JUDAIZAM (Židovstvo)

Pojam, Objava, središnje teme i povijesna pozadina Judaizma

Židovski nauk, bogoslužje, vjernički život Židova i Židovi danas

Pojam

hebrejski pojam Jehudi izvorno je označavao stanovnike plemena Jude, a kasnije i stanovnike Južnog kraljevstva

početak židovskog naroda opisan je u 11. poglavlju knjige Postanka (rodoslovlje od Šema do Abrahama)

Hebreji su bili nomadi, živjeli su u šatorima, a vodili su ih plemenske starješine

štovali su ba’ala -

pogansko božanstvo na Bliskom Istoku;

pripisivali su mu božanske i ljudske osobine;

drugo ime mu je Haddad

(bog groma, munje, kiše i plodnosti)

Božja objava i sklapanje Saveza

Postanak 12-50 (povijest patrijarha – Abrahama, Izaka i Jakova) Jahve se objavio Abramu iz Harana (Post 12,1-3) i sklopio s njim

Savez (Post 15) Abraham + Sara = Izak + Hagara = Jišmael (praotac arapskih naroda)

potomci patrijarha Jakova (Izraela) su živjeli u Egiptu, od 1650. do 1230. g. pr. Krista; porobio ih je faraon Ramzes II.; izbavlja ih Mojsije i sklapa

Sinajski savez (Dekalog) 4 središnje teme Staroga zavjeta: izabranje Savez

Zakon izlazak

Ezav

Jakov (12 sinova = 12 plemena)

Hebreji

Povijesna pozadina: suci, kraljevi i proroci

suci su bili vođe koji su branili Izraelce od poganskih naroda; djelovali su u razdoblju od 1200. do 1040. godine prije Krista

prvi izraelski kralj bio je Šaul; izabran je ždrijebom; pripadao je Benjaminovom plemenu; borio se protiv Filistejaca i Amonaca; bio je shizofren, a život je okončao suicidom

kraljevstvo je preuzeo David; pripadao je Judinom plemenu; oslobađa Jeruzalem od Jebusejaca; ujedinjuje izraelska plemena

naslijedio ga je sin, kralj Salomon; tijekom njegove vladavine dolazi do razjedinjenja izraelskih plemena i nastaju dva kraljevstva: Sjeverno (s glavnim gradom Samarijom, koje propada 721. g. pr. Kr.) i Južno (s glavnim gradom Jeruzalemom)

starozavjetni proroci – pisci djeluju od VIII. do IV. stoljeća pr. Kr.

Židovi – religijska i etnička zajednica

Judaizam kao religija započinje krajem Judejskog kraljevstva (586. g. pr. Kr.), s vremenom babilonskog ropstva, kada kralj Nabukodonozor II. razara Jeruzalem, a Izraelce odvodi u 50-godišnje ropstvo

u to vrijeme djeluje prorok Jeremija perzijski kralj Kir II. osvaja Babylon, a Izraelcima dopušta

povratak iz progonstva te izgradnju hrama u Jeruzalemu;većina ih ostaje na području Mezopotamije

Židovima se nazivaju od povratka iz babilonskog ropstva u razdoblju tzv. drugog Hrama (450. do 70. g. pr. Kr.) javljaju se

židovske vjerske skupine: eseni i farizeji otkrivena je velika biblioteka u Qumranu (Mrtvo more)

Mojsijevo petoknjižje (Pentateuh) pisano je u razdoblju od 586. do 450. g. pr. Kr. obuhvaća sljedeće biblijske knjige:

Postanak (biblijska prapovijest i povijest patrijarha) Izlazak: razdoblje egipatskog ropstva i Sinajski savez Biblijski muzej, Amsterdam

Levitski zakonik (brojni propisi i uređenje svećeništva)

Brojevi (popis stanovništva) Ponovljeni zakon (retrospektiva – ponavljanje sadržaja) sadrži 613 zapovijedi (248 u obliku moraš i 365 ne smiješ)

u razdoblju formiranja Pentateuha Izrael doživljava religijsku obnovu (Ezra – svećenički kodeks; Nehemija – obdržavanje vjerskih propisa), ali i potpada pod utjecaj grčke kulture (Aleksandar Veliki 330. g. pr. Kr. osvaja Srednji Istok);

makabejskim ustankom 160. g. dolazi do kratkog osamostaljenja

Izvatci iz Tore

Svaku životinju koja ima papke, ali razdvojene,

i koja preživa, možete jesti (Lev 11,3) Ne usijecajte na sebi kakvih biljega (Lev 19, 28 a) Sedmi je dan subota, dan potpunog odmora i svetog zbora (Lev 23, 3) Naredi Izraelcima da iz tabora odstrane svakoga gubavca, svakoga koji

ima izljev i svakoga koji se onečisti mrtvim tijelom (Br 5, 1-2a) Kad koji čovjek...počini kakav grijeh na štetu čovjeka...neka prizna

počinjeni grijeh, nadoknadi štetu...i doda tome petinu... (Br 5, 5-7) Na završetku sedme godine opraštaj dugove (Pnz 15, 1) Kakav god bio prekršaj, neka presuda počiva na iskazu dvojice ili trojice

svjedoka (Pnz 19, 15) Kad tko uzme ženu... A potom na njoj otkrije što ružno... Neka joj napiše

otpusno pismo, uruči joj ga i potjera je iz svoje kuće (Pnz 24, 1)

Rabinistički judaizam: Mišna i Talmud

hebr. rabbin = židovski vjerski učitelj; predvoditelj bogoslužja;

duhovni vođa židovske vjerske zajednice

Mišna (hebr. učenje, ponavljanje) je nastala oko 200. g. to je zbirka usmenih vjerskih propisa pisanih filozofskim

zakonskim kodeksom (molitva, blagdani, obiteljski i građanski život, moral, hramski propisi, obredna čistoća)

sadrži i civilno zakonodavstvo (političke strukture, upravljanje...) Talmud Yerushalmi (hebr. pouka) je nastao oko 400. g. sadrži komentare i tumačenja Mišne te zbirku pravnih propisa i

tumačenja Tore nakon toga slijedi formiranje Kanona i razvoj biblijske egzegeze

Mišna i Talmud

Židovski nauk

Židovi vjeruju u Jahvu – jednog, svemogućeg, Boga, stvoritelja neba i zemlje; godine broje od 3760. pr. Krista

molitva Šema Israel sadržava bit židovske vjere Čuj, Izraele ! Jahve je Bog naš, Jahve je jedan !

Zato ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom

i svim umom svojim (Pnz 6, 4-5); moli se ujutro i navečer srednjevjekovni židovski filozof Moses Maimonides (XII. st.)

sadržaj (ispovijest) židovske vjere formulirao je u 13 članaka

Bog postoji, jedinstven je, bestjelesan i vječan;

govori po prorocima, vratit će se, kaznit će grešnike,

poslat obećanog Mesiju i izbaviti čovjeka od smrti;

Objava je sadržana u Tori.

Bogoslužje

bogoslužje se odvija u sinagogi (kuća molitve, mjesto sabiranja) postojanje prve sinagoge potvrđeno je za vrijeme egipatskog kralja

Ptolmeja III., 321. godine pr. Kr. unutrašnjost sinagoge ukrašena je Torah škrinjom,

a nalazi se u udubini zida na istočnoj strani sinagoge ispod ormara u kojemu se čuva Tora nalazi se postolje za predvoditelja

molitve, a u sredini je povišena propovijedaonica ponedjeljkom i četvrtkom iznosi se Sedef Tora, ispisana rukom palestinske sinagoge građene su u grčko-rimskom stilu, a europske

odražavaju stilove postojeće arhitekture sve europske sinagoge okrenute su prema Istoku

(prema mjestu nekadašnjeg Hrama u Jeruzalemu)

Vjernički život Židova

Židov je onaj tko je rođen od majke židovke ili je to postao obraćenjem (prozelit)

dječaci se osmi dan po rođenju obrezuju (cirkumcizija penisa), kao znak primanja u Savez koji je Bog sklopio s Abrahamom

mole tri puta dnevno – ujutro, u podne i navečer temeljna forma molitve kod Židova je barakah – blagoslov i

slavljenje Boga molitva zahtjeva posebno odijevanje (pokrivanje glave, a ujutro i

nošenje molitvenog ogrtača); muškarci stariji od 13 godina stavljaju i molitveni remem – tefilin (osim na šabat i blagdane)

s navršenih trinaest godina dječaci postaju punopravni članovi Zajednice (hebr. bar Mizwah = sin Zakona) i obvezni su se pridržavati zapovijedi; kod Reformiranih i djevojke s 12 godina

Vjernički život Židova

Šabat (subota)

utemeljenje šabata je u Božjoj zapovijedi Sjeti se da svetkuješ dan subotnji. Šest dana radi i obavljaj svoj posao. A sedmoga dana je subota, počinak posvećen Jahvi... Tada nikakva posla nemoj raditi... (Izl 20, 8-11; Pnz 5,14-16)

šabat započinje u petak navečer, nakon zalaska sunca ili 45 min prije noći; domaćica tada pali svijeće i izgovara blagoslov

po povratku iz sinagoge domaćin posvećuje subotu i izgovara blagoslov nad kruhom i vinom

na šabat se blaguju tri (obilnija) obroka šabat prestaje u subotu navečer uz blagoslov razlikovanja šabat zahtjeva potpuno mirovanje i poštovanje 39 zabrana određenih za taj dan povreda počinka na šabat spada u kategoriju teških grijeha

Židovski kalendar, svetkovine i blagdani

židovski kalendar se temelji na Mjesecu i sadrži 354 dana nazivi za mjesece izvedeni su iz babilonskih pojmova blagdani: hodočasnički (Sukot, Pesah, Šavuot), ozbiljni (Roš ha-

Šanah, Jom kipur) i radosni (Hanuka, Purim)

Židovski blagdani

Roš ha-Šanah ili Nova godina je obljetnica stvaranja svijeta i podsjećanje na Božji sud; 10 dana se mole, kaju i poste

Jom kipur ili Dan pomirenja je najsvetiji dan u židovskoj godini, označen postom i kajanjem zbog obnove Saveza s Bogom

Sukot ili Blagdan sjenica traje sedam dana, a podsjeća na vrijeme boravka u pustinji

Hanuka ili svečanost svjetla traje sedam dana, a podsjeća na pobjedu Jude Makabejca nad Sirijcima.

Purim ili Ždrijeb je blagdan izbavljenja iz Hamana (Estera) Pesah ili Prolaz Gospodnji je glavni židovski blagdan, kojim

obilježavaju izbavljenje iz egipatskog ropstva Šavuot ili Pedesetnica, blagdan žetve, kada se prisjećaju

sklapanja Sinajskog Saveza

Religijska posvećenja

židovstvo daje vrlo jasne naputke o svim područjima života zadovoljenje potreba treba se vršiti u skladu sa zapovijedima i

tradicionalnim obredima sukladno pravilima prehrane (hebr. košer = dopuštena)

zabranjeno je jesti kopnene životinje koje nemaju razdvojene papke (npr. svinja, deva) i ne preživaju te vodene životinje bez ljuske i peraja (primjerice rakovi i školjke)

životinje trebaju biti obredno zaklane, brzim, dubokim rezom, uz što manje patnje i na način da iz njih bude ispuštena sva krv

u istom obroku je zabranjeno miješanje mliječnih i mesnih proizvoda / hrane

I još neke osobitosti…

židovi poštuju život i prirodu prema židovskom vjerovanju čovjek je vođen s dva suprotna

nagona: jecer ha-ra i jecer ha-tov (dobro i zlo) bogati trebaju dati dio materijalnih dobara siromašnima (hebr.

cedaka = činiti pravu stvar) brak je sveti savez; mladoženja prije vjenčanja potpisuje bračni

dokument - ketuba; razvodu prethodi pokušaj pomirenja, a ako do nje ne dođe, židovski vjerski sud izdaje ispravu o rastavi - get

sprovod mora biti jednostavan, ukop se treba održati u roku od 24 sata, a žalovanje traje sedam dana

mala razderotina na odjeći čini znak žalosti kadiš je molitva za pokojne roditelje

Židovi danas

danas u svijetu ima oko 18 milijuna Židova, u 112 zemalja u Europi ih je oko 1,5 milijun, najviše u Francuskoj i Engleskoj u Hrvatsku dolaze u vrijeme antike, a postoje dokazi o njihovu

prebivanju u rimskim kolonijama Mursa i Salona u XVI. stoljeću su protjerani iz kontinentalne Hrvatske, a ponovo

se vraćaju u XVIII. st., nakon Patenta o toleranciji, Josipa II. austrijskim Ustavom iz 1948. dobivaju građansku ravnopravnost tijekom II. svjetskog rata stradava ih oko 80% (holokaust, šoa) polovica od preživjelih odlazi u Izrael prema podacima popisa stanovništva iz 1991.

u Hrvatskoj ih je trenutno nešto više od 600.

Neki židovski pokreti i denominacije židovski pokreti: aškenazi i sefardi

Aškenazi (njih oko 15 milijuna) pripadaju srednje i istočnoeuropskoj kulturi; govore jidišom (mješavina germanskog, slavenskog, hebrejskog i aramejskog jezika) i imaju osobit obredSefardi su proizašli iz zapadno i južnoeuropske kulture, a ime su dobili po nepoznatoj zemlji, za koju se nagađa da bi mogla biti Iberijski poluotok; govore arhaični kastilijanski s elementima hebrejskog; njeguju vlastite običaje

židovske denominacije: ortodoksni i liberalno-reformirani Židovi za ortodoksne Židove Tora je doslovni dokument Božje Objave, a Talmud sadrži neizostavni ceremonijalni zakonliberalno-reformirani Židovi odbijaju obvezatnost ceremonijalnog zakona, napustili su vjerovanje o uskrsnuću, ponovnoj izgradnji Hrama i više ne očekuju Mesiju

Literatura

Beaver i sur. (1987), Religije svijeta – mala enciklopedija, Zagreb: KS i GZH.

Biblija – Stari zavjet (1991), Zagreb: KS.

Bizzi, G. (2005), Le religioni nel mondo, Firenze: Giunti.

Ivančić, T. (1998), Religija i religije, Zagreb: KBF Sveučilišta u Zagrebu.

Neusner, J. (2006), Judaism, u: Encyclopedia Britannica of World Religions,

585-622.

Pajer, F. (2003), Gli ebrei, u: Religione, Torino: SEI, 57-75.

Staguhn, G. (2004), Kratka povijest svjetskih religija, Zagreb: Mozaik knjiga.

Žunec, O. (1998), U potrazi za istinom – religije svijeta, Zagreb: Profil.