Mato

Platziertes Bild

Uvod u AutoCAD Crtanje u AutoCAD-u

1

Slika 1. Crtež matice u AutoCAD-u Slika 2. Crtež reduktora u AutoCAD-u

I. UVOD U AUTOCAD

1. Uporaba računala u konstrukcijskom uredu Računala su danas neizbježna u svakom konstrukcijskom uredu. U procesu konstruiranja, računala se koriste tijekom sljedećih aktivnosti:

- za prikupljanje informacija i preciziranje zadatka - za razvoj koncepcije rješenja i konstruiranja - za izračunavanje - za izradu konstrukcijske dokumentacije.

U početnoj fazi rada konstruktor treba precizirati zadatak, tj. utvrditi željene parametre, odnosno svojstva proizvoda. Informacije se prikupljaju iz velikog broja različitih izvora: stručne literature, kataloga, dokumentacija sličnih pro-izvoda, standardnih i tehničkih propisa itd. Jedini način da se u što kraćem vremenskom razmaku prikupe potrebne informacije i preciziraju zadaci, jest uporaba informacijskog sustava s automatskom obradom podataka, tj. ra-čunala.

Sljedeći djelokrug aktivnosti u kojima se koristi računalo su izračuni. Izraču-ni toplinskih, kemijskih i drugih procesa, čvrstoće, kinematičkih i dinamičkih veličina, predstavljaju često opsežan rad i mogu se uspješno ostvariti samo primjenom računala.

Računalom se znatno brže mogu proučiti različite konstrukcijske mogućno-sti, izvršiti više istraživanja u istom vremenskom roku i brže doći do željenog geometrijskog modela.

4

jnšblžj

Inad

Ndjpm

4

e ništobitježee

Istnoaladi

Nadau prm

A

A

A

A

A

A

AM

zmo tn

ene.

p

traovati

a an

nrogo

Au

Au

Au

Au

Au

Au

AuMe

zam fć

no ihN

pro

ažvihta za

trnanegrn

uto

uto

uto

uto

uto

uto

utoec

C

efazće s

h bNaog

živh k sa

ržašneograe

oC

oC

oC

oC

oC

oC

oCch

Crt

elezas

smbl

adagra

vakostrg

išnjgr

amki

CA

CA

CA

CA

CA

CA

CAan

tan

ekamsemaloalam

anonrojra

štuihra

mi C

AD

AD

AD

AD

AD

AD

ADnic

nje

ktrma k

ankoje

m

njansjo

ađu h pan

suCA

D 2

D 2

D 2

D 2

D 2

D 2

D ca

e

roa kanjitov

e, s

a str

ogđev

popriču AD

20

20

20

20

20

20

al

u

nist

asti.vatuam

suukravi

osogenza

D

00

00

00

01

01

01

A

ičtvni V

a u jm

u kcadna

stogrnea pr

07

08

09

0

1

2

Au

kuarje

Vr(gje

m o

pocijanjar

ojrae tero

uto

u rae prijego

i ob

oka,jarst

e mmehog

oC

oanjpoem

otoa

ba

ka 5

a dtv

mmamohnra

CA

brjaokmeovutvl

az55dovo.

mn o

oguič

am

D-

raa i kae

vihtoja

za5%ola. T

noopućčkomi

-u

duk

zaiz

h cm

a.

la% azTu

ogprećno ra

u

u koatzracr

ma

a dp

zi du d

goemnoc

az

ponsti vadrteats

darildodo

brmljostrtazli

podstvrdeežsk

a slao ola

rojeti anči

datrurloe sža ko

segočaaz

ojnenu

njetih

atuiro ski š

e ođakze

ni a r

e h

akraiskrasra

u đek 5e d

pjeuktvpr

kanjplatim

afi

sen50do

proe vkovrtro

a, jalatit mbira

strnih0%o i

ogvr

ovtkeoiz

tj, tivć

boan

rojh i% zr

grarlovae zv

. cijvimćeolanje

joi 2pra

amo vnj

vođ

rajem s

a) e i

og20ro

aža

mveju

đa

A

C

S

S

A

In

ačen j

sei

i k

ra0%omaj

i veli

c

ač

Au

Ca

So

So

Au

nt

čua er

e, n

ko

ad% mjea

vrki

crt

ča

uto

atia

olid

olid

uto

tel

nap

r ćp

njihoti

dnjpens

rloimtež

a.

oC

a

d

dW

od

lli

alaproćerijhora

ji ronljve

o m bži

CA

E

W

de

C

C

a ojee je ovan

izomjive

rabrm

AD

dg

or

sk

A

CA

i ekses

vimje

zramjevihpr

azroj

ma

D A

ge

rk

k

D

AD

pktae svm e i

ađenh kre

zličje

a. .

Ar

e

ks

In

dy

D

raa u

vegu m

đunljko

ed

čitemNU

rc

nve

y+

atemkuga

ummn

ujejivonno

tihm

aj ta

hi

en

++

ećmoupa,

meno

e vihnsos

h rajpab

ite

nto

ćeožpn

uetaog

sah. trsti

mazpozbli

ec

or

e ue

ni upange

amSuki C

moličznic

ctu

r

urbut

ponje d

moStakcCA

ogčitnai s

ur

U

ređbittroraemdru

o ancijaAD

ućtihatijsu

ral

vo

đai iošabm ug

2nda.D-

ćnh aji

u n

l

od

ajei nšabo

uge

25da. S-a

noalas

na

d u

e.neak m n

e r

%ardSl.

ostatu av

u A

Ueš

vm vnora

% dizič

ti.tara

ve

Au

U to

vreveovdn

pozirčno

V kačde

ut

po vemeće nj

otrao

Vekojčuen

toC

očvemeć r

ce

tpuanj

vr

ećoji unni

CA

čeećenracrt

k

unjerij

ćindals

AD

et-ćanab-te-ko-

noeme-

naa-lna-

D

-,

a ---

o m -

a -i -

Crtanje u AutoCAD-u Uvod u AutoCAD

10

Slika 13. Radni prostor AutoCAD-a za 2D crtanje (starije inačice)

Preporučena konfiguracija za 3D modeliranje:

procesor Intel 3.0 GHz ili jači

Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7

4 GB RAM

2 GB HDD slobodno, ne uključujući instalaciju

grafika 1280×1024 true color

OpenGL-kompatibilna grafička kartica za radne stanice sa 1 GB memorije.

3.1. Radni prostor AutoCAD-a

Radni prostor računalnog programa AutoCAD-a sadrži sljedeće elemente (sl. 13.):

naslovnu liniju standardnu liniju s alatima glavni izbornik liniju svojstava površinu za crtanje s pokazivačem okno s alatnim trakama nepokretne i pokretne alatne trake okvir za naredbeni redak Command liniju stanja i dr. elemente.

Uvod u AutoCAD Crtanje u AutoCAD-u

11

Mnogi elementi unutar prozora mogu se pomicati, premještati i drukčije obli-kovati. Linija izbornika, iznad prostora za crtanje, (sl. 14.) sadrži izbornike iz kojih možete izabrati naredbe koje imate i u Windowsima. Linije s alatima sadrže različite alate za crtanje. Linija svojstava sadrži naziv ili broj i boju trenutačno aktivnog sloja (Layera) na kojem se radi, boju, vrstu i širinu crte.

Trake s čijim se alatima najčešće radi su traka za crtanje objekata Draw i traka s alatima za izmjene postojećih objekata Modify (sl. 15.).

Polje crteža (sl. 16.) ili vaša radna površina, zauzima najveći dio prozora i sve što ste nacrtali bit će prikazano ovdje. Pokazivač u obliku križića će vam u svakom trenutku pokazati gdje se trenutačno nalazite i gdje će te započeti

Slika 16. Donji dio radnog prostora AutoCAD-a

Slika 15. Trake i ploče s osnovnim alatima za crtanje i izmjene

Slika 14. Linija svojstava AutoCAD-a (traka Properties)

Crtanje u AutoCAD-u Uvod u AutoCAD

16

Slika 27. Izbor mjerne jedinice AutoCAD-a

Slika 28. Izmjena radnog prostora

Slika 29. Izbornik predložaka

Slika 30. Izbor predloška za crtanje iz datoteke

Na kartici User Preferences od-abrat će se mjerne jedinice Auto-CAD-a u kojima će se mjeriti ve-ličine nacrtanih objekata (sl. 27.).

Program AutoCAD ima neogra-ničenu površinu za crtanje u pro-storu Modela. Ako se želi crtati na nekom od standardnih formata, AutoCAD nudi veliki izbor veličina i izgleda gotovih predložaka za crtanje. Na CD mediju koji dolazi s ovom knjigom također se nalaze predlošci svih standardnih formata tipa A. Prijelaz iz prostora Modela u prostor papira (Layout) vrši se uključivanjem gumba iznad okvira naredbenog retka (sl. 28.). Pojavit će se slika papira za crtanje. Ako se želi odabrati gotovi predložak, desnim klikom miša na otvara se plutajući izbornik (sl. 29.). Odabirom mogućnosti From template, otvara se okvir u kojemu odaberete neki od gotovih predložaka (sl. 30.)

Kada je odabran željeni predložak, crtanje se može nastaviti u prostoru mo-dela, a prijelazom u prostor papira neće se odmah vidjeti nacrtani crtež. Da bi crtež bio vidljiv na papiru, potrebno je napraviti određeni pogled (View-port). Klikom na alat na traci Viewports odabran je Single Viewport kako je vidljivo na sl. 31., a odabirom dvaju dijagonalnih točaka dobije se okvir za crtanje na papiru. Za crtanje u okviru Viewport u prostoru papira potrebno je prijeći u prostor modela klikom na gumb MODEL (vidi sl. 32.) na traci stanja.

Crtanje u AutoCAD-u Alati AutoCAD-a

38

9. Postavljanje slojeva (Layers)

U programu AutoCAD jedan crtež možete postaviti na različitim slo-jevima/folijama/razinama (Layers). Na jednom sloju (Layer) trebali bi biti nacrtani objekti koji pripadaju istoj skupini koju ste kreirali na vama logičan način. Oda-berite iz glavnog izbornika Format, a potom s padajućeg izbornika prvu mogućnost Layer…, ili kliknite na alatnoj traci na gumb Layers ( ) , (slike gore) ili zadaj-te kratku naredbu la preko tipkovnice. U prozoru koji se otvorio (Layer Properties Manager) kliknite na sličicu New Layer za postavljanje novog sloja (Layera). Na Layerlisti bit će vidljiv novi sloj (Layer) s nazivom Layer1 (vidi sliku dolje). Ime možete izmijeniti preko tipkovnice. Također, možete izmijeniti i ostala svojstva sloja kao što su boja crte, tip i širina crte, stil iscrtavanja (plotanja), želite li sloj ispisivati na pisaču ili ne itd.

Izmijenite ime Layer1. Napišite, primjerice Kote u polje naziva, završite s Enter. Ponovnim klikom na gumb New možete postaviti cijeli niz potrebnih slojeva. Tako načinite i druge potrebne slojeve na kojima ćete crtati: kote, obrise, šrafure, središnjice predmeta itd.

Alati AutoCAD-a Crtanje u AutoCAD-u

53

29. Crtanje kružnica (Circle)

S alatne trake za crtanje (ili vrpce Home, kartica Draw), odaberite prečac za cr-tanje kružnice (Circle). Za ovu naredbu mo-žete upotrijebiti više mogućnosti. U polje Co-mmand upišite circle. Standardna je moguć-nost da utvrdite središnju točku (0,0) kružnice i odaberete brojčanu vrijed-nost polumjera (25) (sl. 1.). Mogućnost crtanja kružnice kroz dvije točke na-mijenjena je crtanju kružnice ako su poznate dvije točke kroz koje će pro-laziti. Zadajte naredbu , a u prozoru za naredbe zadajte da želite upisati kružnicu kroz dvije točke upisom 2p. Zatim lijevim klikom miša postavite

početnu točku (točka 1) kružnice. Program traži da odredite krajnju točku ili promjer kružnice. Kliknite na točku 2 ili upišite veličinu promjera (sl. 2.).

Mogućnost crtanja kružnice kroz tri točke prikazana je na sljedećim slikama (dolje lijevo). Nakon zada-vanja naredbe za crtanje kružnice odmah u prozor za naredbe upišite 3p. Program traži da označite početnu točku kroz koju će prolaziti kružnica, zatim drugu i na kraju treću točku kružnice (sl. 3.).

Četvrta opcija pruža mogućnost crtanja kružnice ako su poznate dvije tangente i polumjer. Prvo zadajte naredbu Line te nacrtajte dvije crte pod kutom od 90°. U prozoru naredbi na dnu zaslona nakon izda-vanja naredbe circle, u naredbeni redak upišite ttr (tangenta, tangenta, radijus) Enter. Program traži da odaberete prvu crtu koja će tangirati kružnicu. Postavite pokazivač na okomitu crtu i kliknite lijevom

tipkom miša. Sada se traži da odredite drugu tangentu kružnice, a vi kliknite na vodoravnu crtu. Zatim se od vas traži da odredite polumjer kružnice. U ovom slučaju upišite 25. Pritisnite Enter i kružnica je gotova (sl. 4.).

Alati AutoCAD-a Crtanje u AutoCAD-u

65

41. Preslikavanje objekata (Copy Object)

( ) Alat za preslikavanje objekata ima izuzetno često primje-nu jer pomaže u slučaju kada više puta trebate nacrtati isti objekt. Naredbom Rectangle i prema zadanim izmjerama nacrtajte pravokutnik kao na sl 1. dolje. Zadajte naredbu Copy, zatim odaberite objekt (objekte) koji želite ko-pirati. Kao i kod prethodnih dvaju alata, odabrani objekti će izgledati kao na prvoj slici (crtkano), stisnite Enter. Kliknete li desnu tipkom miša, program traži da odredite što dalje želite raditi (Specify base point or displace-ment, or [Multiple]:). Dakle, trebate odrediti baznu točku u kojoj ćete uhva-titi objekt . Budući da trebate napraviti više kopija ovih objekata, kod starijih inačica programa treba upisati slovo m (multiple) . Povucite miš udesno i upišite razmak između bazne točke originala i te iste točke prve kopije (60). Zatim to učinite još jedanput, svaki put kliknuvši lijevom tipkom na mjesto gdje želite postaviti presliku (upišite 120). Kod novih inačica postupak je nešto drukčiji jer je već u startu naredbe uključena mogućnost Multiple, ko-jom se omogućava kopiranje više primjeraka samo klikom miša na željeno mjesto kopiranja.

Vježba: kopiranje objekata

Nacrtajte crtež kao na slici dolje primjenjujući naredbe ovim slijedom:

1. Rectangle (100,30), 2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ), 3. Divide (number of segments: 6), 4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i 5. Copy (četiri puta kopirati kružnicu na razmak).

Crtanje u AutoCAD-u Alati AutoCAD-a

76

52. Zakretanje objekata (Rotate)

Ova naredba omogućuje rotiranje objekta ili simbola oko neke pola-zne (bazne) točke. Polazna točka je točka kroz koju prolazi os oko koje okre-ćete objekt. Nacrtajte predmet kao na slici 1. Pozovite naredbu . Odabe-rite i označite cijeli objekt pri čemu će polazna točka (točka rotiranja) biti do-nji lijevi vrh predmeta. Zaključno, zadajte kut zakretanja (45°). Učinak vidite na slici 2. Ponovno pozovite naredbu i sada zakrenite objekt za još 45°. Sli-ka 3. pokazuje rezultat.

Vježba

Nacrtajte šesterokut. Okrenite ga za 30° (slika lijevo). Ranije nacrtani pred-met zakrenite prvo za 180°, potom za 270° i na kraju za 250° (sl. dolje lije-vo). Predmet okrenite oko središnje točke predmeta kao polazne točke za 60° (sl. dolje desno).

Alati AutoCAD-a Crtanje u AutoCAD-u

87

62. Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table)

( ) Potreba za crtanjem tablica na tehničkim crtežima naročito je izra-žena kod izrade građevinskih i arhitektonskih crteža. U tablice se unose raz-ličiti podaci o sastavnim dijelovima sklopova, o materijalima i dr. Tablice se mogu jednostavno crtati alatima AutoCAD-a ili uvesti iz datoteke radnih list-ova Microsoft Excela.

Tablica se sastoji od redaka i stupaca. Naredbu za crtanje tablice zadajte preko alatne trake Draw Table ili s vrpce Annotation Tables (sl. desno). Nakon pokretanja naredbe za umetanje tablice u crtež, otvara se di-jaloški okvir Insert Table (slika desno). U njemu zadajte željeni broj stupaca i redaka i kliknite na OK. Ovaj okvir za dijalog se zatvara, a pojavljuje se stru-ktura tablice pričvršćena za pokazivač u gornjem lijevom uglu (sl. dolje des-no). Program traži da odredite točku umetanja tablice (Specify insertion point:). Kliknite na mjesto na površini za crtanje gdje želite smjestiti tablicu ili upišite koordinate točke umetanja. Iznad tablice postav-lja se traka za uređivanje teksta u tablici. Nakon unosa naslova tablice stisnite Enter. Pokazivač se pomiče u sljedeću ćeliju. Upišite tekst . Na isti način popunite i ostale ćelije. Ako želite izmi-jeniti započetu tablicu započeli, kliknite na neku od ćelija. Pojavljuje se traka s alatima za uređivanje tablice (Table ili Table Cell), na kojoj se nalaze alati za izmjene na postojećoj tablici (slike dolje). Izmjene se vrše slično kao u tabličnom kalkulatoru Microsoft Excel.

Alati AutoCAD-a Crtanje u AutoCAD-u

91

67. Isječak (Intersection)

Alatom Intersect kreirate jedan isječak od dvaju ili više područja koja se preklapaju. Aktivirajte naredbu . Odaberite područja od kojih treba biti oblikovan isječak (slika 2.). Rezultat vidite na slici 3. U 2D načinu rada u AutoCAD-u možete tim alatom izrezivati željene oblike.

Vježba: rad s zatvorenim područjima

1. primjer: nacrtajte površine kao na slici 1. Spojite (sjedinite) objekte

pomoću naredbe (rješenje vidite na slici 2.), a pomoću nare-dbe izvršite oduzimanje područja (slika 3.).

2. primjer: otvorite crtež koji ste već crtali (slika 1.). Crtež se sastoji od 5 područja, koja kreirate naredbom Region. Prvo pokrenite naredbu Union da bi ste dobili sliku 2, a potom naredbom Subtract, nacrtajte sliku 3.

Alati AutoCAD-a Crtanje u AutoCAD-u

99

74. Unošenje kota na crtež (Dimensions) Veličina nekog predmeta vidi se iz njegovih kota (izmjera). Kote se sastoje od mjernih crta (mjerni-ca), pomoćnih mjernih crta, granica mjera (kotnih strelica, točaka) i mjernih brojeva. Svi alati potreb-ni za kotiranje nalaze se na alatnoj traci Dimensi-on, na upravljačkoj ploči Dashboard ili na vrpci Annotate, kartica Dimension (slike desno).

Način kotiranja razlikuje se u različitim područjima. Tako se u strojarstvu kao granice mjera primjenjuju strelice, a u arhitekturi kose crtice (slika dolje).

Program AutoCAD omogućuje tzv. asocijativno kotiranje. To znači da se mi-jenjanjem veličine objekta, automatski mijenja kota koja se prilagođava no-voj veličini (slika na sljedećoj stranici).

Prije početka kotiranja najbolje je napraviti jedan poseban sloj (Layer), kako je to ranije objašnjeno, na koji će te spremiti samo kote crteža. Isto tako po-željno je napraviti poseban stil kotiranja koji nam najviše odgovara za odre-đeni crtež, o čemu će biti govora kasnije.

Kada otvorite neki od ponuđenih predložaka AutoCAD-a npr. , na njemu je već podešen stil kotiranja (Dimension Style) pod nazivom ISO-25 s odgovarajućom veličinom strelica, veličinom kotnog broja i ostalim para-metrima kotnog stila. Taj se stil može promijeniti ili načiniti novi stil. Za poče-tak, na novom predlošku acadiso nacrtajte predmet kao na slici 1. Prije za-počinjanja kotiranja ne zaboravite da su kotne crte uske pune crte (vrsta B, prema ISO) i da su razmaci kotne crte i predmeta (8 do 10 mm) i produžeci pomoćnih kotnih crta (1 do 2 mm) propisani standardom. Na alatnoj traci Dimension kliknite na sličicu (Linear). Program traži da pokažete prvu točku kotne linije. Kliknite u točku A, a zatim u točku B. Još jednim klikom vaša kota biti će postavljena na željeno mjesto. Alatom Move pomaknite desnu crtu (korak 1.). Kota će se prilagoditi novoj vrijednosti (100). Alatom Extend produljite vodoravnu crtu do pomaknute crte (korak 2.).

Crtanje u AutoCAD-u Alati AutoCAD-a

108

79. Priprema crteža za ispis na pisaču ili na ploteru (crtalu)

Sada kada ste nacrtali vaše crteže, bilo bi poželjno da ih prenesete na papir kako biste s njima mogli lakše rukovati, to jest kako biste ih mogli praktično upotrijebiti na mjestu na kojem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ćete uraditi tako da podatke s vašeg računala pošaljete na jedan od uređaja za ispis: to može biti crtalo (ploter) ili već poznati i u svim drugim programima korišteni pisač (printer). Pretpostavimo da želite na pisaču koji ispisuje naj-veći format A4 ispisati crtež stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethodno izvršiti odgovarajuće pripreme.

Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crteža, opazit ćete znak koordinatnog su-stava UCS (User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenu-tačno nalazimo u tzv. Modelspace-u ili vašem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crteže ili 3D modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ćete prezentirati svoj crtež. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokutnog trokuta.

Crtež ste nacrtali u prostoru modela ( ) u M 1:1. Najjednostavniji i naj-praktičniji način crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 ( ). Otvorite crtež STAN 1 i kliknite na postav Layout1 na dnu površine za crta-nje (vidi sliku dolje). Vaš stan se pojavio unutar jednog pravokutnika u bijeloj površini (površini papira za ispis), a na samom dnu prozora na statusnoj liniji gumb promijenio se u gumb . Ovako bi izgledao papir formata A4 položeni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrište. Ako kliknete dvostrukim klikom unutar tog pravokutnika njegove crte će postati šire. Tada u njemu možete pomicati crtež, zumirati i uređivati ga. Kliknite po-novno dvaput izvan okvira motrišta, a u granicama ispisa, vratili ste se u pro-stor papira. Crtkani pravokutnik predočava granicu ispisa na papiru.

Alati AutoCAD-a Crtanje u AutoCAD-u

119

93. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Box) Radi lakše izrade 3D crteža, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (So-lids odnosno Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih os-novnih čvrstih objekata (tablica dolje).

INAČICA IZGLED ALATNE TRAKE

2006

2008

2012… Na ovim alatnim trakama vidite veći broj alata za modeli-ranje različitih 3D objekata. Ovdje će biti objašnjen rad s nekima od njih. Otvorite novi predložak za 3D crtanje s pri-loženog CD-a ili odaberite predložak programa AutoCAD. U svakom slučaju, da bi 3D crteži bili i vidljivi u tri dimenzije, morate biti u načinu rada za 3D crtanje, odno-sno u izometrijskom prikazu. Na otvorenom predlošku na-crtat ćete nekoliko čvrstih 3D objekata.

Alat Box namijenjen je crtanju 3D čvrstih objekata u obliku kocke (Cube) ili kvadra (Lenght). Klikom na simbol alata box zadajete naredbu. Pogled u naredbeni redak (Command:) na dnu zaslona otkriva da program traži određivanje točke prvog ugla (ili središta – Center) kocke ili kvadra (Specify first corner or [Center]:). Zadajte preko tipkovnice točku ugla kvadra upisom koordinata (x,y,z): 0,0,0 . Pravokutnik koji se pojavio razvucite prema gore, a na zahtjev u prozoru Command: Specify other corner or [Cube/Length]: upišite 70 i tipkom prijeđite u novo polje u koje upišete 40 . Povucite pokazivač prema gore da biste od-redili visinu kvadra, a zatim upišite 20 . Nacrtali ste kvadar dimenzija 70 x 40 x 20 (slike dolje).

Alati AutoCAD-a Crtanje u AutoCAD-u

121

96. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere)

Valjak (Cylinder) nacrtajte na sljedeći način:

1. klikom na simbol alatne trake Solids (Modeling) zadajte naredbu

2. na zahtjev Specify center point of base or [3P/2P/Ttr/Elliptical]: upišite 0,0,0 (središte baze valjka)

3. pojavila se kružnica (baza valjka), a na zahtjev Specify base radius or [Diameter]: upišite polumjer (npr. 25)

4. na zahtjev Specify height or [2Point/Axis endpoint]: upišite visinu valjka 70 .

Nacrtali ste valjak promjera = 50 mm i visine h = 70 mm. Vaš će valjak vjerojatno imati izgled kao na slici 1. Ovaj valjak ima samo četiri izvodnice koje ga ne prikazuju baš vjerno. Za vjerniji prikaz čvrstih tijela kružnih oblika (valjak, stožac, kugla i sl.) u naredbeni redak upišite riječ isolines . Na zahtjev Enter new value for ISOLINES <4>: upišite npr. 20 . Sada još u naredbeni redak upišite re . Nacrtani valjak poprimit će sasvim novi izgled s 20 nacrtanih izvodnica (na slici 2.).

Zadavanjem naredbe sphere crtate kuglu. Kliknite na prečac na alatnoj traci Solids (Modeling). Na zahtjev Specify center point or [3P/2P/ Ttr]: upišite koordinate središta kugle 0,0,35 . Za određivanje polumjera kugle na Specify radius or [Diameter]: upišite 35 . Dobili ste sliku 3. Sa-da upotrijebite alat subtract. Pokrenite naredbu subtract klikom na prečac

alatne trake Modeling ili Solid Editing. Kada se pojavio kvadratić za odabir (Select Objects) njime prvo kliknite negdje na ba-zu valjka i stisnite Enter, a zatim na rub kugle i ponovno stis-nite Enter. Na taj ste način oduzeli volumen kugle od volu-mena valjka (sl. 4.). To isto možete načiniti substrahiranjem (oduzimanjem) volumena valjka od volumena kugle.

Alati AutoCAD-a Crtanje u AutoCAD-u

131

Vježba: stvaranje složenih 3D objekata 1. primjer

Crtež na slici dolje lijevo prikazuje predmet nacrtan u tlocrtu i njegov nacrt u presjeku. Trag ravnine presjeka ide pravcem A – A. To su pravokutne pro-jekcije iz kojih nije najbolje vidljiv izgled predmeta. Budući da 3D model ima dva vodoravna i jedan uspravni provrt, te kuglasti i prizmatični utor, bilo bi dobro, zbog boljeg razumijevanja oblika predmeta, nacrtati njegov prostorni prikaz i 3D presjek. Prijeđite u prostor za 3D crtanje i modeliranje i na osnovi izmjera s pravokutnih projekcija nacrtajte 3D crtež. O položaju u prostoru po-četnih točaka za crtanje pojedinih objekata razmislite sami. Za pomicanje is-hodišta koordinatnog sustava u određenu točku, kliknite na prečac alat-ne trake UCS II ili u upisivanjem redak Command:ucs i kliknite na točku.

Kratki naputci za crtanje:

naredbom box nacrtajte kvadar dimenzija 80 x 50 x 50 (sl. 1.)

naredbom box nacrtajte manji kvadar lijevo dimenzija 20 x 20 x 50

naredbom subtract oduzmite volumen manjeg kvadra od većeg

naredbom sphere nacrtajte kuglu polumjera 15

naredbom cylinder ispod kugle nacrtajte valjak promjera 10 i visine 50

naredbom subtract oduzmite volumen kugle i valjka od tijela

zakrenite koordinatni sustav (UCS) tako da z os ide ulijevo (sl. 2.)

naredbom zylinder nacrtajte dva poprečna valjka promjera 10

naredbom subtract oduzmite volumene nacrtanih valjaka od tijela (sl. 3.)

naredbom slice presijecite nacrtani model (sl. 4.)

osjenčajte nacrtani presjek.

Slika 1. Slika 2.

Slika 3. Slika 4.

Izrada crteža Crtanje u AutoCAD-u

147

Slika 9. Design Center

Slika 10. Crtež stana s namještajem

10. Naredbom adcenter otvorite okvir DesignCenter u kojemu se nala-ze različiti blokovi za umetanje u crtež. U mapi DesignCenter klikom na House Designer Blocs (sl. 9.) otvorite mapu s prikazom blo-kova za kupaonicu i dr. Odaberite potrebne blokove i jednostavnim postupkom “povuci i spusti“ umetnite ih u crtež. Zatim kliknite na ma-pu Kitchens Blocs te umetnite druge potrebne blokove. Iz mape Home-Space Planner Blocs u prostorije stana umetnite i druge potrebne blokove koji predočavaju dijelove namještaja. Na ovaj način kompletiran je crtež stana (sl. 10.).

Izrada crteža Crtanje u AutoCAD-u

155

Slika 23. Stan okrenut za 180°

Slika 22. Osjenčani model stana

6. Primjeri za vježbu Na sljedećim stranicama dani su primjeri koji mogu poslužiti za vježbe crta-nja trodimenzionalnih objekata. Potrebno je prvo nacrtati 2D, a zatim 3D pre-dodžbu. U nekim zadacima zadane su samo osnovne izmjere. Ostale izmje-re sami odredite.

Mato

Platziertes Bild