ORGANIZACIJA DRŽAVNE VLASTIPojam organizacije državne vlasti

Složena državna organizacija sastoji se od velikog broja državnih organa i drugih institucija (horizontalna i vertikalna struktura)

Grupisanje državnih organa prema funkcijama državne vlasti (dualistička, trialistička i kvadrilistička koncepcija)

Trodioba državnih funkcija - na zakonodavnu, izvršnu i sudsku (najveći broj pristalica ove koncepcije u nauci)

Za razlikovanje pojedinih državnih funkcija najvažniji su pravni akti koji su karakteristični za svaku od tih funkcija (dvije vrste kriterija za razlikovanje pravnih akata: 1. formalni - prema državnom organu koji ih je donio i prema postupku po kojem su doneseni i 2. materijalni - prema sadržini pravnog akta)

Izvršna funkcija obuhvata: 1.) provođenje politike koju utvrđuje zakonodavno tijelo i izvršavanje zakona; 2.) koordinaciju aktivnosti državnih organa u provođenju politike; 3.) političku i zakonodavnu inicijativu; 4.) predstavljanje zemlje i vođenje vanjske politike

U savremenom svijetu centar političke moći je u izvršnoj vlasti (poremećaj ravnoteže između pojedinih državnih funkcija u korist izvršne vlasti)

Dvije velike teorije o odnosima između državnih vlasti: 1.) teorija podjele vlasti i 2.) teorija jedinstva vlastiTEORIJA O PODJELI VLASTI

Teorija podjele vlasti sadrži dva bitna demokratska elementa: 1.) ograničavanje jedne od druge vlasti i 2.) zaštitu sloboda i prava pojedinca

Teorija podjele vlasti zahtijeva da jednu granu vlasti vrši isključivo jedan organ (sve tri vlasti, prema načinu izbora, moraju imati isti legitimitet)

Teorija podjele vlasti primjenjuje se u različitim varijantama. Izdiferencirali su se: predsjednički, polupredsjednički i parlamentarni sistem

Predsjednički sistem vlasti

Jaka pozicija predsjednika proizlazi iz: neposrednog izbora 2.) nepostojanja odgovornosti pred parlamentom i nemogućnosti njegovog smjenjivanja (osim u izuzetnim slučajevima)odsustvo stranačkog pritiska dok traje mandatširoka ovlaštenja u svim elementima izvršne vlastiParlamentarni sistem vlasti

1

U parlamentamom sistemu vlada proizlazi iz parlamenta i njemu je odgovorna

Institucija supotpisa je bitan elemenat parlamentarizma

U savremenom periodu dolazi do snažnog jačanja izvršne vlasti (pomjeranje centra političke moći sa parlamenta na izvršnu vlast )

U svim zapadnoevropskim demokratijama dominiraju dvije osnovne tendencije: 1.) smanjenje broja stranaka i 2.) grupisanje na lijeve i desne političke snage

Polupredsjednički (mješoviti) sistem vlasti

Izvršna vlast u polupredsjedničkom sistemu je dualistička (sastoji se od predsjednika republike i vlade pri čemu je ojačana uloga predsjednika)

Kohabitacija - kada je predsjednik dužan da predloži novi sastav vlade koji će odražavati nove odnose u parlamentuTEORIJA O JEDINSTVU VLASTI

Teorija o jedinstvu vlasti: jedan državni organ koji je istovremeno nosilac i zakonodavne, i izvršne i sudske vlasti (u sistemu jedinstva vlasti postoji hijerarhijski odnos između državnih organa koji vrše pojedine funkcije vlasti)

Postoje demokratska i autokratska varijanta teorije o jedinstvu vlasti

Skupštinski sistem - najznačajniji oblik ostvarivanja teorije o jedinstvu vlasti - premoć skupštine u odnosu na druge državne organe (Švicarska, bivše komunističke zemlje) POREMEĆAJ U KORIST IZVRŠNE VLASTI

Opšta karakteristika svih savremenih sistema vlasti jeste da se centar moći premješta na egzekutivu

Uzroci i posljedice pomjeranja centara političke moći na izvršnu vlast su brojni i složeni (do poremećaja dolazi kada jedna vlast zalazi u kompetencije druge vlasti i time narušava ustavom predviđenu ravnotežu)

Do poremećaja ravnoteže u korist izvršne vlasti dolazi na dva načina: 1.) neovlaštenim zadiranjem u kompetencije zakonodavne vlasti i 2.) pravno dopuštenim preuzimanjem nadležnosti legislativePravno dopušteno miješanje izvršne u nadležnost zakonodavne vlasti dolazi u sljedećim slučajevima:

Preuzimanje zakonodavnih ovlaštenja u slučaju nužde

Ustav BiH ne predviđa na koji će način državna vlast reagovati u slučaju nastupanja vanrednih prilika

Ustav Federacije BiH sadrži sasvim precizne odredbe o mogućnosti donošenja uredaba sa zakonskom snagom

2

Ustav Republike Srpske sadrži preuzeta rješenja iz Ustava bivše SRJ Poremećaj u korist izvršne vlasti na osnovu ustavnog ovlaštenja (Ustavi BiH i FBiH ne sadrže takvu regulativu, Ustav RS sadrži takve odredbe)

Zakonodavna delegacija - oblik prenošenja određenih nadležnosti zakonodavne vlasti na izvršnu voljom zakonodavca (uredbe na osnovu zakonskog ovlaštenja)

Izvršna vlast prema prirodi svoje funkcije ovlaštena je da donosi uredbe za izvršavanje zakona (Ustav BiH ne predviđa donošenje ovakvih uredaba, dok Ustavi entiteta predviđaju mogućnost donošenja istih) USTAVNO UREĐENJE SLOŽENIH DRŽAVA

Prema odnosima centralnih i nižih organa državne vlasti razlikuju se dva osnovna oblika državnog uređenja: 1.) unitarna država i 2.) federacija

Unitarna država - oblik državnog uređenja u kome centralni organi vlasti raspolažu svim državnim nadležnostima i ne dijele ih sa drugim državnim organima (u unitarnoj državi postoji jedan ustav)

Federalna država KonfederacijaPersonalne i realne unijeFederalizam i federacija

Postoji više shvatanja o pojmu i prirodi federalizma (lat. foedus – savez, sporazum)

Svim federacijama su zajednički sljedeći elementi: 1.) Federaciju čine dvije vrste subjekata - građani i federalne jedinice; 2.) Ustav je konstitutivni akt federacije; 3.) Dominacija ustava federacije; 4.) Federacija je međunarodno-pravni subjekt; 5.) Postoji državljanstvo federacije

Federativne države mogu nastati na dva načina - integracijom ili devolucijom

Federalne jedinice su konstitutivni elementi federacije (javljaju se pod različitim imenom - kantoni, zemlje, entiteti, pokrajine, republike, države...)

Raspodjela nadležnosti između federacije i federalnih jedinica vrši se saveznim ustavom

Učešće federalnih jedinica u vršenju vlasti federacije (federalne jedinice, iako ne raspolažu državnom suverenošću, imaju pravo participacije i kooperacije u vršenju državne vlasti u različitim oblicima i sadržajima)

Razlika između federalne države i decentralizovane unitarne državePodjela nadležnosti između savezne države i federalnih jedinica izvršena je ustavom

Federalne jedinice imaju svoj ustav

3

U federaciji centralni organi mogu vršiti samo kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata federalnih jedinica

Federalne jedinice imaju samostalne nadležnosti u okviru kojih vrše ustavotvornu i zakonodavnu vlast

Federalne jedinice imaju garantovane oblike učešća u vršenju vlasti savezne države

Personalna unija

Dvije nezavisne i suverene države povezane su samo posredstvom ličnosti šefa države – monarha

Realna unija Hrvatska i Mađarska (od 12 st.-16st.)

Je oblik povezivanja koji je čvršći od konfederacije a labaviji od federacije

Države zadržavaju suverenitet i vlastitu organizaciju državne vlasti ali u pojedinim poslovima nastupaju zajednički

Švedska i Norveška

od 19.-20. st.

ORGANIZACIJA DRŽAVNE VLASTI U BIHOsnovna obilježja ustavnog uređenja BiH

Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH (Aneks 4 - Ustav BiH) izvršena je unutrašnja transformacija ustavnog uređenja BiH (napravljeni su kompromisi između suprostavljenih političkih koncepcija)

U ustavni sistem BiH su ugrađena brojna rješenja koja predstavljaju bitna odstupanja od demokratskih standarda (ipak, ustavno uređenje BiH sadrži i niz demokratskih vrijednosti i principa)

Princip očuvanja suvereniteta i neovisnosti BiH je naročito vidljiv u sljedećim ustavnim rješenjima:

Ustav samo za BiH koristi pojam državaUstav ne koristi pojam država kada je riječ o entitetimaZa liniju razgraničenja između entiteta ne upotrebljava se termin «granica»Ustavom se utvrđuju dodatne nadležnosti za institucije BiHPosebni odnosi entiteta sa susjednim državama moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH

4

Međunarodno-pravni kontinuitet BiH obuhvata:

Neprekinuto postojanje BiH kao države po međunar. pravuOčuvanje granica BiHBiH zadržava članstvo u OUNU pogledu međunarodnih ugovora prihvaćen je princip kontinuiteta

Unutrašnji pravni kontinuitet BiH u biti podrazumijeva činjenicu da nova ustavna struktura BiH nije nastala udruživanjem entiteta, nego su entiteti Ustavom priznati kao dijelovi države BiH koja je modifikovala svoje unutrašnje uređenje.

Suprematija Ustava BiH i jedinstvo pravnog sistema BiH gdje posebno do izražaja dolazi uloga Ustavnog suda BiH.

Obaveza primjene demokratskih načela proizlazi iz Ustava BiH i kao takva predstavlja obavezu za sve nosioce vlasti na svim nivoima.

Složeno državno uređenje zasnovano na Ustavu BiH koji uspostavlja odnose i institucije koji odgovaraju teorijskom modelu složene države, odnosno, federativnom uređenju.

Primjena principa podjele vlasti sa čime je napušten sistem jedinstva vlasti koji je bio zastupljen u BiH u vrijeme dok je bila sastavnim dijelom SFRJ.

Podjela nadležnosti između institucija BiH i entiteta gdje je osnovno polazište u pretpostavci nadležnosti u korist entiteta. Ovdje treba imati u vidu i član III tačka 1 po kojem institucije BiH po sili Ustava preuzimaju i slijedeće nadležnosti:

One koje proizlaze iz Aneksa 5-8. Mirovnog sporazumaOne koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, integriteta, neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiHOne koje entiteti sporazumno prenesu na institucije BiH

Postojanje sistema institucija na nivou države i entiteta

Jedinstven ekonomski sistem

Državni simboli BiH

Državljanstvo BiH

Ustavni status entiteta

Entiteti ustavno-pravno imaju status federalnih jedinica u okviru države BiH (nemaju status država članica)

5

“Entiteti” (lat. ens, entis - koji jest, koji postoji) imaju svoj ustav i pravo na samoorganizovanje ali nemaju status države po međunarodnom pravu

Ustav BiH predviđa pravo entiteta na uspostavljanje posebnih odnosa sa susjednim državama na sljedećim principima:

Riječ je o pravu, ali ne i obaveziPrethodno je potrebno uspostaviti odnose između BiH i susjedne državeEntiteti mogu uspostaviti ove odnose samo u okviru svojih nadležnostiOvi odnosi moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH Za zaključivanje ovakvih odnosa potrebna je saglasnost Parlamentarne skupštine BiH

USTAVNO UREĐENJE FBiHFBiH se sastoji od deset federalnih jedinica – kantona

Ustav FBiH propisuje da će kantoni imati nazive prema gradovima koji su sjedište kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama

Kantoni ne predstavljaju nacionalne teritorije

Glavni grad FBiH je Sarajevo, a službeni jezici bosanski, hrvatski i srpskiUSTAVNO UREĐENJE KANTONAKantoni posjeduju visok stepen autonomije

Kantoni samostalno donose svoj ustav (mora biti u skladu sa Ustavom FBiH i Ustavom BiH)

Razgraničenje između kantona izvršeno je federalnim zakonom

Deset kantona: pet sa bošnjačkom većinom, tri sa hrvatskom, te dva kantona izjednačenog nacionalnog sastava

Skupština kantona je jednodomna

USTAVNO UREĐENJE REPUBLIKE SRPSKE

RS je unitarno uređen entitet države BiH u kojem se organizacija vlasti zasniva na principu podjele vlasti

Općine i gradovi su ustavne kategorije (kao oblici lokalne samouprave)

ODNOS INSTITUCIJA BiH i ENTITETA

Ustav BiH nadređen je ustavima entiteta

Zakoni BiH provode se na cijeloj teritoriji BiH i nadređeni su zakonima entiteta

Ustav BiH ostavlja mogućnost preuzimanja dodatnih nadležnosti

6

Ustav insistira na razvijanju saradnje između entiteta i institucija BiH i u vezi sa pitanjima iz njihove odvojene nadležnostiPitanja u isključivoj nadležnosti institucija BiH:

Vanjska politikaVanjskotrgovinska politikaCarinska politikaMonetarna politikaFinansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiHPitanja migracija, izbjeglica i azilaProvođenje međunarodnih i međuentitetskih krivično-pravnih propisaFunkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstavaRegulisanje međuentitetskog transporta iKontrola vazdušnog saobraćaja

Pitanja u iskjučivoj nadležnosti Federacije:

Državljanstvo FederacijeUtvrđivanje ekonomske politikeFinansije i fiskalna politika FederacijeSuzbijanje terorizma i kriminalaDodjela elektronskih frekvencijaEnergetska politikaFinansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija

Kantoni su nadležni za:

Policijske snage Obrazovna politikaKulturna politikaStambena politikaPolitika javnih službiPropisi o korišćenju lokalnog zemljištaUnapređenje lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnostiPropisi o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energijePolitika u vezi radija i televizijeSocijalna politikaPolitika kantonalnog turizmaFinansiranje djelatnosti kantonalne vlasti

Zajednička nadležnost Federacije i kantona:

Jamčenje i provođenje ljudskih pravaZdravstvoZaštita okolineKomunikacijska i transportna infrastrukturaSocijalna politikaDržavljanstvo i putne isprave državljanaTurizam Korišćenje prirodnih bogastava

7

Ustavno uređenje složenih država

Dva osnovna oblika državnog uređenja

Unitarna državaFederacija

Po čemu se pravi razlikovanjePrema odnosima centralnih i nižih organa državne vlasti

Obilježje unitarne državePredstavlja oblik državnog uređenja u kome centralni organi vlasti raspolažu svim državnim nadležnostima i ne dijele ih da drugim državnim organima

U okviru unitarne države može postojati različit stepen centralizacije, odnosno decentralizacije vlasti te se ona na taj način približava federativno uređenim državama.

Obilježje federalne državeJe složena država koju čine federalne jedinice i savezna državaRazlika između federalne države i decentralizovane unitarne državePodjela nadležnosti između savezne države i federalnih jedinica izvršena je ustavomFederalne jedinice imaju svoj ustavU federaciji centralni organi mogu vršiti samo kontrolu ustavnosti i zakonitosti akata federalnih jedinicaFederalne jedinice imaju samostalne nadležnosti u okviru kojih vrše ustavotvornu i zakonodavnu vlastFederalne jedinice imaju garantovane oblike učešća u vršenju vlasti savezne državeKonfederacijaNije država, to je savezdržava koji nastaje konfederalnim ugovorom koji ima karakter međunarodnog ugovora

Personalna unijaDvije nezavisne i suverene države povezane su samo posredstvom ličnosti šefa države – monarha

8

Realna unija Hrvatska i Mađarska (od 12 st.-16st.)Je oblik povezivanja koji je čvršći od konfederacije a labaviji od federacijeDržave zadržavaju suverenitet i vlastitu organizaciju državne vlasti ali u pojedinim poslovima nastupaju zajednički

Švedska i Norveška od 19.-20. st.Koji su zajednički elementi svih federacijaFederaciju čine dvije vrste subjekta:GRAĐANIN I FEDERALNE JEDINICEUstav je konstitutivni akt federacijeSavezna država i federalne jedinice imaju strukturu državnih organa koji ostvaruju dodijeljene nadležnostiDominacija ustava federacije nad svim opštim aktima savezne države i nad ustavima federalnih jedinicaFederacija je međunarodno-pravni subjekt u punom kapacitetuPostoji državljanstvo federacije

Tri osnovna principa na kojima počiva svaka federacijaSuprematija federalne države

Autonomija federalnih jedinica

Participacija federalnih jedinica u ostvarivanju nadležnosti federacije

TIJELA IZVRŠNE VLASTIOsnovna obilježja izvršne vlastiIzvršna vlast (egzekutiva) - zbir različitih državnih organa koji su zaduženi za provođenje ustava, zakona i drugih propisa i odluka koje donose institucije ustavotvorne, zakonodavne i sudske vlasti

Opšta tendencija u savremenom razvoju ustavnih sistema je jačanje položaja uloge i moći izvršne vlasti

Izvršnu vlast ostvaruju:

šef državevlada različiti organi državne upraveŠef državeHistorijski gledano, šef države je najstarija institucija državne vlasti (s obzirom na karakter ove institucije, države se dijele na monarhije i republike)

Najvažnija ustavna ovlaštenja šefa države su:Predstavljanje države

9

Vođenje vanjske politikeIzbori i imenovanjaZapovjedanje oružanim snagamaRaspisivanje izbora i referenduma Zakonodavna aktivnost - potpisuje zakone, veto...

Funkciju šefa države može vršiti jedna ili više osoba (kolektivni šef države)Predsjedništvo Bosne i HercegovinePredsjedništvo BiH je kolektivni šef države i nosilac izvršne vlasti u okviru nadležnosti institucija BiH

Nadležnosti predsjedništva BiH:Reprezentativna funkcija Vođenje vanjske politike Izvršna funkcija Inicijativna funkcija Komandovanje oružanim snagamaFunkcija imenovanja Koordinativna funkcija

Nadležnost Predsjedništva se može proširivati... Članovi Predsjedništva se biraju na mandat od četiri godine....Smjenjuju se na funkciji predsjedavajućeg svakih osam mjeseci...Odluke donose konsenzusom...

Predsjednik i potpredsjednici Federacije BiHU ostvarivanju većine nadležnosti predsjednik i potpredsjednici odluke donose konsenzusom

Bira ih Parlament FBiH na mandat od četiri godine

Nadležnosti predsjednika FBiH:Šef je izvršne federalne vlastiImenuje i može da smjenjuje Vadu FBiHPredlaže Sudije Ustavnog suda FBiH Odlučuje o raspuštanju jednog ili oba doma Parlamenta FBiHPotpisivanje međunarodnih sporazuma u ime Federacije.Davanje pomilovanja Potpisivanje odluka Parlamenta FBiHPokretanje postupka pred Ustavni sudom FBiH

Predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske

Prema načinu izbora i ovlaštenjima predsjednik RS se može svrstati u kategoriju «jakih predsjednika»

Nadležnosti predsjednika RS:

10

Predstavlja RSPredlaže predsjednika Vlade i sudije Ustavnog sudaProglašava zakoneDodjeljuje odlikovanjaDaje pomilovanjaPredlaže ambasadore BiH iz RSUtvrđuje postojanje vanrednih prilika

Na izborima za predsjednika istovremeno se biraju i potpredsjednici...Predsjednik imenuje Senat kao savjetodavno tijelo najviših organa RS...

VladaVlada je državni kolegijalni organ izvršne vlasti

U situacijama kada se ne može uspostaviti koaliciona vlada (parlamentarna ili politička kriza) obično se formira nestranačka ili ekspertna vlada

Prema sastavu vlade mogu biti: 1.) poslaničke 2.) neposlaničke 3.) mješovite

U parlamentarnom sistemu parlament vrši kontrolu rada vlade putem sljedećih instrumenata: poslanička pitanja, istražni postupak i pitanje povjerenja vladi

Vijeće ministara BiHPoseban organ izvršne vlasti u okviru nadležnosti institucija BiH...Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje šef države...Imenovanje potvrđuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine... Predsjedavajući imenuje ministre i zamjenike ministara (potvrda Predstavničkog doma)...

Dvije trećine ministara može biti imenovano sa teritorije FBiH...Mandat Vijeća traje četiri godine....Ograničenje ponovnog izbora za članove Vijeća na još jedan uzastopni mandat...

Vlada FBiH

Izvršnu vlast u Federaciji dijele Predsjednik FBiH i Vlada FBiH (postoje njihove odvojene nadležnosti)

Oba doma parlamenta većinom glasova mogu izglasati nepovjerenje Vladi (predsjednik u saglasnosti sa potpredsjednicima Federacije, može smijeniti cijelu Vladu ili njene pojedine članove)

Sastav i izbor Vlade FBiH

11

Predsjednik u saglasnosti sa oba potpredsjednika imenuje Vladu (formula o nacionalnom sastavu je: Bošnjaci-8, Hrvati-5 i Srbi-3, s tim da jedno mjesto može biti ustupljeno predstavnicima ostalih a na uštrb kvote najbrojnijeg naroda)

Nadležnost premijera Vlade FBiH

Izvršna funkcijaZakonodavna inicijativaPredlaganje budžeta FederacijePredlaganje smjenjivanja predsjednika FederacijeDavanje naloga ministrimaPokretanje postupaka pred Ustavnim sudom FBiHVlada Republike Srpske

Predsjednik RS imenuje i može smijeniti predsjednika Vlade

Vlada RS ima uobičajene nadležnosti: predlaganja i izvršavanje zakona i drugih propisa, usmjeravanje rada ministarstava i drugih organa uprave, imenovanje funkcionere u organima uprave...(nacionalni sastav Vlade: Srbi-8, Bošnjaci-5, Hrvati-3)

Vlada kantonaVlada kantona - jedini nosilac ukupne izvršne vlasti u okviru prava i dužnosti kantona

Sastav vlade mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva kantona

Nadležnosti vlade kantona su: provođenje politike i izvršavanje zakona i drugih propisa Federacije i kantona, izvršavanje odluka sudova, utvrđivanje prijedloga budžeta kantona, osiguravanje saradnje sa ombudsmenima...

Organi državne uprave

Funkcija državne uprave se sastoji u tome da neposredno u praksi na konkretne slučajeve primjeni i osigura primjenu opšte volje koju zakonima utvrđuje zakonodavna vlastSistem državne uprave u BiHSvi organi državne uprave popunjavaju se na neodređeno vrijeme profesionalnim i politički neovisnim državnim službenicima...

Državna služba treba da funkcioniše na sljedećim principima:

zakonitosttransparentnost i javnostodgovornostefikasnost i ekonomičnostprofesionalna nepristrasnost

Oružane snage BiHOružane snage su dio sistema državne vlasti, ubrajaju se u izvršnu vlast i, u užem smislu, u organe državne uprave (vojska i policija)

12

Politički konsenzus o uključivanju u program Partnerstvo za mir i NATO (provedena reforma odbrane u skladu sa najvišim demokratskim standardima)

Oružane snage BiH su uspostavljene 1.12.2003. godine, pa se taj dan obilježava kao Dan oružanih snaga BiH

ORGANIZACIJA DRŽAVNE VLASTI U BOSNI I HERCEGOVINI

Osnovna obilježja ustavnog uređenja BiH

Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, posebno njegovim Aneksom 4(Ustavom BiH) izvršena je unutrašnja transformacija ustavnog uređenja BiH.

Ovim sporazumom napravljeni su kompromisi između suprostavljenih političkih koncepcija, iza kojih su stajali odgovarajući odnosi političkih i vojnih snaga.

Koncepciji demokratske, multietničke zajednice suprostavljao se koncept nacionalne države ekstremističkog i nacionalističkog karaktera zbog kojeg se i provodilo etničko čišćenje.

- Etničko čišćenje, sistematski planirano i sprovođeno od institucija Republike Srpske, rezultiralo je formiranjem etnički homogenih teritorija na prostoru BiH:

Na ovakvim kompromisima nije se mogao graditi teorijski čist i konzistentan model savremene demokratske države i društva.

U ustavni sistem su ugrađena brojna rješenja koja predstavljaju bitna odstupanja od demokratskih standarda.

Međutim, ustavno uređenje BiH, izuzimajući navedene nedostatke, temelji se i na nizu demokratskih vrijednosti i principa.

Prvi od pomenutih principa je očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti BiH.

Ovaj princip je naročito vidljiv u slijedećim rješenjima:

Ustav BiH samo za Bosnu i Hercegovinu koristi pojam država;

Ustav ne koristi pojam država kada je riječ o entitetima;

Za liniju razgraničenja između entiteta ne upotrebljava se termin «granica»;

Ustavom se utvrđuju dodatne nadležnosti za institucije BiH;

Posebni paralelni odnosi entiteta sa susjednim državama moraju biti u skladu asa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH itd.

13

Međunarodno-pravni kontinuitet BiH obuhvata naročito:

Neprekinuto postojanje BiH kao države po međunarodnom pravu;

Očuvanje granica BiH;

BiH zadržava članstvo u OUN;

U pogledu međunarodnih ugovora, uz određena odstupanja, prihvaćen je princip kontinuiteta, i

Ustav izričito priznaje međunarodno-pravni kontinuitet pristupa BiH međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima iz Aneksa I.

One koje proizlaze iz Aneksa 5-8. Mirovnog sporazuma;

One koje su potrebne zaq očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH;

One koje entiteti sporazumno prenesu na institucije BiH.

Postojanje sistema institucija na nivou države i entiteta, jedinstven ekonomski sistem, državni simboli i državljanstvo BiH također su obilježja koja karakterišu ustavno uređenje BiH.

2. Ustavni status i osnovna obilježja uređenja entitetaDržava Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.Siva boja RS , Plava boja FBiH

Entiteti ustavno-pravno imaju status federalnih jedinica u okviru države BiH, ali nemaju status država članica.

Pojam «entitet» potiće od latinske riječi «ens, entis» što znači koji jest, koji postoji.

Entiteti imaju svoj ustav i pravo na samoorganizovanje.

Oni, kao kreacija unutrašnjeg prava, nemaju status države po međunarodnom pravu.

Uređenje entiteta mora se zasnivati na demokratskim principima i vladavini prava.

Ustav BiH predviđa pravo entiteta na uspostavljanje posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama i to na slijedečim principima:

Riječ je o pravu, ali ne i obavezi;

Prethodno je potrebno uspostaviti «opšte odnose» tj. odnose između BiH i odgovarajuče susjedne države;

Ovi odnosi imaju karakter paralelnih odnosa, što znači da se mogu uspostaviti sa svakom susjednom državom;

Entiteti mogu uspostaviti ove odnose samo u okviru svojih nadležnosti;

Ovi odnosi moraju biti u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH, i

14

Za zaključivanje ovakvih odnosa potrebna je saglasnost Parlamentarne skupštine BiH.

3.Ustavno uređenje FBiH Karta BiH sa brojevima pojedinih kantona

Federacija BiH je entitet u sastavu BiH koji se sastoji od deset federalnih jedinica-kantona.

Riječ kanton je preuzeta iz ustavne terminologije Švajcarske.

Ustav FBiH propisuje da će kantoni imati nazive isključivo prema gradovima koji su sjedište kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama.

Dakle, kantoni ne predstavljaju nacionalne teritorije, pa prema tome riječ je o federaciji takvih kantona, a ne federaciji naroda.

Glavni grad federacije je Sarajevo, a službeni jezici bosanski, hrvatski i srpski.

4. Ustavno uređenje kantona

Kantoni su federalne jedinice FBiH koje posjeduju visok stepen autonomije.

Kantoni samostalno donose svoj ustav kojim se izražava značajan nivo njihovog samoorganizovanja.

Ustavi kantona moraju biti u skladu sa Ustavom FBiH i Ustavom BiH.

Razgraničenje između kantona izvršeno je federalnim zakonom.

Postoji deset kantona, i to pet sa bošnjačkom večinom(Unsko-sanski, Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski i Kanton Sarajevo), tri su kantona sa hrvatskom večinom (Zapadno-hercegovački, Livanjski i Kanton Bosanska Posavina, te dva kantona izjednačenog nacionalnog sastava(Hercegovačko-neretvanski i Srednjebosanski kanton).

U raspodjeli nadležnosti između federacije i kantona primjenjen je princip presumpcije u korist federalnih jedinica.

Skupština kantona je jednodomna i može imati do 30 poslanika.

5. Ustavno uređenje Republike Srpske

Republika Srpska je jedno od kompromisnih rješenja Mirovnog sporazuma za BiH.

RS je prvobitno nastala kao ilegalna samoproglašena tvorevina čiji Ustav nije bio u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima i sa Ustavom BiH kada je stupio na snagu.

Naročit značaj u smislu eliminisanja elemenata državnosti i provođenju principa konstitutivnosti naroda, koji je zajamčen Ustavom BiH, imale su odluke Ustavnog suda BiH na osnovu kojih je intervencijom Visokog predstavnika nametnuto 108 amandmana na ustav FBiH i 121 amandman na Ustav RS.

RS je unitarno uređen entitet države BiH u kojem se organizacija vlasti zasniva na principu podjele vlasti.

15

Glavni grad RS je Sarajevo.

6. Odnos institucija BiH i entiteta

- Odnos između institucija BiH i entiteta zasniva se na principima kooperativnog federalizma.

- Ustav BiH nadređen je ustavima entiteta, zakonima BiH i entiteta i svim drugim propisima.

- Zakoni BiH provode se na cijeloj teritoriji BiH i nadređeni su zakonima i drugim propisima entiteta.

- Ustav BiH ostavlja mogućnost preuzimanja dodatnih nadležnosti kao i mogućnost uspostavljanja mehanizama kojima bi se garantovalo izvršavanje zakona i drugih državnih propisa.

- Entiteti imaju ustavnu obavezu da institucijama BiH pruže svaku pomoć u ispunjavanju međunarodnih obaveza BiH.

- Ustav insistira na razvijanju saradnje između entiteta i institucija BiH Ii u vezi sa pitanjima iz njihove odvojene nadležnosti.

- Entiteti imaju veoma značajnu ulogu u konstituisanju i funkcioniranju institucija BiH.

7. Podjela nadležnosti između institucija BiH i entiteta

- Ustav BiH slijedeća pitanja stavlja u isključivu nadležnost institucija BiH:

1. Vanjska politika;

2. Vanjskotrgovinska politika;

3. Carinska politika;

4. Monetarna politika;

5. Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiH;

6. Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila;

7. Provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivično-pravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom;

8. Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava;

9. Regulisanje međuentitetskog transporta, i

10. Kontrola vazdušnog saobračaja.

8. Podjela nadležnosti između FBiH i kantona

U iskjučivoj su nadležnosti Federacije:

državljanstvo Federacije,

16

utvrđivanje ekonomske politike, uključujući planiranje i obnovu, te politiku korišćenja zemljišta na federalnom nivou,

donošenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije,

suzbijanje terorizma, međukantonalnog kriminala, neovlašćene trgovine drogom i organiziranog kriminala

dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe, U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture,

finansiranje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima.

Kantoni imaju sve nadležnosti koje nisu povjerene federalnoj vlasti. Posebno su nadležni za:

uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje će imati jedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama,

utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguravanje obrazovanja;

utvrđivanje i provođenje kulturne politike;

utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču uređivanja i izgradnje stambenih objekata;

utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguravanja javnih službi;

donošenje propisa o korišćenju lokalnog zemljišta, uključujući i zoniranje;

donošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnosti;

donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti;

utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji;

provođenje socijalne politike i uspostava službi socijalne zaštite;

stvaranje i primjenu politike kantonalnog turizma, razvoj turističkih resursa,

finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti ili njenih agencija oporezivanjem, zaduživanjem ili drugim sredstvima.

Federalna vlast i kantoni nadležni su za:

17

jamčenje i provođenje ljudskih prava;

zdravstvo;

politiku zaštite čovjekove okoline;

komunikacijsku i transportnu infrastrukturu, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;

socijalnu politiku;

provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorija Federacije, i o boravku i kretanju stranaca;

turizam i

korišćenje prirodnih bogastava.

PREDSTAVNIČKA TIJELA

POJAM PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Predstavničko tijelo je kolegijalni državni organ izabran na određeno vrijeme prema unaprijed utvrđenom postupku

Zavisno od tradicije, upotrebljavaju specifični nazivi (skupština, državni zbor, sabor, sobranje, kongres, duma, rajhstag ...)

Parlament raspolaže širokim ovlaštenjima i materijalnim sredstvima za ostvarivanje svoje uloge

On odlučuje o najvažnijim društvenim pitanjima, prvenstveno, donošenjem zakona - zbog toga i pojam zakonodavno tijelo

Parlament je vezan ustavom i djeluje u skladu sa ustavnim ovlaštenjima

On je predstavničko tijelo, ali nije nosilac narodnog suvereniteta (on ga samo izražava)

Položaj i sve nadležnosti parlamenta uređuju se ustavom

Parlament, u skladu sa ustavnim odredbama, uređuje položaj, organizaciju i nadležnosti izvršne, upravne i sudske vlasti

U savremeno doba centar političke moći pomjera se od parlamenta ka izvršnoj vlasti

STRUKTURA PREDSTAVNIČKIH TIJELA

Izborom svojih predstavnika građani povjeravaju parlamentu ostvarivanje i zaštitu dijela svojih prava

Polazeći od ove koncepcije parlamenti mogu biti jednodomni

18

U većini država u strukturi parlamenta, u procesu odlučivanja uključeni su i drugi interesi (dvodomna struktura parlamenta)

U gornjem domu mogu biti predstavljene federalne jedinice, oblici regionalne i lokalne samouprave, nacionalne grupe i sl.

Parlamenti sa više domova

USTAVNI POLOŽAJ I OSNOVNA OVLAŠTENJA PRESTAVNIČKIH TIJELA

Predstavničko tijelo odlučuje o najvažnijim pitanjima u društvu i državi

Princip podjele vlasti: parlamentarizam, predsjednički ili polupredsjednički sistem ili princip jedinstva vlasti: skupštinska vladavina

Funkcije predstavničkog tijela su:

Zakonodavna funkcija - najznačajnija funkcija

Postupak donošenja zakona - se sastoji iz tri faze:

zakonodavna inicijativa ,

faza raspravljanja i usvajanja i

faza stupanja na snagu

Budžetska funkcija - najznačajnije sredstavo ostvarivanja moći parlamenta

Ratifikacija međunarodnih ugovora

Odlučivanje o ratu i miru

Kontrola rada vlade (sistemi parlamentarne i skupštinske vladavine)

Izborna funkcija - parlament bira, imenuje ili potvrđuje izbor funkcionera

Posebna sudska funkcija – ustavi nekih zemalja povjeravaju parlamentu suđenje šefu države i drugim najvišim funkcionerima izvršne vlasti

Amnestija - mjera kojom parlament, u formi zakona, oslobađa od daljeg izvršavanja kazne za određena krivična djela

IMUNITET I INKOPATIBILNOST

Da bi se postiglo nemješanje drugih vlasti u njegov rad uspostavljeni su instituti imuniteta i inkopatibilnosti

Parlamentarni imunitet ima dva oblika:

Imunitet neodgovornosti - omogućuje poslaniku da slobodno istupa u parlamentu i iznosi svoje mišljenje

19

Imunitet nepovredivosti - bez saglasnosti doma čiji je član poslanik ne može biti pritvoren, niti se protiv njega može pokrenuti krivični postupak

Inkopatibilnost - zabrana istovremenog obavljanja poslaničke i neke druge funkcije u izvršnoj ili sudskoj vlasti

PREDSTAVNIČKA TIJELA U USTAVNOM SISTEMU BiH

Parlamentarna skupština BiH

Parlamentarna skupština BiH je predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti

Skupština je dvodomna i čine je:

Dom naroda (15 delegata)

Predstavnički dom (42 poslanika )

Ovlaštenja i nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH:

Ustavotvorna nadležnost

Zakonodavna nadležnost

Budžetska nadležnost

Učešće u vođenju vanjske politike

Nadzor nad radom Vijeća ministara i organa državne uprave

Imenovanje predsjedavajučeg i članova Vijeća ministara, i

Ostale nadležnosti koje proizlaze iz člana III tačka 5. Ustava BiH

U procesu odlučivanja primjenjena su tri različita sistema glasanja:

Odlučivanje prostom većinom

Odlučivanje kvalifikovanom većinom koja uključuje tzv. entitetsko glasanje (najmanje jedna trećina glasova iz svakog entiteta)) i

Odlučivanje o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa

PARLAMENT FEDERACIJE BIH

Prema definiciji riječ je o federaciji kantona iz čega bi se gornji dom federalnog parlamenta morao sastojati od jednakog broja delegata iz deset kantona

Ipak, u Ustavu BiH i Ustavu F BiH preferirano je predstavljanje nacionalnih interesa u gornjem domu

Parlament Federacije BiH se sastoji od:

20

Predstavničkog doma i

Doma naroda

Nadležnosti Parlamenta Federacije BiH:

Ustavotvorna nadležnost

Zakonodavna nadležnost

Budžetska nadležnost

Ratifikacija međunarodnih sporazuma

Uticaj na izvršnu vlast

Davanje amnestije za krivična djela propisana federalnim zakonima

Izbor i imenovanja funkcionera domova, njihovih radnih tijela i drugih institucija i agencija koje neposredno odgovaraju Parlamentu, i

Odlučivanje i o drugim pitanjima utvrđenim u Ustavu, poslovnicima domova i zakonima

POSTUPAK ODLUČIVANJA U PARLAMENTU FBIH

Ustavne promjene, zakoni i druge odluke donose se u ravnopravnoj nadležnosti oba doma

Svi akti donose se prostom većinom od ukupnog broja članova

Pojedini domovi imaju i specifične nadležnosti koje ostvaruju u samostalnom djelokrugu

PARLAMENTARNA PROCEDURA ZAŠTITE VITALNIH NACIONALNIH INTERESA

Ustav BiH je, kao nosioce suverene vlasti označio građane Bošnjake, Srbe i Hrvate kao konstitutivne narode, te pripadnike ostalih naroda

Instrumentima za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa raspolažu samo Ustavom određeni predstavnici triju konstitutivnih naroda, ali ne i predstavnici drugih naroda

Prema definiciji vitalnih nacionalnih interesa, proizlazi da se oni svode na tri grupe pitanja:

Organizacija i funkcionisanje institucija vlasti

Nacionalni identitet

Sva ostala pitanja

NARODNA SKUPŠTINA REPUBLIKE SRPSKE

Nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru nadležnosti entiteta je Narodna skupština RS

Skupština je jednodomna i sačinjavaju je narodni poslanici izabrani na neposrednim izborima

21

U sastavu Narodne skupštine moraju biti zastupljena najmanje po četiri poslanika iz reda svakog od tri konstitutivna naroda

Uz instituciju Narodne skupštine intervencijom Visokog predstavnika uspostavljeno je i Vijeće naroda (30 delegata) koje nije ravnopravan dom već ima ulogu intervenišućeg faktora pri odlučivanju o pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa

ZAKONODAVNA TIJELA KANTONA

Nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u okviru nadležnosti kantona je kantonalna skupština

Skupština je jednodomna i čine je poslanici koji se biraju na neposrednim izborima na mandat od četiri godine

Skupština kantona ima slijedeće nadležnosti:

Ustavotvorna nadležnost

Zakonodavna nadležnost

Budžetska nadležnost i

Ostale nadležnosti u skladu sa kantonalnim ustavom

PRAVOSUDNI SISTEM

POJAM

Pravosuđe – jedna od funkcija državne vlasti koja autoritetom države primjenjuje pravo na konkretne slučajeve

SUDSTVO

FUNKCIJA I USTAVNI POLOŽAJ SUDOVA

Vršenje sudske vlasti - utvrđivanje činjeničnog stanja i primjena propisa na to stanje

Prema stvarnoj nadležnosti sudovi se dijele na: sudove opće nadležnosti i specijalizirane sudove

Mjesna nadležnost sudova određena je teritorijom na kojoj je sud jedino ovlašten da rješava sporove

Prema instancionoj nadležnosti, sudovi se dijele na : prvostepene,drugostepene i trećestepene (kasacione) sudove

DEMOKRATSKA USTAVNA NAČELA O SUDOVIMA

22

Načelo nezavisnosti suda Načelo stalnosti sudijske funkcijeNačelo sudijskog imuniteta Načelo nespojivosti sudijske sa drugim funkcijamaNačelo javnosti suđenjaNačelo zbornosti suđenja Načelo učešća građana u suđenjuNačelo instancionog odlučivanja

PRAVOSUĐE U BIH

REFORMA PRAVOSUDNOG SISTEMA

Ustav BIH nije stvorio elementarne pretpostavke za jedinstveni pravosudni sistem cijele zemlje (deficit je djelimično uklonjen uspostavljanjem Suda BIH, Tužilaštva i Pravobranilaštva na državnom nivou)

B) PRAVOSUDNE INSTITUCIJE NA NIVOU BiH

SUD BiH – uspostavljen 2000. god., nema uobičajene nadležnosti Vrhovnog suda... Odlučuje u prvom i drugom stepenu i ima tri vrste nadležnosti: Krivična, Upravna i Apelaciona

TUŽILAŠTVO BiH – Visoki predstavnik nametnuo je Zakon o Tužilaštvu BiH 2002. godine

VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE BiH – ključni elemenat reforme pravosuđa u BiH... Nezavisan i samostalan organ države BiH... Vijeće čini 15 članova... Mandat četiri godine na koji mogu biti birani dvaput...

USTAVNI SUD BiH

C) PRAVOSUDNI SISTEM FBiH

Sudsku funkciju u FBiH vrše: Vrhovni sud, kantonalni i općinski sudovi

VRHOVNI SUD FBIH – ima 30 sudija i sledeće nadležnosti: 1.) Prvostepena 2.) Apelaciona 3.) Kasaciona 4.) Odlučivanje u upravnim sporovima 5.) Odlučivanje o sukobu nadležnosti 6.) Odlučivanje o prenošenju mjesne nadležnosti 7.) Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom 8.) Praćenje sudske prakse i predlaganje mjera

23

KANTONALNI SUDOVI OPĆINSKI SUDOVI

D) PRAVOSUDNI SISTEM REPUBLIKE SRPSKE

Ustav RS propisuje načela sudstva a razradu prepušta zakonodavcu

Zakonom se uspostavljaju : OSNOVNI SUDOVI, OKRUŽNI SUDOVI I VRHOVNI SUD RS

KONTROLA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI

POJAM USTAVNOSTI

Principu ustavnosti: građani su podređeni samo općoj volji izraženoj u ustavu i zakonu , a ne volji pojedinca (non sub homine, sed sub lege)

Princip hijerarhije pravnih akata – koji ustav stavlja na vrh “piramide”

Načelo ustavnosti zakona u formalnom smislu

Načelo ustavnosti u materijalnom smislu

Kruta i pisana ustavnost

POJAM ZAKONITOSTI

Zakoni - poslije ustava , najznačajniji opći pravni akti

Zakonitost u formalnom smislu

Zakonitost u materijalnom smislu

Princip legaliteta

SISTEMI KONTROLE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI

Povreda ustavnosti i zakonitosti može biti učinjena pojedinačnim ili općim aktima izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti

24

Kontrola zakonitosti pojedinačnih pravnih akata (rješenja, odluka,naredbi, presuda i dr.) ostvaruje se putem instancionog nadzora od drugostepenih i/ili trećestepenih organa

Kontrola ustavnosti i zakonitosti podzakonskih akata – vrše redovni i ustavni sudovi

Kontrola ustavnosti zakona - kada istu vrše ustavni sudovi odluka djeluje prema svima (erga omnes)

USTAVNO SUDSTVO

POJAM I ZNAČAJ

Početkom 19 st., kontrola ustavnosti zakona primjenjuje se u američkoj sudskoj praksi (Vrhovni sud), a na evropskom tlu javlja se početkom 20 st. (Ustav Austrije 1920. god.), ali kroz poseban državni organ za zaštitu ustava, van redovnog sudstva – USTAVNI SUD

Sudovi ocjenjuju i formalnu i materijalnu ustavnost

Kontrola ustavnosti može biti prethodna (preventivna) i naknadna

Za razliku od američkog sistema kcesorne kontrole ustavnosti zakona redovnih sudova , evropskoj kontinentalnoj pravnoj tradiciji svojstveno je in abstracto odlučivanje o ustavnosti zakona posebnih ustavnih sudova

Ustavno sudstvo značajno za zaštitu ljudskih prava i sloboda i ostvarivanju vladavine prava i pravne države

NADLEŽNOSTI USTAVNIH SUDOVA

Najznačajnija nadležnost ustavnih sudova je kontrola ustavnosti zakona i svih drugih općih pravnih akata

Predmet kontrole ustavnosti ne mogu biti norme koje imaju ustavnu snagu sadržane u ustavu, ustavni amandmani i ustavni zakoni (u nekim zemljama i zakoni prihvaćeni na referendumu)

U nekim sistemima predviđa se kontrola propisa koji su prestali da važe (radi otklanjanja štetnih posljedica)

Najvažnije nadležnosti ustavnih sudova uopće su :

25

Rješavanje sukoba nadležnostiSuđenje najvišim državnim funkcionerimaRješavanje izbornih sporovaOdlučivanje o povredi pojedinačnih prava zajamčenih ustavom (apelaciona jurisdikcija)Kontrola ustavnosti djelovanja političkih stranakaUtvrđivanje nekih okolnosti ili činjenica i davanje mišljenja

POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOVIMA

Pokreću ga samo subjekti koji su ustavom ovlašteni predlagači

Ovlašteni predlagači u pravilu su najviši državni funkcioneri

Postupak pred sudom odvija se u dvije faze: prethodni postupak i faza razmatranja i odlučivanja

DJELOVANJE ODLUKA USTAVNIH SUDOVA

Odlukama ustavnih sudova se PONIŠTAVAJU (ex tunc) ILI UKIDAJU (ex nunc) ZAKONI ILI POJEDINE ODREDBE ZAKONA

Odluke ustavnih sudova su konačne, obavezujuće i odmah izvršne djeluju erga omnes – prema svima

Odluka ustavnog suda sastoji se od dispozitiva (jedini ima pravnu snagu) i obrazloženja, objavljuje se u službenom glasilu

Sporove o ustavnosti i zakonitosti ustavni sudovi rješavaju u prvostepenom postupku

Odluke ustavnih sudova u pravilu djeluju od momenta objavljivanja (Ex nunc –od sada pa dalje)

USTAVNO SUDSTVO U BIH

USTAVNI SUD BIH

Položaj – Ustavom BIH iz 1995 god. nastavljena i zadržana naša tradicija ustavnog sudstva

26

Sva pitanja u vezi sa položajem, nadležnošću,postupkom i odlukama Ustavnog suda uređuju se jedino Ustavom BIH i Pravilima Suda

Načela djelovanja Ustavnog suda BIH

Sastav i izbor – Ustavni sud BIH ima devet članova... sudije Ustavnog suda biraju se na period do završenja 70 godina... predsjednika Ustavnog suda biraju međusobno tajnim glasanjem na period od tri godine... Ustav BIH ne predviđa bliže i posebne kriterije za izbor sudija Ustavnog suda

Najznačajnije nadležnosti su:

Ocjena ustavnosti entitetskih ustava , zakona i drugih propisaApelaciona jurisdikcijaRješavanje sporova između državnih organa BIH i entitetaOcjena ustavnosti odluka entiteta o uspostavljanju posebnih paralelnih odnosa sa susjednim državama

Postupak pred Ustavnim sudom – ovlašteni predlagači: najviši državni funkcioneri, zastupnici (1/4), građani i pravna lica u okviru apelacione jurisdikcije, sud opće nadležnosti

Ustavni sud BIH vrši i naknadnu kontrolu važećih općih akata

Odluke Ustavnog suda – konačne, obavezujuće, izvršne

USTAVNI SUD FEDERACIJE BIH

Sva ključna pitanja nadležnosti, položaja, postupka, sastava i izbora regulisana su Ustavom FBIH

Sastav i izbor sudija Ustavnog suda FBIH - ustavni kriteriji - detaljno su razrađeni u Zakonu o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BIH

Ustavni sud Federacije sastoji se od devet sudija, najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih

27

Nadležnost Ustavnog suda FBIH:

Rješavanje sporova između različitih nivoa vlastiZaštita ustavnosti Zaštita prava na lokalnu samoupravuOdlučivanje o ustavnim pitanjimaOdlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou FederacijeOdlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu na nivou kantonaOdlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu u Gradu MostaruOdlučivanje o smjeni predsjednika ili potpredsjednika FBIHOdlučivanje o imunitetu prema Zakonu o imunitetu FBIH po žalbi na odluku redovnog sudaDavanje mišljenja na traženje zamjenika premijera Vlade Federacije

ODLUKE SUDA su konačne i obavezujuće

USTAVNI SUD RS

Rješenja u RS preuzeta iz sistema ex Yugoslavije

Postupak pred Ustavnim sudom uređuje se zakonom

Nadležnosti Ustavnog suda RS:

Zaštita ustavnostiZaštita zakonitostiRješavanje sukoba nadležnosti između nosilaca funkcija državne vlastiOdlučuje o saglasnosti programa, statuta i drugih općih akata političkih organizacija sa Ustavom i zakonomPrati pojave, obavještava najviše organe RS, preduzima druge mjere u interesu zaštite ustavnosti i zakonitostiOdlučuje o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih narodaOdlučuje o pitanjima imuniteta u skladu sa Zakonom o imunitetu RS

Ovlašteni predlagači

LOKALNA SAMOUPRAVA

28

POJAM I ZNAČAJ

Postoje različiti modeli odnosa centralnih i lokalnih organa vlasti:

Dekoncentracija – centralni organi prenose određena ovlaštenja na lokalne organeDecentralizacija – centralna vlast zakonom ili drugim propisom prenosi ovlaštenja na niže organeLokalna samouprava – ustavno pravo lokalnog stanovništva da samostalno odlučuje o lokalnim poslovimaOsnovna obilježja lokalne samuprave:

1 . USTAVNA UTEMELJENOST

2. NEPOSREDNO ODLUČIVANJE I ODLUČIVANJE PREKO ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE

3. PRAVO NA SAMOORGANIZOVANJE

4. FINANASIJSKA SAMOSTALNOST LOKALNE SAMOUPRAVE

5. PRAVO NA ZAŠTITU SAMOUPRAVNIH PRAVA

6. PRAVO SARADNJE I UDRUŽIVANJA SA DRUGIM LOKALNIM ZAJEDNICAMA U ZEMLJI I INOSTRANSTVU

EVROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

Pravo na lokalnu samoupravu postaje dio univerzalnih demokratskih vrijednosti

EVROPSKA POVELJA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI (Vijeće Evrope prihvatilo 15. oktobra 1985.)

Vlada Republike BIH je 1994. god. ratifikovala Evropsku povelju o lokalnoj samoupravi

Prema Evropskoj povelji efikasnu i blisku upravu mogu osigurati samo lokalne vlasti sa stvarnim odgovornostima

Princip legaliteta je temeljni princip za uspostavljanje i funkcionisanje lokalne samuprave

Izvorno pravo lokalne samouprave je da u interesu lokalnog stanovništva reguliše i rukovodi javnim poslovima koji su joj ustavom i zakonom povjereni

Proces demokratskog odlučivanja (Evropska povelja čl. 3): “ Svoja prava lokalne vlasti će vršiti putem savjeta ili skupština...”

Prema Evropskoj povelji, za oblasti koje se direktno tiču lokalnih zajednica, primjenjuje se demokratski princip da je sve dozvoljeno što izričito nije zabranjeno

29

Evropska povelja štiti i granice lokalnih zajednica (čl. 5)

Prema Evropskoj povelji, lokalne samouprave imaju samostalnu finansijsku osnovu za funkcioniranje (poreze, takse,doprinose)

Lokalne zajednice stupaju u domaće i međunarodne saveze sa drugim lokalnim zajednicama radi unaprijeđenja

LOKALNA SAMOUPRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Ustav BiH ne reguliše lokalnu samoupravu

Općina je u pravilu, osnovni, a negdje i jedini oblik lokalne samouprave

LOKALNA SAMOUPRAVA U FBIH

Od amandmanskih dopuna Ustava FBIH juna 1996 god. ustanovljava se i grad – kao drugi stepen ostvarivanja lokalne samouprave (maj 1997. god. –ustavno se definiše Glavni grad FBIH Sarajevo i Grad Mostar)

Pravni okvir za lokalnu samoupravu u FBIH čine : Ustav FBIH, Zakon o principima lokalne samouprave u FBIH, te kantonalni ustavi i kantonalni zakoni

Nadležnosti općine utvrđuju se ustavom, zakonom i statutom općine

Lokalna samouprava se u općini ostvaruje preko:

Oblika neposrednog odlučivanja: referenduma, zborova građana i dr. oblika neposredne demokratije i

Preko institucija lokalne vlasti – 1.) Općinskog vijeća kao predstavničkog tijela, 2.) Načelnika općine kao nosioca izvršne i upravne vlasti i 3.) općinskog suda kao nosioca sudske vlasti

GRADOVI - drugi stepen lokalne samouprave u FBIH, čine ga dvije ili više općina urbano i teritorijalno povezane

30

Grad je ustavna kategorija i u praksi je veoma teško konstituisanje gradova iz ovog razloga

Ustav FBIH propisao najvažnije kompetencije grada

Statut je najviši akt samouprave Grada

Organi Grada su: gradsko vijeće i gradonačelnik

Ustavom FBIH su posebno definisani Grad Sarajevo i Grad Mostar

LOKALNA SAMOUPRAVA U REPUBLICI SRPSKOJ

Ustav RS navodi lokalnu samoupravu

Općine u RS više djeluju kao decentralizovani organi republičke vlasti

Ustavom RS su utvrđene izvorne nadležnosti opština

Opština i grad U RS nemaju pravo na samoorganizovanje

Zakonom se uređuje sistem lokalne uprave (Zakon o lokalnoj samoupravi RS)

Skupština opštine je predstavničko tijelo koje se bira na neposrednim izborima

Nosilac izvršne vlasti je načelnik opštine (u osnovi su jednake nadležnosti načelnika u oba entiteta )

31