usmeni-drumska.doc

7/23/2019 usmeni-drumska.doc

http://slidepdf.com/reader/full/usmeni-drumskadoc 1/11

Pojam “kvaliteta” vozila uključuje čitav niz karakteristika, koje predstavljaju mjerilo za ocjenu vozila. Karakteristivozila se mogu podijeliti u četiri grupe i to:

Performanse, koje obuhvataju energetske, eksploatacione i ekološke karakteristike vozila.Pouzdanost, koja obuhvata sve one parametre kvaliteta, koji se odnose na mogućnost nesmetanog obavljanja svih

unkcionalnih zadataka u toku eksploatacije u svim radnim uslovima.Ekonomičnost, koja obuhvata sve elemente, koji se odnose na ekonomsku opravdanost korištenja vozila.Bezbijednost, obuhvata sve one komponente kvaliteta, koje se odnose na stepen sigurnosti korištenja vozila satanovišta vozača, putnike i okoline u najširem smislu riječi.

Da će se u budućnosti intenzivirati razvoj motornih vozila, govore sljedeće činjenice

!ndustrija motornih i priključnih vozila je još uvijek najveća i najjača industrija na svijetu

"otorno vozilo slu#i za zadovoljenje osnovnih potreba čovječanstvaPredmet najveće robne razmijene je automobil i!ndustrija automobila predstavlja sintezu svih tehnologija, a sa zrakoplovima i svemirskim letjelicama automobil je

najkompleksniji proizvod čovječanstva.

"! #lasifikacija motornih vozila

Pod motornim vozilom podrazumijeva se samohodna mašina pogonjena motorom, koja se kreće uglavnom po kopnunajčešće nije vezana za odre$enu trajektoriju. % motorna vozila mogu se uključiti i mašine, koje imaju mogućnost dkreću i po kopnu i po vodi &amibijska motorna vozila specijalnenamjene' kao i ona vozila, koja mogu da se kreću, kako po slobodnim tako i po unaprijed utvr$enim trajektorijama automatski vo$ena vozila'. Pored vozila obuhvaćenih gornjom deinicijom, u vozila spadaju i sve vrste priključnih

vozila za motorna vozila, kao i njihove kombinacije vučnih vozova.$ajče%će se kao osnovni &arametar za klasifikaciju motornih vozila uzima njihova namjena" ' tom smislu se

motorna vozila mogu &odijeliti na dvije osnovne gru&e

putna ibesputna motorna vozila, gdje se prva kreću po posebno izra$enim putevima, a druga se kreću po najrazličitijim

podlogama bespuća. $a osnovu u(e namjene i &utna i bes&utna motorna vozila mogu da se &odijele na

transportnavučna &radna' ispecijalna vozila.

(ransportna vozila su namijenjena za prevoz robe ili ljudi, na odre$enim relacijama, pri odre$enoj brzinikretanja.)učna vozila u sklopu sa nekom radnom mašinom ili ure$ajem obavljaju odre$ene operacije u raznim oblastima

privrede &šumarstvo, gra$evinarstvo, komunalne djelatnosti, itd.'. *vdje je bitna vučna sila na poteznici &+p', odnosnaga &Pm' za pogon priključne mašine. pecijalna motorna vozila, koja imaju posebne karakteristike, ovisno od

namjene &za sport, vojsku, zdravstvene, itd. usluge.'Podjela motornih vozila mo(e da se vr%i i u odnosu na druge značajne &arametre, kao n&r"

prema načinu ostvarenja kretanja &motorna vozila sa točkovima, motorna vozila sa gusjenicama',prema vrsti pogona &motorna vozila sa motorom sus, sa elektropogonom, sa gasnom turbinom,itd.', itd.

% okviru propisa izvršena je posebna klasiikacija drumskih vozila, kako slijedi:a) #ategorija * "otorna vozila sa manje od četiri točka. *va kategorija se dijeli u pet podkategorija i to:

kategorija /0 su vozila sa dva točka, čija radna zapremina motora nije veća od 12 cm3, a maksimalna konstruktivnbrzina nije veća od 42 km5h.

kategorija /6 su vozila sa tri točka, čija radna zapremina motora je veća od 12 cm3, a maksimalna brzina ne prelaz

42 km5h.- kategorija /3 su vozila sa dva točka, čija je radna zapremina motora veća od 12 cm3, ili je konstrukcijskamaksimalna' brzina veća od 42 km5h.kategorija /4 su vozila sa tri točka asimetrično postavljena u odnosu na srednju podu#nu osu, čija je konstruktivna

brzina veća od 42 km5h &motocikli sa bočnom prikolicom'.kategorija /1 su vozila sa tri točka asimetrično postavljena u odnosu na srednju podu#nu osu, čija naveća masa nij

veća od 0222 kg i čija je radna zapremina veća od 12 cm3 ili im je konstrukcijska brzina veća od 42 km5h.

b) #ategorija + "otorna vozila sa najmanje četiri točka ili sa tri točka i najvećom masom iznad 0222 kg, koja slua prevoz putnika. *va kategorija se dijeli u četiri podkategorije i to:



kategorija "0 &a' su vozila koja imaju tri ili pet vrata i bočne prozore iza vozača, a čija maksimalna masa opterećevozila ne prelazi 3.122 kg, izra$ena prvenstveno za prevoz putnika, ali koja mogu biti preure$ena i za djelimični preereta.kategorija "0 &b' su vozila koja su konstuisana i izra$ena za prevoz tereta, ali koja mogu adaptiranjem pomoću

nepokretnih ili obarajućih sjedišta da se primijene za prevoz više od tri putnika, a čija maksimalna masa opterećenogvozila u oba slučaja ne prelazi 3.122 kg.- kategorija "6 su vozila za prevoz putnika, koja osim sjedišta vozača imaju više od 7 sjedišta i čija maksimalna mnije veća od 1.222 kg.) #ategorija $ "otorna vozila sa najmanje četiri točka ili vozila sa tri točka čija je maksimalna masa iznad 0222

a koja se u oba slučaja koriste za prevoz tereta, dijele se u tri podkategorije i to:

kategorija 80 su vozila za prevoz tereta, čija najveća masa nije veća od 3.122 kg,kategorija 86 su vozila za prevoz tereta, čija je najveća masa iznad 3.122 kg, ali ne iznad 06.222 kg,kategorija 83 su vozila za prevoz tereta sa najvećom masom iznad 06.222 kg.

d) #ategorija *vdje spadaju prikolice i poluprikolice. 9ijele se u četiri podgrupe:kategorija *0 su prikolice sa jednom osovinom, čija najveća masa nije veća od 12 kg.kategorija *6 su prikolice čija najveća masa nije veća od 3.122 kg, sa izuzetkom prikolica kategorije *0.kategorija *3 su prikolice čija je najveća masa iznad 3.122 kg, ali ne iznad 02.222 kg.kategorija *4 su prikolice čija je najveća masa iznad 02.222 kg.

Pored ovih &odjela &ostoje i druge vrste &odjela, kao n&r"

vozila sa dva i tri točka ivozila sa četiri i više točkova

+otorna vozila sa dva i tri točka mogu se &odijeliti na

motorne dvokolice &hodna zapremina 32 ; 12 cm3, brzina 62 ; 42 km5h'mopede &hodna zapremina do 12 cm3, ma<. brzina do =2 km5h'skuteri &hodna zapremina do 01 cm3, mjenjač 6 ; 4 stepena, ma<. brzina do >2 km5h'motorkotači &hodna zapremina do 0322 cm3, mjenjač 6 ; = stepeni, ma<. brzina do 612 km5h'motorne trokolice za prevoz tereta do 122 kglaka vozila na tri točka za prevoz tereta &do 712 kg' ili prevoz putnika &6 ; = osoba'

+otorna vozila sa četiri i vi%e točkova, mogu se &odijeliti na

putničke automobile

autobusekombi vozilateretna vozilaspecijalna vozila

spravno izvršena klasiikacija i tipizacija vozila omogućava da se uspješno obavi i tipizacija čitavog niza sklopova lemenata, kao i vozila u cjelini. *vo se sve svodi na standardizaciju elemenata, sklopova, sistema, pa i čitavih vozito ima vrlo va#no mjesto u proizvodnji motornih vozila u svijetu.

"- snovni sistemi motornog vozila

$eovisno od namjene i konstuktivne izvedbe kod motornih vozila se razlikuju slijedeći glavni sistemi i agregamotor sa unutarnjim izgaranjem &pogonski agregat'mehanizam za prenos snage &transmisija' koja se sastoji od: spojnice, mjenjača, kardana, glavnog prenosa,

dierencijala i poluosovina.noseća konstrukcija &ram ili šasija' ili samonoseća konstrukcija, najčešće kod putničkih vozila i autobusa.sistem kretača &točkovi, gusjenice'

- sistem elastičnog oslanjanja &elastični elementi, amortizeri, itd.'sistem upravljanjasistem kočenja

Pored ovih osnovnih sistema na vozilu se nalaze i drugi sistemi, kao

karoserija ili nadgradnja



sistem za podmazivanjasistem za klimatizaciju &grijanje, ventilacija, hla$enje'sistem elektroopremespecijalni ure$aji &kipa za samoistovar, auto dizalica za utovar, ure$aj za samoizvlačenje vozila, oprema za prevozpecijalnih tereta, itd.'

-" +./0 12 '$'.2/$30+ 0452/2$3E+

-"! Definicija motora sui

troj koji preobra#ava bilo koji vid energije u mehaničku energiju naziva se motor. 9a bi bio upotrebljiv motor moramati pretvaranje energije iz jednog vida u drugi, pouzdano i ekonomično. ?avisno od vida polazne energije motori

mogu biti: toplotni, električni, hidraulični, itd."otori sa unutarnjim izgaranjem &motori sui' spadaju u grupu toplotnih motora, jer se toplotna energija sadr#ana ugorivu, posredstvom sagorijevanja pretvara u potencijalnu energiju radnog luida, a zatim putem ekspanzije radnogluida u korisnu mehaničku energiju.Pretvaranje hemijske energije, sadr#ane u gorivu, posredstvom sagorijevanja u potencijalnu energiju radnog luida,moguće je izvesti ili u samom motoru ili van njega. Prema tome, postoje dvije grupe toplotnih motora prema mjestupretvaranja hemijske energije u toplotnu i to:

motori sa spoljnjim izgaranjem &motori ssi'motori sa unutarnjim izgaranjem &motori sui'

-"- Prednosti i nedostaci motora sui

9a bi se istakle prednosti i nedostaci motora sui, oni se obično upore$uju sa motorima ssi.snovne &rednosti motora sui

)isoka ekonomičnost &velike vrijednosti eektivnog stepena korisnosti motora @ ove vrijednosti idu i preko 41A'mala speciična masa &kg5kB', odnosno visoka speciična snaga &kB5kg'kompaktna gradnja &mala vrijednost boks zapremine motora po snazi m35kB'brzo su spremni za rad nakon startovanjakoriste gorivo velikog energetskog potencijala &kC5kg'troše gorivo samo dok rade.

-"6 Podjela motora sui

)rlo široko polje primjene motora sui, uslovilo je svojim raznovrsnim zahtjevima i veliki broj vrlo različitih tipova ikonstrukcija motora sui. ?bog toga se u nastavku daje podjela motora sui prema nekim od osnovnih kriterija.a) Prema namjeni motora

"otori za transportne svrhe &automobilski, brodski, traktorski, lokomotivski, zrakoplovni, D- tacionarni motori &pogon u elektranama, pumpnim i kompresorskim stanicama, itd.'"otori za sportska i trkaća kola i motocikle.

b) Prema vrsti goriva

"otori na laka tečna goriva &benzin, benzol, kerozin, D'"otori na teška tečna goriva & dizel gorivo, mazut, ulje za lo#enje'"otori na plinovita goriva &prirodni plin, propan butan,D'"otori na miješana goriva-osnovno gorivo je plinovito, a za paljenje se koristi tečno gorivo &dualuel engine'

)išegorivi motori &koriste laka i teška tečna goriva'

c) Prema načinu stvaranja smje%e

"otori sa spoljašnjim stvaranjem smješe. mješa se priprema prije ulaska u cilindar motora tipičan predstavnik otomotor, izuzev E9! oto motora'.

"otori sa unutarnjim stvaranjem smješe. Eorivo i zrak se dovode odvojeno u cilindar, gdje se vrši miješanje &tipičpredstavnik dizel motor'.

d) Prema načinu &aljenja smje%e

"otori sa prinudnim paljenjem smješe sa električnom varnicom &oto motori',

"otori sa samopaljenjem smješe &dizel motori',



"otori sa paljenjem plinovitog goriva sa malom količinom tečnog goriva,+otori sa &rinudnim &aljenjem bogate smje%e u &retkomori

) Prema ostvarenju radnog ciklusa

?bog lakšeg praćenja daljih objašnjenja, ovdje će biti prikazana skica motornog mehanizma sa svim glavnimdijelovima &sl. 4'. Fadni prostor motora ormiran je od cilindra &4', koji je sa jedne strane zatvoren cilindarskomglavom &1', a sa druge strane pomjerljivim klipom &0'. Fadni prostor se sastoji od:)c @ kompresione zapremine i)h @ hodne &radne' zapreminePrema ostvarenju radnog ciklusa motori se dijele na

Getverotaktne motore, gdje se radni ciklus obavi za četiri hoda klipa, ili dva puna obrtaja radilice motora,

dvotaktne motore, gdje se radni ciklus obavi za dva hoda klipa ili jedan puni obrtaj koljenastog vratila &radilice'.*bjašnjenje pojedinih taktova za četvorotaktni i dvotaktni motor najbolje se mo#e vidjeti na sl. 1, gdje su dati slikovpojedini taktovi i p @ v diagrami za četvorotaktni i dvotaktni motor.

) Prema načinu regulacije

motori sa kvalitativnom regulacijom &kontroliše se dobava goriva' tipičan predstavnik dizel motor,motori sa kvantitativnom &količinskom' regulaciom, gdje se kontroliše dobava mješavine gorivo zrak tipičan predstavnik oto motor.

g) Prema brzohodosti motori se dijele na

sporohode sa cm H =,1 m5ssrednje brzohode sa =,1 m5s H cm H 02 m5s

brzohode motore sa cm I 02 m5sgdje je:

cm J 6 s n &3'm @ srednja brzina klipa

n @ broj okretaja radilice motora

h) Prema odnosu hoda i &rečnika kli&a 7s8D) motori mogu bitikratkohodi s59 L 0dugohodi s59 I 0

) Prema načinu &unjenja motori se dijele na

usisne motor, gdje se usisavanje zraka u motor vrši prirodnim putem na osnovu razlike pritiska u okolini i u radnom

prostoru, koja nastaje kretanjem klipa,nadpunjene motore, gdje se zrak prethodno sabije i kao takav dovodi u cilindar. ?rak se sabije u kompresoru, koji

mo#e biti pogonjen od motora ili pogonjen od turbine, koju pokreću izduvni gasovi svojom ekspanzijom &tzv.urbokompresor'

) Prema načinu hla9enja &ostoje

motori hla$eni tečnošćumotori hla$eni zrakom

k) Prema načinu izvo9enja motornog mehanizma

"otori sa krivajnim motornim mehanizmom prikazanim na sl. 4.

"otori sa ukrsnom glavom &sl. ='. "otori kod kojih se radni ciklus obavlja sa obje strane klipa &motori dvostrukogdejstva' moraju imati zatvorenu cilindarsku košuljicu sa obje strane i ukrsnu glavu &sl. ='. %loga ukrsne glave je osiostvarenja pravilne kinematike klipne poluge i rasterećenje cilindarske košuljice od normalnih sila.) Prema konstruktivnom načinu izvo9enja sistema razvo9enja radne materije

motori sa ventilskim razvodom &sl. 4',motori sa zasunskim razvodom &sl. a' i b'',motori sa kombinovanim ventilsko-zasunskim razvodom &sl. c''.

#od četverotaktnih motora je uvijek ventilski razvod, a kod dvotaktnih zasunski ili kombinacija zasunsko:

ventilskog razvoda .#li&

snovni zadaci kli&a su



da prenosi sile gasova na radilicu motorada učestvuje u kru#nom procesu motora, a kod dvotaktnih motora da učestvuje i u izmjeni radne materijeda istovremeno prihvata velike promjene pritiska i temperatureda poma#e pri zaptivanju kompresionog prostorakod manjih i srednjih motora da ima ulogu ukrsne glaveda prima inercione sile od karikada vrši odvo$enje odre$ene količine toplote da se ne bi prekoračila najveća dozvoljena temperaturada ima habanje u razumnim granicamada se pomoću njega utiče na smanjenje speciične potrošnje goriva i smanjenje emisije škodljivih komponenti u

produktima sagorijevanja#li&ovi se izra9uju najče%će od legura aluminijuma" .o su u &rvom redu legure

Ml i 61 u 8iMl i 60 u 8iMl i 07 u 8iMl i 06 u 8i

Pored legura Ml, za klipove se koriste i sivo liveno gvo#$e i nodularni sivi liv. *snovne prednosti legura Ml su:male inercione siledobar prenos toplote

*o%e strane su

veliki koeicijent toplotnog širenjaopadanje mehaničkih osobina sa porastom temperature.

sovinica kli&a

*snovni joj je zadatak da ostvari zglobnu vezu klipa s klipnjačom. 8ajčešće se koriste tzv. NplivajućeO osovinice, kolobodno plivaju u maloj pesnici klipnjače i ušicama klipa.

sovinice se rade od čelika za cementaciju i to

za oto motore G0662 i G0660za dizel motore &visokolegirani čelici' G4062 G4362 i G 462.

)anjska površina osovinice treba da ima veliku tvrdoću, koja se propisuje u iznosu od =6 Q 6 RFc. ?bog vrlo maliholerancija izme$u osovinica-ušica u klipu i male pesnice klipnjače, a istovremeno velikog opterećenja ovog sklopa,

novije vrijeme se pojavljuju tzv. proilisane osovinice %vo$enjem proilisanja osovinice značajno se smanjuju

kontaktni naponi na mjestu kraj ušicaosovinica.#li&ni &rstenovi 7karike)

snovni zadaci karika su

zaptivanje prostora sagorijevanjasudjelovanje u odvodu toplote od klipa na cilindarsku košuljicuregulacija uljnog ilma za mazanje

ve zadatke kli&ni &rstenovi obavljajunalijeganjem spoljnom &radnom' površinom na zid cilindra odre$enim pritiskomudarnim nalijeganjem na bočne površine #lijeba uslijed aksijalnog ubrzanja pod dejstvom sila gasova, sila trenja i

opstvene inercione sile.

#li&ne karike se dijele na kom&resione i uljne

?bog nepovoljnih uslova u kojima rade, klipni prstenovi se rade od materijala, koji treba da ispuni sljedeće uslove:da ima dovoljnu mehaničku čvrstoću na povišenim temperaturamada bude otporan na habanje pri povišenim temperaturamada ima mali koeicijent trenja i pri povišenim temperaturama i pri nedovoljnom podmazivanju.

ve uslove najbolje is&unjava sivo liveno gvo(9e sljedeće strukture

ravnomjeran raspored graita M(" tip 1 @ =

osnovna struktura perlit-sorbitprisutnost erita do 1 A



osidna mre#a ino raspore$ena

Kod visoko napregnutih klipnih prstenova koristi se sivo liveno gvo#$e legirano sa: "n, r, "o, ), u i 8i. ?bogobezbje$enja boljih uslova klizanja, radna površina klipnih prstenova se najčešće presvlači sa mre#astim slojem hror' ili molibden &"o'.

#oljenasto vratilo 7radilica)

#oljenasto vratilo 7radilica) vr%i &renos obrtog momenta i s&ada u najodgovornije, najslo(enije, najna&regnunajsku&lje dijelove motora. ?a pravilno unkcionisanje radilice moraju biti ispunjeni sljedeći zahtjevi:mora postojati dovoljna sigurnost da ne do$e do zamornog loma materijala u cijelom radnom području

ne smiju postojati velike amplitude torzionih, savojnih i aksijalnih oscilacijainerciono opterećenje se mora dovesti na razumnu mjerudeormacije radilice se moraju dovesti na minimalno razumnu mjeru.

#li&njača

Klipnjača je element koji povezuje klip i radilicu motora i vrši pretvaranje pravolinijskog u kru#no kretanje. astoji od male pesnice, tijela i velike pesnice klipnjače sa poklopcem velike pesnice. % maloj pesnici nalazi se jednodijelnklizni le#aj, a u velikoj pesnici dvodijelni klizni le#aj. !zgledklipnjače sa ravno razrezanom i koso razrezanom pesnicom dat je na sl. 36. Prednost se daje klipnjačama sa kosoazrezanom velikom pesnicom, zbog mogućnosti lakše demonta#e klipa i klipnjače &bez va$enja radilice sa motora'

?bog velike odgovornosti klipnjače u radu motora, mora se obezbijediti visoka krutost uz minimalnu te#inu iste.

;" $2DP'$3E$0 7P/E</2$30=2$0) +./0 > 1$=$E #2/2#.E/01.0#E

% dosadašnjem dijelu izlaganja uglavnom su tretirani usisni motori, sa samo par napomena o tzv. nadpunjenimmotorima. *bzirom na trendove u razvoju motora, gdje je nadpunjenje motora postalo jedan od najva#nijih pravaca azvoju motora, u nastavku će se dati osnovne karakteristike nadpunjenih

motora.8adpunjenje, koje se često susreće pod nazivom turbokompresorsko nadpunjenje ili (K nadpunjenje, danas uglavnopodrazumjeva primjenu aksijalne turbine koja je pogonjena izduvnim gasovima i radijalnog kompresora, pogonjenood strane turbine, koji obezbje$uje veću količinu svje#eg zraka u motoru. 8a ovaj način se omogućava poboljšanjepeciičnih parametara motora &speciične snage, speciični obrtni momenat, itd.'. (urbokompresori se grade kao

kompaktne cjeline na motoru.

#2/2#.E/01.0#E +./2

#od motora sui susreće se veći broj karakteristika, kao %to su

brzinske karakteristike

&ro&elerne karakteristike

karakteristike o&terećenja

regulatorske karakteristikeregla(ne karakteristike

univerzalne karakteristike

karakteristike &raznog hoda, itd"

4adaća kočnica na vozilu je

?austaviti vozilo na najkraćem mogućem putu*dr#avati pri kočenju stabilnu putanju*dr#ati jednako eikasno kočenje i pri dugotrajnom intenzivnom kočenjuPouzdano dr#ati parkirano vozilo na uzbrdici.



$a vozilu mo(e biti ugra9eno vi%e vrsta kočnica/adna kočnica

%sporava vozilo u vo#nji9jeluje na sve točkoveMktivira se nogom*bično ima sistem za potpomaganje sile kočenja &servokočenje'Parkirna kočnica

*sigurava kada je vozilo na mjestu i bez vozača9jeluje na zadnje ili prednje točkoveMktivira se rukom ili nogom

Pomoćna kočnica%sporava vozilo kada otka#e radna kočnicaPomoćna kočnica ne mora biti zaseban sistem. "o#e biti i jedan krug dvokru#nih kočnica ili parkirna kočnica sa

kontinuiranom komandom &ručna kočnica'ila kočenja mo#e biti manja od radne kočnice

$a vozilu mo(e biti ugra9eno vi%e vrsta kočnica

2utomatska kočnicaKod tegljača koči pri prekidu veze prikolice s vučnim vozilom's&orivač 7retarder)

*mogućava dugotrajno kontinuirano kočenje na nizbrdici

*bavezan za vozila te#a od 1t"o#e biti izveden kao:

+otorna kočnica 7obicno &rigu%enjem is&uha)<idraulički retarder 7radi na &rinci&u hidrauličke s&ojke)

Koči pri prekidu veze s vučnim vozilom$aletna kočnica

Koristi se na malim prikolicama(o je mehanička kočnica koja pri kočenju vučnog vozila koristi inercijalnu silu prikolice za pokretanje njenih kočn

4akonski &ro&isi za kočnice

Pravilnik o tehničkim uslovima vozila u prometu na cestama'

va motorna vozila od kategorije + na dalje moraju imati najmanje tri funkcijekočnica:) /adna kočnica

"ora biti takva da omogući vozaču da vozilo zaustavi na siguran, brz i učinkovitnačin, bez obzira na brzinu kretanja vozila, opterećenje vozila i nagib ceste.

Fadna kočnica treba omogućiti podešavanje jakosti kočenja s vozačkog mjesta,a da pri tom vozač ne ispušta upravljač iz ruku i treba podjednako djelovati naočkove koji se nalaze na istoj osovini.

-) Pomocna kočnica"ora biti takva da omogući vozaču da vozilo koči, odnosno da ga zaustavi na

odgovarajućoj udaljenosti, ako otka#e radna kočnica.

Pomoćna kočnica mora biti postavljena tako da je vozač mo#e lako i brzoupotrijebiti s vozačkog mjesta, pri čemu mu jedna ruka mora biti slobodna radiupravljanja vozilom.6) Parkirna kočnica

8a motornim i priključnim vozilima, osim na mopedima i motociklima, mora bitiakva da se pomoću nje parkirano vozilo mo#e osigurati u zakočenom polo#aju

odgovarajućim mehaničkim ure$ajem.

% praksi vozilo obično ima sljedeće komande za kočenje:



4akonski &ro&isi za kočnice

Pravilnik o tehničkim uslovima vozila u prometu na cestama'

Fadna, pomoćna i parkirna kočnica motornih vozila osim na mopedu, motociklu,akom četverociklu i četverociklu mogu biti kombinovane tako:a' da postoje najmanje dvije komande nezavisne jedna o drugoj i da komanda

adne kočnice bude nezavisna i odvojena od komande &arkirne kočnice?

b' da komanda &omoćne kočnice bude nezavisna o komandi &arkirne kočnice,

ako je parkirna kočnica takve konstrukcije da se ne mo#e staviti u djelovanje pri

kretanju vozila"&6' Fadna kočnica motornih vozila mora djelovati na sve točkove.&3' Fadna i parkirna kočnica moraju djelovati na površinu koja je s točkovima stalno

povezana dovoljno čvrstim dijelovima.8a motornim vozilima najveće dopuštene mase iznad 1 t, mora biti ugra$en

us&orivač za dugotrajno us&oravanje"

va motorna vozila proizvedena nakon 0. januara 0>77. godine moraju imatidvokru(ni kočioni sistem"

/adna kočnica > aktivira se &edalom

Pomoćna i &arkirna kočnica su kombinovane > tzv" ručna kočnica, jer se njome mo#e kočiti u vo#nji, ali i zadr

vozilo parkirano. #očnice se mogu aktivirati"ehaničkiRidrauličkiPneumatskilektrično

Pomoćni ure9aji &ri kočenju

Kočnice moraju biti eikasne, ali ako prejako koče točkovi će blokirati.Kočenje s blokiranim točkovima je:

*pasno jer vozilo više nema u&ravljivosti

"anje eikasno jer je s blokiranim točkovima &ut kočenja du(i

?ato se u vozila ugra$uju ure$aji:

*imitator kočenja zadnjih točkova2B1 72nti Block 1@stem) sistem &rotiv blokiranja točkovaB21 7Brake 2ssist 1@stem) > sistem za brzo &ojačanje kočenja"

E1P 7Electronic 1tabilit@ Program) ili E1A 7Electronic stabilit@ control) > s&rječava zanošenje vozila s putanjvo#nje

.A1 7traction control s@stem) ili 21/ 7anti:sli& regulation) > kontrola &roklizavanja točkova pri kretanju.

Pomoćni ure9aji &ri kočenju

2B1 72nti Block 1@stem) > sistem &rotiv blokiranja točkova pri kočenju

Prvobitno je 0>6>. razvijen za avione, da bi spriječili blokiranje točkova pri slijetanju.Prvi je MT serijski primijenio hrUsler na drumskim vozilima 0>0.9anas je standard na svim vozilima osim mopedima.Mko se jedan točak počne sporije okretati od ostalih, znači da je počeo blokirati.MT sistem tada smanji pritisak ulja na tu kočnicu da odr#i stalno okretanje točka

B21 7Brake 2ssist 1@stem) > sistem &re&oznaje namjeru vozača da (eli naglo zakočiti &makar to on ne učiniona#no' te sam maksimalno zakoči.

Pomoćni ure9aji &ri kočenjuE1P sistem > s&rječava zano%enje vozila s &utanje vo(nje &ojedinačnim

kočenjem odre$enih točkovaPodu&ravljanje : doga9a se kada vozilo &rednjim dijelom ne &rati &utanju zavoja, nego te#i izletiti iz njega.

istem tada aktivira kočnicu unutrašnjeg zadnjeg točka, vraćajući time vozilo na putanju zavoja.



Preu&ravljanje je &ojava &ri kojoj se vozilo u zavoju zakreće &rema centru" Ka#e se da ga Nrep pretičeO. Pistem tada aktivira kočnicu vanjskog prednjeg točka, vraćajući time vozilo na putanju zavoja.0" generacija E1P sistema reguli%e ne samo silu kočenja &ojedinih točkova, nego interveniše i na polo#aj

upravljača @ 2*/

101.E+ 42 1*2$32$3E +./$5 =40*2

*snovni zadatak sistema za oslanjanje je da obezbjedi elastičnu vezu izme$u točka i karoserije, a samim tim itabilnost vozila u svim uslovima vo#nje. Prilikom kretanja vozila dolazi do oscilacija koje bitno utiču na osnovne

osobine vozila kao sto su vučne karakteristike, stabilnost, udobnost, upravljivostD9a bi se smanjile oscilacije koje djeluju sa podloge na točkove i da bi dale #eljene karakteristike oscilovanjima vozilu#i sistem za oslanjanje. /ako je primjetiti da je veća uloga sistema za oslanjanja srazmjerna brzini kretanja vozila

dakle sto se većom brzinom krećemo to nam je va#ni sistem za oslanjanje. *snovni zahtjevi koji se tra#e od ovogistema su: odsustvo udara i oscilacija, veća stabilnost, obezbe$enje osnovnih karakteristika prigušenja. *vaj sistemveoma slo#en i sastoji se od više osnovnih, tj. posebnih sistema. Pod sistemom oslanjanja se podrazumijevajumehanizmi i elementi koji imaju zadatak da sve reaktivne sile i momente koji se pojavljuju izme$u točkova i tla uaznim uslovima kretanja prenesu na ram ili karoseriju uz što je moguće veće ubla#avanje udarnih opterećenja, kao

obezbje$enje potrebne stabilnosti vozila posebno pri kretanju u krivinama. 1istem oslanjanja u o&%tem slučaju

&redstavlja jedan vrlo slo(en sistem koji se sastoji iz četiri &osebna sistema ili mehanizma i to . mehanizam za vo$enje točka &elementi za vo$enje'

6. elastični oslonci &elastični elementi',. elementi za prigušenje oscilovanja i

4. stabilizatori.

+ehanizam za vo9enje točka 7elementi za vo9enje) ima zadatak da obezbijedi što povoljnije njihovo relativnopomjeranje u odnosu na okvir ili karoseriju vozila. lementi za vo$enje moraju, tako$er, da obezbjede i prenošenjehorizontalnih reaktivnih sila i reaktivnih momenata sa samog točka na okvir, odnosno karoseriju vozila.

Elastični oslonci 7elastični elementi) u suštini imaju zadatak da prenesu na ram ili karoseriju vertikalne reaktivne sustvari, njihov suštinski zadatak je da pri prenošenju ovih vertikalnih sila obezbjede njihovo što veće ubla#avanje,odnosno da se ostvari što veće smanjivanje veličina udarnih opterećenja.

Elementi za &rigu%ivanje imaju osnovni zadatak da prigušuju oscilacije elastičnih oslonaca, odnosno sistemaovješenja i vozila u cjelini, kao i smanjivanje udarnih opterećenja.

1tabilizatori na drumskim &revoznim sredstvima, pored prethodno deinisanih mehanizama i elemenata sistema



oslanjanja, ponekad se sreću i neki posebni elementi koji imaju za cilj obezbje$enje što veće stabilnosti vozila, prinjegovom kretanju u krivini.Kod odre$enog broja sistema ovješenja jedan elastični element mo#e da ispuni unkciju i elementa za vo$enje ilementa za prigušenje oscilovanja. (ako, npr. kod velikog broja teretnih vozila uzdu#ni lisnati gibnjevi, pored svoje

unkcije elastičnog elementa, odre$uju kinematiku točkova, primaju sve vidove opterećenja i prigušuju oscilovanjeusljed trenja izme$u listova gibnja.Kod odre$enog broja sistema ovješenja sva tri podsistema su izvedena odvojeno: elastični elementi @ u vidu oprugalementi za vo$enje @ u vidu poluga, oslonaca i zglobova, a elementi za prigušenje oscilovanja @ u vidu amortizera.

Prema vrsti i karakteru elemenata za vo9enje točka, sistemi oslanjanja se dijele na

. zavisne i6. nezavisne.

4avisni sistemi su vezani za pojam krutog mosta bilo pogonskog bilo upravljačkog, kod koga kruta greda vezuje lijdesni točak pri čemu se pomjeranje jednog točka u poprečnoj ravni prenosi i na drugi točak

$ezavisni sistemi oslanjanja se danas praktično obavezno sreću na upravljačkim mostovima putničkih vozila, a česu posljednje vrijeme sve više i na njihovim pogonskim mostovima. Kod nezavisnih sistema, mehanizam za vo$enjepreuzima na sebe i unkciju upravljačkog mosta u cjelini, ukoliko se radi o prednjim točkovima. Pogonski most se, uovom slučaju &ako nije upravljački', ne mo#e izraditi u jedinstvenom krutom kućištu, već se točkovi vezuju sadierencijalom preko poluvratila izvedenih kao zglobni prenosnici i to uglavnom kao asinhroni &nejednakih ugaonih

brzina'.

Prema vrsti elastičnih elemenata sistemi ovje%enja se mogu svrstati u sljedeće gru&e . sa lisnatim gibnjevima,

6. sa zavojnim oprugama,. sa torzionim oprugama,

4. sa pneumatskim elastičnim elementima,1. sa hidrauličnim elastičnim elementima i=. sa kombinovanim elastičnim elementima

Elastični elementi

lastičnu karakteristiku sistema oslanjanja u najvećoj mjeri predodre$uju elastični elementi. Kako je, sa druge stranova karakteristika jedan od najbitnijih pokazatelja sistema ovješenja u cjelini, to su elastični elementi do#ivjeli različkonstruktivna rješenja, a danas se izra$uju od metala i nemetala. lastični elementi od metala izra$uju se kao: lisnatopruge &gibnjevi', zavojne opruge i torzioni štapovi.% nemetalne elastične oslonce spadaju pneumatski i hidraulični elastični elementi. 8a novijim konstrukcijama vozilesto se susreću dva pa i više vrsta elastičnih elemenata. % tom slučaju se govori o kombinovanim elastičnimlementima.

*isnate o&ruge 7gibnjevi)/isnati gibnjevi se obično upotrebljavaju kod zavisnog sistema ovješenja. Kako je ranije napomenuto, kod zavisnogistema ovješenja sa uzdu#no postavljenim gibnjevima nisu potrebni elementi za vo$enje. 9a bi gibanj mogao

predavati i primati uzdu#ne sile, mora biti sa ramom ili karoserijom vezan preko jednog krutog i jednog pomoćnogoslonca &obično preko poluge koja je sa jedne strane zglobno vezana za ram a sa druge za gibanj'. 9a bi lisnati gibanadr#ao most od okretanja oko svoje osovine mora biti sa njim kruto vezan. 8ačin vezivanja lisnatog gibnja za osovram dat je na slici 03. /isnati gibanj je uglavnom sastavljen od lisnatih, valjanih ili vučenih čeličnih traka, a zbog

opterećenja na savijanje sastoji se od više listova različite du#ine i različitog radijusa krivine a u cilju smanjenja trenzme$u listova postavljaju se slojevi od plastike.

4avojne o&ruge?avojne opruge kao elastični elementi primjenjuje se uglavnom kod lakih vozila koja imaju nezavisno ovješenje.*pruge se izra$uju od okruglog ili pravougaonog proila.

.orzione o&ruge 7torzioni %ta&ovi)(orziona opruga, kao elastični element, primjenjuju se uglavnom kod nezavisnog ovješenja. )ertikalni udari puta



tvaraju silu ? koja uvija torzioni štap. Po prestanku djelovanja sile ?, elastičnost torzione opruge vraća točak uprvobitni polo#aj. 9obra osobina torzionih opruga je mala te#ina i gabarit, a ne zahtijevaju posebno odr#avanje.%potreba im je ograničena, pošto je teško dobiti materijal koji odgovara potrebnim karakteristikama na uvijanje &32m'.

Pneumatski i hidro&neumatski elastični elementi

*vi elastični elementi se upotrebljavaju kod vozila čije se opterećenje mijenja u širokom dijapazonu &autobusi, teškikamioni i prikolice' i kod putničkih vozila visoke klase kod kojih se #eli obezbijediti što je moguće veći komor

Documents

usmeni-drumska.doc