82
Uvod u baze podataka © S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

Uvod u baze podataka - tina...2015/10/17  · Uvod u Microsoft Office Access Ova stranica omogućuje: 1. stvaranje nove baze (pomoću predložaka ili po vlastitoj zamisli), 2. otvaranje

  • Upload
    others

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Uvod u baze podataka

    © S. Šutalo i D.Grundler, 2009.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 2

    Podatak

    Podatak je činjenica koju se može spoznati

    opažanjem i sam po sebi nema značenje.

    1450

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 3

    Informacija

    Kada se podatku pridjeli značenje on postaje

    informacija.

    godina kada je Gutenberg

    izumio tiskarski

    stroj

    1450

    materijal koji

    se može

    reciklirati

    opasnost od

    radioaktivnosti

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 4

    Baza podataka

    Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine.

    Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u

    memoriju računala.

    Jedan od načina čuvanja skupa podataka u

    računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza

    podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 5

    U svakodnevnom se životu često rabe baze

    podataka. Primjeri za to su evidencije:

    o potrošačima električne energije,

    o telefonskim pretplatnicima,

    o članovima knjižnice i knjigama,

    o sadržaju nekog skladišta i slično.

    Baza podataka

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 6

    Baza podataka

    Baza podataka je skup podataka organiziranih

    tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti,

    razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 7

    Tablica

    Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka.

    U nju se pohranjuju podaci.

    Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 8

    Zapis

    Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record).

    Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice).

    Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od

    članova baze.

    U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr.

    potrošačima električne energije, svaki potrošač

    predstavlja jedan zapis.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 9

    Polje

    Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field).

    Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice).

    Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime).

    U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr.

    potrošačima električne energije polja su: ime, prezime,

    grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 10

    Jednostavne (plošne) baze

    Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti

    u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza.

    S takvom se tablicom

    (plošnom bazom) može

    upravljati pomoću

    programa za tablično

    računanje

    (npr. Microsoft Excel).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 11

    Jednostavne (plošne) baze

    Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o

    knjigama neke knjižnice.

    Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj

    knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl.).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 12

    Podaci o knjigama

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 13

    Jednostavne (plošne) baze

    Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze

    podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama?

    U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih

    polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 14

    Jednostavne (plošne) baze

    Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku

    knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 15

    Relacijski model baze podataka

    Kad struktura baze postane složenija, javlja se

    potreba za boljom organizacijom podataka.

    Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama

    podataka omogućuje relacijski model baze podataka.

    Većina suvremenih baza podataka su relacijske

    baze podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 16

    Osnovna zamisao:

    a) skupinu podataka rastaviti u manje logički

    povezane cjeline

    (postupak se naziva normalizacija),

    b) podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu,

    c) podatke iz različitih tablica povezivati preko polja

    koje sadrži identične podatke.

    Relacijski model baze podataka

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 17

    Primarni ključ

    Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se

    naziva primarni ključ.

    Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti

    jedinstvene za svaki od zapisa u tablici.

    Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je

    različit za svaku osobu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 18

    Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se

    primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu

    podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima

    usluga knjižnice.

    Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se

    međusobno povežu pa više nema potrebe za

    ponovnim unosom podataka.

    Relacijski model baze podataka

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 19

    Relacijski model baze podataka

    Tablica

    Knjige

    Tablica

    Korisnici

    knjižnice

    Zajedničko

    polje

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 20

    Osmišljavanje baze

    Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba

    imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su

    podaci dostupni.

    Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje,

    smislene cjeline (normalizacija), kako tablice

    međusobno povezati te što birati za primarne ključeve.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 21

    Upravljanje bazom podataka

    Baza podataka je samo spremnik podataka.

    Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa

    podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje,

    razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično.

    Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog

    programa.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 22

    DBMS

    Baza podataka i program za rukovanje podacima u

    bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za

    upravljanje bazom podataka (engl. data base

    management system, DBMS).

    Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access,

    MySQL, Clipper, dBase, Oracle, Paradox i dr.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 23

    Microsoft Access

    Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji

    omogućava organiziranje baze podataka i rad s

    podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 24

    Pokretanje programa

    Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi

    koji rade s operacijskim sustavom Windows.

    Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu

    najprihvatljiviji. Birat će:

    Start/All Programs/Microsoft Office/Access

    ili

    dvokliknuti na ikonu Access .

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 25

    Uvod u Microsoft Office Access

    Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica

    Uvod u Microsoft Office Access.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 26

    Uvod u Microsoft Office Access

    Ova stranica omogućuje:

    1. stvaranje nove baze

    (pomoću predložaka

    ili po vlastitoj zamisli),

    2. otvaranje postojeće

    baze. 2

    1

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 27

    Nova prazna baza

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 28

    Nova prazna baza

    Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba:

    1. Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima.

    2. Birati Nova prazna baza podataka.

    1

    2

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 29

    Nova prazna baza

    3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze

    podataka.

    4. Kliknuti na Stvori.

    3

    4

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 30

    Nova prazna baza

    Vježba 1.

    Otvoriti novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u

    mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini.

    Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom

    prezimenu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 31

    Nova baza – pomoću predloška

    Office Access 2007

    sadrži niz predložaka

    za baze podataka koji

    su oblikovani za

    različite potrebe.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 32

    Nova baza – pomoću predloška

    Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom

    podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim

    tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 33

    Nova baza – pomoću predloška

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 34

    Nova baza – pomoću predloška

    Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog

    predloška potrebno je:

    1. Birati željenu kategoriju predloška.

    2. Birati željeni predložak.

    1

    2

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 35

    Nova baza – pomoću predloška

    3. Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka.

    4. Kliknuti na Stvori.

    3

    4

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 36

    Nova baza po predlošku

    Vježba 2.

    Otvoriti novu bazu podataka po predlošku

    Obrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu Za baze

    koja je stvorena na radnoj površini.

    Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom imenu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 37

    Nova baza podataka

    Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima

    nastavak *.accdb (Access Database).

    Nakon pohrane nastaje ovakva ikona:

    Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *.mdb.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 38

    Prozor programa Access

    Vježba 3.

    Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati

    glavne dijelove prozora programa Access i njihove

    funkcije.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 39

    Prozor programa Access

    Vrpca

    Alatna traka za brzi pristup

    Navigacijsko

    okno

    Traka stanja

    Gumb MS

    Office

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 40

    Vrpca – glavne kartice

    Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema

    zadacima kojima su namijenjene.

    Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci,

    Alati baze podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 41

    Kartice - grupe

    Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni

    zadatak rasčlanjuju na podzadatke.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 42

    Naredbeni gumbi

    U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji

    pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 43

    Naredbeni gumbi

    Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom,

    otvoriti pripadajući dijaloški okvir.

    Oznaka za pokretanje

    dijaloškog okvira.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 44

    Naredbeni gumbi - pomoć

    Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih

    gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 45

    Kontekstne kartice

    Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice

    koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak

    koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi.

    Kartica – Alati tablice, Podatkovni list

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 46

    Kontekstne kartice

    Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o

    kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome

    što se radi).

    Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica.

    Kartica – Alati tablice, Dizajn

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 47

    Gumb MS Office

    Gumb MS Office otvara

    izbornik koji sadrži

    naredbe za rukovanje

    datotekama.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 48

    Alatna traka za brzi pristup

    Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i

    omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 49

    Alatna traka za brzi pristup

    Alatnu traku za brzi

    pristup može se

    prilagoditi dodavanjem

    naredbi ili uklanjanjem

    suvišnih naredbi.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 50

    Minimiziranje prikaza vrpce

    Ovaj izbornik nudi i

    mogućnost minimiziranja

    prikaza vrpce.

    Iz izbornika alatne trake

    za brzi pristup valja birati:

    Minimiziraj vrpcu.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 51

    Minimiziranje prikaza vrpce

    Posljedica:

    Prikaz vrpce se vraća istim postupkom!

    Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na

    naziv trenutno aktivne kartice.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 52

    Alatna traka za brzi pristup

    U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove

    naredbovne gumbe.

    Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi

    pristup pa birati:

    Više naredbi...

    a potom naredbu Prilagodba.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 53

    Dodavanje naredbovnog gumba

    Treba birati naredbu

    čiji se naredbeni gumb

    želi dodati, a zatim

    kliknuti na Dodaj.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 54

    Uklanjanje naredbovnog gumba

    Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog

    izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem

    naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 55

    Traka stanja

    Traka stanja prikazuje:

    informacije o aktivnoj bazi podataka,

    gumbe za promjenu prikaza.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 56

    Traka stanja

    U traku stanja se mogu

    dodati ili iz nje ukloniti

    stavke.

    Potrebno je pozvati

    kontekstualni izbornik

    na traku stanja (desni

    klik) pa birati željeno.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 57

    Navigacijsko okno

    Pojavljuje se po otvaranju baze podataka.

    Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji

    se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u

    kategorije.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 58

    Navigacijsko okno

    Objekti baze podataka

    služe za predstavljanje,

    izdvajanje, odabir i druge

    promjene prikaza

    podataka u bazi.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 59

    Navigacijsko okno

    Prikaz kategorija je

    moguće skupiti ili

    proširiti za to

    predviđenim gumbom.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 60

    Izbornik kategorija

    Na vrhu navigacijskog

    okna nalazi se izbornik

    kategorija.

    Izbornik omogućava

    postavljanje ili izmjenu

    kategorija po kojima

    okno grupira objekte

    baze podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 61

    Izbornik kategorija

    Promijenom kategorije

    mijenjaju se nazivi grupa.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 62

    Navigacijsko okno

    Prikaz navigacijskog okna moguće

    je sakriti.

    Prikaz se vraća na isti način.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 63

    Osnovni objekti

    Osnovni objekti Accessa su:

    tablice (engl. Tables),

    upiti (engl. Queries),

    obrasci (engl. Forms),

    izvještaji (engl. Reports),

    makro naredbe (engl. Macros),

    moduli (engl. Modules).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 64

    Tablice (engl. Tables)

    Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka,

    predviđeni za unos i pohranu podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 65

    Obrasci (engl. Form)

    Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i

    baze.

    Omogućuju prikaz

    pojedinačnih zapisa.

    Prikladni su za unos,

    pregled i uređivanje

    sadržaja polja.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 66

    Upiti (engl. Queries)

    Upiti su objekti koji

    omogućavaju biranje,

    razvrstavanje,

    izdvajanje i izmjene

    podataka iz jedne ili

    više tablica.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 67

    Izvještaji (engl. Reports)

    Izvještaji su

    obrasci

    pripremljeni za

    ispis na pisaču.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 70

    Rad s objektima baze

    Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti,

    preimenovati, sakriti, grupirati i dr.

    Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti

    pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik

    mišem) na željeni objekt baze.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 71

    Rad s objektima baze

    Npr. objekt baze se

    otvara:

    desni klik

    Otvori

    ili

    dvoklik mišem.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 72

    Rad s objektima baze

    Vježba 4.

    Otvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i

    izvještaja trenutno otvorene baze podataka.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 73

    Označeni dokumenti - kartice

    Office Access 2007 objekte baze podataka može

    prikazati kao dokumente na karticama umjesto u

    prozorima koji se preklapaju.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 74

    Označeni dokumenti - postavke

    Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili

    onemogućiti.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 75

    Označeni dokumenti - postavke

    1. Gumb Microsoft Office,

    2. Mogućnosti Accessa,

    3. Javlja se dijaloški okvir

    Mogućnosti programa

    Access, birati:

    4. Trenutna baza podataka.

    1 2

    3

    4

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 76

    Označeni dokumenti - postavke

    5. U odjeljku Mogućnosti

    aplikacije birati:

    6. Označeni dokumenti.

    Odabrati ili očistiti

    okvir Prikaz oznaka

    dokumenta.

    5

    6

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 77

    Prikazi objekata

    Access može objekte prikazati na različite načine.

    Razlikuju se prikazi:

    za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi,

    za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze,

    te izmjenu dizajna postojećih objekata.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 78

    Prikazi objekata

    Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi

    postoje npr. :

    Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti),

    Prikaz obrasca (obrasci),

    Prikaz izvještaja (izvještaji),

    Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 79

    Prikazi objekata

    Prikaz podatkovnog lista

    Prikaz

    obrasca

    Prikaz

    izvještaja

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 80

    Prikazi objekata

    Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te

    izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr.:

    Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji),

    Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji).

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 81

    Prikazi dizajna

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 82

    Promjena prikaza objekata

    Prikaz se može promijeniti na više načina, npr.:

    Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom

    oknu, pa birati prikaz.

    Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati

    prikaz.

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 83

    Promjena prikaza objekata

    Prikaz se može promijeniti i:

    birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu

    trake stanja:

    Prikaz

    podatkovnog

    lista

    Prikaz

    dizajna

  • (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2009 84

    Promjena prikaza objekata

    Vježba 5.

    Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno

    navedene načine.

    Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena.