UTJECAJ BILJNIH REGULATORA RASTA NA SADRŽAJ POLIFENOLA I ANTIOKSIDACIJSKU AKTIVNOST DUBROVAČKE ZEČINE

Valerija Vujčić 1, Marijana Radić Stojković 2, Sandra Radić Brkanac 1

1Botanički zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno‐matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska, 2Zavod za organsku kemiju i biokemiju, Instutut Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, 10000 Zagreb, Hrvatska

TP TF THA TFL TPAN DPPH ABTS

LIST BA+NAA 23,47 b 10,14 c 20,42 b 12,76 b 1,38 a 80,83 c 72,97 a

KALUS BA+NAA 39,10 a 14,29 b 26,56 a 17,58 a 0,33 b 84,99 b 75,87 a

LIST BA+2,4 D 24,07 b 11,22 c 17,45 b 10,51 b 1,34 a 86,22 a 76,95 a

KALUS BA+2,4 D 36,98 a 29,82 a 28,73 a 19,47 a 0,39 b 78,55 d 64,26 b

GA 20 g/L 95,57 99,11

Vrijednosti označavaju srednju vrijednost 3 replike. Statistički značajno različite vrijednosti označene su različitim slovima.

Standarna devijacija uzorka < 5%

Tablica 1. Sadržaj polifenola: ukupnih fenola (TP; mg GAE/g sm), ukupnih flavonoida (TF; mg QE/g sm), ukupnih hidroksicimetnih kiselina (THA;mg CAE/g sm), ukupnih flavonola (TFL; mg QE/g sm) i proantocijanidina (TPAN; mg CE/g sm) te antioksidacijska aktivnost mjerena DPPHmetodom (DPPH; % inhibicije) i ABTS metodom (ABTS; % inhibicije) u etanolnim ekstraktima biljne vrste Centaurea ragusina L.

Dobiveni rezultati ukazuju da biljno tkivo dubrovačke zečine uzgojeno u kulturi tkiva predstavlja dobar izvor polifenola i antioksidanasa koji bi se potencijalno mogli koristiti u liječenju i prevenciji bolesti uzrokovanih slobodnim radikalima.

Biljke dubrovačke zečine uzgojene su u uvjetima in vitro iz sjemenki sakupljenih naprirodnom staništu oko Dubrovnika (Konavoske stijene – lokalitet Pasjača). Sjemenkesu sterilizirane i nasađene na hranjivu podlogu ½MS uz dodatak 0,5 M (BA) i 2,9 Mgiberelinske kiseline (GA3), 3% saharoze i 0,8% agara [3]. Izdanci izolirani iz sjemenkinekoliko su mjeseci subkultivirani na istoj hranjivoj podlozi. Za inicijaciju razvojaizdanaka i kalusa izdanci su presađeni na podloge ½MS BA (2 mg/L) + NAA (0,2 mg/L)i ½MS BA (2 mg/L) + 2,4 D (0,2 mg/L). Listovi i kalusno tkivo nakon 45 dana rasta natestnim podlogama liofilizirani su i usitnjeni u tarioniku uz pomoć tekućeg N2 te suekstrahirani u etanolu (80% v/v). Sadržaj ukupnih fenola (TP) i flavonoida (TF)određen je prema metodi Zhishen i sur. [4] dok je sadržaj ukupnih hidroksicimetnihkiselina i flavonola određen prema metodi Howard i sur. [5]. Sadržaj ukupnihproantocijanidina određen je vanilin-HCl metodom [6]. Antioksidacijska aktivnostekstrakata određena je DPPH [7] i ABTS [8] metodom.

LITERATURA:1.Radić S, Peharec Štefanić P, Lepeduš H, Roje V, Pevalek-Kozlina B. Salt tolerance of Centaurea ragusina L. is associated with efficient osmotic adjustment and increased antioxidative capacity.Environ Exp Bot 2013; 87: 39-48.2.Khammar A, Djeddi S. Pharmacological and Biological Properties of some Centaurea Species. Eur J Sci Res 2012; 84: 398-416.3.Pevalek-Kozlina B. In vitro propagation of Centaurea ragusina L., a Croatian endemic species. Acta Biol Cracov Ser Bot 1998; 40: 21-24.4.Zhishen J, Mengcheng T, Jianming W. The determination of flavonoid contents in mulberry and their scavenging effects on superoxide radicals. Food Chem 1999; 64: 555-559.5.Howard LR, Clark JR, Brownmiller C. Antioxidant capacity and phenolic content in blueberries as affected by genotype and growing season. J Sci Food Agric 2003; 83: 1238-1247.6.Sun B, da-Silva JMR, Spranger I. Critical factors of vanillin assay for catechins and proanthocyanidins. J Agric Food Chem 1998; 46: 4267-4274.7.Germano MP, Pasquale RD, D’Angelo V, Catania S, Silvari V, Costa C. Evaluation of extracts and isolated fraction from Capparis spinosa L. buds as an antioxidant source. J Agric Food Chem2002; 50: 1168–1171.8.Re R, Pellegrini N, Proteggente A, Pannala A, Yang M, Rice-Evans C. Antioxidant activity applying an improved ABTS radical cation decolorization assay. Free Radic Biol Med 1999; 26: 1231–1237.

Ovo istraživanje je sufinancirala Europska unija: iz Europskog socijalnog fonda u sklopu programa Razvoj

ljudskih potencijala 2007. – 2013. u sklopu projekta “HR.3.2.01-0290 Biološka aktivnost fitokemikalijabiljne vrste Centaurea ragusina L. (BioFitoCen)”

http://www.biofitocen.biol.pmf.hr/

½MS BA + NAA

½MS BA + 2,4 D

Dubrovačka zečina (Centaurea ragusina L.) je zakonom zaštićena i endemična hrvatska biljna vrsta. Naseljava pukotinevapnenačkih stijena koji se uzdižu okomito iznad Jadranskog mora te je prilagođena na uvjete povećane koncentracije solii visokih temperatura [1]. Mediteranska klima u Hrvatskoj pogoduje rastu, često endemičnih, biljnih vrsta s povećanimudjelom sekundarnih metabolita. Vrste roda Centaurea bogate su polifenolima te su dokazana njihova antioksidacijska idruga ljekovita svojstva [2]. Cilj ovog istraživanja je odrediti sadržaj polifenola i antioksidacijsku aktivnost etanolnih (80%)ekstrakata biljne vrste C. ragusina uzgojenih u uvjetima in vitro na podlogama s dodatkom biljnih regulatora rasta -citokinina (BA; benzil-aminopurin) i auksina (NAA; -naftil octena kiselina i 2,4 D; 2,4 diklorfenoksioctena kiselina).

MATERIJALI I METODE

ZAKLJUČAK

REZULTATI

UVOD