16961(2010)2

AKTUALNOSTIAKTUALNOSTI

Uređuje: Zdenko Barišić

VIJESTI IZ HRVATSKE

Dopisnici u ovome broju:Igor BELAMARIĆ, SplitDenis JAMBROŠIĆ, PulaDorian KAPŠ, KraljevicaRoko MARKOVINA, SplitBožana MILAT, ZagrebIvana MITAR, TrogirKarmen VLASTELICA NIMČEVIĆ, RijekaVedran ŽANIĆ, Zagreb

Viktor Lenac ima važnu ulogu u gospodarskom razvoju

Rijeka i brodograđevno naslijeđe: jučer -danas-sutra bila je tema 4. Među na-rodne konferencije industrijskog naslijeđa, koja je održana u travnju u Rijeci. Konfe-rencija se afi rmirala unutar hrvatskih gra-nica i okuplja vodeće domaće stručnjake koji se zalažu za očuvanje i promicanje in-dustrijske baštine, s njima i međunarodno ugledna imena iz Njemačke, Austrije, Ita-

VIKTOR LENAC,RIJEKA

lije, SAD-a, Rusije, Slovenije, Francuske, Mađarske i drugih zemalja. Posjet Len-cu bio je najvažnija točka agende kon-ferencije, gdje su sudionici istaknuli važnost Viktora Len-ca kao gospodarsko-ga pokretača Rijeke i njezina okruženja.

Nakon prva dva slabija mjeseca, Le-nac bilježi dobru po-punjenost kapaciteta. Od početka 2010. godine na remont su došla 24 broda, uglavnom za klijente s ta- lijanskog, norveškog, njemačkog i doma-

ćeg tržišta.S norveškom tvrtkom Navigator Ma-

rine AS (dio skupine AKER) potpisan je u ožujku ugovor za dovršetak preinake ribarice Atlantic Navigator, koja je u brodogradilištu od kraja 2007. godine kad je produljena sa 96 na 125 metara. Projekt je odlukom vlasnika bio stavljen na čekanje zbog nepovoljnih uvjeta na tržištu da bi ove godine zadovoljna suradnjom, posebice uspješnom realizacijom preinake njihove druge ribarice Saga Sea, norveška tvrtka odlučila nastaviti s projektom.

Nakon dugotrajnih pregovora potpi-san je i ugovor s talijanskom tvrtkom Su-bsea Oil Services u vlasništvu Micoperi Marine Contractors iz Ravene za izradu i opremanje novog nadgrađa na brodu-dizalici Seminole. U vrlo kratkom roku s broda treba skinuti staro i sagraditi novo nadgrađe mase oko 450 tona, nakon čega slijedi opremanje kabina i prostorija za 250 članova posade. Poslije završetka

Dobra popunjenost radnih kapaciteta u V. Lencu

U ožujku potpisan ugovor o dovršetku preinake ribarice Altantic Navigator

170 61(2010)2

AKTUALNOSTI

opremanja nadgrađa, te opsežnog remon-ta koji je sad u tijeku, brod će otići na svoj prvi posao za Micoperi u južnom Sredo-zemlju. Osim broda-dizalice Seminole, u Lencu su ove godine na remontu bila još četiri broda tvrtke Micoperi: barža Micou-rier I, brod-dizalica Micoperi 30, barža Micoperi 12 i tegljač Snipe.

Mnogi su u ožujku sigurno sa čuđenjem promatrali pola broda kako plovi Kvarner-skim zaljevom prema Lencu. Naime, u ta-lijanskom brodogradilištu Mariotti u Geno-vi grade se luksuzni kruzeri za Seabourne Cruises (dio Carnival Cruises), a Lenac spaja njihove trupove. Pramčana i krmena sekcija, dugačke svaka gotovo 100 metara, dotegljene su iz talijanskog brodogradilišta i nakon što se korištenjem posebnih hidraulički upravljanih transportera na-vuku, sekcije se pozicioniraju i blokiraju, da bi se zatim spojile montiranjem i zavari-vanjem. Spajanje trupa odvija se u velikom Doku 11. Projekt spajanja trupa broda Sea-bourn Quest bio je i prvi projekt na kojem

je, nakon 10 godina mirovanja, ponovno započeo s radom vla-stiti Lenčev tim kon-trolora dimenzija, koji djeluje u okviru OJ Osiguranje i kva-liteta. Prije nego su dotegljene sekcije

trupa, kontrolori di-menzija provjerili su pozicije potklada na Doku 11, te odredili referentne linije za navlačenje sekcija. Zatim se obavlja višestruka provje-ra složene centraže spoja sekcija trupa, te se pristupa zava-rivanju spoja gdje se nadziru defor-macije koje nastaju pri zavarivanju. Po posljednjoj provjeri pozicija pramčanih i krmenih zagaznica, dimenzionalna kon-trola izdaje certifi kat o geometriji objek-ta bez kojeg nije moguće predati brod naručitelju.

U Lencu je sad na remontu nekoliko brodova na kojima se izvode opsežni radovi tretmana trupa i izmjene čelika. Među njima je i najveći brod za prijevoz propilena na svijetu Navigator Venus, en-gleskog managementa Bernhard Schulte Shipmanagement (IOM) Ltd., u vlasništvu engleske tvrtke Navigator Gas, na kojem se između ostalog obavlja antikorozivna

Seminole i Micoperi 30 zajedno u Doku 11

Spajanje sekcija trupa budućeg luksuznog kruzera Bonavia i Inviken na remontu

Kalliope – brod za rasuti teret i kontejnerski brod

Najveći brod za prijevoz propilena na svijetu – Navigator Venus

17161(2010)2

AKTUALNOSTI

zaštita trupa u kvaliteti SA2 s 5 punih pre-maza na površini od 6000 m2. Na brodu za rasuti teret Inviken, norveške tvrtke Wal-len Shipmanagement Norway AS (vlasnik Viken Shipping), obavlja se izmjena čelika i gume, te AKZ tretman na čak 28 komada panela poklopaca skladišta tereta. Ovom remontu prethodio je jednako opsežan remont obavljen na brodu Utviken, iste norveške tvrtke. Uz navedene sada su u Lencu na remontu još dva kontejnerska broda, Bonavia njemačkog naručitelja Herm. Dauelsberg Gmbh&Co.KG i Kal-liope, kontejnerski brod i brod za rasuti teret ciparskog naručitelja Oesterreichi-scher Lloyd Seereederei Ltd.

Oštra konkurencija, borba sa cije-nama, rokovima i političkim pritiscima obilježava i 2010. godinu. U prilog tome govori i slučaj opožarenoga trajekta Vin-cenzo Florio, talijanskog nacionalnog brodara Tirrenia di Navigazione, za čiji je remont na raspisanom međunarodnom natječaju najbolju ponudu dao upravo Le-nac, međutim, talijanska vlada popustila je sindikatima, jer su se talijanski radnici usprotivili želeći 20 mil. eura vrijedan po-sao zadržati za sebe.

U travnju je Uprava Brodogradilišta Viktor Lenac d.d. svojim dioničarima, ra-dnicima, poslovnim partnerima i klijenti-ma predstavila Godišnje izvješće Društva za 2009. godinu, koje se može pročitati na službenom portalu Lenca (www.lenac.hr).

Dvije ponude za Brodotrogir

U drugom krugu privatizacije hrvatskih brodogradilišta ponudu za Brodotrogir d.d. dale su dvije tvrtke - Jadranska ulaganja iz Zagreba i tvrtka More Trogir. Kao što je široj javnosti poznato, riječ je o dva potpuno različita koncepta.

Koncept prvoga potencijalnog investi-tora polazi od Brodotrogirova programa restrukturiranja, koji se temelji na očuvanju brodograđevne djelatnosti. Prijedlog dru-gog investitora daje naglasak na potpunoj prenamjeni cjelokupnoga sadašnjeg pro-stora brodogradilišta.

O rezultatima natječaja i daljem slijedu teško je u ovom trenutku govoriti. Kakvi će oni biti, što će biti, je li ovo zadnji krug pri-vatizacije ili jedan u nizu, sve je otvoreno.

Vlada RH je na potezu, a na radnicima Brodotrogira je da i nadalje kvalitetno obavljaju svoje dnevne operativne zadaće temeljem ugovorenih poslova.

____________

Radno ljeto za Brodotrogirove radnike

Zahvaljujući Odluci Vlade RH o državnom jamstvu donesenoj na sjednici od 15. travnja 2010. godine, Brodotrogir d.d. realizirao je kredit u iznosu od 55 milijuna dolara čime je riješena likvidnost trogirskoga škvera. Najprije su plaćeni svi materijali kako bi se normalizirao proces proizvodnje što znači da Brodotrogirove zaposlenike, ukoliko vrijeme posluži, očekuje - radno intenzivno ljeto.

____________

Po drugi put belgijski studenti u Brodotrogiru

U sklopu svoga studijskog putovanja i upoznavanja s raznim djelatnostima in-dustrijskoga tipa u Hrvatskoj, petnaestak belgijskih studenata politehnike posjetilo je Brodotrogir u pratnji svoga profesora Marechala Didiera.

Nakon održane prezentacije, studenti su u pratnji svojih domaćina provedeni kroz cijelo brodogradilište na način da uživo dožive i spoznaju proces izgradnje tankera za prijevoz kemikalija.

Studentima su prikazani i planovi preo-blikovanja proizvodnoga procesa kojim se

želi dosegnuti natprosječna proizvodnost u brodogradnji.

- Po drugi put dovodim studente u vaš škver i uistinu sam sretan i zadovoljan, jer su moji studenti obogaćeni iskustvom koje će im uvelike pomoći u daljoj naobrazbi. Vidite i sami s kolikim su zanimanjem obasipali pitanjima vaše inženjere, rekao je g. Didier.

Nakon obilaska škvera, posjetiteljima je priređen domjenak u radničkom re-storanu, te uručeni simbolični darovi za uspomenu.

____________

Mađarski studenti u posjetu Brodotrogiru

Nije prošlo ni mjesec dana od do-laska belgijskih studenata, a uslijedio je novi posjet također studenata – ovaj put iz Budimpešte. Riječ je o budućim inženjerima brodogradnje, koji su u pratnji svoja dva profesora posjetili tro-girski škver.

-Svake godine organiziramo studijsko putovanje za naše studente u vidu posjeta sveučilištima, projektnim uredima, luka-ma, brodogradilištima i različitim institu-tima u nama susjednim zemljama, dakle usko vezanima za našu struku. To je izni-mno korisno za naše studente, jer su u pri-godi spoznati i preuzeti iskustva drugih. Tako smo ove godine odlučili posjetiti Hrvatsku, te tom prigodom obići splitski FESB, Brodosplit i vaše brodogradilište, pojasnio je prof. Daniel Hadhazi.

Nakon održane prezentacije inže-njerskog rada na projektiranju, konstrui-ranju i planiranju za proizvodnju, uslijedio je obilazak škvera uz upoznavanje procesa

proizvodnje i izgra-dnje tankera uživo. U proizvodnji je stu-dentima radi njihove edukacije prikazan proces izrade dijelo-va dvostruko zakri-vljenih površina.

Dojmovi su po-tom izmijenjeni u radničkom restora-nu gdje je priređen ručak, te uručene prigodne uspomene na posjet.

-Veoma smo vam zahvalni što smo mogli posjetiti vaše brodogradilište.

BRODOTROGIRTrogir

Studenti obilaze škver

172 61(2010)2

AKTUALNOSTI

Ovo iskustvo je zaista dragocjeno za nas.Naučili smo danas zaista puno - od novih tehničkih i tehnoloških informacija do stjecanja znanja za njihovim upravljanjem. Bilo je zaista vrlo ugodno razgovarati s vama o vašem iskustvu u brodogradnji, naglasio je jedan od studenata.

____________

Prvi politički tajnik britanskog veleposlanstva u Brodotrogiru

Chris Frean, prvi politički tajnik pri veleposlanstvu Velike Britanije u Zagre-bu, posjetio je 10. svibnja 2010. godine Brodotrogir.

Nakon što se sastao i razgovarao s Mateom Tramontanom, predsjednikom Up rave, predstavnicima sindikata Bro-dotrogira, predstavnicima Grada Tro-

gira, Frean je s Mariom Geićem, ruko-voditeljem Službe razvitka i investicija, razgledao trogirski škver. Domaćini su Freana upoznali s trenutačnim stanjem u brodogradilištu.

- Grad Trogir daje punu potporu Brodotrogiru, izjavio je prigodom susre-ta Damir Rilje, gradonačelnik Trogira, podsjetivši koliko ljudi iz Trogira i tro-girskog okruženja radi i živi od škvera odnosno od koje su važnosti za ovaj kraj opstanak i dalji razvoj Brodotrogira.

____________

Šibenski srednjoškolci u škveru

Četrdesetak učenika i profesora Tehničke škole iz Šibenika posjetilo je škver. Učenici, koji se inače školuju za

zanimanje tehničara za brodostrojarstvo i računalnoga tehničara za strojarstvo, najprije su pomno pratili izlaganje o Bro-

dotrogiru kojim im je mr. sc. Mario Rovan putem fi lma prikazanog na video zidu pojasnio proces proizvodnje broda. Poslije su se pod vodstvom rukovo-ditelja proizvodnje Nenada Matijevića, dipl.ing., rukovo-ditelja radionica i voditelja objekata, te radnika upozna-li sa čitavim nizom radnih postupaka specifi čnih za bro-dogradnju.

-Bilo je zanim-ljivo ovdje vidjeti

uživo ono o čemu učimo u školi. Poseban mi je doživljaj bio u strojarnici, rekao je jedan od učenika.

- Ovoliki brod nikad u životu nismo vidjeli, čulo se ostale dok su pri odlasku iz trogirskoga škvera međusobno izmjenji-vali utiske.

____________

Posjet djece iz Trogira…

Učenici četvrtih razreda trogirske Osnovne škole „Petar Berislavić“ posje-tili su trogirsko brodogradilište u pratnji svojih učiteljica.

Kroz škver su ih proveli domaćini iz Brodotrogira i na njima primjeren način približili način izgradnje broda, jednaku važnost svih u cijelom procesu izgradnje, te koja sve zanimanja postoje

u škveru. Čula su tako trogirska djeca i za inženjere i za zavarivače i za cje-vare, a i piture, jer “njihov tata tamo radi“.

Na adresu škve-ra pristigli su potom njihovi sastavi na temu posjeta škveru.

“Meni je bilo super. Upoznao sam škver i druge lju-de kako im je. Sad znam kako je mom tati kad dođe iz

škvera, a ja i sestra ga živciramo. Sad ga neću više živcirat“ (Marin).

“Gledali smo dijelove koji se slažu poput lego kockica. Kad se oni slože, nastane jedan dio broda. Na cijevima i dijelovima pišu znamenke odnosno mje-re. Bilo mi je prelijepo, jer sam bila blizu mora“ (Marijana) .

“Meni je u škveru bilo lijepo. Naučio sam još nešto i obogatio znanje, a to je kako se grade brodovi i kako je to težak posao“ (Petar) .

“Zamišljala sam škver manjim. A kad smo ušli, iznenadili smo se. Vidjela sam velike radionice s alatima, strojevima i mnogim drugim stvarima. Vidjela sam golemi željezni brod na kojem su bili rad-nici“ (Barbara) .

“Najljepši dan mi je bio 24. 5. 2010.godine. Vidjela sam gdje moj tata radi i gdje se rade veliki tankeri koji plove po cijelom svijetu“ (Mia - Ana).

...... i iz osnovne škole iz Dugog Rata

Nakon što su trogirski četvrtaši obišli škver, u sklopu svog jednodnevnog izleta

Gospodin Chris Frean s domaćinima u Brodotrogiru

Budući šibenski tehničari posjetili Brodotrogir

Djeca u brodogradilištu

17361(2010)2

AKTUALNOSTI

u Brodotrogir pristigli su drugaši osnovne škole iz Dugog Rata. Dječjoj mašti nikad kraja. Njihovim pitanjima pogotovo. Uvijek su zanimljiva i intrigantna njiho-va pitanja poput: – “Koliko barbi treba da bi se izgradio ovoliki brod? Što brod drži da ne potone? Koliko ljudi može stati u nadgrađu broda?..“ I uvijek treba s tisuću zato pažljivo i primjereno odgovoriti na njihovih tisuću zašto.

Veseli i zadovoljni otišli su iz škvera prepuni dojmova sa željom da opet dođu.

Porinuće orange juice carriera u Brodosplitu

U Brodosplit-Brodogradilištu d.o.o. 7. svibnja 2010. godine porinuta je No-vogradnja 469 ugovorena za panamskoga naručitelja North Sea Reefer Enterprise Ltd. Riječ je o orange juice carrieru, bro-du namijenjenom prijevozu rashlađenoga svježeg voćnog soka.

‘’Malo kumstvo’’ pripalo je Nataši Štambuk, rukovoditeljici Odjela brodske strukture u Službi projektiranja i konstrui-ranja splitskoga brodogradilišta, a blago-slov brodu dao je fra Miljenko Vrabec iz Apostolata mora.

Nakon porinuća, na navoz br. 1 po-stavljena je kobilica za Novogradnju 465, tanker za prijevoz nafte i naftnih proizvo-da oznake P-MAX ugovoren za švedskog

Novogradnja 469 jedinstven je projekt u hrvatskoj brodogradnji, budući da su

BRODOSPLITSplit

Porinuće Novogradnje 469…

… i Polaganje kobilice za Novogradnju 465

naručitelja, tvrtku Concordia Maritime AB.

Budući inženjeri brodogradnje iz Mađarske… … i najmlađi Splićani u Brodosplitu

174 61(2010)2

AKTUALNOSTI

se tako sofi sticirani tipovi plovila dosad gradili isključivo u Norveškoj. Brod se gradi prema projektu razvijenom u Bro-dosplitu, a njegova cijena, koja iznosom pokriva troškove izgradnje bez državnih subvencija, ugovorena je u eurima. Time je umanjen rizik od gubitaka zbog fl uktuacije tečaja dolara.

Glavne značajke Novogradnje 469Duljina preko svega........189,90 mŠirina..............................32,24 mVisina.............................17,10 mNosivost.........................35 750 tonaGlavni stroj.................... MAN B&W Tip motora......................6S50 MC-C7Brzina.............................15 čvorovaKlasa………………….. Bureau Veritas

____________

Organizirani posjeti skupina stranih učenika i studenata

Nakon što su mjeseca svibnja 2010. godine studenti s belgijskoga Gramme Institutea obišli splitsko brodogradilište i, kako su naveli u pismu zahvale, stekli vrijedna iskustva iz područja tehnološkoga procesa u brodogradnji i upravljanja brodograđevnim sustavom, Brodosplit su nedavno posjetili i studenti iz Mađarske te učenici iz Slovenije, polaznici mehatro-nike Srednje škole iz Kranja.

Deset studenata budimpeštanskog Fakulteta tehnologije i ekonomije, smjera brodogradnje, tijekom posjeta, upoznali su se s proizvodnim procesom, od parka limova do navoza. Prvi put su imali pri-godu uživo vidjeti ono o čemu uče u pre-davaonicama, a to je vrijedno iskustvo, kazali su budući inženjeri brodogradnje iz Mađarske. Najduže su se zadržali u Odjelu projektiranja, gdje su im škverski projektanti prikazali računalno projekti-ranje trupa i strojarnice broda.

Grande Cameroon Launched

In Uljanik Shipyard, on 12 March 2010 the Hull No. 476 – Grande Came-

roon was launched from the slipway No. 1. This is the fi fth ship from the series of seven Ro/Ro Car Container Carriers with a total deadweight of 24800 tons un-der construction in Uljanik Shipyard for the Italian shipping company Grimaldi Group. This is also the second launching in Uljanik this year.

The ship was put to sea by the custo-mary cutting of the rope by Mrs. Magda-lena Conon, wife of the Grimaldi Group supervisor, Mr. Raffaele Attardi, who was also present at the launching ceremony. The guests and Uljanik’s people attending the ceremony were addressed by Mr. Sil-van Kranjc, Member of the Uljanik’s Ma-naging Board who, among other things, stressed out the exemplary long-term coo-

peration between Uljanik and the Grimal-di Group lasting for a decade already.

The Grande Cameroon will be able to transport simultaneously 3890 cars and 1360 containers on twelve decks, two of which are adjustable. The total length of the ship is 210 m, breadth 32 m and depth 21.5 m. The ship will be driven by Ulja-nik/MAN-B&W main engine having an output of 19040 kW at 105 r/min and will achieve a maximum speed of 21.9 knots.

It should be noted that the ship’s cha-racteristics achieved in practice are even somewhat better than those contracted, i.e. the ship reaches a higher speed and be-sides, the deadweight is slightly greater.

The Shipbuilding Contract for the Grande Cameroon was signed on 13 Octo-ber 2005 and the keel was laid in Septem-ber 2009. With these multi-purpose ships for the transportation of cars, trucks and

containers, Uljanik has positioned itself on the world market as the builder of more sophisticated and expensive ships of small series. The Grande Cameroon represents the 16th ship constructed for the Grimaldi Group – Uljanik’s biggest business partner over the past ten years.

The launching ceremony was fol-lowed by the keel laying ceremony for the Hull No. 482 – GrandeTogo

– the sixth Ro/Ro Car Container Carrier identical to the Grande Cameroon which Uljanik Shipyard is also building for the Grimaldi Group.

____________

VIJESTI IZ ULJANIK STROJOGRADNJE

Novi „balancin“ skraćuje vrijeme rastavljanja motora

Uljanik Strojogradnja je početkom ožujka 2010. godine pri rastavljanju mo-tora za Gradnju 476 koju Brodogradilište gradi za tvrtku Grimaldi koristila novi „balancin“. Naime, novi „balancin“ za razliku od dosadašnjeg, uz istu nosivost

ULJANIKPula

Hull No. 476 – Grande Cameroon launched

Mrs. Magdalena Conon and Marinko Brgić, president of Uljanik-Shipyard

17561(2010)2

AKTUALNOSTI

ima manju masu što znatno povećava nosivost dizalicama u hali montaže u Strojogradnji što opet u konačnici znatno skraćuje vrijeme rastavljanja kućišta ci-lindra motora.

Novi „balancin“ dio je projek-ta modernizacije transporta motora od Montaže do broda, koja uključuje već napravljena nova vrata na zgradi Montaže i novi traktor s prikolicom nosivosti 120 tona koji je također već u eksploataciji.

____________

Folija za učinkovitiju zaštitu ljudi i okoliša

Radnici odjela Bojenja broda Uljanik Brodogradilišta nedavno su prigodom pje-skarenja nadgrađa na Gradnji 484, trećem

po redu jaružaru, koje se na otvorenom obavlja na Otoku, za zaštitu okruženja koristili novu fo-liju (shrink wrap) na bazi polietilena. Riječ je o specifi čnoj foliji koja se nakon omatanja oko skele uz pomoć otvorena plamena iz toplin-skih pištolja zagrija-va do temperature od 140 stupnjeva Cel-zija. Nastala toplina i kemijski sastav folije na bazi polieti-lena (termoplastični polimer) uzrokuju

skupljanje i spajanje folije, te stvrdnja-vanje spojeva što je opet dovelo do gotovo savršenoga prianjanja folije za skelu.

Nakon obavljenoga pjeskarenja usta-novljeno je kako je folija izdržala udarce od samoga pijeska pod tlakom, te nije bilo vidljivih trago-va većih mehaničkih oštećenja folije. Iz tih je razloga dogo-voreno kako će se ubuduće za AKZ ra-dove na otvorenom, ali samo kada se površina priprema pjeskarenjem do Sa 2,5 razine, koristi-ti upravo ovakva folija. Radovi su ukupno trajali pet

dana od čega su dva dana iskorištena za poslove zaštite, a ostatak za pjeska-renja nadgrađa.

Iako je u ko-načnici ovakva izve-dba zaštite skuplja od dosad primjenji-vanih zaštita, ona je u svakom dru-gom pogledu znat-no prihvatljivija, ka ko u ekološkom i estetskom tako i u pogledu učinkovite zaštite ljudi i stroje-va koji se nalaze u

blizini prigodom obavljanja AKZ rado-va, što u konačnici opravdava ulaganje u zaštitu upravo ovakvom folijom. Naravno, jasno je da se pozitivna svojstva folije mogu iskoristiti i pri obavljanju drugih radova u brodogradnji, ističu u odjelu Bojenja broda koje je bilo organizator radova.

Inače, ovakva se folija u SAD-u i Ka-nadi koristi već 15-ak godina, a nakon nedavne prezentacije ove zaštitne folije održane temeljem istraživanja tržišta u Uljaniku dogovoreno je kako valja ispi-tati realne mogućnosti folije na stvarnom poslu za što su iskorišteni AKZ radovi na nadgrađu Gradnje 484.

____________

Ministar Popijač u Uljaniku

Ministar gospodarstva, rada i podu-zet ništva RH Đuro Popijač sa svojim su radnicima Zvonimirom Novakom, taj nikom Kabineta ministra, i Ruđerom Fri ga novićem, državnim tajnikom u Mi-nistarstvu gospodarstva sastao se 25. svi-

bnja 2010. godine u Uljaniku s čelnicima Uljanik Grupe. Državni su se dužnosnici pritom upoznali s ključnim pojedinostima i trenutačnom općom situacijom pulskoga brodogradilišta, a razgovaralo se i o svim otvorenim pitanjima kako bi se u perspek-tivi došlo do najboljih rješenja kako za Uljanik tako i za šire okruženje.

____________

Analiza ozljeda na radu i „Mjesec sigurnosti“

Sredinom svibnja u Uljanik Brodo-gradilištu održano je predstavljanje rezul-tata Akcije za smanjenje broja ozljeda na radu u proteklih godinu dana koliko traje sama akcija.

Novi “balancin” u Uljanik Strojogradnji

Nova folija (shrink wrap) za zaštitu okoliša pri pjeskarenju

Ministar Đuro Popijač i suradnici s poslovodstvom Uljanika

176 61(2010)2

AKTUALNOSTI

Kako bi se moglo analizirati i uspo-ređivati promatrane su ozljede na radu u vremenu od posljednje tri godine. Ta ko-đer su analizirane i raspravljalo se o mje-rama koje su se poduzimale, te koje će se ubuduće poduzimati i provoditi kako bi se broj ozljeda smanjio. Predstavljanje su organizirali Poslovi Zaštite na radu, a nazočio je i specijalist medicine rada dr. Ante Kandžija koji je nakon nekoliko dana nakon prezentacije obišao proizvo-dne pogone Uljanika u cilju poboljšanja općih uvjeta rada, ali i kvalitetnijega sa-gledavanja zdravlja radnika u odnosu na uvjete rada na njegovom radnom mjestu. Naime, kvalitetniji uvjeti rada smanjit će broj ozljeda na radu, a bolja komunikacija između liječnika, radnika i poslodavca svakako će povećati razinu usluga koje pruža medicina rada.

Valja reći kako je broj ozljeda u pro-matranom razdoblju smanjen za nešto više od 40 posto, te kako će se i nadalje provoditi i organizirati dodatne akcije, uključujući i one ciljane u provedbi mje-ra zaštite na radu, ne bi li se na taj način ozljede na radu i njihove posljedice svele na najmanju moguću razinu.

Tijekom akcije pod nazivom “Mjesec sigurnosti” koja u Uljaniku traje tijekom svibnja i lipnja ove godine provodit će se svakodnevni ciljani nadzori nad korištenjem zaštitnih sredstava, čistoće i prohodnosti komunikacijskih putova, zaštićenost privremenih otvora, te pravi-lne uporabe skela.

____________

Studenti u posjetu Uljaniku

Četrdeset studenata prve godine di-plomskoga studija na Fakultetu elek-trotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu profi la Elektrotehnički sustavi i tehnologija posjetili su sredinom travnja 2010. godine u pratnji svojih profesora Uljanik. Riječ je o studentima koji slušaju kolegije „Dinamika industrijskih sustava“ i „Laboratorij Elektrotehnički sustavi i tehnologija 2“. Nakon uvodnog dijela po-sjeta u kojem je predstavljen Uljanik, nje-gova povijest i aktualni trenutak, studen-tima su prezentirana projektna rješenja koja su izradili projektanti Uljanikovog odsjeka konstrukcije elektroopreme, a po-seban osvrt dan je na instalirane električne strojeve i regulirane elektromotorne pogo-ne na Gradnji 480. Studenti su poslije pre-davanja, također uz stručno vodstvo obišli jaružala kako bi sve o čemu je govoreno

na prezentaciji mogli vidjeti na brodu i mjestu korištenja.

Osim zagrebačkih, Uljanik su istog dana posjetili i studenti Tehničkog fakul-teta Sveučilišta u Rijeci sa studija Bro-dogradnje i Elektrotehnike. Trideset studenata u pratnji profesora najprije su posjetili tvrtke Tehnomont i Motortech, a nakon dolaska u Uljanik i upoznavanja s pulskim navozima posjet je završen obi-laskom jaružala.

____________

Tečaj ultrazvučnog ispitivanja materijala i zavara

Početkom ožujka 2010. godine u učionici centra za obrazovanje Poslova upravljanja ljudskim resursima Uljanika održao se tečaj ultrazvučne metode 1 i 2 ispitivanja zavara i materijala koji se ko-risti u industriji, a organizirali su ga Ulja-nik Zajednički poslovi, Brodogradilište i Strojogradnja u suradnji s Hrvatskim društvom za kontrolu bez razaranja.

Tečaj je nastavak suradnje s Hrva-tskim društvom za kontrolu bez razaranja budući da je tijekom veljače ove godine održan i tečaj magnetske kontrole zavara i materijala. Za Uljanik je tečaj važan, jer proces izgradnje broda zahtijeva stalno provođenje i obavljanje poslova kontro-le zavara i materijala koji između ostalih uključuju i metodu bez razaranja. Ovakva obrazovna aktivnost u Uljaniku je itekako dobrodošla budući da se tečaj ranije orga-nizirao isključivo u Zagrebu.

U sklopu tečaja održana su dva preda-vanja pod nazivom Normizacija i norme u području sustava upravljanja i Akredi-tacija ispitnih i umjernih laboratorija koje su održali Nenad Nikolić iz Hrvatskog zavoda za norme i Vladimir Mucko iz Hrvatske akredita-cijske agencije.

Poseban nagla-sak stavljen je na norme i Tehnički odbor (TC8) koji se odnosi na nor-me u brodogradnji, a govorilo se i o akreditaciji labora-torija za ispitivanja. Naime, u Uljanik Brodogradilištu po-stoji laboratorij za kontrolu bez raza-

ranja i laboratorij za dimenzionalnu kon-trolu, dok Strojogradnja ima laboratorij za mehaničko ispitivanje materijala i kontrolu bez razaranja. Akreditacija laboratorija je postupak kojim akreditacijsko tijelo vred-nuje neko tijelo (u ovom slučaju laborato-rij) za ocjenu sukladnosti i potvrđuje da je stručno i tehnički osposobljeno u skladu s međunarodnim i europskim normama niza HRN EN ISO/IEC 17 000 i HRN EN 45 011, te da može provoditi postupke ocjenji-vanja sukladnosti (ispitivanje, umjeravanje, certifi ciranje, inspekcija).

Inače, Hrvatsko društvo za kontrolu bez razaranja, HDKBR neprofi tna je udru-ga dobrovoljno udruženih znanstvenika i stručnjaka koji se bave znanstvenim, stručnim i obrazovnim radom u području nerazornih ispitivanja, te održavanja pri-mjenom nerazornih metoda.

Temeljni je cilj udruge poticanje znan-stveno-istraživačke djelatnosti u području kontrole bez razaranja, osposobljavanje i potvrđivanje osoblja u području nerazornih ispitivanja, organiziranje predava nja, semi-nara, savjetovanja, izložbi i osta lih oblika stalnoga obrazovanja i usavr ša vanja.

Porinuće jahte za tvrtku Philip Zepter Yachts

Dana 21. prosinca 2009. godine pori-nuta je velika komercijalna jahta, duga 50

BRODOGRADILIŠTEKRALJEVICA

Kraljevica

Zepterova megajahta na kraljevičkom navozu

17761(2010)2

AKTUALNOSTI

metara, za naručitelja tvrtku Philip Zepter Yachts d.o.o. u vlasništvu koncerna Zep-ter International, odnosno Philipa Zepte-ra. Jahta je trebala biti porinuta četiri dana ranije, u subotu, ali je porinuće odgođeno zbog snježnog nevremena, tako da je oba-vljeno radno, bez svečanosti i uzvanika. U Brodogradilištu Kraljevica izgrađen je trup jahte, a unutrašnjost se oprema prema dogovoru s naručiteljem.

Najavljeno je da će tvrtka Philip Zep-ter Yachts d.o.o., odnosno Zepter In ter-national, graditi u kraljevičkom bro do-gradilištu sljedeće godine još jednu jahtu dugu 85 metara.

Ova pedesetmetarska jahta na plavet-nilo pučine trebala bi donijeti futuristički kolorit, u kojoj prevladava crvena s blje-skovima žute, narančaste te sive i crne boje što bi je trebalo činiti uočljivom čak na pet milja udaljenosti. Ipak, možda najoriginalniji touch jesu oči žene na boku broda. Riječ je o panelu odnosno perforiranoj metalnoj mat površini i ova slika neće se vidjeti izbliza već tek s dvje-stotinjak metara udaljenosti i predstavljat će još jednu posebnost ove jahte koja će, ne treba sumnjati, izazvati popriličnu pozornost, a u čijoj će „osobnoj karti“ stajati i to da je izgrađena u najstarijem hrvatskom i trenutno najstarijem aktiv-nom brodogradilištu u svijetu, koje je ove godine obilježilo 281 godinu postojanja. Zepterova jahta ‘joyMe trenutno se opre-ma i dovršava primjenom posebne teh-nike bojenja na doku uz korištenje šatora za natkrivanje.

Dakle, plovilo koje se oprema u Bro-dogradilištu Kraljevica d.d. jest velika ko mercijalna jahta (megajahta), s depla-smanskim trupom i dvostrukim sustavom propulzije (dva propelera i dva dizelska motora). Trup i nadgrađe broda izgrađeni su od čelika i aluminija.

Projektirana je za plovidbu međuna-rodnim obalnim vodama do 60 nautičkih milja od obale, a u tu svrhu bit će oprem-ljena prikladnom opremom za spašavanje te ostalim potrebnim sadržajima koji jam-če sigurnost i udobnost plovidbe. Smješ-tajni kapaciteti jahte sadrže šest kabina za smještaj 12 putnika i šest kabina za smještaj 12 članova posade, s javnim pro-storom od ukupno 12 sjedala koja se nala-ze na glavnoj te 8 sjedala na VIP palubi.

Jahta i njezina oprema konstruirani su i izgrađeni prema propisima i pod nadzo-rom Hrvatskog registra brodova (CRS) te Bureau Veritas-a (BV).

Tehničke značajke jahte:Konstrukcija…………… čelik i aluminijDuljina………………… 49,9 metaraŠirina…………..………. 9,1 metarMaksimalni gaz……...… 2,2 metraSpremnik goriva……….. 65 000 litaraSpremnik vode………….48 000 litaraMaksimalna brzina….… 15 čvorovaPogon: dva Cumminis motora tipa KTA-38-M1Kabine: dvije glavne i četiri dvokrevetne, šest kabina za posadu

____________

Kobilica za Novogradnju 548

koji se u ovom škveru gradi za talijanskog brodara Petrolmar iz Genove. Primopre-daja ovog broda, nosivosti 9.150 tona, planira se za rujan 2011. godine. Riječ je o sestrinskom brodu San Lorenzo, tankeru za prijevoz asfalta koji je usprkos proble-mima oko isporuke predan naručitelju iz Italije.

____________

Porinuta Bella Desgagnes, najvrijedniji brod izgrađen u Kraljevici

Dana 17. travnja 2010. godine u B ro d o g r a d i l i š t u Kra ljevica pori-nut je najskuplji ko mercijalni brod koji se dosad gra-dio u kraljevičkom b rodograd i l i š t u . Riječ je o 95-metar-skom brodu za prije-voz putnika, vozila i kontejnera za koji je kobilica položena još u prosincu 2008. godine, a za kana-dskog brodara Tran-sport Desgagnes. Brod, koji će zaplo-viti pod imenom

Bella Desgagnes, ugovoren je za 39,7 mi-lijuna eura i namijenjen je za kombinirani prijevoz duž kanadske obale. Njegova ruta

Polaganje kobilice za još jedan asfalt tanker

Bella Desgagnes nakon porinuća

Dana 30. prosinca 2009. godine u Brodogradilištu Kraljevica položena je kobilica za drugi i posljednji asfalt tanker

178 61(2010)2

AKTUALNOSTI

plovidbe trajat će čak jedanaest dana i za to vrijeme će pristajati u dvadeset i jednoj

luci. Gradi se tako da će se moći probijati kroz led debljine do 30 centimetara.

C e r e m o n i j i porinuća broda nazočili su vi-soki uzvanici iz političkog i gospo-darskog života re-gije, kao i uvaženi gosti iz Kanade, pre-dsjednik tvrtke, ve-leposlanik Kanade u RH, kao i predstav-nici vlasti kanadske pokrajine Quebec.

Brod će moći prevoziti 381 putnika, a za njih 144 postojat će 63 kabine različite

razine opremljenosti, a u isto će vrijeme moći ukrcati i 85 kontejnera za opći teret te 40 kontejnera za prijevoz automobila.

Bella Desgagnes – glavne značajkeDuljina preko svega.....................95,10 mŠirina............................................19,35 mVisina………………………….....6,90 mGaz……………………………….4,42 mNosivost………………………….1 071 t

Propulzijski sustav se sastoji od 4 gla-vna motora Wärtsilä 9L20 CR snage 1 530 kW svaki i 2 Steerprop azimuth thru-stera snage 2200 kW svaki pogonjenih elektromotorima.

Brzina na pokusnoj plovidbi: 15,0 čvorova.

Visoki gosti iz Kanade s domaćinom na porinuću broda Bella Desgagnes

Zagrebačka AAG Nautika, odnosno Murticyachts pridonijela kakvoći splitske priredbe Croatia Boat Show 2010

MALA BRODOGRADNJA – NAUTIČKA PROIZVODNJA

Croatia Boat Show 2010

U Splitu je od 10. do 19. travnja 2010. godine održana 12. izložba športskih bro-dova, brodica i svakovrsne brodske opre-me. Brojem svekolikih izložaka, manjim od nekoliko prethodnih, ovogodišnji je Boat Show zauzeo i odgovarajuće manji obalni prostor južne splitske luke. To bi se, zapravo, trebalo ubrojiti u prednost, ne u nedostatak. Naposljetku, ovdje je važnija kakvoća od količine sadržaja. A upravo po kakvoći ovogodišnja je izložba nadmašila sve prethodne. S tom, pak, kakvoćom prednjačila je zagrebačka AAG Nautika, odnosno Murticyachts, određenije, vla-snik: Marko Murtić, sin poznatoga slikara Ede Murtića, čiji je drveni krstaš Drugo Sunce svojedobno bio rado gledan u spli-tskoj marini pored Sustipana.

A sad evo, za ovaj okvir, kako iz-gledaju glavne značajke broda kojeg današnjem jedriličaru nudi Marko Murtić, svestrani arhitekt i brodograditelj:

Duljina preko svega ............... 16,00 mDuljina na vodnoj liniji ........... 14,62 mŠirina na vodnoj liniji .............. 3,41 mGaz, standardni ....................... 2,90 mGaz maks. do donjeg brida uvlačljive kobilice ................... 3,25 mMasa standardne kobilice ........ 5455 kg

Masa uvlačljive kobilice ......... 5939 kgDeplacement (vlastita masa broda) s fi ksnom kobilicom .... 9880 kgDeplacement (vlastita masa broda) s uvlačljivom

kobilicom ................................ 11 880 kgGlavno jedro ........................... 90 m2

Prečka (fl ok) ............................ 103 m2

Spinaker ................................. 281 m2

Genaker .................................. 240 m2

17961(2010)2

AKTUALNOSTI

Iz polarnoga se dijagrama vidi da pri brzini vjetra od 25 čvorova i kutu oko 140o, brod dosegne brzinu od skoro 18 čvorova. Za mehaničku propulziju ugrađen je br-zokretni dizelski motor 55 kW, 3800 min-1, i dvokrilni sklopljivi vijak. Instali-ran je i električni agregat 12/24/220 V, te pramčani lateralni porivnik. Hidraulički pomican pramčani kosnik (tj. više-manje horizontalni uvlačljivi štap) projicira se 1,8 m ispred pramčane statve. Opsežna primjena karbonskih vlakana za trup, jar-bol i veći dio opreme, sve prema propi-sima ABS za oceanske regatne jedrilice, omogućilo je znatnu uštedu na vlastitoj masi broda. Potpalubni prostor pregrađen je sa sedam strukturnih poprečnih pregra-da: brodski salon, kabine za vlasnika, za goste, posadu itd.

U prospektu, pored ostalog, nalaze se i uobičajeni superlativi: ... the systems are of the highest quality and the interior has been designed ... to ensure easy ac-cess and maintenance ... Valja se složiti: kod Murtićevog 16-metarskog broda to je rečeno s - pokrićem.

I, još samo ova zapažanja. Eto, autor ovoga prikaza učinio bi ustupak tako da bi preporučio snagu propulzijskog motora po formuli, umjesto 2 KS/t da bude 2 kW/t istisnine, dakle MCR = 20 kW, umjesto ugrađenih 55 kW. Time bi se uštedjelo i na gorivu, na prostoru i vlastitoj masi, uz manje vibracija, buke itd. Verzija s uvlačljivom balastnom kobilicom posku-pljuje brod i čini ga ranjivijim. Smanjenje gaza putem pliće fi ksne kobilice može se postignuti odgovarajućim sniženjem jarbola ... Zadržavanje možebitne opcije s uvlačljivom kobilicom trebalo bi pra-titi kotiranje osjetno više cijene broda ... Danas pomodni uvlačljivi kosnik predsta-vlja ranjivu pramčanu komplikaciju, uz to svojim cilindrom oduzima unutarnji pro-stor i iziskuje operativni potrošak ener-gije. Nasuprot tome, mogla bi se uvesti kosa statva čime bi se povećala površina prednjeg dijela palube i duljina preko sve-ga, linija palube bi postala vitkija i ljepša, bočna bi se rebra ‘otvarala’ uz blagotvor-no povećavanje prirasta istisnine po jedi-nici zagažaja, time i ublaživanje posrtanja broda. Glede premjeravanja i razvrsta-vanja, kosnik bi ostao za regatnu verziju, s nadom (makar to bila pia desideria), da će hibridna rješenja poput uvlačljivoga kosnika jednom biti napuštena, baš kao i razni ‘paragraf’-brodovi (sjetimo se samo nekadašnjih open/closed shelterdeckera).

*

Kao i prošlih godina, na izložbi se mo-glo vidjeti brojne blještave motorne jahte u moru, kao i motorne brodice na samoj obali. Sve njih, po pravilu, karakterizi-ra (pre)golema instalirana snaga pogona i propulzije. Natiskati 100 ili 300, i više konja u brodicu od svega nekoliko metara duljine, protivi se razboru, mudrosti (sa-pientia), načelima ekologije i entropije, pa i etike same.

Utoliko, utješno je bilo vidjeti sklad-nu 5-metarsku brodicu tvrtke Mlaka-šport d.o.o. iz Velike Mlake, nedaleko Zagreba. Gradi se s kabinom i bez nje, a krmeno je zrcalo prilagođeno izvanbrodskome mo-toru, pri čemu bi autor preporučio snagu 5 – 6 kW.

Makroprojekt za razvoj proizvoda:

HRVATSKA BRODOGRADNJA - HB 2010

Sažetak prijedloga iznesen naOkruglom stolu Sveučilišta u Zagrebu: VIZIJA ODRŽIVE BRODOGRADNJE, 2. ožujka 2010. godine

Prijedlog prihvaćen na godišnjoj skup-štini Znanstvenog vijeća za pomorstvo HAZU, 14. travnja 2010. godine

(A) Postavke • Svjetsko brodograđevno tržište najpo-

voljnije valorizira proizvode visoke razine ugrađenog znanja.

• Nadzor nad projektom omogućava uključenje domaće industrije u proiz-vod, a time i dominantni učinak bro-dogradnje na nacionalnu ekonomiju (primjeri Japana, Koreje, Švedske, Finske, a danas ponovno Italije).

• To čini projektiranje malom ali ključ-nom karikom u profi tabilnosti cijele industrije za RH.

• Proizvodi niske sofi sticiranosti svode brodogradnju na montažu, a time i gubitak pozicije RH u odnosu na jef-tinije konkurente iz te skupine (Kina, Ukrajina, Rumunjska,..).

• Podizanje projektantske razine HB, potrebne za kvalitetan nadzor nad so-fi sticiranim projektom, stoga postaje prioritetni cilj ne samo brodogradnje već zajednički cilj svih tehnički orijen-tiranih industrija u RH koje mogu izvoziti kroz brodogradnju.

• Brodograđevne EU zemlje imaju nacionalne projekte u brodogradnji: Njemačka, Finska.., uz participaciju u EU projektima.

(B) Zadatak (posebno u uvjetima re-cesije i neizvjesnosti):

Zadatak B1: Povećati konkurent-nost hrvatske brodogradnje u bliskoj budućnosti putem nuđenja strogo se-lekcioniranih profi tabilnijih i kvalitetnijih tipova brodova i drugih plovnih objeka-ta za koje je potrebno izraditi generičke projekte.

Zadatak B2: Kroz razvojni znanstve-ni rad, povećati razinu znanja projektanta (ulaganje u projektanta) i razviti projektne alate isključivo za praktičnu primjenu u projektiranju (ulaganje u razvoj softvera, eksperiment i druge tehnike) i spriječiti potencijalno kolonijalni status naše vodeće izvozne industrije (primjer fi nskog networka: Aalto, KONE, Wärtsilä, Napa).

Zadatak B3: Uključiti nove brodogra-đevne kadrove u Zadacima B1 i B2 (uz iskusne projektante), te time zadržati kritič-nu masu nužnu za tehnološku utakmicu na brodograđevnom tržištu u budućnosti.

(C) Provedba - Osnovna raščlamba makroprojekta po fazama

1. FAZA - Identifi kacija ciljeva (Izvršitelji su članovi Sekcija za morsku brodogradnju, te članovi sekcija SM Teh-nologija i SM Brodarstvo) • Preliminarna identifi kacija potencijalno

konkurentnih projekata generičkih tipova brodova (npr. RoPax, CNG, LPG, LNG, brzi putnički za jadranske veze itd.).

• Preliminarna identifikacija metodo-loških problema i nedostataka u posto-jećem projektnom postupku i formuli-ranje natječajnoga predloška.

• Provesti natječajni postupak za iden-tifi kaciju kadrova i tema (uz tehničku potporu Brodarskog instituta).

• Provesti recenzentski postupak (uz tehničku potporu FSB) i izraditi elabo-rat tipa EU FP6 STREP IMPROVE s kojim imamo vrlo pozitivno iskustvo - 3 projekta inovativnih brodova (RoPax, LNG, kemijski tanker) i unapređenje naprednih projektnih metodologija.

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI

Zagreb

180 61(2010)2

AKTUALNOSTI

• Formiranje Konzorcija i iznalaženje investitora (tehnologijski projekti, MZOŠ, MGORP, poticajni fondovi (EU, HR), ostali potencijalni investi-tori,..),2. FAZA – Istraživanje (Izvršitelji su

članovi Konzorcija),3. FAZA - Implementacija (Izvršitelji

su članovi Konzorcija i USCS-Uljanik). ad Zadatak B1: Razrada generičkih

projekata odabranih tipova brodova na temelju Faze 1., do razine Ugovornoga projekta,

ad Zadatak B2: Poboljšanje meto-dologije projektiranja i analize brodskih podsustava:• hidrodinamika - (numerička) smanjiti

troškove i rokove za bazenska ispiti-vanja uz istodobno povećanje broja ispitanih inačica,

• konstrukcija - integrirat će se komple-tan proračun (analiza i optimizacija)

brodske konstrukcije s tehnološkim modeliranjem u USCS sustav TRI-DENT, te sniziti cijena i rokovi za na-bavu crne metalurgije (fi nski nacionalni proj.)

• brodski sustavi - učinit će se koraci u integraciji i razvoju brodostrojarskoga projektnog sustava.

• Poboljšanje postupka konceptualnog i preliminarnog osnivanja broda.

• Uvođenje novih postupaka i metoda u proces projektiranja (Integralni pristup svim podsustavima),ad Zadatak B3: Implementacija no-

vorazvijenih metoda i postupaka u projek-tnu proceduru u projektnim uredima.

Generiranje novih tema i projekata na osnovi stečenih iskustava u realizaciji ci-ljeva istraživanja.

(D) Dinamika rada • Teme će u načelu razvijati generičke

projekte i pripadne alate kroz prve

dvije godine rada, uz kontinuiranu im-plementaciju međurezultata (projekti, dorada postojećega softvera).

• U trećoj godini rada integrirat će se analitičke teme (hidromehanika, kon-strukcija, brodski sustavi) u projektni sustav ULIX za funkcionalno modeli-ranje (brodograđevni proračuni).

• Kroz sintetske teme (osnivanje broda i njegovih podsustava) provest će se dorada ULIX-a, te njegovo vezivanje na tehnološko modeliranje u sustavu TRIDENT koji je razvio Uljanikov USCS za potrebe hrvatske brodogra-dnje.

• ULIX će se fi nalno testirati na ranije razvijenim generičkim projektima bro-dova za dalju kontinuiranu uporabu.Time će hrvatska brodogradnja

imati generičke projekte perspektivnih tipova brodova i plovnih objekata, te integrirani, znanstveno zasnovani alat za projektiranje i tržišnu utakmicu.

I. J. Knez: Korčulanski borac – brodograditelj, Lumbarda, 1959.

***

Štovani i dragi brodograditelji i brodari,

Evo nas opet u našoj Brodogradnji, kao treća obavijest o održavanju sim-pozija Sorta 2010 u Lumbardi na otoku Korčuli s obzirom da do danas na Ž.R. Organizacijskog odbora SORTA 2010., i pored obraćanja i obećanja, od sponzora,

donatora i pokrovitelja, tri Ministarstva i HAZU, nisu uplaćena nikakva sredstva, pa ovim putem, još jednom, javno pozi-vamo sve one koji to mogu, a i obećali su, da materijalnu pomoć za organizaciju Simpozija uplate putem Splitske banke (S.G.) na Ž.R. FESB-a:

-iz Hrvatske: 230003-1100067777 (poz.br.55) - za SORTA 2010.

-from the other countries: SPLI-TSKA BANKA (S.G.) - FESB for SOR-TA 2010.

20004766003; IBAN code:HR 54 2330 0031 1000 6777 7; SWIFT code:SOGE HR 22.

Pored toga, molimo autore da svoje radove, urađene prema predloženom obra-scu, pošalju najkasnije do 15. 06. 2010. godine na bblag@fesb.hr ili kziha@fsb.hr, kako bismo ih blagovremeno poslali recen-zentima, te tiskali na CD prije godišnjeg odmora. (Ovo je zapravo zakašnjela po-ruka glede datuma izlaženja broja 2/2010 Brodogradnje, ali neka ostane !)

Kotizacija / Simposium fees

Kotizacija za sudionike iznosi: do 15.07.2010. godine 130 EUR, konačna 155 EUR za sve sudionike. Osobe u pratnji 100 EUR. Studenti i umirovljenici ne plaćaju kotizaciju.

Symposium fees for participants: till 15.07.2010. 130 EUR, fi nal 155 EUR, accompanying persons 100 EUR. Retired persons and students free of charge.

U broju 1/2010 Brodogradnje za su-dionike simpozija objavljene su iscrpne informacije i upute:

- Preliminarni program,- Kako doći u Lumbardu?,- Dolazak,- Odlazak,- Smještaj.

DOVIĐENJA U LUMBARDI! Predsjednik Organizacijskog odbora Sorta 2010. Prof.dr.sc. Roko Markovina

-Treća obavijest

Sorta 2010Uoči XIX. simpozija

Teorija i praksa brodogradnje – Sorta 2010.