Uvod u judaizam (kratka skripta)

7/31/2019 Uvod u judaizam (kratka skripta)

1/29


2/29

2

- petoknjije- prvi i najvaniji pisani izvor idovske literature- sva kasnija literatura oslanja se na pisanu toru (sve proroke knjige i spisi, te

usmena tora)

- ona ima najviu svetost u hijerarhiji svetih spisa (slijede ju proroke knjige,pa spisi zbirke mudrih rijei proroka, kraljeva i vasta idovskog naroda, teje svjedoanstvo za idovsku povijest od foshinog doba i ulaska u Izrael dodoba drugog Hrama

- tradicija koja se s oca na sina prenosila o svemu vezanom za knjigu Tore(rukom ispisan konati svitak namotan na dva draa

- sefer knjiga; neki drugi sreli felustari knjiga o Ester, namataju se nasamo jedan dra

- megiba svitak- mesora dolazi od Mojsija, nakon njega poeli su soferi svakog novog narataja

prepisivati Tore iz njegovog vremena, stvarajui nove knjige

- pismo Tore- pie se crnom tintom na pergameni od koe iste ivotinje-

asirsko pismo, hebrejski jezik- Mojsije je napisao Toru bez interpukcijskih znakova i bez znakova za pravilno

itanje- Mesora gedola velika predaja u njima su rabini napisali koliki je- Mesora hetana mala predaja broj rijei u tori, koliki se razmak

mora ostaviti izmeu rijei iodlomaka

- tjedni odsjeci- itaju se na abat (tu podjelu su odredili rabini)

- pet knjiga petoknjija (Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi,Ponovljeni zakon)

- mnoge parae u Tori nisu napisane kronolokim redoslijedom nego kako ih jeBog ispriao Mojsiju

- sva halaha koja nije iznesena u pisanoj tori, tj. Mina, Posefta, Talmudima,idovski svjetonazor, to je i objanjenje pisane tore i potvrda njene istinitosti

- usmena Tora prvi put je zapisana 1500 godina nakon dobivanja Mina


3/29

3

- Biblija- Kratica (tora, neviim (proroci), keturim (spisi)- Ukupno 24 svete knjige halahka pravna literatura, proroka, proza i

poezija, rasprava od davanja Tore do razdoblja Zilrama

- Podjela na poglavlja je kranska- Za vrijeme II.Hrama, nakon Ezre i Nehemije, nastala je golema literatura

koja nema obvezujui vjerski znaaj iz nje se moe mnogo nauiti o ivotuidova, tumaenju Tore, filozofiji i povijesti

- o ivotu idova u Etephantini (5.st.pr.Kr.), na aramesjkom, dosta pravnogmaterijala iz idovskog prava

- grki prijevod Tore- latinski naziv Septuaginta- napisali ga 72 rabina po nalogu kralja Ptolomeja,- prevodili neovisno jedan o drugome, prijevodi se podudarali do posljednjeg

slova

- oko 222. Pr. Kr.

-

idovski filozof- knjige o tumaenju Tore- pravna knjiga O zasebnim zakonima

- skrivene ili odloene knjige- nisu uvrteni u svete spise- veina napisana u doba II. Hrama- sadre povijest, mudrost, norme, pjesme i pripovijesti- knjige Jubileja, Sira, Tobija, knjiga o Makabejcima, Aristijadovo pismo,

Oporuka iz plemenausmena Tora nije zapisana, jer ako je neto veliko napisano, notko to nee itati,knjige se mogu unititi

- metoda prouavanja Tanaha (Biblije) i vrsta vjerske knjievnosti- midra = istraivati, to je traganje za znaenjem teksta Tanaha


4/29

4

1. znaenje uenje na razini doslovnog znaenja2. znaktekst alegorijski ukazuje na dodatno znaenje3. tumaenje istraivanje dubljeg znaenja4. tajnanajdublja razina tumaenja

1. naglasak na pravnom gleditu biblijskog teksta,njegovim znaenjima i pouci, iz doba Tanaita (60.-200.), hebrejski jezik

2. pouavaju Toru, etiku, nain ponaanja prema Bojemprimjeru, napisani izmeu 5. i 12. stoljea, na hebrejskom i aramejskom

- temeljna knjiga Kabale, odnosno idovske mistike, nauka o tajnama- on je Tora za kabaliste- ideja: svaka rije i tema u Tori ima sjajnije znaenje i smisao od onog koji se

pojavljuje u prvome redu

- autor: rabi imun bar Johaj- populariziran u panjolskoj- tiskan od 1558. do 1560.- Sadri mistina tumaenja i objanjenja reenica i odsjeaka Tore

- u doba II. Hrama koje poinje oko 350. godine pr. Kr. govorio se (u Izraelu)aramejski, a ne hebrejski, pa su rabini poduprijeli prijevod na govorni jezik

- prijevodi nastali tijekom I. stoljea- Targum Onkelos Onkelosov prijevod; doslovni prijevod Tore na aramejski- Targum Jonatan Ben Uziel prijevod Jonatanam sina Uzielovog; egzegetski

prijevod na aramejski, namjera je bila unijeti tradiciju tumaenja Tore kakobi se istaknula veza poznatih halaha i agada s odgovarajuim mjestima izTore

- naziv osnovne idovske literature u usmenoj Tori- minajski rabini = tanaiti = onaj koji ui i ponavlja da ne bi zaboravio (cijela

usmena Tora prenosila se samo usmeno te su je morali pamtiti i na glas

ponavljati)

- najvei i najvaniji izvor Halahe, idovskog prava- najranije doba Mine doba parova (2. st. Pr. Kr.)- posljednji lan Velikog Sabora imon Hacadile prvi rabin iz doba Mine, u

svakom narataju 2 tanaita na elu naroda- kasno doba Mine (60-ak godina prije ruenja II. Hrama, traje oko 200.njak

godina)


5/29

5

1. halahe (propisi) u Mini su samostalne (ne odnose na neku reenicu u Tori),razvijene su pomou 13 naela dedukcije kojima se ui iz Tore

2. Mina je ureena prema irim i uim temama, a Midra slijedi cijeli tekstTore

3. u Tori se svaka tema pojavljuje na vie mjesta: Midra slijedi Toru ne unoseired, a Mina unosi red podjela na teme i podteme

- nastajanje Mine bio je postupak unoenja, sakupljanja i sreivanja zbirakamina koje su se usmeno prenosile od doba II. Hrama

- rabi Akiva ju je zapisao zbog straha od zaboravljanja- rabi Jehuda Havasi podijelio je Min na 6 dijelova ili redova (o sjemenju,

blagdanu, etvama, stetaima, o svetim stvarima, obrednoj istoi)- svaki je podijeljen na traktate (63) pa na odlomkemine

- Berajta neuvrtene mine; zbirka tanaitskih halaha i agada koje Rabi nijeuvrstio u Minu, uredili ih amaraji, Rabijevi uenici

- Tosefta dopuna; glavna zbirka berajta, ureena paralelno sa 6 dijelovaMine; gotovo za svaku masehtu postoji tosefta, uglavnom sadre izrekeRabijevih prethodnika; objanjava i tumai halahe u Mini, proiruje ih idodaje im nove pojedinosti, pisana hebrejskim

KNJIEVNOST TALMUDSKOG DOBA

- sloeno i opseno knjievno djelo koje komentira i pojanjava Minu- sadri Minu i Gemaru u jednoj knjizi- vremenski obuhvaa doba od redakcije Mine do redakcije Gemare- Amorejac = rabin talmudskog doba = komentatot (zadaa mu je tumaenje

Mine)- Gemara = aramejski naziv za tekst koji su napisali Amorejci, uenje- Postoje 2 talmuda Jeruzalemski i Babilonski

- trebao se prenositi usmeno i zato nema uvoda, definicija, kazalave izravnoulazi u pitanja i odgovore, uspostavljanje teorija i obrazloenja,protuargumente u odbacivanje

- Talmud prati Minu (svaka Mina ima svoju gemaru = talmud, tekst koji seodnosi na tu minu)

- ureen u Izraelu- rabi Johanan, 4128. (268. pr.Kr.)


6/29

6

- zapravo ureen u Tiberijasu, ime dobio zbog redakcije u Izraelu- nastajao postupno, na vie mjesta- ureivanje jeruzalemskog talmuda je manje kvalitetno od ureivanja

babilonskog talmuda zbog tekih okolnosti idovskog stanovnitva u 5.stoljeu u Izraelu

- najvanije talmudsko djelo- obvezujui prema halahi- mlai je, opsegom vei i tematski sveobuhvatniji od jeruzalemskog- ureivan je sloj po sloj sve do velike uredbe u Babilonu rav Ai i Ravina 500.

godine

1. rasprave i dijalozi u babilonskom talmudu su dulji2. aramejski iz babilonskog talmuda razlikuje se od aramejskog u

jeruzalemskom talmudu

3. razlike u halahikim miljenjima (ako postoji razlika izmeu babilonskog ijeruzalemskog talmuda halahe, halaha je prema babilonskom) zbog loijekvalitete jeruzalemskog talmuda i zato to jeruzalemski talmud iznosi treinumaterijala babilonskog talmuda

- pravna norma u sustavu idovskog prava- micve iz Tore = mideorajta; micve od rabina = Miderabanam- u Tori ima 613 micvi, zapovijedi (u 5 Mojsijevih knjiga)1. , prema tradiciji, broju dijelova ljudskog tijela, aktivne

zapovijedi

2. , prema broju dana u godini, pasivne zapovijedi

- micve iji se razlog ne moe pronai u Tori i ne moe ga se racionalno shvatiti(zapovijed o crvenoj hrani)

- micve iji razlog moemo nai u Tori (abat) i zapovijedi kojima ne nalazimorazlog u Tori, ali su oigledni (umorstvo, kraa)

- zapisane u Mini i Talmudu- njihova snaga proizlazi iz zakonodavne ovlasti rabina koja proizlazi iz Tore:


7/29

7

1. propisi koje su rabini donijeli tijekom narataja radi udaljavanaovjeka od grijeha u odnosu s Bogom

2. ureuju odnose meu ljudima3. neke micve su rabini propisali po svom miljenju (paljenje svijea na Hanuku)4. micve koje imaju za cilj osnaivanje idovskog prava- prvi ovjek dobio jednu micvune jesti s drva spoznaje- nakon grijeha dobio je 6 micvi a noa 1650. jo jednu ovjeku doputeno

jesti meso

- ukupno Sedam Micva Noinim sinovima dane su cijelom ovjeanstvu, a613 Micva je dano idovskom narodu

- :1. za jelomprije nego prinese hranu ustima, ovjek se mora upitati: Je li jelo

koer?, Je li inae doputeno jelo tog asa doputeno?, Je li post?, Kolikoje sati prolo od zadnjeg mlijenog ili mesnog obroka?, zatraiti blagoslov

2. spolni nagonzabrana prije vjenanja3. nagon za posjedovanjem - vlasnitvo je ogranieno; dio prihoda s polja

izravno pripada siromanima, na otpusnu godinu zemlja se jednu godinuodmara, svake 50. godine prelazi zemlja u prvotno vlasnitvo

- dan: odreen suncem od zalaska do zalaska- godina: odreena suncem krug oko Zemlje 365 dana- mjesec: odreen Mjesecom od volada do volada (no u kojoj se prvi put u

mjesecu vidi mjesec koji se rodioslii uskom srpu

- vani i Sunce i Mjesec- kalendar nastao 2448. godine, izlaskom idovskog naroda iz Egipta,

primanjem dragocjenog dara od Boga: drevnoga Bojeg sata nisan =poetak mjeseci; tako su kalendarski mjeseci dobili vano znaenje, a ovisnisu o Mjesecu

- Tora je naredila: Pesah mora pasti u proljee (idovski blagdani su vezani zagodinja doba zbog simbolike, promjena u prirodi i poljodjelstva

- Ove dvije zapovijedi nije bilo lako ispuniti budui da je izmeu Sunevog iMjeseevog kalendara 11 dana razlike rjeenje: Mojsije na Sinaju dobioHalahu (propis) koja se prenosila s narataja na narataj = dodavanje jednogmjeseca (Ibur Hahade)1

- Obina godina = 1dodavanje jednog mjeseca pa se tako rjeava problem razlike i tako svaka trea

godina ima 13 mjesec = trudna godina


8/29

8

- Prijestupna godina = - Hilel Drugi = zadnji predsjednik Sanhedrina, stvorio ciklus od 19 godina (12

obinih i 7 prijestupnih); dodatni mjesec (adar) uvijek je posljednji mjesec teprijestupne godine prije nisana

- Hilel Drugi je i tvorac trajno zapisanog idovskog kalendara (385./389.)- Prije njega svaki mjesec se odreivao na temelju iskaza svjedoka koji su

vidjeli mladi mjesec i doli posvjedoiti u Bet Din (Vrhovni sud povezan sHramom) u jeruzalemu, a Bet din bi proglasio novi mjesec

- U Tori je prvi mjesec Nisam, a po izlasku Tire

- po redu stvaranja svijeta: tire, hevan, kislev, tevet, evat, adar, nisan, ijar,sivan, tamuz, av i elul nazive im dali idovi prognanici u Babilonu, nakonruenja prvog Hrama

- danas se koristi kronoloki- u Tori se mjeseci nazivaju Prvi, Drugi-1. od izlaska iz Egipta idovi izali u Nisanu, on je 1. mjesec Tora (broji

mjesece)

2. od stvaranja svijetau mjesecu Tireu stvoren ovjek, on je 1. mjesec to jedananji, kronoloki red

- 29 dana, 12 sati, 44 minute, 33 sekunde-

prvi dan mjeseca = poinje krajem prethodnog dana jer mjesecmora imati odreen broj punih dana- zato su neki mjeseci nepotpuni ( ) i imaju 29 dana, a drugi potpuni

( ) i imaju 30 dana

- idovski narod su rabini usporedili s Mjesecom: obnavljanjeusponi i padovi zato to uvijek opstanu unato tekoama

- Jekufot- = jesen- = zima- = proljee- = ljeto

- mlaak- prvi dan sljedeeg mjeseca nakon mjeseca od 29 dana- ako mjesec ima 30 dana, 30. dan je istodobno Ro Hode sljedeeg mjeseca, pa

tada Ro Hode traje 2 dana

- veseli dan


9/29

9

- Ro Hode kao blagdan: Ro Hode i blagdani iz Tore dodatna rtva koju seu Hramu prinosilo samo tada

- Doba proroka: posjet proroku na Ro Hode i abat- Danas se radi kao na normalan radni dan ali se radi bolje jelo i oblai se

ljepa odjea- Sefardi naveer pale svijeu- Zabranjeno postiti i drati posmrtni govor- Obiaji:molitve, itanje Tore (rtva na Ro Hode), moli se musaf; dan prije

Ro Hodea ita se molitva molba za oprotenje grijeha proteklog mjeseca,samopreispitivanjeKipur Katan

- od stvaranja svijeta Talmud: svijet stvoren 25. elula, a 1. Tiren,na Ro Haanu, stvoren je ovjek ovjeanstvo)

- = poetak godine, roendan ovjeanstva, prvi blagdan u godini- Tire = aramejski opratanje, otputanje;- znak mjeseca: presuda

- Nova godina- Dan trubljenja trubi se u ofar- Sudnji dan pred Gospodarom svijeta se sudi svima za njihova djela tijekom

godine

- Na Ro Haanu poinje suenje, a presuda se izrie na fon kipur-

Mjesec je skriven, jer je to prvi dan u mjesecu- kad se uje ofar, budi se sjeanje na djela koja smo uinili

tijekom protekle godine

- Ro Haana traje dva dana (prvi dan je odredila Tora, drugi dan su odredilirabini u doba proroka zbog naina na koji se odreivao poetak novogamjeseca Ro Hade se odreivao svjedoenjem vijest se prenosilaidovima u dijaspori: krijesovima s jednog vrha brda na drugi, a kasnijeglasnicima)

- Radi izbjegavanja pogreke i oskvrnua svetosti tog dana koji je ovisio odolasku ili nedolasku svjedoka odlueno je da e se slaviti i drugi dan

1. nakon jutarnje molitve prireuje se oslobaanje odzavjeta, zavjeti koje je netko preuzeo tijekom godine ali ih nije ispunio;

osloboenje provodi samo bet din od najmanje trojice; to se obavlja meuvjernicima u sinagogi

2. cedaka3. (pravednika)

- ako pada na abat, svijee se pale prije odlaska u sinagogu- na neki drugi dan pali se nakon sinagoge


10/29

10

- prije poetka blagdana pale svijeu koja gori 24 sata i iji plamen prenose naplinski plamenik radi kuhanja (doputeno na blagdan ali ne na abat)

- nakon paljenja svijee majka blagoslivlja- veernja molitva:na abat Mizmar le David, zatim se ita pijut, pozdravlja

se blagdanskim pozdravom

1. (kruna pletenica) vano je da je slatko (da i godina bude takva)

3. (da zasluge budu brojne kao kotice 613 kotica izapovijedi)

4. da nestanu oni koji nas mrze i progone5. da budemo glava a ne rep- neki jedu ribu (simbol blagoslova, uspjeha i razmnoavanja)- openito:obiaj je jesti slatko

- = jedna od sredinjih micvi iz Tore- razlog: Boga proglaavamo kraljem, podsjeamo na sinajsku objavu,

podsjeamo Boga na zaslugu nastalu vezivanjem Izaka (zbog rtvovanog ovnapuemo u ovnov rog), podsjeanje na uskrsnue mrtvih, podsjeanje naokupljanje idovske dijaspore u Izraelu

- ako prvi dan Ro Haane padne na abat, ne pue se u ofar

- 10 dana od Ro Haane do Jan Kipura- Com Gedalja 3. Tirea, Gedalju je ubio Jimael iz politikih

razloga dan kad je idov ubio idova = nacionalni dan posta

- dan pomirbe (pratanja)- na taj dan se oprataju grijesi- blagdan koji pada na abat i tad se smije postiti, a inae se na abat ne posti- dan kada je Mojsije nakon 40 dana na Sinaju siao s Ploama Saveza i kada

se Abraham obrezao

1. (podruje odnosa ovjeka prema Bogu)2. klanje pijetlova (za mukarce) i kokoi (za ene), zaklanu perad

daju siromanima, neki daju novac3. (milodara)4. (obredna kupelj)

- obrok prije posta- posti se od veeri prije Jom Kipura


11/29

11

- jedu se lako probavljiva jela, ne ljuto i slano- pale se svijee i jedna dodatna koja gori 26 sati

- zabrana tjelesnih uitaka jesti i piti, kupati se, obuvati konu obuu,mazati se uljem, imati spolni odnos (vaan br. 5 na taj dan)

- naveer za sinagogu se oblai bijela odjeasimbol istoe, ogrnu se talitom molitvenim platem pri svim molitvama

- moli se 5 molitvi: arit, ahrit, musaf, minhu i neilu- na kraju Jom Kipura obilno se jede i pije- zabrana posta bolesnik u ivotnoj opasnosti, trudnice, djeca poste samo

naveer, mukarci poste od 13 godina i 1 dan, a ene od 12 godina i 1 dan

- blagdan koliba (sjenica)- 15. tirea- u Izraelu traje 7 dana, a u dijaspori 81. moraju se graditi kolibe prisjeajui se onih u kojima su

ivjeli idovi prije izlaska iz Egipta2. sezona skupljanja uroda s polja3. to je jedno od tri hodoasnika blagdana (Pesah, arvot,

Sukot); sjedi se u kolibi (suki) jer su idovi tamo bili smjeteni kad su izlaziliiz Egipta

-

svi blagdani spomenuti u Tori u dijaspori se slave 1 dan due, osim RoHaane- prvi i zadnji dan Pesaha, dan arvota, prvi dan Sukota i dan emini Acereta

pet su blagdanskih dana u Izraelu

- u dijaspori se svakome doda jo jedan dan (odredili rabini)- Jom Kipur se jedini slavio samo 1 dan zbog ivotne ugroenosti (posta)- Na dan polublagdana se izbjegavaju neke aktivnosti- Blagdanski propisi su jednaki kao propisi za abat, osim u 2 razlike kad

blagdan pada na radni dan i smije se kuhati jelo za blagdane ali samo uz

preneseni plamen i smije se prenositi predmete s mjesta na mjesto izvan

doma- = dani izmeu prvog blagdanskog dana i posljednjeg

blagdanskog dana tada je zabranjeno raditi za zaradu, zabranjeno je pratirublje, nema vjenanja, treba jesti ukusna jela

- U suko moraju sjediti samo mukarci, a ene jedu u suki

1. plod citrusalimeta -12. nerazvijeni palmin list1 dio usmene Tore, simbol jedinstva3. grana mirte3 i unapreiva meuljudskih odnosa4. grana rijene vrbe - 2


12/29

12

- sve dane se ita cijeli , specifina molitva Haana- 7. i zadnji polublagdanski dan Sukota i zadnji dan podizanja

Arbia Minim; izgovara se puno hoanot molitvi; ujutro se obilazi oko bime(postolje) sedam puta; to je 21. tirea Abraham je pripadao 21. narataju odstvaranja svijeta monoteizam; nakon 7 obilazaka u ruke uzimaju 5povezanih grana vrbe i 5 puta se udari o pod = simbol obilja vode (moli se za

kiu); nou se skupljaju u sinagogi i cijele noi ue iz Tikuna (Ponovljenizakon i psalmi kralja Davida); ue u Minu, Toru i Talmuds

- samostalni blagdan nakon Sukota- slavi se 22. Tirea- ita se molitva za kiu- = spominju se imena preminulih

- 22. tirea- tad zavrava ciklus tjednog itanja Tore na abat (prema babilonskom

ciklusuTora podijeljena na 54 parae)

-- znak: -

sua i e- gorak jer u njemu nema blagdana i veselih dogaaja i zbilo se vie tunih

dogaaja (zapoeo potop, umrla pramajka Rahela)

-- znak: - mjesec kia i duge (prva duga poslije potopa)

- 25. kisleva poinje 8 dana Hanuke- ne dre se nadgrobni govori i ne posti se- to je novi blagdan jer nije ni iz Tore ni Tanaha- odredio ga je Veliki sabor, 200-ak godina nakon dogaaja vezanih za Hanuku- 165. uveli lanovi Sanhedrina- u sreditu proslave paljenje svijea- = posveenje- Sveanost otvaranja nove ili preureene kue- Blagdan svjetlosti- = sedmerokraki svijenjak


13/29

13

- = svijenjak koji je dobio naziv prema Hanuki, kad se na njoj palesvijee; ima 9 krakova od kojih jedan nosi svijeu kojom se pali ostalih 8,svaki dan blagdana jedna

- Paljenjem svijea se razglaava udo Hanuke (micva)- Svatko ih mora platiti (i siromasi)- Akenazi pale 1h za svakoga- Sefordi pale 1h za sve ukuane (pali kuedomain)- Pali se maslinovo ulje ali i normalno ulje u sve svijee- ama = svijea kojom palimo sve ostale, dok gore svijee ne radi se- Redoslijed stavljanja svijea na hanukiju: s desna na lijevo, red paljenja: s

lijeva na desno (od novododane svijee nadesno)- Smisao paljenja: objavljivanje uda, hanukija se postavlja na mjesto vidljivo

prolaznicima na ulici

- Doba: od zalaska sunca do pola sata nakon izlaska zvijezda

1. (jelo od prenog krumpira) i (punjeno i preno tijesto,jela se pre u ulju jer to podsjea na udo posuda za ulje)

2. novii naveer nakon paljenja svijea djeci se daju novii3. = zvrk djeca se igraju zvrkom, na svakoj od 4 strane zvrka pie po

jedno hebrejsko slovoN, G, H, P (veliko udo se dogodilo ovdje)

- kao nevjerski blagdan Hanuka simbolizira hrabrost, osloboenje od tuinskevlasti i dravnu samostalnost

-- nema blagdana, samo postovi- znak (nakon kie ima trave pa ovce pasu)- post 9. teveta obiljeava poetak opsade Jeruzalema (glad)- postovi: 17. tamuzam 9. ava, 3. tirea (Gedaljin post) i 10. teveta- uspostavom Drave Izrael, Glavni rabinat odredio je 10.

kevet za Dan opeg kadia u sjeanje na rtve plamena Holokausta kojimanije poznat smrtni dan; pale se duice, a u sinagogi se moli kadi

-- znak (bunari i vjedra puni vode, prelijeva se)- na ro ode evata Mojsije poeo objanjavati Toru

- svako slovo u hebrejskom ima brojevnu vrijednost- raunanje slovima prema njihovim brojevnim vrijednostima =

- nova godina za kraljeve


14/29

14

- brojanje godina kraljevanja- idovsko kraljevstvo poinje do tog dana- tri hodoasna blagdana u Tori su Pesah, arvot i Sukot

- nakon godine za sud, otpusna godina je svaka 7. godina- kad se zemlja odmara- zabranjeno uzgajati poljoprivredne kulture (samo Izrael)- tad se otputaju i dugovi- blagdan saenja (drvea), jede se voe-1. penica najvanija (kruh)2. jeamuspijeva na jugu u pustinji (treba malo vode)3. vinova lozaplod, vino, groice4. smokvamirnodopski simbol, nema nita za odbaciti5. mogranjbrojne kotice6. maslinaplod i ulje7. datuljapalma plod (jelo), list (micva), vlakna (ue), stablo (kua)

-- znak (mnoe se), znak blagoslova- dodatni mjesec u prijestupnoj godini- U prijestupnoj godini svi dogaaji koji se dogaaju u adaru (abat hahode,

Esterin post, purim) padaju u adar eni- Mjesec veselja- 7. adar = dan roenja i smrti Mojsija

1. ro hode adara; plaanje ekela za nabavljanje rtava zaHram, popravke i ureivanje Hrama i prebrojavanje naroda

2. abat prije Purima iznosi se dodatni svitak tore, prisjeaju sena Smabeke i tetu koja je nanesena idovima

3. prvi ili drugi abat poslije Purima; obredna istoa, pepeo crvenehrane

4. prvi nakon abat para i zadnji dan u adaru ili na ro hadenisana se ita o Pesahu

- podsjetnik na Esterin trodnevni post u uanu prije nego to je otila priznatikralju da je idovka

- 13. adara (ako je abat, posti se 11. adara)- daju se 3 novia u spomen na 3 dana posta- posti se od jutra do veeri- trudnice, dojilje i bolesni ne poste


15/29

15

- pur = drijeb (Haman odrediodan kad e idovi biti pobijeni)- 14. adara Purim se slavi svugdje osim u Jeruzalemu- 15. se slavi u Jeruzalemu u znak sjeanja na idove u uanu koji su se borili

13. i 14., a odmorili se 15.

-1. itanje megileujutro i naveer, mora biti koer (sofer, pergamena), ne ita

se na abat; za itanje svitka - (da bismo ispunili zapovijed brisanja spomenana Amateka)

2. purimski obrok meso i piti puno vina (cilj: isticanje tjelesne pobjede nadHamanom)

3. darivanje siromanihdvama siromasima po jedan dar (novac, jelo, odjea)danju nakon jutarnje molitve

4. slanje hranedanju, 2 vrste jela ili jelo i pie, gotov obrok, priprema za jelo,daje se barem jednoj osobi (cilj: osnaivanje prijateljstva i jedinstva naroda)

- mukarci od 13. godine i ene od 12. godine duni ispunjavati micve Purima(zato to su i ene bile obuhvaene purimskim udom Ester, inae su eneosloboene ispunjavanja zapovijedi koje se ispunjavaju u odreeno vrijeme)

- zabranjeno trgovati i postiti, doputenoje raditi

- pei kolae punjene pekmezom i makom (Hamanove ui) =- u cijelom svitku o Ester Boje ime se ne spominje, on djeluje

skrivajui svoje lice; Amatek Ezav mrzio Jakova jer se preruio

- Purim je vei i vaniji od Jom Kipura (u budunosti e svi blagdani bitiukinuti osim Purima, a sve knjige e izgubiti vanost osim svitka o Esteri bit e uz bok Tori i Talmudu jer sve ostale knjige trebaju poduprijeti Toru

- 1. mjesec prema Tori-- idovi tada izali iz Egipta i postali narod- Znak: (na Pashu se prinosi kao rtva)- Blagoslov mladica, blagoslov sunca (jednom u 28 godina), sakuplja se novac

za siromane da mogu dolino proslaviti Pesah- abat prije Pesaha- 27. nisana dan stradanja i junatva (sjeanje na 6 milijuna

mrtvih idova u Holokaustu)- Obiaji: ne odravaju se alobni obiaji

- tada su idovi izali iz ropstva i postali narod- traje 7 dana, od 15. do 21. nisana- prvi i zadnji dan su blagdani, a ostali su polublagdani


16/29

16

1. kad je Bog u Egiptu ubio prvoroenad, kazna je preskoilaprvoroenad idova blagdan potede

2. pri izlasku iz Egipta jeli su maces

4. - HAMEC od trenutka dolaska brana u dodir s vodom do kraja peenja

proe vie od 1 minuta- MACES manje od 18 minuta- Na Pesah se svih 7 dana u kui ne smije nalaziti nita od ukvasanog kruha:1. traenje hameca prije Pesaha - trai se svaka preostala mrvica2. spaljuje se, pri spaljivanju se ponitava hamec (odrie se preostalih mrvica

koje moda nije naao)3. prodaja hameca ne idovima- ienje posua za pesah- neukvasani kruh, tijesto samo od brana i vode i izrada traje manje

od 18 minuta

- obveza jedenja macesa je 1 dan prije Pesaha a ostale dane se ne mora jesti alije zabranjen hamec

- dan prije uranjanje u nikve (nakupina prirodne vode),ianje, pee se maces, post prvoroenaca, uzdravanje od jela, paljenjesvijea

- : jedenje macesa, pripovijedanje o izlasku iz Egipta, jedenjegorkog bilja, piti 4 ae vina

- govori o izlasku iz Egipta, redoslijed micvi za no sedera

-- znak: (zadnji mjesec u kojem se bik u Izraelu zasiti pae)- 14. ijara: Drugi Pesahza one koji su bili sprijeeni prinijeti pashalnu rtvu

14. nisana i to ako su bili obredno neisti zbog dodirivanja mrtvog tijela i nisuse do Pesaha stigli oistiti (pomou pepela crvene krave) ili ako su se vraaliiz inozemstva i nisu na vrijeme strigli do Jeruzalema

- 4. ijara, krvoprolie nakon uspostave drave Izrael 1948.- 5. ijara (14.5.1948.) , natjecanje u poznavanju Tanaha- 28. ijara, estodnevni rat

-- znak: (primljena Tora putem Mojsija i Arona)

1. blagdanod Pesaha do avouta proe 7 tjedana2. blagdan etve3. blagdan prvina = prvi sin, donosile se prvine od 7 vrsta u Hram


17/29

17

4. avout prekida razdoblje koje poinje s Pesahom = doba bojanjaOmera

5. blagdan davanja Tore na Sinaju jednodnevniblagdan (zbog doba etve =puno posla); paljenje svijea (magla); molitva ista kao i na Pesah i Sukot

- = poznata molitva na avout hvala Bogu za stvaranje svijeta;kabalisti cijelu no ue Toru zbog primanja Tore na taj blagdan

- ita se Svitak o Ruti ili iz tiskanog Tanaha- jedu se mlijena jela, a iza toga i meso jer na blagdan se mora jesti meso i piti

vino

- ita se knjiga psalama

-- znak: (zbog topline se razmnoavaju)

- jedan od pet postova u godini- posti se zbog razbijenih ploa Saveza- prestalo svakodnevno prinoenje rtve kad je Jeruzalem bio pod opsadom,

probijene zidine Jeruzalema, spaljena Tora

-

post traje od jutra do veeri

- traje 3 tjedna- od 17. tamuza do 9. ava- tada se ne slua glazba, ne ia i ne smije se, nema vjenanja- u tjednu u kojem pada Tia beav ne jede se meso i ne pije vino

-- znak: (Ariel = Boji lav), jedan od naziva za Jeruzalem i Hram- u Avu se manje veseli- ne kupuje se nova odjea i ne oblai se (kao i 10. tamuza i 9. teveta)

- narodni dan alostizbog ruenja Hrama i poetka prognanstva- dogodile se brojne nesree- sruena oba Hrama (prvi Hram sagradio Salomon, sruen za vladanja

Cedekije i prorokovanja Jeremije; ruenje II. Hrama 70. godine po. Kr. rimski car Tit)

- 9. ava izgon iz Engleske, Francuske, panjolske- zatvaranja poljskih idova u logore


18/29

18

- prije Tia beava prireuje se otok odvajanja i zapoinje post jede se lea i tvrdo kuhana jaja (to je hrana za doba trgovanja zbog krunogoblika krug ivota: roenje i smrt); obrok se jede sjedei na podu zabranjeno jelo i pie, pranje, mazanje uljem, noenje kone obue i spolniodnos

- 15. ava- jedan od najradosnijih dana- ukinute smrtne kazne zadnjem narataju u pustinji- donoenje drva za rtvenik tad poinje zimska polovica godine

-- elul = traenje (istine, samopreispitivanje i pokajanje prije dostizanja vrhunca

pokajanja na kraju mjeseca pred poetak tirea te na 1. tirea ro haanu azatim i na Jom Kipur

- znak: - = molitve s molbom za oprotenje grijeha i s priznanjem naih

postupaka, mole se prije jutarnje molitve 40 dana i cijeli elul i tijekom 10

dana od Ro Haane do Jom Kipura (ne lose na ne Ro Haanu, abat i JomKipur)

- Tijekom elula se pue u ofar uznemiruje srca i potie za kajanje- 25. elula dovrio Nehemija zidove Jeruzalema-

dani elula i 10 dana od Ro Haane do Jom Kipura su dani pokajanja- : naputanje grijeha (odluka da se vie ne ini grijeh), grinja

savjesti (duboko aljenje), usmena ispovijed, odluka za ubudue- Teuva pomae samo u prijestupima protiv Boga- U prijestupima protiv ovjeka teuva nije mogua, za njih nema oprotaja na

Jom Kipur

- Svatko je duan drugome se ispriati, a u vrijeme elula osveta je oprostiti mu

1. vrhovni sud zasjedao u Hramu, zatim se selio, a zadnji put jebio u Tiberijasu; 71 sudac kao Mojsijev et din; rabi je uvijek bio najuenijiovjek, za svaki narataj on je bio nasljednik Mojsija, desno je sjedio bet din,ostali u polukrugu, redoslijed s lijeva na desno prema starosti i uenosti;sudio u predmetima koji su se odnosili na cijeli narod imenovanja kralja,imenivanja malog sanhedrina za svako pleme i grad, suenje lanomproroku

2. 23 lana, mali sanhedrin; smrtna kazna3. proglaenje prijestupne godine4. kad se nae mrtvo tijelo a ne zna se uzrok smrti


19/29

19

5. proglaenje punog mjeseca, sluajevi tete, spornih ugovora,krae

- Sanhedrin: mudri, ueni u Tori, znati jezike i biti ueni u medicini,matematici i astronomiji

- Sud trojice: ueni, sloni, voljeti istinu, ugledni

1. kamenovanje2. spaljivanje3. probadanje maem4. guenje- to je redoslijed po teini (kamenovanje najtea)

1. moral naroda visok2. zahtjev za svjedoenje (2 svjedoka, upozorenje)3. lanovi sanhedrina traili olakotne okolnosti- posljednji pokuaj obrane: objava i poziv nekome tko zna olakotne okolnosti

1. otomansko pravomalo2. englesko pravoiz doba britanskog mandata prije uspostave drave Izrael3.

izraelsko pravo izravno izraelsko pravo uz utjecaj amerikog, engleskog ieuropskog prava s neto utjecaja idovskog prava

1. dravni2. vjerski

- ivotinje koje su koer pripitomljene su, domae ivotinje, kojima je hranaiskljuivo biljna, nisu osobito samostalne i prihvaaju ovjeka kao gospodara

- meu pticama zabranjene su grabljivice i pjevice- Rambanova kola tumai to eljom Tore da udalji ovjeka od jela koje bi loe

utjecalo na njegova moralna i duhovna svojstva, inei ga okrutnim iagresivnim u simbolinom ili stvarnom smislu

- Higijena: svinjetina zabranjena zbog toga sto je lako pokvarljiva i prenositrihinelozu


20/29

20

1. meso neiste ivotinje nije koer2. meso koer ivotinje koja je uginula ili nije provedeno koer klanje3. koer ivotinja i koer klanje, ali je bolesna- kopnene ivotinje razdvojeni papci & preivanje- vodene ivotinje peraje i krljut (rakovi, kampi, koljke, mekuci

zabranjeni)

- ptice popis zbog toga to je veina doputena (zabranjene: orao, jastreb,sokol, gavran, noj, galeb, lastavica, sova, labud, pelikan, roda, imi)

- zabranjeni su i kukci, muhe, komarci, pele, skakavci- koer klanje je obavezno za ptice i kopnene ivotinje, a za ribe nije (jer

ugibaju kad se izvade iz vode)

- zabranjeno je zajedno jesti meso s mlijekom, ali je doputeno jesti ribu imlijeko zajedno

- zabrana jedenja krvi- zabranjeni dijelovi tijela koer ivotinje: krv, helev i gid hanae- koeriranje: ispiranje mesa od krvi i namakanje u mlakoj vodi, soljenje sa

svih strana i ispiranje tri puta

- kod ptica se odstranjuju vratne ile, kod sitne stoke gid hanae, kod krupnestoke loj

- kolje ivotinje odstranjuje helev i gid hanae, a nadzire ihrabin

-

bolest ivotinje zbog koje ona ne bi poivjela vie od 12 mjeseci- npr. kaverna u pluima, priraslica na porebrici

1. sva pomagala moraju biti namijenjena proizvodnji koer vina, sve to sedodaje vinu mora biti koer

2. cijeli proces moraju obavljati idovi (poboni)

- Molitva je zamjena za rtve koje su se prinosile dok je postojao hram.- Jutarnju molitvu je ustanovio Abraham.- Poslijepodnevnu je ustanovio Izak.- Veernju molitvu je ustanovio Jakov.- Mukarci i ene su obvezni moliti.- ene obino mole jednom dnevno nakon ustajanja i pranja ruku, a mukarci

3x.

- : molba Bogu da ispuni potrebe; molitvom do izraaja dolazidar govora koji ovjeka ini jedinstvenim meu svim stvorenjima.


21/29

21

- KAVANA- usredotoenost na rijei koje se izgovaraju tijekom molitve.- MINJAN- zajednika molitva- SINAGOGA- treba biti izgraena u svakom mjestu gdje ima 10 idovskih

mukaraca- U dijaspori treba biti okrenuta prema Izraelu . U Izraelu premaJeruzalemu, u Jeruzalemu prema mjestu hrama.

- idovstvo doputa molitvu samo na hebrejskom jer mu nije cilj privlaenjepripadnika drugih naroda.

- AHRIT- jutarnja molitva nakon ustajanja peru se ruke, lijeva se voda polijevoj pa po desnoj ruci 3x.

- KADI- izjava o svetosti Imena Bojeg sastavljen na aramejskom- ARVIT- veernja molitva- TALIT molitveni ogrta veliki vuneni plat koji do kraja, uzdu cijele

irine ima crte, a cicit (rese) su mu zavezane na kutovima. See od glave donogu. Njime se ogre preko odjee pri jutarnjoj molitvi. Mali talit isti alimanji i u sredini ima prorez za glavu, nosi se cijeli dan ispod odjee. Talitomse ogru mukarci.

- Obveze injenja micvi osloboeni su:1. maloljetnici 12 godina za cure i 13 za deke (jer ne mogu izdrati

sueljavanje due i tijela pri injenju micva.2. mentalno zaostali, gluhonijemi3. ene osloboene zapovijedi odreenih vremenom- Od 63 micvi preostalo je 270222 zabrane i 48 zapovijedi, jer su danas nakon

ruenja drugog hrama ostale micve vezane za hram.

- Zapovijedi koje je Bog dao cijeloj ljudskoj zajednici kako ne bi sama sebeunitila.

- To su prirodne i logine zapovijedi.- Prvi ovjek dobio je est micvi (1 prije grijeha i 5 nakon grijeha), a Noi je dao

jo 1:1. ZABRANA IDOLOPOKLONSTVA - Zabranjeno vjerovati u druga boanstva

osim jednoga Boga

1. ZABRANA PROKLINJANJA Boga2. ZABRANA KRVOPROLIA- zabrana UBOJSTVA3. ZABRANA OTKRIVANJA GOLOTINJE zabrana nekih spolnih veza:

zabrana odnosa s majkom, s oevom enom, sa svakom udanom enom, smajinom sestrom, homoseksualni odnos i odnos sa ivotinjom

4. ZABRANA KRAE dua (radi prodaje u roblje), novca, ene putem prisile ubrak, kraa misli (stvaranje zabluda, neisplaivanje naknade za rad

5. zapovijed o uspostavi sudova6. zabrana jedenja mesa jo ive ivotinje

- Noin sin je svaki ovjek bilo kojeg naroda koji nije idov.


22/29

22

- idovi su sinovi Izraela (Jakov) tad je poeo postojati idovski narod- 12 sinova = dvanaest plemena idovskoga naroda.

1. zapovijed: o plodnosti; embrij je ivo bie od trenutka zaea- obveza oca prema sinu (kao i obveza pouavanja Tore, nalaenje ene,

pouavanje obrtima, pouavanje u plivanju i otkup prvoroenca);- ako ne moe otac, mora bet dinili ako on ne moe, onda se dijete mora samo

dati obrezati kad odraste.

Obrezivanje obavlja MOHEL, a to je micva za oca. Tri koraka obrezivanja:

1.

mila rezanje prepucija; 2. peria odmicanje tanke koice; 3. mecicaisisavanje krvi iz raneSVRHA: Boja namjera da ovjek svojom rukom sklopi savez u svakom narataju,svaki put iznova tako svatko zasebno donosi odluku o idovskom identitetu.RAZLOG je peaenje na naem tijelu svetog saveza izmeu ovjeka i Boga. ako jenetko prije prelaska na idovstvo ve bio obrezan, mora mu se pustiti kap krvi radisaveza.

Obrezanje se obavlja 8. dana nakon roenja (ak ako je tada abat ili Jom kipur).Odgaa se zbog utice djeteta ili premale tjelesne teine. Obavlja se danju (obinoujutro). Zato 8. dan? Vitamin K se ne stvara u dovoljnoj koliini do 7. dana (vaan

faktor za gruanje krvi). Druga tvar za gruanje je protrombin (110% 8. dana, 100%9. dana).

Za sveanost obrezivanja sakupljamo minjan. Obino se obrezuje u sinagogi nakonjutarnje molitve, ili u roditeljskoj kui. Pratioci uzimaju i predaju djeaka u majineruke. Otac predaje dijete .. a ovaj sandaku(uvaeni rabinili djed)njemu na krilulei dijete dok ga obrezuju. Blagoslov. Pije se vino, kap popije i dijete. Dijete dobivaime koje se uva u tajnosti sve dok ga otac o blagoslovu ne spomene prvi put. Slijedisveani objed.

- prvoroene sinove treba otkupiti. Prvoroenac je onaj sin koji se rodi iz prvetrudnoe majke. Tako jedan otac moe imati vie prvoroenaca ako se eniosa vie ena.

- RAZLOG: vezan je za izlazak iz Egiptaegipatski prvoroenci su umrli kadje Bog poslao kaznu, a izraelski su preivjeli. Prije zlatnog teleta prvoroenci suprinosili rtvu u Hramu, a kasnije je Bog odabrao leviteza tu svrhu jer oni jedininisu sagrijeili.Kad se rodi prvoroenac, otkupljuje se od kohena (levita) koji slui umjesto njega.Sveanost otkupa prireuje se 30. dana od roenja (tada sin nije vie u opasnosti).Otac otkupljuje 5 kovanica od kohena(5 ekela). Dijete se otkupljuje i ako je bolesno,

neobrezan ili nije prisutan 30. dana. Ako ne bude otkupljeno, mora otkupiti sam sebe

kad odraste.


23/29

23

('sin zakona') deko sa 13 godina i 1 dan obavezan je ispunjavati sveBoje zapovijedi iz Toreza mukarce.

('ki zapovijedi') djevojica sa 12 godina i 1 danSimbol sazrijevanjapojava dviju dlaica.

PROSLAVA BAR MICVE - Sveanost prireuju roditelji. Djeak prvi put ispunjadvije micve: vezivanje tefilina i alija k Tori (poziv na itanje Tore), odrava seponedjeljkom i etvrtkom. Proslava poinje vezivanjem tefilina ujutro na dan Barmicve.

ABAT HATANabatposlije bar micvekada djeak sam ita haftaru.

PROSLAVABAT MICVE: odrava se u krugu obitelji i prijatelja. ena od tada bivaosloboena zapovijedi vezanih uz odreeno doba dana (npr. vezivanje tefilina).Zabrana kuhanja na abatvrijedi za oboje.

TEFILINI: dvije kutijice od ivotinjske koe u kojima su odlomci iz Torenapisani napergameni. Jednu privruje na ruku, a drugu na elo.

Najvanija idovska privatna institucija, temelj za ispunjavanje mnogih Bojihzapovijedi. Prvi uvjet za vjenanje je da su oba partnera idovi.2 koraka: 1) ERUSIN(zaruke) ili KIDUIN(posveta)

2) NISUIN(enidba)

mukarevo stjecanje ene uz njezin pristanak. Obred zahtijeva i dvakoersvjedoka. Moe se obaviti na tri naina:

1) novcem koji mukarac daje eni2) ispravom koju mukarac daje eni 'posveena si mi ovom ispravom'. Na nju

se potpisuju svjedoci

3) spolnim odnosom partnera radi ostvarenja braka4)

vjenanje, nakon oko godinu dana obred pod hupom (baldahin) koji

obuhvaa sedam blagoslova i davanje ketoe(brane isprave), nakon ega ena odlaziu dom svoga mua.

Danas je od ERUSINA preostao obiaj zaruka one nemaju pravnu snagu ve suizraz meusobnog dogovora partnera i njihovih obitelji o namjeri budueg vjenanja.Razbije se tanjur, sklapa se ugovor, mau se ruke hanom (ostaje na rukama tjedandana kao dokaz). Danas se KIDUINIi NISUINprireuju istoga dana (Akenazikadposte i to traje do kraja obreda pod hupom).

ugovor, prvo potpisuje mladoenja pa dva svjedoka. U njoj se navodeobaveze mua i prava ene. Stvorili su je lanovi Velikog vijea u doba Hrama.

Ketubatreba osigurati prava ene u braku u sluaju smrti mua ili rastave. Mu jojobeava osigurati hranu i odjeu i odravati s njom spolne odnose. Obvezuje se


24/29

24

brinuti za njezino lijeenje i pogreb. Osigurava joj isplatu odreene svote novca usluaju rastave ili svoje smrti. Ranije neudavana ena dobiva dvostruko veu svotunovca od rastavljene ene ili udovice jer su one ve dobile ketubu bivih mueva.Navodi se: miraz donesen iz roditeljske kue, na to mu dodaje svotu od ketube. Tadodatna svota je 1/3 miraza. U ketubise ne navode iznosi novca. Tekst isprave je na

aramejskom jeziku. Samo uz enin pristanak mogue je oeniti se, ali se mu mogaorastati i bez njenog pristanka (valjan razlog).

- mladoenja dva ocamladadvije majke

komad tkanine razapet pomou motki poput nadstrenice pod kojom seodrava vjenanje. Danas se novac za kiduindaje u obliku prstena.

Razlozi: neplodnost, nevjera, bolest, mana (tjelesna ili duevna) koji su otkriveni teknakon vjenanja, odbijanje spolnih odnosa zbog odbojnosti ili nemogunosti.GETisprava o rastavi

dijete preljubnice

obuhvaa sve ono to mora initi osoba koja je izgubila nekog bliskog.

Sastoji se od etiri dijela:1) ANINUTod trenutka smrti do pogreba, najtee razdoblje tugovanja.

je osloboen od svih Bojih zapovijedi kako bi mogao biti uz preminuloga iprirediti pogreb. U to vrijeme ne jede se meso i ne pije vino. Obrok za

oaloenog pripremaju znanci ili roaci, a jede ga dan nakon pogreba. To jeobina lea i tvrdo kuhana jaja (zbog okruglog oblika).

2) IVA7 dana nakon pogreba, sjedi se na podu, jede se na klupicama i spavana madracima na podu. alosnici ne rade i ne izlaze iz kue. Vrata kue suotvorena zbog tjeenja. Zabranjeno je kupati se, brijati i iati. Ne jede semeso i ne pije vino, nema spolnih odnosa, ne prouava se Tora, pale se svijee.

3) ELOIM 30 dana nakon pogreba, nakon ive kupa se i mijenja odjea,smije se ii na posao, ne brije se i ne ia. Ne posjeuju se veseli dogaaji i neslua se glazba. 30. dana posjeuje se grob i podie nadgrobni spomenik.

4) ANA12 mjeseci nakon pogreba, vezano uz smrt oca ili majke, izbjegava seveselje (glazba, zabava, promjena stana i kupovanje sua ili odjee).

Svatko za oca i majku, brata, sestru, suprunika, sina, ker.HEVRA KADIA skupina ljudi koji se brinu za sve potrebno oko pokojnika i

njegova pogreba.


25/29

25

VIDUJA ispovijest umiruega. Za to vrijeme ga se ne smije dirati. Nakon smrtiotvaraju se prozori i izlijeva se sva voda u kui. Tijelo se stavlja na pod, priljubljenihnogu i ruku na prsima. Oi se zatvaraju, a lice prekriva plahtom. Pali se svijeapokraj glave. Netko uvijek mora biti pokraj njega i itaju se psalmi. Pranje pokojnika.Mazanje mirisima, ia se i oblai u odjeu za preminule (od bijelog lana), umotavaga se u talit i odmotava se prije ukapanja. Ispraaj zapoinje sakupljanjem umrtvanici, posmrtni govor (hesped), deranje odjee (za majku i oca zadere seovratnik s lijeve strane do prsa, za ostale s desne strane. Deranje (keria)obavlja se i

prigodom smrti uitelja Tore, predsjednika Sanhedrina i presjednika vrhovnog sudaSanhedrina, kad zaujemo nekoga da proklinje Boga, kada je zapaljena Torai kadase vidi Hram u Jeruzalemu u ruevinama.Pokojnika se pokapa istoga dana, osim: kad je pokojnikov sin na putu (jer on mora

moliti kadi);na abat i na blagdan se ne pokapa mrtve. Za pogreb nije potreban

lijes, tijelo je samo zamotano u tahrihim (pogrebnu odjeu) i polae se izravno nazemlju; nakon zatvaranja groba moli sekadi. Pri izlasku iz groblja peru se ruke ali

se ne briu.Micvatjeenje oaloenih razgovara se o lijepim svojstvima pokojnika.KADI ALOBNIKA obaveza za svih 7 bliskih lanova obitelji, moli se u sinagogiutri dnevne molitve tijekom 11 mjeseci.

JEDNOSTAVNOST ISPRAAJA jer svaka ceremonijalnost slui ivima a nemrtvima, i ne smiju se razlikovati bogati od siromanih.

toka prijelaza iz materijalnog svijeta u duhovni.

1. NEFE krv kola kroz sve dijelove tijela2. RUAHsrceispunjavanje Bojih zapovijedi3. NEAMA mozakprouavanje Tore4. JEHIDAi5. HAJA razine do kojih se dopire dugim i napornim radom na ostalim

dijelovima due.

'dobra smrt' ili 'lagana smrt', ubojstvo iz milosra.- Za idove svaka sekunda ovjekova ivota je vrijedna (nema razlike izmeuubojstva zdrave ili bolesne osobe), ak i za bolesnika na umoru mora se prekritiabatako e mu to omoguiti da poivi makar jo jedan sat.- Bolesnik ima dunost lijeenja, aktivna eutanazija je zabranjena.

- suzdravanje od terapije koja bi produljila ivot (prikljuak naaparate) ili prekid terapije iji je cilj produljivanje ivota (iskljuivanje aparata).


26/29

26

Vrijednost i svetost ivota spreavanje muka i patnje, zabranjeno dati terapijuumiruem bolesniku kojemu nema spasa, ako je ta terapija muna i bolna.

ne rtvujese ljudski ivot radi ivota fetusa.- Doputen je ako je ugroen ivot i zdravlje majke (ak i duevno), npr. depresija.- Zabranjen zbog socioekonomskih razloga ili zato to nije udana.- Moe se ubiti dijete dok ne izie glava.

Nae postojanje je injenica protiv koje se nemamo pravo pobuniti ili ju promijeniti.- Samoubojstvo je ubojstvo u svakom smislu.

- Dua samoubojice ne nalazi mir i ne moe se vratiti u tijelo jer je uniteno, a nemoe ui ni u svijet dua prije nego joj doe vrijeme. Poast se ne iskazujesamoubojici, ali se zabranjuje prouzroiti bol njegovoj obitelji pa se odravaju svialosni obiaji vezani za ast obitelji posjeuje ih se i tjei.- Samoubojicu se ne pokapa na sredinjem dijelu idovskog groblja nego u kutu, narubu. Ne dri se nadgrobni govor.- Danas se smatra da je samoubojica duevno bolesna osoba pa ga ne smijemo kaznitijer nije mogao utjecati na svoje postupke pa ga se pokapa kao sve ostale.

doputeno prekriti sve Boje zapovijedi da bi se spasio ivot. Podupirese donacija. Zabrana oskvrnjivanja mrtvog tijela; svaki dio tijela treba biti pokopan suprotstavlja se donaciji organa. Donacija se doputa kada je organ neposredno

potreban za odreenog primatelja (tie se i presaivanja sa ivoga, kao i sa mrtvogadonora). je zabranjeno. Doputeno je samo pokopati mrtvo tijelo zbog

uskrsnua mrtvih u budunosti. Kremacijom se unitavaju kosti koje bi trebale ustatiiz groba i dobiti meso, tetive i kou. Time (kremiranjem) se izjavljuje da se ne vjerujeu uskrsnue. Tu se ne ubrajaju oni koji nisu dobrovoljno pristali na kremaciju bitanje svjesni i slobodni postupak.

I. Doba II. Hrama zlatno doba grke kulture kada je djelovao Tales izMileta. Dodir s grkom filozofijom (po. 6. st. pr. n. e.). idovski filozof koji je stvaraou okruju grke kulture bio je FILON ALEKSANDRIJSKI (1. st. pr. n. e.).

GRCI istiu snagu, oblik, lijepo znai dobro, prednost daju sadanjosti predbudunosti, prvenstvo daju korisnosti, cijene cjelovitost tijela, Aristotelovskafilozofija obavezuje na robovanje na svijetu.


27/29

27

IDOVI istiu duh, sadraj, dobro znai lijepo, budunost ima prednost predsadanjou, prvenstvo daju moralu, cijene cjelovitost due, zastupaju apsolutnujednakost meu ljudima (svi prema Bojem liku).

1. FILON ALEKSANDRIJSKI ( 1. st. pr. n. e.)2. RABI SEADJA GAON (9. st.)3. RABI MOE BEN MAJMON RAMBAM (12. st.)

U teorijskom promiljanju na nekoliko razina:1. KOZMOLOKA RAZINARAMBAMuda prirode su u Abrahamovu ivotu izazvala intelektualnu znatieljui teoloko promiljanje. Red i harmonija koji vladaju u svemiru dovode onoga kojirazmilja do konanog zakljuka da taj divni svijet nije sluajnost, ve ima pokretaa,tvorca i vodia.2. ETIKA RAZINA Moralno vladanje ovjeka vodi k promiljanju o ovjekovomizvoritu i o njegovu odreenju kao psihofizike, a ne samo tjelesne cjeline.3.POVIJESNA RAZINAnastala uvidom u opu povijest i uspredbom sa idovskompovijeu od njenih poetaka

-

ivot Abrahama, Izaka i Jakova- nastanak idovskog naroda izlaskom iz Egipta i primanje Tore- preivljavanje nesrea- babilonsko ropstvo- grka, perzijska i rimska okupacija- progon iz europskih zemalja- optube za obredna umorstva holokaust

1. 5 naela O stvaranju svijeta2. O vjerovanjima i miljenjima3. naveo 13 naela i dao im je dogmatsko znaenje kao vjerskim

postavkama koje svaki idov mora prihvatiti

- Stvoritelj je iznad prirode i pokree ju- Stoji iznad ljudskog razuma koji ga pokuava dokuiti


28/29

28

- Ljudski um je ogranien u mogunosti primanja pa ne moe shvatiti nijednuduhovnu silu, Boju misao ili Njegovu veliinu

-a) moralni imbenik u ovjeku: najvia razina spoznaje je ona koja ne

treba dokaz

b) duhovni pojmovi kao dio ovjekove osobnosti misao, spoznaja,osjeaj, moral, volja nadmaterijalna duhovna dimenzija

c) sloenost tijela ovjeka i ivotinjad) ustroj svemirae) nepromjenjivost prirodnih zakona

- jedan i jedini- Abraham otac monoteizma

- Bog nije od materije i nema oblika

- prethodnost Boga je apsolutna, ontoloka (uzrok svemu prouzroenomu)

- nitko se ne moe postaviti izmeu Boga i ovjeka- ovjek smije molitve upuivati samo Bogu (znai ne svecima, anelima,

mrtvima!)- Bog nema predstavnika (nije sveenik bogomdan za otputanje grijeha!)

- Bog se na Sinaju objavio cijelome narodu od 3 milijuna idova- Cijeli narod se uspeo na razinu proroka- Najvei prorok: Mojsije duom i tijelom predan Bogu, idealan narodni voa- Razina proroka: tjelesna, duhovna i moralna potpunost- Prorok je utjelovljenje Bojeg nadzora nad ljudima, uzor narodu, predstavlja

Boje ponaanje svojim djelima

- Jedino je Mojsije primio prorotvo pri stanju potpune svijesti- Tri posljednja proroka: Hagaj, Zaharija i Malahija- Preduvjet za prorokovanje je bio da veina idova ivi u Izraelu a za ove

trojice idovi su bili u Babilonu ili dalje u progonstvu (od 370. pr. Kr., od danakad je sruen I. Hram)

- Isus nije prihvaen kao prorok zato to se pojavio nakon ovog razdoblja i zatose njegovo prorokovanje protivi Tori

- razlozi:a) primio proroanstvo izravno od Boga, bez posrednika (anela)


29/29

29

b) prorokovanje se dogodilo danju, u budnom stanju (ostali u snu iliprivienju)

c) prorokovanje nije bilo popraeno tekim tjelesnim stanjem (slabost,strah, drhtanjezbog pobuenja mate)

d) prorokovao u trenucima koje je sam odreivao

- Boje otkrivenje cijelom narodu-

a) etika razinaetika naela iz Tore nisu poznata u drugim kulturamazatita slabima u drutvu (siroad, stranci, udovice i sirotinja)

b) teoloka razinac) razina znanjaTora iskazuje mnoga znanja o tijelu, za koja se ne zna

kako bi mogla biti dostupna u ono vrijeme; znanje o astronomiji

- potpuna i vjena- ne smije joj se nita dodavati ni oduzimati- nepromjenjiva je

- providnost- slobodna volja i izbor Bog poznaje sva naa djela i misli

- idovska povijest vraa dobrima dobro, a kanjava zlo

- kraj vremena, potpuno jednobotvo, zaustavljena bol, savrenstvo svega usvemiru

- Mesija: obian ovjek, rodit e se na uobiajen nain a ovjeanstvo toga neebiti svjesno, s oeve strane mora biti iz loze kralja Davida

-a) sakupljanje idovskog naroda u Svetu zemlju i odreivanje porijekla

unutar idovskog naroda (levit, izrael)b) gradnja treeg Hramac) vrhovni sudac meu narodimad) nee biti raznih religijae) uskrsnue umrlih

- jedna od zadaa Mesije- kazna za nevjerovanje u uskrsnue je odsijecanje od ivota u buduem svijetu

Documents

Uvod u judaizam (kratka skripta)