Ustavnost i Zakonitost

8/16/2019 Ustavnost i Zakonitost

1/4

PRINCIP USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI U pravnom smislu načelo ustavnosti

i zakonitoti podrazumijeva apsolutnu superiornost ustava i zakona uodnosu na sve druge pravne propise. Ovo načelo je izraz hijerarhijske

strukture pravnog poretka, normativne piramide na čijem vrhu se nalaziustav kao fundamentalni zakon svake države. U pravnom poretku ustavuživa rang superzakona, vrhovnog zakona ili zakona nad zakonima,predstavlja fundamentalnu normu poretka. Prema H.Kelzenu iz oveosnovne norme proističu ostale norme. Ustav određuje donosio a i načinstvaranja, postupak dono!enja neposredno nižeg pravnog akta tj. zakona,koji sličnu ulogu ima prema drugim njemu neposredno nižim aktima.Prema tome ustav i zakon se pojavljuju kao logički osnov stvaranja ivaženja ostalih pravnih akata i pravnih normi uključuju"i i materijalne

radnje. #a ovaj način se uspostavlja hijerarhijska struktura pravnogporetka. U okviru hijerarhije različitih stepena normi tzv. Kelzen$%erklovateorija stepena u pravu vi!a norma je norma koja određuje stvaranje nekedruge norme, dok je niža norma stvorena prema odred&ama te vi!enorme. 'ato niža norma stiče pravnu valjanost iz vi!e norme odnosnopravno važe"a je ona norma koja je u saglasnosti sa vi!om normom.Ustavnost i zakonitos su istovrsne pojave, ali je ipak ustavnost vi!i o&likzakonitosti tj. na vi!i stepen podignuta zakonitost, !to ukazuje na njihovuorgansku povezanost.

PRINCIP USTAVNOSTI – U teoriji se o&ično ukazuje na pravnu ipolitičku stranu prin ipa ustavnosti. Kao pravno načelo prin ip ustavnostise najprije vezuje za postojanje ustava u formalnom smislu tj. za ustav kaopisani i jedinstveni akt najve"e pravne snage. Ustavnost postoji kada jepravni poredak zasnovan na hijerarhiji op!tih akata i na njihovojmeđuso&noj usklađenosti. Pored načela podređenosti svih pravnih akataustavu ustavnost znači potpunu primjenu i po!tovanje pravila koja najvi!ipravni akt sadrži. Prin ip ustavnosti je izražen u dvostrukom smislu(

a)*ormalna ustavnost

znači da zakoni i drugi propsi moraju u pogledu forme da &udu saglasniustavu tj. da su donijeti od ustavom označenog organa+zakonodavnogorgana, po postupku+zakonodavnom postupku, čiji su osnovni elementiutvrđeni ustavom i spoljnoj formi po pravilu pisanoj formi koju je ustavodredio. &)%aterijalna ustavnost značisaglasnost zakona i drugih propisa s ustavom ali u pogledu njegovesadržine. Upolitičkom značenju ovo načelo se povezuje sa demokratskim poretkom.Ono se ogleda s time !to su svi nosio i vlasti i svi akteri političkih pro esa i

vr!enja vlasti uop!te potčinjeni ustavu. Uostalom pojava ustavnosti upravo je imala za ilj ra ionalno ograničenje vlasti tako da je između ustava i


2/4

slo&ode uvijek postojao znak jednakosti. lavni zadatak ustava i ustavnosti je da uspostavi demokratski politički am&ijent, stanje slo&odnog iotvorenog demokratskog političkog pro esa.

PRINCIP ZAKONITOSTI – Prin ip zakonitosti takođe ima dvostrukoznačenje, pravno i političko. U pravnom smislu svi pravni akti moraju da&udu u skladu sa zakonom izuzimaju"i naravno ustav. Uspostavljanjehijerarhijskog sklada dovodi do suprematije zakona pa se zato svi akti kojisu po svojoj pravnoj snazi ispod zakona nazivaju podzakonski akti.'akonitost može &iti formalna i materijalna. *ormalna zakonitost znači dasvi niži pravni akti i materijalne radnje moraju da &udu u skladu sazakonom u pogledu svoje forme a sank ija formalne nezakonitosti jeponi!taj ili ukidanje nezakonitog akta. %aterijalna zakonitost zahtijeva dapodzakonski akti u pogledu svoje sadržine &udu u skladu sa zakonom.U političkom smislu prin ip zakonitosti ima isto demokratsko značenje kojeima i prin ip ustavnosti. 'akonitost je uvijek značila nega iju samovolje iar&itrernosti, od&a ivanje apsolutističkog pravila Prin eps legi&us solutusest ili -uod prin ipi pla uit legis ha&et vigorum. #iko nije iznad i izanzakona, koji je jednak za sve &ez o&zira da li kažnjava ili nagrađuje.

PRINCIP VLADAVINE PRAVA I PRAVNE DRŽAVE Pored načela demokratije načelo pravne države ili

vladavine prava je temeljno ustavno načelo modernih država. Premami!ljenju h. %aun a dok je načelo demokratije pretežno o&likovano kaopolitički prin ip dotle je načelo vladavine prava ili pravne države nepolitičkiformalni prin ip. U ve"ini ustava potvrda načela vladavine prava jeekspli itna. U pravnoj literaturi postoje oprečna mi!ljenja otome da li su pojmovi vladavine prava /rule of la0) i pravne države/1e htsstaat) istovjetni ili različiti. #esporno je da su ovi pojmovi nastali urazličitim državama, 2ngleskoj i #jemačkoj, u različitom vremenu i urazličitim okolnostima. Utoliko su pojmovi vladavine prava i pravne državerazličiti pojmovi.

VLADAVINA PRAVA (RULE OF LAW) + 3deja vladavine prava,inspirisana zahtjevom da se za!titi slo&oda pojedin a, direktno jesuprostavljena neograničenoj vlasti države, samovolji ar&itrernosti,zloupotre&i i uzurpa iji vlasti. 4ladavina prava jednostavno značiograničavanje državne vlasti putem prava, podvođenje svih državnihorgana i njihovih akata pod pravo, a to se naročito odnosi na izvr!nu vlasts o&zirom na njen operativni opresivni način djelovanja. VLADAVINA PRAVA

ZNAČI POTČINJAVANJE SVIH VLASTI PRAVILIMA PRAVNOG PORETKA. U 567prihva"ena su dva pravila inspirisana težnjom da se za!tite prava i slo&ode


3/4

građana i spriječi samovolja onih koji vr!e vlast. Prvo pravilo propisujepodređenost vlade pravu /governement under la0), a drugim se svakompojedin u garantuje postupak zasnovan na pravu odnosno za!titnepro eduralne garan ije, prije svega u krivičnom postupku /due pro ess of

la0). 5matra se da je6.4.7i e8 engleski pravni pisa , najpotpunije izložio doktrinu vladavineprava. Upotre&ljavaju"i izraz suprema ija prava /suprema 8 of la0) 7ajsi

je ukazao na tri &itne komponente vladavine prava(+Prvo o&ilježje vladavine prava je da ona

o&avezno znači odsustvo ar&itrerne vlasti. 4ladavina prava se suprostavljasvakoj samovoljnoj i diskre ionoj vlasti. #iko ne može &iti kažnjen osim zapovredu zakona koja je utvđena putem redovne pro edure pred redovnimsudovima u zemlji.

+7rugo svaki čovjek je potčinjen o&ičnomzakonu koji primjenjuju redovni sudovi, !to je ustvari ideja jednakosti predzakonom. Pri tome svi funk ioneri podliježu istoj odgovornosti kojojpodliježe &ilo koji građanin za nezakonito potupanje.+ re"e op!ta pravila ustavnog prava su rezultat o&ičnog zakonodavstva tj.op!ti prin ipi ustava su rezultat sudskih presuda kojima se određuju pravagrađana u konkretnim slučajevima. Prema tome vladavina pravaneminovno pretpostavlja nezavisno i e9kasno sudstvo koje je u stanju dao&ez&ijedi za!titu prava i slo&oda građana.

PRAVNA DRŽAVA : Pojam pravne države nastao je kao reak ija nanekada!nju poli ijsku državu u kojoj upravni aparat nije &io vezan pravomve" postupao u skladu sa vlastitim shvatanjima državnog interesa i onoga!to se nazivalo državni razlog. 3deja pravne države nalaže pravnoograničenje i vezivanje državnog upravnog aparata, pose&no onognjegovog dijela koji primjenjuje sredstva prinude, kako &i se o&ez&ijedionjegov zakoniti rad. o znači da uprava raspolaže samo onimnadležnostima i sredstvima kojima je investirao zakon i postupa popostupku koji je takođe predviđao zakon. 5u!tinsku formu pravne države

čini pisana zakonska norma !to se izražava formulom( PODREĐIVANJE SVIHVLASTI VLADAVINI ZAKONA. ako utemeljena država može da &ude garantprava i slo&oda čovjeka. #ačelo vladavine prava je vremenom do&ijalo sve!ire značenje tako da se njemu mogu uračunati slede"i prin ipi(

1.Razliko a!"# i o$ a"a!"#la%&i /7ržavna vlast je pravno organizovana politička vlast. Odvajanje

vlasti ima za ilj uzajamnu kontrolu i uspostavljanje odgovaraju"eravnoteže koja spriječava stvaranje monopola i zloupotre&u vlasti. Prin ippodjele vlasti nije apsolutan ali je strogo primjenjen u odnosima egzekutivei sudstva. 5a načelom podjele vlasti povezan je prn ip inkompati&ilnosti/latinski in+ne ; on+sa ; pati&ilis+podno!ljiv) tj. prin ip nespojivosti ili


4/4

nezdruživosti državnih funk ija. Ovaj prin ip za&ranjuje da se u jednomli u o&jedine poslovi iz različitih područja ili grana vlasti).

'. a a!&o a!"# o%!o !i* + a a ,o "#ka/ arantovanje i za!tita osnovnih prava čovjeka je neophodan uslov ali i

krajnji ilj pravne države. U pravnoj državi slo&oda ličnosti je prin ipijelnoneograničena jer važi načelo in du&io pro li&ertatis tj. u sumnji za slo&odu.'ado&ijanjem visokog ranga ustavom garantovanih prava, osnovna pravačovjeka vezuju sve organa javne vlasti uključuju"i i samog zakonodav a.'ato je u ograničenju osnovnih prava čovjeka i zakonodava ograničenustavom). -.S + #/a0i"aU%&a a i + io i& o /al!o2 zako!a /U pravnoj državi ustav je za svegrane državne vlasti vrhovna vlast. Kao najvi!a norma, le< superior, ustavpravno vezuje zakonodavstvo, upravu i sudsku vlast. 'a formalni zakon je&itno da u njegovom nastajanju presudnu ulogu ima predstavničko tijelonaroda. '&og toga !to legitima iju do&ija od predstavni!tva naroda zakonima prioritet u odnosu na sve druge pravne propise. Osim togazakonodava je vezan vlastitim zakonom sve dok ga novim formalnimzakonom ne ukine ili promijeni. Pod formom zakona razumije se forma ukojoj se pojavljuje zakon kao i postupak njegovog nastajanja upredstavničkom tijelu. U načelu formalni zakon sadrži op!te pravilo iligeneralnu normu koja je važe"a norma za neodređeni &roj slučajevaprimjene. 3dividualni zakoni su rijetki izuze i u svim državama).

Documents

Ustavnost i Zakonitost