamora očiju ponekad je potrebno

fokusirati pogledom neki udaljen objekt da se odmore oči• Zdravstvene tegobe pri korištenju monitora

- problemi s vidom, bolovi u kralježnici, mišićima i kostima, oslabljena cirkulacija, psihičke smetnje vezane uz stres i umor.


Monitori Monitori prilagođavanje monitora korisnikuprilagođavanje monitora korisniku

Držač dokumenata

Fiteri zaslona Držači za monitore

Povisivači monitora


RasvjetaRasvjeta

• Vrsta i količina rasvjete na radnom mjestu ima veliki fizički utjecaj na korisnika

• Neprimjereno osvjetljenje donosi veći broj problema: zamor očiju, pad koncentracije, glavobolja

• Tipične uredske aktivnosti su čitanje i pisanje dokumentacije - ove aktivnosti su danas u većini ureda vezane za računalo - cijelo radno vrijeme čovjek gleda u zaslon monitora – problemi

• Pojmovi – osvjetljenje – količina svjetla koja pada na određenu površinu (lx) i svjetlina – količina svjetla koja dolazi s promatrane površine (cd/m2)


RasvjetaRasvjeta

• Rasvjeta: opća, lokalna i dnevna rasvjeta• Standardi za opću rasvjetu grupirani su prema

skupinama zanimanja i vidnim zahtjevima za pojedinu vrstu posla. Istraživanja su pokazala da je u većini ureda rasvjeta neprikladna, pogotovo u uredima gdje se koriste računala koja imaju zaslone s negativnim kontrastom; u ovom slučaju opća rasvjeta ne bi smjela biti preko 200-300 lx

• Optimalan je direktno-indirektni tip rasvjete, a što se tiče svjetline, na nju treba pripaziti, jer razlike u sjajnosti uzrokuju povećano naprezanje očiju. Ako su zidovi i uredska oprema suviše svjetli, oči će se prilagoditi njima i pri čitanju npr. tamnog zaslona javit će se dodatni napor oka


RasvjetaRasvjeta

• S obzirom na to da postoje velike razlike između osoba po pitanju potreba za svjetlom, dobro je da svaki zaposlenik ima svoju lokalnu rasvjetu, odnosno svoju svjetiljku koja se vrlo lako može pričvrstiti za rub stola tako da ne zauzima radnu površinu. Jakost lokalne rasvjete kreće se u rasponu od 500-800 lx. Kod upotrebe zaslona s pozitivnim kontrastom ovaj tip rasvjete je nepotreban.


RasvjetaRasvjeta

• Dnevna rasvjeta ulazi u prostoriju kroz bočne i krovne prozore. Radi smanjenja refleksije u uredu, najbolje je da su zidovi i uredski namještaj zelene ili plave boje

• Prilikom gradnje i uređenja uredskih prostorija trebalo bi razmišljati da ulazi što više dnevnog svjetla, ali da se isto tako može i zasjeniti prilikom bliještanja sunca i vrućine

• Najčešća greška u većini ureda u kojima se upotrebljavaju računala jest krivo pozicioniranje monitora u odnosu na izvor svjetlosti. Ako je monitor okrenut od prozora, a čovjek prema prozoru ili obratno, javlja se efekt blještanja i tada se s velikim naporom čita tekst na zaslonu. Dovoljno je jednostavno monitor postaviti okomito u odnosu na prozor pa i ako to neki puta zahtijeva i premještanje stola pa možda i nekih drugih dijelova uredskog namještaja


RasvjetaRasvjeta

• Umjetna rasvjeta - najbolje rješenje je stropno svjetlo indirektno usmjereno na zaslon monitora, a boja tijela svjetiljke mora biti ista boji stropa. Mogući je problem kontrasta stropnog osvjetljenja s ostatkom stropa i to se može reflektirati na ekran monitora. Zato je smanjenje kontrasta poželjno. Rasvjeta na stropu implicira pojavu refleksije na ekranu.

• Ovaj problem rješava se premještanjem stolova, rasvjetnih tijela i ostalim kombinacijama. Isto tako, moguće je postaviti zaštitne slojeve pred zaslon monitora da se smanji efekt refleksije.


• Dodatni zahtjevi:- dovoljno svjetla na površini dokumenta- uklanjanje blještanja- uklanjanje blještanja s površine zaslona- jednolična rasvjeta u radnoj prostoriji

• Postoje tri vrste blještanja:- direktno- indirektno- kontrastno

RasvjetaRasvjeta


MikroklimaMikroklima

• Mikroklima je važan čimbenik radne okoline. Da bi se radnik ugodno osjećao na radnom mjestu, temperatura, vlažnost i brzina strujanja okolnog zraka trebaju biti optimalni

• Videoterminali - električni uređaji koji u okolni prostor isijavaju toplinu – danas, zahtjev vezan uz štednju energije je da toplinsko isijavanje uređaja mora biti minimalno

• Dodatno toplinsko isijavanje - ljudi koji u tom prostoru borave, može doći do pregrijanosti prostora, osobito u prostorijama s puno radnih mjesta



• Količina vlage i razina temperature okoline imaju veliki utjecaj na produktivnost i raspoloženje djelatnika na računalu. Previsoka temperatura dovodi do znojenja, nervoze i razdražljivosti prilikom rada na računalu.

• Uredski djelatnici su zimi često skloni pregrijavanju uredskih prostorija zbog čega dolazi do prevelikog isušivanja zraka (normalna vlažnost zraka iznosi otprilike 40-60 %), što uzrokuje suhoću grla i očiju.Ako se ne provjetravaju prostorije smanjuje se količina kisika: zaposlenici su pospani i boli ih glava.Sličan efekat kod preniske temperature - smanjenjem tjelesne temperature sve se tjelesne funkcije usporavaju

• Istraživanje je pokazalo da je optimalna temperatura u uredima zimi od 18-24 stupnjeva, a ljeti 20-26 stupnjeva. Klima uređaji mogu uvelike pomoći.



• Mikroklima i elektricitet.Ionizirajuće zračenje prolaskom kroz materiju proizvodi električki nabijene čestice - ionizacija.

• Ionizirajuće zračenje ima sposobnost utjecaja na velike kemijske molekule u živim bićima te na taj način uzrokuje značajne biološke promjene. Negativni i pozitivni ioni imaju veliki utjecaj na zdravu klimu.U prirodi je najpovoljnije stanje ionizacije zraka nakon nevremena, oluja, pljuskova prilikom kojih dolazi do atmosferskih pražnjenja. Većina ljudi osjeti promjene ionizacije zraka, kod njih se javlja glavobolja, loš san, nervoza i smanjenje koncentracije, što će negativno utjecati i na izvršenje radnog zadatka.U zatvorenim prostorima, uredima, konstantno je prisutno pomanjkanje negativnih iona, posebno ako je atmosfera jako onečišćena, ako su prostorije klimatizirane ili ako se npr. radi o zimskom grijanju. Negativne ione proizvodi plamen, prskanje vode i slično.

• Zbog pozitivnih utjecanja negativno ioniziranog zraka, u uredima su se počeli koristiti ionizatori zraka. Takav zrak pridonosi boljem raspoloženju osoblja, što implicira i povećanje produktivnosti.


Buka i šumBuka i šum

• Buka djeluje ometajuće i odvlači pozornost od rada za koji je potrebna povećana koncentracija - u ekstremnim slučajevima može rezultirati i fizičkim poremećajima.

• Podjela: izravna i neizravnaIzravna ili direktna buka je određena intenzitetom izvora i njegovom udaljenošćuNeizravna buka ovisi o koeficijentima refleksije poda, zidova, stropa itd. i o poziciji takvih objekata.

• Izravna buka - iglični printeri (koji su najveći izvor buke u uredu) - odvajanje izvora buke od ostatka radnog prostora

• Buka može postati neugodna ako dođe do neke nepravilnosti - pokvareni uređaj.

• Neizravna buka - može se smanjiti uvođenjem materijala koji apsorbiraju zvuk. Često ne postoji mogućnost kontroliranja izvora buke



• Tipkovnica - izvor buke. Iako osoba nije iritirana zvukom svoje tipkovnice, ta buka može ometati druge u bliziniPritužbe na ovu vrstu buke nisu česte i ne bi trebale predstavljati problem pri projektiranju ureda.

• Primarni izvor buke je sistemska jedinica ili više njih u jačim radnim stanicama. Mali ventilatori i tvrdi diskovi su odgovorni za većinu izlazne buke, a k tome ventilatori emitiraju i iritirajući niskofrekvencijski zvuk, brujanje.Većina pritužbi na buku dolazi upravo zbog sistemske jedinice.

• Poboljšanje radne okoline može se ostvariti u najmanje tri faze.Prvo, prilikom projektiranja uređaja. Nivo buke se najbolje kontrolira dok je moguće regulirati izvor buke, a to je teško kada je proizvod već gotov.Drugo, pri odabiru radne stanice za određeni posao, “niska razina emitiranja buke” i “odsutnost diskretnih tonova” moraju biti jedni od kriterija pri odabiru.Treće, paziti na mjesto instalacije jer i akustičnost sobe također može imati utjecaj na razinu buke.



• Buka utječe na komfor radnika, njegovo zadovoljstvo i produktivnost. Buka ima nekoliko nepoželjnih efekata na ljude: sa fiziološke strane su to oštećenja sluha ili njegov gubitak, dok sa psihološke strane može doći do problema u govornoj komunikaciji, smanjenja produktivnosti i nervoze.

• Na sreću, buka nastala radom radnih stanica nije dovoljna da uzrokuje oštećenje sluha i vrlo rijetko uzrokuje pad produktivnosti i probleme u komunikaciji.

• Najveća briga s čovjekove strane gledišta, ostaje da buka može biti uznemiravajuća i živcirajuća. Buka nije visoke razine, ali može biti primjetna jer je sam ured vrlo tih. Neugodnost i smetnja buke je subjektivna stvar. S gledišta poslodavca, iznervirani zaposlenik može imati probleme koji će utjecati na pouzdanost i produktivnost.


StandardiStandardi• Direktiva EEC 90/270 – opisuje minimalne zdravstvene i

sigurnosne uvjete pri radu s bilo kojom vrstom video zaslona i odnosi se na sve radne stanice

• Norma ISO 9241 – ergonomija računalne opreme, opsežna specifikacija u 17 dijelova

• HRN EN ISO 9241-5 – europska norma koja ima status hrvatske norme: Ergonomski zahtjevi uredskog rada s vizualnim zaslonima – 5. dio: Izlazi radne stanice i zahtjevi položaja

• TCO – prestižna norma, videoterminali, LCD, tipkovnice i printeriTCO ’99 – najnoviji skup zahtjeva proširen na pisače, uređaje za faksiranje i fotokopirne strojeve, usklađuje zahtjeve za dobrom radnom okolinom, kvalitetom i smanjenjem utjecaja na okoliš.

• CIE – vizualni aspekti prijenosa, obrade i reprodukcije slike• VESA – norme za sučelja PC računala, radnih st. i ostalih

rač.


StandardiStandardi

• Zakon o zaštiti na raduutvrđuje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede provedbe zaštite na radu

• Pravilnik o sigurnosti i zaštiti rada pri radu s računalom10. svibanj 2005.Svrha je sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom, te zaštita radnog okolišaOsnovna pravila zaštite sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi


Bolesti i ozljede uzrokovane radom (http://www.poslovni.hr/33419.aspx, 06.02.2008.)


5. Uredski informacijski sustavi5. Uredski informacijski sustavi

Informacijski sustav je uvijek podsustav nekog organizacijskog sustava, a svrha mu je prikupljanje, obrada, pohranjivanje i distribucija informacija, koje su potrebne za upravljanje dotičnim organizacijskim sustavom ili pak nekim njegovim podsustavom


• Polazna točka kod izrade informacijskog sustava bilo kakvog organizacijskog oblika je utvrditi model kojim će biti prikazan objekt promatranja

• Faze razvoja:- faza konceptualnog modeliranja- faza logičnog modeliranja- faza fizičkog modeliranja- faza izrade- faza primjene

Uredski informacijski sustavi - AUPUredski informacijski sustavi - AUP


Konceptualno modeliranjeKonceptualno modeliranje

• Izrada konceptualnog modela ovisi o tri različita pogleda na ured:

- tehnički pogled- organizacijski pogled- socio-tehnički pogled


• Model mora objasniti način na koji sustav radi

• Podjela modela prema:

- djelatnosti (model baziran na aktivnostima)- mjestu rada (prostorni model)- načinu komunikacije- procedurama- donošenju odluke- bazama podataka- dokumentima


Vrste informacijskih sustava - AUPVrste informacijskih sustava - AUP

Unos, obrada, pohranjivanje podataka. Izvještavanje.

Obavljanje administrativnihposlova. Komuniciranje.

Stvaranje informacija potrebnihza odlučivanje.

Podrška znanstvenog i stručnog rada. Podrška projektiranja.

Pomažu na razini stručnjakakod odlučivanja.

INFORMACIJSKI SUSTAVI

SUSTAVI OBRADE PODATAKA

EKSPERTNI SUSTAVI

SUSTAVI PODRŠKE UREDSKOG RADA

SUSTAVI PODRŠKE U ODLUČIVANJU

SUSTAVI PODRŠKE POSEBNIHPROBLEMSKIH PODRUČJA


Konceptualni modelKonceptualni model

INFORMACIJSKI SUSTAVOBJEKTNI SUSTAV

OKOLINA

KONCEPTUALNA SHEMA

BAZAINFORMACIJA

PROCESOR INFORMACIJA


Uredski sustaviUredski sustavi

SUSTAVI OBRADE PODATAKA

AOP – automatska obrada podataka

EOP – elektronička obrada podataka

Osnovna svrha ove vrste sustava je prikupljanje, obrada i pretraživanje velike količine podataka o prošlim poslovnim događajima i stanjimaorganizacijskih sustava, upravljanje dokumentima te odgovarajuće izvještavanje.


UREDSKI INFORMACIJSKI SUSTAVUREDSKI INFORMACIJSKI SUSTAVkomponente integriranog informacijskog sustava komponente integriranog informacijskog sustava

poduzećapoduzeća

OBRADA PROCESAOSOBNA PODRŠKA

GRUPNA PODRŠKA


UREDSKOKOMUNICIRANJE

MREŽNOPLANIRANJE

GENERIRANJEAPLIKACIJA

OBRADATEKSTA

POSLOVNAGRAFIKA

TABELARNEKALKULACIJE

SUSTAVIPODRŠKE

UREDSKOGRADA

- Elektronska pošta

- Konferenciranje

- Podaci/slika/zvuk

-Komunikacija sužom i širom

okolicom

SUSTAVI PODRŠKE UREDSKOG RADASUSTAVI PODRŠKE UREDSKOG RADA


Uredski informacijski sustav je integriran s ostalim dijelovima informacijskog sustava poduzeća, ali i unutar samog UIS-a je integrirano više komponenata:

- infrastruktura (hardware, netware)- programska rješenja (software, dataware)- organizacijska komponenta (orgware)- kadrovska komponenta (lifeware)


Uredske aktivnostiUredske aktivnosti

KOMUNICIRANJEOBRADA INFORMACIJA

ADMINISTRATIVNOGKARAKTERA

Dokument Poruka


CAO – Computer Aided OfficeCAO – Computer Aided Office

Kompjuterska podrška uredskog poslovanjaKompjuterska podrška uredskog poslovanja

CAO – kompjuterski podržano uredsko poslovanje

CAA – kompjuterski podržane administrativne aktivnosti

CAC – kompjuterski podržano uredsko komuniciranje


Podrška uredskog komuniciranjaPodrška uredskog komuniciranja- - CComputer omputer AAided ided CCommunicationommunication

Poslovno komuniciranje je temelj odvijanja poslovnih procesa

Kompjuterski podržano uredsko komuniciranje podrazumijeva pripremu, slanje, posredovanje, prijem, i pohranjivanje poruka u obliku slike, teksta i govora, u lokalnim i mrežama šireg okruženja


Podrška administrativnih aktivnostiPodrška administrativnih aktivnosti- - CComputer omputer AAided ided AAdministrationdministration

Povećana brzina obrade dokumenata, točnost, kvaliteta, smanjuje se broj mehaničkih operacija, smanjuje se broj osoblja, bolja iskorištenost prostora

• Procedure pri obradi poslovnih dokumenata u uredskom poslovanju su:

zaprimanje poslovnih dokumenata unos dokumenata u IS evidentiranje promjena izrada novih poslovnih dokumenata izrada i upravljanje obrascima


Modeli automatiziranih uredaModeli automatiziranih ureda

1. Konceptualni modeli2. Modeli bazirani na konceptu dokumenta3. Referentni modeli


1. Konceptualni modeli1. Konceptualni modeli

p ohranjivanjep re traživanjeob rad ap r ijenos

F orm ular i

B azirani nap od ac im a

P ara le lne ak tivnostip ok renuli različ iti k or isnic i

B azirani nap roces im a

P od je la zad uženjauloga ured sk ih zap os lenik a

B azirani naizvrš ite ljim a

K om b iniranim od e li

K O N C E P T U A L N IM O D E L I


Konceptualni modeliKonceptualni modeli

• k/m bazirani na podacima – grupira podatke u forme slične papirnatim obrascima. Osnovni elementi ovih modela su tipovi podataka i operacije nad njima

• k/m bazirani na procesima – služi za upis i analizu u/p kroz različite aktivnosti koje se izvode u uredu. Osnovni cilj je predstavljanje uredskih aktivnosti na koordiniran način

• k/m bazirani na izvršiteljima – opis ureda kroz funkcije koje izvršavaju njegovi zaposlenici. Cilj modela je proučavanje uloga uredskih zaposlenika i delegiranje zadataka s time da se podaci i aktivnosti gledaju u odnosu na onog tko ih izvršava

• Kombinirani k/m – kombinira više tipova elemenata i njihovih veza da bi stvorila specifikaciju promatranog ureda


2. Modeli bazirani na konceptu dokumenta2. Modeli bazirani na konceptu dokumenta

• Dokumenti imaju glavnu ulogu u razmjeni informacija u uredskom poslovanju

• Dokument ima logičku i fizičku strukturu:– logička (apstraktna, interna) struktura - kažemo da je

sadržaj dokumenta povezan hijerarhijom objekata (naslovi, odlomci, slike, tabele, …).

– fizička (prijelom, eksterna) struktura - sadržaj dokumenta povezan je hijerarhijom prijeloma (stranica, stupac, polje, …)


3. Referentni model3. Referentni model

• U uredu radi velik broj različitih korisnika koji koriste različite podatke, kreiraju dokumente, ažuriraju ih i razmjenjuju

• Bazu dokumenata sačinjavaju dokumenti koji su u svakodnevnom opticaju (aktivni) - korisnik ih poziva, mijenja, šalje i generira nove dokumente

• Bazu podataka sačinjavaju različiti podaci potrebni za svakodnevni rad ureda (grupirani srodni podaci čine bazu podataka) - također se može pretraživati i ažurirati, kao cjelina ili pojedinačne datoteke

• U arhivi se vode pasivni dokumenti koji se mogu dobiti na uvid i kopirati - ažuriranje arhive podrazumijeva uključivanje novog dokumenta u nju a pretraživanje arhive pak znači traženje dokumenta po određenim kriterijima

• U bazi korisnika su sadržani podaci o korisnicima - ažuriranje i pretraživanje se odnosi na dodavanje novih korisnika, brisanje ili mijenjanje statusa pojedinih korisnika


BUDUĆNOST UREDSKOG IS-aBUDUĆNOST UREDSKOG IS-a

- poboljšanje komunikacije upotrebom najsuvremenijih tehnologija

-skraćenje vremena dobivanja informacija iz grupe podataka

-potporu u odlučivanju kako bi se odluke donijele u što kraćem vremenu

-skraćenje vremena provedbe odluka

- itd.


Informacijski sustavi danas - vrsteInformacijski sustavi danas - vrste

• Sustavi za obradu transakcija(transactional processing systems – TSP)

• Sustavi za rad sa znanjem(knowledge work systems – KWS)

• Sustavi uredske automatizacije(office automation systems – OAS)

• Menadžerski informacijski sustavi (management information systems – MIS)

• Sustavi za potporu donošenja odluka(decision support systems – DSS)

• Sustavi za potporu izvršenja(executive support systems – ESS)


Informacijski sustavi danasInformacijski sustavi danas

ESS

MIS DSS

KWS & OAS TPS


Ured budućnosti = e-UredUred budućnosti = e-Ured

• Elektroničko uredsko poslovanje (e-Ured) obuhvaća tri komponente:

- digitalni ured, digitalno uredsko poslovanje- mobilni ured, mobilno uredsko poslovanje- virtualni ured, virtualno uredsko poslovanje


Digitalni ured = d-uredDigitalni ured = d-ured


Digitalni ured = D-uredDigitalni ured = D-ured

• Pojam digitalnog ureda odnosi se na digitalnu izradu, obradu, prijenos i pohranu poslovnih informacija

• Područja značajna za izgradnju digitalnog ureda su:- standardizacija, automatizacija i digitalna izrada pisanih poslovnih komunikacija- digitalna obrada poslovnih podataka- integracija različitih oblika digitalnih poslovnih komunikacija



• Tehnologijama za izgradnju digitalnog ureda nastoji se:

- povećati učinkovitost i brzina izvođenja klasičnih uredskih poslova, te- omogućiti ostvarenje bržeg i jeftinijeg protoka informacija unutar poduzeća, te između poduzeća i okoline



Efekti:- ubrzana izrada i odvijanje poslovnog komuniciranja- povećava se kvaliteta poslovnih komunikacija dodavanjem neverbalnih elemenata u pisanu i govornu komunikaciju- upotreba digitalne tehnologije, digitalizacija poslovnih dokumenata, ubrzava se poslovni proces i postiže se potpuna informiranost- poboljšana je kvaliteta konvencionalnog komuniciranja digitalnom izradom poslovnih pisama


Mobilni ured = M-uredMobilni ured = M-ured

• U mobilnom poslovanju fizička lokacija čovjeka više nije bitna, nije potrebno posjedovati uredski prostor, bitno je što je i gdje nastaje poslovna promjena

O mobilnom uredu se govori kada svaki zaposlenik može putem bilo kojeg uređaja pristupiti poslužitelju poduzeća




• Dva koncepta koja omogućuju mobilan način uredskog poslovanja:

• WAP tehnologija • 3G tehnologija



Mobilni ured – uređaji IMobilni ured – uređaji I

• Mobilni WAP telefoni


• PDA uređaji

Mobilni ured – uređaji IIMobilni ured – uređaji II


• Prijenosna računala

Mobilni ured – uređaji IIIMobilni ured – uređaji III


• Osobna računala

Mobilni ured – uređaji IVMobilni ured – uređaji IV


Web TV

Mobilni ured – uređaji VMobilni ured – uređaji V


Mobilni ured – prednosti i nedostaciMobilni ured – prednosti i nedostaci

Prednosti- smanjen broja osoba i

vremena koje je potrebno za obradu poslovnog procesa

- brža dostupnost informacija te bolja informiranost

- fleksibilnost - odluke o poslovnom procesu donose se na licu mjesta, na temelju ažuriranih informacija

Nedostaci- relativno male brzine

prijenosa podataka- visoka cijena pristupa

mobilnim mrežama- preveliki trošak energije

bežičnih uređaja- nedovoljno pristupačna

korisnička sučelja


• Nije određen fizičkim prostorom• Temelji se na umreženosti zaposlenika, timova i

grupa koji razmjenjuju znanje upotrebom Internet tehnologije

• Omogućuje zaposlenicima slobodu kretanja i puno više vremena za obavljanje poslovnih zadataka

• Koncept virtualnog ureda:osoba ne treba biti u uredu, nego obaviti posao!

Virtualni ured = V-uredVirtualni ured = V-ured



Virtualni ured čine:• virtualni zaposlenici• virtualni timovi• virtualni pomoćnici


• Virtualni zaposlenici – pripadaju jednom uredu, ali ne rade na jednom mjestu

• Virtualni timovi- koriste računalnu tehnologiju kako bi povezali fizički raštrkane članove kako bi postigli zajednički glavni cilj- mogu uključivati članove iz iste organizacije ili povezati članove organizacije sa zaposlenicima iz različitih organizacija- omogućuju da zajedno rade ljudi koji inače nikad ne bi bili u stanju surađivati - ograničen društveni kontekst- sposobnost prebrođivanja vremenskih i prostornih ograničenja

• Virtualni pomoćnici - osobe koje uredske poslove obavljaju posredovanjem informacijsko-komunikacijske tehnologije iz vlastitih domova



Virtualni ured – prednostiVirtualni ured – prednosti

• rad kod kuće, više slobode, više fleksibilnosti

• čišća okolina • smanjeni stres • više slobodnog

vremena • ušteđen novac • mogućnost više

zaposlenih

• efikasnije upravljanje svojim slobodnim vremenom

• fleksibilno radno vrijeme

• zdraviji način prehrane

• mogućnost fizičke vježbe

• opuštenije radno okruženje


Virtualni ured – nedostaciVirtualni ured – nedostaci

• nemogućnost produktivnijeg timskog rada

• problem odvajanja vašeg slobodnog vremena od vremena posla

• osjećaj izolacije ako ste uvijek kod kuće

• nesporazum i nekomunikacija

• tehnički problemi komunikacije

• osjećaj odsutnosti i usamljenosti između zaposlenih


Ured budućnostiUred budućnosti


Tipovi - podjeleTipovi - podjele

• a) rutinski ured – rutinska obrada podataka (računovodstvo)

nerutinski ured- nedostatak učestalih procedura (marketing, planiranje)

b) uredi osnovnih procesa – primarni zadaci (naručivanje robe i priprema računa)uredi za kontrolu i koordinaciju –

c) Predindustrijski – profesionalni – uredi malih poduzeća, zaposlenik samostalno obavlja posaoindustrijski – velik broj transakcija, manji dio poslova je standardiziran, ne postoji kontrola izvršenjapostindustrijski – zaposlenik zadužen za veći broj klijenata, poslovne procedure podržane računalom

d) transakcijski, profesionalni, inženjerski, menadžerski,


TipoviTipovi

• S obzirom na raznovrsnost zadataka koje obavljaju razlikuju se:– Višefunkcionalni uredi (obavljaju većinu

zadataka suvremenog ureda)– Specijalizirani uredi (obično se bave

samo jednom vrstom posla)– Profesionalni uredi (zadaci im se rijetko

ponavljaju – inženjeri, pravnik, liječnik)


5. Uredsko poslovanje u upravnim 5. Uredsko poslovanje u upravnim tijelimatijelima

• Uredski poslovi obuhvaćaju:– primanje– pregled– upisivanje– dostavu u rad– administrativno-tehničku obrada– otpremanje– razvođenje– arhiviranje– čuvanje akata


Uredsko poslovanje u upravnim tijelimaUredsko poslovanje u upravnim tijelima

• Osnovni dokumenti i elementi u uredskom poslovanju su:– akt– prilog– dokument– predmet– dosje– fascikl– pisarnica– arhiva– klasifikacijska oznaka– urudžbeni broj



• Akt je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida, ili završava neka službena radnja kod organa uprave i organizacija

• Prilog je pisani sastav (crtež, tabela, grafikon), ili neki fizički predmet koji se prilaže uz neki akt radi dopune, objašnjenja, ili dokazivanja sadržaja akta

• Dokument čine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak



• Dosje je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu

• Fascikl je skup dosjea iste djelatnosti koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu

• Pisarnica je posebno organizirana služba u organu uprave ili organizaciji, a u njoj se vrše uredski poslovi


Klasifikacijska oznakaKlasifikacijska oznaka

• Brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju, vremenu nastajanja predmeta i obliku

• Struktura:– oznaka glavne grupe– grupa– podgrupa– djelatnost unutar podgrupe– godina otvaranja predmeta– brojčana oznaka dosjea i predmeta

• Primjer: 021-01/94-01/1



• Utvrđuju se planom dosjea:• 0 – Društvo, državno uređenje i uprava

00 – društvo, državno uređenje i uprava01 – državno uređenje02 – tijela vlasti03 – upravno poslovanje04 – upravni nadzor05 – predstavke, molbe, prijedlozi i pritužbe06 – odlikovanja, javne nagrade i priznanja08 – osoblje u tijelima državne uprave

080-02 – dužnosnici080-04 – stručno osoblje



• 1 – Rad i radni odnosi10 – zapošljavanje11 – radni odnosi12 – osobni dohoci13 – stručno usavršavanje14 – mirovinsko i invalidsko osiguranje

141 – invalidsko osiguranje141-02 – invalidska mirovina



• 2 – Unutrašnji poslovi• 3 – Privreda

321 – šumarstvo321-09 – zaštita šuma od požara

34 – promet i veze35 – prostorno uređenje i zaštita čovjekove okoline36 – graditeljstvo i komunalni poslovi

• 4 – Financije400-06 – državni proračun

41 – javni prihodi45 – novčani i kreditni sistem



• 5 – Zdravstvo i socijalna zaštita50 – zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje54 – sanitarni i zdravstveni nadzor56 – zaštita žrtava rata i drugih stradalnika

• 6 – Prosvjeta, kultura, znanost i informatika60 – prosvjeta61 – kultura62 – fizička kultura

620 – šport• 7 – Pravosuđe• 8 – Obrana i zaštita• 9 – predmeti koji ne spadaju u glavne grupe

0-8


Urudžbeni brojUrudžbeni broj

• Brojčana oznaka koja označava redni broj akata, godinu i mjesto nastajanja

• Struktura:– oznaka mjesta nastajanja akta– godina nastajanja akta– redni broj akta

• Primjer: 2186/1-02-94-1.


Zakon o općem upravnom postupkuZakon o općem upravnom postupku

• Postupci primanja i pregleda akata i drugih pošiljki se vrši po unaprijed određenim uredbama Zakona o općem upravnom postupku – Uredba o uredskom poslovanju

• Postupci:– Otvaranje i pregled pošiljki– Upisivanje akata– Dostavljanje akata u rad– Administrativno-tehnička obrada dokumenata– Otpremanje akata– Razvođenje akata– Stavljanje predmeta u arhivu i čuvanje


1. Otvaranje i pregled pošiljki1. Otvaranje i pregled pošiljki

• pošiljke– obične – otvara ih radnik pisarnice– povjerljive – rukovodilac ili radnik s pismenim

ovlaštenjem (dozvola rada!)• novčana pisma i vrijednosne pošiljke – otvara ih radnik

odgovoran za materijalno-financijsko poslovanje ili radnik kojeg on odredi

• pošiljke u vezi sa raspisanom licitacijom, natječajem ili sl. – otvara za to posebno određena komisija


Otvaranje i pregled pošiljkiOtvaranje i pregled pošiljki

• Dozvola rada je pismeni akt kojim rukovodilac organa ili organizacije ovlašćuje određenog radnika da vrši pregled akata u bazi dokumenata

• Prijemni štambilj se stavlja na svaki primljeni akt koji će biti unesen u odgovarajuću bazu dokumenata

• U prijemni štambilj upisuje se:– datum prijema– klasifikacijska oznaka i urudžbeni broj– broj oznake referenta kojem se akt

raspoređuje– ukupan broj primljenih priloga– ukupan iznos vrijednosti


2. Upisivanje akata2. Upisivanje akata

• Primljeni, razvrstani i raspoređeni akti upisuju se – u upisnik predmeta upravnog postupka

(akti predmeta upravnog postupka) ili – u urudžbeni zapisnik (akti predmeta

neupravnog postupka)onog dana i pod onim datumom kad su primljeni

• Upisnik i urudžbeni zapisnik vode se po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva


Upisivanje akataUpisivanje akata

• Klasifikacijska oznaka sastavljena je od tri grupe oznaka:– klasifikacija prema sadržaju (na osnovi

sadržaja akta)– klasifikacija prema vremenu (određuje

godinu otvaranja dokumenta)– klasifikacija prema obliku (sastoji se od

broja dosjea i broja predmeta)• Urudžbeni broj sastoji se od:

– brojčane oznake mjesta nastajanja akta (označava stvaraoce)

– brojčane oznake godine nastajanja akta (određuje godinu nastajanja odnosno primitka)

– rednog broja akta unutar predmeta (označava redoslijed predmeta)


Upisivanje akataUpisivanje akata

• Registar se vodi radi lakšeg i bržeg pronalaženja klasifikacijskih oznaka predmeta, i to u nepovezanim arcima koji se na kraju godine uvezuju u knjigu


3. Dostavljanje akata u rad3. Dostavljanje akata u rad

• Nakon upisivanja akata u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, svi akti istog dana moraju biti dostavljeni u rad unutrašnjih organizacijskih jedinica

• Dostavljanje akata u rad vrši se preko interne dostavne knjige

• Prilikom prijema predmeta preko interne dostavne knjige, radnik u pisarnici dužan je provjeriti formalnu ispravnost predmeta i na eventualne nedostatke upozoriti referenta, odnosno vratiti mu predmet na nadopunu


4. Administrativno-tehnička obrada 4. Administrativno-tehnička obrada dokumenatadokumenata

• Sastavni dijelovi akta:– zaglavlje– naziv i adresu primatelja– kratka oznaka predmeta– tekst akta– otisak službenog pečata– potpis ovlaštene službene osobe– oznaka priloga– naznaka kome je akt dostavljen


5. Otpremanje akata5. Otpremanje akata

• Otpremanje akata vrši se putem:– poštanske službe (razvrstavaju se u 3 grupe:

obične pošiljke, poštanski pretinac, preporučene pošiljke)

– u pisarnici putem dostavljača• Dostavna knjiga za poštu služi kao evidencija

o izvršenoj otpremi akata te radi predavanja novca na ime troškova

• Kontrolnik poštarine vode pisarnice svakog organa uprave i organizacije zbog evidentiranja i predavanja poštarine - vodi se u ukoričenoj knjizi sa numeriranim stranicama

• Hitne otpreme se upisuju u dostavnu knjigu za mjesto i otpremaju dostavljačem


6. Razvođenje akata …6. Razvođenje akata …

• … u urudžbenom zapisniku odnosno upisniku predmeta upravnog postupka prema uputama dobivenim od referenta

• Nakon izvršenog razvođenja, akti koje treba arhivirati predaju se neposredno radniku pisarnice

• Rokovnik predmeta sastoji se od fascikla u koji se stavljaju predmeti prema datumu roka iz tekućeg mjeseca - svi predmeti moraju, bez obzira na datum, biti složeni po prva tri broja klasifikacijske oznake


7. Stavljanje predmeta u arhivu i čuvanje7. Stavljanje predmeta u arhivu i čuvanje

• Svi riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj se čuvaju

• Svakom predmetu treba kronološkim redom složiti urudžbene brojeve i priloge te provjeriti da li je predmet dovršen

• Ako se akti obraduju automatskom obradom dokumenata, riješeni predmeti snimaju se na mikrofilm i čuvaju u obliku jacketa i mikrofilmske role, dislocirano od pisarnice

• Sve pisarnice organa uprave i organizacija dužne su voditi arhivsku knjigu


Stavljanje predmeta u arhivu i čuvanjeStavljanje predmeta u arhivu i čuvanje

• Pečati, štambilji i žigovi:– njima rukuju radnici koje za to ovlasti nadležni

rukovodilac– moraju se čuvati pod ključem– o njima se mora voditi posebna evidencija

Sustav za upravljanje Sustav za upravljanje dokumentacijom dokumentacijom

Varaždinske županijeVaraždinske županije


SadržajSadržaj

1. Problemi u poslovanju i razlozi uvođenja SUD-a

2. Tražena svojstva novog sustava3. Struktura programskih modula4. Plan provedbe projekta realizacije i

uvođenja SUD-a5. Poboljšanja i nedostaci 6. Budućnost7. Zaključak


1. Problemi u poslovanju1. Problemi u poslovanju

• Problemi u kolanju dokumenata• Višestruke točke ulaza u sustav• Gubljenje akata ili predmeta• Problem arhiviranja elektroničkih dokumenata• Neovlašteni pristup i pregledavanje

dokumentacije• Pojava dupliciranih akata i predmeta

Zadatak


1. Razlozi uvođenja SUD-a1. Razlozi uvođenja SUD-a

80% svih podataka pohranjeno je u obliku dokumenata


2. Tražena svojstva2. Tražena svojstva

• evidencija dokumenata provodi se u jedinstvenom repozitoriju,

• omogućeno je praćenje verzija i autora dokumenata,• povezanost s urudžbenim zapisnikom, • postoji mogućnost dodjeljivanja različitih atributa

dokumentima (vrsta, važnost, hitnost, status odobrenja,…),

• ima ugrađen sustav autorizacije za pristup dokumentima.

• omogućeno je učinkovito pretraživanje pohranjene dokumentacije,

• podržava definiranje životnog ciklusa dokumenta (engl. workflow),


Sustav za upravljanje dokumentacijom

Administracija

Upravljanje repozitorijem

Upravljanje korisnicima

Upravljanje strankama

Definicija workflow-a

Definicija vrsta obrade

Definicija atributa

Dokumenti

Izrada, unos i ažuriranje dokumenata

Grupiranje, atributiranje i usmjeravanje dokumenata

Pretraživanje i pristup dokumentima

Urudžbeni zapisnik

Administracija za upravljanje dokumentima

3. Struktura programskih modula3. Struktura programskih modula


SUD Varaždinske županijeSUD Varaždinske županije


Upravljanje repozitorijemUpravljanje repozitorijem

• Održavati arhivsku bazu podataka• Dodjeljivati i pratiti ovlaštenja za pristup

podacima• Periodička pohrana podataka• Povećanje diskovnih kapaciteta


Upravljanje korisnicimaUpravljanje korisnicima


Upravljanje korisnicimaUpravljanje korisnicima


Upravljanje strankamaUpravljanje strankama


Definicija workflowaDefinicija workflowa


Alternativne putanje dokumenataAlternativne putanje dokumenata


Definicija vrsta obradeDefinicija vrsta obrade


Definicija atributaDefinicija atributa


Primjer dokumentaPrimjer dokumenta


Izrada, unos i ažuriranje dokumenataIzrada, unos i ažuriranje dokumenata


””Papirnati” predmetPapirnati” predmet


Digitalni predmetDigitalni predmet


Prijava nove verzije dokumentaPrijava nove verzije dokumenta


Grupiranje, atributiranje i usmjeravanjeGrupiranje, atributiranje i usmjeravanje


Pretraživanje i pristupPretraživanje i pristup


Urudžbeni zapisnikUrudžbeni zapisnik


Administracija za upravljanje Administracija za upravljanje dokumentimadokumentima


4. Plan provedbe projekta realizacije i uvođenja 4. Plan provedbe projekta realizacije i uvođenja SUD-aSUD-a

• Detaljno oblikovanje, izrada, testiranje i integracija aplikacija

• Priprema podataka i njihov prijenos u novu BP• Uvođenje sustava u rad uz obrazovanje korisnika• Provjera učinaka novog IS-a uz dopune i daljnji

razvoj


Plan provedbe projekta realizacije i uvođenja Plan provedbe projekta realizacije i uvođenja SUD-aSUD-a


5. Poboljšanja i nedostaci SUD-a5. Poboljšanja i nedostaci SUD-a

Poboljšanja:• Ubrzan je protok dokumenata• Riješen je problem elektroničkih dokumenata• Omogućena je kontrola pristupa, pregleda i

zaključavanje akata• Poštivanje rokova rješavanja predmeta, nema

gubljenja dokumenata

Nedostaci:• Ovisnost o platformi (Microsoft)


6. Budućnost SUD-a6. Budućnost SUD-a

Vrlo skoro• Uvođenje digitalnog potpisa• Povezivanje s portalom Varaždinska županija• Omogućavanje svakoj stranci uvid u

rješavanje njegovog predmeta on-line

Budućnost• Povezivanje s drugim sustavima npr. sustav

državne uprave, ostale županije, gradovi i općine (e-Hrvatska)


7. Zaključak7. Zaključak

• SUD treba unaprijediti kvalitetu i učinkovitost poslovanja Varaždinske županije

• SUD neće riješiti sve probleme• Nije moguće primijeniti standardna i

općenita programska rješenja• Implementacija SUD-a je logični prvi korak u

implementaciji cjelovitog informacijskog sustava


Prijemni pečatPrijemni pečat

Primljeno:

Klasifikacijska oznaka

Org. jed.

Urudžbeni broj Pril. Vrij.


Upisnik predmeta prvostupanjskog upravnog Upisnik predmeta prvostupanjskog upravnog postupkapostupka


Urudžbeni broj

Datum primitka zahtjeva

Ime i prezime odnosno naziv i mjesto podnositelja zahtjeva

Kratak sadržaj zahtjeva

1 2 3 4 5


Urudžbeni zapisnikUrudžbeni zapisnik


Predmet

Urudžbeni broj

Datum primitka

Datum nastanka akta

Organizacijska jedinica

Razvođenje

Datum Oznaka

1 2 3 4 5 6 7 8

Prijenos

Prijenos


Dostavna knjiga za poštuDostavna knjiga za poštu

Datum otpreme

Broj akta Primatelj Poštarina Broj preporuke


Urudžbeni broj

Prezime i ime odnosno naziv

Mjesto

1 2 3 4 5 6 7


Arhivska knjigaArhivska knjiga

Redni broj

Datum upisa

Arhivski materijalPrimjedbeGodina Opis Ukup.broj

1 2 3 4 5 6


7. Uredski rad i poslovno komuniciranje7. Uredski rad i poslovno komuniciranje

• Uredski rad - obuhvaća osnovne uredske aktivnosti

• Primjenom novih tehnologija uredski poslovi omogućavaju izražavanje kreativnosti, inovacije i mišljenja

• u organizaciji je potreban brzi protok informacija radi korekcijskih akcija!

• Preopterećenost količinom informacija • Nužno je odrediti koju vrstu informacija treba

uprava za uspješno donošenje odluka• Nije potrebna veća količina informacija, već

relevantnije (vitalne) informacije od podređenih i nadređenih te od drugih ljudi i odjela u organizaciji

• Velike količine informacija mogu imati za posljedicu diskriminaciju informacija


TAJNICA – dio ureda i uredskog poslovanjaTAJNICA – dio ureda i uredskog poslovanja

Uloga tajnice• redovni poslovi• rad s dokumentima u uredu• komuniciranje u uredu (1 ili više nadređenih,

suradnici iz vlastite organizacije, poslovni partneri i stranke)

• povjerljivi poslovi• zaštita interesa organizacije• osobne karakteristike (suradnika, nadređenih,

podređenih)



• Važnost tajnice• veća tvrtka ne može bez njih funkcionirati• izbivanje tajnice iz ureda veliki poremećaji u

radu• omalovažavanje tajnice od nadređenih• obavljaju i one poslove koji nisu predviđeni

opisom poslova tog radnog mjesta• nedostatak dobrih tajnica• vlastite kreacije



• O čemu ovisi odluka o angažiranju tajnice?• znanja, osobine, vještine• priroda radnog mjesta, procjena vrijednosti• veličina organizacije, djelatnost


Uredski rad i poslovno komuniciranjeUredski rad i poslovno komuniciranje

• Oblici komuniciranja prema osjetilima- slušno-govorna komunikacija (govor i jezik)- vizualna komunikacija (verbalna i neverbalna)- taktilna komunikacija (dodir)- komunikacija okusom i mirisom

• Oblici komuniciranja prema ulozi jezika- verbalna komunikacija (govor i pisanje, a medij je – jezik)- pisana komunikacija- neverbalna komunikacija- šutnja


◊ Verbalna komunikacija- glavni kôd komunikacije je izgovorena riječ- uobičajeni kanali su: telefon, razgovori licem u lice, video, TV, radio, zvuk na Internetu- prenosi se usmenim, pisanim i znakovnim kanalom◊ Usmena komunikacija menadžeri – 50%-90% formalni (vježbe i priprema) i neformalni razgovori Problemi: - “mozak brži od pameti” - utjecaj okoline – šumovi - zaborav, zaborave se dijelovi poruke – naknadno - nervoza



◊ Pisana komunikacija - jednom napisana, trajan zapis - puno vremena - prikupljanje informacija, razmišljanje - mogućnost ispravke prije slanja - primatelj više vremena za proučavanje informacije◊ Šutnja - lingvistika: početak i kraj izričaja; negativna - komunikacija: razmišljanje, umor, nezadovoljstvo, znak neprijateljstva, samokontrole



pisana poslovna komunikacija


◊ Neverbalna komunikacija- otkriva osjećaje i misli sugovornika- saznaje se puno iz tona, izraza lica, geste, dodira, držanja tijela- često je dvosmislena – nesporazumi- znak raspoznavanja određene grupe ljudi: (pogled, limanje glavom, gesta, osmijeh)



• Elementi procesa komunikacije • pošiljatelj poruke – osoba, organizacija; uvjerljivost pošiljatelja • primatelj poruke – povratna poruka pošiljatelju • medij – neposredan razgovor, dopisi, fotografije, nacrti • poruka – faze: enkodiranje poruke, karakteristike poruke, dekodiranje poruke, interpretacija poruke



• Smetnje u komunikaciji- interferencija

buka – javlja se u obliku distraktoraneugodnih (upadanje u riječ, hladnoća)

ugodnih (ugodni mirisi, impresivne slike, doživljaji oko nas) - prekid komunikacije • faze enkodiranja i dekodiranja, • zbog nepažnje, neznanja, predrasuda



- nesporazum u komunikaciji • važna je komunikacijska kompetencija – mogući nesporazumi:

nepoznavanje i neprimjerena uporaba jezikanesklad među elementima porukerelativna važnost predmeta komunikacijedruštveni položaj pojedinca u sustavuraspoloženje sugovornika, kulturološke razlike

- jezik izrečena rečenica može se interpretirati na više načina profesionalno razumljiv, a nerazumljiv izvan tog kruga



- neverbalni elementi komunikacije • nije jednoznačna • neverbalna komunikacija uvjetovana kulturološki (geste, isto držanje, pokreti, izrazi lica – različito značenje) • pošiljatelj svojim držanjem odašilje poruku o sebi (namjeravana ili nenamjeravana)




• Poslovne komunikacije dijelimo prema:- tehnici pisanja (ručno, pisači stroj, osobno računalo)- načinu izrade (oblik pisma, dopisnice, brzojava, e-mail, web komunikacije)- broju čitatelja (individualne, programirane)- gospodarskoj djelatnosti (industrijske, trgovačke, …)



• Prema nastanku i namjeni komunikacije mogu biti:- interne (nastaju i ostaju unutar poduzeća – sastanci, normativni akti, interne komunikacije, radni nalozi)- eksterne (nastaju na podlozi internih komunikacija, mogu biti ulazne – poduzeće ih prima i izlazne – poduzeće ih šalje)



• Modeli poslovne komunikacije- formalna komunikacija- neformalna komunikacija



• Formalna komunikacijaunaprijed planiran, sustavan službeni proces prijenosa informacije u govornom i pisanom obliku, usklađen s potrebama organizacije

• Za formalnu komunikaciju odgovoran menadžment- vertikalna (od vrha prema bazi i od baze prema vrhu)- horizontalna (isti status, isti ili različiti odjel)/dijagonalna - integralna (svi sudjeluju i svi su informirani)

• Problemi:- prenatrpanost informacijama- nedostatak otvorenosti: nadređeni – podređeni- filtriranje informacija – kroz organizacijske oblike



• Neformalna komunikacija • ne slijedi unaprijed određenu liniju • najbolje sredstvo kontrole neformalne komunikacije je otvorena mreža neformalne komunikacije preko koje dobar menadžer plasira svoju informaciju, posebno preko vođa neformalnih grupa



• Digitalne poslovne komunikacije◊ integracija telefonske i Internet tehnologije – i-telefonija◊ integracija govorne i pisane komunikacije◊ integracija govornog i neverbalnog komuniciranja


Uredski rad i poslovno komuniciranjeUredski rad i poslovno komuniciranjeintegracija telefonske i Internet tehnologije

• i-telefoniranje



• Razlikuju se tri načina rada za i-telefoniranje- PC-PC telefoniranje- PC-telefon telefoniranje- telefon-telefon telefoniranje korištenjem Interneta

• PC-PC - glasovna komunikacija se prenosi korištenjem Internet Protokola (VoIP)VoIP programi pretvaraju glas u digitalni zapis, dijele ga na pakete za prijenos internetomPC-telefon – koriste se Net-to-phone telefonitel-tel – ne treba niti PC niti Internet

• Oba sudionika ovog načina komuniciranja moraju biti prisutna u istom trenu i online


Uredski rad i poslovno komuniciranjeUredski rad i poslovno komuniciranjeintegracija govorne i pisane komunikacijeintegracija govorne i pisane komunikacije


Uredski rad i poslovno komuniciranjeUredski rad i poslovno komuniciranjeintegracija govorne i pisane komunikacijeintegracija govorne i pisane komunikacije

• Telefonska i telefaks komunikacija – koriste se programi za govorno/pisano komuniciranje, da bi se nastavila suradnja s poslovnim partnerima koji koriste klasične načine komuniciranja- PC-telefon – telefonsko komuniciranje- telefaks komuniciranje- prijenos datoteka

voice-dana-fax modem

budućnost – integracija s mobilnim poslovanjemili pretvorba govornih poruka u digitalni zapis


Uredski rad i poslovno komuniciranjeUredski rad i poslovno komuniciranjeintegracija govorne i pisane komunikacije – korisničko sučeljeintegracija govorne i pisane komunikacije – korisničko sučelje


Uredski rad i poslovno komuniciranjeintegracija govorne i pisane komunikacije – korisničko sučelje

• Uz govorno poslovno komuniciranje licem-u-lice je važna i neverbalna komponenta komunikacije

• Prijenos neverbalnih elemenata komunikacije – prijenos audio i video zapisa u realnom vremenu – videokonferencije – standardne funkcije:- pozivanje sudionika, prekidanje veze- prikaz liste sudionika- upravljanje prijenosom audio i video zapisa- korištenje chat-tehnologije – izravna pisana kom.- prijenos datoteka- rad s desktopom, radnom površinom nekog od sudionika


Uredski rad i poslovno komuniciranjeUredski rad i poslovno komuniciranjeintegracija govornog i neverbalnog komuniciranjaintegracija govornog i neverbalnog komuniciranja


8. Funkcije obrade dokumenata u 8. Funkcije obrade dokumenata u ureduuredu

• Uredski sustavi s primjenom informacijske tehnologije uglavnom su usmjereni na:

• prihvat,• pohranjivanje i• distribuciju informacija


Distribucija dokumenataDistribucija dokumenata

• oblikovanih u različite vrste dokumenata, te na globalnim poslovima:

• klasifikacije,• kreiranja,• pohranjivanja,• obrade,• pretraživanje,• distribucije dokumenata.


DokumentDokument

- definira se kao skup informacija koji može:

• biti zapisan na različitim nositeljima podataka,

• sadržavati razne vrste podataka,• sadržajno ovisiti o informacijama iz drugih

dokumenata,• biti na raspolaganju jednom korisniku ili

skupini korisnika istovremeno


Obrada dokumenataObrada dokumenata

1. Obrada obrazaca• Slike kompletnih obrazaca

(neracionalno),• Samo podaci upisani na obrazac.


Obrada dokumenataObrada dokumenata

2. Obrada dokumenata u obliku slike• Funkcije sustava za obradu dokumenata u obliku slike

(DIP[1] sustava):• pretvaranje slike dokumenata u digitalni oblik,• zapisivanje i manipulacija slikom dokumenta,• pretraživanje dokumenata,• povezivanje dokumenata s bazom podataka.

[1] DIP = Document Image Processing


Obrada i pohranjivanje dokumenata u Obrada i pohranjivanje dokumenata u ureduuredu

1. Klasično arhiviranje dokumenata2. Alternativno rješenje –

MIKROFILM3. Integrirani automatizirani ured



Klasično arhiviranje dokumenata – obilježja:• Ogromna količina fizičkog prostora za

smještaj s posebnim zahtjevima,• Velika količina ljudskog rada,• Sporost u pristupu dokumentima,• Ekološki razlozi (drvo!),• Sigurnosni razlozi (požar).



Alternativno rješenje – mikrofilm• Smanjenje fizičkog prostora (obujma)

arhive,• Lakši pristup podacima,• Manja potreba za radnom snagom.



Integrirani automatizirani ured• Upotreba elektronskih dokumenata,• Obrada radnih procesa bez

redundantnih djelatnosti i informacija,• Upotreba papira svedena na

minimum,• Elektronska arhiva.


Integrirani automatizirani uredIntegrirani automatizirani ured

Prednosti u odnosu na mikrofilmsku arhivu• Direktan pristup podacima,• Distribuirano korištenje baze arhiviranih

dokumenata,• Troškovi smanjeni do 90%,• Jeftinija oprema (24%); k tome i

univerzalnija.


Integrirani automatizirani uredIntegrirani automatizirani ured

Prednosti u odnosu na klasično arhiviranje:• udvostručenje/utrostručenje kapaciteta

obrade,• reduciranje broja ljudstva (smanjenje

troškova arhiviranja),• trenutni odziv na zahtjeve,• smanjenje prostora arhive za 70-80%,• visoki stupanj zaštite izvornih

dokumenata.


Arhivski sustavArhivski sustav

Obrada i pohranjivanje dokumenata ima osobite zahtjeve u pogledu memorijskih medija:

• što veći kapacitet,• neosjetljivost medija na fizička oštećenja i

utjecaj okoline,• dugu trajnost.


Arhivski sustavArhivski sustav

Magnetski mediji imaju nedostatke. S druge strane, optička tehnologija nudi rješenja:

• CD-ROM,• CD-R,• WORM,• CD-WORM (višestruko zapisivanje i

čitanje podataka),• CD-E (izbrisivi optički disk),• PHOTO CD (pohranjivanje fotografija).


9. Telematika9. Telematika

• nova disciplina nastala objedinjavanjem telekomunikacija i informatike. Cilj je razvoja telematike integriranje pojedinačnih različitih oblika uređenja obrade, spremanja, prijenosa i prikaza informacija u zajednički multifunkcionalni uređaj. Telematika uključuje sve digitalne oblike prijenosa informacijskih sadržaja.


Razvoj telefonije u svijetu

• grč.tele – iz daljine phone – glas, zvuk• Telefon=naprava koja služi za

prenošenje zvuka na daljinu• Ljudi od davnina pokušavaju

komunicirati na daljinu (dimni signali, ogledalima itd.)

• Pojavi telefona prethodili su mnogi izumi na području elektronike


Rani razvoj elektronikeRani razvoj elektronike

• 1729.S. Gray uspio prenijeti elektricitet preko žice

• 1746. proizvedena vrsta baterije ili kondenzatora za pohranjivanje statičkog elektriciteta

• 1800. A. Volta patentirao prvu bateriju

• 1820. C.Oersted otkrio elektromagnetizam


Rani razvoj elektronikeRani razvoj elektronike

• 1821. M. Faraday otkrio magnetsku indukciju

• 1830. J.Henry prenio prvi praktični električni signal

• 1837. S.Morse izumio prvi upotrebljivi telegraf


Faze razvoja telefonije u Faze razvoja telefonije u svijetu svijetu

• faza (1876. – 1880.) - direktne veze među korisnicima zračnom linijom;

• faza (1880. – 1890.) - telefonska mreža i ručne centrale;

• faza (1890. – 1920.) - automatske centrale, prijenos niskofrekvencijski pomoću kabela;

• faza (1920. – 1960.) - elektromehanički birači, uporaba širokopojasnih nesimetričnih koaksijalnih

• vodova (prvi prekooceanski telefonski kabel London – New York;

• faza (1960. – do danas) - digitalizacija, satelitski i svjetlovodni prijenosni sustavi, mobilni telefoni.


Morse i telegraf• Morseov telegraf je rabio prekidač za uspostavljanje i

prekidanje strujnog kruga, bateriju za napajanje, jednu žicu koja je povezivala telegrafske stanice te elektromagnetski prijamnik koji je proizvodio kliktajući zvuk.

• Razvio je poseban sustav komuniciranja – Morseova abeceda


Bellov prvi telefonBellov prvi telefon• 1876.g. Alexander Graham Bell je uspio

prenijeti zvuk preko žice – prvi primitivni telefon.

• Njegov telefon sastojao se od lijevka u koji su ulazili zvučni valovi, na dnu lijevka bila je membrana na koju je bio pričvršćen metalni štapić. Štapić je bio uronjen u metalnu posudu ispunjenu kiselinom. Titranje membrane uzrokovalo je gibanje štapića u kiselini, a to pak promjene otpora tekućine te različite intenzitete struje. Promjene su se dovodile do prijemnika koji je radio na istom principu, ali u obrnutom smjeru.


Bellov prvi telefonBellov prvi telefon


Povijest tehnološke Povijest tehnološke osnoviceosnovice

• 1877. Thomas Edison izumio unaprijeđeni transmiter (odašiljač) – bolja kvaliteta zvuka

• 1878. prva telefonska centrala • 1879. počeli se rabiti prvi telefonski

brojevi• 1881. patentiran metalni krug


Povijest tehnološke Povijest tehnološke osnoviceosnovice• 1889. postavljena prva telefonska

govornica• 1892. puštena u rad prva automatska

centrala• 1900. počinju se koristiti svitci za

indukciju• 1906. De Forest izumio triodu• 1927. uspostavljena prva radio telefonska

veza između SAD-a i Velike Britanije


Povijest tehnološke Povijest tehnološke osnoviceosnovice• 1937. Allec Reeves razvio pulsnu modulaciju

koda te time izmislio digitalni prijenos• Početak korištenja koaksijalnih kabela• 1948. otkriven tranzistor• mikrovalni sustav• 1956. transatlantski koaksijalni kabel


Povijest tehnološke Povijest tehnološke osnoviceosnovice• Počinju se koristiti plastične zaštite vodiča• 1963. prva djelomično digitalizirana

centrala• 1964. u komercijalnu upotrebu stavljena

video telefonija• 1965. lansiran prvi komercijalni

komunikacijski satelit• Prva digitalna centrala omogučila nove

usluge –brzo biranje itd.


Telefonija danasTelefonija danas• Današnja telefonska mreža je največim

dijelom digitalna• Mediji za prijenos signala:

• Parica• Koaksijalni kabel• Optičko vlakno• Bežični prijenos

• Lokalna petlja – jedini analogni dio današnje telefonske mreže

• Sustav snopova kabela povezuje digitalne centrale, a izveden je optičkim vlaknima, koksijalnim kabelima ili mikrovalnim vezama


Razvoj telefonskog Razvoj telefonskog prijenosaprijenosa

• jednožičan, telegrafskim vodovima;

• dvožičan;• telefonski kabel, telefonska

mreža;• telekomunikacijski sateliti,

digitalni prijenosni sustav;• radio valovi – valovod;• svjetlovod.


Struktura tel. mreStruktura tel. mrežžee

Lokalna Lokalna centralacentrala

Glavna Glavna centralacentrala

Međucentrala Međucentrala tranzitna tranzitna centralacentrala

Sklopovi Sklopovi između između centralacentrala

Sklopovi Sklopovi kanalakanala

Lokalna Lokalna petljapetlja

korisnicikorisnici


Vrste prometaVrste prometa

• Pretplatnički promet (pretplatnici),

• Javni telefonski promet (prolaznici).


Načini naplateNačini naplate

• telefonistica u centrali,• kovani novac, žetoni,• automatska naplata pomoću

magnetske kartice/vrpce,• elektroničke kartice,

mikroprocesori.


Rezultati procesa pozivanja Rezultati procesa pozivanja

U S P JE Š A NIS H O D

B od g ovorio B n ije od g ovorio

B s lob od an B zau zet

N orm a ln o

Z ag u šen je Teh n ička g reška

M reža P on ašan je p re tp la tn ika

N en orm aln o

P oku ša jp oz ivan ja


• telekomunikacija predstavlja proces koji omogućuje prijenos informacije bilo koje vrste (podaci, tekst, zvuk, video, grafika, fotografije, crteži…).

• tri osnovne vrste prijenosa: prijenos teksta, slike i zvuka.

• omogućuju ostvarivanje kontakata između više ljudi istovremeno, kad se oni nalaze i na udaljenim,različitim mjestima.

• telekomunikacija predstavlja proces koji omogućuje prijenos informacije bilo koje vrste (podaci, tekst, zvuk, video, grafika, fotografije, crteži…).

• tri osnovne vrste prijenosa: prijenos teksta, slike i zvuka.

• omogućuju ostvarivanje kontakata između više ljudi istovremeno, kad se oni nalaze i na udaljenim,različitim mjestima.

TelekomunikacijeTelekomunikacije


Telekomunikacije u ureduTelekomunikacije u uredu

• tradicionalni uredi su smješteni na fiksnoj lokaciji, za razliku od suvremenih ureda koji se mogu ostvariti na različitim mjestima, dok se komunikacija između zaposlenika odvija telefonskom tehnologijom.

• u poslovnom svijetu vrlo je važno posjedovanje pravovremenih, relevantnih informacija,kako bi se omogućilo relevantno poslovanje.


Telekomunikacije u Telekomunikacije u uredskom poslovanjuuredskom poslovanju

Podjela komunikacijskih procesa:• S obzirom na smjer kretanja

signala:• S obzirom na sudionike u

komunikaciji:• S obzirom na vrste informacije koje

se prenose:• S obzirom na oblike komuniciranja:



S obzirom na smjer kretanja signala:• simpleks,• poludupleks,• dupleks;



S obzirom na sudionike u komunikaciji:

• čovjek – čovjek,• čovjek – stroj,• stroj – stroj;



S obzirom na vrste informacije koje se prenose:

• prijenos informacija,• prijenos naredbi.



S obzirom na oblike komuniciranja:• preko fizičkih vodova • stvarni,• zakupljeni i• komutirani);


Telekomunikacijski sustavTelekomunikacijski sustav

Telekomunikacijski sustav omogućuje predaju, prijenos i primanje informacija na velike udaljenosti.

• Telekomunikacije se ostvaruju preko jedne od telekomunikacijskih (TK) mreža, koje se sastoje od:

• terminalnih uređaja,• transmisijskih sustava i• komutacijskih sustava.


Telekomunikacijski sustavTelekomunikacijski sustav

Trendovi razvoja telekomunikacijskih sustava:

• skraćenje vremena od izuma (prve ideje) do praktične realizacije,

• stalni porast TK usluga proširenjem postojećih ili uvođenjem novih usluga,

• digitalizacija TK mreže, te integracija tehnika i službi telekomunikacija.


Podjela telekomunikacijaPodjela telekomunikacija

1. Prijenos zvuka – zvučne, audiokomunikacije (govor ili glazba)

2. Prijenos slika3. Prijenos podataka – datakonferencije


Prijenos zvukaPrijenos zvukaS obzirom na širinu prenošenja frekventnog pojasa:

• telefonija– fizičkim vodovima,– radio valovima,– audiokonferencija;

• radio program– žični radioprijenos,– bežični –

radiodifuzija


Prijenos slikaPrijenos slika

• nepokretne• pokretne


Prijenos slikaPrijenos slikanepokretne• telefoto (fototelegrafija) – prijenos slike pomoću

telegrafskih impulsa telefonskim kanalom širine 4 kHZ s reprodukcijom na fotopapir,

• telefaks (telekopija, faksimil, birofaks) – prijenos slike analogno ili digitalno telefonskim kanalom širine 4 kHz s reprodukcijom na običnom papiru,

• videoteks – prijenos slike alfanumeričkih ili grafičkih informacija između baze podataka i korisnika dvosmjernom vezom, s reprodukcijom na ekranu korisničkog terminala,

• videotekst (teletekst) – prijenos ograničenog broja alfanumeričkih ili grafičkih informacija između TV studija i korisničkih terminala jednosmjernom vezom;


Prijenos slikaPrijenos slika

pokretne• videotelefonija – istodobni prijenos

i govora i slike sugovornika kanalom širine 1 MHz (više sudionika istovremeno Þ videokonferencija),

• televizija – radio prijenos TV programa (zvuk i slika), kanal širine 5 MHz.


Prijenos podataka - Prijenos podataka - datakonferencijedatakonferencije

• teleprinter – prijenos znakova pomoću telegrafskih impulsa manjim brzinama telegrafskim kanalom širine 120 – 480 Hz,

• teleteks – prijenos znakova pomoću telegrafskih impulsa, većim brzinama, telefonskim kanalom širine 4 kHz (teleteks terminal ima ugrađenu memoriju što omogućuje obradu teksta),

• dateks – prijenos znakova pomoću digitalnih impulsa velikom brzinom. Za manje brzine koristi se telegrafski kanal, za srednje telefonski kanal, za najveće grupe tel. kanala ili širokopojasni vodovi.


VideotekstVideotekst

Videoteks sustav se sastoji od:• računala sa specifičnim

programima za videoteks i aplikacijama,

• terminala,• telekomunikacijske mreže.


VideotekstVideotekst

Namjena videoteksa• prikaz informacija korisnicima,• obavljanje transakcija

(financijskih, trgovačkih, rezervacija karata, hotela,…),

• elektronička pošta.


VideotekstVideotekstKomunikacijske mogućnosti videoteksa• videoteks poruke (slanje, primanje i memoriranje),• telefaks (samo slanje poruka),• teleks (slanje i primanje teleks poruka pomoću

aplikacije telebox u sustavu),• paging (selektivno povezivanje osoba: slanje poruka

drugom paging pretplatniku),• telesoftware,• X.400 (razmjena poruka preko kompletne

međunarodne mreže s bilo kojeg videoteks terminala).


TeleteksTeleteks• unaprijeđeni teleks servis pomoću

računala,• sinkroni prijenos poruka,• primatelj poruku ispisuje na papir

ili ekran,• neposredno komuniciranje

sudionika,• bolji radni uvjeti (buka),• niži troškovi poslovanja

(pismonosna pošiljka).


TeletekstTeletekst• jednosmjerni informacijski sustav

(ograničenja!),• TV prijemnik ima ugrađen modul

(neiskorišten kanal),• signale šalje ovlaštena kuća, javni

servis,• maksimalni broj stranica iznosi

750 jer bi u protivnom čekanje na jednu stranicu iznosilo više od 30 sekundi.


TelekonferencijeTelekonferencije

• Telekonferencija predstavlja korištenje telematičke infrastrukture za multilateralno komuniciranje većeg broja korisnika istovremeno.

• Moto: prenositi informacije, a ne prevoziti ljude.


Što je telekonferencija?Što je telekonferencija?

• Telekonferencija danas podrazumijeva različite oblike korištenja računalne mreže za dvosmjerno komuniciranje između dvaju ili više prostorno udaljenih i odvojenih korisnika u stvarnom vremenu. Isto tako, danas se podrazumijeva da su telekonferencije multimedijske, odnosno mrežna multimedija. To znači da su sustavom obuhvaćeni, te međusobno povezani i sinkronizirani odvojeni multimedijski podsustavi, npr. videokonferencije: prijenos glasa, drugi tonski kanali, tekstualni podaci, slike, interaktivne aplikacije. Uz videokonferencije, poznati i često upotrebljavani sustavi telekonferencija su: tzv. dijeljena ploča (whiteboard) po kojoj svi sudionici mogu crtati i pisati, dijeljenje standardnih aplikacija koje se koriste u poslovanju (programi za obradu teksta, tablični programi, CAD i drugi programi za projektiranje, baze podataka ...), audiokonferencije, simulacije/virtualna stvarnost. Unutar jedne telekonferencije moguće je koristiti više sustava (npr. istovremeno videokonferencija i dijeljena ploča).


TelekonferencijeTelekonferencije

Postoji više vrsta telekonferencija:• audio telekonferencija – komunikacija ljudi

isključivo glasom, medij za povezivnje je telefon

• audio-grafička telekonferencija – koriste se uobičajene telefonske linije namjenjene za dvosmjernu glasovnu komunikaciju te prijenos grafika I pisanih materijala; najjednostavniji audiografički sustav je dodatak fax aparata koji koristi drugu telefonsku liniju za audio – grafičku telekonferanciju,

• videokonferancija - ako je komunikacija među sudionicima konferencije putem slike, tada takav način komuniciranja nazivamo videokonferencija.


s obzirom na interaktivnost: konferencija

- aktivno komuniciranje između dvije ili više strana

Internet prijenos (streaming) (!)- dobre strane: manja zahtijevana širina pojasa,

prilagodljivo trenutnom stanju mreže- loše strane: jednosmjerno komuniciranje, niža

kvaliteta

Podjela telekonferencijaPodjela telekonferencija


s obzirom na alate koji se koriste audiokonferencija

- audio, dijeljenje podataka i aplikacija- vs. videokonferencija: manja zahtijevana širina pojasa- loše strane: nema vizualnog komuniciranja- vs. telefon: višestrane veze, kvaliteta signala, dijeljenjepodataka i aplikacija, logistika, pravila ponašanja

Podjela telekonferencijePodjela telekonferencije


s obzirom na alate koji se koriste videokonferencija

- video, audio, dijeljenje podataka i aplikacija- loše strane: zahtijevana širina pojasa

web konferencija- video, audio, dijeljenje podataka i aplikacija- softverski kodeci- dobre strane: tehnički zahtjevi = osobno računalo- loše strane: kvaliteta



s obzirom na broj sudionika stolne konferencije

- nekoliko sudionika - po jedan na svakoj lokaciji- sa osobnog računala- web kamera, naglavna kombinacija (mikrofon i

slušalice)

sobne konferencije- ‘neograničen’ broj sudionika- TCR - Teleconference Room



s obzirom na vrstu veze

dvostrane (point-to-point) – tip veze u kojoj sudjeluju samo dvije strane, opremljene jednakom ili kompatibilnom opremom. Vezu može uspostaviti bilo koja strana.

višestrane (multipoint) konferencije – tip veze u kojoj sudjeluje više od dvije lokacije. Središnji nadzorni uređaj uspostavlja vezu pozivanjem i uključivanjem pojedinih članova u sustav. Broj lokacija koje istovremeno mogu sudjelovati u jednoj konferenciji ovisi o mogućnostima nadzornog uređaja.



s obzirom na tehnologiju

ATM

IP

ISDN

DSL



Što su ATM konferencije?Što su ATM konferencije?

• Visokokvalitetni video i audio prijenos računalnom mrežom postiže se uz primjenu ATM (Asynchronous Transfer Mode) tehnologije. Kvaliteta video signala prenošenog ovom tehnologijom jednaka je kvaliteti televizijskog, a zvuk je stereo, CD kvalitete.U ATM mrežama svi podaci kodiraju se u pakete jednake dužine. Takvi paketi dodatno se kodiraju za prijenos mrežom. Najveći se učinak postiže kod svjetlovodnih veza, ali sama tehnika primjenjiva je i na ostale postojeće medije prijenosa.Sinkroni prijenos video i audio signala u jednom smjeru u sustavu ATM videokonferencije zahtijeva kapacitet od približno 10 Mbps.


Što su IP konferencije?Što su IP konferencije?

• To su videokonferencijski prijenosi koji se obavljaju preko IP (Internet Protocol) tehnologije, što omogućuje povezanost s bilo kojom točkom spojenom na Internet širom svijeta. Najveća je prednost ove tehnologije zahtijevana širina prijenosnog pojasa, koja se kreće od 128 kbps (niska kvaliteta) do 2 Mbps (visoka kvaliteta).IP videokonferencijski sustavi vrlo su jednostavni za korištenje, postoje u različitim razredima veličine, a sukladno tome i kvalitete. Nedostaci su vezani uz smanjenu kvalitetu prijenosa u odnosu na ATM sustave, te uz primjetno kašnjenje signala na slabim vezama.


Što je videokonferencija?Što je videokonferencija?• Videokonferencija je jedan od najčešćih i najpoznatijih

oblika telekonferencije. Najčešće se podrazumijeva istodobni prijenos slike i zvuka računalnom mrežom.Više prostorno udaljenih korisnika može se međusobno vidjeti i čuti u stvarnom vremenu pomoću multimedijski opremljenih računala povezanih u mrežu.Za korisnike to najčešće znači samo otvaranje još jednog prozora u dogovoreno vrijeme i trenutno pojavljivanje u virtualnoj sobi za sastanke, u predavaonici ili na nekom sličnom mjestu.


VideokonferencijaVideokonferencija

• Videokonferencija je konferencija u stvarnom vremenu između dvoje ili više sudionika na različitim lokacijama upotrebom širokopojasnih linija za prijenos zvuka, videa i podataka.


Kako radi sustav Kako radi sustav videokonferencija?videokonferencija?

• Korisnik odašilje raznovrsne ulazne signale preko

multimedijskih ulaznih jedinica terminala. Signali dolaze u sklopovsko-programski sustav za digitalizaciju, kompresiju i kodiranje za prijenos računalnom mrežom - koder.Koder prosljeđuje digitalne podatke mrežnom podsustavu računala preko kojeg se ostvaruje mrežna komunikacija. Signali koji stignu mrežom do korisnika primaju se u mrežni podsustav, prilagođuju se i šalju dekoderu. Dekoder obrađuje podatke točno obrnutim redoslijedom od kodera i prosljeđuje ih perifernim izlaznim jedinicama za reprodukciju. Koder i dekoder sklopovski predstavljaju isti uređaj s reverznim procesima i dvije ključne uloge. Takav se uređaj stoga označava jednim pojmom - kodek (eng. codec: COder - DECoder). Takav uređaj sastoji se od više sklopovskih i programskih modula. Kodek može biti ugrađeni dio računalnog sustava ili vanjski uređaj koji komunicira s osnovnim računalnim sustavom. CARNet za potrebe ATM videokonferencija koristi kodek uređaje tvrtke Cellstack, a za potrebe IP videokonferencija Polycom VS4000 kodeke.


VideokonferencijaVideokonferencijaČETIRI OSNOVNE FAZE VIDEOKONFERENCIJE• 1. uzorkovanje – “hvatanje zvuka, videa i

dokumenata u analognom obliku“ i njihovo pretvaranje u digitalni oblik

• 2. kompresija digitalnog zvuka i videa; osnovni razlog kompresije je ograničen kapacitet kanala kojim se prenose podaci

• 3. prijenos podataka komunikacijskim kanalom na drugu lokaciju

• 4. dekodiranje (dekompresija) zvuka, videa I dokumenata te reprodukcija pomoću zvučnika, monitora i odgovarajućeg softvera.


Zašto videokonferencijaZašto videokonferencija• Nema potrebe za putovanjem i dodatnim

troškovima• Omogućuje vizualnu komunikaciju uz koju se

bolje razumiju i pamte ponuđeni sadržaji• Stvara se okruženje u kojem se brzo donose

odluke, a ideje i znanje nesmetano cirkuliraju• Rezultat je učinkovitiji timski rad, razvijanje

komunikacijskih i organizacijskih vještina, te veća usredotočenost na zajednički cilj


VideokonferencijaVideokonferencija

• Za videokonferencije bazirane na PC-u koristi se naziv desktop videokonferencija (DTVC - desktop video conferencing)


VideokonferencijaVideokonferencijaOsnovna oprema za DTVC se sastoji od:• Osobnog računala ili radne stanice• Video kamere• Mikrofona• Zvučnika• Video kodera/dekodera• Audio kodera/dekodera• Monitora• Komunikacijskog podsustava• Softvera ( npr NetMeeting)


Kada koristiti videokonferenciju

nužno vidjeti neposredne reakcije sudionika

zahtjeva se prisustvo u stvarnom vremenu

troškovi putovanja previsoki

hitni i kratki sastanci

nužno prisustvo svih važnih pojedinaca

Kako voditi Kako voditi videokonferencijevideokonferencije


Kako efikasno voditi videokonferenciju

pripremiti dnevni red unaprijed i poslati ga sudionicima

u TCR učionicu doći 10 min prije i početi na vrijeme - raspoloživo vrijeme nije neograničeno!

time keeper

predstaviti sve sudionike na početku sastanka i kratko pozvati svaku lokaciju koja sudjeluje u sastanku

Kako voditi Kako voditi videokonferencjevideokonferencje


Kako efikasno voditi videokonferenciju

jasno definirati ciljeve i raspoloživo vrijeme

podijelite prezentacije u kraće dijelove radi lakšeg praćenja - ne dulje od 15 min

pitajte ima li pitanja nakon svakog dijela

ostavite vremena za reakcije

Kako voditi Kako voditi videokonferencijevideokonferencije


Prednosti videokonferencijePrednosti videokonferencije• Vizualna povezanost i interakcija između

sudionika pojačava razumijevanje i pomaže sudionicima u stvaranju osjećaja povezanosti,

• Može poboljšati pamćenje i obratiti se različitim oblicima podučavanja uključujući različite medije kao npr.; video ili audio klipova, grafikona, animacije, računalne aplikacije,

• Komunikacija je više osobna;sudionici se vide i čuju, opušteniji su u poznatom okruženju


Nedostaci videokonferencijeNedostaci videokonferencije

• Zahtjeva poznavanje tehnologije• Ograničenja u mogućnosti prijenosa

neverbalnih komunikacijskih znakova• Sustavi za videokonferencije ne samo

da ne prenose u istoj mjeri vizualne neverbalne informacije već ih niti ne prenose na jednak način


Paging sustaviPaging sustaviRazlikujemo 2 vrste paging sustava:1. In-house intercom system– Intercom speaker je provučen čitavom

zgradom– Osobama mogu biti pridruženi posebni zvučni

signali ili mogu biti prozivani imenom2. Pager– Individualni paging sustav koji se sastoji od

prijenosnog radija, korisnik može dobiti poruku putem pagera ili pak primiti poziv


Općenito o paging Općenito o paging sustavimasustavima

Paging sustavi su komunikacijski sustavi koji šalju kratke (sažete) poruke pretplatniku. Ovisno o sustavu poruke mogu biti ili brojne poruke, alfanumeričke poruke ili glasovne poruke.

Paging sustavi se uobičajeno koriste da upozore korisnika (pretplatnika) da moraju obaviti poziv.



Dostavljena poruka se zove page. Paging sustav tada šalje page kroz uslužno područje koje koristi baznu stanicu koja šalje page putem radio valova.

Paging sustavi su jako kompleksni i široki te su jako dobri u pokrivanju područja.

Preko paginga primanje je snažno i jeftino, sustav za slanje je jako sofisticiran.



Široko područje (mreža) paging sustava sastoji se od mreže telefonskih linija, mnogo baznih stanica (transmitera), te velikih radio odašiljača koji simultano šalju page od svake bazne stanice.

Paging sustavi su dislocirani da bi osigurali sigurnu komunikaciju s korisnicima (pretplatnicima) gdje god oni jesu.


Skica paging sustavaSkica paging sustava


Primjena paging sustavaPrimjena paging sustavaOmogućuje primanje ili davanje

potrebnih informacija jednostavno je, brzo i pouzdano, čak i kod najsloženijih liječničkih poslova (npr. operacije ...).

Sustav ima ugrađen display koji omogućava bolničkom osoblju identifikaciju dolaznog poziva - tako da se jednostavno vidi iz koje sobe ili odjela poziv dolazi.


Primjena paging sustavaPrimjena paging sustavaPageri se

upotrebljavaju kao alarmni sustavi kod skutera, motocikala, a u novije vrijeme i kod automobila.


Pageri i izgled pageraPager uređaji omogućuju jednosmjernu

komunikaciju od operatera do određenog korisnika.

Informacije koje se šalju su najčešće alfanumerički podaci koji se prikažu na displeju korisničkog pagera (u Hrvatskoj sono-prijemnik, informacije se distribuiraju signalom HRTa).


Pageri:


Netmeeting• telekomunikacijama se razvio i novi oblik

suradnje između više zaposlenika preko računala, za što je potreban odgovarajući softver za ostvarivanje komunikacije

• koristi Internet kao prijenosni medij• brzina slike je 3-4 sekunde, ovisno o brzini

konekcije, pa je običan modem prespor za odašiljanje uporabljivog video signala

• sinkronizacija slike i zvuka je slaba


Intranet• služi za povezivanje između više ureda

unutar jedne tvrtke• unutarnja informacijska veza ostvarena

je internetskom tehnologijom i standardima

• zaštićen je zaštitnim stijenama koje ga štite od neovlaštenog pristupa podacima, a s druge strane omogućuje pristup Internetu, te opet zaštitu podataka


MultimedijaMultimedija• Multi, od latinskog multus, znači mnogo,

više; a medij, odnosno media, također izum starih latina, označava nekog posrednika, glasonošu. Današnje su glasonoše: radio, televizija, video, film, novine, knjige, papiri. Iz ove jezične paradigme proizlazi da ako sve medije koje nađemo u kući (knjige, televiziju, radio, video...) stavimo na hrpu i “spojimo” dobivamo integrirane medije - multimediju.


MultimedijaMultimedija

• Vrste multimedijskih sadržaja:– prezentacijski sadržaji– informativni– edukativni– autorski– produktivni sadržaji


MultimedijaMultimedija

• Multimedijski dokumenti mogu biti:– dinamički i– (potpuno) interaktivni multimedijalni dokumenti

• Primjeri:– QMF = Quick Time Movie File– OMFI = Open Media Framework Interchange– MHEG = Multimedia and Hypermedia Information Encoding Expert Group.


Pojam “streaming”Pojam “streaming”• Mnogi od najnovijih multimedijskih

formata upotrebljavaju proces koji se zove data streaming (strujanje podataka). Ova metoda predaje omogućuje korisnicima slušanje zvuka ili gledanja videa prije nego što su datoteke potpuno učitane. Streaming obično funkcionira tako da se učita početni dio datoteke u korisnički program za prikaz ili slušanje. On zatim počinje reproducirati datoteku dok se ostali dio nastavlja učitavati


Uobičajeni streaming audio Uobičajeni streaming audio formatiformati

• RealAudio• Xing MPEG• MetaVoice• Shockwave


Uobičajeni streaming video Uobičajeni streaming video formatiformati

• XingMPEG • VDO • CineWeb • VivoActive


Budućnost multimedijeBudućnost multimedije

• Učenje na daljinu• Telerad• Proizvodnja na daljinu i napredovanje rada • Elektroničko poslovanje• Telezdravstvo• Sadašnje i buduće multimedijske usluge • Integrirani rad na računalu i komunikacijska

rješenja • Interaktivne TV usluge


Primjena Interneta u ureduPrimjena Interneta u uredu

• Mreža: spaja sadržaje brojnih računala preko komunikacijskih linija, omogućava razmjenu resursa i povezuje velik broj korisnika unutar mreže

• Internet – svjetska globalna mreža tisuća i tisuća poveznih računala– U početku se koristio kao mreža Ministarstva

obrane SAD-a da bi se povezali znanstvenici i profesori širom svijeta



• Dok klasična telefonija nudi prijenos glasa, Internet nudi transmisiju mnogo više vrsta informacija



• Internet servisi su različite aplikacije koje Internet podržava radi obavljanja različitih usluga– e-mail– www– news (okrugli stol, oglasna ploča)– razmjena datoteka (FTP)


E-mailE-mail• Najjednostavniji oblik korištenja Interneta• Omogućuje korisniku da pošalje poruku ostalim

zaposlenicima u poduzeću, ali i izvan njega• Karakteristike:

– Brzina prijenosa– Pohranjivanje poruka– Povratne informacije o isporuci – Elektronički adresari


WWWWWW• World wibe web je dinamička

enciklopedija na Internetu, u kojoj se može pronaći informacija gotovo o svemu čega se čovjek može sjetiti. Web se sastoji od desetak milijuna web siteova. Web site se može sastojati od jedne ili više web stranica, a veliki web siteovi mogu se nalaziti na više poslužitelja na raznim stranama svijeta


WWWWWW

• prisutnost na Internetu• web marketing• elektronički sustavi plaćanja• pretraživanja• istraživanja tržišta


WWWWWW

• Web stanice se mogu podijeliti na:– komercijalne i– nekomercijalne


WWWWWW

Komercijalne se dijele:• prodajne strane • reklamne strane • informativne strane• obrazovne strane• strane za razonodu, gdje prednjače

strane za kockanje putem Interneta.


WWWWWWNekomercijalne se dijele na:• Informativne, gdje svatko se može

informirati ne samo o vijestima, nego i praktičnim savjetima

• Propagandne, gdje se promoviraju nekomercijalne organizacije i tijela

• Strane za razonodu, gdje pojedinci izlažu svoje stranice o stvarima poput glazbe, sporta i slično

• Osobne stranice.


Web Browsing -WWWWeb Browsing -WWW

• On-line hypertext sustav koji je dizajniran u Švicarskoj da bi se omogućila razmjena informacija između istraživačkih timova na različitim lokacijama

• Danas je WWW sustav s univerzalno priznatim standardima za pohranjivanje, ponovni pristup


Vrste web marketingaVrste web marketinga• Elektronički oglasnik – pruža informacije o

proizvodima i uslugama koje tvrtka nudi, posjetiteljima omogućuje kontakt s predstavnicima tvrtke te naručivanje fizičkog kataloga.

• Elektronička brošura – prošireni oblik elektroničkog oglasnika s podrobnijim informacijama o proizvodima i uslugama, korisnici mogu razmjenjivati podatke međusobno ili s predstavnicima tvrtke, a mogu dobiti i kupone za kupovanje s popustom.


Vrste web marketingaVrste web marketinga• Elektronički katalog – omogućuje

povezivanje informacija s proizvodima i usluga s naručiteljem, ima veliku bazu podataka koja predstavlja skladišnu evidenciju tako da korisnik odmah može saznati da li ima proizvoda na skladištu i koja mu je cijena.

• Izvrnuti katalog – varijanta elektroničkog kataloga u kojem se proizvod ne nudi izravno nego posredno. Primjerice prodavač audio CD-a nude razne informacije o izvođač·ima, a kao usput nude mogućnost prodaje CD-a.


E-commerceE-commerce

• “Odgovarajući na neviđeni razvoj i rast Interneta u posljednjih nekoliko godina poslovne organizacije mijenjaju način na koji stječu, koriste i razmjenjuju podatke”

• Elektronički način kupovanja i prodaje robe i usluga


E-commerceE-commerce

U klasičnom trgovačkom sustavu postoje dvije strane:

• trgovac koji nudi robu• i kupac koji kupuje stanovitu robu.


E-commerceE-commerce• Kod elektroničke trgovine kupac dolazi u

virtualnu trgovinu na Internetu, posao ugovara preko mreže te prima naručenu robu.

• Postupak plaćanje ide ovako: kupac pomoću web sučelja šalje zahtjev za plaćanjem trgovcu, trgovac kontaktira servis za elektroničko plaćanje koji ima zadatak da provjeri autentičnost kupca te s njegovog računa prebaci odgovarajući iznos na račun trgovca.


Elektronički novacElektronički novac

• Elektronički novac u stvari, predstavlja informaciju o obliku i vrijednosti novca

• Elektronički novac može se koristiti na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

• Koristi se u mreži SWIFT[2] - međunarodnoj bankarskoj mreži koja se koristi tehnikom komutacije poruka za razmjenu podataka i informacija. Time je postignuta automatizacija međunarodnog platnog prometa.

[2]SWIFT = Society for Worldwide Inter Bank Financial Telecommunications


Elektronički novacElektronički novac

• Bankomati su specijalizirani bankarski automati za podizanje gotovog novca.

• Telefonski servis odnosi se na poslove i podatke (informacije u govornom ili pisanom obliku) koje Banka može pružiti svojim komitentima – fizičkim ili pravnim osobama pomoću telefona ili telefaks uređaja.


Razvoj e-poslovanjaRazvoj e-poslovanja1. Prva faza obuhvaća razdoblje od 1994. do 1997.

godine. Elektroničko poslovanje u tom je razdoblju značilo biti prisutan na Internetu, imati web stranicu. Tvrtke nisu u potpunosti bile sigurne zašto to rade ali su znale da moraju biti online dostupne.

2. Druga faza odnosi se na razdoblje od 1997. do 2000. godine. To razdoblje obilježavaju poslovne transakcije (kupo-prodaja) na Internetu. U žarištu ove faze bio je tok narudžbi i bruto dobiti.


Razvoj e-poslovanjaRazvoj e-poslovanja

3. Treća faza započela je 2000. godine te traje još i danas. U ovoj fazi poduzeća uz pomoć tehnologije a u cilju osiguranja najveće brige za kupca te maksimalnog profita napuštaju dosadašnji model poslovanja te Internet poslovanje dolazi u prvi plan.Tek u ovoj fazi govorimo o pravom e-poslovanju.


Pravila e-poslovanjaPravila e-poslovanja

– visoka tehnologija preduvjet je formiranja poslovne strategije

– povećanje učinkovitosti informacija, utjecanje na njihov tok i upravljanje njima omogućava snažnije i funkcionalnije servise

– nemogućnost napuštanja zastarjelih modela poslovanja dovodi do neuspjeha

– e-poslovanjem tvrtke mogu osluškivati svoj kupce i proizvode prilagoditi njihovim željama

– potrebno je sustavno i neprestano unapređivati proizvode, činiti ih zabavnijim i dostupnijim

– stvoriti poslovne saveze sa drugim tvrtkama, ne radi smanjenja troškova već radi proširenja i obogaćivanja ponude


Pretraživanje InternetaPretraživanje Interneta

Organizacija podataka na Internetu• tematski katalozi• pretraživači stranica


Pretraživanje InternetaPretraživanje Interneta

• Tematski katalozi su hijerarhijski katalozi www stranica uređeni po temama, svaka od tema dijeli se na pod teme, koje se dalje mogu dijeliti. Na najnižoj razini pod tema nalaze se relevantne stranice koje se tiču upravo pod teme u kojoj se nalaze

• Pretraživači rade tako da se unesene ključne riječi traže u svojim bazama web stranica i pronalaze one stranice u kojima se uneseni pojmovi pojavljuju - rezultat pretraživanja je popis linkova na web stranice koje odgovaraju upitu.


Discussion list Discussion list

• Omogućuje korisniku da se prijavi na listu ako želi primati e-poštu i diskutirati o njemu interesantnim temama

• Potrebni su: priključak na Internet i e-mail program

• Korisnik se mora pretplatiti da bi dobivao traženu vrstu informacija


NewsgroupNewsgroup

• Razmjena ideja i informacija o određenim temama putem Interneta

• Online prezentacija artikala i poruka o dotičnim temama

• Korisnik šalje svoje poruke koje svi sudionici javne diskusije mogu vidjeti

• Korisnik mora identificirati newsgrupu koja ga interesira


Primjeri korištenja Interneta Primjeri korištenja Interneta u ureduu uredu• Preko e-maila suradnici u poduzeću mogu

međusobno komunicirati• Tajnica može napraviti rezervaciju karte preko

putničke agencije na Internetu• Poduzetnik može prodavati svoju robu• Poduzetnik može naći novog dobavljača• Broker može dobiti najnovije podatke o stanju

na burzi


Radiomobilna telefonijaRadiomobilna telefonija

• Radiomobilna telefonija je najrentabilnija telefonska usluga.

• Njezin je cilj razvoja neprekidan kontakt s okolinom (da pozove ili bude pozvan), bez obzira gdje se čovjek nalazi.



• NMT (Nordic Mobile Telephone)• GSM (Global System for Mobile)


Radiomobilna telefonijaRadiomobilna telefonija• NMT (Nordic Mobile Telephone)

– tvrtka Ericsson 1979.– prihvatile su ga sve nordijske zemlje,– danas prisutan u 30-tak zemalja Europe i Azije;– international roaming samo unutar područja

Skandinavije,– potpuna pokrivenost teritorija sustavom baznih stanica

BS,– BS vrlo velike tehnološke pouzdanosti,– velika modularnost i pouzdanost u radu,– broj BS je 1:10 izvan gradskih središta, a 1:7 unutar

njih,– pokrivenost u prizemnim betonskim prostorijama

(INDOOR pokrivanje) bolje



• GSM (Global System for Mobile)– Razvoj GSM-a je počeo početkom 80-ih.– Već na početku bilo je očito da će to biti

glavna smjernica u planovima za europsku mobilnu komunikacijsku infrastrukturu


Radiomobilna telefonijaRadiomobilna telefonija• GSM (Global System for Mobile)

– Cijela priča počinje 1982. kada je Europska komisija za pošte i telekomunikacije CEPT (European Conference of Posts and Telecommunications) donijela dvije važne odluke.

– Prva je bila da osnuje grupu čiji je naziv bio "Groupe Spéciale Mobile" (od čega proizlazi kratica GSM čije je značenje kasnije preimenovano u Global System for Mobile Communications), koja će razviti i odrediti standarde za buduću europsku mrežu mobilne telefonije.

– Druga odluka je bila da se za rad sustava uzmu dva frekvencijska opsega u području od 900 MHz.


Radiomobilna telefonijaRadiomobilna telefonijaGSM mreža se sastoji od tri dijela:– mobilne stanice (MS - Mobile Station) koja je

slična bežičnom telefonu s dodatnim mogućnostima,

– osnovne primopredajne stanice (BTS - Base Transceiver Station) koja upravlja vezom s mobilnom stanicom,

– te na kraju od upravljača osnovnim stanicama (BSC - Base Station Controller) koji upravlja većim brojem osnovnih primopredajnih stanica.


Radiomobilna telefonijaRadiomobilna telefonijaPrednosti GSM-a:– international roaming – sve zemlje potpisnice

sporazuma,– digitalizacija govora,– veći kapacitet (tehnika malih ćelija),– smetnje uslijed istokanalne interferencije

svedene na minimum,– digitalizacija osigurava povećanje kapaciteta:– smanjenjem frekvencijskog pojasa za svaki kanal,– višestruki pristup na bazi vremenske raspodjele

TDMA (Time Division Multiple Access), gdje se na jednom nositelju frekvencije prenosi više kanala,

– zaštita od prisluškivanja i nelegalnog pristupa mreži,

– izuzetna kvaliteta (digitalni prijenos eliminira šum i druge izvore interferencije).


NMT GSM sustavi

Frekvencijski opseg420 – 490 MHz

(u koracima od 10 MHz)890- 960 MHz (standard)

Broj radiokanala 168 (180) 992

Širina jednog kanala 25 (20) kHz 25 kHz

Duplex razdvajanje 10 MHz 45 MHz

Domet pokrivanja BS 15 – 40 km 2 – 18 km

Maksimalna snaga BS 50 W 25 W

Snaga mobilne stanice MS:

Maksimalna

Srednja

Mala

15 W

1.5 W

0.15 W

6 W

1 W

0.1 W

Kvaliteta govorne veze Dobra Bolja

Veza prema PSTN

(javna telefonska mreža)CCITT No.7 i/ili MFC R2 CCITT No.7 (Blue Book)

Roaming (slobodno kretanje pretplatnika i

u druge države)Potpuno automatsko Potpuno automatsko.


Nove generacije mobilne Nove generacije mobilne telefonijetelefonije


Nove generacije mobilne Nove generacije mobilne telefonijetelefonijePRVA GENERACIJA - 1 Gstandardi:• AMPS (US analog standard

mobile) ,• ETACS (european analog standard)• NMT (nordic mobile)• 1G podržava samo zvuk, potpuno

je analogna, nema nikakve sigurnosti i ima puno problema oko kapaciteta.



DRUGA GENERACIJA - 2 Gstandardi:• GSM (Europa), • IS-95 CDMA (Amerika) • PCN, PHS (Japan)• Ona je digitalna, sigurna, s

mogućnošću prijenosa podataka



GENERACIJA 2.5 -2.5 Gstandardi:• GPRS • EDGE (u Europi)


Nove generacije mobilne Nove generacije mobilne telefonijetelefonijeGPRS (General Packed Radio Services) • predstavlja veliku evoluciju u razvoju

GSM standarda, i dizajniran je da radi kao nadogradnja postojeće GSM infrastrukture koja omogućava prijenos podataka do 115 Kbps.

• Tehnologija paketskog prespajana bolje iskorištva resurse, jer GPRS resursi mogu istovremeno biti dijeljeni od više korisnika.


Nove generacije mobilne Nove generacije mobilne telefonijetelefonije• Osnovni GPRS dodaci postojećoj GSM

arhitekturi su:• GPRS backbone• - podatkovna mreža koja se sastoji od

usmjerivača (routera) i drugih IP tehnologija baziranih na Internet protokolima koji omogućuju funkcionalan prijenos podataka unutar samog GPRS okruženja.

• Serving GPRS Support Node (SGSN)• - osigurava hardverske i softverske

resurse potrebite za povezivanje toka podataka mobilne opreme



• GateWay GPRS Support Node (GGSN)• - predstavlja hardverski i softverski gateway

servis između bežičnih stanica i vanjskih podatkovnih mreža kao što su Internet i X.25.

• Routers/Charging Gateway/Border Gateway• - spomenuti router predstavlja hardverski router

koji služi za prijenos paketa između GPRS backbone-a. Posto preko njih prelazi velika količina podataka bilo bi dobra da imaju i svoj pričuvni router (kao backup). Chargin gateway služi za naplatu utrošenih servisa GPRS mreže posto je servis za naplatu GSM prejednostavan za takav zadatak. U praksi on predstavlja visoko kvalitetni kompjutore s nešto softvera. Border gateway predstavlja vezu između backbonea a sastoji se od routera, switch-eva i firewall-ova



Spajanje na GPRS mrežu• faza attach - da bi mobilni uređaj mogao

koristiti usluge GPRS mreže on se mora prijaviti SGSN-u i GGSN-u. Mreža na taj zahtjev odgovara provjerom korisničkog identiteta, kopiranjem korisničkih podataka u SGSN i pridjeljivanjem privremenog paketskog identiteta

• faza detach - prekidanje veze s GPRS mrežom koji može pokrenuti ili korisnik ili mreža



TREĆA GENERACIJA - 3 G • je mobilni telefonski sistem, a

ideja je da se objedine svi standardi koje koriste današnje mreže druge generacije. Umjesto različitih tipova mreža koje su prilagođene Americi, Europi i Japanu plan je za jednim mrežnim standardom koji će biti odobren i implementiran



TREĆA GENERACIJA - 3 G objedinjuje dvije moćne strane:• 1.širokopojasne

radiokomunikacije• 2.usluge temeljene na IP-u



UMTS (universal mobile telecomunications sistems)

– novi standard treće generacije mobilnih mreža koji će omogućiti globalno masovno tržište mobilne multimedije.



• UMTS je dio projekta "IMT-2000" vizije treće generacije mobilnih komunikacijskih sustava koje je donijela International Telecommunications Union (ITU), međunarodna telekomunikacijska udruga.

• Ključna prednost koju donosi 3 generacija mobilnih telefona je ubrzanje prijenosa podataka, što će omogućiti pojavu niza novih usluga i aplikacija putem mobilnih telefona. Osim pristupa Internetu UMTS donosi i druge multimedijske sadržaje na mobitele, globalnu povezanost te uređaje kojima će se moći komunicirati na više načina: glasom, slikom, podacima, videom.

• Treća genaracija mobilne telefonije omogućit će korisnicima surfanje Internetom i prijenos multimedijalnih sadržaja na mobitelima, uključujući i video. Brzina prijenosa će se povećati, sadašnja brzina prijenosa na GSM mrežama je 9,6 Kbps, a 3G sustav bi trebao omogućavati brzinu i do 2 Mbps.


Kako funkcionira UMTS?

3G omogućuje bežični (radio) pristup velikim brzinama i usluge temeljene na Internet protokolu (IP) integrirajući ih u jedinstveno, telekomunikacijsko okružje

IP se temelji na paketnom prijenosu, što znači da korisnici mogu imati stalnu vezu (online), a plaćati samo stvarnu količinu primljenih ili odaslanih informacija

Dva aspekta UMTS-a: radio pristupna mreža (pokretne i bazne stanice te radio sučelje) i mrežna osnova


Brzina prijenosa podataka

Brzina protoka podataka koju koriste 3G uređaji daleko je veća od brzine koju koriste postojeći mobilni uređaji.

3G uvodi širokopojasne radio komunikacije s brzinama pristupa do 2Mbit/s, dok današnji sustavi 2. generacije (GSM) omogućuju brzine do 9,6 kbit/s.

Brzine protoka podataka različite su od sloja do sloja, a zavise od trenutne brzine kojom se korisnik kreće kao i od koncentracije korisnika unutar zone.


Brzina prijenosa podataka 2084 kbit/s unutar zgrade ili ureda, u okolini piko

ćelija gdje je koncetracija korisnika najveća, i gdje se korisnik kreće hodajući, do 10km/h

384 kbit/s – 2084 kbit/s u gradskom okruženju i to gdje se korisnik ne kreće brzinom većom od 120 km/h.

144 kbit/s – 348 kbit/s gdje je srednja gustoća korisnika, npr. u suburbanim zonama gdje se korisnici kreću brzinom od 120-500 km/h.

do 144 kbit/s u udaljenim zonama (planine, oceani) pri brzinama od 1000 km/h (na primjer u zrakoplovima).


Hijerarhijska struktura 3G mreže


Zastupljenost UMTS-a

U svijetu je licencirano 100 mreža s UMTS standardom, a brojka svakodnevno raste. Prvi u implementaciji bili su Japanci, a Europa je slijedila s neznatnim zakašnjenjem

Od UMTS-a se očekuje da oformi i proširi globalno tržište visokokvalitetnih multimedijalnih usluga, koje bi do 2010. godine trebalo privući 2 milijarde korisnika


Nove generacije mobilne Nove generacije mobilne telefonijetelefonijeTipična primjena 3G –a• audio • glas preko internet protokola (VoIP) –

mogućnost preusmjeravanja telefonskih poziva preko Intrneta kako bi se omogućilo telefoniranje po cijeni lokalnog poziva s bilo kojeg mjesta u svijetu

• slika• pokretne slike



ČETVRTA GENERACIJA - 4 GČETVRTA GENERACIJA - 4 G • Namjerava preći magičnu granicu od 10

Mbps i podržava mreže visoke propusnosti.• Daljnje razvijanje mobilne komunikacije

zavisi isključivo od uspješnosti 3 generacije mobilnih komunikacija.

• Uspješnost treće generacije mobilne komunikacije ovisi o tome da li će se ponuđene usluge podudarati s uslugama koje korisnik traži, i ako da u kolikoj mjeri.


Nove generacije mobilne Nove generacije mobilne telefonijetelefonijeČETVRTA GENERACIJA - 4 GČETVRTA GENERACIJA - 4 G • Između 1992 i 1995 godine započet je projekt MBS

(Mobile Broadband Systems), nadogradnjom tog projekta sa zahtjevima za mobilnom multimedijalnom komunikacijom lansiran je projekt MMS (Mobie Multimedia Communication) koji bi trebao predstavljati osnove 4 generacije mobilne komunikacije. Multimedijalna komunikacija stavlja u prvi plan komunikaciju pomoću različitih načina prezentiranja informacija, kombinacijom teksta, grafikona, slike, animacija, zvuka, glasa i videa. Za to je potreban fleksibilan medij prijenosa, za različite aplikacija i mogućnost interakcije između osoba koje komuniciraju.




Satelitski sustaviSatelitski sustavi• Sateliti su poslani u svemir zbog

različitih razloga, njihov smještaj u svemiru te njihova orbita definirani su prema zahtjevima zbog kojih su oni u poslani u svemir.

• Ovisno o satelitskim orbitama razlikujemo 4 vrste satelita– GEO (geosationary earth orbit) – udaljenost od

Zemlje je 36 000 km– LEO (low earth orbit ) – udaljenost od Zemlje 500 –

1500 km– MEO (medium earth orbit) ili ICO (intermediate

circular orbit) – udaljenost od Zemlje 6000 – 20 000 km

– HEO (highly elliptical orbit)


• Sateliti mogu biti postavljeni u orbitama sa različitim putanjama, visinom i oblikom putanje (kružna ili elipsasta).


Satelitski sustaviSatelitski sustavi• GEO sateliti se koriste za telefoniju, prijenos

podataka, radio i televizijsko emitiranje. Takvi sustavi su u grupaciji EUTELSAT, INTELSAT i INMARSAT.

• LEO sateliti dijele se na:• velike LEO satelite – imaju adekvatnu snagu da

osiguraju različite mobilne usluge kao što je prijenos podataka, paging sustav prijenosa, faksimil, lokalno pozicioniranje, osiguravaju i dobru kvalitetu za glasovne servise mobilnih sustava kao što su mobiteli.

• male LEO satelite – veličinom su manji od velikih LEO satelita, koriste frekvenciju za primanje informacija s Zemlje 148-150,05 MHz, a za slanje 137-138 MHz


Satelitske komunikacijeSatelitske komunikacije• Satelitske komunikacije podrazumijevanju veći

broj bežičnih repetitorskih stanica (satelita) kojima se mikrovalnim komunikacijama omogućuje komunikacija između geografski udaljenih područja. Zbog velike visine signal koji odašilje satelit, može pokriti veliko područje na zemaljskoj površini.

• Svaki je satelit opremljen različitim tipovima transpondera (primopredajnik s automatskom predajom signala). Transponderi se sastoje od primopredajnika i antene prilagođene za određen frekvencijski spektar. Dolazeći signal se pojačava i reemitira na drugoj frekvenciji. Najveći broj satelita jednostavno reemitira dolazeći signal, koji se koriste najčešće kod TV, radio prijenosa i telefonije.


Satelitske komunikacijeSatelitske komunikacije

• Satelitske komunikacijske kanale karakterizira:– široko područje pokrivanja – veće vrijeme kašnjenja signala – velika širina frekventnog pojasa – troškovi predaje signala su neovisni od

udaljenosti prijemnika


• Frekvencijsko područje od 4 GHz je najviše korišteno kod satelitskih komunikacija prve generacije, međutim to frekventno područje danas se koristi za zemaljske mikrovalne veze.

• Današnji trend je korištenje viših frekvencija, frekvencijskih područja (11 i 20 GHz), međutim veliki problem kod prijenosa signala čine atmosferski utjecaji (kiša, snijeg, magla).


Satelitski sustaviSatelitski sustavi Irridium Inmarsat M Globalstar Teledesic Odyssey

Vlasnik Motorola Comsat etc. Loaral, Qualcomm

Bill Gates,Craig McCaw

TRW

Broj satelita 66, 11 orbita 6-20 48 (8 rezerva) 840 12

Orbita 900km, 6 polarnih orbita

36000 1400km 700km 10370km

Tip LEO GEO LEO LEO MEO

Tehike višestr.pristupa

FDMA/TDMA FDMA CDMA ATDMA, FDMA, SDMA

CDMA


Sustav GlobalstarSustav Globalstar• Globalstar sustav (LEO) omogućuje pouzdan

rad ukoliko poneki satelit i prestane raditi, za razliku od geostacionarnih sustava gdje ukoliko dođe do kvara na satelitu cijeli sustav koji opslužuje taj satelit prestaje raditi.

• Višestruki prijenos (Path diversity) je metoda prijema signala koja omogućuje kombiniranje višestrukog signala promjenljive snage u jedinstven koherentni signal. Pretplatnički uređaji omogućit će komunikaciju i s jednim satelitom, dok će 2-4 satelita biti dostupna.


Sustav GlobalstarSustav Globalstar• Mobilne stanice mogu prema potrebi mijenjati

nivoe disipirane snage zbog raznih interferencija ili mijenjanja snage polja, tako da će srednja izlazna snaga biti između 50-300mW.

• S obzirom da je Globalstar sustav na niskoj orbiti (LEO) ophodno vrijeme satelita oko Zemlje je mnogo manje od Zemljinog, tako da sateliti nisu na fiksnom položaju u odnosu na točku na Zemlji kao kod geostacionarnih, nego neprestano kruže (ophodno vrijeme satelita je 113 minuta, 12.7 puta obiđe Zemlju za 24h). Međutim to mijenjanje položaja i aktivnog satelita neće primjetno utjecati na kvalitetu veze.


Simultana upotrebaSimultana upotreba• Simultana upotreba do tri

satelita omogućuje kvalitetnu vezu, tako npr. pretplatnik koji se vozilom kreće između zgrada kod upotrebe samo jednog satelita zbog prirode mikrovalova veza bi bila prekinuta, međutim u ovom slučaju signal dolazi sa preostala dva satelita


• Sustav Globalstar je niskoorbitalni (LEO) i sastoji se od 56 satelita, gdje je 48 aktivnih i 8 rezervnih.

• Sateliti su smješteni u 8 orbitalnih ravnina sa 6 satelita, visini 1414 km i kružnim orbitama pod kutom inklinacije od 52 stupnja.

Sustav GlobalstarSustav Globalstar


Sustav GlobalstarSustav Globalstar


Sustav GlobalstarSustav Globalstar• Kod prijenosa signala koristi se kombinacija

FDMA i CDMA tehnika višestrukog prijenosa, te u Globalstaru vjeruju da će takva tehnologija prijenosa kombinirana sa tehnikom višestrukog prijenosa (path diversity) rezultirati visokom kvalitetom signala

• Zemaljske stanice su sastavni dio Globalstar sustava na Zemlji, koji uključuje kontrolne centre za upravljanje putanjom satelita, bazama podataka i ostalim postrojenjima potrebnim za neometan rad sustava.

• Principi povezivanja su standardizirani te se javne telefonske i mobilne mreže povezuju standardnim vezama.


Sustav GlobalstarSustav Globalstar• Početkom 1998. prvi Globalstar sateliti

lansirani su u svemir, te se komercijalna upotreba započela početkom 1999. godine.

• Lansiranja vrše Boeing (Seattle, Washington, USA), NPO Yuzhnoye (Kiev, Ukraina) i Starsem (Sureness, Francuska). Prilikom svakog lansiranja svemirsko vozilo može ponijeti nekoliko satelita.

• Globalstar usluge najviše koriste međunarodni putnici koji putuju u područja gdje nema celularnih GSM sustava ili je mreža slabo razvijena.


Sustav IridiumSustav Iridium• Sustav Iridium je najkompleksniji

telekomunikacijski sustav dosad napravljen. Sam sustav po svojim karakteristikama i principima rada vrlo je sličan Globalstaru, te su oni međusobno konkurentni.

• Iridium sustav sastoji se od 66 satelita smještenih u 6 orbitalnih ravnina, na visini 700km od površine Zemlje. Omogućuje bežičnu komunikaciju (glas, telefaks, računalni podaci do 2400 bps) na bilo kojoj točki zemljine površine, on je nadogradnja postojećim zemaljskim mrežama.


Sustav IridiumSustav Iridium


Sustav IridiumSustav Iridium• Motorola planira u nerazvijenim

područjima instalirati solarno napajane telefonske govornice i tako omogućiti komunikaciju u pustinjama, neprohodnim područjima, uz autoceste itd.Zemaljske stanice spajaju javne telefonske mreže s Iridium sustavom te se tako omogućuje veza Iridium mobilne stanice sa bilo kojim fiksnim telefonom.


• Glavni dio zemaljskih stanica je komutacijski sklop Siemens EWSD D900 baziran na GSM standardima koji je kompatibilan s postojećim zemaljskim telekomunikacijskim sustavima.

• Iridium sustav koristi kombinaciju višestrukog prijenosa signala FDMA/TDMA.

• Komandni centar cijelog sustava nalazi se u SAD-u koji vrši kontrolu cjelokupnog sustava, a na Havajima i u Kanadi postoje tri centra za kontrolu putanje i pozicije satelita.

Sustav IridiumSustav Iridium


ISDNISDN

• Cilj ISDN-a: Zamijeniti postojeće telefonske linije u posve digitalnu prespojnu mrežu s mogućnostima prenošenja podataka od glasovnih do računarskih.


ISDNISDNKarakteristike ISDN-a• kanalima nosiocima (B kanali) prenosi

podatke velikom brzinom od 64 kbps. D kanal radi na brzini od 16 kbps i služi za kontrolu prijenosa podataka preko B kanala;

• barata glasom, zvukom, pokretnim slikama;

• 2 tipa karakterističnih sučelja: BRI (Basic Rate Interface) i PRI (Primary Rate Interface).


ISDNISDNPrednosti ISDN-a• pruža veću širinu komunikacijskog kanala i na taj način

povećava brzinu prijenosa korisničkih informacija, te na takav način korisniku štedi vrijeme potrebno za prijenos faxa, slika, podataka ili download s Interneta

• omogućava bolju kvalitetu govora i bitno manje vrijeme uspostave poziva - digitalni prijenosni sustavi su otporniji na smetnje od analognih

• pruža dva neovisna digitalna dvosmjerna kanala i time pruža mogućnost ostvarivanja dviju paralelnih govornih veza ili jedne govorne veze i istovremenog pristupa Internetu ili pristup Internetu korištenjem dva kanala realnom brzinom od 128 kbit/s

• ISDN je univerzalna mreža koja može na korisničkoj pristupnoj točki pružiti širok spektar telekomunikacijskih usluga


ISDN - teleuslugeISDN - teleusluge• telefonija• telefax grupe 4• - je usluga koja omogućava pretplatnicima

uredsku korespodenciju u obliku razmjene dokumenata preko ISDN mreže, a uslugu je također moguće koristiti i prema javnoj telefonskoj mreži. Ova usluga pruža dvosmjernu komunikaciju između dva korisnika preko ISDN-a pri čemu pozivajući korisnik ima potpunu kontrolu poziva.

• telex• -usluga koja omogućuje interaktivnu

komunikaciju između pretplatničkih telex terminala vezanih na ISDN ili telex mrežu. Tekst primljene i predane telex poruke, koji može sadržavati samo velika slova, je identičan s obzirom na slijed znakova u liniji i slijed linija.


ISDN - teleuslugeISDN - teleusluge• teletex• - za razliku od telexa, teletex omogućuje

velika i mala slova, te neke specijalne znakove.

• videotex• - je teleusluga koja omogućava

komunikaciju između dva korisnika od kojih jedan može biti videotex baza podataka ili npr. računalno bazirana aplikacija, a gdje korisnik može potpuno autonomno pretraživati bazu podataka, tekstualne informacije i slike.

• videotelefonija• videokonferencija.


ISDN - teleuslugeISDN - teleuslugeDodatne ISDN usluge:• prikaz broja koji zove• zabrana slanja vlastitog broja• prolazno biranje• višestruki pretplatnički broj• prenosivost terminala• zatvorena korisnička grupa• podadresiranje


ISDN - teleuslugeISDN - teleuslugeDodatne ISDN usluge:• korisnička signalizacija• obavijest o tarifi• konferencijska mreža - tri sudionika• prikaz broja prozvane linije• ograničavanje prikaza broje prozvane

linije• bezuvjetno preusmjeravanje poziva• preusmjeravanje poziva u slučaju zauzeća• preusmjeravanje poziva u slučaju

nejavljanja• poziv na čekanju• zadržavanje poziva


ISDN - teleuslugeISDN - teleuslugeUtjecaj ISDN-a• mogućnost povezivanja mreža, sustava,

pojedinaca;• pristup poštanskim sandučićima –

prijem, slanje i preusmjeravanje poruka;

• brze međumreže LAN-ova, servera, mreža;

• telekonferencije.


DSL - digital subscribel lineDSL - digital subscribel line• Tehnologija koja omogućuje point-to-

point spajanje, te omogućuje višestruke prijenose podataka, glasa i videa preko bakrene parice na lokalnoj razini između mrežnog operatera i korisnika.

• DSL tehnologija počela se komercijalno eksploatirati u svijetu tokom 1998. godine i to kada se pokazalo da je optička tehnologija postala preskupa za komercijalnu distribuciju.


x DSL - značajkex DSL - značajke

• Mogućnost brže, lake i jeftine nadogradnje postojećih mreža

• Smanjenje cijene kabliranja• Povećanje udaljenosti korisnika od

čvora• Stalna veza s Internetom bez

zauzeća telefonske linije


x DSLx DSLO samoj DSL tehnologiji najčešće se govori

kao o xDSL tehnologiji, gdje "x" znači različite oblike digitalne pretplatničke linije, a to su:

• ADSL - asymetric digital subscriber line• ADSL lite• HDSL - high bit rate digital subscriber line• VDSL - very high bit rate digital subscriber line


x DSLx DSL1. ADSL - asymetric digital subscriber

line• - to je asimetrična tehnologija koja

dopušta veću "dolaznu širinu" od poslužitelja usluga do korisničke strane nego "odlaznu" od korisnika do poslužitelja usluge. Primjena ADSL-a je najprikladnija za situacije gdje se više informacija prima nego šalje: brzo surfanje Internetom, usluga videa na zahtjev, rad na daljinu, povezivanje LAN-ova, videokonferencije


x x DSLDSL

2. ADSL lite- može se nazvati "sporijom" verzijom

ADSL-a. Namijenjen je za rad na većim udaljenostima od ADSL-a, te je zbog toga prihvatljiviji za komercijalnu eksploataciju


x DSL x DSL

3. HDSL - high bit rate digital subscriber line

- simetrična tehnologija, koja omogućava isti odlazni i dolazni prijenosni kapacitet. Već je implementirana kod svih telekom operatera.


x DSLx DSL

4. VDSL - very high bit rate digital subscriber line

- VDSL podržava iste aplikacije kao i ADSL,ali široki opseg VDSL-a pruža telekom operaterima pružanje usluga video na zahtjev, komutirani digitalni video, LAN usluge. VDSL je u fazi definiranja standarda i zahtjeva. VDSL se može uzeti u obzir kao zamjena za FTTH tehniku (fiber to the home).


Prednosti x DSL tehnologijePrednosti x DSL tehnologije• moguće je istovremeno pretraživanje

Intreneta i korištenje telefona putem jedne linije

• brzina prijenosa podataka je mnogo veća nego kod običnih modema

• DSL nema potrebu za posebnom linijom, u pravilu može koristiti telefonsku liniju koju korisnik već posjeduje

• moguće je spojiti više računala preko jedne DSL linije


Mane x DSL tehnologijeMane x DSL tehnologije

• DSL veza bolje funkcionira kada je korisnik bliže centrali odnosno srednišnjem uredu davatelja DSL usluge

• veza prema korisniku je brža nego od korisnika što znači da se podaci primaju brže, a šalju sporije (kod asimetričnih vrsta DSL-a)

• DSL veza nije dostupna svugdje


SvjetlovodiSvjetlovodi• Svjetlovodi su pravom smislu riječi

vodovi sadašnjosti i budućnosti• To su širokpojasni vodovi koji imaju

veliki kapacitet, s druge strane osnovna sirovina za te vodove je kvarc (silicijev dioksid) kojeg u prirodi ima mnogo i nije skup

• Ti vodovi također prenose elektromagnetne valove, ali tako visoke frekvencije da već predstavljaju vidljivu svjetlost


SvjetlovodiSvjetlovodi• Sastoje se od prozirne ili plastične

optičke niti (optičkog vlakna), kroz koju se prenosi svjetlost

• Svjetlovod može prenositi velik broj modova, ali se danas to još ne koristi


Osnovni zakoni optikeOsnovni zakoni optike• Pošto se kod svjetlovoda prenosi

svjetlost korisno je spomenuti osnovne zakone optike, koji svi vrijede u ovom slučaju

• Zakon pravocrtnog širenja svjetlosti – U homogenom sredstvu svjetlost se širi po

pravcu• Zakon odbijanja svjetlosti (refleksije)

– Kut upada zrake svjetlosti Ł jednak je kutu odboja (refleksije) svjetlosti ß

Ł=ß


Snelliusov zakon loma svjetlosti Snelliusov zakon loma svjetlosti (refrakcije)(refrakcije)

– Brzina svjetlosti kroz optički gušće sredstvo manja je nego kroz optički rjeđe sredstvo

– Ako zraka svjetlosti pada koso na graničnu plohu između dvaju sredstava različite gustoće, ona će promijeniti smjer odnosno lomit će se


Princip prijenosa signala Princip prijenosa signala pomoću svjetlostipomoću svjetlosti

• Za prijenos signala pomoću svjetlosti potrebna su tri osnovna dijela:

• 1. Elektrooptički pretvarač (optički predajnik)– Mora imati što jači izvor koncentrirane

svjetlosti, koji se može modulirati u ritmu promjena električnog signala

– Najčešće se koriste dvije vrste• LD (laser dioda) izvor koherentne svjetlosti, jači,

skuplji, ali manje pouzdan• LED (light emiting dioda) izvor nekoherentne

svjetlosti, slabiji, jeftiniji, ali i pouzdaniji



• 2. Optoelektrički pretvarač (optički prijamnik)– Mora imati što osjetljiviji detektor svjetlosti i u

njemu se obavlja konverzija svjetlosnog signala u električni

– To su• PIN fotodioda – ima uži propusni opseg• APD fotodioda – lavinska, ima širi propusni opseg



• 3. Svjetlovod (od predajnika do prijemnika) – Treba biti dovoljno proziran da prenosi svjetlosne

signale sa što manje gubitaka– Najčešće je od stakla, ali može biti i od plastične

mase– Sastoji se od dva dijela

• Jezgre (nešto gušća, veći indeks loma)• Odraznog plašta (rjeđi, manji indeks loma)

• Svjetlosni signal prenosi se samo po jezgri svjetlovoda, dok odrazni plašt oko jezgre služi jedino za vraćanje svjetlosnog signala natrag u jezgru (totalnom refleksijom)


PrednostiPrednosti– Veliki propusni frekventni opseg (prijenos

velikim brzinama)– Niska cijena materijala– Nije vodljiv (nema problema s potencijalima)– Neosjetljivost na elektromagnetne

utjecaje– Malo prigušenje (mogući veliki razmaci

između regeneratora)– Male dimenzije


PrednostiPrednosti– Male težine– Velika savitljivost (lakša manipulacija)– Otporan na visoke temperature– Otporan na utjecaj agresivne sredine– Nije zapaljiv


NedostatciNedostatci– Mala mehanička čvrstoća (osjetljivost na

udar)– Osjetljivost na ionizatna zračenja (gubitak

svojstva prijenosa koji se nakon nekog vremena donekle povrati)

– Složeno nastavljanje


Vrste svjetlovodaVrste svjetlovoda

• Svjetlovodi se mogu dijeliti s obzirom na različite aspekte– S obzirom na vrstu materijala

• To se odnosi na jezgru i odrazni plašt koji mogu biti od istih ili različitih materijala

– S obzirom na promjenu indeksa loma• Odrazni plašt ima nešto manji indeks loma od

jezgre pa prijelaz može biti skokovit ili kontinuiran


Vrste svjetlovodaVrste svjetlovoda

– S obzirom na broj modova koji se mogu prenositi svjetlovodi mogu biti• Jednomodni, mono•Višemodni, multi


Svjetlovodi - jednomodna Svjetlovodi - jednomodna svjetlovodna nitsvjetlovodna nit


Svjetlovodi - višemodna Svjetlovodi - višemodna gradijentna svjetlovodna gradijentna svjetlovodna nit nit


Svjetlovodi - višemodna Svjetlovodi - višemodna stupnjevita svjetlovodna stupnjevita svjetlovodna nitnit


Mogućnosti iskorištenja i Mogućnosti iskorištenja i primjene u budućnostiprimjene u budućnosti

• Prijenosni kapacitet svjetlovoda je golem, ali se danas koristi samo njegov neznatan dio

• U prvo vrijeme svjetlovodi su se koristili za analogni prijenos, ali se danas isključivo koriste za prijenos digitalnog oblika podataka

• Nije ekonomično koristiti svjetlovod za male brzine prijenosa, a najveća brzina koja se danas komercijalno koristi je preko 13 Gb/s

• Već danas su svjetlovodi najekonomičnije sredstvo prijenosa ako je potreban velik broj veza


Wireless LANWireless LAN• Budući da postavljanje klasičnih, žičanih

mreža nije uvijek bilo praktično, došlo je do povećanog interesa za alternativnim rješenjima, što je navelo sve više proizvođača da se pozabave i novim aspektom komuniciranja, što je pak dovelo do pada cijena opreme, standardizacije i na kraju, značajnijeg tržišnog prodora bežičnih mreža.

• Glavna ideja vodilja u razvoju bežičnih uređaja bila je potreba za slobodnom komunikacijom. Od prijenosa samoga glasa od bežične komunikacije se zahtijeva mnogo više. Novi cilj kojemu se sada teži je prijenos bilo kakvih podataka (voice, video, dana).


Wireless LANWireless LANStandard IEEE 802.11

• Standardizaciju bežičnih lokalnih mreža je provela inženjerska organizacija IEEE (Institute of Electrical and Electronic Engineers), a relevantni standard naziva se standard 802.11.

• Trenutno najrasprostranjeniji od ovih standarda je 802.11 b. Razlog tome je da uređaji koji podržavaju 802.11b na tržištu postoje nekoliko godina, međusobno su kompatibilnu, relativno jeftini i vrlo rasprostranjeni. Ovi uređaji rade na frekvenciji od 2,4 GHz, doseg po standardu je 350 metara na otvorenom odnosno do 100 metara u zatvorenom prostoru (zgrade), a propusnost veze iznosi 11 Mbit/s što je pramali kapacitet.


Wireless LANWireless LANStandard IEEE 802.11 • Kako bi se riješio ovaj problem, nastala su još dva

podstandarda : 802.11a i 802.11g, koji povećavaju propusnost bežičnih mreža na 54 Mbit/s.

• Standard 802.11a radi na frekvencijskom pojasu 5 GHz i samim tim je nekompatibilan s standardom 802.11b, što znači da korisnici 802.11b standarda ne mogu pristupiti 802.11a mrežama i obrnuto. Rješenje je izrada opreme koja podržava i jedan i drugi standard, no takva oprema bi bila osjetno skuplja od postojeće.

• Standard 802.11g radi na frekvencijskom pojasu 2,4 GHz pa se može pristupiti na 802.11b mrežu, ali uređaje koji podržavaju rad 802.11g nemoguće je naći na tržištu


Wireless LANWireless LANIzvedba bežične mrežeStandard 802.11B omogućava podizanje

mreže na dva naćina:• ad-hoc način

– Ovaj način je jednostavniji i sve što je potrebno za njega jest da se računala opreme 802.11b karticama i svakoj od njih se pridijeli identifikator mreže. Na ovaj način povezana računala komunicirati će izravno jedna s drugim, bez potrebe za dodatnom opremom. Nedostaci ad-hoc načina su evidentni: nema centralnog upravljanja mrežom, a ako se ovaj način planira ostvariti i grupni pristup Internetu korisnicima, tada barem jedno računalo uvijek mora biti uključeno. Ad-hoc način je stoga je idealan za kućne bežične mreže, no u poslovnom okruženju mu nema mjesta.


Wireless LANWireless LAN• Izvedba bežične mrežeStandard 802.11B omogućava podizanje

mreže na dva naćina:• infrastrukturirani način

– U ovom slučaju potreban je još jedan komad opreme, access point (pristupna točka), koji služi kao središte bežične mreže. Ovi uređaji se generalno rečeno dijele na uređaje namjenjenje velikim mrežama i one za male korisnike, razlika je definitivno u cijeni. Budući da se bežične mreže u tvrtkama koriste prije svega kao dodatak postojećim klasičnim mrežama, većina pristupnih točaka pripremljena je za rad u takvom okruženju.


Wireless LANWireless LANDoseg bežičnih mreža• Doseg 802.11b mreža je do 350 metara, odnosno

do 100 metara unutar građevina. To je teoretski doseg – ovisno o tome kako je postavljena pristupna točka, o fizičkim karakteristikama prostora (zidovi, zapreke i slično) te o kvaliteti kartice i pristupne točke, doseg će biti i znatno manji.

• Osim u izuzetnim uvjetima, bežična veza bi gotovo uvijek trebala funkcionirati ako je udaljenost između kartice i pristupne točke 20 metara ili manja, a sve iznad toga je teško garantirati.


Wireless LANWireless LANVrste bežičnih LAN mreža• Bežične mreže služe kao prijenosni

mehanizam između pojedinih uređaja te uređaja i fiksnih mreža. Na osnovu područja pokrivenosti bežične mreže se mogu podijeliti na tri grupe:

• Infracrveni LAN• LAN mreže širokog područja• Uskopojasni mikrovalni LAN


Wireless LANWireless LAN1. Infracrveni LAN• Infracrveni opseg zahvaća neke dijelove vidljive svjetlosti što

ga u nekim LAN konfiguracijama čini atraktivnim. Infracrvena svjetlost se difuzno reflektira od svjetlo obojenih predmeta. Ova tehnologija se može koristiti za pokrivanje jedne cijele prostorije. Infracrvena svjetlost ne prolazi kroz zidove i druge neprozirne predmete. Ovo ima dvije prednosti:

• Infracrvene komunikacije mogu se lako zaštititi od prisluškivanja i u svakoj prostoriji se može koristiti posebna infracrvena mreža.

• Oprema za infracrvene mreže ima relativno nisku cijenu i jednostavna je.

• Infracrvene LAN mreže imaju također i svoje mane. Dodatna sunčeva svjetlost te umjetna rasvjeta predstavljaju šum za prijemnike. Zbog tih smetnji predajni signal se mora značajno pojačati, ali opet do određene granice jer infracrveni signal dovoljne jakosti može prouzračiti i oštećenje vida.


Wireless LANWireless LAN2. LAN mreže širokog područja• Ovaj tip bežičnih lokalnih mreža je najpopularniji. U

ovim mrežama je moguća konfiguracija s više ćelija. Svaka ćelija koristi drugu frekvenciju da ne bi došlo do ometanja. Jednoj ćeliji topologija može biti s hubom ili bez. U hub topologiji, hub je uglavnom na povišenom mjestu i povezan je na okosnicu klasičnog LAN-a da bi osigurao povezanost između obje vrste LAN mreže.

3. Uskopojasni mikrovalni LAN• Ovaj tip mreže koristi uskopojasni mikrovalni

frekvencijski spektar za prijenos signala


Primjeri wireless LAN Primjeri wireless LAN tehnologijatehnologija

HomeRF• Mreže kod kuće se sastoje

najčešće od jednog računala koje služi za pristup na Internet i nekolicine računala koja međusobno komuniciraju i razmjenjuju podatke. Ta računala mogu se povezati korištenjem obične žičane mreže ili korištenjem bez žične mreže.



HomeRF tehnologija omogućuje:• svi uređaji mogu koristit isti pristup Internetu

bez dodatnih kablova• računala opremljena HomeRF proizvodima

korisniku osiguravaju da istovremeno svira audio i dana muziku, surfa Internetom i ispisuje word-ov dokument.

• razvijen je protokol specificiran za bez žičnu komunikaciju - SWAP (shared wireless access protocol)

• proizvode za HomeRF tehnologiju razvijaju: Compaq Computer Corp., Ericsson Enterprice Network, Hewlett-Packard Co., IBM, Intel Corp., Microsoft Corp., Motorola Corp. Itd.



HomeRF tehnologija



Bluetooth• U prosincu 1999 godine udružile su se kompanije

3COM, Lucent, Motorola i Microsoft da bi riješile problem univerzalnog linka za bezičnu komunikaciju kratkog dosega za prijenos podataka, ali i glasa.

Bluetooth nudi korisniku:• da ako je Bluetooth tehnologija ugrađena u njegov

mobitel i prijenosno računalo, ne treba dodatne kablove za njihovo spajanje i komunikaciju

• da poveže printere, faxeve, tipkovnice, virtualne i ostale digitalne uređaje u mrežu

• osigurava univerzalni most prema postojećim mreža• mehanizam za formiranje malih mreža povezanih

uređaja koje su izdvojene



Bluetooth

Documents

Ured i Uredsko Poslovanje (Deam Weed's Conflicted Copy 2013-03-25)