UVOD - suncane-sume.hr

Uređajni zapisnik za gospodarsku jedinicu Kujnjak – Rakovac – Mačkovac - biskupijske šume

1

UVOD

Redovna revizija Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu KUJNJAK-RAKOVAC-

MAČKOVAC izrađena je s važnošću od 01. 01. 2001.- 31. 12. 2010. godine, a izradio ju je Odjel za

uređivanje šuma Uprave šuma Osijek, sukladno tada važećem Zakonu o šumama („Narodne novine“

52/90 – pročišćeni tekst, 5/91, 9/91, 61/91, 29/94, 26/93 i 76/93) i Pravilniku o uređivanju šuma

(„Narodne novine“ broj 11/97 i 121/97).

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izdalo je rješenje kojim je dalo suglasnost na Osnovu

gospodarenja za gospodarsku jedinicu KUJNJAK- RAKOVAC-MAČKOVAC (KLASA: UP/I-321-

03/01-01/85, UR. BROJ: 525-03-01-7, od 31.08.2001. godine).

U vrijeme izrade Osnove gospodarenja šume i šumsko zemljište gospodarske jedinice su bile

državno vlasništvo Republike Hrvatske.

Godine 2006., na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske

komunističke vladavine, započeo je na području Đakovštine proces povrata šuma i šumskog zemljišta.

Ova gospodarska jedinica je formirana 1955. godine od šuma bivšeg vlastelinstva đakovačke biskupije

(67%) i bivših zemljišnih zajednica (33%).

Prema rješenjima Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Služba za prostorno

uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Ispostava Đakovo: Djelomično

rješenje, klasa: UP/I-943-01/06-01/30; Ur.broj: 2158-13-03/1-06-3 od 18.12.2006. godine, Djelomično

rješenje, klasa: UP/I-943-01/07-01/36; Ur.broj: 2158-13-03/1-07-4 od 07.12.2007. godine, Djelomično

rješenje, klasa: UP/I-943-01/07-01/3; Ur.broj: 2158-13-03/1-07-4 od 06.03.2007. godine iz državnih

šuma izdvojene su površine koje su vlasništvo Đakovačko – osječke nadbiskupije.

Rješenja su donesena povodom zahtjeva Biskupije đakovačke i srijemske, Bogoslovnog

sjemeništa Đakovo, Dječačkog sjemeništa i Rimokatoličke Stolne crkve Đakovo radi naknade za oduzetu

imovinu, na temelju čl. 215. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91), čl. 2.

Zakona o potvrđivanja ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima

(„Narodne novine“, Međunarodni ugovori br. 18/98), te čl. 20. stavak 1., 52., 55. točka 4. i 69. Zakona o

naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine: („Narodne novine“ broj:

92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02).

Od vraćenih šuma i šumskog zemljišta, te od bivše gospodarske jedinice MAČKOVAC koja je

bila u vlasništvu i posjedu Đakovačko – osječke nadbiskupije formirana je gospodarska jedinica

KUJNJAK – RAKOVAC – MAČKOVAC - biskupijske šume.

Za prvu godinu gospodarenja (2011.) je izrađen godišnji plan gospodarenja. Plan je izradio Odjel

za uređivanje šuma UŠP Osijek u suradnji s poduzećem za gospodarenje šumama Sunčane šume d.o.o.,

te šumarijom Đakovo.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva je svojim rješenjem

KLASA: UP/I-321-03/11-01/04, UR.BROJ: 538-07-11-7, od 07.02.2011. godine odobrilo Godišnji plan

gospodarenja šumama u 2011. godini.


2

Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu KUJNJAK – RAKOVAC – MAČKOVAC -

biskupijske šume ima važnost od 01.01.2011. – 31.12.2020. godine.

Program je izrađen je na temelju propisa Zakona o šumama („Narodne novine“, br. 140/05,

82/06, 129/08, 80/10 i 124/10), te Pravilnika o uređivanju šuma („Narodne novine“, br. 111/06 i 141/08).

Osim navedenih poštovane su i odredbe slijedećih zakonskih akata i podakata (navode se samo

najvažniji):

- Zakona o zaštiti prirode - („Narodne novine“ br. 70/05, 139/08)

- Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu („Narodne novine“ br. 75/09)

- Zakona o lovstvu („Narodne novine“ br. 140/05 i 75/09)

- Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ br. 58/93, 33/05, 107/07)

- Zakona o zaštiti bilja („Narodne novine“ br. 10/94, 19/94, 117/03)

- Zakona o vodama („Narodne novine“ br. 153/09)

- Zakona o javnim cestama („Narodne novine“ br. 180/04, 138/06, 146/08, 38/09)

- Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07, 38/09)

- Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ br. 16/07)

- Zakona o otpadu („Narodne novine“ br. 178/04, 153/05, 111/06, 60/08)

- Pravilnika o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu („Narodne

novine“ br. 116/06, 74/07, 55/09)

- Pravilnika o zaštiti šuma od požara („Narodne novine“ br. 26/03)

- Pravilnika o čuvanju šuma („Narodne novine“ br. 121/06)

- Pravilnika o katastru zemljišta („Narodne novine“ 84/07)

Program gospodarenja je usklađen s propisima Šumsko gospodarske Osnove područja Republike

Hrvatske s važnošću 01.01.2006. - 31.12.2015. godine.

Program gospodarenja usklađen je s uvjetima zaštite prirode KLASA: UP/I 612 – 07/11 –

33/1069, URBROJ: 532 – 08 – 03 – 02/4 – 11 – 3 od 1. prosinca 2011. godine.

Terenski i uredski radovi na izradi Programa obavljeni su tijekom 2010. i 2011. godine.

Program su izradili radnici Odjela za uređivanje šuma Uprave šuma Podružnice Osijek:

Darko Kapetan, dipl. ing. šum. – izlučivanje sastojina s privremenom obilježbom, opis sastojina i

smjernice gospodarenja, rukovođenje terenskim radovima, kalkulacija etata glavnog i prethodnog

prihoda, plan šumskouzgojnih radova, pisanje uređajnog zapisnika, izrada tablica u uređajnom zapisniku -

dio, vrednovanje općekorisnih funkcija šuma, izrada popisa odsjeka po stupnju opasnosti od požara i dr.

Mirta Januš, dipl. ing. geod. – izrada iskaza površina po posjednicima i vlasnicima, izrada

tematskih i drugih karata, izrada iskaza površina.

Mr.sc. Igor Pivac, dipl. ing. šum. - izmjera mase totalnom klupažom – dio.

Tomislav Opančar, dipl. ing. šum. – izrada tablica u uređajnom zapisniku – dio.

Kazimir Lončarević, viši šumarski tehničar, pomoćnik taksatora – izmjera mase totalnom

klupažom – dio.

Goran Stanković, dipl. ing. šum, pripravnik u Odjelu za proizvodnju – izrada tablica u uređajnom

zapisniku – dio.

GIS radovi su obavljeni u suradnji i dogovoru s Mr.sp. Davor Šelendić, dipl. ing. šum. – stručnim

suradnikom u Službi za uređivanje šuma, Hrvatskih šuma d.o.o.

Podaci o otvorenosti šuma su dobiveni od Darka Hamiltona, dipl. ing. šum., stručnog suradnika

za projektiranje u Proizvodnom odjelu Uprave šuma Podružnice Osijek.

Izmjeru totalnom klupažom i polaganjem primjernih krugova, te trajnu obilježbu gospodarske

jedinice obavili su radnici šumarije Đakovo:

Matija Vračević, šum. tehničar,

Mato Vuković, šum. tehničar,

Sjepan Bošnjaković, šum. tehničar,


3

Zoran Novković, šum. tehničar,

Ivan Crnov, šum. tehničar,

Franjo Crnov, šum. tehničar,

Zvonko Mikloš, šum. tehničar

i šumarije Levanjska Varoš:

Vlado Mikuš, šum. tehničar,

Dragan Žeravica, šum. tehničar

Programa gospodarenja je izrađena u suradnji i uz dogovor sa zaposlenicima poduzeća za

gospodarenje šumama SUNČANE ŠUME d.o.o. Đakovo:

mr.sc. Marina Popijač, dipl. ing. šum., direktor,

Leonard Kereta, dipl. ing. šum., voditelj šumskog gospodarstva

Svi radovi obavljeni su u suradnji i uz nadzor rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma Uprave

šuma Podružnice Osijek, Pfeifer Dragomira, dipl. ing. šum.


4

Osnovni podaci prema stanju ovog Programa gospodarenja su: Tablica 1

Glavni

prihod

Prethodni

prihodUkupno

m3 % m

3 Iv (%)

1 2 3 4 5 6 7 9 10 11

LUŽNJAK 22881 4,72 456 3,70 10631 835 11466 1011 173,62

KITNJAK 251021 51,74 6004 48,66 32005 18905 50910 1021 4,99

CER 12444 2,57 329 2,67 2591 5284 7875 1023 291,73

BUKVA 108565 22,38 2605 21,11 22819 14557 37376 1024 174,09

GRAB 79309 16,35 2489 20,17 6923 7422 14345 1031 181,13

BAGREM 1383 0,29 101 0,82 222 222 1071 1884,81

TREŠNJA 810 0,17 44 0,36 76 120 196 1081 1538,24

D.VOĆE 2290 0,47 79 0,64 45 312 357 1091 1884,81

OTB 6049 1,25 209 1,69 1094 707 1801 1134 1830,97

OMB 393 0,08 22 0,18 199 199

U k u p n o 485145 100,0 12338 100,0 76184 48563 124747

Površina (ha) 1830,97 1830,97 173,62 1364,62

m3 / ha 265 6,7 438,8 35,6

Vrsta drvećaDrvna zaliha Prirast

Etat

m3 / ha

(bez I. dobnog

razreda)

315 8,0

Županija Osječko - baranjska

"SUNČANE ŠUME" d.o.o. Đakovo

ha

m3

Šumskouzgojni radovi

Naziv rada

Đakovo-grad (29,56), općina Đakovačka Satnica (138,19), Levanjska Varoš (600,80), Trnava (1116,26)

Ukupna površina: 1884,81,; Obraslo:1830,97; Neobraslo proizvodno:0,00; Neobraslo neproizvodno:38,15; Neplodno:15,69

Radovi biološke obnove šuma:

1 011 – priprema staništa za prirodno pomlađivanje

1 021 – popunjavanje šuma i šumskog zemljišta

1 023 – njega pomladka i mladika

1 024 – čišćenje sastojina

1 031 – prorjeđivanje sastojina

1 071 – čuvanje šuma

1 081 – doznaka stabala

1 091 – izrada šumskogospodarskih planova, te njihove revizije i obnove

1 134 – zaštita od štetnih organizama i požara


5

Program gospodarenja sadržava:

1. Uređajni zapisnik;

2. Iskaz površine šuma i šumskih zemljišta;

3. Tablicu vrednovanja općekorisnih funkcija šuma;

4. Opis staništa i sastojina;

5. Tablicu dobnih razreda jednodobnih šuma

6. Plan šumskouzgojnih radova;

7. Osnovu sječa glavnog i prethodnog prihoda;

8. Prikaz etata po sortimentima;

9. Plan zaštite šuma s popisom šuma prema stupnju ugroženosti od požara;

10. Plan investicijskih ulaganja;

11. Plan prihoda i rashoda;

12. Plan korištenja šumskih proizvoda;

13. Grafičke prikaze drvne zalihe i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi;

14. Osnovne, pregledne i druge karte;

15. Izračun dendrometrijskih podataka;

16. Tarife; Tablice postotka prirasta;

17. Evidenciju o izvršenim radovima određenima osnovom;

18. Mjere i uvjeti zaštite prirode sukladno posebnom propisu.


6


7

U R E Đ A J N I Z A P I S N I K


8

SADRŽAJ

UVOD…………………………………………………………………………………......................... 1

UREĐAJNI ZAPISNIK……………………………………………………………………………….. 7

SADRŽAJ……………………………………………………………………………………………… 8

UVOD………………………………………………………………………………………………….. 12

I. OPIS GOSPODARSKE JEDINICE………………………………………………………………… 13

1. POVJESNI PODACI………………………………………………………………………………... 13

2. PRIRODNE ZNAČAJKE…………………………………………………………………………... 16

2.1. Orografske i hidrografske prilike………………………………………………………………. 16

2.2. Geološka podloga i tlo………………………………………………………………………….. 17

2.2.1. Geološka podloga…………………………………………………………………………. 17

2.2.2. Pedološke karakteristike………………………………………………………………….. 17

2.3. Klima…………………………………………………………………………………………… 17

2.4. Vegetacija………………………………………………………………………………………. 21

2.5. Ekološko gospodarski tipovi…………………………………………………………………… 23

2.5.1. Ekološko gospodarski tip II-E-10………………………………………………………… 23

2.5.2. Ekološko gospodarski tip II-E-11………………………………………………………… 24

2.5.3. Ekološko gospodarski tip II-G-11………………………………………………………… 24

2.5.4. Ekološko gospodarski tip II-G-13………………………………………………………… 24

3. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA………………………………………………………………. 25

3.1. Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava………………………….. 25

3.2. Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav………………………………………………... 25

3.3. Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju……………………………………………... 26

3.4. Utjecaj na klimu………………………………………………………………………………... 26

3.5. Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša…………………………………………………………. 27

3.6. Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere……………………………………………………... 27

3.7. Rekreativna, turistička i zdravstvena uloga šuma……………………………………………… 27

3.8. Utjecaj na faunu i lov…………………………………………………………………………... 28

II. DOSADAŠNJA ORGANIZIRANOST ŠUMARSTVA I GOSPODARENJA ŠUMAMA I

ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA…………………………………………………………………………... 29

1. PRIKAZ DOSADAŠNJE ORGANIZIRANOSTI ŠUMARSTVA…………………………………. 29

2. PRIKAZ DOSADAŠNJEG GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA S

BILANCOM PO ODJELIMA I ODSJECIMA………………………………………………………... 31

2.1. Šumskouzgojni radovi………………………………………………………………………….. 31

2.1.1. Prikaz obavljenih šumskouzgojnih radova prema podacima do sada izrađenih Osnova…. 31

2.1.2. Prikaz obavljenih šumskouzgojnih radova u polurazdoblju 2001.-2010. godine………… 31

2.1.2.1. Jednostavna biološka reprodukcija……………………………………………………… 31

2.1.2.2. Proširena biološka reprodukcija………………………………………………………… 32

2.2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat)………………………………………………………………. 32

2.2.1. Užita drvna zaliha prema podacima do sada izrađenih Osnova…………………………... 32


9

2.2.2. Užita drvna zaliha u polurazdoblju 01.01.2001.- 31.12.2010. godine……………………. 33

2.2.2.1. Užita drvna zaliha glavnog prihoda…………………………………………………….. 33

2.2.2.2. Užita drvna zaliha prethodnog prihoda…………………………………………………. 33

2.3. Zaštita šuma…………………………………………………………………………………….. 39

2.3.1. Zaštita šuma u polurazdoblju od 01.01.2001.- 31.12.2010. godine………………………. 39

2.3.1.1. Jednostavna biološka reprodukcija…………………………………………………….. 39

2.3.1.2. Proširena biološka reprodukcija………………………………………………………… 39

2.4. Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda……………………………………………………. 39

2.5. Investicijska ulaganja…………………………………………………………………………... 40

2.6. Šumske prometnice…………………………………………………………………………….. 40

2.6.1. Prometnice na području gospodarske jedinice stanje 01.01.2011. godine……………….. 40

2.6.2. Izgradnja šumskih prometnica u polurazdoblju 01.01.2001. – 31.12.2010. godine……… 41

2.7. Podaci o divljači………………………………………………………………………………... 41

2.7.1. Gospodarenje divljači u polurazdoblju 01.01.2001. – 31.12.2010. godine………………. 42

2.8. Propadanje šuma………………………………………………………………………………... 43

2.8.1. Propadanje šuma u polurazdoblju 2001. – 2010. godine…………………………………. 43

III. SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I USPOREDBA S PRIJAŠNJIM

STANJEM……………………………………………………………………………………………... 44

1. POVRŠINA…………………………………………………………………………………………. 44

1.1. Način izrade iskaza površina i osnovne karte gospodarske podjele……………………………. 44

1.2. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po kategorijama i usporedba s prijašnjim

stanjem………………………………………………………………………………………………. 44

1.3. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po katastru i usporedba s prijašnjim

stanjem po katastarskim općinama………………………………………………………………….. 45

1.4. Sadašnje posjedovno stanje površina šuma i šumskih zemljišta……………………………….. 46

1.5. Sadašnje vlasničko stanje površina šuma i šumskih zemljišta…………………………………. 46

1.6. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po Županijama i općinama / gradovima…. 47

1.7. Sadašnje stanje radnonedostupnih površina šuma i šumskih zemljišta………………………… 47

1.8. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta prema namjeni……………………………. 47

1.9. Plan sređivanja imovinsko pravnih odnosa…………………………………………………….. 48

2. DRVNE ZALIHE I PRIRASTI…………………………………………………………………….. 49

2.1. Obračun drvne zalihe i prirasta…………………………………………………………………. 49

2.2. Sadašnje stanje drvne zalihe i usporedba s prethodnim stanjem……………………………….. 51

2.3. Sadašnje stanje prirasta i usporedba s prethodnim stanjem…………………………………….. 52

2.4. Računska kontrola drvne zalihe za polurazdoblje 2001. – 2010. godine………………………. 53

3. TABLICE DOBNIH RAZREDA…………………………………………………………………… 54

3.1. Dosadašnje promjene površina i drvne zalihe po dobnim razredima gospodarske jedinice

prema podacima do sada izrađenih Osnova………………………………………………………… 54

3.2. Tablica dobnih razreda stanje 1.01.2011……………………………………………………….. 55

4. OPIS UREĐAJNIH RAZRDA……………………………………………………………………… 56

4.1. Jednodobne sastojine – gospodarske…………………………………………………………… 57

4.1.1. Uređajni razred Sjenenjače HRASTA LUŽNJAKA – ophodnja 140 godina…………….. 57


10

4.1.2. Uređajni razred Sjemenjače HRASTA KITNJAKA – ophodnja 120 godina…………….. 59

4.1.3. Uređajni razred Sjemenjače BUKVE – ophodnja 100 godina……………………………. 61

4.1.4. Uređajni razred Sjemenjče GRABA – ophodnja 70 godina………………………………. 62

4.1.5. Uređajni razred Panjače BAGREMA – ophodnja 40 godina……………………………... 63

5. ZDRAVSTVENO STANJE………………………………………………………………………… 63

IV. BUDUĆE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA……………………….. 64

1. CILJ I NAČIN GOSPODARENJA PO UREĐAJNIM RAZREDIMA………………………….. 64

1.1. Zajednički ciljevi gospodarenja za sve uređajne razrede …………………………………... 64

1.2. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjače hrasta lužnjaka………………… 65

1.2.1. Način gospodarenja sastojinama I. dobnog razreda………………………………………. 65

1.2.2. Način gospodarenja sastojinama II. dobnog razreda……………………………………… 65

1.2.3. Način gospodarenja sastojinama III. i IV. dobnog razreda……………………………….. 65

1.2.4. Način gospodarenja sastojinama V. i VI. dobnog razreda……………………………….. 65

1.2.5. Način gospodarenja sastojinama VII dobnog razreda…………………………………….. 65

1.3. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjače hrasta kitnjaka………………… 66



1.3.3. Način gospodarenja sastojinama III. i IV. dobnog razreda……………………………….. 66

1.3.4. Način gospodarenja sastojinama V. dobnog razreda……………………………………... 66

1.3.5. Način gospodarenja sastojinama VI. dobnog razreda……………………………………. 67

1.3.6. Način gospodarenja sastojinama VII. dobnog razreda…………………………………… 67

1.4. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjače bukve………………………….. 67

1.4.1. Način gospodarenja sastojinama V. dobnog razreda……………………………………… 67

1.5. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjače graba…………………………... 68



1.5.3. Način gospodarenja sastojinama III. dobnog razreda…………………………………….. 68

1.5.4. Način gospodarenja sastojinama IV. dobnog razreda…………………………………….. 68

1.6. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom panjače bagrema…………………………… 69



1.6.3. Način gospodarenja sastojinama III. dobnog razreda…………………………………….. 69

1.6.4. Način gospodarenja sastojinama IV. dobnog razreda…………………………………….. 69

2. MJERE I UVJETI ZAŠTITE PRIRODE SUKLADNO POSEBNOM PROPISU………………. 69

3. ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI…………………………………………………………………... 70

3.1. Propisani radovi biološke obnove šuma po uređajnim razredima…………………………... 70

3.2. Propisani radovi biološke obnove šuma za gospodarsku jedinicu………………………….. 70

3.2.1. Propisani radovi biološke obnove šuma ZOŠ: čl. 28, 1 – 9………………………………. 70

3.2.2. Propisani radovi biološke obnove šuma ZOŠ: čl. 28, 10 – 16……………………………. 70

4. ODREĐIVANJE ETATA I IZRAČUN NORMALITETA S OBRAZLOŽENJEM…………….. 71


11

4.1. Etat glavnog prihoda ……………………………………………………………………….. 71

4.1.1. Propis etata glavnog prihoda po uređajnim razredima……………………………………. 71

4.1.2. Propis etata glavnog prihoda po vrstama drveća………………………………………….. 72

4.2. Etat prethodnog prihoda…………………………………………………………………….. 73

4.2.1. Propis etata prethodnog prihoda po uređajnim razredima………………………………… 73

4.2.1.1. Propis etata prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje za uređajni razred Sjemenjače

HRASTA KITNJAKA…………………………………………………………………………... 73

4.2.2. Propis etata prethodnog prihoda po vrstama drveća……………………………………… 74

4.3. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice………………………………………………… 74

4.3.1. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice po vrstama prihoda…………………………. 74

4.3.2. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice po vrstama drveća za I/1 polurazdoblje……. 75

4.4. Obračun normaliteta s obrazloženjem………………………………………………………. 76

4.4.1. Obračun normaliteta po uređajnim razredima…………………………………………….. 76

4.4.1.1. Obračun normaliteta za uređajni razred Sjemenjača KITNJAKA……………………… 76

5. ZAŠTITA ŠUMA………………………………………………………………………………… 77

5.1. Čuvanje šuma……………………………………………………………………………….. 77

5.2. Zaštita šuma od biljnih bolesti……………………………………………………………… 77

5.3. Zaštita šuma od štetnih organizama………………………………………………………… 77

5.4. Zaštita od divljači i glodavaca………………………………………………………………. 77

5.5. Zaštita od požara……………………………………………………………………………. 77

5.6. Izrada i održavanje prosjeka………………………………………………………………… 78

5.7. Održavanje izvora, bunara i cisterni………………………………………………………… 78

6. ŠUMSKE PROMETNICE……………………………………………………………………….. 78

7. LOVNO GOSPODARENJE……………………………………………………………………... 78

8. ISKORIŠTAVANJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA………………………………….. 81

8.1. Pašarenje……………………………………………………………………………………. 81

8.2. Brst………………………………………………………………………………………….. 81

8.3. Žirenje………………………………………………………………………………………. 81

8.4. Skupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja……………………………………………….. 81

8.5. Branje i skupljanje plodova i sjemena šumskog drveća i grmlja…………………………… 81

8.6. Skupljanje i odnošenje šušnja granja……………………………………………………….. 81

8.7. Pčelarenje…………………………………………………………………………………… 81

V. VRIJEME SJEČE I IZVLAČENJA ŠUMSKIH PROIZVODA…………………………………… 81

VI. USKLAĐENOST PROGRAMA S PROSTORNIM PLANOM ŽUPANIJE…………………….. 82

VII. USKLAĐENOST PROGRAMA S UVJETIMA ZAŠTITE PRIRODE…………………………. 82

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE…………………………………………………………………………. 82

ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………………. 83

LITERATURA………………………………………………………………………………………… 84


12

UVOD

Gospodarska jedinica KUJNJAK - RAKOVAC - MAČKOVAC – biskupijske šume se nalazi u

jugozapadnom dijelu Osječko - baranjske županije, zapadno od grada Đakova. Sastoji se od četiri

odvojena šumska predjela: Rakovac I 477,84 ha (odjeli 1-30), Kujnjak 1140,69 ha (odjeli 31-43, 47-50 i

52-72), Lipovac 236,72 ha (79-83, 85-87 i 90) i Mačkovac 29,56 ha (odjeli 240-241). Prostire se sjeverno

od ceste Hrkanovci Đakovački - Trnava - Dragotin, južno (Kujnjak, Lipovac, Mačkovac) i sjeverno

(Rakovac I) od ceste Đakovo - Đakovački Selci - Kondrić - Majar - LevanjskaVaroš, istočno (Mačkovac,

Lipovac, Kujnjak - dio) i zapadno (Rakovac I, Kujnjak - dio) od ceste Kondrić – Trnava - Gašinci.

Gospodarenje na području gospodarske jedinice obavlja poduzeće za gospodarenje šumama

Sunčane šume d.o.o..

Gospodarska jedinica KUJNJAK - RAKOVAC - MAČKOVAC – biskupijske šume u predjelu

Rakovac I na svom sjevernom dijelu graniči s gospodarskom jedinicom KUJNJAK - RAKOVAC –

MAČKOVAC, a na sjeverozapadu s gospodarskom jedinicom BREZNICA. Južni rub predjela

gospodarske jedinice omeđuje cesta Kondrić - Majar. Sjeverozapadni dio predjela Kujnjak naslanja se na

gospodarsku jedinicu BREZNICA – biskupijske šume, dok s gospodarskom jedinicom KUJNJAK -

RAKOVAC - MAČKOVAC mjestimično graniči u zapadnom, sjevernom, jugozapadnom, južnom dijelu

i sjeveroistočnom dijelu, a unutar predjela nalazi se i nekoliko manjih enklava ove gospodarske jedinice

(u 32, 33, 36, 37, 40 i 54 odjelu). Predjel Lipovac graniči s gospodarskom jedinicom KUJNJAK -

RAKOVAC - MAČKOVAC u svom zapadnom, sjeveroistočnom i jugoistočnom dijelu. Osim toga

omeđuju ga i ceste Trnava - Svetoblažje s sjeverne strane i cesta Trnava - Dragotin s južne strane. Predjel

Mačkovac sa svoje južne i istočne strane graniči s gospodarskom jedinicom KUJNJAK - RAKOVAC -

MAČKOVAC dok u ostalim dijelovima prema cesti Kondrić - Đakovački Selci graniči s poljoprivrednim

površinama. Unutar gospodarske jedinice postoje i dvije manje privatne enklave (Lipovac, Kujnjak).

Gospodarska jedinica KUJNJAK - RAKOVAC - MAČKOVAC – biskupijske šume je ovim

programom gospodarenja podijeljena na 79 odjela čija je prosječna površina 23,86 ha. Najveći odjel je 49

s površinom 62,26 ha, a najmanji 71 s površinom 7,36 ha. Ukupno je izdvojeno 124 odsjeka. Najveći je

49a s površinom od 55,84 ha, a najmanji 15b s površinom 0,38 ha. Treba naglasiti da su odjeli zadržali

stare oznake jer proces povrata imovine nije u cijelosti završen.

Povratom oduzete imovine od površina gospodarske jedinice KUJNJAK - RAKOVAC –

MAČKOVAC nastale su dvije zasebne gospodarske jedinice. Gospodarska jedinica KUJNJAK –

RAKOVAC - MAČKOVAC, za šume i šumsko zemljište u državnom vlasništvu i gospodarska jedinica

KUJNJAK – RAKOVAC - MAČKOVAC - biskupijske šume, za šume i šumsko zemljište u vlasništvu

Đakovačko - osječke nadbiskupije. Ovoj drugoj pripojena je i bivša gospodarska jedinica MAČKOVAC

koja je sve vrijeme bila u vlasništvu Đakovačko – osječke nadbiskupije. Ovo je prvi Program

gospodarenja za novoosnovanu gospodarsku jedinicu.

Zemljopisne koordinate područja gospodarske jedinice su: Istočna dužina: 18º 11' 19'' i 18º 17' 15',

Sjeverna širina: 45º 14' 48'' i 45º 18' 56''.


13

I. OPIS GOSPODARSKE JEDINICE

1. POVIJESNI PODACI

Za prikaz povijesti korišteni su podaci Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu KUJNJAK –

RAKOVAC - MAČKOVAC iz 1956, 1965, 1976, 1991 i 2001. godine, knjiga „Zbornik Đakovštine“

1976. godine, kao i tekst objavljen u Šumarskom listu 1941. godine pod naslovom „Apsolventska

ekskurzija studenata šumarstva Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu mjeseca srpnja 1940.

godine“ (R.Cividini i K.Mirth, strana 187-198).

Gospodarska jedinica KUJNJAK – RAKOVAC - MAČKOVAC formirana je 1955. godine od

šuma bivšeg vlastelinstva đakovačke biskupije (67%) i bivših zemljišnih zajednica (33%). Na osnovu

podataka iz Osnove gospodarenja (1956 - 1975. godine) prikazane su u donjoj tabeli površine koje su

tada ušle u sastav gospodarske jedinice:

Tablica 2

VLASNIK DO 1945.g. PREDJEL POVRŠINA (ha)

v Rakovac 645,43

v Kujnjak 1192,40

v Mačkovac 413,77

v Lipovac 239,46

Ukupno 2491,06

z Z.Z. Gašinci 188,10

z Z.Z. M.Nabrđe Rakovac 94,48

z Bukovac sjev. 100,46

z Bukovac južni 68,45

Ukupno 168,91

z Z.Z. Hrkanovci Oriovac 53,36

z Z.Z. Trnava Lipovac 133,67

z Z.Z. Dragotin Strugačevac 43,97

z Z.Z. Svetoblažje Lipovac 43,26

z Z.Z. Piškorevci Mačkovac 312,93

z Z.Z. Perkovci Mačkovac 108,21

z Đakovo (Kaznica Z.Z.) Lipovac 33,69

z Kondrić(Zaraslica Z.Z.) Zaraslica 42,21

Vlastelinstvo ukupno 2491,06

Zemljišne zajednice ukupno 1222,79

Gospodarska jedinica ukupno 3713,85

Z.Z. Majar

Vlastelinstvo đakovačke

biskupije

U proteklim osnovama gospodarenja često se citira Cesarićev opis šuma đakovačkog vlastelinstva

iz 1905. godine. Budući je u njemu detaljno opisan historijat i oslikano stanje u Đakovštini prenosimo ga

u cijelosti kako je objavljeno u knjizi „ZBORNIK ĐAKOVŠTINE“:

„Šume vlastelinstva đakovačkog sačinjavaju zajedno sa ostalim vlastelinskim posjedom dio

njekada veoma znatnog posjeda bosanskog biskupa. Ovaj posjed bijaše u stara vremena dvostruki, jedan

u Bosni a drugi u Slavoniji, oba ta posjeda dobiše bosanski biskupi darovnicama između godine 1230 -

1240.

Posjed u Slavoniji darovao je bosanskom biskupu Ponsi Koloman, vojvoda Slavonije godine

1239: (to potvrdi papa Grgur IX. pismom od 7. prosinca 1239.: a ponovi Kolomanov brat kralj Bela IV.

dne 20. srpnja g. 1244. Središte tog posjeda bijaše Đakovo (i Blezna) u tadašnjoj -županiji vukovarskoj.

Taj posjed zauzimao je cieli prostor od izvora potoka Biđa k Levanjskoj Varoši, Selcima, Gorjanima,


14

zatim uz Jošavu k Mikanovcima i pod Cernu natrag k Savi prema Tolisi (u Bosni). Veći dio toga

prostranoga imanja sačinjavahu o ono doba i još za dugo vremena šume.

Biskup Petar, zaslužni državnik Ljudevita I. Anžuvinca potražio je od istog kralja obnovu

darovnice Kolomanove, što je Ljudevit i učinio, a papa Grgur XI dne 31. listopada 1375. u Avignonu

potvrdio.

Reambulacijom od g. 1422. bijahu vlastelinski međaši u Slavoniji iznovice utvrđeni.

Padom Bosne god. 1463. lišen je biskup bosanski svojih posjeda preko Save, a padom Slavonije 1526.

zauzeše Turci i imanje crkve đakovačke u Slavoniji.

U 16. i 17. stoljeću, dok su Turci u zemlji vladali, podjeliše pojedini begovi među se sela u

đakovštini, kao manje spahiluke, dočim su sami begovi većinom prebivali u Đakovu.

Ovdje je bilo u 17. stoljeću do 30 begova gospodara pojedinih sela, a biskup i redovnici sv. Franje

morahu se skrivati po samostanima u Bosni.

Međutim uspomena na stare posjede nije prestala, a na to su pazili biskupi i za vremena turskoga,

koji su dobro znali, da je u srednjem vjeku Đakovo sa okolišem po pravu i od starine („da jure ab

antiquo“) posjed biskupski.

Ovo starinsko pravo na posjed u Slavoniji priznao je biskupu O. Marijanu Maroviću car i kralj

Ferdinand III. poveljom, izdanom u Beču 4. rujna 1650, kojom daje istomu biskupu i nasljednikom

njegovim grad Đakovo sa zemljištem i svim drugim posjedima između Save i Drave, premda je još do

blizu 40 godina iza te povelje faktično ostao Turčin gospodarom Slavonije.

U listopadu 1687. uđe u Đakovo odkuda su Turci sami otišli - zapovjednik d´Aspremont - a deset

godina poslje t.j. darovnicom od 27. rujna 1697., izdanom u Ebersdorfu (kod Beča) ponovi car i kralj

Leopold I. gornju povelju Ferdinanda III. tadašnjem biskupu fra Nikoli Ograniću (starinom Bošnjaka iz

Orlova), kojom se istom priznaje pravo na vlastelinstvo đakovačko.

Na temelju ove povelje zauze biskup Ogranć Đakovo sa pustom okolicom od 54 za nuždu

naseljena sela i kakovih 87 pustoselina . Đakovština je naime u 16. i 17. vieku bila sielo turskih

gospodara, te sada po odlasku njihovome, malo ne najpustiji kraj u Slavoniji. Tako je primjerice

nabrojeno koncem XVII. stoljeća do 17.000 jutara puste oranice.

Ogranić je uzevši u posjed vlastelinstvo prvi počeo, koliko je se za onda moglo, uvažati kulturu

oranica, livada, vinograda i t. d. oko Đakova, a neko doba uživao i Košku sve do svoje smrti (god. 1701).

Sve ove posjede priznade i car - kralj Karlo IV, biskupu Petru Bakiću riešenjem od 14. siečnja 1717.

navlastice “ residenciju u gradu đakovačkom, samo mjesto Đakovo, a isto tako sva ovamo spadajuća

sela, dobra i imanja “ . Kraj svega toga okrnjeno je između god. 1745 - 49. vlastelinstvo i to onaj dio na

Biđu, kada je bila novoustrojena slavonska Krajina, zašto je osobito radio grof Kolovrat, predsjednik

komisije za regulaciju Krajine. Tom prilikom izgubi vlastelinstvo 7 sela (Mikanovci, Strizivojna,

Čajkovci, Vrpolje, Andrijevci, Perkovci i Topolje) koja podpadoše pod Vojnu Krajinu. U ime odštete imao

je biskup đakovački dobiti za ta sela 100 - 120.000 K.

U drugoj polovici 18. stoljeća, za biskupa J. Čolnića (1751 - 1773), kada su urbarom uređeni od god.

1756. odnošaji između vlastelina i podanika, počima postepeni napredak na posjedu đakovačkih biskupa.

Broj oranica vidljivo se je povećao krčenjem šuma, sade se veliki kompleksi vinograda, osnivaju u obsegu

vlastelinstva nove župe i crkve, uvađaju ( god. 1806. ) župske škole, a radi urednije uprave podieljeno bi

(prije god.1806) vlastelinstvo u 4 gospodarska okružja (španata) đakovačko, semeljačko, trnavačko i

drenjansko, koja su potanko opisana u Deskripciji od god. 1805 - 1807, a pokazuju da je i za to doba

pretežniji dio posjeda biskupskoga sačinjavala šuma.

Čolnićevi nasljednici Krtica, Mandić, Rafaj i Vuković stekli su velikih zasluga oko napredka u

vlastelinstvu sve do godine 1848, kada je imao nastati novi odnošaj između vlastele i seljaštva, koji je

proveden u svoj zemlji iza god. 1850, a u đakovačkom vlastelinstvu za velikog biskupa Preuzvišenog

gospodina Josipa Jurja Strossmayera.

I za vrijeme tog cijelom Slavenstvu nezaboravnoga posjednika vlastelinstva, nastavljeno je krčenje

šuma, a stvaranje oranica i livada na njekadanjem šumskom tlu, te su naročito na krčevinama naseljena

nova sela Krndija, Josipovac i Jurjevac.


15

Osim toga provedena je za njegovo doba važna operacija odkupa šumskih služnosti, kojima su

vlastelinske šume obterećene bile tako, da je šumsko gospodarenje danas posve slobodno, te se bez svakih

inih obzira prema zahtjevom racionalnog šumskog gospodarenja urediti može.

Odkup šumskih služnosti proveden je u vremenu od 1870 - 90. godine.

Površina posjeda po zemljarinskom katastru iznaša za šume 29.785 jutara 629 čhv.

Od tog šumskog posjeda izkrčeno je raznim dozvolama do sastavka šumsko gospodarske osnove

1452 jut. 1594 čhv, prema čemu otpada na faktićki šumski posjed 28.333 jut. 282. čhv.

Manje šumske površine, koje su razcjepkane u izmjeri od 206 jut. 1594 čhv, nisu u šumsko gospodarstvo

povučena, pak je prema tomu gospodarstvena osnova za površinu od 28.126 kj. 288 čhv sastavljena,

odnosno za plodnu površinu od 27.865 kj. 1313 čhv.

Zadnja izmjera obavljena je po katastru god. 1860.

Šumsku upravu vrši 1 nadšumar, 3 kotarska šumara sa 2 nadlugara i 31 srezkim lugarom.

Potreba za deputatni ogrjev vlastelinstva iznaša 1900 met. hvati ili 5462 m3 .

Od šumskih nuzužitaka uživa se paša, žirovina, kamen i piesak. Kroz prekomjernu pašu, naročito u blizini

sela je tlo ugaženo i vjetrom osušeno, a podmladak ogrižen tako, da je tlo produktivnu snagu izgubilo.

Šume izvržene su jakom oštećivanju a šumske štete iznašale su prosječno prije šumskog uređenja oko

9000 kruna godišnjih.

Dosadanje šumsko - gospodarenje nije bilo sustavno uređeno, već se je sjeklo prema potrebi bez

osobitog obzira na ponovno pošumljenje, naročito hrastici.

Ovakovim gospodarstvom izčeznula je mjestimice hrastovina.

Proređivanje nije također obavljano, dočim u pogledu šumskim kultura učinjeno je također vrlo malo.

Gospodarstvena osnova sastavljena je na temelju par. 1. i 14. zakona od 26. ožujka 1894, kojim se

uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom prema

sadanjem stanju šuma idući zatim, da se zajamči trajni i što viši prihod.“

(D. C e s a r i ć, 1905.)

Zemljišne zajednice nastaju segregacijom (odcjepljenjem) šuma i pašnjaka od vlastelinskog

zemljišta što je uređeno Patentom iz 1857. godine. Dio zemljišnih zajednica nastao je agrarnom reformom

koja je provedena nakon 1918. godine.

U šumama okolnih sela cilj gospodarenja je bila proizvodnja drva, pašarenje i žirovina za

ovlaštenike što je propisano Zakonom o zemljišnim zajednicama.

Od doba koje opisuje Cesarić pa sve do kraja II svjetskog rata vlasnički odnosi ostaju

nepromijenjeni. Izuzetak su odcjepljenja ili kupovina manjeg dijela biskupijskih šuma koja prelaze u

vlasništvo zemljišnih zajednica.

Nakon II svjetskog rata, 1945. godine dolazi do promjene imovinsko pravnog stanja ovih šuma.

Na temelju Zakona o nacionalizaciji i eksproprijaciji šume đakovačke biskupije su nacionalizirane i

proglašene općenarodnom imovinom. Šume zemljišnih zajednica ostaju do 1947. godine u njihovom

vlasništvu da bi te godine i one bile proglašene općenarodnom imovinom. 1951. godine sve šume sa

statusom općenarodne imovine postaju društveno vlasništvo i tako ostaje sve do 1990. godine.

Temeljem članka 16. Zakona o šumama („Narodne novine" br. 52/90) od 12. prosinca 1990.

godine sve šume i šumska zemljišta, osim onih u privatnom vlasništvu postaju državno vlasništvo

Republike Hrvatske. Svim državnim šumama od 1. siječnja 1991. godine gospodari javno poduzeće za

gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj pod nazivom „Hrvatske šume“ sa

sjedištem u Zagrebu (ZOŠ članci 18 i 105). Na temelju članka 22. Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o šumama („Narodne novine“ br. 76/93) na upravljanje JP „Hrvatske šume“, p.o. Zagreb predane

su sve ostale šume i šumska zemljišta koja su do tada bila u državnom vlasništvu, a njima su gospodarile

druge pravne osobe.


16

Temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke

vladavine, u proteklom polurazdoblju započeo je proces povrata šuma i šumskog zemljišta u vlasništvo

Đakovačko – osječke nadbiskupije. Terenski uređajni radovi, kojima će se obaviti razgraničenje i utvrditi

međa, te izrada šumskogospodarskih planova započeli su 31.10.2009. godine.

Prethodno je na osnovnoj karti ucrtana međa između državnih šuma i šuma u vlasništvu

Đakovačko – osječke nadbiskupije.

Međa je ucrtana po granicama katastarskih čestica, a na temelju djelomičnih rješenja koje je donio

Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,

graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Ispostava Đakovo:

Djelomično rješenje, klasa: UP/I-943-01/06-01/30; Ur.broj: 2158-13-03/1-06-3 od 18.12.2006.

godine.


godine.


godine.

Rješenja su donesena temeljem zahtjeva Biskupije đakovačke i srijemske, Bogoslovnog


imovinu, na temelju članka 215. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91),

članak 2. Zakona o potvrđivanja ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim

pitanjima („Narodne novine“, Međunarodni ugovori br. 18/98), te članak 20. stavak 1., 52., 55. točka 4. i

69. Zakona o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine: („Narodne

novine“ broj: 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02).

Izdvajanjem površina iz gospodarske jedinice KUJNJAK - RAKOVAC – MAČKOVAC, te od

bivše gospodarske jedinice MAČKOVAC nastala je zasebna gospodarska jedinica KUJNJAK -

RAKOVAC-MAČKOVAC - biskupijske šume, u vlasništvu Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Ovom gospodarskom jedinicom gospodari poduzeće za gospodarenje šumama SUNČANE ŠUME

d.o.o. Đakovo.

2. PRIRODNE ZNAČAJKE

2.1. Orografske i hidrografske prilike

Gospodarska jedinica se sastoji od četiri međusobno odijeljena i reljefno različita šumska predjela.

Zapadni predjeli vezani uz predjel Kujnjak su nastavak Diljskog pribrežja. Zemljište je

brežuljkasto ispresjecano grebenima, kosama i jarcima. U sjeveroistočnom dijelu su blaže uvale.

Nadmorske visine se kreću od 120-215 m.

Od istočnog ruba Kujnjaka na jug prostire se šumski predjel Lipovac koji je blažih reljefnih

osobina u odnosu na Kujnjak. Nadmorske visine su od 120-215 m.

Sjeverno od Kujnjaka je šumski predjel Rakovac koji je blago zaravnjen, presječen s dva blaga

jarka, a na sjeveroistoku se diže u blago pribrežje. Ovaj predjel je prelaz pribrežja u Đakovački ravnjak

nadmorskih visina 120-170 m.

Šumski predjel Mačkovac se nalazi na istoku gospodarske jedinice i spada u Đakovački ravnjak.

Od većih vodotoka u neposrednoj blizini gospodarske jedinice ističe se Breznica kojoj gravitiraju

jarci i manji potoci šumskih predjela Kujnjak i Rakovac I. Breznica teče sjeverno od Kujnjaka, odnosno

južno od Rakovca I.


17

2.2. Geološka podloga i tlo

2.2.1. Geološka podloga

Geološku podlogu ili matični supstrat ovog područja čini kontinentalni i manjim dijelom

pretaloženi (močvarni) prapor (les). To su eolski sedimenti aridne gornjopleistocenske klime. Osnovna

razlika između njih je u tome što je kontinentalni les taložen na stepska područja bez šumskog pokrivača

dok je močvarni les taložen u močvarne predjele i stagnirajuće jezerske uvjete.

2.2.2. Pedološke karakteristike

Tipološka istraživanja na području ove gospodarske jedinice obavili su 1989/90. godine radnici

Odjela za uređivanje šuma iz Požege: mr Kempf B., dipl.ing.šum., Puača B., dipl.ing.šum. i Najvirt Ž.,

dipl.ing.šum.

Na temelju tipoloških istraživanja izrađen je elaborat TUMAČ VEGETACIJSKE I PEDOLOŠKE

KARTE TE OPIS EKOLOŠKO-GOSPODARSKIH TIPOVA ZA GOSPODARSKU JEDINICU „KUJNJAK-

RAKOVAC-MAČKOVAC“.

Elaborat se nalazi u Odjelu za uređivanje šuma u Osijeku.

Prema navedenom elaboratu pedosistematska pripadnost tala utvrđena je primjenom klasifikacije

tala Jugoslavije (Škorić, Filipovski, Ćirić, 1985. godine).

Utvrđeni tipovi tala s površinskim učešćem, pedokartografske jedinice i njihove osnovne

karakteristike prikazani su u sljedećoj tablici:

ha %

Koluvijalno tlo 31,70 1,7

Eutrično smeđe tlo 79,67 4,4

Lesivirano tlo 1013,20 55,3

Pseudoglej 706,40 38,6

Ukupno 1830,97 100,0

NAZIV TIPA TLAPOVRŠINA

Tablica 3

2.3. Klima

Za opis klimatskih karakteristika ovog područja korišteni su podaci iz monografije „Šume u

Hrvatskoj“ (Zagreb, 1992. godine). Prema KÖppenovoj klasifikaciji klima ovog područja pripada tipu

klime označenom klimatskom formulom Cfwb“x”. To je umjerena topla kišna klima, nema izrazitog

sušnog razdoblja, oborine su jednolično raspoređene tijekom cijele godine, a najsušnije razdoblje pada

zimi. Ljeta su topla, a zime su umjereno hladne s naglim porastom temperature u prvom dijelu godine.

Prema podacima motrenja (1961 - 1990. godine Osijek i Slavonski Brod) na ovom području godišnja

količina oborina je 700 mm, a srednja godišnja temperatura 10,6º C.

U studiji „Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske“ izrađenoj od strane

Državnog Hidrometeorološkog zavoda 1994. godine u kojoj su obrađeni podaci s 24 meteorološke postaje

za razdoblje 1961 - 1990. godine nalaze se podaci za meteorološke postaje Osijek i Našice.


18

Tablica 4

SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA TEMPERATURA ZRAKA U OC

STANICA I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII UKUPNO

OSIJEK -1,2 1,6 6,1 11,3 16,5 19,5 21,1 20,3 16,6 11,2 5,4 0,9 10,8

NAŠICE -0,5 2,0 6,1 10,7 15,5 17,7 20,3 19,1 16,1 11,2 6,2 1,1 10,4

Najtopliji mjesec u godini je srpanj sa srednjom temperaturom 21,1ºC (Osijek), 20,3ºC (Našice) a

najhladniji siječanj sa srednjom temperaturom -1,2ºC (Osijek), -0,5ºC (Našice). Srednja godišnja

temperatura je 10,8ºC (Osijek), 10,4ºC (Našice) što vrlo malo odudara od prosjeka za cijelo područje.

Tablica 5

SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA RELATIVNA VLAŽNOST ZRAKA U %


OSIJEK 89 85 78 73 73 74 72 74 78 80 88 90 79

NAŠICE 80 73 74 70 71 64 63 68 77 76 78 82 73

Prosječna godišnja vlažnost zraka iznosi 79 % (Osijek), 73% (Našice). Zračan vlaga u zimskim

mjesecima je oko 15 % viša nego u ljetnim mjesecima.

Tablica 6

SREDNJA MJESEČNA I GODIŠNJA KOLIČINA OBORINA U mm


OSIJEK 47 40 45 54 59 88 65 58 45 41 57 52 651

NAŠICE 48 48 49 67 71 92 82 85 64 55 71 66 799

Srednja godišnja količina oborina iznosi 651 mm (Osijek), što je karakteristika subhumidne klime.

Ovo područje se zapravo nalazi na prijelazu iz humidnog u izrazito subhumidno područje istočno -

slavonske ravnice. Najviše kiše pada na prijelazu iz proljeća u ljeto, u lipnju. Najsušniji su zimski

mjeseci, siječanj i veljača. Uočljiv je sekundarni minimum oborina u listopadu.

Značajno je upozoriti na mraz, koji je meteorološka pojava što može nanijeti znatne štete, naročito

u rasadničkoj proizvodnji. U ovim krajevima kasni mrazevi javljaju se sve do kraja travnja, a izuzetno i

tijekom svibnja. Rani mrazevi se javljaju početkom listopada, a ponekad već u rujnu.

Snijeg nije naročito značajna pojava na području ove gospodarske jedinice, iz navedene tabele

vidi se da snijega na tlu ima prosječno tridesetak dana godišnje.

Vegetacijsko razdoblje od travnja do rujna ima slijedeće podatke:

Tablica 7

NAZIV MJERNA JEDINICA

OSIJEK NAŠICE VRIJEDNOST

VEGETACIJSKO Srednja temperatura ºC 18,1 16,6

RAZDOBLJE Srednja zračna vlaga % 73 69

od IV do IX mjeseca Količina oborina mm 370 462

Kasni mraz Datum početkom IV mj.

Rani mraz Datum X mj.

Smjer glavnih vjetrova Smjer S SZ


19

KLIMADIJAGRAM (po H. Walteru)

Razdoblje motrenja za meteorološku postaju Osijek: 1961 - 1990. g.

a - Meteorološka postaja g - Apsolutni maksimum temperature zraka

b - Nadmorska visina stanice (m) h - Vlažno (humidno) razdoblje

c - Broj godina (razdoblje) motrenja i - Apsolutni minimum temperature zraka

d - Srednja godišnja temperatura zraka (ºC) j - Mjeseci sa sr. min. temp. zraka ispod 0ºC

e - Srednja godišnja količina oborina k - Mjeseci sa aps. min. temp. zraka ispod 0ºC

f - Srednje mjesečne količine oborina l - Srednje mjesečne temperature zraka (ºC)


20

KLIMADIJAGRAM (po H. Walteru)

Razdoblje motrenja za meteorološku postaju Našice: 1961 - 1990. g.

a - Meteorološka postaja g - Apsolutni maksimum temperature zraka

b - Nadmorska visina stanice (m) h - Vlažno (humidno) razdoblje

c - Broj godina (razdoblje) motrenja i - Apsolutni minimum temperature zraka

d - Srednja godišnja temperatura zraka (ºC) j - Mjeseci sa sr. min. temp. zraka ispod 0ºC

e - Srednja godišnja količina oborina k - Mjeseci sa aps. min. temp. zraka ispod 0ºC

f - Srednje mjesečne količine oborina l - Srednje mjesečne temperature zraka (ºC)


21

2.4. Vegetacija

Pregled sistematskih jedinica i opis šumskih zajednica detaljno su obrađeni u navedenom

elaboratu TUMAČ VEGETACIJSKE I PEDOLOŠKE KARTE TE OPIS EKOLOŠKO-

GOSPODARSKIH TIPOVA ZA GOSPODARSKU JEDINICU „KUJNJAK-RAKOVAC-

MAČKOVAC“, Odjel za uređivanje šuma Požega.

Područje gospodarske jedinice pripada sektoru ilirske provincije srednjoevropske vegetacijske

regije. Glavno obilježje biljnogeografskog položaja je izražena visinska zonalnost vegetacije.

Jugozapadni dio gospodarske jedinice (šumski predjeli Kujnjak i Lipovac) pripadaju

klimazonalnoj vegetaciji kitnjaka i običnog graba. U blažim uvalama (veća vlažnost tla) dolazi zajednica

lužnjaka, običnog graba i cera.

U šumskom predjelu Rakovac I dolazi do miješanja kitnjakovih i lužnjakovih zajednica, dok

šumski predjel Mačkovac pripada klimazonalnoj vegetaciji lužnjaka, običnog graba i cera.

Granice kitnjakovih i lužnjakovih zajednica su vrlo difuzne i ponegdje teško odredive.

PREGLED SISTEMATSKIH JEDINICA

Razred: QUERCO - FAGETEA Br.Bl. et Vlieg. 1937

Red: FAGETALIA Pawl. 1928

Sveza: Carpino betuli illyricum Horvat 1956

as: Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš 1968

subass: typicum Rauš 1971

var: Fraxinus parvifolia Rauš

subass: fagetosum Rauš 1969

subass: quercetosum ceris Rauš 1969

as: Querco petraea - Carpinetum illyricum Horvat 1938

var: Fagus sylvatica prov. Pelcer

Razred: QUERCETEA ROBORI - PETRAEA Br.l. et Tx 1943

Red: QUERCETALIA ROBORI - PETRAEA Tx 1931

Sveza: Quercion robori petraea Br.Bl. 1932

as: Carici sylvaticae - Quercetum petraea prov. Pelcer

ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA

(Querco petraea - Carpinetum illyricum Ht.38)

Rasprostranjena je u šumskom predjelima Lipovac i Mačkovac, središnjim i istočnim dijelovima

Kujnjaka, a u Rakovcu I dolazi fragmentarno. Zauzima blaže grebene i padine, te zaravni i dosta je teško

odrediti granicu prema zajednici kitnjaka sa šašem.

Dolazi na geološkoj podlozi kontinentalnog lesa i tlima: lesiviranom pseudoglejnom i eutričnom

(šumski predjel Kujnjak) i pseudogleju obronačnom (šumski predjel Lipovac).

U sloju drveća osim kitnjaka (Quercus petraea) obilno dolazi grab (Carpinus betulus) koji je

diferencijalna vrsta u odnosu na zajednicu kitnjaka sa šašem. Učešće graba je pokazatelj povoljnih

mikroklimatskih uvjeta. U smjesi još dolaze: cer (Quercus cerris), trešnja (Prunus avium), klen (Acer

campestre), bukva (Fagus sylvatica).

U sloju grmlja za ovo područje je značajno veće učešće kupine (Rubus sp), obične kozokrvine

(Lonicera caprifolium) i žestilja (Acer tataricum).

U sloju prizemnog rašća obilnije su zastupljeni: dlakavi šaš (Carex pilosae), broćika (Galium

cruciatum), lazarkinja (Asperula odorata) i lipica, biskupska kapica (Epimedium alpinum).


22

ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S BUKVOM

(Querco petraea - Carpinetum illyricum var. Fagus silvatica prov. Pelcer)

Ova zajednica dolazi uz jarke i strmije kose pretežno na sjevernim, sjeverozapadnim i

sjeveroistočnim ekspozicijama u šumskom predjelu Kujnjak, a u predjelu Rakovac I miješa se s

lužnjakovim zajednicama. U Rakovcu I zauzima predjele s izraženijim reljefom.

Dolazi na geološkoj podlozi kontinentalnog lesa na tlima: lesiviranom tipičnom, lesiviranom

pseudoglejnom, pseudogleju obronačnom, koluviju uz jarke, a u 51. i 52. odjelu na rendzini.

U florističkom sastavu gotovo je identična šumi kitnjaka i običnog graba, a diferencijalna vrsta u

sloju drveća i grmlja je bukva Fagus sylvatica). U sloju grmlja na rendzini znatno je učešće klokočike

(Staphyllea pinnata). Za sloj prizemnog rašća u predjelu Rakovac I značajna je pojava vrsta iz

lužnjakovih šuma: drhtavi šaš (Carex brizoides) i širokolisna pakosnica (Polligonatum latifolium).

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA S CEROM

(Carpino betuli - Quercetum roboris subass. Quercetosum cerris Rauš 69)

Ovo je klimazonalna zajednica nizinskog dijela gospodarske jedinice. Razvijena je u šumskom

predjelima Rakovac I i Kujnjak gdje zauzima najniže terene uz blago položene jarke.

Dolazi na geološkoj podlozi kontinentalnog lesa i na tlima: eutričnom smeđem oglejenom,

eutričnom smeđem neoglejenom, pseudogleju ravničarskom i distričnom oglejenom silikatnom koluviju

iz pseudogleja i lesiviranog tla. Ovo je najkserotermnija lužnjakova subasocijacija.

U sloju drveća glavna diferencijalna vrsta uz lužnjak (Quercus robur) i grab (Carpinus betulus) je

cer (Quercus cerris).

Sloj grmlja je obilan i u njemu se ističu grab (Carpinus betulus), kupina (Rubus sp.) i kalina

(Ligustrum vulgare).

U sloju prizemnog rašća znatno sudjeluje lazarkinja (Asperula odorata) i biskupska kapica,lipica

(Epimedium alpinum). Značajno je i relativno veće učešće kserotermnih trava (Dactylis glomerata) i

(Brachypodium sp.)

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA S BUKVOM

(Carpino betuli - Quercetum roboris subass. Fagetosum Rauš 71)

Zajednica dolazi u šumskom predjelu Rakovac I gdje postupno prelazi u zajednicu kitnjaka i graba

varijanta s bukvom. Razvija se na blago nagnutim terenima van domašaja podzemne vode.

Geološka podloga je kontinentalni les na kojoj su tla: eutrično smeđe oglejeno i neoglejeno,

pseudoglej ravničarski.

U sloju drveća diferencijalne vrste su lužnjak (Quercus robur), grab (Carpinus betulus) i bukva

(Fagus sylvatica).

Sloj grmlja je siromašniji vrstama u odnosu na druge subasocijacije. U ovoj gospodarskoj jedinici

je značajno veće učešće graba i bukve.

U sloju prizemnog rašća najobilnije i najstalnije dolaze: lipica,biskupska kapica (Epimedium

alpinum), dlakavi šaš (Carex pilosae), bahornica (Circea lutetiana), lazarkinja (Asperula odorata) i

broćika (Galium crutiatum).


23

Udio šumskih zajednica unutar gospodarske jedinice:

Tablica 8

Šumska zajednica Površina (ha) %

ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA

(Querco petraea-Carpinetum illyricum Horvat 852,51 46,6

ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA, VARIJANTA s BUKVOM

(Querco petraea-Carpinetum illyricum var. Fagus sylvatica, prov. Pelcer 881,17 48,1

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA S CEROM

(Carpino betuli-Quercetum roboris, subass. Quercetosum cerris Rauš 61,26 3,3

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA S BUKVOM

(Carpino betuli-Quercetum roboris, subass. Fagetosum Rauš 36,03 2,0

UKUPNO 1830,97

2.5. Ekološkogospodarski tipovi

Na temelju zastupljenosti opisanih šumskih zajednica u ovoj gospodarskoj jedinici su utvrđeni

slijedeći ekološkogospodarski tipovi šuma, te njihovo površinsko i postotno učešće.

Tablica 9

Ekološkogospodarski tipovi Površina (ha) %

II-E-10 852,51 46,6

II-E-11 881,17 48,1

II-G-11 61,26 3,3

II-G-13 36,03 2,0

Ukupno 1830,97 100,00

2.5.1. EKOLOŠKO GOSPODARSKI TIP II-E-10

Geološka podloga: kontinentalni les.

Dominantni tipovi tala: lesivirano tipično, lesivirano pseudoglejno, eutrično smeđe, pseudoglej

obronačni.

Karakteristične zajednice: ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA (Querco petraea

- Carpinetum illyricum Ht.38)

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja, u

raznim stadijima. Najpovoljniji omjer smjese je 60% kitnjaka, 20% bukve i 20% običnog graba.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz ophodnju od 120 godina za

kitnjak, 100 godina za bukvu, a 70 godina za običan grab, te promjer sječive zrelosti srednjeg

sastojinskog stabla kitnjaka od 41.0 cm, bukve od 39,5 cm i običnog graba od 22,5 cm prsnog promjera

može se postići ukupna proizvodnja od 883 m3/ha. Kitnjak, bukvu i običan grab treba obnavljati prirodno,

oplodnom sječom. Veća pažnja kod obnove treba kitnjaku i bukvi.

Cilj gospodarenja je proizvodnja furnira, deblje pilanske oblovine bukve i kitnjaka, tanje oblovine

kitnjaka, bukve i običnog graba, te drva za celulozu i ogrjev.

EGT zauzima 46,6 % obrasle površine u gospodarskoj jedinici, a prostorno se nalazi u predjelu

Rakovac, Kujnjak, Lipovac i Mačkovac.


24

2.5.2. EKOLOŠKO GOSPODARSKI TIP II-E-11


Dominantni tipovi tala: lesivirano tipično, lesivirano pseudoglejno, pseudoglej obronačni, a

manjim dijelom pseudoglej ravničasti i rendzina.

Karakteristična zajednica: ŠUMA HRASTA KITNJAKA I OBIČNOG GRABA VARIJANTA S

BUKVOM (Querco petraea - Carpinetum illyricum var. Fagus silvatica prov. Pelcer)

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja,

raznih stadija. Optimalan omjer smjese je 50% kitnjaka i 50% bukve.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz ophodnju od 120 godina, te

promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla kitnjaka od 41.0 cm i bukve od 39,5 cm može se

postići ukupna proizvodnja od 922 m3/ha.

Cilj gospodarenja je proizvodnja furnira, deblje pilanske i tanje oblovine bukve i kitnjaka, te

ogrjevnog drva i drva za celulozu.

EGT zauzima 48,1 % obrasle površine u gospodarskoj jedinici, a prostorno je najviše zastupljen u

predjelu Kujnjak, a ima ga i u Rakovcu i Lipovacu.

2.5.3. EKOLOŠKO GOSPODARSKI TIP II-G-11

Geološka podloga: kontinentalni lesa.

Dominantni tipovi tala: pseudoglej ravničarski, eutrično smeđe, u blagim jarcima distrični silikatni

koluvij iz pseudogleja oglejeni s prevagom zemljišnog materijala.

Karakteristična zajednica: ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA S CEROM (Carpino

betuli - Quercetum roboris subass. Quercetosum cerris Rauš 69). Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja u

stadiju zrelosti. Najpovoljniji omjer smjese mijenja se tijekom razvoja sastojine. U doba sječne zrelosti

trebao bi imati 100 % vrijednosti normale za čiste sastojine lužnjaka i 20 % normale za čiste sastojine

običnog graba. Lužnjak treba biti u nadstojnoj etaži, a običan grab u podstojnoj.

Smjernice gospodarenja: Uspostavljanjem normalnog stanja uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od

140 godina i promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla od 50,0 cm, može se postići ukupna

proizvodnja drvne mase od 1147 m3/ha.


Rakovac, te u Kujnjaku u udolinama.

2.5.4. EKOLOŠKO GOSPODARSKI TIP II-G-13


Dominantni tipovi tala: eutričnom smeđe tlo oglejeno i neoglejeno, pseudoglej ravničarski,

distrično oglejeni silikatni koluvij.

Karakteristična zajednica: ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA S BUKVOM (Carpino

betuli - Quercetum roboris subass. Fagetosum Rauš 71).

Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita jednolična sjemenjača normalnog stanja u

stadiju zrelosti. Najpovoljniji omjer smjese na početku ophodnje je 50% lužnjaka, 25% bukve i 25%

običnog graba, a na kraju ophodnje 75% lužnjaka i 25% bukve s pojedinačnim običnim grabom.

Smjernice gospodarenja: Utvrđenom ophodnjom za lužnjak i bukvu od 140 godina, te

uspostavljanjem normalnog stanja i uz promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla lužnjaka 58,0

cm i bukve 45,5 cm, može se postići ukupna proizvodnja drvne mase od 1236 m3/ha.

Cilj gospodarenja je proizvodnja trupaca za furnir lužnjaka i ljuštenje bukve, tanje i deblje

pilanske oblovine lužnjaka, bukve i običnog graba i prostornog drva za kemijsku preradu i ogrjev.


25


Rakovac.

3. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Tijekom povijesti čovjekove aktivnosti vezane za šume većinom su se svodile na iskorištavanje

drveta i drugih šumskih proizvoda, dok se o ostalim funkcijama šuma malo vodilo računa. Sječe su se

vršile većinom nekontrolirano, prema potrebama, a obnovi se uopće nije poklanjala nikakva pažnja, nego

je to bilo prepuštano prirodi. Krajem 19. stoljeća se počelo ozbiljnije planski gospodariti, ali je i tada drvo

bilo smatrano najvažnijim proizvodom. Tek kada su se šumske površine znatno smanjile, uočilo se kakve

je to negativne posljedice prouzročilo, te se počelo ozbiljnije gledati na ostale funkcije šume i njihov

utjecaj na okoliš. Nesretna je okolnost što su se određeni utjecaji šume uočili tek nakon teških poremećaja

koji su nastali kao posljedica nestanka šume na određenim područjima.

U današnje vrijeme je poznato i prihvaćeno da opće koristi od šuma višestruko nadmašuju

vrijednost drvne zalihe. Moderno gospodarenje šumama je višenamjensko, cilj gospodarenja je uz

proizvodnju drvne mase i održavanje opće korisnih funkcija šuma, očuvanje prirodnih ekosustava, te

zaštita ukupne flore i faune.

Tablica 10

OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Po

vrši

na

Za

štit

a t

la, p

rom

etn

ica

i

dru

gih

ob

jeka

ta o

d e

rozi

je,

bu

jica

i p

op

lava

Utj

aca

j n

a v

odn

i re

žim

i

hid

roen

erg

etsk

i su

sta

v

Utj

eca

j n

a p

lodn

ost

tla

i

po

ljo

dje

lsku

pro

izvo

dn

ju

Utj

eca

j n

a k

lim

u

Za

štit

a i

una

pre

đen

je

čovj

eko

va o

koli

ša

Stv

ara

nje

kis

ika

i

pro

čišć

ava

nje

atm

osf

ere

Rek

rea

tivn

a,

turi

stič

ka i

zdra

vstv

ena

fu

nkc

ija

Utj

eca

j n

a f

au

nu

i l

ov

Za

štit

e šu

me

i šu

me

s

po

sebn

om

na

mje

no

m

Uku

pno

ha 1-5 1-4 1-4 1-4 0-3 1-4 1-4 1-5 8-10

Ukupno 1830,97 155,5 362,4 275,0 372,0 372,0 370,0 248,0 514,0 - 2668,9

Ocjena 1,49 2,92 2,21 3,00 3,00 2,98 2,00 4,29 - 21,90

3.1. Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava

Jedna od najvažnijih zaštitnih funkcija šume je zaštita od akvatične erozije. Intenzitet ove vrste

erozije najviše ovisi o reljefu terena (nagibu, dužini i obliku padine), značajkama tla te izloženosti

oborinama i vjetru. Kako se ova gospodarska jedinica većim dijelom nalazi u brdovitom području

zaštitna funkcija šume protiv djelovanja akvatične erozije je značajna.

Zbog svega navedenoga šume ove gospodarske jedinice ocjenjuju se ocjenom 1,49.

3.2. Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav

Šume značajno utječu na vodni režim, djeluju zapravo kao spužva koja usporava brzo otjecanje

vode nakon kiša i time osiguravaju stalnost opskrbe vodom. One također pročišćavaju podzemne i


26

površinske vode. Utjecaj šume na vodni režim ovisi o staništu i o šumi koja se tu nalazi. Vrlo značajnu

ulogu imaju u tome reljef, geološka podloga i tlo, vrste drveća u sastojini, njena starost i sklop. O

međusobnoj usklađenosti tih faktora ovisi učinkovitost šume u utjecaju na hidrološke prilike šumskog

prostora. Utjecaj šume naročito dolazi do izražaja za vrijeme obilnih oborina, ljetnih pljuskova sa velikom

količinom kiše i u proljeće za vrijeme topljenja snijega.

Vodne prilike u šumi ovise o količini transpirirane vode pojedinih vrsta drveća, o intercepciji

pojedine vrste, o evaporaciji, o tlu i njegovoj moći upijanja, o matičnom supstratu, o slojanju u sastojini, o

godišnjoj količini oborina te o njihovom rasporedu. Ovisno o povoljnoj ili nepovoljnoj rezultanti

navedenih parametara šuma je u vodozaštitnom pogledu više ili manje učinkovita.

Vodozaštitna funkcija šume više dolazi do izražaja u brdskim i planinskim područjima gdje treba

spriječiti brzo otjecanje oborinske vode čime se sprječava erozija i osigurava stalnost opskrbe vodom.

Pozitivni utjecaji šuma ove gospodarske jedinice su vrlo značajni za vodni režim i hidroenergetski

sustav kako na samom dijelu gospodarske jedinice tako i na područja u nizini.


3.3. Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju

Šume predstavljaju značajnu zaštitu od eolske erozije i štite okolno poljoprivredno zemljište od

odnošenja tla putem vjetra. Veliki kompleksi poljoprivrednog zemljišta koji nisu makar mjestimično

isprekidani šumskim površinama ili barem drvoredima vrlo su podložni ovom tipu erozije. Ova pojava

naročito dolazi do izražaja u nizinskim krajevima gdje jaki vjetrovi neprestano odnose površinski sloj tla

ako ih nema što zaustaviti.

Šumske sastojine ublažavaju u susjednim naseljima i poljoprivrednim površinama klimatske

ekstreme, te osiguravaju izmjenu zraka. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka i njegovu turbulenciju u više

slojeve atmosfere, te se povoljan utjecaj šume zamjećuje do 60 kilometara udaljenosti od ruba šumskog

kompleksa veličine najmanje 4 000 hektara.

Ova funkcija šuma postaje sve značajnija kako je šumovitost manja, tako da je ova gospodarska

jedinica vrlo značajna po tom pitanju.

U ovom pogledu šume gospodarske jedinice su vrlo značajne i nezamjenjiva je njihova uloga na

ovim prostorima koji su jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije žitorodno područje Hrvatske.


3.4. Utjecaj na klimu

Primjetan je utjecaj šuma na klimu. Osim već opisanih pozitivnih učinaka šume utječu na

oborinski režim. Poznato je da područja s više šuma redovito imaju više oborina. To se dokazalo u

Izraelu, gdje se pošumljavanjem većih područja, te osnivanjem velikih plantaža agruma uspjelo povećati

količinu oborina što je promatrano duži niz godina.

Klimozaštitna funkcija šume je to zanimljivija što je šumovitost nekog područja manja, što

naročito dolazi do izražaja u žitorodnim ravničarskim krajevima gdje se gotovo od svakog stabla očekuje

klimatski utjecaj.

Ove šume se nalaze u području prelaza u ravničarski dio i za velike komplekse poljoprivrednog

zemljišta njihova korisna funkcija utjecaja na klimu je nemjerljiva i nezamjenjiva.



27

3.5. Zaštita i unapređenje ljudskog okoliša

Između čovjeka i njegovog okoliša postoji određena povezanost jer međusobno direktno ili

indirektno utječu jedni na druge. Bitan činitelj tog okoliša su šume koje zajedno s ostalom florom i

faunom čine jedinstveni ekosustav jednog područja, na koji čovjek svjesno ili nesvjesno utječe mjenja

ga, štiti ili uništava već prema svijesti o tome koliko mu je taj okoliš važan za život.

Kod stanovništva je ta svijest o korisnim funkcijama šuma u posljednje vrijeme znatno pojačana,

tako da sada njihova zaštita, čuvanje od sušenja i propadanja i sprječavanje daljeg smanjenja šumskih

površina postupno postaje značajnija od do sada primarnih gospodarskih koristi.

Smanjivanje šumskih površina značajno mijenja već izražene klimatske karakteristike područja, a

mijenja se i kultura čovjekovog života, kojem šuma često služi kao sportski, turistički ili estetski objekt

interesa.

Posebno je poželjno prisutnost šume uz javne prometnice jer osim estetskog ugođaja one značajno

utječu na pročišćavanje atmosfere.


3.6. Stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere

Šuma je također značajna kao svojevrsni filter za pročišćavanje zraka od raznih oblika zagađenja,

kao zaštita od buke i kao proizvođač kisika. Šuma predstavlja izvrstan prečistač zraka i u svojim

krošnjama može zadržati više desetaka tona tvorničke prašine što ovisi o vrsti drveća i gustoći krošanja.

Asimilacijska površina šumskog drveća je značajno veća od površine koju šuma pokriva. Tako jela i

smreka imaju 14 - 15 puta, a hrast i bukva 6 - 8 puta veću asimilacijsku površinu od površine šuma

(indeks lišća). Ovo svojstvo čini šumu vrlo učinkovitim pročišćivačem zraka. Međutim, ovo svojstvo

djeluje nepovoljno na samu šumu zbog toga što na taj način akumulira znatne količine štetnih tvari bilo u

tlu, bilo u samom drveću i ostalim biljkama. Akumuliraju se sumporni dioksid, dušični oksidi, pesticidi,

fluor, deterdženti, fotooksidanti, teški metali i druge štetne tvari. Ove materije se gomilaju i napadaju

pojedine dijelove ekosustava uzrokujući znatna oštećenja. Prema procjeni iz 1990. godine u Hrvatskoj je

manje ili više oštećeno svako treće stablo.

Šuma vrši pročišćavanje zraka u ovisnosti o udaljenosti od naselja, reljefu, intenzitetu i smjeru

vjetra i izvorima emisije. Ova gospodarska jedinica je izložena vjetrovima iz smjera sjevera i

sjeverozapada, u tom pravcu na bližoj udaljenosti nema velikih zagađivača. Ipak, valja istaknuti da pojava

zračnog zagađenja na ovom području još nije dovoljno istražena.

Značajna je i funkcija zaštite od buke koja dolazi do izražaja u okolici frekventnih prometnica i

bučnih industrijskih postrojenja. Važne su šume koje smanjuju buku u naseljima.

Proizvodnja kisika je također jedna od važnih funkcija šume. Poznato je da ga šuma proizvodi oko

20 tona po hektaru godišnje. Prisutnost šumskih površina u blizini većih gradskih naselja u znatnoj mjeri

poboljšava kvalitetu zraka.


3.7. Rekreativna, turistička i zdravstvena uloga šuma

Potrebe današnjeg čovjeka se znatno razlikuju od potreba ljudi koji su živjeli u prošlosti. Danas se

sve više cijene ostale funkcije šume, a ne samo koristi od drveta ili lova. Sve se više ide u šume zbog

potrebe modernog čovjeka za odmorom i rekreacijom, tako da rekreativne i turističke funkcije šume

postaju sve važnije. Veliki dio ljudske populacije se zbog modernog načina života jako udaljio od prirode

i sve je manje poznaje. Češći boravak ljudi u prirodi doprinosi boljem odnosu čovjeka prema svom

okolišu i boljem razumijevanju problematike zaštite prirode.


28

Šumama za rekreaciju smatraju se one šume koje izletnici i sportaši redovito posjećuju.

Rekreacijska funkcija šume je usko povezana s turističkom, ali i ne mora biti ako šuma prvenstveno služi

stanovnicima obližnjih mjesta. Posjećenost šuma ovisi o njihovoj pristupačnosti i o udaljenosti od

gradskih središta. Ove šume su obzirom na njihov položaj umjereno opterećene posjetiteljima, izletnicima

i gljivarima.

Šume su značajne i u zdravstvenom pogledu. One utječu na čovjekovo zdravlje bilo direktno,

stvaranjem kisika i pročišćavanjem zraka, bilo indirektno, u smislu opuštanja od psihičkih napetosti i

frustracija koje donosi moderna civilizacija.


3.8. Utjecaj na faunu i lov

Šume su i izvor prehrane brojnim životinjskim vrstama, kukcima, pticama i ostalim živim

organizmima koji zajedno čine međusobno povezan jedinstveni ekosustav koji čovjek svojim utjecajem

lako može narušiti ali i održati u ravnoteži.

Povećanjem ljudske populacije povećala se značajno i industrijska proizvodnja, a krčenjem šuma

je došlo do značajnog narušavanja ekosustava.

Korištenjem raznih vrsta otrova - insekticida i pesticida u poljoprivredi ali i u šumama nestale su

brojne biljne i životinjske populacije osobito sitnijih životinja koje su bile na vrhu hranidbenog lanca.

Obnovom i zaštitom šuma zapravo se omogućava opstanak i život najvećeg broja životinjskih

vrsta koje su direktno i indirektno vezane za šumu, te se time pomaže u održavanju stabilnosti ekosustava

čitavog ovog područja što je konačno i uvjet za očuvanje opstanka samog čovjeka na Zemlji.



29

II. DOSADAŠNJA ORGANIZIRANOST ŠUMARSTVA I

GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA

1. PRIKAZ DOSADAŠNJE ORGANIZIRANOSTI ŠUMARSTVA

Do 1945. godine šumama đakovačke biskupije gospodarilo je samo vlastelinstvo s ustrojenom

šumarskom organizacijom.

1945. godine, nakon II svjetskog rata ove šume su eksproprirane i proglašene su šumama

republičkog značaja. Formirana je zasebna „Uprava ekspropriranih šuma Đakovo“ pod administrativnom

upravom Ministarstva šumarstva NRH u Zagrebu (1945 - 1947. godine).

1947. godine dolaze pod upravu tada formiranog Šumskog gospodarstva ŠG „PAPUK“ Osijek, a

nakon formiranja šumsko-privrednih područja i oblasti (Diljsko područje) dolaze pod upravu ŠG

SPAČVA - Vinkovci. Tada je formirana šumarija Đakovo za republičke šume koja je upravljala svim

šumama bivšeg vlastelinstva.

Zemljišne zajednice su imale svoje Upravne i Nadzorne odbore koje su birali pravoužitnici.

1945. godine ove su šume proglašene šumama lokalnog značaja i dolaze pod kontrolu NOO-a kotara,

1947. godine proglašene su općenarodnom imovinom i za njih su oformljena Kotarska šumska poduzeća.

Odvojeno tretiranje i rukovođenje traje do 1951/52. godine kada je nakon izrađene dugoročne

osnove sječa obavljena unifikacija šumske privrede s jedinstvenom šumarskom politikom koju provodi

šumarija kao pogon šumskog gospodarstva.

1954. godine ukidaju se ŠG, formiraju se Šumarski inspektorati (kao koordinacijski organi), a

šumarije postaju ustanove sa samostalnim financiranjem, vrše se arondacije i formiraju nove upravne

jedinice. Tada je ponovo formirana šumarija Trnava.

1956. godine prestaju s radom Šumarski inspektorati, a šumarije su potpuno samostalne.

1960. godine dolazi ponovo do stvaranja šumskih gospodarstava, na ovom području je ŠG Osijek.

1964. godine dio šuma (Rakovac II) izdvojen je u Poligon.

1970. godine osnovano je ŠPP (Šumsko privredno poduzeće) „Slavonska šuma“- Vinkovci u koje

ulazi pet šumskih gospodarstava iz Vinkovaca, Našica, Osijeka, Podravske Slatine i Slavonskog Broda.

ŠG Osijek je samostalna ekonomska jedinica u čijem sastavu je šumarija Đakovo sa šumskim pogonima

Đakovo, Trnava, Levanjska Varoš i Drenje. Pogon Đakovo gospodari šumskim predjelom Mačkovac, a

Trnava ostalim dijelom šuma u ovoj gospodarskoj jedinici.

1974. godine ŠPP je konstituirano kao Složena organizacija udruženog rada (SŠGO) „Slavonska

šuma“- Vinkovci. Šumarija Đakovo je Osnovna organizacija udruženog rada (OOUR) u sastavu Šumskog

gospodarstva (ŠG).

1983. godine je donesen Zakon o šumama koji je propisao funkcionalno gospodarenje. Na osnovi

toga zakona 1985. godine je od SŠGO formirana Radna organizacija šumarstva (ROŠ) „Slavonska šuma“

- Vinkovci u čiji sastav ulazi i Šumsko gospodarstvo iz Slavonske Požege.

1990. godine Sabor Republike Hrvatske je proglašenjem Zakona o šumama (pročišćeni tekst

„Narodne novine“ broj: 52/90) donio odluku prema kojoj su šume i šumska zemljišta na teritoriju

Republike osim onih u privatnom vlasništvu postali vlasništvo Republike Hrvatske (članak 16). Radi

obavljanja djelatnosti gospodarenja šumama Sabor Republike Hrvatske spomenutim Zakonom osnovao je

poduzeće koje je dobilo naziv „Hrvatske šume“, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim

zemljištem u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu (članak 18) s početkom rada od 01.01.1991. na

temelju ove odluke sve šume ROŠ „Slavonska šuma“ ušle su u sastav JP „Hrvatske šume“ p.o. Zagreb.

Temeljem zakona o naknadi za oduzetu imovinu, započeo je povrat šuma i šumskog zemljišta

Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji koji do danas nije potpuno završen. Gospodarenje do sada vraćenim

šumama i šumskim zemljištem bilo je do kraja 2010. godine povjereno poduzeću „Hrvatske šume“ d.o.o.,

a od početka 2011. godine poduzeću za gospodarenje šumama Sunčane šume d.o.o..


30

Kronologija uređivanja

Prva gospodarska osnova za veći dio šuma koje se sada nalaze u sastavu gospodarske jedinice

KUJNJAK – RAKOVAC - MAČKOVAC izrađena je 1897 - 1899. godine. Bila je to gospodarska osnova

za cijelo vlastelinstvo đakovačke biskupije, a imala je 16 gospodarskih jedinica. Dijelovi ove osnove

(Iskaz površina, Posebni opis sastojina, Gojidbena osnova) nalaze se u arhivi Centra za znanstveni rad

Vinkovci.

Revizija ove osnove obavljena je 1907. godine.

Druga osnova sastavljena je 1928 - 1930. godine s važnošću od 1931. godine. Ove osnove

nažalost nisu pronađene.

U osnovama gospodarenja koje su rađene za ovu gospodarsku jedinicu poslije II svjetskog rata

navodi se da za zemljišne zajednice nema izvornih podataka. U arhivi spomenutog Centra nalaze se

gospodarske osnove za zemljišne zajednice sela Đakovštine koje su izrađene 1906. godine. U osnovama

je opisan način provođenja segregacije, Iskaz površina, Gojidbena osnova, a uz svaki elaborat priložena je

i karta.

Nakon II svjetskog rata 1951. godine obavljena je inventarizacija i izrađena dugoročna osnova sječa.

Kontinuitet uređivanja ovih šuma počinje 1955/56. godine kada je formirana g.j. KUJNJAK –

RAKOVAC - MAČKOVAC i izrađena prva osnova gospodarenja s važnošću od 1956 - 1975. godine.

Osnovu je izradio Odjel za uređivanje šuma Vinkovci.

1965. godine nije obavljena redovna revizija i od 1966. do 1969. godine gospodareno je po

Kontrolnim knjigama bez Osnove gospodarenja.

1964. godine izdvojen je dio šuma (šumski predjel Rakovac II) za potrebe poligona JNA.

1969/70. godine Osnovu gospodarenja je izradila Sekcija za uređivanje šuma Osijek.

1980. godine je gospodareno po godišnjem planu gospodarenja.

1980/81. godine obavljena je redovna revizija. Osnova je izrađena po novom „Pravilniku za izradu

osnova“ ( „Narodne novine“ , br. 13/76 ) s važnošću od 1981 - 2001. godine.

1989. godine izrađena je Izvanredna revizija zbog ostvarenog glavnog izvanrednog prihoda

izgradnjom prometnica.

1990/91. godine Odjel za uređivanje šuma izradio računsku reviziju. Obavljeno je tipološko

istraživanje i kartiranje, a radove je obavio Odjel za uređivanje šuma iz Slavonske Požege.

1993. godine Odjel za uređivanje šuma je izradio Izvanrednu reviziju osnove gospodarenja.

1995. godine izrađena je druga Izvanredna revizija. Izvanrednu reviziju su izradili Odjel za

uređivanje šuma i Proizvodni odjel uprave šuma Osijek.

2000/2001. godine Odjel za uređivanje šuma je izradio Osnovu gospodarenja s važnošću od 2001 –

2010. godine.

2010. godine Odjel za uređivanje šuma je izradio Godišnji plan za 2011. godinu

2010/2011. godine Odjel za uređivanje šuma je izradio ovaj Program gospodarenja s važnošću od

2011 – 2020. godine.


31

2. PRIKAZ DOSADAŠNJEG GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM

ZEMLJIŠTIMA S BILANCOM PO ODJELIMA I ODSJECIMA

2.1. Šumskouzgojni radovi

2.1.1. Prikaz obavljenih šumskouzgojnih radova prema podacima do sada izrađenih Osnova

1957-1966 1967-1969 1970-1979 1980 1981-1990 1991-2000 2001-2010

2001-2010

biskupijske

šume

Priprema staništa 20,23 24,21 178,56 361,93 37,82 287,54

Pošumljavanje 0,25 54,44 9,88 77,64 69,66 18,91 185,23

Popunjavanje 165,52 121,04 1,14

Njega pomladka 644,75 420,56 40,67 180,76

Njega mladika 124,40 255,15 43,98 464,32 68,37 324,24

Čišćenje sastojina 43,82 430,82 242,53 96,31

Njega sastojina (4+5+6) 124,40 255,15 1006 58,71 732,55 1315,70 351,57 601,31

odvodni kanali 600 m

Tablica 11

Vrsta rada

Razdoblje važenja šumskogospodarskog plana

ha

Iz prethodne tablice je vidljivo da su do sada izrađenim osnovama bili predviđeni značajni

šumskouzgojni radovi od čega se najveći dio odnosi na pošumljavanja i popunjavanja, te njegu mladih

sastojina.

2.1.2. Prikaz obavljenih šumskouzgojnih radova u polurazdoblju 2001. – 2010. godine

Propis i prikaz obavljenih radova u ovom periodu odnosi se na površine gospodarske jedinice

Kujnjak – Rakovac – Mačkovac obuhvaćene osnovom gospodarenja (2001.-2010. godine), koje su nakon

povrata pripale gospodarskoj jedinici Kujnjak – Rakovac – Mačkovac - biskupijske šume (1884,61 ha).

2.1.2.1. Jednostavna biološka reprodukcija

Tablica 12

Višekratno Nepredviđeno

ha ha % ha ha

Priprema staništa 95,08 95,08 100,0 168,49 22,83

Sjetva pod staru sastojinu-lužnjak 30,70 26,00 84,7 94,85

Sjetva pod staru sastojinu-kitnjak 64,38 64,38 100,0

Njega podmlatka 143,26 143,26 100,0 37,50

Njega mladika 154,90 154,90 100,0 155,65

Čišćenje sastojina 96,31 96,31 100,0

Postavljanje otrovnih meka 104,31 104,31 100,0 141,21 13,60

Popunjavanje sadnicama - lužnjak 1,00

Zaštita od pepelnice 117,91

Vrsta radaPropis

Izvršeni radovi

Po propisu

Radovi JBR su većim dijelom izvršeni. Sjetva sjemena u odsjeku 12a nije obavljena na površini

4,70 ha jer se sastojina u tom dijelu dobro prirodno pomladila.


32

2.1.2.2. Proširena biološka reprodukcija

Tablica 13

Višekratno Nepredviđeno

ha ha % ha ha

13,16 13,16 100,0 0,53

Pripremni radovi 1,14 1,14 100,0

Popunjavanje sadnicama kitnjaka 1,14 1,14 100,0

Njega mladika

Sanacija

PropisIzvršeni radovi

Po propisuVrsta rada

Radovi PBR su obavljeni u cijelosti kako je planirano, te njega mladika na 0,53 ha višekratno (84b

odsjek).

2.2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat)

2.2.1. Užita drvna zaliha prema podacima do sada izrađenih Osnova

Tablica 14

PropisUžita drvna

zalihaPropis

Užita drvna

zalihaPropis

Užita drvna

zaliha

m3

m3

m3

m3

m3

OG 1957 - 1966 64175 19077

GP 1967 -1969

1957 - 1969 80357 96593 24781

OG 1970 - 1979 90317 61505 38420 48249 128737 109754

GP 1980 5188 5188 6915 6915 12103 12103

OG 1981 - 1990 110717 94793

Izvan. revizija 1989. 108667 106911 94793

OG 1991 - 2000 96475 83521

Izvan. revizija 1993. 96606 94876

Izvan. revizija 1995. 88278 79348 96398

OG 2001 - 2010 63648 68217 85523 97709 2995,00 165926

2001 - 2010 biskupijske

šume54317 53445 47670 52836 101987 106281

Ukupno 1957 - 2000 436455 417762 346830 379097 143835 796859

17192592577 184676

138168

92072 203460 198983

41575 105138

UkupnoRazdoblje važenja

šumsko-

gospodarskog plana

Glavni prihod Prethodni prihod

Po Osnovi gospodarenja iz 1970. godine za period 1957-1969. (13 godina) u izvršenju je i prihod

ostvaren u Vojnom poligonu „Nabrđe“ (šumski predjel Rakovac II). Prije izdvajanja izvršene su čiste

sječe.


33

2.2.2. Užita drvna zaliha u polurazdoblju 01.01.2001. – 31.12. 2010. godine

Bilanca propisanih sječa i užite drvne zalihe u ovom periodu odnosi se na površine gospodarske

jedinice Kujnjak – Rakovac – Mačkovac obuhvaćene osnovom gospodarenja (2001.-2010. godine), koje

su nakon povrata pripale gospodarskoj jedinici Kujnjak – Rakovac – Mačkovac biskupijske šume.

2.2.2.1. Užita drvna zaliha glavnog prihoda

Tablica 15

Slučajni Ukupno

Površina Etat Površina

Užita

drvna

zaliha

Površina

Užita

drvna

zaliha

Užita

drvna

zaliha

Užita

drvna

zaliha

ha m3 ha m

3 ha m3

m3

m3

Lužnjak 8205 8160 8160

Kitnjak 16898 17081 277 17358

Cer 3139 3204 3204

Bukva 19418 18485 8 18493

Grab 6604 6193 15 6208

OTB 53 20 2 22

Ukupno 54317 53143 302 0 53445

0,92117,91 117,91

Vrsta

drveća

Glavni prihod

PropisIskaz sječa

Redovni Izvanredni

Glavni redovni prihod izvršen je na 117,91 ha ili 100 % po površini, dok užitna drvna zaliha

iznosi 53143 m³ ili 97,8 % od planirane.

Glavni izvanredni prihod je ostvaren na osnovi rješenja Ministarstva poljoprivrede, šumarstava i

vodnoga gospodarstva KLASA: 321-02/07-01/2, URBROJ: 525-03-07-3-KT od 13. ožujka 2007. godine

radi izgradnje šumske ceste.

2.2.2.2. Užita drvna zaliha prethodnog prihoda

Tablica 16

Slučajni Ukupno

Površina Etat Površina

Užita

drvna

zaliha

Užita drvna

zaliha

Užita

drvna

zaliha

ha m3 ha m

3m

3m

3m

3

Lužnjak 509 992 992

Kitnjak 16785 17491 51 17542

Cer 6268 7575 4 7579

Bukva 15403 19426 178 19604

Grab 7539 5406 22 5428

Bagrem 173 298 298

D.voće 88 600 600

OTB 800 531 1 532

OMB 105 261 261

Ukupno 47670 52580 256 52836

1412,23 1412,23

Vrsta drveća

Prethodni prihod

PropisIskaz sječa

Redovni Užita drvna

zaliha koja

nije

premjerena

Prethodni redovni prihod izvršen je na 1412,23 ha ili 100 % po površini, a užitna drvna zaliha

iznosi 52580 m3 ili 110,3 % od planirane. U okviru slučajnog prihoda posječeno je 256 m

3 što se

uglavnom odnosi na sječu sušaca i vjetroloma. Ukupno izvršenje je 52836 m3, odnosno 110,8 %.


34

IZVRŠENJE GLAVNOG REDOVNOG PRIHODA PO ODSJECIMA 2001. - 2010. god.

Tablica 17

Od

jel

/

Od

sjek

Starost i oph.

Propis i

izvršenje

Površina VRSTE DRVEĆA

Ukupno Izvršenje u

% Godina sječe

Lužnjak Kitnjak Cer Bukva Grab OTB

ha m3

5a 100/100 Propis 9,23 0 1.261 453 1.581 622 0 3.917

97,63 2001, 02, 05 Izvršenje 9,23 14 1.223 429 1.503 655 0 3.824

12a 125/120 Propis 12,70 1.917 1.469 579 1.556 656 26 6.203

100,37 2005, 08 Izvršenje 12,70 2.007 1.420 633 1.530 630 6 6.226

15a 120/120 Propis 13,60 536 2.453 295 3.135 442 10 6.871

95,68 2001, 02, 05 Izvršenje 13,60 442 2.455 348 2.889 436 4 6.574

16a 120/120 Propis 15,20 392 5.088 7 1.817 463 9 7.776

102,37 2005, 08 Izvršenje 15,20 881 4.603 8 1.830 629 9 7.960

21a 115/120 Propis 16,05 912 1.619 182 3.103 978 0 6.794

96,00 2004, 07 Izvršenje 16,05 452 2.191 184 2.889 805 1 6.522

24a 120/120 Propis 10,99 514 1.064 161 2.160 749 0 4.648

96,21 2004, 07 Izvršenje 10,99 313 1.281 170 2.028 680 0 4.472

25a 120/120 Propis 12,79 478 1.185 159 3.568 549 0 5.939

97,46 2003, 07 Izvršenje 12,79 503 1.115 138 3.520 512 0 5.788

28a 125/120 Propis 14,88 1.977 1.950 157 1.839 1.101 8 7.032

98,24 2003, 06 Izvršenje 14,88 1.944 2.067 160 1.701 1.036 0 6.908

29a 125/120 Propis 3,82 363 376 419 256 173 0 1.587

98,99 2004, 07 Izvršenje 3,82 327 482 413 229 120 0 1.571

30a 125/120 Propis 8,65 1.116 433 727 403 871 0 3.550

92,90 2004, 07 Izvršenje 8,65 1.277 244 721 366 690 0 3.298

Ukupno Propis 117,91 8205 16898 3139 19418 6604 53 54317

97,84 Izvršenje 117,91 8160 17081 3204 18485 6193 20 53143

IZVRŠENJE GLAVNOG IZVANREDNOG PRIHODA PO ODSJECIMA 2001. - 2010. god.

Tablica 18

Od

jel

Od

sjek

Starost i oph.

Starost Površina

VRSTE DRVEĆA Ukupno

Godina sječe

Lužnjak Kitnjak Cer Bukva Grab OTB

ha m3

90a 2007 100 0,92 277 8 15 2 302

Ukupno 0,92 0 277 0 8 15 2 302


35

BILANCA PREHODNOG PRIHODA (2001.- 2010. god.)

Tablica 19a

Odje

l /

Odsj

ek

Sta

rost

Oph

od

nja

Dobn

i ra

zred

Godin

a s

ječe

Pro

pis

i

izvrš

en

je

Površ

ina


Lužnjak Kitnjak Cer Bukva Grab Bagrem D. voće OTB OMB

m³ % izvr.

red. m³/ha

ha m³

2a 63 80 IV Propis 12,47 0 12 224 0 249 0 0 0 0 485

90,72 38,9

IV 2009 Izvršenje redovni 12,47 17 217 78 117 11 440 35,3

2b 80 120 IV Propis 1,45 0 3 26 26 5 0 0 0 0 60

100,00 41,4

IV 2001 Izvršenje redovni 1,45 3 26 26 5 60 41,4

3b 80 120

IV Propis 3,07 2 12 50 28 39 0 0 0 0 131

100,00

42,7


IV 2001 Izvršenje slučajni 4 4 0,0

IV Ukupno redovni+slučajni 2 12 50 28 43 0 0 0 0 135 0,0

3c 105 120

VI Propis 29,21 0 115 439 798 35 0 0 0 0 1.387

100,00

47,5

VI 2001 Izvršenje redovni 29,21 6 109 439 798 35 1.387 47,5

VI 2001 Izvršenje slučajni 11 11 0,0

VI 2003 Izvršenje slučajni 11 11 0,0

VI 2009 Izvršenje slučajni 23 4 143 170 0,0

VI Ukupno slučajni 0 23 4 165 0 0 0 0 0 192 0,0

VI Ukupno redovni+slučajni 6 132 443 963 35 0 0 0 0 1.579 0,0

17a 110 120 VI Propis 18,57 19 93 93 464 56 0 0 0 0 725

143,17 39,0


18a 110 120 VI Propis 19,69 20 138 394 394 20 0 0 0 0 966

111,08 49,1

VI 2006 Izvršenje redovni 19,69 129 146 263 474 49 12 1.073 54,5

19a 105 120 VI Propis 9,36 9 281 75 47 75 0 0 0 0 487

92,61 52,0

VI 2006 Izvršenje redovni 9,36 160 132 78 62 19 451 48,2

20a 115 120 VI Propis 11,90 0 179 238 214 12 0 0 0 0 643

109,64 54,0

VI 2006 Izvršenje redovni 11,90 175 277 245 8 705 59,2

22a 100 120 V Propis 14,36 29 145 287 288 29 0 0 0 0 778

101,29 54,2

V 2007 Izvršenje redovni 14,36 29 146 227 350 36 788 54,9

23a 100 120 V Propis 10,42 31 31 209 208 52 0 0 0 0 531

103,77 51,0


26a 105 120 VI Propis 12,42 12 37 373 62 62 0 12 0 0 558

94,44 44,9

VI 2009 Izvršenje redovni 12,42 57 73 255 81 55 6 527 42,4

29b 95 140 V Propis 4,22 63 13 8 4 8 0 0 0 0 96

164,58 22,7


30b 95 120 V Propis 3,34 7 60 0 0 7 0 0 0 0 74

143,24 22,2


31a 75 120 IV Propis 36,89 0 369 0 258 443 0 0 0 0 1.070

107,38 29,0

IV 2010 Izvršenje redovni 36,89 385 82 385 281 4 12 1.149 0,0

32a 75 120 IV Propis 16,24 0 294 0 163 130 0 0 0 0 587

99,83 36,1

IV 2010 Izvršenje redovni 16,24 271 16 216 64 12 7 586 0,0

32b 11 40 Iip Propis 0,89 0 0 0 0 0 11 0 0 0 11

145,45 12,4

Iir 2010 Izvršenje redovni 0,89 16 16 0,0

32c 75 120 IV Propis 22,50 0 79 0 180 270 0 0 23 0 552

89,49 24,5


33a 75 120 IV Propis 4,56 0 128 27 0 0 0 0 10 0 165

92,73 36,2


33c 75 120 IV Propis 35,02 0 351 0 385 210 0 0 70 0 1.016

142,72 29,0

IV 2008 Izvršenje redovni 35,02 377 36 730 214 73 20 1.450 41,4

34a 80 120 IV Propis 27,09 0 406 0 325 81 0 0 27 0 839

106,79 31,0


35a 75 120 IV Propis 24,63 0 74 0 246 369 0 0 0 0 689

101,74 28,0


35b 75 140 IV Propis 2,07 17 4 0 4 10 0 0 6 0 41

68,29 19,8



36


Tablica 19b

Odje

l /

Odsj

ek

Sta

rost

Oph

od

nja

Dobn

i ra

zred

Godin

a s

ječe

Pro

pis

i

izvrš

en

je

Površ

ina



m³ % izvr.

red. m³/ha

ha m³

36a 80 120 IV Propis 14,56 0 14 44 145 131 0 0 0 0 334

117,37 22,9


36b 11 40 IIp Propis 0,21 0 0 0 0 0 4 0 0 0 4

100,00 19,0

IIr 2007 Izvršenje redovni 0,21 0 0 0 0 4 4 19,0

36c 80 120 IV Propis 10,23 0 31 256 20 51 0 0 0 0 358

106,42 35,0


36d 80 140 IV Propis 10,80 87 54 22 5 76 0 0 33 0 277

101,44 25,6


37a 80 120 IV Propis 10,15 0 10 61 102 122 0 0 0 0 295

117,63 29,1


37c 80 120 IV Propis 4,21 0 13 135 0 33 63 0 0 0 244

93,85 58,0


38a 85 120 V Propis 39,40 0 316 118 670 316 0 0 0 0 1.420

97,75 36,0

V 2007 Izvršenje redovni 39,40 352 101 788 135 12 1.388 35,2

38b 11 40 IIp Propis 0,43 0 0 0 0 0 7 0 0 0 7

71,43 16,3

IIr 2007 Izvršenje redovni 0,43 0 0 0 0 5 0 5 11,6

39a 80 100 IV Propis 22,34 0 45 0 491 223 0 0 0 0 759

125,30 34,0


39b 80 120 IV Propis 13,64 0 354 0 14 41 0 0 0 0 409

85,57 30,0


40a 80 120 IV Propis 9,42 0 19 0 0 28 0 0 47 0 94

165,96 10,0

IV 2009 Izvršenje redovni 9,42 35 1 1 31 73 8 7 156 16,6

40b 85 120 V Propis 20,47 0 225 0 429 61 0 0 20 0 735

134,56 35,9


40c 13 40 Iip Propis 4,86 0 0 0 0 0 88 0 0 0 88

117,05 18,1

Iir 2009 Izvršenje redovni 4,86 103 103 21,2

41a 85 120 V Propis 28,87 0 347 29 291 289 0 29 0 0 985

83,05 34,1

V 2007 Izvršenje redovni 28,87 334 50 318 103 3 10 818 28,3

42a 90 120 V Propis 19,31 0 484 0 79 39 0 0 39 0 641

95,48 33,2


42b 90 100 V Propis 8,53 0 26 0 222 26 0 0 0 0 274

117,15 32,1


43a 90 120 V Propis 29,71 0 179 148 535 208 0 0 0 0 1.070

106,26 36,0

V 2007 Izvršenje redovni 29,71 20 220 157 671 69 0 1.137 38,3

47a 80 120 IV Propis 14,55 0 146 30 146 72 0 0 0 0 394

126,14 27,1


48a 80 120 IV Propis 29,74 29 89 297 178 297 0 29 29 0 948

115,72 31,9

IV 2002 Izvršenje redovni 29,74 126 489 227 219 17 15 4 1.097 36,9

49a 80 120 IV Propis 56,42 0 564 451 677 169 0 0 113 0 1.974

91,64 35,0

IV 2010 Izvršenje redovni 56,42 568 423 721 66 31 1.809 0,0

50a 80 120 IV Propis 10,36 0 311 0 21 0 0 0 0 0 332

96,39 32,0


50b 80 100 IV Propis 22,29 0 45 67 669 67 0 0 22 0 870

96,32 39,0


50c 80 120 IV Propis 6,34 0 51 44 13 6 0 0 0 0 114

101,75 18,0


52a 80 120

IV Propis 12,58 0 131 8 147 4 0 0 0 0 290

100,00

23,1


IV 2001 Izvršenje slučajni 1 1 1 3 0,0



37


Tablica 19c

Odje

l /

Odsj

ek

Sta

rost

Oph

od

nja

Dobn

i ra

zred

Godin

a s

ječe

Pro

pis

i

izvrš

en

je

Površ

ina



m³ % izvr.

red. m³/ha

ha m³

53a 80 120 IV Propis 11,06 0 137 0 14 4 0 0 3 0 158

100,00 14,3


53b 80 120

IV Propis 20,04 0 147 0 320 11 0 0 41 0 519

100,00

25,9


IV 2001 Izvršenje slučajni 2 2 4 0,0


54a 80 120 IV Propis 26,88 0 672 269 27 54 0 0 8 0 1.030

98,93 38,3

IV 2003 Izvršenje redovni 26,88 583 294 107 21 14 1.019 37,9

54d 80 120 IV Propis 9,05 0 46 28 181 54 0 0 0 0 309

96,12 34,1


55a 80 120 IV Propis 6,51 0 143 0 33 13 0 0 0 0 189

150,79 29,0


55b 80 120 IV Propis 15,56 0 124 0 187 47 0 0 0 0 358

164,80 23,0


56a 85 120 V Propis 47,63 0 953 238 476 191 0 0 95 0 1.953

141,42 41,0

V 2003 Izvršenje redovni 47,63 1.112 633 804 178 26 9 2.762 58,0

57a 80 120 IV Propis 27,20 27 218 0 490 109 0 0 0 0 844

131,28 31,0

IV 2005 Izvršenje redovni 27,20 375 31 572 96 24 4 6 1.108 40,7

58a 85 120 V Propis 38,21 0 764 191 573 115 0 0 0 0 1.643

94,28 43,0


59a 100 120

V Propis 36,49 109 292 73 547 219 0 0 37 0 1.277

124,90

35,0

V 2003 Izvršenje slučajni 6 6 0,0


V Ukupno redovni+slučajni 128 430 133 738 157 15 0 0 0 1.601 0,0

60b 100 120 V Propis 20,03 40 100 80 200 60 0 0 0 0 480

111,88 24,0

V 2006 Izvršenje redovni 20,03 155 14 344 24 537 26,8

61a 75 120 IV Propis 20,07 0 120 241 40 201 0 0 0 0 602

100,00 30,0


62a 75 120 IV Propis 13,14 0 329 26 13 26 0 0 0 0 394

102,54 30,0


63a 75 120

IV Propis 19,40 0 266 110 141 74 0 0 2 0 593

100,00

30,6




64a 75 120

IV Propis 18,33 0 406 0 220 32 0 0 22 0 680

100,00

37,1




65a 110 120 VI Propis 35,19 0 1.056 32 704 0 0 0 0 0 1.792

91,46 50,9


66a 100 120

V Propis 29,78 0 536 59 668 20 0 0 0 0 1.283

112,00

43,1

V 2001 Izvršenje redovni 29,78 781 52 586 18 1.437 48,3

V 2001 Izvršenje slučajni 2 3 5 0,0


67a 90 120

V Propis 37,50 0 930 168 212 19 0 0 0 0 1.329

108,28

35,4


V 2001 Izvršenje slučajni 2 1 3 0,0


68a 85 120 V Propis 14,15 0 495 142 42 0 0 0 0 0 679

94,55 48,0



38


Tablica 19d

Odje

l /

Odsj

ek

Sta

rost

Oph

od

nja

Dobn

i ra

zred

Godin

a s

ječe

Pro

pis

i

izvrš

en

je

Površ

ina



m³

%

izvr.

red.

m³/ha ha m³

69a 100 120 V Propis 20,31 0 244 20 346 102 0 0 0 0 712

156,46 35,1


70a 100 120 V Propis 21,26 0 106 0 383 64 0 0 0 0 553

227,49 26,0


71a 75 120 IV Propis 6,36 0 45 19 64 76 0 0 0 0 204

91,67 32,1


72a 75 120 IV Propis 9,68 0 87 0 135 97 0 0 0 0 319

95,30 33,0


72c 75 120 IV Propis 0,26 0 4 2 1 1 0 0 1 0 9

111,11 34,6


79a 55 80

III Propis 29,45 0 88 59 0 589 0 0 44 0 780

147,05

26,5

III 2001 Izvršenje slučajni 1 4 5 0,0

III 2009 Izvršenje redovni 29,45 260 174 30 620 56 7 1.147 38,9

III Ukupno redovni+slučajni 0 261 174 30 624 0 56 7 0 1.152 0,0

80b 90 120 V Propis 4,06 8 102 61 8 8 0 0 0 0 187

91,44 46,1


81a 23 120 Iip Propis 22,08 0 177 44 0 22 0 0 22 0 265

128,30 12,0

Iir 2005 Izvršenje redovni 22,08 142 27 9 36 107 19 340 15,4

82a 55 80

III Propis 31,59 0 95 95 0 790 0 0 0 0 980

119,59

31,0

III 2001 Izvršenje slučajni 1 7 1 9 0,0

III 2002 Izvršenje slučajni 4 4 0,0

III 2009 Izvršenje redovni 31,59 425 87 49 596 15 1.172 37,1

III Ukupno izvršenje slučajni 0 0 0 1 11 0 0 1 0 13 0,0

III Ukupno redovni+slučajni 0 425 87 50 607 0 15 1 0 1.185 0,0

83a 25 120 Iip Propis 23,58 0 189 71 0 24 0 0 47 71 402

119,15 17,0

Iir 2005 Izvršenje redovni 23,58 79 122 31 42 205 479 20,3

86a 25 120

Iip Propis 16,76 0 168 34 0 17 0 0 17 34 270

110,00

16,1

Iisl 2002 Izvršenje slučajni 4 4 0,0

Iir 2009 Izvršenje redovni 16,76 153 29 13 87 15 297 17,7

II Ukupno redovni+slučajni 0 157 29 0 13 0 0 87 15 301 0,0

87a 25 120 Iip Propis 17,83 0 178 53 0 36 0 18 0 0 285

143,86 16,0

Iir 2009 Izvršenje redovni 17,83 134 33 30 203 5 5 410 23,0

90a 100 120

V Propis 43,00 0 1.290 0 430 43 0 0 22 0 1.785

84,99

41,5

V 2003 Izvršenje slučajni 7 7 0,0

V 2007 Izvršenje redovni 43,00 1.104 61 303 39 10 1.517 35,3

V Ukupno redovni+slučajni 0 1.111 61 303 39 0 0 10 0 1.524 0,0

Ukupno

Propis 1412,23 509 16785 6268 15403 7539 173 88 800 105 47670

Izvršenje redovni 1412,23 992 17491 7575 19426 5406 298 600 531 261 52580

% 100,0 194,9 104,2 120,9 126,1 71,7 172,3 681,8 66,4 248,6 110,3

Izvršenje slučajni 0 51 4 178 22 0 0 1 0 256

redovni+slučajni 992 17542 7579 19604 5428 298 600 532 261 52836

% 194,9 104,5 120,9 127,3 72,0 172,3 681,8 66,5 248,6 110,8

Ukupno II. dobni razred

Propis 86,64 0 712 202 0 99 110 18 86 105 1332



Ukupno ostali dobni razredi

Propis 1325,59 509 16073 6066 15403 7440 63 70 714 0 46338


% 100,0 194,9 105,7 121,4 126,1 71,2 269,8 567,1 40,6 109,9


redovni+slučajni 992 17030 7368 19595 5318 170 397 291 17 51178

% 194,9 106,0 121,5 127,2 71,5 269,8 567,1 40,8 110,4


39

2.3. Zaštita šuma

Dosadašnjim gospodarenjem obavljane su sve mjere na području zaštite šuma, čuvanju od

protupravnog korištenja, prisvajanja i drugih protupravnih radnji. Također je obavljana redovna zaštita

šuma od požara, kao i održavanje protupožarnih prosjeka.

Praćenje brojnosti populacije pojedinih štetnika, raznih kukaca i glodavaca redovito je obavljano,

kao i praćenje pojave raznih biljnih bolesti, te su na osnovi ukazane potrebe obavljene preventivne i

represivne radnje.

Obavljeni radovi zaštite šuma odnose se na površine gospodarske jedinice Kujnjak – Rakovac –

Mačkovac obuhvaćene osnovom gospodarenja (2001.-2010. godine), koje su nakon dosadašnjeg povrata

pripale gospodarskoj jedinici Kujnjak – Rakovac – Mačkovac - biskupijske šume.

- čuvanje šuma od krađe i drugih protupravnih radnji - 1855,25 ha

- postavljanje otrovnih meka - 117,91 ha

- zaštita od pepelnice - 117,91 ha

Višekratno je postavljanje otrovnih meka dodatno izvršeno na 141,21 ha. Zaštita od bolesti na

117, 91 ha izvršena je izvan propisa.

2.3.1. Zaštita šuma u polurazdoblju od 01.01.2001.-31.12.2010. godine

2.3.1.1. Jednostavna biološka reprodukcija

Tablica 20

Preko propisa Nepredviđeno

ha ha % ha ha

Postavljanje otrovnih meka 104,31 104,31 100,0 141,21 13,60

Zaštita od pepelnice 117,91

Vrsta radaPropis

Izvršeni radovi

Po propisu

U prethodnom polurazdoblju postavljanje otrovnih meka izvršeno je u potpunosti po propisu, te na

141,21 ha višekratno i na 13,60 ha nepredviđeno.

2.3.1.1. Proširena biološka reprodukcija

U prethodnom polurazdoblju nije bilo radova zaštite šuma u proširenoj biološkoj reprodukciji.

2.4. Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda

U dosadašnjem gospodarenju nisu evidentirane količine iskorištenih nedrvnih šumskih proizvoda.


40

2.5. Investicijska ulaganja

Osim izgradnje šumske ceste u odsjeku 90a investicijskih ulaganja u proteklom polurazdoblju nije

bilo.

2.6. Šumske prometnice

2.6.1. Prometnice na području gospodarske jedinice stanje 1.1.2011. godine

Tablica 21

Ukupna

duljina

prometnice

Duljina

korištena za

obračun

otvorenosti

Otvorenost

šuma

(km) (km) km/1000 ha

Zlatarevac - Majarsko brdo javna asfalt ― 0,51

Ledine - Svetoblažje javna tucanik ― 0,51

Majar - Kujnjak šumska tucanik 6,54 4,38

Jaža šumska tucanik 3,26 2,41

Razvale II šumska tucanik 0,72 0,72

Kondrić - Razvale šumska tucanik 7,04 4,45

Kondrić - Razvale - odvojak 54/56 šumska tucanik 0,35 0,35

Matina prosjeka šumska tucanik 0,58 0,58

Ledine - Lisnik šumska tucanik 2,16 1,08

Rakovac - Bajinac šumska tucanik 0,96 1,23

Rakovac I šumska tucanik 2,91 2,91

Rakovac II šumska tucanik 2,55 2,55

Rakovac I - odvojak šumska tucanik 0,94 0,94

Kondrić - Razvale - odvojak lovački dom šumska tucanik 0,47 0,31

Marića brdo šumska tucanik 1,16 0,00

Lipovac (73-90) šumska tucanik 1,63 1,09

31,26 24,02

Naziv prometniceStatus

prometniceVrsta kolnika

Ukupno

U obračun otvorenosti ulaze:

- javne ceste – 1,02 km

- šumske ceste – 23,00 km

Obračun otvorenosti šuma ove gospodarske jedinice:

24,02 x 1 000

otvorenost = ---------------------- = 13,12 km/1 000 ha

1830,97

Uzevši u obzir spomenute prometnice sadašnja otvorenost ovih šuma iznosi 13,12 km /1 000 ha.


41

U odnosu na dostignuti stupanj otvorenosti ovih šuma prosječna dužina privlačenja drvnih sortimenata

iznosi:

F 10 000

Pr = -------- x a = ----------- x 0,5 = 381 m

l 13,12

Pr = prosječna relacija privlačenja

F = površina 1 ha (10 000 m2

)

l = stupanj otvorenosti (km/1000ha)

a = faktor promjenjive udaljenosti težišta površina od prometnica (0,4 - 0,6; nizina - brdo)

2.6.2. Izgradnja šumskih prometnica u polurazdoblju 01.01.2001. – 31.12.2010. godine

Tablica 22

Planirano Izgrađeno

(m) (m)

1 90a ― 860

860

Redni broj Prolazi kroz odjel/odsjek

U k u p n o

2.7. Podaci o divljači

Primjenom odredbi Zakona o lovu („Narodne novine“ br.10/94) lovišta su podijeljena na ona u

vlasništvu države i zajednička lovišta. Tako je rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Klasa:

UP/I-323-04/94-01/, 235, 240, 241, 242. Ur.broj: 525-01-04-3 od 15. prosinca 1994. godine ustanovljeno

državno lovište broj XIV/1 Breznica unutar koga se nalaze uzgajališta: broj XIV/6 Kujnjak, broj XIV/7

Mačkovac i broj XIV/8 Nabrđe na površinama zemljišta i šuma u vlasništvu države.

Gospodarenje ovim lovištem i uzgajalištima povjereno je tada Hrvatskim šumama p.o. Zagreb,

Uprava šuma Osijek, Šumarija Đakovo. Lovnogospodarska osnova je sastavljena za rok od 10 godina u

razdoblju od 1995./1996. do 2004./2005. godine.

Ovakvo stanje zadržalo se do 2005. godine. Tada Odlukom o ustanovljenju državnog otvorenog

lovišta broj XIV/1 Breznica od 9. rujna 2005. godine prestaje važiti Rješenje o ustanovljenju vlastitog

otvorenog lovišta broj XIV/1 Breznica (Klasa: UP/I 323-04/94-01/235, Ur.broj: 525-01-94-3 od 15.

prosinca 1994. godine), Rješenje o ustanovljenju uzgajališta divljači broj XIV/7 Mačkovac (Klasa: UP/I

323-04/94-01/241, Ur.broj: 525-01-94-3 od 15. prosinca 1994. godine) i Rješenje o ustanovljenju

uzgajališta divljači broj XIV/8 Nabrđe (Klasa: UP/I 323-04/94-01/242, Ur.broj: 525-01-94-3 od 15.

prosinca 1994. godine).

Odlukom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva od 9. veljače 2006.

godine ustanovljeno je državno otvoreno lovište broj XIV/1 Breznica (Klasa: 323-02/06-01/217, Ur.broj:

525-13-06-01) i prestaje važiti Odluka o ustanovljenju državnog otvorenog lovišta broj XIV/1 Breznica

od 9. rujna 2005. (Klasa: 323-01/05-01/10, Ur.broj: 525-13-05-1).

Odlukom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva od 7. svibnja 2007.

godine ustanovljeno je državno otvoreno lovište broj XIV/1 Breznica (Klasa: 323-02/07-01/40, Ur.broj:

525-13-07-01) i prestaje važiti Odluka o ustanovljenju državnog otvorenog lovišta broj XIV/1 Breznica

od 9. veljače 2006. (Klasa: 323-02/06-01/217, Ur.broj: 525-13-06-01). Ovom odlukom ograđeni dijelovi

lovišta, predjeli Mačkovac i Nabrđe služiti će samo za lov te se ne prikazuju kao zasebni dijelovi, nego su

oni dio otvorenog državnog lovišta XIV/1 Breznica. Površine ove gospodarske jedinice zauzimaju dio

državnog lovišta XIV/1 Breznica.


42

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva svojom odlukom od 15. ožujka

2006. godine (Klasa: 323-02/06-01/219 i Ur.broj: 525-13-06-01) ustanovilo državno lovište - uzgajalište

divljači broj XIV/6 Kujnjak. Uzgajalište divljači XIV/6 Kujnjak do tada je bilo u sklopu državnog lovišta

XIV/1 Breznica. Površine ove gospodarske jedinice zauzimaju veći dio lovišta - uzgajališta divljači broj

XIV/6 Kujnjak.

Na području gospodarske jedinice Kujnjak – Rakovac – Mačkovac iz prethodne osnove

gospodarenja (2001.-2010. godine) nalazila su se i dva zajednička lovišta. Odluku o ustanovljenju

zajedničkih lovišta donijela je Skupština Županije Osječko-baranjske na sjednici 11.07.1995. (Županijski

glasnik 2/95). Lovište broj 2 (ukupne površine 1306 ha, u koje je pripao odjel 71c) i lovište broj 3

(ukupne površine 2088 ha, u koje je pripao šumski predjel Lipovac). Lovozakup nad zajedničkim

lovištem broj 2 i 3 dobilo je lovačko društvo Vepar Trnava.

Skupština Osječko – baranjske županije uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede,

šumarstva i vodnoga gospodarstva (Klasa: 323-01/06-01/218, Urbroj: 525-13-06-2, od 2. svibnja 2006.

godine), donijela je na 9. sjednici 12. svibnja 2006. godine Odluku o ustanovljenju zajedničkih lovišta na

području Osječko – baranjske županije. Ovom odlukom ustanovljeno je zajedničko lovište broj XIV/103

Trnava koje se nalazi na dijelovima područja Općine Trnava. Površine ove gospodarske jedinice nalaze se

dijelom na površinama ovoga lovišta.

2.7.1. Gospodarenje divljači u polurazdoblju 01.01.2001. – 31.12.2010. godine

Lovišta na površinama ove gospodarske jedinice:

Tablica 23

Ukupno Obraslo

XIV/1 7906 1005 973 1-41, 58-dio, 67-72, 240-241

XIV/6 800 643 625 42-43, 47-50, 52-57, 58-dio, 59-66

XIV/103 "Vepar" Trnava 2560 237 232 79-83, 85-87, 90

Zajednička lovišta

Odjeli u gospodarskoj jedinici

"Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb,

UŠP Osijek

Broj lovištaLovozakupnik (Lovačko

društvo)

Državna lovišta

ha

Površina u G.J. Površina

lovišta

Lovnogospodarska osnova za državno otvoreno lovište broj XIV/1 Breznica sastavljena je za 10

godina u razdoblju 2005./2006. do 2014/2015. lovne godine, tj. 01.04.2005. do 31.03.2015. godine.

Za lovište – uzgajalište divljači XIV/6 Kujnjak donesen je Program uzgoja divljači sastavljen za

razdoblje od 1.04.2005.-31.03.2015. godine.

Lovnogospodarska osnova za zajedničko lovište broj XIV/103 Trnava donesena je s važnošću od

1. travnja 2006. do 31. ožujka 2016 godine.

Sukladno Zakonu o lovstvu Republike Hrvatske, Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku

donošenja, odnosno odobravanja Lovnogospodarske osnove, Programu uzgoja divljači i Programu zaštite

divljači, Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske, Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca,

Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta ptica, u lovnogospodarskoj osnovama usklađeni su međusobni odnosi i

uvjeti zaštite u provedbi mjera gospodarenja lovištima.

Štete od divljači na području ovih lovišta može se podijeliti na one unutar ograđenih prostora i one

na prostorima koje nisu ograđene ogradom. Štete u ograđenim prostorima se odnose na devastaciju

prizemnog sloja sastojine, dok se prilikom pomlađivanja divljač isključuje s pomlađenih površina.

Problem ovih prostora je velik broj jedinki, koji se samo djelomično rješava dodatnom prehranom.


43

Štete na neograđenim prostorima uglavnom su vezane uz mlade sastojine gdje se divljač hrani

reprodukcijskim materijalom, te čini štete odgrizanjem pupova na mladim stabalcima. Isto tako prisutne

su štete od divljači na okolnim poljoprivrednim kulturama.

U prethodnom polurazdoblju obnavljani su i popravljani brojni lovno - tehnički objekti, visoke i

niske čeke, hranilišta, solišta i ograde na području ovih lovišta.

Prema odredbama lovnogospodarskih osnova na području gospodarske jedinice obitavaju slijedeće vrste

divljači:

Tablica 24

uzgajati, štititi, loviti i koristiti štititi, loviti i koristiti

Jelen obični (Cervus elaphus L.) Šljuka bena (Scolopax rusticola L.)

Srna obična (Capreolus capreolus L.) Divlja guska (Anser anser L.)

Divlja svinja (Sus scrofa L.) Kuna zlatica (Martes martes L.)

Fazan (Phasianus sp. L. ) Jazavac (meles meles L.)

Zec obični (Lepus europeaeus L.) Divlja mačka (Felix silvestris L.)

Divlja patka (Anas platyrhynchos L.)

Glavne i ekonomski značajne vrste divljači Ostale vrste divljači

2.8. Propadanje šuma

Na području ove gospodarske jedinice, a niti u njenoj blizini nema većih izvora zagađenja.

U okviru programa istraživanja umiranja šuma na području Hrvatske je ustanovljena 4 i 16 -

kilometarska mreža tzv. bioindikacijskih ploha na kojima se prati i evidentira proces sušenja šuma uslijed

djelovanja štetnih plinova i ostalih onečišćivača.

U ovoj gospodarskoj jedinici motrenja se vrše od 1995. godine na osnovnoj plohi u odsjeku 58a,

koordinate X=5015 Y=6518 (Gauss Krüger).

2.8.1. Propadanje šuma u polurazdoblju 2001 – 2010

Tablica 25

Odjel Vrsta

odsjek god. drveća 0-10% 11-25% 26-60% >60% 0-10% 11-25% 26-60% >60%

2001. 4,17 62,5 20,83 12,5 87,5 4,17 8,33

2002. 4,17 79,17 8,33 8,33 87,5 4,17 8,33

2003. 4,17 70,83 16,67 8,33 87,5 4,17 8,33

2004. 4,17 70,83 16,67 8,33 87,5 4,17 8,33

2005. 62,5 37,5 100

2008. 50 50 100

2009. 41,66 50 8,34

2010. 29,17 58,33 12,5

OSUTOST GUBITAK BOJE

58a

Rezultati s postavljene bioindikacijske plohe samo djelomično govore o stvarnom stanju sastojina

na području gospodarske jedinice iz prethodne osnove gospodarenja. Ipak treba naglasiti da u prethodnom

polurazdoblju nije bilo veće pojave sušenja i odumiranja stabala. Sve do sada ustanovljene štete su

pojedinačne i mjestimične.


44

III. SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA I

USPOREDBA S PRIJAŠNJIM STANJEM

1. POVRŠINA

1.1. Način izrade iskaza površina i osnovne karte gospodarske podjele

Za izradu osnovne karte korišteni su katastarski planovi, topografska karta 1:25 000, osnovna

državna karta 1 : 5 000 i ortofoto plan izrađen od strane Državne geodetske uprave, koje su skenirane i

geokodirane u Gauss Krügerovu projekciju. Usklađivanje posjedovnog stanja i međa obavljeno je na

katastarskim planovima. Također je korišten katastarski plan u digitalnom obliku dwg.file Nakon

geokodiranja pristupilo se vektorizaciji na temelju čega su izrađene osnovna karta i gospodarska karta.

Na temelju osnovne karte, gospodarske karte i GPS snimanja kreirala se poligonska topologija na

temelju čega je ustanovljena površina odjela i odsjeka pri čemu su korišteni programski paketi AutoCad

2010 i ArcGIS 9.3.

Ukupno je izdvojeno 124 odsjeka i svi su obrasli. Najveći odsjek je 49a površine 55,84 ha, a

najmanji 15b s površinom 0,38 ha. Odjeli su zadržali staro obrojčanje tako da neki brojevi odjela

nedostaju jer su isti u državnom vlasništvu u gospodarskoj jedinici Kujnjak – Rakovac – Mačkovac.

Vanjska međa je na terenu vrlo jasna i uočljiva. Čine je kanali, putevi, nasipi i slično. Vanjska

međa je, kao i kompletno gospodarsko razdjeljenje unutar gospodarske jedinice, jasno obilježena.

1.2. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po kategorijama i usporedba s prijašnjim

stanjem

Tablica 26

Obraslo šumsko

zemljište

Neobraslo proizvodno

šumsko zemljište

Neobraslo

neproizvodno šumsko

zemljište

Neplodno

šumsko

zemljište

Ukupno

OG 1957 - 1966 3563,11 52,30 88,29 10,15 3713,85

OG 1970 - 1979 3119,39 31,36 72,85 2,61 3226,21

OG 1981 - 1990 3129,00 14,93 99,37 21,52 3264,82

OG 1991 - 2000 3113,90 107,09 102,65 34,88 3358,52

Izvanredna revizija 1993. 3539,04 347,16 149,26 41,76 4077,22

Izvanredna revizija 1995. 3570,33 347,16 149,26 41,76 4108,51

OG 1991 - 2000 3570,33 347,16 149,26 41,76 4108,51

OG 2001 - 2010 3703,20 197,92 128,40 35,07 4064,59

PG 2011 - 2020 1830,97 0,00 38,15 15,69 1884,81

Razdoblje važenja

šumskogospodarskog plana

ha

Prethodna tablica prikazuje stanje površina gospodarske jedinice Kujnjak – Rakovac – Mačkovac

prema godinama uređivanja. Veće smanjenje 1970. godine je zbog izdvajanja u vojni poligon, a zatim

povećanje 1993. godine kada su ove površine vraćene u sastav gospodarske jedinice.

Program gospodarenja od 2011. – 2010. godine odnosi se na gospodarsku jedinicu Kujnjak –

Rakovac – Mačkovac - biskupijske šume koja je nastala izdvajanjem površina iz gospodarske jedinice

Kujnjak – Rakovac – Mačkovac, te od bivše gospodarske jedinice Mačkovac, a koja je uređena ovim

programom gospodarenja


45

1.3. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po katastru i usporedba s prijašnjim

stanjem po katastarskim općinama

Tablica 27

2001. 2011.

Dragotin 128,7386 82,4960 -46,2426

Đakovo 36,1445 0 -36,1445

Gašinci 251,8424 0 -251,8424

Hrkanovci 397,5087 327,1044 -70,4043

Kondrić 459,2866 256,9388 -202,3478

Majar 740,5373 600,7967 -139,7406

Nabrđe 570,6070 138,1932 -432,4138

N.Perkovci 19,6752 0 -19,6752

Selci Đakovački 694,7775 29,5627 -665,2148

Svetoblažje 372,4916 239,3752 -133,1164

Trnava 392,9821 210,3439 -182,6382

Ukupno 4064,5915 1884,8109 -2179,7806

Katastarska općina

Godina

Razlika

ha

Iz prethodne tablice je vidljiva ukupna površina gospodarske jedinice po katastarskim općinama,

te stanje površina po katastarskim općinama 2001. godine u gospodarskoj jedinici Kujnjak – Rakovac –

Mačkovac iz koje su izdvojene površine ove gospodarske jedinice. Površine iz katastarske općine Selci

Đakovački (29,5627 ha) odnose se na bivšu gospodarsku jedinicu Mačkovac koja je pripojena ovoj

gospodarskoj jedinici. Ovo je prvi Program gospodarenja za novoformiranu gospodarsku jedinicu.

Iz gospodarske jedinice Kujnjak – Rakovac – Mačkovac površine su izdvojene na temelju

prispjelih rješenja koje je donio Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Služba za prostorno

uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove – Ispostava Đakovo:

DJELOMIČNO RJEŠENJE, KLASA: UP/I-943-01/06-01/30; URBROJ: 2158-13-03/1-06-3 od

18.12.2006. godine.


07.12.2007. godine.


06.03.2007. godine.

Rješenja su donesena povodom zahtjeva Biskupije đakovačke i srijemske, Bogoslovnog


imovinu, na temelju čl.215. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91), čl. 2.

Zakona o potvrđivanja ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima

(„Narodne novine“, Međunarodni ugovori br. 18/98), te čl. 20. stavak 1., 52., 55. točka 4. i 69. Zakona o

naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine: („Narodne novine“ broj:

92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02).


46

1.4. Sadašnje posjedovno stanje površina šuma i šumskih zemljišta

Tablica 28

Hrvatske šumeRepublika

Hrvatska

Republika

Hrvatska i

Hrvatske šume

Biskupija -

Ekonomat

Đakovo

Đakovačko -

osječka

nadbiskupija

Ukupno

Dragotin 82,496 82,4960

Hrkanovci Đakovački 257,9454 69,159 327,1044

Kondrić 256,9388 256,9388

Majar 600,7967 600,7967

Nabrđe 138,1932 138,1932

Selci Đakovački 29,5627 29,5627

Svetoblažje 239,3752 239,3752

Trnava 210,3439 210,3439

Ukupno 1179,6067 468,2893 69,159 29,5627 138,1932 1884,8109

Katastarska općina

Posjednik

ha

Iz navedenih podataka je vidljivo da se najveći dio površina posjedovno još vodi na Republiku

Hrvatsku i Hrvatske šume.

1.5. Sadašnje vlasničko stanje površina šuma i šumskih zemljišta

Tablica 29

Hrvatske šumeRepublika

Hrvatska

Republika

Hrvatska i

Hrvatske šume

Đakovačko -

osječka

nadbiskupija

Ukupno

Dragotin 82,4960 82,4960

Hrkanovci Đakovački 327,1044 327,1044

Kondrić 256,9388 256,9388

Majar 600,7967 600,7967

Nabrđe 138,1932 138,1932

Selci Đakovački 29,5627 29,5627

Svetoblažje 239,3752 239,3752

Trnava 210,3439 210,3439

Ukupno 0 0 0 1884,8109 1884,8109

Katastarska općina

Posjednik

ha

Prethodna tablica prikazuje vlasničko stanje površina koje ulaze u sastav ove gospodarske

jedinice. Vidljivo je da se cijela površina nalazi u vlasništvu Đakovačko – osječke nadbiskupije.


47

1.6. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta po Županijama i općinama/gradovima

Tablica 30

Općina / Grad Katastarska općina Površina (ha)

Selci Đakovački 29,5627

Ukupno 29,5627

Majar 600,7967

Ukupno 600,7967

Nabrđe 138,1932

Ukupno 138,1932

Dragotin 82,4960

Hrkanovci Đakovački 327,1044

Kondrić 256,9388

Svetoblažje 239,3752

Trnava 210,3439

Ukupno 1116,2583

1884,8109Sveukupno

Grad Đakovo

Općina Levanjska Varoš

Općina Đakovačka Satnica

Općina Trnava

Cijela površina gospodarske jedinice nalazi se u Osječko – baranjskoj županiji. Najveći dio se

nalazi na području općine Trnava u čiji sastav ulaze katastarske općine Dragotin, Hrkanovci Đakovački,

Kondrić, Svetoblažje i Trnava.

1.7. Sadašnje stanje radnonedostupnih površina šuma i šumskih zemljišta

Unutar gospodarske jedinice nema radno nedostupnih površina.

1.8. Sadašnje stanje površina šuma i šumskih zemljišta prema namjeni

Tablica 31

ha

1884,81

―

Za proizvodnju šumskog sjemena ―

Zaštićene na temelju propisa o zaštiti prirode ―

Za znanstvena istraživanja, nastavu, potrebe obrane

RH, te potrebe utvrđene posebnim propisima―

Ukupno 1884,81

1884,81

Šume s posebnom namjenom

Sveukupno

Namjena šume i šumskog zemljišta

Gospodarske šume

Zaštitne šume

Prema namjeni sve šume i šumska zemljišta ove gospodarske jedinice su gospodarskog karaktera.


48

1.8. Plan sređivanja imovinsko pravnih odnosa

Prethodni podaci pokazuju da su vlasnički odnosi u ovoj gospodarskoj jedinici za do sada vraćene

površine sređeni jer se cijela površina nalazi u vlasništvu Đakovačko – osječke nadbiskupije.

Posjedovni odnosi su u fazi sređivanja jer se kao posjednici za većinu površina gospodarske

jedinice vode Hrvatske šume i Republika Hrvatska.

U narednom razdoblju predstoji sređivanje posjedovnog stanja i usklađivanje kulture u katastru s

onom u naravi.


49

2. DRVNE ZALIHE I PRIRASTI

2.1. Obračun drvne zalihe i prirasta

Broj stabala (distribucija) je utvrđen izbrojavanjem i izmjerom prsnih promjera živih stabala

totalnom klupažom i polaganjem primjernih krugova. Izmjera totalnom klupažom je obavljena 293,49 ha

ili na 16,0 % obrasle površine gospodarske jedinice. Klupirane su sastojine propisane za glavni prihod u

I/1 polurazdoblju i odsjeci u kojima zbog veličine i oblika polaganjem primjernih krugova ne bi dobili

valjane podatke. Položeno je 114,40 ha primjernih krugova na 1244,75 ha (68,0 % , obrasle površine

gospodarske jedinice) što je 9,2 % izmjerenih površina uzorka. Površina sastojina I dobnog razreda iznosi

292,73 ha ili 16,0 % obrasle površine gospodarske jedinice.

Dob sastojina određena je na osnovi podataka iz prethodne osnove gospodarenja i brojanjem

godova na panjevima.

Bonitet sastojina je preuzet iz prethodne osnove gospodarenja, a određen na osnovi starosti

sastojina i srednje sastojinske visine glavne vrste drveća u odsjeku primjenom prirasno – prihodnih

tablica: Lužnjak, Kitnjak, Bukva, Grab (Špiranec 1975.), Bagrem (Erteld). Srednja sastojinska visina

dobila se kao aritmetička sredina izmjerenih 5-10 visina srednjeg plošnog stabla glavne vrste u sastojini.

Bonitet sastojina I dobnog razreda određen je po susjednim sastojinama i okularnim podacima.

Drvna zaliha i prirast obračunati su po tarifnim i prirasnim nizovima protekle Osnove

gospodarenja koje su konstruirane na temelju visinskih krivulja i dvoulaznih drvnogromadnih tablica za

krupno drvo. Visinske krivulje za vrste drveća izrađene su na osnovi izmjerenih 5-10 visina u svakom

debljinskom stupnju u odsjecima grupiranim na osnovi uređajnog razreda, boniteta i dobi. Visine su

izravnate analitički Mihajlovljevom jednadžbom i tako obrađene visine korištene su kao jedan od ulaza u

drvnogromadne tablice. Za izradu visinske krivulje glavne vrste drveća uzeti su i podaci dobiveni

bonitiranjem. Ukupno je izmjereno 5630 kom stabalnih visina. Lokalne tarife su izračunate iz parametara

visinskih krivulja i parametara drvnogromadnih tablica (DGT) primjenom Schumacher-Hallove formule

(V = a x db x t h

c x f ).

Za konstrukciju tarifa korištene su ove drvnogromadne tablice (DGT), odnosno parametri za

primjenu Schumacher-Hallove formule :

Tablica 32

Vrsta drveća Autor i godina izrade

LUŽNJAK SH Špiranec, 1975.

KITNJAK SH Špiranec, 1975.

CER SH Bezak,1992.

BUKVA SH Špiranec, 1975.

O.GRAB SH Špiranec, 1975.

BAGREM SH Cestar, Kovačić, 1982

O.VOĆE SH po bukvi

OTB (klen, brijest, javor, jasen) SH po grabu

OMB (lipa, topola, vrba) SH Cestar, Kovačić, 1982

SH – Schumacher hallova formula


50

Prirast je uzet iz prethodne osnove gospodarenja, a utvrđen je na temelju tečajnog debljinskog

prirasta (širina zadnjih 10 godova). Podaci debljinskog prirasta po vrstama drveća dobiveni su bušenjem

izvrtaka (5-15 komada u svakom debljinskom stupnju) u odsjecima grupiranim na osnovi uređajnog

razreda, boniteta i dobi. Izravnavanje je obavljeno analitički jednadžbom pravca. Ukupno je izbušeno i

očitano 2455 komada izvrtaka.

Tablica načina izmjere

Tablica 33

Površina Primjerne plohe Totalna klupaža Prvi dobni razred Ukupno

ha 1244,75 293,49 292,73 1830,97

% 67,98 16,03 15,99 100,0


51

2.2. Sadašnje stanje drvne zalihe i usporedba s prethodnim stanjem

m3 % m

3 % m3 % m

3 %1 4 5 6 7 8 9 10 11

Lužnjak 0,0 0,00 125540 14,0 126328 13,8

Kitnjak 218634 44,6 315908 49,6 287776 32,2 292022 31,8

Cer 53388 10,9 60948 9,6 81169 9,1 55762 6,1

Bukva 83827 17,1 109479 17,2 147588 16,5 152749 16,6

Grab 122090 24,9 132111 20,7 210495 23,6 264106 28,8

Bagrem 4172 0,9 5965 0,9 14251 1,6 9129 1,0

O.voće 0,0 3562 0,6 4900 0,5 4817 0,5

A.jasen 263 0,1 0,0 0,0 0,0

OTB 7628 1,6 4235 0,7 12328 1,4 10433 1,1

OMB 85 0,0 3716 0,6 8557 1,0 2761 0,3

Četinjače 316 0,1 649 0,1 695 0,1 226 0,0

U k u p n o 490403 100,0 636573 100,0 893299 100,0 918333 100,0

m3/ha (obrasle površine bez šikara) 138 204 288 297

m3/ha (obrasle površine bez I.d.r.) 160 221 312 357

Tablica 34a

Vrsta drveća 1957 - 1966 1970 - 1979 1991 - 20001981 - 1990


Kod analize drvne zalihe treba naglasiti da su kod izrade osnova gospodarenja 1980. i 1990.

godine primijenjene tarife Šumarskog Instituta Jastrebarsko, a 1990. godine osnova je izrađena računski.

Pri izradi protekle osnove korištene su lokalne tarife, koje su primijenjene i u ovom programu

gospodarenja. Gospodarska jedinica Kujnjak – Rakovac – Mačkovac analizirana u prethodnim

razdobljima podijeljena je na dvije gospodarske jedinice približno istih površina, ali dosta različitih po

vrsti, starosti i strukturi sastojina pa su bilo kakve usporedbe s prethodnim stanjem vrlo nezahvalne.

Obrasla površina gospodarske jedinice obrađena ovim programom gospodarenja iznosi 1830,97

ha, a ukupna drvna zaliha 485145 m³. Hrast kitnjak u ukupnom udjelu vrsta sudjeluje s 51,7 % ili 251021

m³, bukva s 22,4 % (108565 m³), grab s 16,3 % (79309 m³), a sve ostale prisutne vrste u udjelu s 9,6 %.

Tablica 34b

m3 % m

3 %1 12 13 14 15

Lužnjak 119545 14,4 22881 4,72

Kitnjak 302807 36,4 251021 51,74

Cer 36949 4,4 12444 2,57

Bukva 142334 17,1 108565 22,38

Grab 199092 23,9 79309 16,35

Bagrem 14954 1,8 1383 0,29

Trešnja 810 0,17

O.voće 1992 0,2 2290 0,47

A.jasen 1008 0,1 0,00

OTB 8269 1,0 6049 1,25

OMB 5815 0,7 393 0,08

Četinjače 71 0,0 0,00

U k u p n o 832836 100,0 485145 100,0

m3/ha (obrasle površine bez šikara) 233 265

m3/ha (obrasle površine bez I.d.r.) 277 315

Vrsta drveća 2001 - 2010 2011 - 2020



52

2.3. Sadašnje stanje prirasta i usporedba s prethodnim stanjem

m3 Iv % m

3 Iv % m3 Iv % m

3 Iv %1 4 5 6 7 8 9 10 11

Lužnjak 3083 2,5 2674 2,1

Kitnjak 8051 3,7 9986 3,2 8209 2,9 6805 2,3

Bukva 2786 3,3 3005 2,7 4792 3,2 3702 2,4

Grab 6453 5,3 2896 2,2 7960 3,8 10109 3,8

Bagrem 276 6,6 525 8,8 806 5,7 568 6,2

Cer 1076 2 1282 2,1 2520 3,1 1758 3,2

O. voće 56 1,6 216 4,4 154 3,2

A.jasen 9 3,4

OTB 398 5,2 92 2,2 538 4,4 309 3

OMB 19 22,4 442 11,9 471 5,5 144 5,2

Četinjače 9 2,8 11 1,7 15 2,2 5 2,2

U k u p n o 19077 3,9 18295 2,9 28611 3,2 26228 2,9

m3/ha (obrasle površine) 9,99 7,47 6,43 7,69

m3/ha (obrasle površine bez I.d.r.) 10,5 10,47 9,52 8,67

Tablica 35a

Vrsta drveća 1957 - 1966 1991 - 20001970- 1979 1981 - 1990


Tablica 35b

m3 Iv m

3 Iv1 12 13 14 15

Lužnjak 2750 2,3 456 2,0

Kitnjak 7411 2,4 6004 2,4

Cer 936 2,5 329 2,6

Bukva 3323 2,3 2605 2,4

Grab 6745 3,4 2489 3,1

Bagrem 797 5,3 101 0,0

Trešnja 44 5,4

O.voće 62 3,1 79 3,4

A.jasen 43 4,3 0,0

OTB 346 4,2 209 3,5

OMB 351 6,0 22 0,0

Četinjače 2 2,8 0,0

U k u p n o 22766 2,7 12338 2,5

m3/ha (obrasle površine bez šikara) 6,4 6,7

m3/ha (obrasle površine bez I.d.r.) 7,6 8,0

Vrsta drveća 2001 - 2010 2011 - 2020


I kod analize prirasta treba naglasiti da je prirast kod izrade osnova gospodarenja 1980. i 1990.

godine dobiven na temelju vremena prijelaza, a 1990. i 2000. godine na temelju tečajnog debljinskog

prirasta. Uspoređivanje prirasta, kao i drvne zalihe s prethodnim stanjem iz gore opisanih razloga nije

relevantno. Sadašnji prirast na obrasloj površini bez I. dobnog razreda iznosi 8,0 m3/ha, a postotak

prirasta je 2,5%. Kod kitnjaka i bukve je 2,4%, a kod graba 3,1 %.


53

2.4. Računska kontrola drvne zalihe za polurazdoblje 2001. – 2010. godine

Tablica 36

1. Drvna zaliha 01.01.2001. 482750

2. 10-godišnji prirast 120990

3. Priliv 18446

4. Ukupno 1+2+3 622186

5. Posječeno zadnjih 10 godina 106281

6. Razlika 4-5 515905

7. Stanje 01.01.2011. 485145

8. Razlika 7-6 -30760

Drvna zaliha od 01.01.2001, 10-godišnji prirast i priliv su obračunati iz prethodne osnove

gospodarenja s površina koje su povratom pripale ovoj gospodarskoj jedinici. Prilivu su dodani podaci iz

bivše gospodarske jedinice Mačkovac čije se površine također sada nalaze u sklopu ovog programa

gospodarenja. Prethodna tablica pokazuje razliku između izračunate drvne zalihe (515905 m³) i drvne

zalihe koja je dobivena ovim uređivanjem (485145 m³). Stvarna drvna zaliha gospodarske jedinice

Kujnjak – Rakovac – Mačkovac - biskupijske šume je nešto manja od izračunate (- 30760 m³).


54

3. TABLICE DOBNIH RAZREDA

3.1. Dosadašnje promjene površina i drvne zalihe po dobnim razredima gospodarske jedinice

prema podacima do sada izrađenih Osnova i Programa

I. II. III. IV. V. VI. VII.

ha 492,86 1067,30 962,70 604,95 421,19 14,11 3563,11

m3 3983 202452 266699 130792 85913 1565 691404

ha 242,78 297,18 1253,23 728,53 583,91 13,78 3119,41

m3 11215 24580 234648 195576 164237 6317 636573

ha 238,16 344,22 777,00 963,32 462,94 311,31 3096,95

m3 53944 210438 334356 195908 98653 893299

ha 505,33 150,99 294,56 1211,55 628,61 296,44 6,34 3093,82

24405 70812 431929 266988 122950 1249 918333

ha 559,22 497,85 326,71 1232,78 628,61 297,19 6,34 3548,70

m3 66315 76357 434740 266988 123047 1249 968696

ha 559,33 610,94 363,24 756,40 905,60 331,54 40,05 3567,10

m3 76746 79347 226010 304795 129121 16817 832836

ha 292,73 181,13 20,96 74,85 912,32 326,89 22,09 1830,97

m3 23839 4329 18656 306789 123652 7880 485145

1957 – 1966

1970 – 1979

1991 – 2000

1981 – 1990

1989. Izvanredna revizija

2011 - 2020

Tablica 37

2001 - 2010

Izvanredna 1995.

Jedinica

mjere

Razdoblje važenja

šumskogospodarskog plana

Dobni razredUkupno

Kako je prethodnim poglavljima uređajnog zapisnika nekoliko puta naglašeno, ova gospodarska

nastala je samo na dijelu površina bivše gospodarske jedinice Kujnjak – Rakovac – Mačkovac pa je svaka

usporedba s prethodnim stanjem dosta relativna i upitna. Sadašnja površinska raspodjela po dobnim

razredima je prilično nepovoljna jer se većina sastojina nalazi u V dobnom razredu. Nasuprot tome vrlo

malo sastojina se nalazi u III i IV dobnom razredu. Raspodjela drvne zalihe je još izraženija u korist V

dobnog razreda.


55

3.2. Tablica dobnih razreda stanje 01.01.2011. godine

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Lužnjak 659 45 32 1 770 19 7445 145 11583 208 2392 38 22881 456

Kitnjak 15411 1032 103 2 7512 176 163860 3671 61892 1081 2243 42 251021 6004

Cer 1212 89 461 12 7776 169 2895 57 100 2 12444 329

Bukva 433 32 756 21 440 11 72174 1763 33118 750 1644 28 108565 2605

Grab 3589 254 2330 79 8965 288 50333 1475 13149 366 943 27 79309 2489

Bagrem 421 38 962 63 1383 101

Trešnja 583 38 84 2 80 2 30 1 33 1 810 44

O.voće 373 24 34 2 1749 49 134 4 2290 79

OTB 798 54 112 7 391 11 3372 102 851 23 525 12 6049 209

OMB 360 20 0 0 33 2 393 22

OC 0 0

U k u p n o 23839 1626 4329 175 18656 521 306789 7376 123652 2490 7880 150 485145 12338

Površina

(ha)292,73

Površina (%) 16,0

132 8,98 207 8,35 249 6,96 336 8,08 378 7,62 357 6,79 315 8,02

Tablica 38

m3 / ha

17,9 1,2 100,0

Ukupna površina bez I dobnog razreda 1538,24

9,9 1,1 4,1 49,8

m3

181,13 20,96 74,85 912,32 326,89 22,09 1830,97

Vrsta drveća

Dobni razrediUkupno

I

II III IV V VI VII

Po sadašnjem stanju većina obraslih površina nalazi se u V dobnom razredu. Površina ovog

dobnog razreda iznosi 912,32 ha ili 49,8 % ukupne obrasle površine, a drvna zaliha 306789 m³ ili čak

63,2 % ukupne drvne zalihe. Nasuprot tome vrlo malo sastojina se nalazi u III i IV dobnom razredu s

ukupnom površinom 95,81 ha što iznosi samo 5,2 % ukupne obrasle površine gospodarske jedinice. U

prvom dobnom razredu trenutno se nalazi 292,73 ha ili 16,0 % ukupne obrasle površine.


56

4. OPIS UREĐAJNIH RAZREDA

Prema namjeni šume i šumska zemljišta ove gospodarske jedinice su gospodarske.

Razvrstane su po uređajnim razredima prema načinu postanka, glavnoj vrsti drveća po kojoj je

određen cilj gospodarenja i ophodnja.

Ophodnja PovršinaDrvna

zaliha

Godišnji

tečajni

prirast

godina ha

Sjemenjače HRASTA LUŽNJAKA 140 69,62 12336 281

Sjemenjače HRASTA KITNJAKA 120 1574,10 423097 10739

Sjemenjače BUKVE 100 73,67 24908 513

Sjemenjače GRABA 70 105,94 23771 735

Panjače BAGREMA 40 7,64 1033 70

1830,97 485145 12338

1830,97 485145 12338

U k u p n o 1830,97 485145 12338

Neobraslo proizvodno 0,00

Sveukupna proizvodna površina 1830,97

Tablica 39

GOSPODARSKA JEDINICA - UKUPNO

Jednodobne sastojine - ukupno

U k u p n o

Uređajni razred

m3

Jednodobne sastojine - gospodarske

U k u p n o

Iz gornje tablice je vidljivo da je unutar gospodarske jedinice najzastupljeniji uređajni razred

sjemenjače hrasta kitnjaka. U obrasloj površini gospodarske jedinice zauzima površinu od 86,0 % ili

1574,10 ha, a učešće u drvnoj zalihi je 87,2 % ili 423097 m³.


57

4.1. Jednodobne sastojine – gospodarske

4.1.1. Uređajni razred: Sjemenjače HRASTA LUŽNJAKA – ophodnja 140 godina

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Drv

na

zali

ha

Pri

rast

Lužnjak 525 37 4270 84 1898 35 1802 27 8495 183

Kitnjak 177 3 274 5 135 2 586 10

Cer 85 7 15 39 100 2 239 9

Bukva 81 2 42 1 439 7 562 10

Grab 10 1 1428 34 282 10 476 15 2196 60

Trešnja 10 1 33 1 43 2

OTB 143 4 26 1 46 2 215 7

U k u p n o 630 46 0 0 0 0 6114 127 2561 52 3031 56 12336 281

Površina

(ha)31,91

Površina (%) 45,8

126 9,18 430 8,93 323 6,55 288 5,31 327 7,45

Tablica 40

m3 / ha

11,4 15,1 100,0


7,2 0,0 0,0 20,4

m3

5,01 14,22 7,94 10,54 69,62

Vrsta drveća

Dobni razrediUkupno

I

II III IV V VI VII

Dobni razred Bonitet Površina

1 I 31,91 11a, 13a, 14a

2 I 5,01 12b

I 13,08 35b, 36d

II 1,14 241c

I 0,38 15b

II 7,56 29b, 30b

7 III 10,54 240c, 241d

Tablica 41

Odsjeci

5

6

Sastojine ovog uređajnog razreda zauzimaju 3,8 % ili 69,62 ha obrasle površine u gospodarskoj

jedinici. Učešće uređajnog razreda hrasta lužnjaka u ukupnoj zalihi iznosi 2,5 % ili 12336 m³.

Nastale su prirodnom obnovom, oplodnim sječama i popunjavanjem.

Po fitocenološkim karakteristikama sastojine pripadaju zajednicama:

Hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom (Carpino betuli-Quercetum roboris, subass. Quercetosum cerris,

Rauš)

Hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom (Carpino betuli-Quercetum roboris, subass. Fagetosum, Rauš)

Normalna površina po dobnim razredima za uređajni razred hrasta lužnjaka unutar gospodarske

jedinice bi iznosila 9,95 ha. Stvarna površina po dobnim razredima je nešto drugačija.

Sastojine I dobnog razreda zauzimaju 31,91 ha ili 45,8 % uređajnog razreda. Tu pripadaju odsjeci

11a, 13a i 14a. Starost ovih sastojina je od 16 do 20 godina. Sva tri odsjeka pripadaju u I bonitetni razred.

Nastale su prirodnom obnovom (oplodnim sječama i popunjavanjem). Popunjavanje je obavljeno

podsijavanjem žira lužnjaka i kitnjaka pod zastorom stare sastojine. Manji dio 11a odsjeka je bio

zahvaćen požarom, te iste godine popunjen, dok je u 13a odsjeku popunjeno oko 2 ha sadnicama lužnjaka


58

jer na tom dijelu prirodna obnova nije polučila zadovoljavajući rezultat. Odsjeci su sada na cijeloj

površini zadovoljavajuće pomlađeni.

Sve sastojine su mješovite strukture, a udjelom dominira hrast lužnjak koji je uglavnom dobrog

uzrasta i kvalitete. Od ostalih vrsta prisutni su hrast kitnjak (osobito u 14a odsjeku), bukva, grab, cer,

o.voće, OTB i OMB.

U sastojine drugog dobnog razreda pripada samo 12b odsjek s površinom 5,01 ha (7,2 % površine

uređajnog razreda). Sastojina je nastala oplodnom sječom uz popunjavanje žirom. Lužnjak dominira

odsjekom s oko 80 % u udjelu mase, a ima nešto i cera, graba i OTB. Dosta graba još nije prešlo

taksacijsku granicu. Sastojina pripada u I bonitetni razred.

Sastojine III i IV dobnog razreda nisu trenutno zastupljene unutar ovog uređajnog razreda.

U sastojine V dobnog razreda pripadaju tri odsjeka (35b, 36d i 241c) ukupne površine 14,22 ha ili

20,4 % površine uređajnog razreda. Sastojine su mješovite strukture s više od 60 % lužnjaka u omjeru

smjese. Ostale prisutne vrste su cer, bukva, grab i OTB. Sastojine su dobre kvalitete i obrasta. Odsjeci

35b i 36d površine 13,08 ha nalaze se u I , a 241c površine 1,14 ha u II bonitetnom razredu.

U VI dobnom razredu nalaze se odsjeci 15b, 29b i 30b. Ukupna površina ovih odsjeka iznosi 7,94

ha što je 11,4 % ukupne površine uređajnog razreda. Odsjek 15b površine 0,38 ha pripada I bonitetu, a

odsjeci 29b i 30 b površine 7,56 ha drugom bonitetu. Odsjek 15b je vrlo dobre kvalitete i uzrasta stabala

lužnjaka, ali je male površine. Odsjeci 29b i 30b su prosječne kvalitete. Hrast lužnjak u masi ovih odsjeka

sudjeluje s preko 70 %. Ostale prisutne vrste su cer, bukva, grab i OTB.

Dva odsjeka u predjelu Mačkovac 240c i 241d pripadaju u VII dobni razred, te u III bonitet.

Površina ova dva odsjeka iznosi 10,54 ha što čini 15,1 % od uređajnog razreda. Stabla hrasta i bukve su

manjih visina, a u 241d uglavnom prezrela i fiziološki oslabljena. Grab je u odsjecima gust i tanak (u

240c ispod taksacijske granice).


59

4.1.2. Uređajni razred: Sjemenjače HRASTA KITNJAKA - ophodnja 120 godina

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Lužnjak 3175 61 9685 173 590 11 13450 245

Kitnjak 15311 1026 156570 3533 61618 1076 2108 40 235607 5675

Cer 925 77 7761 169 2856 57 11542 303

Bukva 425 31 58530 1502 33076 749 1205 21 93236 2303

Grab 2892 212 44993 1331 12867 356 467 12 61219 1911

Bagrem 208 18 0 0 208 18

Trešnja 573 37 51 1 30 1 654 39

D.voće 300 20 1683 47 134 4 2117 71

OTB 673 45 3004 92 825 22 479 10 4981 169

OMB 83 5 83 5

U k u p n o 21390 1471 0 0 0 0 275767 6736 121091 2438 4849 94 423097 10739

Površina (ha) 260,82

Površina (%) 16,6

135 9,29 334 8,17 380 7,64 420 8,14 322 8,18

Vrsta drveća

Dobni razrediUkupno

I

II III IV V VI VII

52,4

m3

158,35 824,43 318,95 11,55 1574,10

Tablica 42

m³/ha

20,3 0,7 100,0


10,1 0,0 0,0


I 200,922c, 3a, 4a, 6a, 7b, 8a, 8b, 9a, 10a, 15a, 16a, 21a, 24a, 25a, 27a, 28a, 28b,

72b

II 59,90 5a, 12a, 29a, 29c, 30a, 49b, 54c, 58b, 71b

I 29,23 1b, 7a

II 129,12 68b, 80a, 81a, 83a, 85a, 86a, 87a

I 180,66 31a, 33c, 34a, 35a, 52a, 57a, 71a, 72a

I / II 134,81 42,a 43a, 56a, 58a

II 457,752b, 3b, 32a, 32c, 33a, 36a, 36c, 37a, 37c, 38a, 39b, 40a, 41a, 47a, 48a, 49a,

50a, 50c, 53a, 53b, 54a, 54d, 55a, 55b, 61, 62a, 63a, 64a, 80b

II-II / III 51,21 67a, 68a

I 84,28 17a, 18a, 19a, 22a, 23a, 26a

I - I 29,25 3c

II 205,42 59a, 60b, 65a, 66a, 69a, 70a, 90a, 240b

7 I 11,55 20a

6

Tablica 43

Odsjeci

2

1

5

Sastojine ovog uređajnog razreda zauzimaju 86,0 % obrasle površine u gospodarskoj jedinici ili

1574,10 ha, a učešće u drvnoj zalihi je 87,2 % (423097 m³). Ukupno učešće kitnjaka u drvnoj zalihi

gospodarske jedinice je 51,7 % (251021 m³). Ostale zastupljenije vrste su lužnjak (osobito na Rakovcu I

gdje je izmiješan s kitnjakom), bukva, grab, cer i OTB.

Sastojine su nastale prirodnom obnovom, oplodnim sječama i popunjavanjem.

Po fitocenološkim karakteristikama sastojine pripadaju zajednicama:

Hrasta kitnjaka običnog graba (Querco petraea-Carpinetum illyricum, Horvat)

Hrasta kitnjaka i običnog graba varijanta s bukvom (Querco petraea-Carpinetum illyricum var. Fagus

sylvatica, prov. Pelcer)


60

Dio sastojina ima fitocenološke karakteristike lužnjakovih fitocenoza, ali su zbog učešća kitnjaka

u omjeru smjese uvrštene u ovaj uređajni razred. Ovo se posebno ističe u šumskom predjelu Rakovac I u

dijelu gdje se ove fitocenoze miješaju i vrlo teško je odrediti njihovu granicu.

Dobna struktura je dosta nepovoljna jer se čak 72,6 % (1143,38 ha) sastojina nalazi u V i VI

dobnom razredu, a III i IV dobni razred uopće nisu zastupljeni unutar gospodarske jedinice. U normalnom

razmjeru dobnih razreda učešće pojedinog dobnog razreda iznosi 262,35 ha.

Sastojine u I dobnom razredu su nastale prirodnom obnovom oplodnim sječama i popunjavanjem

pretežno pod zastorom stare sastojine unošenjem žira kitnjaka i lužnjaka.

Sve sastojine koje pripadaju I bonitetu (2c, 3a, 4a, 6a, 7b, 8a, 8b, 9a, 10a, 15a, 16a, 21a, 24a, 25a,

27a, 28a i 28b) osim 72b odsjeka (Kujnjak) nalaze se u šumskom predjelu Rakovac I. Sastojine II

bonitetnog razreda su dijelom na Rakovcu I (12a, 29a, 29c i 30a), a dijelom na Kujnjaku (49b, 54c, 58b i

71b). Površina dobnog razreda iznosi 260,82 ha što je približno normalnoj površini. Svi odsjeci su

normalnog obrasta. Sastojine su uglavnom dobro pomlađene i zdrave, mješovitog karaktera s velikim

učešćem kitnjakom u ulozi glavne vrste.

U II dobni razred pripadaju odsjeci 1b i 7a (Rakovac I) koji su u I bonitetnom, te 68b (Kujnjak) i

80a, 81a, 83a, 85a, 86a, 87a (Lipovac) koji se nalaze u II bonitetnom razredu. Ukupna površina dobnog

razreda iznosi 158,35 ha što je stotinjak hektara ispod normale. Udio zalihe unutar uređajnog razreda

iznosi 5,1 % (21390 m³). Odsjeci u šumskom predjelu Lipovac se odlikuju velikim učešćem kitnjaka u

smjesi (više od 60 %), u 81a odsjeku i preko 90 %. Djelomičan razlog tome je dio stabala graba tanjih

dimenzija (promjera ispod 10 cm) koji slijedom toga nije ušao u distribuciju.

U III i IV dobnom razredu u ovome trenutku ne nalazi se niti jedan odsjek.

V dobni razred uređajnog razreda kitnjaka izrazito dominira površinom i masom unutar cijele

gospodarske jedinice. Površinom u uređajnom razredu sudjeluje s 52,4 % (824,43 ha), te s 45,0 % u

ukupnoj obrasloj površini gospodarske jedinice. Drvna zaliha ovog dobnog razreda iznosi 275767 m³ što

čini 65,2 % zalihe uređajnog razreda kitnjaka i čak 56,8 % ukupne drvne zalihe gospodarske jedinice. U I

bonitet pripadaju odsjeci u šumskom predjelu Kujnjak (31a, 33c, 34a, 35a, 52a, 57a, 71a i 72a), u I/II

bonitetni razred pripadaju odsjeci 42a, 43a, 56a i 58a koji se također nalaze u Kujnjaku, u II bonitet

pripadaju 2b i 3b (Rakovac I), zatim 32a, 32c, 33a, 36a, 36c, 37a, 37c, 38a, 39b, 40a, 41a, 47a, 48a, 49a,

50a, 50c, 53a, 53b, 54a, 54d, 55a, 55b, 61a, 62a, 63a i 64a (Kujnjak), te 80b (Lipovac), a II-II/III bonitetni

razred pripadaju odsjeci 67a i 68a koji se nalaze u Kujnjaku. Sastojine su većim dijelom normalnog

obrasta, osim odsjeka 34a i 35a gdje je obrast manji od normalnog. Sve sastojine ovog dobnog razreda,

izuzev 33a odsjeka su mješovite strukture.

U VI dobnom razredu nalaze se odsjeci 17a, 18a, 19a, 22a, 23a i 26a (I bonitet), te 3c odsjek (I/I

bonitet) koji su propisani za glavni prihod u I/1 polurazdoblju. Svi odsjeci se nalaze u šumskom predjelu

Rakovac I. Osim njih u ovaj dobni razred pripadaju odsjeci II bonitetnog razreda 59a, 60b, 65a, 66a, 69a,

70a (Kujnjak), 90a (Lipovac) i 240b (Mačkovac). Od njih samo 65a i 240b ulaze u glavni prihod u I/1

polurazdoblju. Ukupna površina ovog dobnog razreda iznosi 318,95 ha ili 20,3 % uređajnog razreda, dok

je udio drvne zalihe 28,6 % (121091 m³). Svi odsjeci ovog dobnog razreda su mješovite strukture. Odsjeci

23a i 26a su obrasta manjeg od normalnog, a ostali normalnog obrasta.

U VII dobni razred pripada 20a odsjek površine 11,55 ha i ukupne zalihe 4849 m³, koji se nalazi u

šumskom predjelu Rakovac I. Mješovite je strukture i normalnog obrasta. Pripada u I bonitetni razred.

Predviđen je za glavni prihod u I/1 polurazdoblju.


61

4.1.3. Uređajni razred: Sjemenjače BUKVE – ophodnja 100 godina

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Kitnjak 7113 135 7113 135

Bukva 13563 259 13563 259

Grab 3912 110 3912 110

Trešnja 29 1 29 1

O.voće 66 2 66 2

OTB 225 6 225 6

U k u p n o 0 0 0 0 0 0 24908 513 0 0 0 0 24908 513

Površina (ha)

Površina (%)

338 6,96 338 6,96

Tablica 44

m³/ha

0,0 100,00


100,00

m3

73,67 73,67

Vrsta drveća

Dobni razrediUkupno

I

II III IV V VI VII


5 II 73,67 39a, 40b, 42b, 50b

Tablica 45

Odsjeci

Unutar gospodarske jedinice uređajni razred bukve zauzima 73,67 ha ili 4,02 % obrasle površine.

Udio u ukupnoj drvnoj zalihi iznosi 5,13 % ili 24908 m³

Po fitocenološkim karakteristikama sastojine pripadaju zajednici Hrasta kitnjaka i običnog graba

varijanta s bukvom (Querco petraea-Carpinetum illyricum var. Fagus sylvatica, prov. Pelcer).

Normalna površina uređajnog razreda bukve po dobnim razredima iznosi 14,73 ha. Stvarni

razmjer je izrazito nepovoljan jer se svi odsjeci (39a, 40b, 42b i 50b) nalaze u V dobnom razredu. Svi

odsjeci pripadaju II bonitetu. Sastojine su normalnog obrasta, osim 42b odsjeka kod kojeg je obrast manji

od normalnog. Bukva se u odsjecima javlja s učešćem oko 50 % i većim, a od drugih vrsta ima dosta

kitnjaka (osobito u 40b) te graba, o.voća i OTB.


62

4.1.4. Uređajni razred: Sjemenjače GRABA – ophodnja 70 godina

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Lužnjak 134 8 32 1 770 19 936 28

Kitnjak 100 6 103 2 7512 176 7715 184

Cer 202 5 461 12 663 17

O. bukva 8 1 756 21 440 11 1204 33

O. grab 687 41 2330 79 8965 288 11982 408

Bagrem 150 14 23 1 173 15

Trešnja 84 2 84 2

O.voće 73 4 34 2 107 6

OTB 122 9 84 5 391 11 597 25

OMB 277 15 33 2 310 17

U k u p n o 1753 103 3362 111 18656 521 0 0 0 0 0 0 23771 735

Površina (ha)

Površina (%) 0,0

103 6,04 239 7,90 249 6,96 224 6,94

Tablica 46

m³/ha

0,0 0,0 100,0


16,1 13,3 70,7 0,0

m3

17,04 14,05 74,85 105,94

Vrsta drveća

Dobni razrediUkupno

I

II III IV V VI VII


2 II 17,04 1c, 60a, 67b, 241a

3 II 14,05 1a, 240a, 241b

I 12,89 2a

II 61,96 79a, 82a

Tablica 47

Odsjeci

4

Uređajni razred sjemenjače graba zauzima 105,94 ha ili 5,79 % obrasle površine gospodarske

jedinice. Udio u ukupnoj drvnoj zalihi iznosi 4,9 % ili 23771 m³. Iz tablice 46 se vidi da je učešće graba

unutar uređajnog razreda 50,41 %, a osim graba velik je udio kitnjaka dok ostale vrste pridolaze rjeđe.

Normalna površina po dobnim razredima iznosi 26,49 ha. U stvarnom rasporedu unutar dobnih razreda

većina površine uređajnog razreda nalazi se u IV dobnom razredu.

U I dobnom razredu ne nalazi se trenutno niti jedan odsjek.

U II dobnom razredu nalaze se četiri odsjeka (1c, 60a, 67b i 241a) u II bonitetnom razredu.

Površina ovih odsjeka iznosi 17,04 ha ili 16,1 % od ukupne površine uređajnog razreda. Odsjeci 67b i

241a su normalno obrasli, dok je obrast u odsjecima 1c i 60a ispod normalnog.

U III dobnom razredu nalaze se odsjeci 1a, 240a i 241b ukupne površine 14,05 ha ili 13,3 % od

ukupne površine uređajnog razreda. Odsjeci 240a i 241b su normalno obrasli, dok je u 1a odsjeku obrast

manji od normalnog.

U IV dobnom razredu se nalaze odsjeci 2a, 79a i 82a ukupne površine 74,85 ha ili 70,7 % ukupne

površine uređajnog razreda. Odsjek 2a pripada I bonitetu, a odsjeci 79a i 82a II bonitetu.


63

4.1.5. Uređajni razred: Panjače BAGREMA – ophodnja 40 godina

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Drv

na

za

lih

a

Pri

rast

Bagrem 63 6 939 62 1002 68

OTB 3 28 2 31 2

U k u p n o 66 6 967 64 0 0 0 0 0 0 0 0 1033 70

Površina (ha)

Površina (%) 0,0

90 8,22 140 9,26 135 9,16

Tablica 48

m³/ha

0,0 0,0 100,0


9,6 90,4 0,0 0,0

m3

0,73 6,91 7,64

Vrsta drveća

Dobni razrediUkupno

I

II III IV V VI VII


2 II 0,73 33b

3 II 6,91 32b, 40c

Tablica 49

Odsjeci

Sastojine ovog uređajnog razreda zauzimaju svega 7,64 ha ili 0,4 % obrasle površine gospodarske

jedinice. Drvna zaliha ovog uređajnog razreda iznosi 1033 m³ ili 0,2 % ukupne drvne zalihe gospodarske

jedinice. Sastojine su nastale obnovom iz žilja i panjeva nakon čiste sječe. U većem dijelu su to čiste

bagremove sastojine uz primjesu OTB. Normala u ovom uređajnom razredu iznosi 1,91 ha.

U I dobnom razredu trenutno se ne nalazi niti jedan odsjek.

U II dobnom razredu nalazi se 33b odsjek površine 0,73 ha što čini 9,6 % površine uređajnog

razreda. Drvna zaliha iznosi 66 m³ ili 6,4 % ukupne zalihe uređajnog razeda. Udio bagrema u omjeru

smjese je oko 95 %, pa spada u čiste sastojine. Pripada u II bonitetni razred.

U III dobnom razredu se nalaze odsjeci 32b i 40c odsjek, ukupne površine 6,91 ha ili 90,4 %

ukupne površine uređajnog razreda. Drvna zaliha ovih odsjeka iznosi 967 m³ ili 93,6 % ukupne drvne

zalihe uređajnog razreda.

5. ZDRAVSTVENO STANJE

Zdravstveno stanje šuma na području gospodarske jedinice je u cjelini zadovoljavajuće. Samo

mjestimično su prisutna obilježja narušenosti ekosustava (suhovrhe i prozračne krošnje, sušci), ali nema

značajnije pojave sušenja i kalamiteta. Mjestimično ima bršljana koji znatno umanjuje vitalnost krošanja.

Odjeli u šumskom predjelu Mačkovac, te u nešto manjoj mjeri odjeli u šumskom predjelu Kujnjak

izloženi su stalnoj prisutnosti divljači pa je prizemni sloj ovih šuma značajno devastiran. Pri prirodnoj

obnovi ovih sastojina obavezno je ograđivanje površine koja se pomlađuje kako bi se isključila prisutnost

divljači. Mlade sastojine, naročito u šumskom predjelu Rakovac I su vitalne i zdrave, te uglavnom dobrog

uzrasta i kvalitete.

Šumski štetnici sastavni su dio šumskog ekosustava i nije ih moguće eliminirati. Osobito napadaju

fiziološki oslabljena stabla. Od štetnika prisutne su razne vrste strizibuba, a povremeno se pojavljuju

gubar i mrazovci čija brojnost se na ovom području redovito prati i po potrebi organiziraju mjere

suzbijanja. Od biljnih bolesti naročito treba spomenuti pepelnicu protiv koje se vrše tretiranja po potrebi.


64

IV. BUDUĆE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM

ZEMLJIŠTIMA

1. CILJ I NAČIN GOSPODARENJA PO UREĐAJNIM RAZREDIMA

1.1. Zajednički ciljevi gospodarenja za sve uređajne razrede

Cilj gospodarenja svim šumama određen je i propisan Zakonom o šumama, jer su šume dobro od

općeg interesa koje predstavljaju specifično prirodno bogatstvo. Zakon obvezuje da se šume moraju

održavati i obnavljati tako da se trajno osigura:

1. postojanost ekosustava

2. održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma

„Načela o šumama“ na skupu o Zemlji u Rio de Janeiru u lipnju 1992. godine

međunarodne obveze koje su prihvaćene u Strasbourgu i Helsinkiju

3. napredno i potrajno gospodarenje, te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj

mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i

potencijal, da ispune sada i u budućnosti bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i

globalnoj razini, te da to ne šteti drugim ekosustavima.

Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Zakona o provođenju Konvencije o

biološkoj raznolikosti („Narodne novine“ - dodatak Međunarodni ugovori, broj 1/6-96.), Zastupnički dom

Hrvatskog državnog sabora, na sjednici 30. lipnja 1999. godine donio je "Strategiju i akcijski plan zaštite

biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 81/99).

Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost

unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti staništa, gdje je to moguće i opravdano.

Na području gospodarske jedinice su autohtone zajednice hrasta lužnjaka i kitnjaka, a vrlo malen

dio su sastojine bagrema. Proizvodna funkcija ovih šuma je podmirivanje potreba drvnoprerađivačke i

kemijske industrije, te okolnog stanovništva određenim drvnim sortimentima.

Podržavanjem i dovođenjem autohtonih zajednica u optimalno stanje ostvarit će se njihova

proizvodna (drvna masa) i posredna (općekorisne funkcije) uloga i time ostvariti ciljevi gospodarenja.

Cilj gospodarenja - dovesti sastojine u optimalno stanje na odgovarajućem staništu – postiže se u

kvalitetnim sastojinama njegom, proredama i prirodnom obnovom, a u panjačama prevođenjem istih u

viši uzgojni oblik.

Osnovni princip u gospodarenju ovim šumama, u dijelu u kojem su nastale iz sjemena, je prirodna

obnova oplodnom sječom, a u panjačama obnova po principima oplodne sječe.

Ukoliko prilike staništa zahtijevaju vrši se priprema staništa. Po potrebi provest će se

popunjavanje. U prvih 10 godina starosti sastojine vrše se najmanje dvije njege. Tada se odstranjuju

nepoželjne vrste, bolesna, ozlijeđena i osobito loša stabalca koja smetaju pravilnom razvitku dobro

oblikovanih stabalaca buduće sastojine.

Čišćenje se provodi u slijedećih 10 godina starosti sastojine, a cilj je eliminiranje nepoželjnih

vrsta, forsiranje stabalaca buduće sastojine (nositelj proizvodnje u sastojini). Vrši se reguliranje odnosa

učešća vrsta drveća i tu se mora voditi računa da se uvijek zadrže i vrste koje od prirode čine šumsku

zajednicu jer će se samo tako dobiti biološki zdrava i stabilna zajednica.

Nakon 20. godine starosti pa sve do prirodne obnove (oplodna sječa) svakih 10 godina treba

provoditi proredu. Iznimno, ako je u sastojini drvna zaliha niža od normalne tada u turnusu neka proreda

treba izostati ili se izvede samo sanitarna sječa. Proredama se pospješuje prirodno izdvajanje stabala u

visinske i debljinske razrede, ali i izbor elitnih stabala koja su biološki i gospodarski najvrednija. Prorede

trebaju biti intenzivne pri čemu treba voditi računa da na kraju ophodnje ostane potreban broj stabala

pravilno raspoređenih po visinskoj strukturi s kojima će se uspješno obaviti prirodna obnova sastojine, a

ujedno u njima treba biti nagomilan najkvalitetniji prirast.


65

1.2. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjače hrasta lužnjaka

Cilj gospodarenja osim navedenih općih ciljeva gospodarenja je potrajnost proizvodnje kroz

očuvanje mješovitih šuma hrasta lužnjaka u njihovom današnjem obliku gdje god postoje ekološke i

stanišne mogućnosti za to. Ovim uređajnim razredom gospodari se u ophodnjama od 140 godina.

1.2.1. Način gospodarenja sastojinama I dobnog razreda

U I dobnom razredu nalaze se tri odsjeka starosti 16 do 20 godina, ukupne površine 31,91 ha. U

ovim odsjecima u idućem polurazdoblju treba obaviti čišćenje sastojina. U sastojinama treba podržavati

mješovitu strukturu i prednost dati lužnjakovim stabalcima, ali ostavljati i ostale vrste koje čine

fitocenozu.

1.2.2. Način gospodarenja sastojinama II dobnog razreda

U II dobnom razredu se nalazi samo 12b odsjek površine 5,01 ha. U njemu će se u idućem

polurazdoblju obaviti prva proreda. Lužnjak ovdje prednjači u omjeru smjese (oko 80 %) i treba biti

nositelj proizvodnje, ali mora se pokušati zadržati mješovita struktura sastojine. Osobito treba voditi

računa da se sačuva dovoljan broj stabala graba na površini odsjeka. Intenzitet prorede u 12b odsjeku

iznosi 15 %.

1.2.3. Način gospodarenja sastojinama III i IV dobnog razreda

Ova dva dobna razreda nisu trenutno zastupljena u uređajnom razredu hrasta lužnjaka.

1.2.4. Način gospodarenja sastojinama V i VI dobnog razreda

Proredu treba provesti prema zadanim intenzitetima vodeći računa o dozvoljenim odstupanjima od

propisa. Stabla lužnjaka su često u manjim skupinama i krošnje zadiru jedna u drugu, pa iako je

mjestimično malen broj stabala u sastojini prorednim zahvatom se mora osloboditi krošnju kvalitetnijem

stablu koje će ostati do kraja ophodnje. Drvna zaliha V i VI dobnog razreda iznosi 8675 m³, etat

prethodnog prihoda 879 m³ (39,7 m³/ha), a intenzitet prorede je 10 %.

1.2.5. Način gospodarenja sastojinama VII dobnog razreda

U ovom dobnom razredu se nalaze dva odsjeka 240c i 241d ukupne površine 10,54 ha. Odsjeci se

nalaze u šumskom predjelu Mačkovac. U idućem polurazdoblju u 240c odsjeku propisan je glavni prihod

oplodnom sječom, uz prethodnu pripremu staništa i popunjavanje žirom, a iza toga će se izvršiti njega

mlade sastojine. Ispod sastojine je prisutan koljik i letvik graba koji bi mogao otežavati obnovu pa ga u

pripremi staništa treba ukloniti. U odsjeku 241d se zakasnilo s oplodnom sječom, dosta stabala se izvalilo

i propalo, a preostala su vidno fiziološki oslabljena (osobito bukova stabla) i ekonomski malo vrijedna.

Između prezrelih stabala gusto je raspoređen grab, promjera ispod ili nešto iznad taksacijske granice.

Kada bi se u idućem polurazdoblju krenulo u obnovu sastojine oplodnom sječom ovakav gust grab bi bilo

vrlo teško potpuno ukloniti, te bi on znatno umanjio uspjeh obnove. Zato je u I/1 polurazdoblju ovdje

propisana proreda s ciljem reduciranja broja grabovih stabala na površini odsjeka. Time će se uz

ograđivanje površine (velika prisutnost divljači) i dodatno popunjavanje žirom u budućnosti stvoriti

povoljniji uvjeti za obnovu ove sastojine.


66

1.3. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjače hrasta kitnjaka

Cilj gospodarenja osim navedenih općih ciljeva je potrajnost proizvodnje, te kao i kod

lužnjakovih sastojina, očuvanje mješovitih šuma hrasta kitnjaka u njihovom današnjem obliku gdje god

postoje ekološke i stanišne mogućnosti za to. Ovim uređajnim razredom gospodari se u ophodnjama od

120 godina.


U sastojinama I dobnog razreda nalaze se odsjeci starosti od 5 do 20 godina. Ukupna površina

dobnog razreda iznosi 260,82 ha. Većina ovih odsjeka se nalazi u šumskom predjelu Rakovac I, osim 72b

odsjeka koji se nalazi u Kujnjaku. U odsjecima starosti do 10 godina u idućem polurazdoblju propisana je

njega mladih sastojina, a u onima starosti od 11 do 20 godina čišćenje sastojina. Kitnjaku, kao nositelju

proizvodnje treba osloboditi prostor za nesmetan rast i razvoj, ali uz zadržavanje mješovite strukture

sastojine. Osim kitnjaka treba podržavati lužnjak i bukvu, ali i grab, o.voće te neke druge tvrde listače u

omjerima koji neće ugrožavati nositelje proizvodnje. Meke listače i cer treba ukloniti gdje god to prilike

na terenu dozvoljavaju.


U ovim sastojinama propisane su prve prorede. Ukupna površina ovih odsjeka iznosi 158,35 ha.

Osobitu pažnju pri odabiranju stabala u doznaci treba obratiti u šumskom predjelu Lipovac gdje je veliko

postotno učešće kitnjaka u smjesi (više od 60 %). U grupama stabala kitnjaka treba izabrati buduće

nositelje proizvodnje, te prema njima formirati sastojinu. Stabala graba ima malo u ovim odsjecima, te su

u pravilu u podstojnoj etaži pa ih treba sačuvati kao podršku kitnjaku. Ukupna drvna zaliha dobnog

razreda iznosi 21390 m³, etat prethodnog prihoda 3101 m³ (19,6 m³/ha), tako da je intenzitet sječe 14 % .

1.3.3. Način gospodarenja sastojinama III i IV dobnog razreda

U uređajnom razredu hrasta kitnjaka trenutno nema odsjeka u ovim dobnim razredima.

1.3.4. Način gospodarenja sastojinama V dobnog razreda

Sastojine ovog dobnog razreda zauzimaju najveću površinu kako u uređajnom razredu kitnjaka,

tako i u cijeloj gospodarskoj jedinici. Ukupna površina ovih odsjeka iznosi 824,43 ha što čini 45,0 %

ukupne obrasle površine gospodarske jedinice. Drvna zaliha dobnog razreda iznosi 275767 m³ što je 56,8

% od ukupne drvne zalihe gospodarske jedinice. Sastojine su većim dijelom normalnog obrasta, osim

odsjeka 34a i 35a gdje je obrast manji od normalnog. Sve sastojine ovog dobnog razreda, izuzev 33a

odsjeka su mješovite strukture. U I/1 polurazdoblju u ovim odsjecima propisano je prorjeđivanje

sastojina. Pri doznaci stabala za sječu treba osobito obratiti pažnju na strmije terene u šumskom predjelu

Kujnjak, zbog moguće opasnosti od erozije tla uslijed prejakog i prenaglog otvaranja sklopa sastojine. Iz

sastojina treba maksimalno uklanjati cer, naravno koliko to raspored stabala dozvoljava. Kod kitnjaka

nositeljima proizvodnje treba dodatno otvoriti prostor za daljnje poboljšanje i razvoj, čime će se na kraju

ophodnje postići veći ekonomski efekt, ali i stvoriti preduvjeti za kvalitetniju i uspješniju prirodnu

obnovu. Ukupni etat prethodnog prihoda u ovim sastojinama iznosi 31829 m³ ili 38,6 m³/ha, a intenzitet

prorede je 12 %.


67

1.3.5. Način gospodarenja sastojinama VI dobnog razreda

Sastojine ovog dobnog razreda zauzimaju 318, 95 ha ili 20,3 % površine uređajnog razreda hrasta

kitnjaka. Ukupna drvna zaliha dobnog razreda iznosi 121091 m³. Svi odsjeci ovog dobnog razreda su

mješovite strukture. Odsjeci 23a i 26a su obrasta manjeg od normalnog, a ostali normalnog obrasta. U

dijelu ovih sastojina (59a, 60b, 66a, 69a, 70a i 90a) u idućem polurazdoblju propisan je prethodni prihod i

to na 169,31 ha. Ukupna drvna zaliha odsjeka iznosi 60800 m³, a etat 7254 m³ ili 42,8 m³/ha, a intenzitet

sječe je 12 %. U I/2 polurazdoblju u gore navedenim odsjecima planirana je realizacija glavnog prihoda,

pa je slijedom toga ovo je posljednja proreda u ovome ciklusu proizvodnje. Izvođenjem doznake treba

dodatno pripremiti sastojine za prirodnu obnovu, a to znači popraviti raspored stabala u odsjecima,

dodatno podržati nositelje proizvodnje, ukloniti preostale nepoželjne vrste (gdje to raspored stabala

dozvoljava) i ukloniti suha stabla (naročito u odsjeku 70a).

U drugom dijelu sastojina ovog dobnog razreda propisana je oplodna sječa i obnova. Za glavni

prihod predviđeni su odsjeci 3c, 17a, 18a, 19a, 22a, 23a i 26a (Rakovac I), 65a (Kujnjak) i 240b

(Mačkovac). Površina ovih odsjeka je 149,64 ha, a etat iznosi 66136 m³ ili 442,0 m³/ha. U odsjecima su

predviđeni uzgojni radovi pripreme staništa za prirodno pomlađivanje i njega mladih sastojina, a u 240b

odsjeku i popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom. Ovaj se odsjek nalazi na području velike

frekvencije divljači pa je sloj prizemnog rašća vrlo oskudan i devastiran. Iako je ovaj prostor ograđen,

postoje ulazna vrata koja se nisu zatvarala, pa se do sada divljač tu slobodno kretala. Za vrijeme obnove

pristup divljači ovom prostoru treba potpuno onemogućiti (zatvaranje ulaznih vrata, redovna kontrola

ograde).

1.3.6. Način gospodarenja sastojinama VII dobnog razreda

U ovaj dobni razred pripada samo 20a odsjek s površinom 11,55 ha. Odsjek se nalazi u šumskom

predjelu Rakovac I. U slijedećem polurazdoblju u ovome odsjeku propisan je glavni prihod na cijeloj

površini. Ukupna planirana zaliha za sječu s petogodišnjim prirastom iznosi 4849 m³. Uzgojni radovi

planirani u odsjeku su priprema staništa za prirodno pomlađivanje i njega mladih sastojina.

1.4. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjače bukve

Cilj gospodarenja osim navedenih općih ciljeva je potrajnost proizvodnje kroz zadržavanje

mješovite strukture bukovih sastojina u kombinaciji s kitnjakom. Završetkom sada postojećeg ciklusa

proizvodnje, te prirodnom obnovom ovih sastojina ekološke i stanišne prilike diktirati će rast buduće

sastojine na ovim površinama. Kitnjak kao ekonomski vredniju vrstu treba podržavati, ali uz uvažavanje

prirodnih značajki ovih odsjeka koje su više naklonjene bukvi. Ovim uređajnim razredom gospodari se u

ophodnjama od 100 godina.

1.4.1. Način gospodarenja sastojinama V dobnog razreda

Sve sastojine uređajnog razreda bukve nalaze se u V dobnom razredu. Ukupna površina ovih

odsjeka iznosi 73,67 ha, a drvna zaliha 24908 m³. U narednom polurazdoblju u odsjecima 39a, 40b i 50b

planiran je prethodni prihod na 65,14 ha. Propisani etat za sječu iznosi 2468 m³ ili 37,9 m³/ha, a intenzitet

prorede je 11%. Cilj prorede je podržavanje mješovite strukture, uz pružanje podrške bukvi i kitnjaku

vodeći računa o prirodnim zakonima i stanišnim prilikama.

Odsjek 42b površine 8,53 ha propisan je u I/1 polurazdoblju za glavni prihod. Propisana drvna

masa za sječu iznosi 3055 m³, što je 358,1 m³/ha. Propisani uzgojni radovi u narednom razdoblju su

priprema staništa za prirodno pomlađivanje te njega mladih sastojina.


68

1.5. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom sjemenjače graba

Cilj gospodarenja osim navedenih općih ciljeva je stvaranje povoljnih stanišnih uvjeta za

prevođenje ovih sastojina, po završetku ophodnje u uređajni razred hrasta kitnjaka. Prevođenje će se

izvršiti sječom postojećih sastojina na kraju ophodnje, te pripremom staništa, unošenjem šumskog

reprodukcijskog materijala te odgovarajućom njegom mladih sastojina. U idućem polurazdoblju unutar

gospodarske jedinice nema odsjeka propisanih za glavni prihod. Ovim uređajnim razredom gospodari se u

ophodnjama od 70 godina.


U ovom uređajnom razredu trenutno nema sastojina u I dobnom razredu.


U sastojinama II dobnog razreda nalaze se odsjeci 1c, 60a, 67b i 241a ukupne površine 17,04 ha.

Ukupna drvna zaliha iznosi 1753 m³, a predviđeni etat prethodnog prihoda 329 m³ ili 19,3 m³/ha, a

intezitet sječe je 19 %. U svim gore navedenim odsjecima ovo je prva propisana proreda. U odsjecima

60a (30 godina) i 241a (21 godina) prvi puta je propisana proreda slijedom njihove starosti. Odjek 67b u

prošloj osnovi gospodarenja vodio se kao zašikarena površina. U dijelu odsjeka koji je povratom površina

Đakovačko – osječkoj nadbiskupiji pripao ovoj gospodarskoj jedinici stabla su se izdiferencirala, te su

evidentirana (totalna klupaža) i određena im je pripadajuća drvna zaliha. Odsjek je na osnovi udjela vrsta

i ostalih karakteristika raspoređen u uređajni razred sjemenjače graba. Odjel 1a je u prethodnoj osnovi

gospodarenja po starosti pripadao u I dobni razred (uređajni razred kitnjaka), te je u njemu izvršeno

čišćenje sastojina. Ovim programom podijeljen je na tri odsjeka, a jedan od njih je i 1c koji je svrstan u

ovaj dobni i uređajni razred. Stabla koja se nalaze na površini odsjeka odudaraju od ostatka odjela kako

sastavom vrsta tako i starošću pa je slijedom toga ova površina izdvojena u zasebni odsjek. Prorede u

svim odsjecima ovog dobnog razreda usmjerene su na uklanjanje nepoželjnih vrsta, te popravljanje

rasporeda i strukture sastojina.

1.5.3. Način gospodarenja sastojinama III dobnog razreda

U ovaj dobni razred pripadaju odsjeci 1a, 240a i 241b ukupne površine 14,05 ha i ukupne drvne

zalihe od 3362 m³. Etat prethodnog prihoda iznosi 382 m³ ili 27,2 m³/ha, a intenzitet prorede je 11 %.

Odsjek 1a, kao i gore opisni 1c nastao je podjelom 1a odjela pa je ovo prva proreda na toj površini. I

ovdje je razlog što stabla koja se nalaze na površini odsjeka odudaraju od ostatka odjela kako sastavom

vrsta tako i starošću pa je slijedom toga ova površina izdvojena u zasebni odsjek. Odsjeci 240a i 241d su

dosta gusto obrasli pa proredu treba usmjeriti na smanjenje broja stabala na površini. Preostalim stablima

će se ovom proredom dodatno otvoriti prostor za daljnji debljinski prirast i popravak kvalitete.

1.5.4. Način gospodarenja sastojinama IV dobnog razreda

U ovaj dobni razred pripadaju odsjeci 2a, 79a i 82 ukupne površine 74,85 ha. Drvna zaliha ovih

odsjeka iznosi 18656 m³, a etat prethodnog prihoda 1956 m³ ili 26,1 m³/ha tako da je intenzitet prorede 10

%. Srednji promjeri, osobito graba (oko 20 cm) u ovim odsjecima su relativno niskih vrijednosti, pa

proredom treba ukloniti stabla koja su konkurencija nositeljima proizvodnje kako bi se popravila kvaliteta


69

sastojina. Ove odsjeke nakon završetka ophodnje treba uzgojnim zahvatima (priprema staništa,

popunjavanje sastojina, njega sastojina) prevesti u uređajni razred kitnjaka.

1.6. Cilj i način gospodarenja uređajnim razredom panjače bagrema

Cilj gospodarenja je, nakon što oslabi izbojna snaga iz žilja, prevesti sastojine ovog uređajnog

razreda u uređajni razred hrasta kitnjaka.


U ovom dobom razredu trenutno nema sastojina ovog uređajnog razreda.


U sastojine ovog dobnog razreda pripada 33b odsjek s površinom 0,73 ha i drvnom zalihom 66

m³. Propisani etat iznosi 7 m³ ili 9,6 m³/ha, a intenzitet prorede iznosi 11 %.

1.6.2. Način gospodarenja sastojinama III dobnog razreda

U sastojine ovog dobnog razreda pripadaju odsjeci 32b i 40c s ukupnom površinom 6,91 ha i

ukupnom drvnom zalihom 967 m³. Etat prethodnog prihoda iznosi 151 m³ ili 21,9 m³/ha, intenzitet

prorede je 16 %. Proredom se smanjuje broj stabala na površini odsjeka, pa će preostala stabla dobiti više

prostora za kvalitetniji razvoj i prirast.

1.6.2. Način gospodarenja sastojinama IV dobnog razreda

U ovom dobom razredu trenutno nema sastojina ovog uređajnog razreda.

2. MJERE I UVJETI ZAŠTITE PRIRODE SUKLADNO POSEBNOM PROPISU

Prilikom obavljanja gospodarskih aktivnosti potrebno se pridržavati mjera i uvjeta zaštite prirode

prema Rješenju koje je izdalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske klasa: UP/I – 612 – 07/11 –

33/1069, URBROJ: 532 – 08 – 03 – 02/4 – 11 - 3 od 1. prosinca 2011. godine .

Ove mjere i uvjeti reguliraju gospodarenje kako bi bilo u skladu s osnovnim postavkama zaštite

prirode odnosno staništa i autohtonih biljnih zajednica u ovoj gospodarskoj jedinici. Regulirano je i

ograničeno pošumljavanje i određene gospodarske aktivnosti koje bi mogle imati negativan utjecaj.

Provedba odnosno pridržavanje ovih mjera u narednom razdoblju neće bitnije utjecati na

gospodarenje ovim šumama. Sve najvažnije gospodarske aktivnosti će se nastaviti uz pridržavanje propisa

i ovih mjera. Stabilnost biljnih zajednica neće biti narušena.


70

3. ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI

3.1. Propisani radovi biološke obnove šuma po uređajnim razredima

Tablica 50

Sje

men

jače

LU

ŽN

JAK

A

Sje

men

jače

KIT

NJA

KA

Sje

men

jače

BU

KV

E

Sje

men

jače

GR

AB

A

Pan

jače

BA

GR

EM

A

1011 Priprema staništa za prirodno pomlađivanje 3,90 161,19 8,53

Popunjavanje šuma i šum.zemljišta 3,90 1,09

1023 Njega pomladka i mladika 3,90 279,30 8,53

1024 Čišćenje sastojina 31,91 142,18

1031 Prorjeđivanje sastojina 5,01 158,35 17,04 0,73

1021

Sk

up

ina

rad

ov

a

Vrsta rada

Uređajni razred

ha

Njega pomlatka i mladika te čišćenje sastojina su radovi propisani za sastojine I dobnog razreda u

uređajnim razredima hrasta lužnjaka i kitnjaka na površini od 292,20 ha. Priprema staništa i kasnija njega

mladih sastojina propisani su u sastojinama koje će se obnoviti oplodnom sječom. Ukupna površina ovih

sastojina iznosi 173,62 ha. U dijelu sastojina predviđenih za prirodnu obnovu, zbog devastacije

prizemnog sloja sastojine uslijed prisutnosti divljači planirano je i popunjavanje šumskim

reprodukcijskim materijalom na površini od 4,99 ha. Prorjeđivanje sastojina kao šumskouzgojni rad

planirano je na 181,13 ha.

3.2. Propisani radovi biološke obnove šuma za gospodarsku jedinicu

3.2.1. Propisani radovi biološke obnove šuma ZOŠ: čl. 28; 1 – 9

1011 Priprema staništa za prirodno pomlađivanje 173,62

1021 Popujnavanje šuma i šumskog zemljišta 4,99

1023 Njega pomladka i mladika 291,73

1024 Čišćenje sastojina 174,09

1031 Prorjeđivanje sastojina 181,13

1071 Čuvanje šuma 1884,81

1081 Doznaka stabala 1538,24

1091 Izrada šumskogospodarskih planova 1884,81

Tablica 51

haSkupina radova Vrsta rada

3.2.2. Propisani radovi biološke obnove šuma ZOŠ: čl. 28; 10 – 16

1134 Zaštita od štetnih organizama - zaštita od požara 1830,97

Tablica 52

haSkupina radova Vrsta rada


71

4. ODREĐIVANJE ETATA I IZRAČUN NORMALITETA S OBRAZLOŽENJEM

4.1. Etat glavnog prihoda

4.1.1. Propis etata glavnog prihoda po uređajnim razredima

PovršinaDrvna

zaliha

5–godišnji

prirastEtat Površina Etat Površina Etat

ha ha m3 ha m

3

Sjemenjače H. LUŽNJAKA 3,90 1540 134 1674 6,64 1545 0,38 224

Sjemenjače H.KITNJAKA 161,19 65117 6338 71455 169,31 68367 491,62 204853

Sjemenjače BUKVE 8,53 2786 269 3055 42,90 16813 22,24 8274

Sjemenjače GRABA 45,21 13177 43,69 13598

Panjače BAGREMA 7,64 1605

U k u p n o 173,62 69443 6741 76184 264,06 99902 565,57 228554

Tablica 53

Uređajni razred

Gospodarsko razdoblje 2011 – 2030Gospodarsko razdoblje

2031 – 2050Polurazdoblje od 2011 – 2020Polurazdoblje

od 2021 – 2030

m3

Uređajni razred Sjemenjače LUŽNJAKA

Ukupna površina uređajnog razreda iznosi 69,62 ha. Normalan razmjer površina po dobnim

razredima je 9,95 ha. Ukupni propisani etat iznosi 10,54 ha. Normalni površinski etat glavnog prihoda

iznosi 4,97 ha, a propisni etat glavnog prihoda 3,90 ha. U odsjeku 240c, starom 143 godine propisan je

etat glavnog prihoda.

Uređajni razred Sjemenjače KITNJAKA


razredima je 262,35 ha. Ukupni propisani etat iznosi 330,50 ha. Normalni površinski etat glavnog prihoda

iznosi 131,18 ha, a propisni etat glavnog prihoda iznosi 161,19 ha. On je nešto veći od normalnog zbog

nesrazmjera stvarne i normalne površine dobnih razreda (III i IV dobnog razreda u ovom uređajnom

razredu trenutno nema, a u V dobnom se nalazi više od 52 % površine uređajnog razreda). Za glavni

prihod propisani su odsjeci 3c, 17a, 18a, 19a, 20a, 22a, 23a, 26a, 65a i 240b.

Uređajni razred Sjemenjače BUKVE


razredima je 14,73 ha. Normalni površinski etat glavnog prihoda iznosi 7,37 ha, a ukupni propisani etat

iznosi 8,53 ha. Odsjek 42b je propisan za glavni prihod u I/1 polurazdoblju.


72

Uređajni razred Sjemenjače GRABA


razredima je 26,49 ha. Normalni površinski etat glavnog prihoda iznosi 13,24 ha. Nema propisa glavnog

prihoda u I/1 polurazdoblju.

Uređajni razred Panjače BAGREMA

Ukupna površina uređajnog razreda iznosi 7,64 ha. Normalan razmjer površina po dobnim razredima je

1,91 ha. Nema propisa glavnog prihoda u I/1 polurazdoblju.

4.1.2. Propis etata glavnog prihoda po vrstama drveća

PovršinaDrvna

zaliha

5–godišnji


ha ha m3 ha m

3

LUŽNJAK 9755 876 10631 2712 4102

KITNJAK 29325 2680 32005 51379 124851

CER 2356 235 2591 545 2117

O.BUKVA 20794 2025 22819 25987 49459

O.GRAB 6127 796 6923 18144 42958

BAGREM 0 0 1589

TREŠNJA 66 10 76 127 35

O.VOĆE 40 5 45 121 1199

OTB 980 114 1094 858 2244

OMB 0 0 0 29

U k u p n o 173,62 69443 6741 76184 264,06 99902 565,57 228554

Tablica 54

Vrsta

drveća


2030 – 2049Polurazdoblje od 2010 – 2019Polurazdoblje od

2020 – 2029

m3

Iz prethodne tablice vidljivo da je da u etatu glavnog prihoda 42,0 % hrasta kitnjaka, 29,9 %

bukve, 14,0 % hrasta lužnjaka, 9,1 % graba i 4,9 % ostalih vrsta. U drugom polurazdoblju je primjetno

povećanje etata što je rezultat rasporeda dobne strukture (67,7 % obraslih površina gospodarske jedinice

nalazi se u V i VI dobnom razredu, a isto tako ta će se veličina etata zadržati i u slijedećem gospodarskom

razdoblju.


73

4.2. Etat prethodnog prihoda

4.2.1. Propis etata prethodnog prihoda po uređajnim razredima

PovršinaDrvna

zaliha

10–god.


ha ha m3 ha m

3

Sjemenjače HRASTA LUŽNJAKA 33,81 10794 2540 1086 59,08 1528 121,30 3503

Sjemenjače HRASTA KITNJAKA 1152,09 357957 94710 42184 1125,49 36490 1987,79 57137

Sjemenjače BUKVE 65,14 22122 4590 2468 22,24 715 8,53 142

Sjemenjače GRABA 105,94 23771 7350 2667 60,73 1473 38,05 867

Panjače BAGREMA 7,64 1033 700 158 7,64 175 2,00 43

U k u p n o 1364,62 415677 109890 48563 1275,18 40381 2157,67 61692

Tablica 55

Uređajni razred

Gospodarsko razdoblje 2011 – 2030 Gospodarsko razdoblje


2021 – 2030

m3

Etat prethodnog prihoda propisan je za I/1 polurazdoblje na 1364,62 ha s drvnom masom od

48563 m3 ili 35,6 m

3/ha. U odnosu na drvnu zalihu koja se prorjeđuje to je intenzitet od 11,7 %, a sječe

se 44,2 % od 10-godišnjeg tečajnog prirasta sastojina koje se prorjeđuju.

4.2.1.1. Propis etata prethodnog prihoda za I/1 polurazdoblje za uređajni razred Sjemenjače HRASTA

KITNJAKA

II III IV V VI VII

Površina (ha) 158,35 0 0 824,43 169,31 1152,09

Drvna zaliha (m3) 21390 0 0 275767 60800 357957

10-godišnji prirast 14710 0 0 67360 12640 94710

Etat (m3) 3101 0 0 31829 7254 42184

Etat (m3/ha) 19,6 0,0 0,0 38,6 42,8 36,6

Intenzitet sječe od drvne zalihe (%) 14,5 0,0 0,0 11,5 11,9 11,8

Intenzitet sječe od prirasta (%) 21,1 0,0 0,0 47,3 57,4 44,5

Obračun etata po Matićevoj formuli

prosječna starost 32 0 0 90 110

intenzitet sječe od drvne zalihe (%) 31,3 0,0 0,0 11,1 9,1 12,0

Intenzitet sječe od prirasta (%) 45,4 0,0 0,0 45,5 43,7 45,2

Etat (m3/ha) 42,2 0,0 0,0 37,2 32,6 37,2

Etat (m3) 6684 0 0 30641 5527 42852

Dobni razred

Ukupno

Tablica 56

Iz tablice je vidljivo da je etat prethodnog prihoda u ovom uređajnom razredu propisan na 1152,09

ha s drvnom masom od 42184 m3

ili 36,6 m3/ha. U odnosu na drvnu zalihu sastojina za prorjeđivanje to

je intenzitet od 11,8 %, a na 10-godišnji prirast 44,5 %.

Po Matićevoj formuli propisana drvna zaliha za sječu iznosi 42852 m3

ili 37,2 m3/ha. Intenzitet

sječe od drvne zalihe iznosi 12,0 %, a intenzitet sječe od prirasta iznosi 45,2 %.

Iz ovoga je vidljivo da su razlike između stvarnog propisa i onoga obračunatog po Matićevoj

formuli neznatne.


74

4.2.2. Propis etata prethodnog prihoda po vrstama drveća

PovršinaDrvna

zaliha

10–godišnji


ha ha m3 ha m

3

LUŽNJAK 13139 2810 835 1107 3113

KITNJAK 221690 54680 18905 17604 28376

CER 10088 2820 5284 3387 3577

O.BUKVA 87775 22000 14557 10208 12752

O.GRAB 73161 23290 7422 6390 9737

BAGREM 1383 1010 222 255 250

TREŠNJA 742 420 120 115 252

O.VOĆE 2250 780 312 300 449

OTB 5056 1860 707 835 2822

OMB 393 220 199 180 364

U k u p n o 1364,62 415677 109890 48563 1275,18 40381 2157,67 61692

Vrsta drveća



2021 – 2030

m3

Tablica 57

U I/1 polurazdoblju etat prethodnog prihoda je propisan na 1364,62 ha, ukupne zalihe 415677 m³.

Etat prethodnog prihoda iznosi 48563 m³ ili 35,6 m³/ha. U ukupnom etatu prethodnog prihoda najviše je

zastupljen hrast kitnjak s 18905 m³, uz intenzitet od 8,5 % od drvne zalihe predviđene za sječu, a iza

kitnjaka dolazi bukva s propisanih 14557 m³ uz intezitet 16,6 %.

Po intenzitetu prethodnog prihoda prednjače cer (52,4 % od ukupne drvne zalihe cera površina

predviđenih za sječu) i OMB (50,6 %). Intenzitet sječe kod hrasta lužnjaka iznosi 6,4 %, kod graba 10,1

%, kod bagrema 16,1 %, kod trešnje 16,2 %, kod o.voća 13,9 % i kod OTB 14,0 %.

Vidljivo je da su intenziteti kod hrasta kitnjak i lužnjaka minimalni jer su to nositelji proizvodnje

koje želimo podržati. U proredi se uklanjaju suha stabla i oštećena stabla, te stabla slabije kvalitete koja

su konkurenti kvalitetnim stablima iste vrste. Kod bukve intenziteti su veći u mješovitim sastojinama, na

područjima gdje se prednost daje kvalitetnim stablima hrasta, a manji na strminama gdje bukva često

dominira i štiti tlo od erozije. Grab je rijetko konkurent glavnim vrstama, ali je kvalitetna „pomoćna“

vrsta pa ga treba čuvati, ali u razumnoj količini. Najveću prijetnju glavnim vrstama ostvaruje pri

formiranju mladih sastojina, te ga tu treba kontrolirati. Unutar uređajnog razreda graba tanja stabla graba

treba u proredi uklanjati kako bi deblja stabla dodatno ojačala i napredovala u kvaliteti. Cer i vrste OMB

često znaju ugrožavati nositelje proizvodnje, a kako se po svojim karakteristika ne uklapaju u ciljeve

proizvodnje intenziteti prorede u ovim vrstama su osjetno jači.

4.3. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice

4.3.1. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice po vrstama prihoda

Površina Etat Površina Etat Površina Etat

ha m3

ha m3

ha m3

Glavni prihod 173,62 76184 264,06 99902 565,57 228554

Prethodni prihod 1364,62 48563 1275,18 40381 2157,67 61692

U k u p n o 1538,24 124747 1539,24 140283 2723,24 290246

Tablica 58

Vrsta prihoda

I/1 (2011 – 2020) I/2 (2021 – 2030) II (2031 – 2050)


75

Ukupni površinski etat iznosi 1538,24 ha, a planirana drvna zaliha za sječu 124747 m³.

4.3.2. Propis ukupnog etata gospodarske jedinice po vrstama drveća za I/1 polurazdoblje

Glavni

prihod

Prethodni

prihod Ukupno

Drvna

zaliha Prirast

LUŽNJAK 22881 456 10631 835 11466 50,1 251,4

KITNJAK 251021 6004 32005 18905 50910 20,3 84,8

CER 12444 329 2591 5284 7875 63,3 239,4

O.BUKVA 108565 2605 22819 14557 37376 34,4 143,5

O.GRAB 79309 2489 6923 7422 14345 18,1 57,6

BAGREM 1383 101 222 222 16,1 22,0

TREŠNJA 810 44 76 120 196 24,2 44,5

O.VOĆE 2290 79 45 312 357 15,6 45,2

OTB 6049 209 1094 707 1801 29,8 86,2

OMB 393 22 199 199 50,6 90,5

U k u p n o 485145 12338 76184 48563 124747 25,7 101,1

Tablica 59

Intenzitet sječe

m3

Vrsta drvećaDrvna

zaliha Prirast

Etat

Prema propisanom etatu u I/1 u gospodarskoj jedinici će se posjeći 25,7 % drvne zalihe i 101,1%

10-godišnjeg prirasta.

Drvna zaliha gospodarske jedinice na obrasloj površini bez šikara iznosi 265 m3/ha, a 10-godišnji

prirast 67 m3/ha. Propisani etat u I/1 iznosi 68 m

3/ha.


76

4.4. Obračun normaliteta s obrazloženjem

Normalna površina izračunata je na temelju ukupne površine, ophodnje i širine dobnog razreda.

Normalna drvna zaliha obračunata je po prirasno prihodnim tablicama na stvarnoj površini dobnog

razreda i za normalnu površinu dobnog razreda.

4.4.1. Obračun normaliteta po uređajnim razredima

4.4.1.1. Obračun normaliteta za uređajni razred Sjemenjača KITNJAKA

I II III IV V VI VII

Sadašnja površina 200,92 29,23 0 0 180,66 84,28 11,55 506,64

Normalna površina 84,44 84,44 84,44 84,44 84,44 84,44 506,64

Sadašnja drvna zaliha 2608 0 0 61123 34867 4849 103447

Normalna drvna zaliha po ha 215 318 397 465 522 567 2484

Normalna drvna zaliha za sadašnju površinu 6284 84007 43994 134286

Normalna drvna zaliha za normalnu površinu 18155 26852 33523 39265 44078 161871

Sadašnja površina 0 0 0 0 0 29,25 29,25


Sadašnja drvna zaliha 12916 12916

Normalna drvna zaliha po ha 211 312 390 457 516 1886

Normalna drvna zaliha za sadašnju površinu 15093 15093


Sadašnja površina 0 0 0 0 134,81 0 134,81



Normalna drvna zaliha po ha 205 306 381 451 510 452 2305



Sadašnja površina 59,9 129,12 0 0 457,75 205,42 852,19


Sadašnja drvna zaliha 18782 150439 73308 242529


Normalna drvna zaliha za sadašnju površinu 19884 169368 85866 275118


Sadašnja površina 0 0 0 0 51,21 0 51,21






Sadašnja površina 260,82 158,35 0,00 0,00 824,43 318,95 11,55 1574,10


Sadašnja drvna zaliha 21390 0 0 275767 121091 4849 423097

Normalna drvna zaliha za sadašnju površinu 26169 0 0 272549 144953 0 443671

Normalna drvna zaliha za normalnu površinu 46925 71484 90759 107276 120929 0 437373

II-II/III

ha

m³

Tablica 60

Dobni razred

Uk

up

no

I

ha

m³

ha

UK

UP

NO

ha

m³

I-I

ha

m³

I/II

ha

m³

II

m³

Bo

nit

et

Jed

inic

a m

jere

Za obračun normaliteta upotrebljene su prirasno-prihodne tablice Hrast lužnjak I, II i III bonitet,

Špiranec 1975.


77

Sadašnja drvna zaliha je manja za 4,64 % u odnosu na normalnu drvnu zalihu za konkretan, a 3,26

% za normalan razmjer dobnih razreda.

Normalan razmjer dobnih razreda je cilj kojim se teži, naravno uz što manje gospodarskih žrtava

uvažavajući stanje sastojina.

Kada je razmjer dobnih razreda vrlo neujednačen, kao u ovoj gospodarskoj jedinici, uspostavljanje

normaliteta po površini ne može se postići ako je sječiva dob jednaka ophodnji.

5. ZAŠTITA ŠUMA

5.1. Čuvanje šuma

Površinu gospodarske jedinice čine 2 čuvarska rajona. Organizaciju i nadzor nad svim poslovima

uzgoja, sječe i zaštite šuma vrši rukovoditelj rajona, a neposredno čuvanje šuma obavljaju dva čuvara

šuma.

Osim ovih poslova organizacije i čuvanja šuma u okviru zaštite šuma vrši se:

5.2. Zaštita šuma od biljnih bolesti

U šumama ove gospodarske jedinice česta je pojava hrastove pepelnice.

Zaštita protiv pepelnice obavljat će se po potrebi.

5.3. Zaštita od štetnih organizama

Najčešći šumski štetnici na području ove gospodarske jedinice su gubar, mrazovci i hrastov

savijač. Brojnost njihove populacije se prati evidencijom legala na primjernim površinama, hvatanjem

ženki mrazovca na ljepljivim prstenima i drugim metodama. Nakon dojave terenskog osoblja, stručnjaci u

slučaju veće gradacije štetnika određuju način njihovog suzbijanja odgovarajućim sredstvima i

metodama.

5.4. Zaštita od divljači i glodavaca

Veliki problem u ovoj gospodarskoj jedinici predstavlja prisutnost divljači (osobito u šumskom

predjelu Mačkovac, te u djelu Kujnjaka) koja može značajno oštetiti mlade sastojine. Najefikasnija, ali i

dosta skupa zaštita je ograđivanje prostora koji se pomlađuju.

Glodavci, miševi, voluharice i druge vrste također predstavljaju određen problem prilikom

obnove, naročito u slučaju hrastovih sastojina gdje je potrebno provoditi mjere zaštite mladih biljaka.

5.5. Zaštita od požara

Prema Pravilniku o zaštiti od požara („Narodne novine“ br. 26/03) koji je donijelo Ministarstvo

unutarnjih poslova na temelju članka 53. stavka 2. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“ br.

58/93) u suglasnosti s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva izrađuje se

svake godine operativni plan zaštite šuma od požara na temelju kojeg se na terenu organizira opažanje i

dojava požara u vrijeme pojačane opasnosti.

Opažačku službu redovno obavljaju rukovoditelj rajona i čuvari šuma.


78

Sve sastojine razvrstane su po stupnjevima ugroženosti od izbijanja šumskog požara:

III stupanj 637,61 ha - srednja ugroženost (34,82 %)

IV stupanj 1193,36 ha - mala ugroženost (65,18 %)

-------------------------------------------------------------------------------------------

Ukupno 1830,97 ha

Oprema za gašenje eventualnog požara nalazi se u okolnim DVD društvima, a čuvari šuma i

rukovoditelj sektora kao i voditelj šumskog gospodarstva povezani su mobitelima. U priloženoj karti

mogu se vidjeti DVD, pošta, ceste, prosjeke, vodotoci i bunari bitni za brzo gašenje požara.

Prosjeke (37,42 ha) imaju i protupožarnu funkciju i moraju se redovno održavati, kao i šumske

prometnice i svijetle pruge uz njih.

Postojeće oznake zabrane odlaganja smeća i zabrane loženja vatre održavati.

5.6. Izrada i održavanje prosjeka

Izgradnjom gušće mreže šumskih prometnica te izvoznih vlaka do ceste stvaraju se povoljni uvjeti

za izvlačenje i izvoz sortimenata iz šume najkraćim putem, čime se stabla štite od mehaničkih

ozljeđivanja, a pomladak od uništenja.

U vrijeme dužih kišnih perioda zabranjeno je korištenje zemljanih šumskih putova i izvoznih

vlaka za privlačenje da bi spriječili trajnije oštećenje tla i šumskih prometnica.

U sječinama s propisanim etatima, nakon sječa treba uspostaviti šumski red.

5.7. Održavanje izvora, bunara i cisterni

Na području ove gospodarske jedinice postoje 4 izvora u odsjecima 4a, 24a, 53b, 60a.

6. ŠUMSKE PROMETNICE

U I/1 polurazdoblju nije predviđena izgradnja novih prometnica. Postojeće prometnice treba

redovito održavati.

7. LOVNO GOSPODARENJE

Dijelovi otvorenog državnog lovišta XIV/1 Breznica i lovišta – uzgajališta XVI/6 Kujnjak koji se

nalaze na području gospodarske jedinice Kujnjak – Rakovac – Mačkovac - biskupijske šume nalaze se u

zakupu Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, UŠP Osijek. Zakup je obnovljen od 16.03.2006. na razdoblje od 30

godina.

Otvorenim lovištem XIV/103 Trnava, čiji se dijelovi nalaze na području gospodarske jedinice

Kujnjak – Rakovac – Mačkovac - biskupijske šume nastavilo je gospodariti LD Vepar iz Trnave na rok

od 10 godina. Novi ugovor o zakupu na 10 godina, počevši od 22. travnja 2010. godine odobren je od

strane Župana Osječko – baranjske županije.

Lovnogospodarska osnova za državno otvoreno lovište broj XIV/1 Breznica sastavljena je za 10

godina u razdoblju 2005./2006. do 2014/2015. lovne godine, tj. 01.04.2005. do 31.03.2015. godine.


79

Za lovište – uzgajalište divljači XIV/6 Kujnjak donesen je Program uzgoja divljači sastavljen za

razdoblje od 1.04.2005.-31.03.2015. godine.

Lovnogospodarska osnova za zajedničko lovište broj XIV/103 Trnava donesena je s važnošću od

1. travnja 2006. do 31. ožujka 2016 godine.

Osnovni elementi lovišta XIV/1 Breznica Tablica 61

Vrsta divljači Bonitet lovištaMatični fond (stanje

01.04.2005.)Prirast

Gospodarski kapacitet

lovišta

Jelen obični II 90 26 116

Srna obična III 150 46 196

Svinja divlja I 200 200 400

Osnovna je namjena lovišta XIV/1 Breznica uzgoj primjerenog broja zdrave i otporne divljači

koja u lovištu prirodno obitava, vodeći računa o osiguranju postojanosti ekosustava i održavanju

prirodnog genofonda. Pod ovim se podrazumijeva i dosljedna realizacija godišnjih planova odstrela

divljači.

Glavne vrste divljači koje će se uzgajati u lovištu su: jelen obični, srna obična i svinja divlja. Vrste

sitne divljači zec i fazan nisu značajne gospodarske vrste, a prebrojavanjem je utvrđeno da su matični

fondovi spomenutih vrsta manji od propisanih matičnih fondova u najslabijem bonitetu te se odstrjel neće

planirati.

Djelujući usuglašeno s pojmom o namjeni lovišta, neizbježna je provedba mjera zaštite divljači,

zaštite šuma od divljači, te mjera u prihrani i prehrani, kao i u uređivanju lovišta.

Lovište je namijenjeno za prirodni uzgoj normalno razvijene, zdrave i otporne divljači srednje do

visoke trofejne vrijednosti, za zaštitu divljači i životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju ili kroz njega

prolaze i za lovljenje i korištenje divljači u cilju postizanja gospodarskog učinka. Lovište je također

namijenjeno za hvatanje divljači u svrhu prodaje kao i za unos divljači u svrhu povećanog gospodarskog

korištenja, povećanja brojnosti te izlovljavanja i proizvodnje divljačine.

Osnovna je zadaća uzgojiti proizvodne populacije divljači s obzirom na uvjete staništa, određeni

stupanj intenzivnosti lovnog gospodarenja i snošljivosti šteta od divljači na šumskim i poljoprivrednim

površinama, a koje uz gospodarsku funkciju imaju i funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke

ravnoteže prirodnih staništa divljači, te održavanja biološke raznolikosti genofonda autohtonih vrsta.

Osnovni elementi lovišta - uzgajališta XIV/6 Kujnjak Tablica 62

Vrsta divljačiBonitet lovišta-

uzgajališta

Matični fond (stanje

01.04.2005.)Prirast


lovišta

Svinja divlja 150 200 350

Uzgajalište XIV/6 Kujnjak je namijenjeno za uzgoj zdrave, otporne i normalno razvijene krupne

divljači, divljih svinja. S ciljem optimalne primjene tehnološko-tehničkih rješenja uzgoja, zaštite i

korištenja, te bioloških zahtjeva gospodarskih vrsta divljači u uzgajalištu divljači XIV/6 Kujnjak postoje

namjenski ograđeni prostori za pojedine spolne, dobne i trofejne kategorije. Izlov divljih svinja bi se

izvodio skupnim lovovima, a po zahtjevima mogući su i drugi načini lova.

Uzgajalište je također namijenjeno za hvatanje divljači u svrhu prodaje kao i za unos umjetno

uzgojene divljači u svrhu povećanog gospodarskog korištenja, povećanja brojnosti te izlovljavanja i

proizvodnje divljačine.


80

Stoga ovakva tehničko-tehnološka povezanost uzgajališta treba rezultirati proizvodnjom

visokotrofejnih veprova za pojedinačni lov, većim brojem divljih svinja namjenjenih za odstrel skupnim

lovovima, kao i izvorište kvalitetne krupne divljači za napučivanje, poboljšanje genetskih svojstava i

trofejne strukture divljači u otvorenom lovištu XIV/1 Breznica.

Osnovna je zadaća uzgojiti proizvodne populacije divljači s obzirom na uvjete staništa, visoki

stupanj intenzivnosti lovnog gospodarenja i snošljivosti šteta od divljači na šumskim površinama, a koje

uz gospodarsku funkciju imaju i funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih

staništa divljači, te održavanja biološke raznolikosti genofonda autohtonih vrsta.

Osnovni elementi lovišta XIV/103 Trnava Tablica 63

Vrsta divljači Bonitet lovištaMatični fond (stanje

01.04.2005.)Prirast


lovišta

Srna obična II 60 20 80

Zec III 80 30 110

Fazan II 180 150 330

Osnovna je namjena lovišta XIV/103 Trnava uzgoj primjerenog broja zdrave i otporne divljači

koja u lovištu prirodno obitava. Najvažnije vrste unutar lovišta su srna obična, zec i fazan. Pri planiranju

matičnog fonda divljači treba voditi računa o prirodnim kapacitetima područja, ali uz uvjet da štete na

okolnim poljoprivrednim površinama budu svedene na prihvatljivu količinu. Pod ovim se podrazumijeva

i dosljedna realizacija godišnjih planova odstrela divljači.

Obračun lovnoproduktivne površine i broj grla u proljetnom matičnom fondu pri kojem bi štete od

divljači bile gospodarski dopustive (lovište XIV/1 – jelen, srna, divlja svinja; lovište XIV/103 – srna)

Tablica 63

Obraslo Neobraslo Ukupno

Jelen 973 32 1005 272 130 603 422 0,7 II 3 13

Srna 1205 37 1242 272 130 840 504 0,6 II/III 6,5 33

Divlja svinja 973 32 1005 0 130 875 788 0,9 I 4 32

Vrsta

divljači

Šumsko zemljišteI. dobni

razred

Površina u

obnovi

Raspoloživa

površina za

obračun

Izračunata

površina%

Matični

fondBonitet

Broj

grla

na

100


81

8. ISKORIŠTAVANJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Dozvoliti korištenje prema važećim zakonskim i podzakonskim aktima

8.1. Pašarenje

Pašarenje nije dozvoljeno u ovoj gospodarskoj jedinici.

8.2. Brst

Brst nije dozvoljen na području ove gospodarske jedinice.

8.3. Žirenje

Žirenje nije dozvoljeno na području ove gospodarske jedinice.

8.4. Skupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja

Skupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja je dozvoljeno u skladu s Pravilnikom o skupljanju

samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa („Narodne novine“ br. 100/04) i u

dogovoru sa Sunčanim šumama d.o.o. nadležnima za gospodarenje šumama ove gospodarske jedinice.

8.5. Branje i skupljanje plodova i sjemena šumskog drveća i grmlja

Branje i skupljanje plodova i sjemena je također dozvoljeno u skladu s pravilnikom i u dogovoru

sa Sunčanim šumama d.o.o. nadležnima za gospodarenje šumama ove gospodarske jedinice.

8.6. Skupljanje i odnošenje šušnja i granja

Skupljanje i odnošenje šušnja i granja nije dozvoljeno.

8.7. Pčelarenje

Pčelarenje je dozvoljeno uz dogovor sa Sunčanim šumama d.o.o. nadležnima za gospodarenje

šumama ove gospodarske jedinice.

V. VRIJEME SJEČE I IZVLAČENJA ŠUMSKIH PROIZVODA

Prilikom sječe, izrade i izvlačenja drvnih sortimenata treba se pridržavati odredbi Pravilnika o

doznaci, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu („Narodne novine“ br. 116/06,

74/07, 55/09 i 25/11)

U pravilu sječa šuma koje se prirodno obnavljaju obavlja se u doba mirovanja vegetacije.


82

U sastojinama u kojima se provode oplodne sječe zabranjena je sječa stabala, izrada i izvoz

sortimenata iz sječine za vrijeme trajanja vegetacije. Naplodni i dovršni sijekovi mogu se izvoditi od 1.

listopada do 31. ožujka iduće godine.

Sječa prethodnog prihoda, kao i pripremni sijek u svim sastojinama, zabranjuje se u prva dva

vegetacijska mjeseca, ali je u to vrijeme dozvoljena izrada ranije oborenih stabala.

Izrađene drvne sortimente zabranjeno je slagati uz stojeća stabla, a izvlačenje se može obavljati

samo obilježenim izvoznim putevima koji moraju biti postavljeni tako da se maksimalno izbjegne

oštećivanje stabala. Tehnologija sječe i izvlačenja mora se prilagoditi terenu, starosti i gustoći sastojine.

Prilikom izvoza treba paziti da ne dođe do oštećenja tla. O ovome treba voditi računa kod

planiranja sječnih i izvoznih linija. Posebno kritično vrijeme je nakon kiša i poplava kada je tlo

raskvašeno.

Izvođač sječa je dužan dovesti u prvobitno stanje izvozne puteve, ceste, mostove, prosjeke,

odvodne kanale i ostale objekte koji su radovima oštećeni. Rok uređenja je 6 mjeseci od dana dovršene

sječe, izrade i izvoza sortimenata.

VI. USKLAĐENOST OSNOVE S PROSTORNIM PLANOM ŽUPANIJE

Program gospodarenja je usklađen s prostornim planom Osječko – baranjske županije.

VII. USKLAĐENOST PROGRAMA S UVJETIMA ZAŠTITE PRIRODE

U ovaj Program gospodarenja su ugrađeni uvjeti zaštite prirode izdani Rješenjem Ministarstva

kulture KLASA: UP/I - 612 - 07/11 - 33/1069, URBROJ: 532 – 08 – 03 – 02/4 – 11 – 3 od 1. prosinca

2011. godine tako da je Program usklađen s uvjetima zaštite prirode.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

Provoditelj ovog Programa gospodarenja dužan je voditi sve propisane evidencije o obavljenim

radovima. Obrasci za vođenje evidencije su uvezani na kraju Programa.

Izvanredna revizija se može provoditi prema ukazanoj potrebi sve godine važenja Programa osim

posljednje.

Terenski podaci izmjereni tijekom vođenja radova na izradi ovog Programa se čuvaju sve godine

važenja Programa u prostorijama Odjela za uređivanje šuma u Osijeku. Doznačni manuali se čuvaju sve

godine važenja Programa u prostorijama poduzeća za gospodarenje šumama Sunčane šume d.o.o..

Ovaj Program je izrađen u četiri primjerka od kojih se čuvaju po jedan primjerak u prostorijama

poduzeća za gospodarenje šumama Sunčane šume d.o.o., Odjelu za uređivanje šuma UŠP Osijek i Službi

za šumoposjednike u Osijeku i kod vlasnika.


83

Z A K LJ U Č A K

Ovaj Program važi od 1. 1. 2011. do 31. 12. 2020. godine. Po isteku važenja Program se mora

revidirati.

Ukoliko dođe do odstupanja od propisanog načina gospodarenja treba izraditi izvanrednu reviziju

(članak 94 Pravilnika).

Evidencije o izvršenim radovima voditi po Pravilniku, u tu svrhu su na kraju osnove uvezani

potrebni obrasci (O – 10, 11 i 12). Šumsku kroniku treba voditi sukladno zahtjevima Pravilnika (čl. 40).

Program gospodarenja sadrži:

1. Uređajni zapisnik

2. Iskaz površina

- Površine šuma i šumskih zemljišta - O - 1

- Površine po katastarskim česticama, posjednicima i vlasnicima - O - 15

- Površine po općekorisnim funkcijama šuma - O - 16

3. Opis staništa i sastojina - O - 2

4. Tablica dobnih razreda regularnih šuma - O - 4

5. Osnova sječa glavnog prihoda - O - 6

6. Osnova sječa prethodnog prihoda - O - 7

7. Prikaz etata po sortimentima - O - 9

8. Osnova šumskouzgojnih i drugih obaveznih radova - O - 13

9. Osnova zaštite šuma - O - 14

10. Grafički prikaz drvnih zaliha i etata po dobnoj strukturi

11. Karte:

- osnovna 1 : 10 000

- dobnih razreda 1 : 25 000

- plana sječa 1 : 10 000

- šumskouzgojnih radova 1 : 10 000

- uređajnih razreda 1 : 25 000

- ugroženosti od požara i prometnice 1 : 25 000

- pedološka 1 : 25 000

- vegetacijska 1 : 25 000

- ekološko gospodarskih tipova šuma 1 : 25 000

- karta lovišta 1 : 25 000

- pregledna 1 : 25 000

12. Obračun dendrometrijskih podataka - listing

13. Tablice tarifnih nizova

14. Evidencije o izvršenim radovima

- Iskaz sječa - O - 10

- Iskaz obavljenih radova BOŠ članak 28. točke 1 - 9

- Iskaz obavljenih radova BOŠ članak 28. točke 10 - 16

15. Šumska kronika

Osijek, 2011. godine

Taksator Rukovoditelj odjela:

Darko Kapetan, dipl. ing. šum. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. šum.


84

LITERATURA

KLEPAC D. (1963): Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod Znanje, Zagreb.

KLEPAC D. (1965): Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, Zagreb.

KRIŽANEC, R. (1985): Jedinstvena opća formula za računanje etata glavnog prihoda u visokim

regularnim šumama, Glasnik za šumske pokuse broj 23, Zagreb.

MARTINOVIĆ J., D. CESTAR, Z. PELCER, (1977): Tla šumskih ekosistema Slavonije i Baranje

(posebni otisak iz „Tla Slavonije i Baranje“ str. 129 – 160), Projektni savjet pedološke karte SR

Hrvatske – posebno izdanje knjige 1.

MEŠTROVIĆ Š., FABIJANIĆ G., (1995): Priručnik za uređivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i

šumarstva Hrvatske – Zagreb.

OSNOVE GOSPODARENJA za g.j. KUJNJAK-RAKOVAC-MAČKOVAC (1957., 1970., 1981., 1991. i

2001.godine).

PRANJIĆ A., LUKIĆ N. (1997): Izmjera šuma, Zagreb.

RAUŠ Đ., 1973: Šume Slavonije i Baranje od Matije Relkovića do danas. Jugoslavenska akademija

znanosti i umjetnosti – Zagreb (posebni otisak iz knjige 2 "Radovi Centra za organizaciju

naučnoistraživačkog rada u Vinkovcima").

RAUŠ Đ., 1978: Šumarska fitocenologija (skripta) – Zagreb.

RAUŠ Đ., J. VUKELIĆ, 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb.

- 1971: Klimatski podaci SR Hrvatske (razdoblje 1948 – 1960), Zagreb. Republički

hidrometeorološki zavod SR Hrvatske.

- 1975: Drvnogromadne tablice, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb.

- 1975: Prirasno prihodne tablice, Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb.

- 1989: Uputstva za izradu karte ekološko gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II)

SR Hrvatske, Zagreb.

- 1990: Zakon o šumama (pročišćeni tekst) Narodne novine 140/05, 82/06 i 129/08.

- 1992: Šume u Hrvatskoj (monografija), Zagreb.

- 1994: Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske (razdoblje 1961-1990),

Državni hidrometeorološki zavod, Zagreb.

- 1994: Zakon o lovu, Narodne novine 10/94.

- 1994: Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine 30/94.

- 1996: Hrast lužnjak u Hrvatskoj (monografija), Zagreb

- 1996: Šumskogospodarska osnova područja (1996 – 2005), „Hrvatske šume“ – p.o. Zagreb.

- 1996: Odluka skupštine Županije Osječko – baranjske o ustanovljenju zajedničkih lovišta na

području Županije, Županijski glasnik 5/96.

- 2006: Pravilnik o uređivanju šuma. („Narodne novine“ br. 111/06, 141/08).

- 2006: Šumskogospodarska osnova područja (2006 – 2015), Hrvatske šume – d.o.o. Zagreb.

Documents

UVOD - suncane-sume.hr