uvod | 1 · 2015-04-10 · 2 | uvod zahvala u ime nositelja, Grada Solina i Hrvatskih šuma-uŠP Split, od srca se zahvaljujem svim sudionicima projekta Ex Marlstone Quarry as a Community

uvod | 1

2 | uvod

zahvala

u ime nositelja, Grada Solina i Hrvatskih šuma-uŠP Split, od srca se zahvaljujem svim sudionicima projekta Ex Marlstone Quarry as a Community Space.

Hvala Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu na partnerstvu pri organizaciji studentske radionice Mayday! Majdan! Mayday!. Mentori i mentorice - dr.sc. Hrvoje Bartulović, dipl.ing.arh., Ivan Jurić, dipl.ing.arh., Bruna Kovačević, mag.ing.arh., Ana Krstulović, mag.ing.arh., Mirjana Radoš, mag.ing.arh. i dr.sc. Duj-mo Žižić, dipl.ing.arh., baš kao i studenti i studentice arhitekture splitskog FGAG-a, njih čak 27, kroz zadnjih mjesec dana strpljivo su i predano radili na zahtjevnom zadatku. Bez njihova sudjelova-nja ovaj projekt zaista ne bi bio ostvariv.

Hvala i svim stručnjacima koji su pomogli da projektna ideja do-bije multidisciplinarnu dimenziju: g. Gvidu Piasevoliju, stručnom upravitelju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vri-jednostima na području Splitsko-dalmatinske županije, Igoru Be-lamariću, dipl.ing. kraj.arh., Nikoli Bojiću, MA in Design studies: Art, Design & Public Domain, te Ivanu Raki i Miji Grgi iz Udruge Permakultura dalmacija.

CEMEX-u Hrvatska zahvaljujem na donaciji prijevoza za terenski rad u Majdanu, domu kulture Zvonimir Solin na ustupanju gale-rije za izložbu studentskih radova, a Mariju Bašiću, Jakovu Tekli-ću i Hrvoju Bartuloviću na fotografijama s lokacije. Hvala i svim zainteresiranim građanima koji su izdvojili vrijeme i riješili anketu vezanu uz projekt. Na koncu, ostaje mi zahvaliti se i Europskoj kulturnoj fondaciji koja je podržala cijeli istraživački proces.

antonija eremut, koordinatorica projekta

4 | uvod uvod | 5

Prostor za zajednicu: “ex Marlstone Quarry as a coMMunity sPace”

Na području Grada Solina, južno od izvora rijeke Jadro u naselju Majdan, nalazi se zapuštena površina nekadašnjeg tupinoloma veličine gotovo 5 hektara. Ova zaštitna zelena površina, kako je definirana važećim GUP-om, u vlasništvu je Republike Hrvatske i pod upravom Hrvatskih šuma — uŠP Split.

Nakon niza godina postignut je dogovor institucija oko revitaliza-cije ovog prostora u kojem i oko kojeg su spletene tri teme važne za održivi razvoj i identitet Grada Solina: ekologija, arheologija i industrija. Naime, osim bogate arheološke baštine, Solin je i kolijevka cementne industrije na prostoru srednje dalmacije, a Majdan, odnosno područje gornjeg toka rijeke Jadro, njome je značajno obilježeno.

Prostor čiji smo potencijal ispitivali studentskom radionicom ujed-no je rubni dio šumsko-gospodarske cjeline Perun-Mosor koja pre-ma kriterijima općekorisnih funkcija šuma ima pozitivne učinke na vodni režim i hidroenergetski sustav, klimu neposrednih naselja te zaštitu i unaprjeđenje ljudskog okoliša. Šumsko-gospodarska cjelina Perun-Mosor ocijenjena je srednjom ocjenom na dimenziji rekreativne, turističke i zdravstvene funkcije, ali je istaknuto da po-stoji veliki potencijal realizacije takvih sadržaja.

Projekt revitalizacije nekadašnje kave stoga je krenuo od rekrea-cijskog potencijala površine, te ga „nadogradio“ edukacijskim i kulturnim komponentama koje omogućavaju širi spektar aktivno-sti i pozivaju lokalnu zajednicu na aktivnu participaciju u kreiranju sadržaja i korištenju površine.

Projektnu ideju uređenja interaktivnog, participativnog parka i vrta na platou nekadašnjeg tupinoloma prijavili smo 2014. godine na Idea Camp u organizaciji Europske kulturne fondacije, čija je tema bilo aktiviranje zajednice u redefiniranju i oblikovanju javnih prostora. Projekt je uvršten među 50 najboljih od ukupno 813 prijavljenih iz cijele Europe, da bi u konačnici bio jedan od 25 projekata koji su dobili sredstva za istraživanje. Istraživački proces sastoji se od sljedećih elemenata:

1. gradnja (institucionalne) suradničke platforme; 2. studentska arhitektonska radionica u suradnji s FGAG-om; 3. izložba u Domu kulture Zvonimir Solin i odabir najuspješnijeg idejnog rješenja; 4. konzultacije s ciljnim skupinama i lokalnom zajednicom 5. medijska vidljivost projekta.

U 2015. godini, koju je Vijeće Europe proglasilo godinom Europ-ske industrijske i tehničke baštine, usmjerili smo se na revitalizaciju industrijom uvjetovanog krajolika. Najuspješnije idejno rješenje odabrati će žiri i zainteresirani građani (posjetitelji izložbe), a ono će služiti kao podloga projektne dokumentacije za odgovarajući EU natječaj.

antonija eremut, mag.pov.umj.grad solin / hrvatske šume – ušp split

6 | uvod uvod | 7

Studentska radionica Mayday! Majdan! Mayday! dio je projekta Ex Marlstone Quarry as a Community Space financiranog od Eu-ropske kulturne fondacije. Radionicu je organizirao Fakultet gra-đevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu kao partner nositeljima projekta - Gradu Solinu i Hrvatskim šumama-uŠP Split.

Cilj radionice bio je utvrditi prostorni i programski potencijal na-puštenog tupinoloma u Majdanu, preispitati projektni zadatak te istražiti značaj obuhvata za širi prostor regije.

Mentori — voditelji radionice bili su arhitektice i arhitekti: dr.sc. Hrvoje Bartulović, Ivan Jurić, Bruna Kovačević, Ana Krstulović, Mirjana Radoš i dr.sc. Dujmo Žižić.

Na radionici je sudjelovalo 27 studenata Diplomskog sveučilišnog studija Arhitekture, koji su radili u deset dvočlanih i tročlanih gru-pa. Radionica je provedena od 4. ožujka do 7. travnja u prosto-rijama FGAG-a, s konzultacijama održavanima u tjednom ritmu. Na uvodnom okupljanju održana su tri tematska predavanja (sa-žetci su iznijeti u nastavku) te je u prvom tjednu organiziran posjet lokaciji sa stručnim suradnicima. Na zadani edukativni, rekreacijski i kulturni programatski okvir studenti su reagirali pozitivno — provodeći vlastitu analitiku, u kojoj su nastojali detektirati realne potrebe budućih potencijalnih

korisnika, došli su do 10 različitih tema za park. To su: osjetilni park, rehabilitacijski centar za ptice, javno kupalište, pustolov-ni park, sportsko-rekreacijski park, edukativni botanički park, participativni vrtovi, školski park i učionice na otvorenom, poli-valentna površina, obiteljski park. Za svaku od ovih tema poku-šalo se pronaći adekvatne prostorne intervencije na zadanom obuhvatu, uz maksimalno poštovanje zatečenih specifičnosti same lokacije. Time u pojedinim rješenjima rimski akvedukt postaje kulisa predstavama na otvorenom, tupinolomske kli-sure dragocjeni izvor vode, vidikovac ili pak inspirativni poligon za tjelovježbu, a sama vegetacija služi kao element kojim se definiraju prostorne senzacije.

o uspješnosti pojedinog rješenja ostavljamo vam da prosudite proučavajući radove u ovom katalogu, uz želju da se neke od ovih zamisli uskoro i realiziraju. Mišljanja smo da rezultati ra-dionice opravdavaju i nastavak rada na sličnim temama, te se nadamo da će stručnu i širu javnost zainteresirati za potencijal koji leži u prostornim tragovima industrije cementa. Nama pre-ostaje da se zahvalimo Gradu Solinu i Hrvatskim šumama-uŠP Split na pozivu i suradnji, te svim predavačima, stručnim surad-nicima, mentorima i studentima na vrijednom i posvećenom radu, bez kojeg ovo ne bi bilo moguće!

dr.sc. hrvoje bartulović, dipl.ing.arh.dr.sc. dujmo žižić, dipl.ing.arh.

Prirodni uvjeti Podrucja južno od izvora rijeke jadro

U podnožju flišne padine nakupio se debeli sloj finih (sitnih) materijala istrošenog lapora. Pojedine biljne vrste poput brnistre (Spartium junceum) i alepskog bora (Pinus halepensis) izborile su se među konku-rencijom i na mjestu na kojem se nalaze prezentira-ju doseg stabilnijeg ekološkog sistema od onog na kojem rastu terofiti. Terofitske biljne sveze nisu dužeg vijeka trajanja od nekoliko godina, a u ovisnosti su o djelovanju čovjeka, odnosno njegovom intenziv-nom odsustvu s terena. Zvjezdan (Aster squamatus) se javlja kao jednogodišnja, odnosno dvogodišnja

8 | uvod uvod | 9

biljka (u ovisnosti o blagosti zime) koja se na terenu održava sna-gom hiperprodukcije sjemena, ali se na ovom ne može zadržati u konkurenciji s „nositeljem“ ovog tipa makije – brnistrom. Sličan odnos snaga uočavamo i na Stinicama, u podnožju flišne padine, a prisustvo šaša (Carex sp.) na obje lokacije indikator je slabe propusnosti vode kroz horizonte tla. Pojava zvjezdana u velikom broju jasan je signal visokog stupnja urbanosti (tzv. urbanofilna biljka) ovog prostora i služi kao pokazatelj razine utjecaja dinami-ke razvoja grada: ova biljka preferira mjesta bogata dušikom, što uglavnom povezujemo s intenzivnim antropogenim utjecajem. Po-drijetlom iz južne Amerike, prvi put je kod nas primijećena 1970-ih godina na otoku Mljetu, a botaničari su na Malti ustanovili da se u prirodi širi uglavnom na područja koja i inače obitava u svojoj domovini - s naglaskom na dovoljnu količinu vlage.

Potpuno drugačiji, suhi režim, biljke imaju u životnom prostoru krune susjednog dioklecijanovog akvedukta. Iz kamenih zidova na prostoru grada raste raznolika flora (koja u sebi sadrži gotovo sedminu od ukupno 800 divljih biljaka u Splitu), ali ona izbija učestalije iz vertikalnih fuga, pa je gotovo egzotično vidjeti skupine biljaka nastale direktno na horizontalnoj površini neke gradnje.

Prosječna godišnja količina oborina kreće se ovdje oko 1100mm/m3 i svakako je viša od one u samom gradu. Nadmorska visina je oko 40m/nm.

igor belamarić, dipl.ing.kaj.arh.

citanje Prostora

Današnje ekološko pitanje ne smije biti usmjereno isključivo na očuvanje prirodnog krajolika. Ono nužno podrazumijeva sveobuhvatnije promišljanje društvenih, ekonomskih i kulturnih datosti koje oblikuju naš životni prostor. Prezentacijom istra-živačkog i dizajnerskog procesa unutar projekta The Sinking Gardens (Hangzhou, Kina, 2012.), iznesena je metodologija mapiranja i interveniranja unutar društvenih i političkih sloje-va prostorne ekologije, s ciljem njene transformacije i održive društvene okupacije. univerzalno primjenjivi elementi te meto-dologije jesu:

točka urona — Postoje li tragovi u prostoru kroz koje možemo uroniti u njegovu specifičnu logiku? Iz koje točke možemo pri-stupiti izgubljenoj memoriji prostora i iz nje razviti sasvim novi, nepredviđeni prostorni scenarij? Što sve u tom procesu može izaći na površinu u materijalnom i simboličkom smislu? Posto-ji li uopće potreba za uspostavljanjem veze između prošlosti i budućnosti?

osoba-mapa — Tko poznaje ljude, povijest, priče, skrivene lo-kacije? Tko čuva duh mjesta? Koja osoba baštini kartografiju mjesta i ima snagu da animira i poveže ljude oko ideje vezane za prostor? Ako postoji, ova osoba postaje projektantski medij.

društvo-korisnici — Za koga se projektira? Što zajednica zna o projektu, kako sebe vidi unutar njega i zašto bi ikome bilo stalo što će se na ovom mjestu projektirati? Na koji način zajedni-ca dugoročno može koristiti projekt i ostavlja on li mogućnost promjene, nadogradnje i novih intervencija (u programskom i prostornom smislu)?

politike — Projektiranje je nužno politički akt. U ovom slučaju ono mora balansirati na dva paralelna toka: europske organi-zacije koja je dala istraživačka sredstva i samim time uvjetovala set vrijednosti koje se moraju vezati uz projekt, te lokalne dina-mike i potreba. Na koji način balansirati, koji (projektantski i pregovarački) jezik koristiti da projekt ne izgubi najvažniju vri-jednost – onu u životu lokalne zajednice?

nikola bojić, ma in design studies: art, design & public domain

10 | uvod uvod | 11

industrija ceMenta u sPlitskoj reGijiArhitektura, infrastruktura i utjecaj na kulturni krajolik

Prema kriterijima zahvaćene površine, visine i veličine građevina, rasprostranjenosti i broja zaposlenih, 150 godina stara industrija cementa je najznačajnija u Dalmaciji. Njen utjecaj na prostor ot-počinje neposrednim oduzimanjem laporaste sirovine iz krajolika. Sljedeća razina utjecaja generirana je procesima kojima se pro-izvodi i na tržište otprema cement. To je tehnička baština u svom najizvornijem obliku - tvorničke peći i mlinovi, elektrane, željeznice i žičare.

Unatoč nedvojbeno velikom utjecaju na srednjodalmatinski pro-stor, industrija cementa nije adekvatno vrednovana. Arhitektonska struka se prema njenom izgrađenom naslijeđu odnosi kao prema nečem što je izvan domene interesa. Upravo taj stav i jest glav-ni uzrok što se danas sanacijama tupinoloma, rekonstrukcijama i rušenjima te čak studijama prenamjene ostavštine cementne indu-strije najčešće bave druge struke, u pravilu ne nudeći kvalitetna i održiva rješenja.

Godine 1905. ing. Emil Stock, splitski poduzetnik koji je obilje-žio razdoblje industrijalizacije regije, preusmjerava svoje poslovne ambicije na majdansko područje. Ovaj je prostor i prije osniva-nja tvornice doživio nekoliko modernizacijskih zahvata. Splitska je općina 1880. godine obnovila kaptažu na izvoru Jadra i Diokle-cijanov vodovod. U blizini je prolazila željeznica Split - Sinj, sagra-đena 1903. godine, serpentinama savladavajući visinsku razliku do kliškog prijevoja. Gotovo istodobno s podizanjem tvornice na Jadru, poduzetnik Mate Vidović gradi hidrocentralu koja će u po-četku biti jedini izvor električne energije za tvornicu. Navedeni pri-mjeri ocrtavaju obrise prostora koji je već otpočeo transformaciju iz poljoprivrednog u moderni krajolik. Naznake te transformacije 1908. godine zapečatit će, po mnogo čemu posebna, tvornica ce-menta. Impresivna lista prvih dioničara, tehnološka rješenja, stal-na proizvodnja tijekom svjetskih ratova, električne centrale, koje su osvijetlile i Split, željeznička veza s vranjičkim obalnim postro-jenjima te dizalo iz rane 1908. godine čine je biserom hrvatske industrijske baštine.

dr.sc. dujmo žižić, dipl.ing.arh.

12 | uvod uvod | 13

studentski radovi

STUDENTSKI RADOVI | 1514 | STUDENTSKI RADOVI

PRESJEK

SITUACIJA

rehabilitacijski centar za Ptice Majdana

autori:Jakša MartićNikolina ProlićZoja Zoković

dugogodišnjim iskopavanjem tupine nastala je velika praznina u terenu. Ta „rana“ u krajoliku, nastala kao posljedica ljudskog djelovanja, može se obnoviti na zanimljive načine. Kako se parcela nalazi u sklopu NATURA2000 područja (Mosor, Kozjak i Trogirska zagora), istraživanjem biljnog i životinjskog svijeta ovog, ali i prostora cijele dalmacije, prikupili smo podatke o endem-skim i ugroženim biljnim i životinjskim vrstama, te o različi-tim načinima njihova zbrinjavanja. Cijelo područje bilo bi dakle transformirano u „prirodni rezervat“, koji bi ozlijeđe-nim pticama pružio utočište do povratka u prirodno stanište. Priroda bi bila vraćena u napušteni prostor tupinoloma kroz pošumljavanja i manje zelene jedinice ispresjecane šetni-com (promjena materijala u podu).

Uvođenjem krletki (volijera) kao novog arhitektonskog ele-menta i njihovim razmještanjem po tupinolomu, stvorili bi-smo interaktivan prostor s mjestima za piknik, igralištima, odmaralištima, mjestima za druženje, vrtovima, vidikovaci-ma... Bilo bi to mjesto aktivnosti u prirodi za sve dobne sku-pine, s naglaskom na djecu grada Solina i okolice koja bi imala posebne programe učenja o pticama, nastavu u pri-rodi, izlete i druženja, mogućnosti direktne brige o pticama ili biljkama (uređenje vrtova, posvajanje ptica...) Priroda bi se vratila u napušteni tupinolom, stvorile bi se različite vrste staništa za ptice, uredio prostor za druženje i rekreaciju, te uveli sadržaji posebno zanimljivi djeci. Postojeća građevina bila bi uređena i prenamijenjena u prostorije za voditelja, info-centar za posjetitelje parka, sanitarije…

PRESJEK

SITUACIJA

IDEJNI PRESJEK

DETAlJ NAVODNJAVANJA


(Pri)Gradski vrtovi

autori:Edo Murtić Zvonimir Vukojević

lokaciju gledamo kao novi svijet u koji se uranja prolaskom ispod luka dioklecijano-vog akvedukta. Smještena je na samom rubu grada Solina, ali je dovoljno blizu da predstavlja izvrsnu priliku za odmor tijela i duha čak i stanov-nicima okolnih gradova, posebno Splita. S obzirom na visoku razinu urbanizacije cijelog područja, upravo je idealna za rekreativne, edukacijske i poljoprivredne svrhe.

Navedene funkcije bile bi namijenjene ponajprije djeci, ali i ostalim članovima lokalne zajednice. U blizini lokacije nalaze se osnovne škole koje imaju titule eko-škola, gdje se učenicima nastoji približiti ekološka proizvodnja hrane, kao i važnost očuvanja prirode. Određeni postotak vrtova i voćnjaka bio bi dakle namijenjen edukaciji djece, dok bi se ostatak dao u zakup građanima za uzgoj vlastitog organ-skog voća i povrća.

Na platou bi se formirale dvije zone. Na južnom dijelu par-cele, dobre osunčanosti, nalazili bi se vrtovi i voćnjaci ispre-kidani stazama i kanalima za navodnjavanje. Na rubovima zone nalazila bi se dva akumulacijska jezera koja bi funkci-onirala kao kontraspremnici. Voda bi se skupljala pomoću kanala na kontaktu donjeg ravnog dijela parcele i padine tupinoloma. Osim skupljanja vode, kanali bi imali i funkciju prihvata materijala koji se obrušava niz padinu.

Na sjevernom dijelu parcele smjestio bi se odmarališni dio namijenjen za piknike, edukaciju, različite manifestacije, te igru i druženje. Na južnom uzdignutom dijelu, na kojem se prostire šuma, nalazila bi se trim staza koja bi vodila do najviše točke parcele, gdje bi se formirao vidikovac s pogle-dom na cijeli solinski bazen. Trim staza imala bi sprave za vježbanje na otvorenom. Unutar postojećeg objekta ispred akvedukta nalazio bi se informativni centar sa sanitarnim i pomoćnim prostorijama, ali i malim pogonom koji bi djeci služio za preradu vlastitih poljodjelskih proizvoda.

PARK ZA PSE

PIKNIK ZONA

KAZAlIŠTE NA OTVORENOM

PROSTORNI PRIKAZ

ŠUMA

SPORTSKO IGRAlIŠTE

IGRAlIŠTE ZA DJECU

SITUACIJA


ŠuPlja ŠuMa — obiteljski Park

autori:Bruno Bartulović Marin Bodrožić Ante Koprčina

Solin je „mladi grad“ s velikim brojem djece i mladih obitelji, grad koji zbog de-mografskih promjena ima zahtjeve za novom infrastrukturom u vidu vrtića i škola, a uz to je dio gravitacijskog područja grada Splita. Stoga razmišljamo upravo o mladim obiteljima i djeci kao primarnim korisnicima prostora nekadašnjeg tupinolo-ma, te intervencijom želimo nadoknaditi nedostatak kvalitet-nog prostora za boravak na otvorenom.

Dolaskom na lokaciju, zaključili smo da je prostor velik i da bi bilo zanimljivo podijeliti ga i tretirati različito. Uviđajući okolnu šumu, počinjemo razmišljati o parceli kao dijelu te šume, koja bi ju u budućnosti vjerojatno ponovno zauzela i bez naše intervencije. Odlučujemo pomoći šumi u reinte-graciji tupinoloma. Pošumljavamo ga stoga precizno oda-branim vrstama biljaka i stabala, kako bismo postigli veću bioraznolikost i različite atmosfere prostora.

Vraćajući prostor šumi, naš zadatak zapravo svodimo na ne-gativno projektiranje. Umjesto da gradimo objektima - gra-dimo stablima, umjesto da zatvaramo zidovima - okružuje-mo se šumom. Gradimo, dakle, šupljine. u tkivu nove šume, kreirani proplanci - voidovi su drugi tip prostora, odnosno negativ u kojeg smještamo raznovrsne sadržaje, prvenstveno za djecu i roditelje. Predviđamo tako prostor za piknik, roštilj, dječje igralište velike površine napravljeno manipulacijom terena, travnate tribine koje iskorištavaju prirodni nagib, a na vrhu kojih je prostor za odmor sa svježom vodom, zatim igralište za razne sportove i kućne ljubimce. Ove sadržaje povezujemo trim stazom. Umjesto da prostor definiramo samo sadržajem, dajemo mu dodatnu kvalitetu, kvalitetu šume sa svojim proplanicma - uz sadržaje klasič-nog parka. Projekt je low-budget i low-maintenance, nastaje upotrebom stabala, živica, što uz nenametljivost i apsolutnu harmoniju s prirodom obećava da neće izgledati zastarjelo ili neodržavano.

PRESJEK

SITUACIJA


sPortsko-rekreacijski Park

autori:Jurica Dragičević Ante Gunjača

Zapuštenoj lokaciji bivšeg tupinoloma dajemo novu namje-nu: sportsko-rekreacijski park. Integriranjem pješačkih zona i spajanjem zelenih zona sa sportskim terenima stvaramo landscape uzorak koji se ritmično ponavlja duž akvedukta. Svi ovi sadržaji sportsko-rekreacijskog karaktera vežu se na akvedukt, koji čini glavnu komunikacijsku osovinu uzorka. Selekcijom sportskih terena odlučujemo se za one najpo-godnije, koji se najčešće koriste (nogomet, košarka), a osta-le komponente su zelene zone i prostori/zone uz sportske terene. Uzorak se utapa u zatečenu hortikulturu i ne naru-šava postojeću vegetaciju, nego je maksimalno integrira u rješenje. Time novi uzorak postaje izolator dijela izgrađene zone naspram cijelog obuhvata parcele, poštujući prirodno izraslu vegetaciju.

Gledajući uzorak iz zraka, te iz pješačke vizure, željeli smo stvoriti specifičan i ritmički razigran ambijent površine. To postižemo slaganjem različitih uzoraka vegetacije, koji pak svoju estetiku mijenjaju kroz različita godišnja doba. Na taj način posjetitelji svaki put iznova, na drugačiji način, doživ-ljavaju novoprojektirani prostor. osjetili smo da prostor tu-pinoloma traži intervenciju koja ne narušava njegovu pojav-nost i sadašnji karakter, nego se nudi kao dodatni sadržaj već postojećem izletištu. Ciljne skupine ovog parka su djeca i odrasli (ljubitelji izleta i prirode), koji bi dobili prostor u ko-jem se mogu opustiti uz šetnju, boravak na svježem zraku i bavljenje grupnom aktivnošću – sportom. Nova namjena već postojećoj građevini uz akvedukt jest sanitarni čvor s info centrom za posjetitelje.

SITUACIJA

PRESJEK


botanicki vrt

autori:Ivana Pamuković Dino Perčić Ena Vladislavić

Svaki lijepo uređen vrt s puno cvijeća nije botnički vrt! Prema definiciji Svjetske udruge botaničkih vr-tova (BGCI), botanički vrt je institucija koja posje-duje dokumentiranu zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, očuvanju biološke ra-znolikosti i obrazovanju. (Wyse Jackson i Suther-land, 2000.)

Kulturna tendencija njegovanja prirodnog pejzaža jedan je od važnijih čimbenika uspješnosti hrvatskog turizma. Anali-tičkim istraživanjem prepoznato je osam botaničkih vrtova na području južnog Jadrana, od kojih je možda najpoznatiji Arboretum Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - Trsteno. Od relativno malog broja botaničkih vrtova u priobalnom pojasu, nema ih mnogo u neposrednoj blizini Majdana (So-lina). K tome, čak dva se nalaze na otocima (lokrum i Hvar), čime im je smanjena dostupnost. Najbliži je botanički vrt u Splitu, na južnim padinama Park-šume Marjan koja u po-sljednje vrijeme sve više postaje sportsko-rekreacijska zona, a edukacijske i kulturne komponente nisu dovoljno prepoznate ni istaknute. Zbog niza čimbenika, botanički vrt na Marjanu već tridesetak godina lagano propada.

lokacija bivšeg majdanskog tupinoloma prepoznata je kao idealno mjesto za prezentaciju autohtonog bilja. Tupinolom kao takav ne predstavlja ožiljak u prostoru, već svojom po-javnošću stvara specifičan ambijent. Koncept botaničkih vrto-va s ciljem istraživanja unosa i prilagodbe stranih biljnih vrsta danas je uglavnom napušten. Naš cilj jest uzgoj autohtonih mediteranskih biljaka, posebno zaštićenih, rijetkih i endemič-nih vrsta. Tako ćemo doprinijeti njihovoj zaštiti na prirodnim staništima (in situ) i očuvanju biološke raznolikosti, te skrenu-ti pozornost znanstvenoj, stručnoj i široj javnosti na potrebu očuvanja biljnoga svijeta.

ZIMSKI REŽIM

lJETNI REŽIM

SITUACIJA


sWiMMinG in the rain

autori:Marin Delić Tomislav Nejašmić Morana Ostojić

Analizom primjećujemo neiskorištene potencijale rije-ke Jadro, usprkos povijesnoj važnosti koju ima za ovo područje. Kontakt lokalnog stanovništva s rijekom izo-staje prvenstveno zbog nemogućnosti pristupa velikom dijelu obale, ali i zato što je u većini dijelova brza i opasna, posebno za malu djecu. U kupališne svrhe Jadro danas koristi mala skupina ljudi, u predjelu zva-nom Šukica. ostalo stanovništvo Solina u ljetnim mje-secima automobilima migrira na splitske plaže.

lokalitet u Majdanu ima slabo propusno tlo, što otežava otjecanje oborinskih voda. To je ključan motiv projekta, jer proizlazi iz specifičnosti same lokacije. Spajanjem dva minusa (nedostatak kupališta na Jadru i zadržavanje vode na par-celi), jednostavnom matematičkom formulom dobijemo plus

- kupalište u Majdanu. Ovakav tip sadržaja nastavljao bi se na već predviđenu sportsko-rekreacijsku zonu u Mravinačkoj kavi i bio bi pogodan za sve dobne skupine.

Kupalište bi funkcioniralo po principu cjelogodišnjeg sakuplja-nja vode koja bi se filtrirala vodenim biljem. Takva metoda filtracije prisutna je kod „prirodnih bazena“ u kojima voda neprestano prolazi kroz regeneracijsku zonu, pročišćava se i ostaje pogodna za kupanje. Oblik kupališta je „plitica“, koja kišnicu odvodi u glavno jezero. Za najvišeg vodostaja u zim-skim danima cijeli kupališni prostor postaje rekreacijsko jezero. ljeti, nakon isparavanja dijela vode, „presušeni“ dio jezera ko-ristio bi se kao sunčalište. Površinski sloj sunčališta prekriven je oblutcima koji se utiskuju u reške, a čija je primarna namjena učvršćivanje tla. Korito glavnog jezera ima betonsku podlogu. Po perimetru je obavijena šetnica kojom građani pristupaju kupalištu, ali je koriste i u rekreacijske svrhe. Na preostalom di-jelu parcele nalazi se zatečeno raslinje, prepušteno djelovanju prirode, dok su nepristupačni dijelovi zadržani kao zaštićena šuma. Postojeći objekt na samom ulazu koristio bi se kao info- pult i skladište opreme za održavanje kupališta.

SITUACIJA

PRESJEK


Školski Park i ucionice na otvorenoM

autorice:Helena dimitrišin Mirela Mihanović

Uzimajući u obzir važnu činjenicu da je Solin grad s najmlađom strukturom stanovništva u Hrvatskoj, odlu-čili smo prostor u Majdanu namijeniti prvenstveno djeci iz Solina, ali i okolice. Taj prostor dovoljno je velik da primi sa-držaje različitih karaktera, dječjeg mjerila. Upravo zbog toga u njega smještamo sve - edukaciju, zabavu, kulturu i sport.

Istraživanjem smo došli do informacije da su dvije od uku-pno tri solinske osnovne škole dosad dobile status eko-škola. Međutim, ni jedna nema dovoljno prostran školski vrt, zaista prikladan tom statusu, i zato smo ga odabrali kao središnju temu uz koju se mogu razvijati prethodno navedeni sadržaji. Takva organizacija zasigurno će privući školsku i vrtićku djecu, ali i njihove roditelje, unutar i van nastavnih sati.

Vrt je postavljen na najpovoljniji položaj, dalje od uzvisina da bi mu se osigurala dugotrajnija dnevna izloženost suncu, i za-uzima prostor od sredine ravnog dijela parcele do akvedukta. Uz padinu se, kao zaštitna zona, planira zasađivanje visokih i niskih vrsta autohtonih biljaka. Taj pojas od vrta dijeli staza koja poprima zaobljeni oblik od ulaza i ravno se nastavlja prema višem dijelu platoa, na kojem je smješten vidikovac. Otvoreni prostori za radionice i nastavu dio su vrta, te čine edukacijsku zonu. Sportsko i dječje igralište nalazi se unutar šume koju zasađujemo i koja će omogućiti djelomično za-sjenjenje prikladno za rekreaciju u prirodi. Svi prostori unutar vrta i šume imat će prirodnu obradu tla - ovisno o namjeni koristit će se trava, pijesak i šljunak. U postojećoj kući smjestit će se neophodni prostori sanitarija i spremišta, kao i manji prostor za radionice na zatvorenom.

tupinotok

autorice:Ana MikulićAna Mustapić sudionik:luka Cvitan

Koncept se zasniva na sagledavanju situacije kao svojevrsne „pustinje“ prekrivene visokim busenima pampas trave. Na po-vršini se nalazi „otok“ sa sadržajima i programom, utopljen u obraslu ravnicu i definiran parametrom prestanka mase ve-getacije. Sadržaji su komprimirani na površini „otoka“, koja je polivalentna i promjenjiva, a ovisno o namjeni mijenja se i njen sadržaj. Do „otoka“ se dolazi šetnicom koja prolazi ispod Dioklecijanovog akvedukta, vijuga po parceli i skreće u smjeru rekreacijske zone u Mravinačkoj kavi. Uz nju se nala-ze zaustavne mikro-lokacije za roštilj i manja okupljanja ljudi. Sve funkcije platoa i proširenja riješene su modularnim i sklo-pivim elementima urbane opreme.

Biljka kojom je prekrivena lokacija naziva se saccharum ra-vennae (ukrasna pampas trava) i u tragovima već raste na samoj lokaciji. Vrlo je jednostavna za održavanje i ne zahtije-va zalijevanje. Jednom posijana, živi 20-ak godina. Raste do visine od 3 metra, a u kasno ljeto cvjeta svilenkastim cvatom ružičaste boje.

Program zastupljen u projektu vrlo je raznovrstan, a ostvaru-je se na jedinstvenom platou s oblogom od reciklirane gume, koja je pogodna gotovo za sve vrste sportova i događanja. Sadržaji bi se povezivali na fiksnu infrastrukturu i priključke ras-poređene na platou. Tako je pomoću montažnih elemenata moguće stvoriti sportske terene (koji su već ucrtani), učionice na otvorenom i terensku nastavu, nadstrešnice, stolove za ne-djeljni sajam ili pazar, tribine za održavanje koncerata ili sport-skih turnira, ili pak platno za filmsku projekciju na otvorenom.

SITUACIJA

PRESJEK


SITUACIJA

PRESJEK


osjetilni Park

autorice:Marija BabićIvana SkočibušićAndrea Vidović

Tema projekta je osjetilni park, koji postoji u okolici Solina i Splita, ali je neadekvatan. Ovi gradovi broje oko 1000 djece s poteškoćama u razvoju, a broj edu-kacijskih ustanova za njihovu integraciju je nedostatan. Površinom prilagođenom mogućnostima i potrebama djece s poteškoćama, na kojoj bi mogli ostvariti kon-takt s vršnjacima i širom zajednicom, potaknuli bismo socijalnu integraciju i razvili senzibilitet javnosti za osjetljive društvene skupine.

dizajn i raspored elemenata arhitekture i hortikulture omogu-ćuje stimulativno putovanje kroz osjetila i razvijanje motorike, te potiče istaživačko učenje. Park je podijeljen u 5 zona, po osjetilima: gustativno, vizualno, olfaktivno, taktilno i auditivno. U svim zonama, osjetila se primarno podražuju hortikulturom. Uz vrtove se nalaze i paviljoni različitog sadržaja, kao što je ljetna kuhinja.

osjetilni vrtovi su raspršeni, ali istovremeno i povezani stazom koja prolazi oko njih te manjim stazama. osim što smo vrtove zonirali kroz hortikulturu, naglasili smo ih paviljonima i zido-vima različitog sadržaja. Pored staze se nalazi teren u nagibu, koji tvori prirodni amfiteatar.

Hortikultura je također podijeljena u pet zona. U zoni za gustativno osjetilo postavljamo voće (agrumi, šumsko voće, jabuka, smokva…) i povrće (krastavac, kupus, mrkva, papri-ka…). U zoni za vizualno osjetilo postavljamo biljke različitih boja (suncokret, neven, afrički aloj…), a u onoj za olfaktivno osjetilo nalaze se aromatične biljke (lavanda, ružmarin, mir-ta, metvica, smilje…). U zoni za taktilno osjetilo postavljamo biljke različitih oblika listova i tekstura (čuvarkuća, kamenita trava, iglica…), dok u bi se u zoni za auditivno osjetilo nalazi-le biljke koje ‘proizvode’ zvukove (trstika, kurika).

SITUACIJA

PRESJEK


Playday [pustolovni park majdan]

autori:Iva Kolak Božena Penović Stjepan Soldo

Na području Solina postoje dva značajna (jednodnevna) tipa izletišta: Blaca (eko-etno izletište) i Salona (kulturno- edukacijsko izletište). Preciznim programiranjem Majdan bi mogao postati treći tip. Naime, kako Solin ima velik broj članova sportskih klubova, te mladih ljudi i djece, na-meće se rekreacijski i zabavni karakter programa. Ova vrsta sadržaja privlačila bi ujedno ljude iz šire okolice i tu-riste. Budući da Solin već raspolaže velikim brojem sport-skih terena, prvenstveno nogometnih, nudimo alternativnu vrstu rekreacije.

Najsnažniji prostorni elementi lokacije su akvedukt (kultur-no-povijesni artefakt) i zid tupinoloma (suvremeni/industrijski artefakt). Kao jedini vertikalni elementi na parceli, oni stvaraju prostornu napetost. Pitamo se: „Što se nalazi na vrhu zida?“ Analogno, vertikalna podjela prostora dominira nad hori-zontalnom. Vertikalni sadržaj poprima dinamičan i uzbudljiv karakter pustolovnog parka koji pruža mogućnost penjanja, vidikovca, promatranja parka s visine i ponovnog spuštanja… U horizontalnoj ravnini (polju) isti se sadržaj ponavlja u mir-nijem obliku.

Na dominantan karakter zida i akvedukta postavljamo kružnu promenadu koja prati njihov oblik, te se s nje manjim sta-zama vežemo na različito programirane točke. Promenada zbog svog cirkularnog oblika postaje i trim staza. Točke u po-lju primaju razne funkcije: penjalice, njihalice, mjesta za roštilj i druženje, razne igre, tribine s pozornicom, trampolin, vodu sa žičarom… Visoko zelenilo (trstika, pampas trava, bambus) pojavljuje se kao negativ na neprogramiranom dijelu polja i formira rub koji odjeljuje različite točke. Druga razina parka se manifestira u obliku pravaca u zraku (viseći mostovi), od-nosno kao layer nad poljem. Time je park podijeljen na dvije razine, a svaka nudi različite vizure i prostorne doživljaje. Ra-zina poda pruža intimnu atmosferu okruženu zelenilom, dok gornja razina nudi efekt prostornosti i slobodnog kretanja.

34 | uvod uvod | 35

nakladnik

Grad Solin

Stjepana Radića 42, 21210 Solin

www.solin.hr

za nakladnika

Gradonačelnik Blaženko Boban

uredništvo

Antonija Eremut, mag.pov.umj.

dr.sc. Hrvoje Bartulović, dipl.ing.arh.

dr.sc. Dujmo Žižić, dipl.ing.arh.

fotografije

Marijo Bašić

Hrvoje Bartulović

Zbirka Marka Matijevića, Solin

viuzlni identitet izložbe

i prijelom kataloga

Karlo Kazinoti

www.kkazinoti.com

Mišo Komenda

www.komendamiso.wordpress.com

tisak

Grafis, Split

naklada

200 komada

ISBN (tisak) 978-953-58517-0-7

ISBN (pdf) 978-953-58517-1-4

www.majdansolin.com

Travanj, 2015.

gradsolin

O PROJEKTU

nositelji

Grad Solin

Antonija Eremut, Miroslav Mišković

Hrvatske šume - uŠP Split

Ivo Šarić, Zoran Šunjić

organizator radionice

Fakultet građevinarstva, arhitekture

i geodezije Split

organizacijski odbor dr.sc. Hrvoje Bartulović, dipl.ing.arh.

dr.sc. Dujmo Žižić, dipl.ing.arh.

mentori

dr.sc. Hrvoje Bartulović, dipl.ing.arh.

Ivan Jurić, dipl.ing.arh.

Bruna Kovačević, mag.ing.arh.

Ana Krstulović, mag.ing.arh

Mirjana Radoš, mag.ing.arh.

dr.sc. Dujmo Žižić, dipl.ing.arh

stručni suradnici

Igor Belamarić, dipl.ing.kraj.arh.

Nikola Bojić, MA in Design studies: Art,

Design & Public Domain

Gvido Piasevoli, stručni upravitelj Javne ustanove

za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

na području Splitsko-dalmatinske županije

Mia Grga i Ivan Rako, Udruga Permakultura

dalmacija

gostujući kritičar na izložbi

Frane Dumandžić, mag.ing.arh.

The research undertaken to develop this idea was supported by the European Cultural Foundation.

36 | uvod

Documents

uvod | 1 · 2015-04-10 · 2 | uvod zahvala u ime nositelja, Grada Solina i Hrvatskih šuma-uŠP Split, od srca se zahvaljujem svim sudionicima projekta Ex Marlstone Quarry as a Community