ustav pitanja

7/28/2019 ustav pitanja

1/4

1. definicija vlasti

2. legitimitet i legalitet vlasti

3. politike instit. koje ine predmet ustavnog prava

4. sadraj ustavnog prava

5. ustavni obiaj - pravna norma

6. ustavna vladavina

7. shvaanje kako nositelji vlasti mogu vladati smo uz pristanak graana temelji se na?

8. naela prvih ustava

9. tri su temeljne mogunosti uspostave ustavnog poretka. koje?

10. naela diobe vlasti u SAD

13 October at 14:37 Edited Like 2

A grupa:

1. autoritet

2. naini nastanka ustavnog obiaja

3. ustav u materijalnom smislu

4.struktura ustava

5. enoncijacija zakonitosti

6. formalna i materijalna nezakonitost

7. doktrina o samoograniavanju suda

8.ustavna tuba je nedoputena ako:

9. zahtjev za zabranu rada politike stranke moe podnijeti:

10. drutvene skupine i pojedinci kao politiki subjekti jesu :

Enoncijacija zakonitosti predstavlja to to se zakonom razrauju odredbe ustava,a najee

inain koritenja ustavom zajamenim slobodama i pravima na temelju izriite

ovlastizakonodavcu koje daje ustav.


2/4

DEMOKRATSKI USTAV:

- lat. ''constitutio'' - u rimskom pravu propisi to su ih donosili vladari.

- obiljeja:

- najvii i temeljni zakon u dravi

- uspostavlja politiki i pravni poredak

- politiki i pravni dokument

- trai suglasnost svih postupanja i niih akata

- nadzakonska pravna snaga

- postupak njegova donoenja izraava suverenitet ustavotvorne vlasti

- bit je ograniavanje vlasti i uspostavljanje demokratskog ustavnog poretka

i: RACIONALIZIRANI PARLAMENTARIZAM - Polazna osnovica je bila sauvati, koliko god je

mogue, ustavna rjeenja iz 1990. godine, s tim da se ustrojstvo vlasti organizira osim na

horizontalnoj diobi, i na vertikalnoj diobi, tako da kljuni nositelji zakonodavne, izvrne i

sudbene vlasti meusobno surauju i kontroliraju se. To je ustavni inenjering kojim se

prevladava takozvani polupredsjedniki sustav sa sustavom parlamentarne vlade.

tko moe podnijeti zahtjev za zabranu rada politike stranke i na emu se temeljishvaanje kako nositelji vlasti mogu vladati samo uzpristanak graana...

1. je vlada, sabor, predsjednik, puki pravobranitelj, ministarstvo, drz odvjetnik a

2. je prirodna prava i teorija o drutvenog ugovora

1. Legalitet?

2. Normativistika teorija?3. to sadre zajednike odredbe o slobodama i pravima?


3/4

4. Bit ustava (porijeklo imena, ogranienja, itd.)?5. Vladavina prava ili ustavna vladavina (ne sjeam se tono vie)?6. Formalna i materijalna nezakonitost?

7. Dioba ustava s obzirom na njegovo uozbiljenje?

1. Autoritet?2. Konstitucionalizam?

3. Provedba ustavnih normi?

4. Biraki popisi?5. Nadlenost ustavnog suda RH?6. Uredbe za izvrenje zakona?7. Puki pravobranitelj?8. Revizija ustava RH?

9. Kada Sabor zasjeda izvanredno?

10. Samostalne ovlasti predsjednika RH?

: 1. ustav sssr iz 1977 sljedei tradiciju ranijih ustava(1924.1936) ukljuio je u svoje odredbe i

(socijalna prava). koja? 2. slobode i prava ovjeka i graanina u hrvatskoj ustavnom ureenju

sadre zajednike odredbe o slobodi i pravima .koje? 3.neka se temeljna prava ne mogu

ograniiti niti u sluaju neposredne opasnost za opstanak drave.to su: 4.granice koritenja

slobode i prava (l.16).ogranienja doputena samo zakonom i to radi?

Bikameralizam

(dvodomi parlament) je jedan od dva oblika strukture parlamenta (npr.Rusija). Drugi je

jednodomi parlament (npr. Srbija). Sluajevi viedomosti sasvim suizuzetni. U teoriji su oprednostima jednog ili drugog oblika voene ozbiljne rasprave, ukojima su korieni

argumenti i politike i pravne prirode. U prilog jednodomom parlamentu, kao telu izabranom

od graana, navoeno je da jedino on odgovara naelimanarodne suverenosti i demokratije,

a da se njegova prednost sastoji i u mogunostiefikasnog odluivanja. Pristalice dvodomog

parlamenta isticale su da drugi dom treba daslui boljem i zrelijem razmatranju odluka koje

parlament donosi i otklanjanju opasnostiod nepromiljenog i ishitrenog odluivanja u sluaju

da parlament ima samo jedan dom.

ustav - klasina i pozitivna prava,naela prvih ustava,

obiljeja common wealtha(obiajnog prava),

ustavna revolucija,

ustavnost u novim demokracijama,

ustav sfrj iz 1974,

sadraj ustavnog prava,

materijalni ustav,

ustavnost u novim demokracijama,

pojam vlasti i zato je vlast bitna

Vrste referenduma


4/4

S obzirom na njegov pravni karakter postoji nekoliko vrsta referenduma:

- konstitutivni,

- zakonodavni,

- obvezujui,

- savjetodavni.

Konstitutivni referendumiodluuju o prijedlogu temeljnog pravnog i politikog akta drave

Ustava, dajui mogunost graanima da odlue o temeljnom aktu.

Na zakonodavnim referendumima graani odluuju o prijedlogu zakona ili iznose svoje

prijedlog zakona.

Na obvezujuim referendumima odluka koja se donosi je obavezna za tijela dravne ili

lokalne vlasti.

Savjetodavni referendum obino raspisuju tijela dravne ili lokalne vlasti kako bi se

konzulitirali s graanima o stratekom ili osjetljivom pitanju za drutvo i dravu. Odluka

donesena na referendumu nije obavezna pa se ova vrsta referenduma vrlo lako moe

koristiti kao puko zadovoljenje forme, a izostavljajui svrhu referenduma traenje stava

graana i njegovo ozbiljno razmatranje pri donoenju odluka.

Documents

ustav pitanja