I a

I !i i

I i z

... I .. I

I

i

• -!

• ---, . . ISTRAZIVANJE MOZE LI SIBENIK BIT! SVEUCILISNI GRAD • HEUREKA JOSIP LABURA • ZAVICAJNI PUTOPIS ZIMSKO KAMPIRANJE NA DINAR! • SCRIBENS TABERNUS CHRISTOPH MARTIN VON DEGENFELD • CULINARIA SIBENIK KAD VESNA I JARILO ZAVLADAJU SVIJETOM GUSTAJU SE SPAROGE I SPUZI

dlo noleg pt'Oizvodnotl fNOfiiYIIIIG:

Kotlovi na kruto gorivo, pelete, ulje, plln, (6 - 2.500 kW) Akumulacijski spremnici za sustave grijanja (500 - 4.000 lit.) 5premnici sanitarne vode od inox felika (80- 800 lit.) Solami sustavi za sanitamu vodu i grijanje (ploeast i i cijevni vakuumski kolektori)

NOVO Ill

Kotlovi na drvene pelete (12 - 560 kW)

.._.:.., .. -Tee 12-48 kW

• Toplovodni kotao za centralno grijanje sa ugradenim integriranim pelet plamenikom.

•Predviden za lozenje samo drvenim peletima. •Potpuno automatiziran rad kotla preko ugra<lene digitatne regulacije sa velikim grafickim display-om.

• Jednostavno od~avanje • automatsko ciseenje plamenika i kotla.

\.\I I/

~o----= --~1 \'"

N~~~~~o RE ENERGk.JE

• Toplovodni sustavi za central no grijanje lozeni drvenim peletima.

• Potpuno automatiziran rad koUa preko ugradene digitatne regulaclje.

• U serijskoj opremi automatsko Ciscenje pelet ptamenika. • Dodatna oprema: automatsko ciseenje kotla te

automatsko vaoenje pepela iz koUa.

Proizvodnja opreme za centralno grijanje

I pripremu sanitame vode

Centrometal d.o.o. 40306 Macinec, Glavna 12, Hrvatska, tel:+385 (0)40 372 600, fax:+385 (0)40 372 611 Predslavnistvo Zagreb: 10000 Zagreb, Babonieeva 53, Hrvatska, te1:+385 (0)1 46 33 762, fax:+385 (0)1 46 33 763

http://www.centrometal.hr e-mail: komercijala@centrometal.hr

.. •

OAZA ODJECE ZA ZENE KOJE ZNAJU ' . ' . . .

• ,. . '

Elektronicko bankarstvo Jadranske banke

mJABA mogucnost uvida u stanje racuna · obavljanje transakcija

automatsko popunjavanje naloga skeniranj em 20 koda

slikaj i plati!

JABAsms primanje informacija o stanju i promjenama na racunu putem mobitela

stanje racuna · priljevi na racunu Poruka o stonju i promjeni na rot.unu salje se jednom dnevno u tocno vrijeme, a poruka o priljevu salje se za svaki priljev

JABAnet sigurno, brzo, jednostavno obavljajte transakcije iz udobnost i svog doma koristeci Internet i racunalo

www.jadranska-banka.hr

TRADICIJA SIGURNOST BUDUCNOST

IS T RA2: 1 VANJt

Moteli ~l~nik blti sveu61ilni grad?

Samostalno sibensko Sveualiste • iluzija iii ostvarivi projekt? Ieija da Sibenlk postane sveuOII!nlm gradom prisutna je kaofijepa •lzlja koja mu jamCi bolju budutnost vel dtsetljeCima, ali se Cinida je uvijet za dva koralra dalje k.lda"' pokuia priri korak blile njenom ostvarenju.

I HTfRVJU

Dr. Ante!upanovi(, gradona<elnik Grada Sibenika

Moja je stranka Sibenik Nije ml jasno da lnteresilibenlk.l nelllO<)u imati prioritet pred stranaCkim interesima. (ini miseda je toopO problem mentalnog sklopa koji je u politici prevladao nakon stvaranja samostalne hrvatske driave

Slii.A MA MASLOYifOJSDAII I: N:llib i n¥1ijaei N Ulilb"nicalt'li

Slbenka. Bosn~ 1931 god~t~e. f<>ttx Ante 83taniC

f«omontafa: ~lino Toc.gl

H OR I ZOHl l

PRO! LOST I

1983. ·Ova slobodna bacanja koja su najavila pocetak kraja Jugoslavije Tltu~ P<Yilka ukradena KK Sii>enki19S3. gorllne blia jedan od P"ih dramatl(nih dogadaja kojl su bill uvorl u I"'" raspad Jugos~•IJe1991.godlne .

PORTRlT

Nikica Sirini<, gospodarstvenik., gl.ttbenlk, pnl gradonalelnlk Grada SIJadlnal jedan od Starlh prljatel)a:

Kemija mi je struka, glazba hobi, a Stari prijatelji strast Onaj lko ne lila dobropivat ne mote nl dobro igrat nogomet. pa se i meni danas, k:ada se osvmem na svt te dane. tlni se da sam zahvaljujuCi pjesmi iglazbidobro odlgraos'l<lje !i'l<ltne utakmlce.

Casopis Sibenik tm svaki drugi mjesec ·portal www.sibeniknews.com svaki dan.

SmENIK CASOPU ZA ~UlTURU.lMANOST, OlltAZO\IANJll PIOMICAJU£ ZAYI(AJNIH Vll.llONOSll

I\~1&47·S I I6

UllK 001{497 S · lSitc>ri')

ttq I!, gOOin.t l.

ldArict.omjt'ot(fl)

CU ENA POJEOINi\CNOG N IMJIIIKA:291wt

i it(oril oiuiJitJir"""' !OU.tpetnt NAnAOtiK: MOUNII~'tdo.t. Slk-nll

ZA NAKUDNIK.A:OIJruftrk'

tiRO RA(Utt Jad.-.si.J Mr~ Sl~nlk

P'JIETPUTA. NARU011E IISPORUKA POUzt(EM:0997SSMl7

~AI;Ol12 1 7Il l

AOI ESA; ri9Mdriie'"'*fl.l' 11• J200)Sib/orik fl'olllli.::Olll l7fll

E .. Ail : rmlpx:f9n.ail.com IOOUpsPqrruil<«n _.....,, GUVNIIOOGOVOR:HI UREDNIK:~d»li!tl

LEKTOIICA: Nlitllld·<,i;,nb:ll'i(

Oa AJN I PIIPRfMA: tino IOCI)t

AIJTOIIISURAONI( I U 1&. I ROJU: fl'nobic•,I~Gr lfii\.Jiilir• Sirili(,~p h~. trJn Mt<t(. ~Sift, Slmt Stft, ct. Anlt ltftft~Ml, 0Jnlrt Sq~Ul \\lltllfl. <t. hd!lll K)lt, prd /r.fU s-;pjj(,. ~l.<t. NtnJd 8oqlb!OO(. prof Miro~«••c, prot hOUI'ilkOtl(. t.l.anutb bcllbl(. ~ L•llilf)'ii(, flujaf Srd.lt\ ftrili.t lrlg.'IM'ri(, tun.1 tm<. St,nw kri(. DbM r~

ARHIVSU GRA.OA: Pn\-.llilthw AI(~ 8¥•ni•. printnt f«ogBfi~ p«.onub l lt4ilb /&~ V""'nil, prUJtlll' fol~;dfr ck. Mit Zl.f~(•.pri>'.llnt fu"".Jfv i 6llull\'II~)J A~na W..\'dt., prt.>.~tru ldttdja SUdh d~mtiUI;& l~tl'la 8~1,.

<it,lbkimul'j Dmi\ Gr.d.b I11P riu lurjlj iifgorK. prfiJlJii ¥ttrprol ~ Unb:r,Q,. JitW~jj illl._, ~lan1Mto1ti,l>inlrt Su~l!l-V!II:(it. tniulni uHii Mli~ Scfanit.. ilflfr141 GII\MI P¥'irg, •lflil ~qdol plll'atrtartiliSt•nUftrlt.

AUTOISKl FOTOGUFUE: Joso GOOI\ J.~Ba l!lllti. Ntttn ~'9Aril\. fl,n, &lir4 Mit lln~n(. \'11011 Pot(. Onor ~Iii. iS'-Iio ftn(

OO.CUMENTAII N E FOTOGJAFUE: ~Mii•GBd!)'.og frf.lltP &.ti!t fmo~rbb, <iwhlt• bjiblk.l lllj;ljSibp rit pril.ltni lcm .lrlliri fl'9l. l,tti.MIGoli{a,. .. lallln>l'oit.. IQnft 5updi.\'ulttll\ ~on• loht¥,.,1J. kjl!U Klvr1kt, ~111Mrw ilitjb l n~t, WiUo'Oj.t lloulih, pdu lnuNrb I(W;ulij.l f.oto~t.~ 8"'t..P""lJI' ctlumel'tltli• llilktSirll'jQ,;dD ftllrt.lbS{IIt, ~rhb s~~td!k' 1>4ml(\r i Si!X'IN»gbtl, Stlnb ~riY.~Gr~rutotrle,iP~tltQ ,

TtSAK:SuiMlhM .o.o.

Dragina~i, Citate nas nakon malo dule stank e. a li kriz:no je vrijeme i nikome n.ije lako. ni oama, ni Varna nj naS:im sponzorima pa vjerujemo da nam neCete zamjeliri zbog kaS:njenja i da Cete s jednakim

gu~torn, kao i sve dosadagnje, pro6tati novi broj Sibe11ika, koji, usput, slavi svoj treci rodendan. Pro!­li broj Vas je~ kako Cujemo, posebno obradovao zbog vel ike priCe o Sibenskoj marendi i marendaSkoj tradiciji, a ovaj ce Vas mozda zainteresirati jo! jer u njemu donosimo opse"t.art i bogato ilustriran tekst o dogadaju koji se duboko i bolno usjeklo u sjecanja Sibencana. Rijee je. naravno, o odlucujueoj utakmici za titulu prvaka ./fibellka - /J().,/1{1 koja j e bila odigrana 9. b·avnja 1983. godinc, a vee su­tradan, I 0. rravnja nepravedno poni!tena. Povodom 30. obljetnice tilt dogadaja istrauli smo gomilu grddc i razgovarali s njihovim najvainijim akterima kako bi taj, za Sibenik ali i HrvatSku nc samo sponski nego i vatan povij esni dogadaj, prikazali u pravom svjetlu i sravili ga u politicki komekst tog vrcmena. Napis.ali smo priCu koja nijc samo ptigodno podsjeCanje nate dogadajc jcr ona nosi vaZnu pouku koja posebnu vrijednosr ima danas kada se borimo s krizom i suocavamo s problemima koji nam ugroZavaju Cak i samu cgzistcnciju. PriCa o 1983. godini i tome kako su se Sibc.nCani ponijcli kada su im politicki mocnici ukrali titulu, nanijeli im nepravdu i poku!ali ilt poni<iti namece se kao potvrda da gradanj Sibenjka i Sibenska vlast mogu i z.naju biri itekako sJoin.i u borbi protiv nepravde i svih onih koji blate i poniuvaju njihov Sibenik. Posebno je znakovita i poucna cinjenica da su se Sibeoski poliriCari i u ta olovna vremena. kada su parrij a i centralne po litiC.ke insritucije bile hfJg i batbt.a, irnali hrabrosti oduprijeti se pokazati im zube i sloiJlO slati u obranu ~ibenskih interesa i c:!aSti Sibenika. Uz pricu o J 983. godini o~javljujemo veliki broj do sada nepoznarih iii manje poznatil> autentiCnih fotografija koje j e snimio i saCuvao Ante BaraniC,jcdan od najboljih i najdugovjcCnijih fotografa kroni¢ara i ¢uvara ~ibenske zbilj e.

NaSc rcdovno istraZivanj e aktuaJnih tcma posvctili smo pitanju osnivanja SveuCiliita u Sibe-niku, a ta je tema u svojoj biti snaZno povezana s vami.m razsovorom o ~ibenskim inovatorima kojeg smo s dobrim razlozima vodili s j cdnim od najupomijih zagovomika \'lijcdnosti inovatorskog rada .Josi­(lOnt L.•bu rorn.

One kojima se u proSiom broju svidjela priCa o povijesti Sibenske marende sigumo Ce obradovari nastavak price o rnarendi kroz biografski p1ikaz~ibenske marenda!ke ikone Marije Vatavuk o kojoj se tako puoo govori, a tako malo zna. Uspjeli smo od 7.aborava spasiri gotovo c ijelu njenu biografiju i doCi do dragocjenih fotografija Marije i njene obitelji koje ce vas sigumo zainteresirati.

Naravno tu nije kraj naSem nostal~iCnom za\~rivanju u noviju proS lost Sibenika jer u mb1ici Por­t ret donosimo pric3u o Nikoli Nikid SiriniCu koji nam. govoreCi o svom Zivotu, otkriva puno nepo­znatih podataka o glazbenoj pro~losti Sibenika, Splita i Dabnacije.

lnte1vjuirali srno gradonaCc.lnika Sibcnika dr. Antu ZupanoviCa na isteku njegovog Cctvcrogo­di~njeg mandata. a kako je to vee postal a tradicija na~es ¢asopisa kroz razgovor o aknmlnim remama otkrivarno ga i kao osobu. U ovom sluCaju osobu koja nijc sportaS ali jc duboko i snaZno povez.ana sa sportom i to onim vrhunskim.

NaSi stalni autori ,Joso Gracin i frano Baica povcli su na.s na dva razliCita putovanja. Frano jc napravio kratak izlet do tvrdavc Barone da bi u mislima oti~ao daleko u pro§lost, a Joso je potegao sve do snijegom i ledom okovanog vrha Oinare kako bi napisao toplu, intimnu priCu. I naravno ne propustite Culinariujerje na~ me!tar Rudi ~tefan pono\OtO pripremio tradicionalna ! ibenska pu~ka j ela na kraljevski naCin.

SIBENIKT.m proizvod je !ibenske tvrtke, podtu«a MIX kDIIIunik~ d.o.o. koje se bawi medl~ma, infonnilinjem, izdavaitvom, medijsltim strat~ijama, odnosima s jaYno!Cu i drugim srodnim djelatnostima. at je kratica od -moe komunikadje, no taj se logo moze i ~ba citati kao: I om 011!, tlakle; OoiNo SDm! iii po !ibenski: Molt nor! i.lollmDUjo u w/8.

ISTRA2.lVANJE . TREBA LJ I MOfE LJ StBENIK BITt SVEUc!:ILISN'l ORAD?

JSTRAZIVANJE

Treba li i moze li Sibenik biti sveucilisni grad? v

Od Sveucilista Sibencanllna je vaznija samo revitalizacija

•• • pOVIJesne Jezgre

Zelja da Sibcnik postane sve· ucili~nim gradom prisutna je kao lijepa vizija koja mu jami'i bolju buduenost vee desetljeCima, ali se Cini da je uvijek za dva kora­ka dalje kada sc poku~a priCi korak blize njenom ost:varenju. Najkonkret­niju ideju i poticaj da Si· benik dobije Sveucili~te i sveucili~ni kampus dao je prije cetiri godine pro· fesor Zvonko PeiiC, osni­vaC prve Sibenske privatne g imnazije s pravom javnosti. On je tacetnik iznimno vrijed­nog. brabrog i s potTebama vre­mena u kojem ~ivimo uskladcnog projekta o.snivanja Studija energeti­ke i za5tite okoliSa u Sibeniku. Sibenik hi s takvim stud.ijem dobio strahovito moCni poticaj i bio bi u svakom pogledu promaknut na daleko ville ra"ine i to u globalnim ra"mjerima. Tu su idejo Sibenlani nepogr~i­vo prepw.nali kao i~vanrednu prJ)ikv kakvih jc njihov grad u svojoj tisurljetnoj povijesti im)lo"i:oliko da ih se moie izbrojiti prstima jedne ruke pa ne cudi sto su je podrZ.Ii gotovo ple­biscitamo. Bez izuzetka i s neskriv~nim elanom svi vijeCnici Gradskog vijeta Grad a Siben~Oll. goaioe digli sJ iuku ZA osnivanje SveucilistaJ odredili da bivsa vojama Palacin

4 • SIBENIK

bude njegov dom. Punu potporu tom su projektu dale gradske

i zupanijske vlasti, a teSko da postoji ijedna s tranka ili lokalna politii'ka grupaci· ja koja u svom programu ncma medu svojim najva~ nijim projektima upravo osnivanje SveuCiliSta u Si­beniku. Usprkos svemu tome pro­

jekt SveuOiista do danas nije ostvaren. Dojam je da

se tapka u mjestu ida se Sve­uCiliSnom zastavom maSe kad

zatreba malo propuha na usta­jaloj lokalnoj politilkoj sceni. Ui se

moZda takva ra"mirojanja pogrdna jer nema dovoljno cwaktnih iJlforma·

d ja, koje nisu kontnminirane strastima i sukobima mi<;ljenja, q tome Sto se zaista radi

i poduzima na ostvarivanju log epohalnog ali t~kog i "abtjevnog projekta? Uzimaju~i u obzir Cinjenicu da je pro­jektu osnivanja Sveucili~ta u Sibeniku po "nalaju i dalf.kosez· nosti utjccaja n~ bqducQQSt Sibcnika ravan tek projekt izgrad· nje hidroe[ektrane na rijeci Krki kojeg je krajem 19. stoljeca ostvario Ante vitez Supuk.te c;la je upravo i'asopis Silnnik tm

medu prvima snaZno afirmirao i promicao taj projekt. odluCili smo istraziti kako danas dille ~ibensko ja9no mnijenje. kollko je od tog projekta dan as ostalo i kolike su 5ansc da se ostvari.

OfliJAV'l'llAVAKJ 20U,

SCRIBENS TABERNUS

v •

bog pravde, istine i pobjede Zvao se Christoph Martin von Degenfeld, ostao je siroce kada mu je bilo samo osam godina, u Sibenik je stigao preko Njemacke, Svedske, Spanjolske i Francuske, zahtijevao je da se grad brani od napadaea po svaku cijenu, a nakoQpobjede zahtijevao je da uz zvuke bubnja sva sibenska vojska klekne i iskaze zahvalnost bogu. -.

Kosti mu leze u crkvi Svetog Kiliana u Ournau blizu Stuttgarta, a Sibencani ga jos uvijek pamte i postuju.

IWTERVJU . DR . .WTE tUPANOVIC

0 tvtlram vrata i brlsem gran ice u inte­resu grada. Za mene je jedina stranka Sibenik koji zahtijeva st>'uene !jude pa

ce to biti je.dina odrednica u mome mandatu, - kazao je dr. Ante Zupanovic, aktualni gradona­celnik Crada Sibenika, kada je prije cetiri godine zapo~eo svoj mandat. Rije~i su to kojima se mow kupiti svakog tl<o :tivi u Sibeniku bez obzira na politi~ l<a opredjeljenja jer gTadani :i.ele upravo takvo zajedni~tvo i brigu o napretku Sibenil<a. Protckle ~etir i godine bile su test je li dr. Zupano· vi~ to ~to jc obe~ao i ispunio.Vrlo rijetko je davao intervjue u medijima i pokazao je da nije skJon medijskoj promidZbi, a u javnosti se zbog toga ili zbog nekih drugih odnosa snaga stjecao dojam da on ne vule glavne konce u Gradu. Buduti da je krenuo u utrku i za drugi mandat logilno je za­ldjuliti da smatra da se dr2ao obecanja te da je ispunio oCekivanja, au razgovoru koji smo s njim vodili dali smo mu priliku da to obrazlozi;

• Na poeetku mandata pozvali ste sve po­liticke snage da se uhvate za, kako ste to slikovito kazali, jedan stap odnosno da oko bitnih stvari budu sloini bez obzira na razli­cite opcije. Jeste li u tome uspjeli?

Nisam kada je r ijec o razlicitim politickim opci· jama i zaista zbog toga :i.alim. Nije mi jasno da interesi Sibenika ne mogu imati prioritet pred strana~l<im interesima. Cini mi se da je to op~i problem mentalnog sklopa koji je u politici prc­vladao nal<on stvaranja samostalnc hrvatske driavc. Ljudi koji su u vladaju6m strukturama misle da su nepogre~ivi ida im je sve domoljeno. Kad sam rekao da se uhvatimo za jedan St.ap mi­slio sam na stvari koje su neupitne 23 Hrvatsku i naSu lokalnu 23jednku, 23 Grad Sibenik. To 2naCi d3 u onome Sto je od 2naC3ja za naS Sibenik ne smije prioritet imati stav s obzirom n3 stran3C­ki dres. Sasvim je svejedno tko C.e ne.~to raditi ili napraviti i iz koje stranke dolazi, ako to donosi boljitak Sibeniku. No umjesto toga sve Sto smo protekle cetiri godine radili za Sibenik bilo je na· padano i omalovaZavano. I rna onih koji nam spo­Otavaju da je neSto Sto smo poCeli raditi i graditi njihova ideja. Kao da je to vai:no.ako smo napra­vili nesto sto je dobro za nas grad. Pa postoji to­liko ideja koje su vee negdje provedene, ali bitno ih je implementirati u naSoj sredini kako bi naSi gradani to osjetili kao boljitak.

Ofi1~VAKJ20U.

U ekipi se mora imati igrace koji daju go love

• Po Vaiim rijeCima ispada da vaii politiC­lei oponend nisu bill spremnl za suradnju, a oni tvrde da n e Vi i Vaii suradnlci bili sa­modopadni i iskljuclvi Ida niste bill spremni prihvatiti druklije miSljenje?

Takve s tavove ne prihvaeam. Pogledajte sa­stav gradske uprave i trgovaC.kih druStava u vlasni~tvu Grada Sibenika. U ndem mandatu je bilo vrlo malo smjena. Svatko tko me pozna moZe posvjedoCiti da nisam niCim optereCen ida mi je Sihenik na prvom mjestu. SmijeSno mi je sluSati tvrdnje sadaSnje oporbe na razin i dri.ave o navodnim masovnim smjenama. Pa pogledaj­te podruZnice dr:iavnih podu2eCa u Sibeniku i koliko je smjena u njima bilo. Vrlo malo. To mi prije slici na onu anegdotu l<ada je netko u<vi­knuo da ga tuk u prije nego sto ga je itko udario. Normalno je da u demokraciji politieke stranke, kada su na vlasti, regrutiraju svoje I jude, ali samo ako znaju i ako su struCni. To je ono prvo Sto sam se sa svojim partnerima iz SOP-a i HNS-a l<ao nestranaCki kandidat dogovorio i o tome nema spora. Mogu to usporediti sa sportom - mo.Zete

kao trener imati puno lijepih i dragih igraea ali nec'ete ih staviti u ekipu ako dobro ne igraju i ako ne daju golove. Codinama smo u Nrvatskoj, pa tako i u naSoj Zupaniji, imali situaciju da su neki !judi mogli raditi sve i da su se selili od jedne do druge, inaCe nespojive, funkdje. Bill su direktori u nekim kompanija, potom u komunalnom sek­toru pa su zavriili u zdravstvu. To je kod nas u Zupaniji postalo pravilo. Moje je misljenje da, re­dmo, z.dravstvene ustanove ne mogu voditi ljudi koji nemaju veze s tom djelatnoSCu, a pomoCnici im mogu biti ekonomisti i pravnici.

Ukorijenjena partitokracija

• Citirat tu ito ste u vezi sa suradnjom s ne­kim Vasim politiCkim oponentima u Zupa­nijl po preuzimanju mandata kazali: -U NK Sibenik su stvari zaista dobro posloiene ot­kako je Goran Pauk postao predsjednikom. Suradivali smo viie nego dobro, pa ima smi­sla teza dace nam to pomoli I u polidci. Toe• nije, u neophodnoj suradnji Zupana i grado­naCelnika. No, to se D.ije ostvarilo. Zaito?

Moram reO da me ta netrpeljivosti i podjele smetaju. Grad Sibenik je sredi~te 2upanije, a u

Ji!i I

Odlucujuca utakmicij doigravanja Kosarkaskog prvenstva Jugoslavije izmeau Siben1ce i Bosne i oduzimanje titule drzavnog ...........,'l!.r. prvaka Kosarkaskom klubu Sibenka 9. i 10. travnja 1983. godine

koja su najavila pocetak kraja

JUGOSLAVIJE

SIBENIK, 9.travnja 1983. Dvorana Baldekin, gledatelja oko 3600, majstorica za prvaka Jugoslavije u kosarri. Sibenka : Bosna - 83 : 82 (39:50), suci nija Matijevic iz Zag reba, Rade Petrovic iz Beograda, delegat KSJ Aleksandar OberkneiwiC iz Beograd a, poletak u 17 sati 112 izravni TV prijenos. KK Sibenka - trener Vlado Durovic Petrovic 40, Zelevic, turic, Ljubojevic lO,Petani, Durie 4, Damja11ic, Macura 13, Marelja 2, Sari{ 8, Jarii 4 Predsjednik: Mirko Miljkovit KK Bosna - trener Svetislav PeaiC Vucevic 14, Durie, Benalek 14, Pajovic, Primorac, Radovanovit 13, Zrno 1, Varajic 18, Mutaplit, Bilalovic, Hadiic 22, Mitrovic

PISE· STANKO FERIC I'OTOGRMljE ANTE BARANIC,

STANKO KARAMAN, MCA

...... ~.'?.~J.~ANIL~-~~5~~~~~ ..... .

Priea o tomr kako j~ 1983. godine jedan osamnaestogodiAnjak drsko s iguran u sebe pogodio oba slobodna bacanja nakon

prekclaja dosudenog u posljednjim sekundama odlutujuce utakmir~ doigravanja koAarkaskog prvenstva dnav~ lrako svom gradu donio prvu titulu prvaka u nj<'govoj povijesti bila bi ono sto i jest lijepa spomka bajka, da je svc ostalo na tome. Ali nije. Uzbudljiva utakmica tiji su glavni akteri hili sporta~i. koji su se po5t~no nadmetali tko je bolji, i jed an sudac, koji je ponesen emo­djama vjerojatno pomislio da je pozvan dirigi­rati tom plamte<'om predstavom u kojoj je na cudesan nalin sudjelovaln i publika, doslovno se preko no<'i pretvorila u neznpamtenu sportsku dramu i politicki skandalciji uzroci i posljedice jo~ nisu u cijelosli saglednni.

Dra~ n k ollracu n Zasto su dvije n kunde i dva slobodna ba­canja nakon prekriaja, o lijem postojanju su zaljubljenic:i u sport mogli vatreno raspravljati desetljedma, u temclJ1ma uzdrmali tadasnju driavu, njene moenik~ natjerali da panieno mobiliziraju krovne drtavne institucije, njihove Clanove prisile da se sastonu u nedjelju ujutro i poni.Ste utakmicu prije nego :;to su tadaSnje no­vine uopce uspjele objaviti vijest tko je postao prvak drzave?

Kakve su veze s tom utakmicom imali poli­tika, vlast i vladnri tadaSnjc socijalisti~ke J ugo-

$JDCNJK • 17

Prilozi za povijest sibenske marende, i kulture

marendavanja u Sibeniku (2) •

HEUREKA W JOSlP LABURA

HEUREKA

Inovatori su pose

...,

SIBENII<

fOTOCRI\TIJE: ANTE BARANIC, RADOVAN GOGER, FRANE MILJEVIC, STANKO FERIC

t Tajava da S\1 Grad Sibenik, Sibensko-Jmin­ska iupanija i Razvojna agencija voljni za­je<lniCki raditi na stvaranju primjerenih uvje­

ta za rad inovatora i razvoj inovatorstva bila je jcdna od najboljih vijesti na poi'etku 2013. godine. Cak i spomen mogucnosti da u jcdnom objcktu \17. INA­VIS centar dobiju prikladne prostorije s primjereno opremljenim radionicama, konstrukcijskim uredom, kancelarijama i izloZhenom dvoranom izazvao je odu~vljenje medu ~ibenskim inovatorima i kod svih onih koji cijene, poStuju i podrZavaju njihov rad, ali i onih koji vjeruju u ~ibensku pamet, "nanje i strul­nost. Izgledne mogucnosti da bi t.akav projekt mogao biti financiran iz fondova Europske unije joS su viSe uzbu rkalc C'mocije inovatora koji n ikada niS\1 dobili n i ono najmanje Sto im je potrebno za rad, a oclavno su to svojim postign11cima zasluzili.

-Odu.Sevljeni smo Cak i golim obetanjem da je tako ne­tto mogute. Uspiju li Grad,Zupanija i Razvojna agencija ostvariti taj projekt, bid ie to golem iskorak u odnosu na dosadatnju praksu i odnos zajednice prema inovatorima - kazao nam je J osip Labura, strojarski inZenjer i diplomirani inzenjer organizacijskih "nanosti, jedan od osniva(.a DruStva inovatora Faus t VranCU u Si beniku i njegov dugogodisnji tajnik te Clan Izvri nog odbora Hrvatskog save.za inovatora.

bniljudi

. _ . .,- _;,... _....

UDRU!ENJE HRVATSKIH TRGOVA~KIH KU~A

Domaci trgovacki lanac Djelo postaje Ultra Djelo ali ostaje Vas najbolji susjed

Ultra ce biti zajednicki znak prepoznavanja udruzenih hrvatskih trgovackih kuca u EU

Znak Ultra pod kojim ce se voditi bitka za opstanak hrvatske trgovine i hrvatskih proizvodai'a u Europskoj uniji prvi ce ponijeti dalmatinski trgovacki lanci Djelo iz Sibenika, Ribola iz Kastela, Sonik iz Zadra, i Victa iz Splita, a do ulaska Hrvatske u EU uz svoje ce ga ime istaknuti i ostalih sedamnaest clanica Ultra grosa nacionalnog udruzenja hrvatskih trgovackih kuca ..

Hrvats ki trgovci shvatili su jos 2000. go di­ne, kada su ulaskom stranih trgovaekih anaca na hrvatsko trliSte nasta]e drama­

tiCne promjene, da mogu opstati, napredovati i biti oslonac clomaCim p roizvodaCima jed ino ako udruzene snage. Vee 2001. godine kada je po­stalo jasno da domaCi trgovci ne mogu preZivjeti te promjene osnovana je Ultra grupa. Taj potez pokazao je dobre rezultate pa je 2005. godine sklapanjem ugovora izmedu Ultra grupe d.o.o. iz Zagreba i Unigrossa d.o.o. iz Pazin s tvoreno Ultra gros udruzenje hrvaukih trgovackih lruca. Tijekom narednih godina udruzeoju je pristupilo 21 domat e trgovalko podu,ete pa se Ultra gros sad a moze pohvaliti s gotovo lisucu prodajoil> mjesta ~irom Hrvatske i blizu 5000 zaposlenih u svojim temeljoim djelatnostima.

Pouzdani oslonac domacim proizvodacima Osnovna djelatnost Ultra grosa je trgovina na veliko i malo robom Siroke potroSnje, a najva~nija znacajka evrste i razgra-

nate poslovne vcze s domaCim proizvodacima tako data grupacija danas ima preko 260 zajed­niCkih dobavljaca.

Kao nacionalno udru~enje hrvatskih trgova­ca Ultra gros je dobro funkcionirao i odigrao je prcsudno va~nu ulogu u opstanku domacih trgovaca u novim uvjetima poslovanja . Sada se medutim nalazi pred novim iza~ovima jcr Ce na· kon ulaska Hrvatske u EIJ konkurencija hili jos ZeSCa, prostor za pos1ovanje suZen, a opstanak domaCih trgovackih kuea kao strateskih oslonca h rvatskih proizvodaCa sve teZi. .Jedin i nalini da se domaCi trgovci1 a li i domaCi proizvodaCi1 odr­Ze su njihovo snaZnije povezivanje i izgrad nja zajedniekog identiteta.

Temelj te zamL'Ii su dosadasnja dobra isku­stva i pozitivni uCind udruZivanja u sustav Ul­tra grosa pa je logiean potez bio da se hrend Ultra uzme kao zajed nieki znak prepoznavanja udruzenih hrvatskih trgovackih lruca u EU. Znak Ultra pod kojim ce se voditi bitka za op­stanak hrvatske trgovine i hrvatskih proizvoda­ca u Europskoj uniji prvi ce ponijeti dalmatin­ski trgovaeki lanci Djelo iz Sibenika, RibolD iz Ka~tela, Sonik iz Zadra, i Victa iz Splita, a do ulaska Hrvatske u EU u'svoje t e ga ime istaknu­!i i ostalil> sedamnaest 8 anica Ultra grosa naci­onalnog udru>Oenja malih trgovaca.

Ultra Dalmacija Ooma6 trgova&i lanac Djelo ostat t e i kao Ultra Djelo Va~

UORUtENJE HRVATSKIH TRGOVACKIH KUCA

najboiji susjed. U njegovim prodavaonicama Ce se kao i do sada moci naCi svi proizvodi hrvat· skih proizvodaea te jos vise proizvoda lokalnih proi•vodat a jer Dje~ i pod novim logom Ula· b'a Djelo zeli biti i hrvatska i vodeca zavicajna trgovaCka kuCa koja Ce svojim renomeom bitno pridonijeti da Ultra postane nacionalno ime za domacu trgovinu u EU. Na razini Dalmacijc Djelo, Ribola, Sonik i Victa kao Ulab'a Djelo, Ulb'a Ribo1a, Ulb'a Sonik i Ultra Victa imat ce od 230 prodavaonica na podrug u od Zadra do Makarske, a posebnu Ce pozomost posvetiti hrvatskim proizvodaCima s naglasom na lokalne proizvodaCe.

Vas najbolji susjed I u EU Djelo te i nakon sto Hrvatska ude u EU biti tr· govatki lanac s najve6m brojem prodavaonica u Sibensko - kninskoj Zupaniji. Trenutno ono ima 62 trgovine i 400 zaposlenih. Pokrenulo je vlastitu proizvodnju mesa i mesnih preradevina, pod imenom Okusi Promine stvorilo je novi izvomi proizvod Sibensko • kninske ~upanije, od nedavno ima vlastitu pekaru i uspjesno je orga· niziralo otkup vot a, povrta, stoke, peradi i jaja od malih domaCih proizvodaca. Kroz projekt Si· benski proizvod prom iCe vaZnost kupovine do­maCih proizvoda, potii'e niz drugih djelatnosti. Nije zanemarila ni dobrobit zajednice pa kroz svoju akdje Sibensko srce skrbi o slabima i bo­lesnima, a pomaze i umirovljenicima da sa svo­jim mirovinama Zive bolje i kvalitetnije. Djelo je utemeljeno 1990. godine, i'lan je Ultra gros grupacije od 2008. godine, a od svibnja 2013. go dine pod imcnom Ulb'a Dje1o bit ce ne samo Vas nujbolji susjed nego i najpouzdaniji oslonac domacih proizvodata i potroS.ta u Europskoj uniji. a.d.v. •

Nova Ultra Djelo GASTRO kartica - nove pogodnosti i jos povoljnije veleprodajne cijene u svim ducanima Ultra Djela

Uvedena dostava robe za vlasnike Ultra Djelo GASTRO kartica

Trgovai'ki lanac Ulb'a Djelo vee dugo ima vlastitu GASTRO karticu koja obrtnid· rna, poduzetnicima, hotelijerima, ugosti­

te ljima, socijalnim poduzetn icima, vlasnicima charter plavila i izletnitkih brodova, pekarima, javnim i privatnim ustanovama, Skolama i svima o ni­ma koji na bilo koji nalin Zive od turizma omoguCava da brzo i jednostavno po najpovoljnijim veleprodajnim d · jenama i \IZ dodatnc pogodnosti nabave sve sto im je potrebno. Osim Sto je paleta proizvoda namijenjenih njima obogacena i pro~irena na svu opremu za ugostiteljstvo i manje kucanske aparate Ulb'a Djelo od pocetka ove go· dine ima i organiziranu dostavu robe za vlasnike GASTRO kartice tamo gdje oni ~cle, a 11 Hipermarketu u Vodicama ureden je i info punkt na kojem mogu dobiti sve potrebne informacije o ponudi i nat inima na koji mogu ostvariti raspolozive pogodnosti. Ulb'a Djelo osim golemog izbora proizvoda hrvatskih proizvodala te voCa, povrCa i mesa od lokalnih uzga­jivaca sada ima vlastitu ribarnicu s dncvnom ponudom divlje ribe, ribe iz u•goja, rakova i ~koljaka koje vlasnici GASTRO kartica takoder mogu na· baviti po veleprodajnim i diskontnim cijenama. a na raspolaganju im je i dostava. Diskontni cjenik i Ultra Djelo GASTRO karticu, koja ce od svibnja 2013. godine imati drukciji izgled uskladcn s vizualnim identitetom udru· :<enja hrvarskih trgovaca Ultra, obrtnici, poduzetnici, gospodarstvenici, javna poduzeCa, Skole i ustanove mogu z.atra.Ziti u najbliZoj Djelo trgovin i, pozivom na mobitel 099 231 7355 ili e· mailom na adresi kresimir.zlato· vic@djelo.hr.Uib'a Dje1o GASTRO kartica je besplatna, za Clanstvo u Ulb'a Dje1o GASTRO poduzetniCkom klubu ne placa se Clanarina, a jedini uvjeti za njeno dobivanje su da podnositelj zahtijeva ima otvoren obrt, poduzece ill OPG. a.d.v.

Nakon Bakinih kolaca stigle i Djelo torte

Tvrtka Djelo sustavno prosirujc djclatnost i oboga~uje svoju ponudu novim vlastitim proizvodima. Najnoviji p roizvod stiZe iz

njenog pogona za proizvodnju kruha i pekarskih proizvoda. Nakon Sto se Djelo pekara u RaMna· rna dokazala izvrsnim slasticama, pecivima i ko· laCima, njeni su iskusni djelatnici pokrenuli p ro ­izvodnju tortiza svadbene, rodendane, krStenja, pritesti, obljetnice i sve ostale svetane prigode.

U pekari Djela torte se izraduju iskljucivo od do· maCih sastojaka . MoZe ih se svakodnevno naCi u slobodnoj prodaji alii narui'iti pace biti izradene od izabranih sastojaka i ukrailene prema svakoj zelji i prigodi. Na proizvodnji torti Djelo je otvo· rilo nekoliko novih radnih mjesta, a kvaliteta je •ajamtena. e.p.

lnformacije i naruc!Zbe: 022 460 621

~IBEN!K . 53

Sibenik tm i Jadranska banka predstavljaju: Beach bar Lantana u uvali Cigrada na otoku Murteru

L · etna oaza rocka, b uesa i dobre spize Beach ba r Lantana, koji se nalazi ~ jednoj

od najljepsih uvala na .Jadranu, Cigradi na juznoj obali otoka Murtera, vee go­

dinama je kultno okupljaliste zaljubljenika u rock i blues glazbu, ali i ljubitclja cistog mora, prirodnih pla;<a i nedirnu te prirode, a pogoto­vu spoja jednog i drugog. Lantana je po-tnata i daleko izvan granica l"irvatske jer na njenim pozornicama nastupaju i svjetski poznati glaz­benid poput lana Paicea, bubnjara legendar­nog banda Deep Purple iii Zakyje Hooker, kccri slavnog amcrickog blucscra, Johna Lee Hookera, a organiziraju se i medunarodni fe­stivali kao ~to je Murter Open a ir iii Festival slobodne glazbe.

Turisticki kredit za prosirenje poslovanja Sve stovatelje tog beach bara, koji je prera­stao u globalni glazbeni ljctni klub, poscbno cc obradovati vijest da cc do pocctka ovogodi~njc

•• • SJeENJK

BorisJtnn llan Pake b1..t11~r Deep Puflllea

BorisJIJ"en

turistiCke sezone biti proSiren na susjednu par­celu od oko 900 cctvornih metara zahvaljujuCi turistickom kreditu koji je tvrtka B&B INTER, Borisa Jurana, pod Cijim okriljem radi Lan­tana, doblla od Hrvatske banke za obnovu i razvoj i koji joj je plasiran prcko sibenskc J a­dranske bank e.

-Sve Sto napravimo bit Ce uklopljeno u prostor. Neie biti gradnje objekata vet temo samo pove{ati broj scolova i uredici okolis tako da pojacamo am­bijent koji je svojscven Lanta ni . Njezin je poloiaj takav da tune treba previSe intervenirati u okoliS, -obja~njava Boris Juran.

Lantana je nastala zbog snimanja film a Kull osvajac Kredit je dobio zahvaljuju6 svom solidnom dugogodisnjem poslovanju kojc je banka pre po<nala i nije stvarala problem kod plasiranja kredita: -Vrlo sam zadovoljan odnosom Jadran-

OfliJAV'l'llAVAKJ 20U .

slce banlce prema meni kao klijentu. lmaju ra­zumijevanja, zele podrzaci poduzecnicku ideju, a sluZbenici se odnose vrlo uljudno is uvaiavanjern. Nernate osjefaj otudenosti. Ja sam jed no vrijeme bio klijent druge banke jer Jadranska banka nije tada joS imala moguinost internetskog p/a{anja, ali lim su ga uveli vratio sam se i nisam poZalio, -kazc Boris J uran.

Tijekom ljeta u Lantani je •aposleno cak 18 djelatnika, a imaju i svoj sindikat i svoju predstavnici koja prenosi gazdi primjedbe iii prijedloge radnika. Boris Juran od pocetka svojc poduzetniCkc zamisli imao na umu tipicni beach bar. Odluka je bila dobra iako jc pocetak bio t.Zak. Kada ga je prije sedamnaest godina otvorio radio je u automobilskoj prikolici, ali je iz godine u godinu rastao i napredovao da bi da n as Lantana bila jed an od turistickih hrend o­va. fdcju da otvori beach bar dobio je kada jc u Cigracli, na njegovom terenu koji su od njega unajmili holivudski producenti, sniman film Kull onajal.

-Kada su odlazili rekao sam im da mi niSta ne trebaju platiti vee da mi ostave objekte i 1m lise koju su tu podignuli za potrebe snirnanja film i oni su pristali, prisje~a sc J uran koji sc prijc toga ba vio elektricarskim poslom, ali je oduvijek voli slusati kvalitetnu glazbu.

Glazbenici i publika u Lantanl se osjecaju kao kod kuce -Zelio sam da Lantana bude okupljaliSte /judi koji §tuju dobruglazbu ida se tu osjetaju nesputano, kao da su kod kure. Mislim da sam u tome uspio. Glaz­ba je ono prvo Sto nas odreduje, pomno je hi ramo i prilagodavamo svakorn dijelu dana, -kaze J uran. Posjetitelji koncerata u Lantani mogu i besplat­no kampirati, a glazbenid ne nastupaju samo noCu, na koncertima, nego Cesto muziciraju za svoju du§u i tijekom dana. Osim po dobroj glazbi Lantana jc poznat i po ukusnim jelima od pizzc do razlicitih morskih specijalitet.a pa rado danju svraC:aju nautiCari i kupaCi. •

SJBENIK • ••

KALENDAR

Tri godine casopisa

ProSlc su tri_godinc otkako je pocco i>.lazi ti casopis Sibenilc tm sto je velik uspjeh kada se zna koliko je danas te5ko opstati

i t iskovinama na nacionalnoj, a kamoli na lo­kalnoj razini, pogotovu onima koji ne podilaze senzaciona!Umu, ve~ pretendiraju bili ozbiljni i analililni, a mi se nadamo da smo takav reno­me u ove Lri godine zasluzili i opravdali. Potpora koju smo irnali i joS uvijek imamo nije velika, ali je znacajna i od srca, posebno naSih vjernih i redovnih titatelja. Casopisa ne bi bilo da nas od prve idejc o njegovu sadrhju i smislu nisu po driali Jadranslca banlca, tvrtka Centrometal iz Cakovca, domaci trgovacki lanac Djelo, pro fesor lvo Livakovic, biskup Ante lvas, povje sniear Joiko Zaninovic, cuvar orgulja i povi jesnih glazbcnih instTumcnata Bozidar Grga, planinar, speleo1og i putopi...<;ac Joso Gracin, fotograf Ante Baranic, Bmilija i Domagoj FriganoviC, Nataia Juri( StankoviC te jed an mecena koji Zeli osta ti anoniman, a kasnije nam se kao stalni i'lan lima pridruzio ugledni siben­ski odvjetnik Frano Baica.

Naclamo se da ovim povodom nije neskro­mno podsjetiti da smo tijekom protekle tri go­dine u nasih osamnaest brojeva (ukupno 1512 stranica ilustriranih s vise od 6000 fotografija) uspjeli osvijetliti niz aktualnih lokalnih tema i iz zaborava izvuCi brojne priCe koje svjedoCe o bo­gatoj i raznovrsnoj Sibenskoj povijesti, obogaCu­ju6 tako identiLeL Sibenika. Kada smo u ozujku prije Lri godine pokrenuli casopis Sibenilc tm, kazali smo, i joS uvijek pri tome ostajemo, da ne ielimo biti samo kronicari proSlog vremena, ve~ da nastojimo s tvarati dogadaje i akcije koji te unaprijedili kvalitetu zivota u Sibeniku, pa u ovom broju donosimo podsjetnik na taj dio naSe aktivnosti koja spada u danas vrlo popu larno druStveno-odgovorno ponaSanje.

Mo<lll prMI nallm flla<<ljlm• uz profesora hu livakoYiia l:ili su b oll> Yll)..c I p).,atili*Y I Danl Sdpon~ev

Djela, a ne samo rijeci Projekt Sibenilc tm nijc se ogranicio samo na tiskanje casopisa. !deja je hila da casopis bude svojevrsni generator dogadaja, promocije i dje­latne potpore za Sibenik vrijednih projeka ta i ideja te tako senzibilizira javnost za njih. Ra­deei na tome afirmirali smo podu>.etnistvo u staroj gradskoj jezgri pod nazivom Cu11ari po­slome tradicije povijesne jezgre. Tako smo ukazali na ugostitelje, obrtnike i poduzet.nike koji, unatoC oteZanim uvjetima, opstaju i zna­cajno pridonose tomu da dn•stveni '-ivot nc odumre u st.arom Sibeniku. U suradnji s Pri-11atnom gimnazijom s pravom ja11nosti Sv. Lo.,.e populari>.irali smo projckt osnivanja Fa­kulteta energetike i zaiitite okoliiia. Osim Sto su gradani dobili jasniji uvid u to Sto te za Sibenik znaciti osnivanje takve visokoskolske ustanove. mogli su uZivati i u osebujnoj modnoj

reviji na kojoj su odjecu pozna tog sibenskog bu­tika ekskluzivne odjete, torbi i modnih detalja Adhara, nosile dame iz sibenskogjavnog zivota dajuci potporu tom projektu.

Protiv predrasuda Sibenik tm od svog osnutka "eli pridonijeti inkluziji - ukljuCivanju u normalni Zivot osoba sa smetnjama u razvoju. Zbog toga smo, u su­radnji s Udrugom za promicanje inkluzije Si­bensko kninskc ~upanije organizirali okrugli stol racli poticanja poduzeCa i institucija da se ukljucc u projckt 7.aposljavanja osoba sa smct njama u razvoju. Sretni smo Sto su se tom skupu odazvali predstavnici gotovo svih jedinica lokal­ne samouprave, gradskih poduzeta i institucija te velikih tvrtki, a bili bismo jos sretniji da su

58 . SJ6ENJK

St.>nd t .. ~salib<flil< tm privukao je vtlilu pozomost na Sajrnu a!JOtOOnna u Skradioo.

ostvarili obetanja dace pokusati u svoje plano­ve zapoSljavanja ukljuCiti i osobe sa smetnjama u razvoju kako bi se pomoglo njihovoj brioj i djclotvornijoj intcgradji u normalan Mvot. To i nama i njima ostaje kao trajna obvcza. Casopis je donirao Udnai za promicanje inkluzije i Udruzi Kamenlia, koje okupljaju osobe sa smetnjama u razvoju, po 1000 kuna od promotivne prodaje svog prvog broja. Clanovi tih udruga od prvog dana sudjeluju u promotivnim akcijama na.Seg Casopisa i daju nam potporu, a ovim skromnim donacijama ieljeli smo im zahvaliti i dati do znanja da sui oni nei?.ostavan dio tima koji u Si beniku nastojimo stvoriti. Okrugli stol easopisa Sibenik tm okupio je sve relevantne !jude koji suo toj temi raspravljali, od dui<nosnika lokalne vlasti, dircktora svih vccih tvrtki do udruga koje skrbeo osobama s mentalnim teSkoCama . NaZa-

ottrJAV'l'M.VAKJ ton.

lost praksu nismo uspjeli bitno promijeniti. Za­po~ljavanje takvih osoba i dalje je nedostatno, ali smo ponosni ~to smo uka,ali na taj problem i pridonijeli senzibi~iranju javnosti.

Udruga poslovnih iena Na prvu godi~njicu naSeg izla, enju, u prolje~e 2011. godine, potaknuli smo osnivanje udruge poslovnih ~cna u Sibcnsko kninskoj ~upanij i u akciji pod nazivom Dajmo poslovnom svijetu u Sibensko-kninskoj iupaniji i ienski lik. Upo zorili smo kako je u Sibensko-kninskoj zupaniji vrlo malo Zena na rukovodeCim menadZerskim pozidjama u poduzeCima, kako privatnim, tako i dn avnim i gradskim. Nedugo poslije toga u Sibeniku osnovan ogranak Udruge poslovnih zena Hrvatske Krug, jedanaesti u Hrvatskoj koji uspje~no djeluje i jedan je do najaktivnijih u naSoj zemlji.

Zdravija marenda Zeleo unaprijediti kvalitetu zivota u Sibeniku, pogotovu djece i mladib, potaknuli smo u jav­nosti i pitanje ishrane dje<:e i potrebu uvodenja u sibcnskc skolc zdravije marcndc. Pridobili smo i gradsku vlast koja jc tom projektu dala puno potpon1 tc strucnjake koji se bavc zdravi jom prehranom. Mnoge s tatistike govore da se, upravo zbog losih prehrambenih navika i kon-

v

Hvala Vam sto volite Sibenik Kada smo tijekom 2009. godine radili na projektu casopisa Si­benik tm nije nam bio ci]j napraviti novinu koja Ce biti sa mo dobar komercijalni proizvod, nego novinu koja ce pokazati da u Sibeniku i Sibens ko - kninskoj zupaniji ima projeka ta ; po­jeclinaca te kultumih i prirodnih vrijednosti na koje moZemo bit ponosni i koji mogu biti zamasnjak razvoja Sibenika. Zeljeli smo promicati vrijednosti Sibenika i Sibensko - kninske Zupa­nije kako bismo se svi osjeCali s naZnijima i perspektivnijima cak u ovim te~kim vremenima. Sibenik se nema tega s tidjeti i nema razloga osje~ati se manje vrijednim od bilo kojeg drugog grada. Sadr,aj smo osmislili tako da bude poticajan ida mi Si­bencani konacno polnemo djelovati kao tim, da pri, namo jedni drugima ono dobro ~to radimo i ~to poma"e ra,voju i napretku lokalne zajednice u cjelini te da jal, izrugivanje i nepriznavanje kvaliteta ostavimo u ropotarnici povijesti. Drago nam je da su Citatelji prepoznali upravo tu posebnost ovog casopisa i da su to bogato honorirali kupujuci ga ne samo za sebe nego i za svoje prijatelje i rodbini sirom svijeta. Uostalom, ima li veceg kom­plimenta od neeije odluke da prijatelju ili rodaku negdje daleko u svijetu daruje neSto Cime se ponosi? Ali to nije kompliment samo nama koji stvaramo Casopis veC i naSem Sibeniku. Zato - Hvala Vam Sto nas litate! i Hvala Vam Sto volite Sibenik.'

zumiranja, s nutricionisti&og glediSta, nekvali­tctnc hrane, poveeava broj gojazne djecc, ali sc stvara i dobra podloga za mnoge kronicne bo­lcsti poput dijabctcsa i visokog tlaka. U Hrvat skoj je od 2001. udvostrucen broj pretile djece, s lim da je medu prva~itima vet njih 20 posto pretilo. Pokazalo se da se jos uvijek ne shvala O<biljnost tog problema i da je rije~ o duboko ukorijenjenim predrasudama koje postupno, stalnom edukacijom, treba mijenjati i prevla­davati, ali jc ipak u nckim osnovnim skolama, zahvaljujuCi naSoj inidjativi, pokrenut projekt pod na~ivom Zdravija marenda.

Prva sibenska javna ko5arkaska utakmica Casopis Sibenik tm i Skola koiarke Draien Petrovic proslog su ljeta obiljc"ili do tada ne poznati, bolje reCeno zaboravljeni, datum iz po­vijcsti sibenskog sporta. Rijee je o 65. godisnjici prve javne koS.rkaske utakmice koja je odigra­na u Sibeniku, a u< to smo proslavili i petnae­sti rodendan Skole kosarke Draien Petrovic. Organizirali smo tad a susret najstarijib "ivutib sibenskih kosarkasa koji su odigrali tu prvu ko­SarkaSku utakmicu 1917. godine na SubiCevcu i najmladih clanova Skole kosarke Draien Pe­trovif . Od veterana na proslavi su hili Milivoj Mita Boranii, Davor llijai, Tomislav ZoriC,

80 . SI6ENJK

Jta Nautiltom sajmu u ~ilu i bro;ni'ndrugim sajmorima (asupls Sl~ik tm ;e predstOIIjen zahval~ju<i polpo<i dornale lf90¥a&e twlke Ojelo ll>)a ga;. p<lhvatlla 1 pod•b la prije izlolSka pwg broja.

Boris Baica, Marinko Konjevoda i Lovor Lepei. Umjesto puhanja svjeCica na rodendan­skoj torti za 65. god ina prve kosarkaske utakrni­ce oni su zajedno s malim koSarkaSima ubadvali Joptu u koS, a mladi naraStaj im je darovao za njih posebno izradene majice s amblemom Sko­le kosarke i brojem 15.

Kuca sibenske sportske slave Sibenik tm tada je objavio kako je koS.rku u Sibenik donio brat ni par Res-Korilit, tada~nji profesori u Sibenskoj g im naziji koju su organi­zirali prvu javnu kosarkasku utakmicu 1917. godine. Na sveCanosti bile su nazoCne njihove kCeri Sto je bilo povod da organiziramo i temat­ski okrugH stol na kojem smo inidrali osnivanje KuCe iibenske sportske slave, institudju Cija h i glavna zadata hila Cuvanje i izuCavanje baSti­nc sibcnskog sporta.

Povijest sibenske marende i kulture marendavanja Krajem prosle godine objavili smo prve priloge za povijest tradicionalne Sibenske marende i kul­ture marendavanja, ada ne ostane t>-ve samo na rijeCima organizirali smo prvo strulno vodeno razgledavanje Masne ulke te povijesnih siben­skih oSt.arija i toverni kako bi se sami SibenCani podsjetili na bogatstvo svoje marendaske ba­Stine.Tom prigodom inicirana je akcija zaStitc marendc kao §ibenskog urbanog kultumog do bra i povijesne ba§tinc koja moU! postati i dio ~ibenske turisli&e ponude. Brojni sudionici tog obilaska ulica i •grada u povijesnoj je•gri Sibe­nika, koje su upravo •bog marende postale vaz­nim dijelom njegove povijesli, bili su odu~evljeni saznanjima 0 tom dijelu s ibenske bas tine koja je vee odavno postala neizbrisivim dijelom kolek­tivne svijesti i iclentiteta SibenCana. PoclrZali su icleju zaStite marende kao kulturnog dobra, a to je hila i najava pocet.ka moguceg sustavnog rada na L'>traZivanju novije urbane proS.losti Sihenika, gradskih obieaja i ne samo marendaske tradicije ncgo i mnogih drugih fen omena koje su Sibenca ni baStinili od prijasnjih gencradja. •

BEl BOll, PARE I SVEGA OSTALOG STO VAM STVARA NEUGODU! Novi kozmeticki aparat HYIDRACLE.AN za sve tipove koie, poznatog

francuskog proizvoclaca GUINOT, uz nas provjereni kozmeticki tretman samo za pola sata jamci njegovano I svjeze lice, muskardma i zenama.

Mislimo na Vas i Vas lijepi i njegovani izgled bez boll i muke.

}~jiZara Matica je jedina klasil na knji.Zara u Sibeniku. Ljubitelji knjige tu

mogu uiivati u ugodnom, knjizi i knji.Zevnosti primjerenom ambijentu i bez ' urbe birati izmedu viSe od dvadeset tisuca knjiga gotovo svih hrvatskih

izdava&ih kuca te inozemnih i strulnih izdanja. U ovu knji.Zaru rado zalaze turisti i svi oni koji vole Sibenik i ~ibenski kraj jer tu mogu na<'idjela lijepe knjiZevnosti na materinskom jeziku, obilje turistii'kih vodii'a, destinacijskih edicija iz Sibenika i cijele Hrvatske te najve<'i izbor publicistii'kih i knjizevnih izdanja Sibenskih autora i djela o Sibeniku. (a.d.v.)

PORTRET' • NIXICA !mJNJC

PORTAET

Kemija mi je struka, glazba hobi, a Stari prijatelji strast

82 . SJ6ENJK

Znanstvenid tvrde da ljubav ne Zivi u srcu i da je ona s.amo obiCan kemijski proce.s. S vremenom je rijeC kemija po­

stala zamjena za rijec ljubav pa kada izmedu dvoje !judi zaiskri mnogi kazu: -Dogodila se ke­mija.

Zahvaljujuti znanosti znamo, eto, da ljubav ne stanuje tamo gdje je vide neizredvo brojne ljubavne pjesme nego negdje drugdje. Pitanje ljubavi time bi trebalo biti zauvijek rijeSeno, ali svi znaju da nije jer o no i dalje stoji izmedu znanstvenika s jedne i filozofa, pjesnika i za­ljubljenih s druge strane nepremostivog jaza. Dubine ljubavi nepoznate su nam poput dubi­na oceana i svemira, a o odgonetkama njenog smisla raspravlja se jednako kao o smislu l<ivota,

smis1u postojanja Covjeka i svrsi post.anka sve­mira. Ako je ljubav samo kcmija je li to onda i kemija bit naSeg postojanja?

To je zamrseno pitanje na kojc je jos tc~e

odgovoriti onima koji poznaju Nikolu Nikicu Sirin iCa diplomiranog inZenjera kemije Ciji je l<ivot obiljel<en neprolaznim kemijom ljuba­vi prema glazbi, rijeci Krki i njenim vodama, rodnom Skradinu, svom Sibeniku i ... prema svima o nima kojim.a je svirao i pjevao po­

sljednjih 5ezdeset i kusur godina. On sc, koliko znamo, kao kemiCar nikada nije bavio kemijom

ljubavi, ali je zato njcgov zivot pun kcmije ljuba vii prijateljstva.

OtGJAVT&AVAKJ 20U.

Skradinjanin rupsko-drniSkih gena Rodio sam se usred Drugog svjetskog rata 1942. godinc u Skradinu. lako su vrcmcna bila teska i zivjelo se oskudno, imao sam lijepo dje· tinjstvo. Rata se, naravno, ne sje<am, a sve moje djctinje uspomene vezane su za obitclj, Skradin, moju voljenu Krku i glazbu. Bio sam okruzen glazbom i gla>.ba me od tada pratila na svakom mom Zivotnom putu i na svakom koraku. Moj otac Stjepan, •van Stipica, podrijetlom je iz Rupa, a majka Olga jc iz Drniia. Ona jc iz roda Mihaljevica, poznatih drniskih glazbenika i pjcvaca. Ja sam dobio ime po ocevom ocu, svom djedu, Nikoli kojeg su zvali Nina, a :!ivio je u Rupama ponad Visova&og jezera. I• Rupa je i

Nikica Sirini(, gospodarstvenik, glazbenik,

prvi gradonacelnik Grada Skradina i jedan

od Starih prijatelja

moja baka s oCeve strane. Zva)a se Luca Mara ­sovic. Majka je bila dijete Mat e Mihaljeviea i Milke kojoj je djevoja&o prezime bilo Slavica, a porijeklom je i>. Loz ovca. Moj brat Boziclar, s kojim sam ost.ao nerazdvojan1 rodio se 19 43. godine.

Zavicaj od vode, kamena i neba Moj otac i majka upoznali su se sluCajno na o to­ku Visovcu. Kako je blagdan Gospe Visova &e .ajednicki Skradinjanima i DrniSanima, na Vi­sovcu se svake godinc jcdnih i drugih okupi u velikom broju. Tako su i njih dvoje krenuli u ho· doCaSCe na Visovac. Dogodilo se da je moj otac .apeo za Olginu cipelu ill ju je nehotice malo

• CULINARIA SIBENIK

CULINARIA SIBENIK

I<ada Lada danese proljece, a Vesna i Jarilo zavladaju svijetom

guStaju se sparoge, spuzi i jaja Jarilovi proljetni spuzi s kasom od zobi i petrusimena

SASTOJCI {ZA (ETIRI OSOBE)

120 grama zobenih pahuljica (zobene ka~)

4Cie<iiiiiaiiisrreiio-male _____ _ govedejuhe

1 kilogram svje!ih i ivih spuia iz iJ<llja iii ...

100 grama cis tog mesa spu!a iz teglice

SO grama ma~aca

jedna manja kapula -···-- -·····--·-··-~---·-·--···-·

jedna mrkva

strucak I ilea peuusimena --·--····-------·----·-jedna mala chili paprilica

prstohvat petrusimena

soli papar po ukusu

Civi]ei-;iiiiiemailiilo'V.ltiifa·--·-·--·-·-·--·-·--·-·--·-·-· desetak zrna cmog papra

pregr!t cvjetova ru!marina ................ sokjednog limuna

PRIPREMA:

Al<o se ovo jelo priptema od svje!ih puleva polrebno ih je preko noli ostaviti u mre!id iii nel<oj prikladooj grubo tkaooj vre6ci da ispuste ~uz.

Oobro je dan ranije simo sjeckano iii samljeveno liSle petrulimena l)<lmijesati s maslacem tako da se dobije grumen zelenog maslaca bez kojeg ovo jelo ne bi imalo smisla.

l'liptema poci­nje kuhanjem mrkve, kapule i papra u zrnu

u mjelavini slaoe vode i limunovog soka.

Kada zacinjena voda zakuha u nju se ubace spu!i i kuhaju deset do petna­est minuta. Oobro je posudu u kojoj se kuhaju spun odmah maknuti s vatre i staviti u posudu s dosta leda da se sto pole ohlade. !glom iii S!i­kadentom pa!ljivo se izvade kuhani spun iz kuoca i preliju juhom u kojoj susekuhali. Tako ih je moguce cuvati nekolikodana. U drugoj posudi !leba zakuhati te-

meljac {bistru govedu juhu), ubadti u oju zobene pahuljice te ih kuhati kratko, svega dvije tri minute, dok oe upiju temeljac. Kada se zob pretvori u kaiu dodaje joj se zeleni ma~ac od petrusimena te se kuha kradco oa laganoj vatri i pa!ljivo mijela dok se nedobije fi na, mirisna i sjajna krema kojoj se mole po ukusu dodati malo papra. Kada je to gotovo potreboo je j.S samo na ma~inovom ulju kratko prliti spu!e te ih po ukusu posoliti i dodati im malo papra.

PRIJE IZNOSENJA NA STOL

Krema od zobi i maslaca mole se

l)<lmoeu kalupa lijepo oblikovati oa pijatu. Na nju se stave spu!i i c'ljetovi ru!marina koji su, osim Ito su lijepi i dekorativni, vrlo ukusni izdravi.

VI NO

Za ovo fino jelo od spuia, zobi i petru­simena zaCinjeno cvjetovima rulmari­na oije lako nad vi no primjereoo nje· govim supt~nim okusima i mirisima pa je najbolje l)<lsegnuti za (aiom lijepo ohladenog S.mpanjca. Pronalli smo ga u istarskom gradi(u Momjanu gdje vinarija Kobolo tradiciooalnom metodom vrenja u bod proizvodi le­prsavi pjenuia< ReBrut od mjelavine chardonnaya, pinota i malvanje.

Of11JAk/Tit.AVAKJ 20U .

Jeste li •mali da je lade.nj staro ime 1.a travanj? s.u ih s~trc Tuga i Buga i njihovo petero braCe To ime potjeCe od Lade slavenske boiica lju- Kluk, Lobel, Kosenc, Muhlo i Hrvat poveli na bavi, ljepote i plodnooti koja do proljemog dugi put iz pradomovine Bijele Hrvatske koja

ckvinocija boravi u lrlju, svijct mrtvih zajedno s se oalazila t.:uno negdje iza Karpata, i dovele u Velesom rogatim bogom stoke. U trenut:ku kada naSu danaSnju postojbinu izmedu rijeke Dr ave i Lada trc.bao izaO iz. podzcrnlja i donijcti proljcte Jadranskog mora. vrata lrija otvara joj Gerovit. Lada, iako je pr- Slave.ni su ra1\0 dospjeU pod utjecaj krila1tske veostve.no boginja ljeta, donosi proljele kojim religije pa postoji malo podataka o njihovoj per vlada Vesna boZica mladosti i proljeCa. Ona osim ganskoj religiji i mitovima. Neki drevni slavenski ljepole ima vlast oad sunlevo1n toplinom koja rituali pretopili su se u kdtanske obtede kojih se budi prirodu nakon zime. U narodnim predaja- ~~11~ "-'d:iMt~l•n•\tli=>o·C•\OO< Wic i danas pridriavamo. Tragovi njihovih vjcrovanja ma Vesna se opisuje kao prekrasnu djevojku okitenu <:vijete.tn koja ostali su oluvani u narodnim pri<ama, obi(ajima, pjesmama. predaji donosi radost, veselje i budenje prirode nakon Sto jeotjerala Moranu te, a o Lome goLovo i 1\e ra:unHlj.:uno. u naSim prehrambenim ltavika-boginju z.ime, snijega. leda i smrti. Ona nije san\3 jer tu je i mladiC ma i puelwj gastronmniji posc!bno onoj proljetnoj. Kako su hranu pri izu?A;!tne ljcpote koji na glavi nosi krunu napravljenu od p()ljskog c.vi premali naSi drevni preci ne z.namo, ali pogled u daleku proSlost budi je<'a, Jarilo bogvegetadje i plodnosti koji ua Ladinu zapovijed otvara ma~Lu pa smo u 1\.a~Oj Culinariji pripre.tnili dva jela od sastojaka koje vrata neba i silazi na Zernlju donoseO proljcCc. donosi proljt..>Cc, a imaju i snaZnu sirnboliku, jaja, zelenih izdanaka Uta su boianstva vjerovali naSi davni preci joS puno prije nego Sto iparoga, vjeCnih maslina, puZeva i cvjetova ruZmarina. •

Proljetni pijat boginje Vesna

SASTOJCL

(ZA lETIRl OSOBE)

struC..k iparoga

cetiri jaja .... . ..... 400 grama dehidriranih crnih maslina

desetak zelenih izdanaka koroma(a

cetiri !lice maslinova ulja

cetiri !licedomace kvasine

sol

papar

PRIPREMA:

Najprijenapravimo laganu marinadu od maslinova ulja i kvasine za1injenu solju i paptom, a onda sitno i~ecka­mo dehidrirane erne masline koje smodobili tako ito smo crne ma~ioe bel ko!tica dr!ali ni do /etiri sata u pe(nici ugrijanoj na 110 srupnjeva. 5proge kratko prokuhamo u slanoj vodi i potopimo ih u marinadu.

PRIJE IZNOSENJA NA STOL

Za serviranje proljetnog pijata bo­ginje Vesne bolje ie poslu!iti neka zgodna zdjelica oego pijat jer je OI'O

jelo iznimno dekorativno i puno sim­bolike. Oakle na dnu zdjelice napravi se ~jenac od simo ~eckanih cmih d~

hidriranih maslina koje simboliziraju plodnu zemlju. U sredinu vijenca ulije se Mica ma-

rinade od kvasine i maslinova ulja koja simbol~ira

snagu proljeia i budenje !ivotnih so­kova. Na marinadu se pailjivo stavi kuhano jaje kojem je !umanjak jol kremast (to se posti!e iii kuhanjem jaja u ljusa 43 minute na tempera­tun od 63 stupnja iii, jednostavnije. posiranjem jaja u wuco~ ali ne kipu­ioj, slanoj vodi s malo kvasine). Jaje je univerzalni simbol stvaranja. neu­ni~ti !iYOta i ponovnog radanja.

U humus od crnih ma.slina pailjivo se zabodu lparoge koje u oYOm slu­(aju simboliziraju lumu i prizivaju spomen na Snibora, slavroskog boga luma i vjetra, te uz njih svje!i izdanci koromaea koji predSiavljaju nalu gusto i mirisnu dalmatinsku makiju. S¥1! se pokapa maslinovim uljem oje kapljice predstavljaju ki.su koja se smatra simbolom nebeskog utjecaja na zemlju i daje joj plodnost. Na kraju se ovo cudesno proljetno jelo ukrasi krupnim zrnima morske soli koja simbolizira !ivotne i bo!an­ske vrijednosti koonstva kao okusa i svjetla ljudskog !iwta. Naravoo uz ovo jelo obavezna je

kri.ska toplog domaceg kruha koji u biblijskom izrieaju ima jasnu znako­vitost i predstavlja simbol dara koji nam dolazi s nella.

VLNO

Kako je ovo proljetno jelo pretruje­no po~Siu i simbolikom lijepo je uz njega ponuditi vino iz na!eg kraja koje i samo vuce korijene iz starine. Mi smo se odlucili za deb~ lutica vinarije Bibii iz Plastova. Rijel je o specificnom bijelom vinu dobive­nome metodama koje se koriste za proizvodnju anog vina kojeg u !i­benskom kraju zoaju kao !utinu.

StBENtK• 73