Uvod u Metodologiju Teze Predavanja

8/6/2019 Uvod u Metodologiju Teze Predavanja

1/38

UVOD U METODOLOGIJU

Tema : Znanost, znanstveni pristup, temeljna naela znanosti, ciljevii konstitutivni elementi znanosti

Ne postoji jednostavna i opeprihvaena definicija znanosti.Nerijetko se poistovjeuje s mnotvom spoznatih injenica,zakonitosti i teorija kojima razumijemo i tumaimo sveopustvarnost. Katkad se naglasak stavlja na nain na koji se vrispoznaja stvarnosti, stav prema svijetu to nas okruuje ili se podpojmom znanost razumije ovjekova i drutvena djelatnost i njeniprodukti.Zapravo je rije o jaem ili slabijem isticanju pojedinih dijelova

sadraja pojma znanost.Znanost kao ovjekova spoznajna i drutvena djelatnost.Ljudska spoznaja svijeta je mnogostruka. ovjek spoznaje

svijet zahvaljujui svojim osjetilnim, emotivnim, racionalnim iintuitivno-imaginacijskim sposobnostima. Iako sve one djelujufunkcionalno udrueno, ovisno od toga na koje moi se preteitooslanja i koja naela primjenjuje ovjekova spoznaja svijeta moepoprimiti religijski, umjetniki, filozofijski ili znanstveni oblik.Spoznaja utemeljena na bilo kojem od ovih oblika i njeni produktislue ovjeku da izgradi sustav injeninih i vrijednosnih stavovakojima se orijentira u prirodnom i drutvenom okruenju i upravljasvojim djelatnostima.

U svijesti svakog pojedinca kao i u kolektivnoj svijesti postojiodreen broj stavova koji su utemeljeni na neupitnim istinama.Vjerujemo da je ovjek vrhunac evolucije ili da postoji jedanstvoritelj, da je toan zakon o neunitivosti energije ili da je sudbinazapisana. Za mnotvo takvih stavova drimo da ih nije potrebnopropitivati. Mislimo da su razumljive sam od sebe. Za neke od takvih

stavova mislimo da su nam jednostavno dani, da su zdravo-razumski,intuitivni, prediskustveni i stoga ih nije potrebno provjeravati.Ponekad se u pokuaju dokazivanja istinitosti i odravanjustabilnosti svojih stavova sluimo pozivanjem na snagu autoritetaistaknutih pojedinaca ili institucija. Meutim, usprkos tenji zastabilnosti ovjek je stalno u situaciji da mora prihvaati promjene iza te potrebe u svakom obliku spoznaje postoje stanoviti modaliteti.Katkad na to prisili masa kontradikcija ili nestanak autoriteta. Ipak,

jedino u znanstvenu spoznaju sustavno i svjesno ugraeni su

mehanizmi koji spoznaju nastoje osloboditi subjektivnosti,konanosti, neupitnosti po bilo kojoj osnovi pa i autoritetu.

1


2/38

Promatrajui ukupnost ljudskog znanja i posljedice koje za ovjekaima, znanstvena spoznaja svakako je neusporediva. Modernacivilizacija je stvorena i funkcionira na znanstvenim spoznajama.Drugo je pitanje raspodjele moi nad znanjem.

Mogunostima, uvjetima i granicama znanstvene spoznaje bavise filozofska disciplina epistemologija . U njenim okvirima razvijenisu temeljni postulati (pretpostavke koje nisu provjerljive) od kojih sepolazi u znanstvenoj spoznaji. Treba naglasiti da, ovisno od toga odkojih temeljnih filozofskih uenja (npr. empirizma ili racionalizma)se polazi, postoji vie sustava epistemolokih postulata, odnosnoznanstvenih paradigmi.Znanstvena paradigma je skup opih gnoseoloko-epistemolokih

naela na temelju kojih se utvruju dosezi i ciljevi znanstvenespoznaje. Odabiru problemi za istraivanje, definira svrha, odreujeopi metodoloki pristup, metode i istraivaki postupci. Postoji vieparadigmatskih sustava, a razlike meu njima posljedica su razliitihfilozofskih koncepata kojima se pokuava epistemoloki osmislitiistraivaka praksa u pojedinoj znanosti ili znanstvenom podruju.

Dvije su osnovne filozofsko-epistemoloke pozicije koje su uvjetovalerazliite paradigme u drutvenim znanostima:

1. KVANTITATIVNA ILI PARADIGMA POJANJAVANJAEmpirizam (J. Locke) i iz njega izvedeni klasini pozitivizam (A.Comte) i kasnije, logiki pozitivizam (Beki krug)

2. KVALITATIVNA ILI PARADIGMA RAZUMIJEVANJARacionalizam (idealizam W. Dilthey, fenomenoloki pravac E.Husesrl, kritika filozofija frankfurtske kole T. Adorna, J.Habermasa)

Znanost je organizirano, metodoloki utemeljeno nastojanje dase iskustveno-racionalnim i racionalno-iskustvenim nainom doe dovaljanih, objektivnih, pouzdanih, preciznih i sustavnih spoznaja ostvarnosti.

Iz ove definicije mogue je izvesti temeljna naela znanostikoja je razlikuju od ostalih (neznanstvenih) vidova spoznaje:valjanost, objektivnost, pouzdanost, preciznost, sustavnost.

2


3/38

Valjanost: Ovo naelo tie se predmeta znanstvene spoznajeodnosno onoga ime se znanost bavi. Gledano openito, predmetznanstvene spoznaje je sveukupna stvarnost, svi fenomeni koji sudostupni iskustvu.

Objektivnost: Ovo naelo u biti se odnosi na zahtjev da seproces spoznaje mora osloboditi utjecaja subjektivnog stavaistraivaa. Drugim rijeima rezultati spoznaje ovisni su jedino odpredmeta spoznaje, a ne od subjekta koji vri spoznaju. U tom ciljurazvijeno je niz procedura, pravila, postupaka i instrumenata natemelju kojih se provode istraivanja, a koji se mogu ponavljati i kojiimaju zadau osigurati objektivnost spoznaje. (Metodologija)Toujedno znai da je znanost odreena ne samo predmetom nego i

metodologijom.Pouzdanost: Naelo se odnosi na zahtjev da se svi rezultati

spoznaje mogu ponoviti i da u istim uvjetima provoenjem istihmetodolokim procedurama moraju dobiti isti rezultati.

Preciznost: Naelo koje nalae da se u istraivanju nastojeobuhvatiti najmanje pojedinosti, konstitutivni elementi fenomena kojse mogu opaatiI analizirati, a koje su spoznajno relevantne.

Sustavnost: Naelo nalae da se svaka spoznajna cjelina moradovoditi u relaciju s postojeim spoznajama u sustav zakonitosti iteorijskih cjelina koje ne ostaju samo na pojedinanim injenicamave nastoje pruiti objanjenja to veih dijelova stvarnosti.

Da bi se osiguralo ostvarenje spomenutih epistemolokih naelaznanost je proklamirala tri vana proceduralna pravila:javnost - provjerljivost - kontrola

Svaka spoznaja za ovjeka je vana u svakodnevnoj orijentaciji.Meutim, vie je osobina po kojima valja razlikovati neznanstvenuod znanstvene spoznaje na kojoj je tek mogue dublje razumijevanje,objanjenje i predvianje.

3


4/38

Odlike neznanstveno i znanstveno utemeljene spoznaje:

Svojstva neznanstvena znanstvena

Opi pristup: intuitivan zdravo-razumski ------ empirijski

Definicije pojmova: nejasne, dvosmislene --- jasne, operacionalne

Pretpostavke: neprovjerljive -------- provjerljive

Opaanje: prigodno, nesustavno ---- sustavno

Mjerenje: nevaljano, nepouzdano ----- valjano, pouzdano

Instrumenti: netoni, neprecizni -------- toni, precizni

Izvjetavanje: subjektivno ------- objektivno

Zakljuci: subjektivni, impresije ----- utemeljeni na injenicama

Stav : nekritian --------- kritian

Pitanja (to valja nauiti):1. to je znanost?2. Koja su epistemoloka naela znanstvene spoznaje?3. Koji je smisao naela valjanosti?4. Koji je smisao naela objektivnosti?5. Koji je smisao naela pouzdanosti?

6. Koji je smisao naela preciznosti7. Koji je smisao naela znanstvene spoznaje sustavnosti?8. Koja su temeljna proceduralna pravila znanstvene spoznaje objasni.9. Navedi usporedne odlike neznanstvene i znanstvene spoznaje.

4


5/38

Tema: DJELOKRUG I FUNKCIJE METODOLOGIJEZNANSTVENOG ISTRAIVANJA

Metodologija istraivanja je okosnica znanosti i predstavlja sustav

pravila i uputa kako se provode istraivanja. Ve je reeno da nainprikupljanja empirijskih injenica o predmetu istraivanja, nainnjihove sistematizacije, obrade, interpretacije rezultata i izvoenjazakljuaka mora biti opisan kako bi se moglo sve provjeriti. Dakle,metodologija standardizira sve procedure, metode, postupke ipomae da se shvate ne samo rezultati spoznaje nego i nain kako sedo njih dolo. Pojedine znanosti uvelike se razlikuju u predmetusvog prouavanja i u rezultatima do kojih su dole, injenica,zakonitosti i teorija, ali su vrlo bliske po primijenjenim metodama,

postupcima i instrumentima. Znanosti dakle povezuju, ista naela,metodologija koja se razlikuje jedino koliko na to utjee specifinostpredmeta istraivanja.

Konstitutivni dijelovi metodologije istraivanja:

Logiko-epistemoloki sadraj metodologije znanstvenog istra.

- definiranje opeg znanstvenog pristupa, uvjeta spoznajeireg predmetnog podruja date znanosti (znanstveneparadigme);

- odnos izmeu teorije i empirijskih istraivanja (strukturateorije, odnos izmeu injenica znanstvenih konstrukata,znanstvenih zakona i hipoteza;

Tehniko-organizacijski dio sadraja metodologije

- Obrazloenje i standardizacija procesa i proceduraistraivakih postupaka;

- analiza i standardizacija nacrta istraivanja;- obrazloenje i standardizacija istraivakih metoda,

postupaka i instrumenata prikupljanja empirijskihpodataka;

- Analiza postupaka i metoda sreivanja empirijskeevidencije, izvoenja i provjere znanstvenih nalaza i pisanjaznanstvenih izvjea;

- Standardizacija naina pisanja i objavljivanja izvjea oprovedenim istraivanjima

5


6/38

Strategijski dio sadraja metodologije

- Kritiko ispitivanje i evaluacija rezultata istraivanja- usustavljivanje rezultata u ire teorijske sklopove- usmjeravanje recentne istraivake prakse na krucijalne

probleme u znanstvenom polju

Pitanja:

1.Koji su konstitutivni dijelovi metodologije znanstvenih istraivanja2. to je sadraj i koje zadae epistemoloko-logikog dijela metodologije3. to je sadraj i koje zadae tehnoko-orgasnizacijskog dijela metodologije4. Koji su zadaci strategijskog dijela metodologije znanstvenog istraivanja

Tema: TEMELJNI METODOLOKI POJMOVI

Znanstvena metoda je skup spoznajno-epistemolokih naelalogikih i proceduralnih pravila koje znanost kao djelatnostprimjenjuje u praksi znanstveno-istraivakoj djelatnosti.

Pojam istraivanja odnosi se na onaj dio znanstvenoga rada koji jeneposredno usmjeren na otkrivanje, opisivanje, objanjavanje,predvianje fenomena, tj. na dolaenje do novih znanstvenihspoznaja primjenom ope znanstvene metode i posebnihistraivakih metoda.

Istraivake metode su konkretizacija znanstvene metode, put ilinain kombiniranja vie specifinih postupaka ovisno o predmetu(sadraju), ciljevima i nacrtu istraivanja kojima se dolazi do novihspoznaja.

Pojam ispitivanje ui je od pojma istraivanje i odnosi se naposebne postupke (metode) kojima se opaaju, prikupljaju ievidentiraju injenice o fenomenima (pojavama i procesima)objektivne stvarnosti, pretvaraju u podatke koji se sreuju iobrauju takoer posebnim postupcima (metodama).

6


7/38

Valja razlikovati pojmovefenomen (pojava ili proces) kao dioobjektivne stvarnosti od pojma znanstvenih injenica kojepredstavljaju osjetilne doivljaje te stvarnosti i pojamznanstveni

podatak (ci) to je znanstvena injenica pretvorena u evidentirani

simbol.

Postoje posebni naini kojima se vri oslukivanje i evidentiranjeinjenica kao osjetilnih doivljaja stvarnosti i njihovo pretvaranje uznanstvene podatke. Ponekad se ti naini oslukivanja,registriranja osjetilnih informacija (injenica) i njihovo pretvaranjeu simbole (znanstvene podatke) naziva posebnim metodamaispitivanja ili eepostupcima prikupljanja i evidentiranja injenica-(iskustvene evidencije).

Znanost je razvila bogat inventarpostupaka za prikupljanje ievidenciju iskustvenih injenica i instrumenata kojima injenicepretvara u znanstvene podatke.

Postupci za prikupljanje (evidenciju, mjerenje) empirijskih injenicai instrumenti pretvaranja injenica u znanstvene podatke:

Studij i analiza operativne i znanstvene dokumentacije (evidencijskilistovi, kartice)

Sistematsko promatranje (promatra, tehniko pomagalo,protokoli snimanja, evidencije)

Intervjuiranje (protokoli intervjua)

Anketa ( upitnik- anketni list)

Procjenjivanje i prosuivanje (ljestvice procjene, ljestvice stavova)

Testiranje ( testovi)

Pitanja:1. to je znanstvena, to istraivaka metoda2. to je znanstveno istraivanje3. Nabroji postupke i instrumente za prikupljanje (mjerenje) empirijskih

injenica u drutvenim znanostima

7


8/38

Tema: CILJEVI ZNANOSTI

Cilj znanosti proizlazi iz njene definicije i moe se formuliratikao dolaenje do valjanih, pouzdanih, objektivnih, preciznih i

sustavnih spoznaja o svijetu kako bi se njime ovladalo.

Dakle, krajnji cilj je predvianje i mogunost utjecaja na fenomene.Ciljevi znanosti ostvaruju se kroz nekoliko razina spoznaje koji se

javljaju kao mogui partikularni ciljevi u znanstvenimistraivanjima.

To su:- znanstveno opisivanje (deskripcija)

- znanstveno razvrstavanje (klasifikacija)- znanstveno objanjenje (eksplanacija)- znanstveno predvianje (prognoza)

Znanstveni opis je nezaobilazna prva razina kojom zapoinjeznanstvena spoznaja i na kojoj se temelje sve ostale. Klasificirati iobjasniti neki fenomen moe se tek nakon to je opisan.

Formalno reeno znanstveno opisivanje je prevoenje osjetilnihdoivljaja nekog fenomena u simboliki jezik znanosti (pojmove) iji jesadraj precizno definiran.

Budui da je kvaliteta znanstvenog opisa od krucijalne vanosti zasve ostale razine spoznaje nikako se ne smije podcjenjivati. Iskustvo

je pokazalo da male pogreke u opisu fenomena mogu izazvati velikepogreke u kasnijim istraivakim postupcima. Stoga se od njegatrai da udovolji naelima valjanosti, pouzdanosti, objektivnosti,preciznosti i sustavnosti.

Znanstveni opis (deskripciju) redovito prati ili se na nju nadovezujepostupak znanstvenog razvrstavanja (klasifikacije, taksonomije),

kojom se produbljuje spoznaja i stvaraju preduvjeti zarazumijevanje i objanjenje fenomena.Pri klasifikaciji se traga zaeksplicitnim i implicitnim obiljejima prouavanih fenomena natemelju kojih se mogu grupirati ili razlikovati i koja e biti od najveekoristi za daljnju spoznaju. Odabrana obiljeja slue kao kriterijiklasifikacije koji moraju udovoljavati kriterijima:

- dosljednosti- logike konzistentnosti (neproturjenost)

- iscrpnosti (potpunosti)

8


9/38

Znanstveno objanjenje (eksplanacija) je glavni cilj znanostiprema kvantitativnoj paradigmi.

Objasniti neki fenomen znai utvrditi prirodu njene povezanosti s

drugim fenomenima, utvrditi uzroke njena nastanka, mijenjanja inestanka.Da bi se moglo zakljuiti o uzrono-posljedinim odnosima

nuno je ostvariti tri pretpostavke: 1. utvrditi postojanje meusobnepovezanosti izmeu fenomena; 2. utvrditi vremenski slijed u kojemuzrok uvijek prethodi posljedici; 3. logiki i eksperimentalno moiodbaciti sve druge mogunosti povezanosti i uzronosti.

Predvianje i kontrola fenomena je konana svrha znanosti mada toeksplicite uvijek nije priznavano. Preduvjeti predvianja jesurealizirane prethodne razine spoznaje: deskripcija i objanjenje uzdodatno poklanjanje panje dinamikim aspektima fenomenima iprocesima. (sposobnosti- uspjeh; uspjeh u studiju- uspjeh uzanimanju, stavovi-glasovanje itd.) Ukoliko su poznati uzroci,tendencije mogue je utjecajem na uzroke kontrolirati fenomen.

Pitanja:1. Koji su mogui ciljevi znanosti

2. Koje su znaajke znanstvenog opisa3. to je znanstvena klasifikacijai to podrazumijeva4. to je znanstveno objanjenje (eksplanacija) i koji su uvjeti zakljuivanja

o uzrono-posljedinim odnosima

9


10/38

FAZE PROCESA ISTRAIVANJA

Pojednostavljeno reeno prema paradigmi pojanjavanja(kvantitativna paradigma) Znanost je misaona interpretacija

stvarnosti.

Proces istraivanja odvija se kroz ispreplitanje teorijskih iempirijskih aktivnostikoje se odvijaju manje ili vie utvrenim redoslijedom. Koje faze ikojim redoslijedom e se pojavljivati ovisi od odabranog problemaistraivanja i naina njegove formulacije koji impliciraju svrhuistraivanja.

1. Izbor i analiza (obrazloenje) istraivakog problema2. Odreivanje podruja znanstvene analize3. Definiranje pojmova i njihova analiza4. Odreivanje konkretnih ciljeva i zadataka istraivanja5. Postavljanje hipoteza (teorijska utemeljenost)6. Identifikacija, klasifikacija i operacionalizacija varijabli7. Utvrivanje nacrta (dizajna) istraivanja8. Izbor i razrada metoda, postupaka i instrumenata

9. Planiranje i provoenje terenskog dijela istraivanja(prikupljanja empirijske evidencije)10. Sreivanje i obrada podataka11. Analiza i interpretacija podataka i izvoenje zakljuaka12. Pisanje izvjea i odabir naina objavljivanja rezultata

10


11/38

Tema: IZBOR I ANALIZA PROBLEMA ZA ISTRAIVANJE

Kada i kako zapoinje istraivanje?Da bi se zapoelo istraivanje nuni su stanoviti preduvjeti kao to su

motivirani strunjak pojedinac ili tim koji su u stanju uoitistanovito nesuglasje u praksi ili znanstvenoj teoriji, ilizainteresiranost nekog gospodarskog subjekta, ustanove koji trebajurjeenje svog problema. Uoavanje problema koji se ispoljava kaoneznanje i motivacija da se spozna i eventualno rijei glavni supreduvjeti istraivanja. Najvei broj problema istraivanja dakle,uoava se u:

a) praksi odvijanja fenomena (nerazumijevanje, znatielja,

potekoe u funkcioniranju, elja za usavravanjem, razvojem)b) odnosima recentnih istraivanja i znanstvene teorije u nekom

znanstvenom polju (hipotetiki dijelovi teorije, pitanja kojaotvaraju provedena istraivanja) vano praenje literature!

NEZNANJE ( ZNATIELJA) ILI POTREBA ZA UNAPREENJEMUENJE (STUDIRANJE) ILI PRIMJENA VE POZNATIH

RJEENJA

a) ZADOVOLJENJE - (KRAJ) b) NEZADOVOLJENJE ISTRAIVANJE

Je li svaki uoeni problem neznanja koji se ne moe zadovoljitiuenjem ili elja za unapreenjem dovoljan za provoenjeistraivanja?

Ne! Potrebno je zadovoljiti:

-znanstveno-metodoloki preduvjeti- materijalni i kadrovski resursi- spoznajna ili praktina vrijednost- novina i motivacija

11


12/38

Kako formulirati istraivaki problem?

Najvie ovisi o svrsi kojoj istraivanje treba posluiti. Je li cilj istospoznajni, u uem smislu, ili pragmatiki (rjeavanje nekog

konkretnog problema u praksi) ili kombinacija ovih svrha.Ako je problem (predmet) istraivanja kompleksan i obuhvaa vieparcijalnih spoznajnih ciljeva ili ukljuuje i pragmatike ciljeve,onda treba govoriti o istraivakom programu. Istraivakiprogrami ukljuuju vie parcijalnih istraivakih zadataka i najeeimaju naslov koji upuuje na ire problemsko podruje u kojem e seistraivati i pokuati rijeiti neki praktini drutveni problem. Takvinaslovi, koji prije svega govore o podruju drutvene prakse u kojuse problem locira mogu imati formulacije poput: Demokracija u

tranzicijskim drutvima,Organizacija kolskih aktivnosti ,Odgojno-obrazovna postignua,Uzroci i prevencija nasilja uobitelji.Pojedinane istraivake probleme valja shvaati ue, specifinijekoje je najpogodnije formulirati upitnom reenicom koja preciznoupuuje na smjer traganja za odgovorom.

Obrazloenje istraivakog problema

Nakon to je problem odabran valja pristupiti njegovu obrazloenjukoje ima svrhu njegova preciznijeg analiziranja. Ovisno o tome je liprimarno lociran u drutvenoj praksi ili u teoriji obrazlae sepotreba i eventualna znanstvena ili praktina korist njegovaistraivanja. Obrazloenje problema dovest e do identifikacijekljunih pojmova koji su povezani s njim. Preliminarni popiskljunih pojmova kojima se oznaavaju dijelovi sadraja problemaslui kao vodi u traganju za strunom i znanstvenom literaturom.Prikupljanje i studij literature (primarnih i sekundarnih izvjea oistraivanjima to se odnose na odabrani problem). (Obraditi na

seminaru)

Na to se obraa panja pri studiranju literature o istraivakomproblemu:

- kljuni pojmovi i njihove definicije- teorijski koncept ili okvir koji je posluio kao osnova

operacionalizacije istraivanja- hipoteze, nacrt istraivanja, i nain njihova dokazivanja- preporuke o potrebnim daljnjim istraivanjima

12


13/38

Specifikacija znaenja kljunih pojmova

Pojam je zamisao biti predmeta pojava i procesa. ovjekova spoznaja

uglavnom se sastoji od jasnih pojmova koje smo spoznali iskustvom imiljenjem.Nerijetko u uporabi istih pojmova u svakodnevnom govoru iznanosti postoji razlika. Stoga u znanosti svim kljunim pojmovimamora biti precizno odreen sadraj i moraju se konzekventnousvojenim definicijama upotrebljavati. Postupak traganja zaznanstveno relevantnim sadrajem nekog pojma naziva sespecifikacija znaenja ili konceptualizacija.

- popis kljunih pojmova- za svaki pojam odrediti smisaone elemente i podruje uporabe- prilikom studija literature zabiljeiti sve razliite smisaone

uporabe istih pojmova- prikupiti i zabiljeiti to vie operacionalnih definicija istih

pojmova- odabrati jednu od definicija ili na temelju analize formulirati

novu, pokusnu definiciju- odabranu definiciju dati na kritiku prosudbu- odrediti konanu definiciju pojma i konzistentno je

upotrebljavati u istraivanju

Pitanja:1. Navedi faze procesa istraivanja2. Koji su osnovni izvori problema za istraivanje i koji su uvjeti za njegovodabir3. Kako se formulira problem za istraivanje, to je sadraj obrazloenjaistraivakog problema i koju funkciju ima4. to je specifikacija znaenja ili konceptualizacija pojma?5. Koji su bitni dijelovi sadraja znanstvenih izvora (literature) to se odnosi

na problem istraivanja, a koji se dokumentiraju.6. Kako se vri dokumentiranje sadraja znanstveih izvora o odabranomproblemu istraivanja

13


14/38

Tema: ODNOS TEORIJE I ISTRAIVANJA

Postoji vie formalnih definicija pojma znanstvene teorije, ali meu

njima nema sutinske razlike.Znanstvene teorije su pojmovne ili simbolike organizacijeodnosa i zakonitosti objektivne stvarnosti utemeljene na rezultatimaznanstvenih istraivanja s ciljem njena objanjenja.

Teorije uopavaju pojedinane rezultate istraivanja,zdruuju ih i organiziraju u ire cjeline upotpunjujui dijelove koji

jo nisu dokazani znanstvenim pretpostavkama- hipotezama.Korisnost znanstvenih teorija osim to usustavljuju znanje je u tometo imaju veliku usmjeravajuu ulogu za daljnja istraivanja.

Ukazuju na one dijelove problema predmeta istraivanja koji jonisu potvreni, istraeni. Nova istraivanja teoriju mogu potvrditi,precizirati, proiriti ili je negirati. Tada teorija prestaje vaiti, aorganizira se nova.

Struktura i sastavni elementi znanstvene teorije:Znanstvena teorija moe se promatrati kao hijerarhijska

struktura.U njenoj osnovi nalaze se empirijski podaci koji predstavljajuopaene i evidentirane injenice iz objektivne stvarnosti. Sve ostale

razine predstavljaju uvijek viu razinu apstrakcije i openitostispoznaje. Osim vee openitosti svaka via razina u strukturi teorijesadri vie hipotetinosti, nagaanja, pretpostavki, a manjedokazanih tvrdnji. Empirijska razina ne trpi i ne sadripretpostavke, dok hipoteze znae upravo pretpostavke o moguemstanju stvari kao i objanjenja.

Znanstveni konstrukti su temeljni strukturalni elementi svaketeorije i predstavljaju prvi odmak od pojedinanih empirijskihpodataka. Oni pokuavaju na razini apstrakcije definirati pojmove

kojima se oznaavaju fenomeni koji nisu izravno dostupniiskustvenom promatranju, mjerenju itd. se O njima se zakljuujena osnovi promatranja vie razliitih pokazatelja. (npr. kolskopostignue, motivacija, odgojna klima itd.). Treba ih razlikovati odpojmova koji imaju pojedinane konkretne empirijske korelate(uenik, kola, kua). Konstrukti posreduju izmeu opaenihfenomena i teorijom pretpostavljenih odnosa i zakonitosti.

Znanstveni zakoni su iskustveno utvrene ope tvrdnje onunim ili vjerojatnim odnosima meu fenomenima pod odreenim

uvjetima.

14


15/38

Znanstveno objanjenje je ira i openitija spoznajnastruktura od zakona. U pravilu ono daje odgovore o stanjufenomena odnosno vie pojava podvodi pod isto pravilo. Tadagovorimo o uopavajuem objanjenju. Ako je rije o korelacijskim

odnosima i uzrono- posljedinim odnosima govorimo ostrukturalnom objanjenju. Objanjenja omoguuju predvianja ikontrolu fenomena na irem deterministikom podruju.

Pitanja:

1. to je znanstvena teorija?2. to si znanstveni konstrukti?3. Navedi i objasni osnovne strukturne elemente znanstvene teorije

Napomena:

Odrana prezentacija na temu Prikupljanje i studijznanstvene literature o problemu istraivanja nainupisanja biljeki itd. ulazi u sastav predavanja.

15


16/38

Tema: ODREIVANJE SVRHE ILI CILJA ISTRAIVANJA

Istraivaki problem i upit koji iz njega slijedi, obino je rezultantauoavanja nedovoljno jasno i precizno formuliranih odgovora u

strukturi postojeih spoznaja o tom problemu i (ili) uoenihdiskrepancija u praktinom funkcioniranju stvarnosti.Moe se rei da ovisno od togagdjei na koji nainje lociranfenomen-problem istraivanja i nain njegove formulacije uvelikezadaje svrhu istraivanja.

Svrha istraivanja nekog drutvenog fenomena moe biti:-doprinos osnovnom znanju (teorijskom objanjenju) nekog dijeladrutvene stvarnosti;

-vrednovanje neke drutvene akcije (programa) ili-pokuaja da se uz pomo znanstvenog pristupa rijei neki sasvimkonkretni lokalni problem.

S obzirom na navedena mogue svrhe pojedinih istraivakihzadataka mogue je izvriti tipologiju drutvenih istraivanja:

1. Doprinos osnovnom znanju ili teoriji - temeljno(fundamentalno) istraivanje

2. Objanjenje drutvenih problema na temelju postojeihteorijskih spoznaja primijenjeno (aplikativno) istraivanje)

3. Razvoj drutvenih programa ili proizvoda razvojnoistraivanje ili tvorbeno vrednovanje

4. Donoenje odluka o vrijednosti nekog drutvenog programa,akcije ili odluke o relativnoj vrijednosti vie njih evaluacijskoistraivanje (zakljuno vrednovanje)

5. Rjeavanje konkretnog, lokalnog pojedinanog problema akcijsko istraivanje (problem- solving)

Pitanja: 1. Kojoj svrsi istraivanja mogu biti upravljena i kako se po tomkriteriju mogu podijeliti3. Koje su znaajke temeljnih istraivanja ? Navedi primjer istraivakog

upita koji upuuje na temeljno istraivanje.4. Koje su znaajke evaluacijskih istraivanja? Navedi primjer upita za

evaluacijsko istraivanje.

5. Koje su znaajke akcijskih istraivanja? Navedi primjer teme za akcijskoistraivanje.

16


17/38

Tema : ULOGA I VRSTE HIPOTEZA U ISTRAIVANJU

Nakon izbora problema , formulacije istraivakog upita,odreivanja svrhe istraivanja, studija znanstvene dokumentacijeistraiva zna to je o problemu poznato, a to je nepoznato.Dobro formulirano pitanje o problemu istraivanja uvijek upuujena smjer kojim valja tragati za odgovorom. Pravi odgovor jenaravno nepoznat. Meutim, prouavajui to je sve istraeno oproblemu, i na osnovi nesustavnih zapaanja ili intuicije istraivamoe nasluivati odgovor na postavljeni upit i formulirati ga.

HIPOTEZA JE MISAONI ODGOVOR NA ISTRAIVAKI UPIT.To je dopuna prazninama u postojeim spoznajama usustavljenim uteoriju.Velika je korist od dobro postavljene hipoteze jer se cjelokupnidaljnji napor istraivaa svodi na njeno provjeravanje. Tek kada sepostavi hipoteza moe se precizno znati koje empirijske injenicevalja prikupiti i kojim spoznajama ovladati da bi se odgovorilo naupit. Stoga valja koristiti sva postojea znanja o problemu, a ne maluulogu u tom poslu ima mata i intuicija.

Vrste hipoteza:

Po sadraju: DESKRIPTIVNE, KLASIFIKACIJSKE, OBJANJAVAJUE, PROGNOSTIKE

Po opsegu : GENERALNE(odnose se na ukupni problem)KOLATERALNE (popratne razraujue)

Kriteriji za dobre hipoteze:

- VALJANOST ( mora se odnositi na problem istraivanja)

- POJMOVNA JASNOA (dosljedna uporaba pojmova)

- ISKUSTVENA PROVJERLJIVOST (mora postojatimogunost potvrivanja ili odbacivanja

- SPECIFINA (ne smije biti toliko openita da je nemoguaprovjera; tada se dijeli na vie manjih)

- POVEZANOST S TEORIJOM

17


18/38

Pitanja: 1. to je znanstvena hipoteza i koju ulogu ima u istraivanju?2. Koje vrste znanstvenih hipoteza postoje po sadraju, a koje po opsegu?3. Koji su kriteriji za dobru hipotezu?

Seminar

Na seminaru se produbljuju i detaljnije obrauju neke od ovih tema iizvode radionice koje se odnose na izbor problema za istraivanje,njihovo obrazloenje, definiranje pojmova, odreivanje svrheistraivanja, postavljanje hipoteza, definiranje varijabli.

Radionica

Analizirajte navedene istraivake probleme:

a) Identificirajte kljune pojmove, odredite im smislene elemente, idefinicije.b) Formulirajte istraivaku hipotezu (generalnu, kolateralne) zasvaki problem.

c) Identificirajte zavisne i nezavisne varijable i odredite im metrijskasvojstva.d) Izvrite operacionalizaciju varijabli.

Ima li klasifikacijski postupak prognostiku vrijednost u odnosu nauspjeh u studiju?

Kakva je priroda odnosa izmeu inteligencije i samopotovanja?

Kakav je stav prosvjetnih djelatnika prema katalogiziranju znanja ukolama?

Kakva je zastupljenost spolova u pojedinim segmentima kolskogsustava od 1900- 2000.?

Pitanja: Za studente koji su imali obvezu seminara mogua su pitanja primjeneosnovnih znanja kakva su navedena u gore navedenom zadatku pod a,b,c,d.

18


19/38

Tema: IDENTIFIKACIJA I KLASIFIKACIJA VARIJABLI

U znanstvenom istraivanju, vie ili manje eksplicitno, postavlja sepitanje:

- o stanju ili meusobnim odnosima svojstava (obiljeja) nekogfenomena kao pojedinanog sluaja,- o stanju ili odnosima svojstava- obiljeja neke masovne pojave kojuini interakcija vie entiteta (pojedinanih nositelja pojave iliprocesa;Nijedan pojedinani entitet, fenomen, a naroito fenomen ili procesnije jednosloan ili izoliran ve posjeduje vie kvantitativnih ikvalitativnih obiljeja (svojstava) i u razliitim je relacijama sdrugim fenomenima i njihovim obiljejima. Sva obiljeja

pojedinanih entiteta, fenomena variraju u kvantiteti i kvaliteti i uistraivanju se nazivaju VARIJABLAMA.

VARIJABLE SU KVANTITATIVNA ILI KVALITATIVNASVOJSTVA (OBILJEJA) FENOMENA KOJI SU PREDMETISTRAIVANJA.

Po svojoj prirodi i metrijskoj definiciji varijable mogu bitikvantitativne i kvalitativne.

KVANTITATIVNE varijable su svojstva (obiljeja) istraivanogfenomena ili entiteta kojima se moe odrediti koliina ili intenzitet ieventualno smjer na nekoj mjernoj ljestvici. Iskazuju se brojanimsimbolima.

KVALITATIVNE varijable su svojstva (obiljeja) fenomena ilientiteta kojima se moe odrediti razliit modalitet u pojavljivanju ikoji se iskazuju atributima.

Ovisno od formulacije istraivakog upita kojim se fenomeni injihova svojstva stavljaju u specifian odnos u svakom istraivanjuse mogu identificirati zavisne i nezavisne varijable.

ZAVISNE VARIJABLE su obiljeja fenomena ili entiteta o ijimstanjima ili promjenama se u istraivanju eli neto spoznati.

NEZAVISNE varijable su obiljeja fenomena ili entiteta uz pomokojih se opisuju ili klasificiraju zavisne varijable ili se prouava

priroda njihova odnosa sa zavisnim varijablama.

19


20/38

Kada je rije o odnosima izmeu zavisnih i nezavisnih varijabli valjaistai da se u mnogim istraivanjima fokus stavlja na utvrivanje

jednostavne povezanosti (korelacije) izmeu razliitih obiljejazavisnih i nezavisnih varijabli. Tek kada se otkriju vrste i stabilne

povezanosti u daljnjim istraivanjima se fokus moe usmjeriti naotkrivanje uzrono-posljedine (kauzalne) povezanosti izmeuvarijabli.

OPERACIONALIZACIJA VARIJABLI

KONCEPTUALIZACIJA je stvaranje pojma (zamisli o biti nekogpredmeta, bia, fenomena) od neposrednog osjetilnog doivljaja domiljenja.

OPERACIONALIZACIJA je suprotan postupak kada od zamisli oneemu tragamo za empirijskim (osjetilnim) oblicima u kojima se tajfenomen zbiljski pojavljuje.

OPERACIONALIZACIJA VARIJABLE JE IZBOR VALJANIH IMETRIJSKI NAJPOGODNIJIH EMPIRIJSKIH POKAZATELJA(POJAVNIH OBLIKA, INDIKATORA) NEKE DEFINIRANEVARIJABLE.

Seminar

Na seminaru na ovom mjestu treba vjebati pisanje prijedlogaprojektnog zadatka (idejnog i izvedbenog) za odabrani istraivaki

upit. Valja koristiti postojee upute i sheme koje se primjenjuju uprijavi projekata MZO, EU, Zaklada i sl.

Pitanja: 1. to su varijable i kako se mogu metrijski definirati?3. to su kvantitativne ,a to kvalitativne varijable i po emu se razlikuju?4. to su zavisne, a to nezavisne varijable u istraivanju?5. to znai pojam konceptualizacija, a to operacionalizacija varijable?

20


21/38

OPERACIONALIZACIJA ISTRAIVANJA PREMAPARADIGMI RAZUMIJEVANJA(KVALITATIVNA ISTRAIVANJA)

Pojam paradigma najopenitije znai primjer ili obrazacprema kojem se neka djelatnost ravna.

Znanstvena paradigma je skup opih gnoseoloko-epistemolokih i metodolokih naela na temelju kojih seutvruju dosezi i ciljevi znanstvene spoznaje i nainoperacionalizacije znanstvenih istraivanja.

Opredjeljenje za neku znanstvenu paradigmu utjee naizbor problema za istraivanje, definiranje ciljeva, izboropeg metodolokog pristupa, posebnih metoda iistraivakih postupaka.

Postoji vie paradigmatskih sustava, a razlike meu njimaposljedica su razliitih filozofskih koncepata kojima sepokuava epistemoloki osmisliti istraivaka praksa u

znanstvenom podruju ili polju.

Dvije su osnovne filozofsko-epistemoloke pozicije koje suuvjetovale razliite paradigme u drutvenim znanostima:

Empirizam (J. Locke) i iz njega izvedeni klasini pozitivizam(A. Comte) i kasnije, logiki pozitivizam (Beki krug)Njegovi osnovni postulati jesu:

- Prirodom vlada red;- Sve prirodne pojave imaju prirodne uzroke;- Priroda je spoznatljiva;- Spoznaja se usvaja iskustvom;- Nita nije samo po sebi razumljivo.

Sukladno tome smatrali su da se uloga znanosti moesvesti na prikupljanje injenica o fenomenima

promatranjem i izvoenjem zakljuaka o uoenim

21


22/38

pravilnostima i zakonitostima koji egzistiraju izvan naevolje.

Skupina filozofa, pripadnika tzv. Bekog kruga,dijelom su ublaili prethodni stav proklamirajui da sulegitimni predmet prouavanja znanosti svi fenomenidostupni iskustvu , ali i ideje, teorijski konstrukti ipretpostavke koji se ne mogu neposredno zahvatitiiskustvom, ali se mogu logiki i matematiki provjeriti.Post-pozitivisti su dakle, proklamirali legitimnimpredmetom znanosti i teorijske konstrukte koji nisuizravno izvedivi iz iskustva i podloni promatranju (K.Poper) pod uvjetom da se teorija moe podvrgnutiempirijskoj ili logikoj provjeri odnosno da ju je moguepotvrditi ili opovrgnuti.

Iz ove filozofsko-metodoloke struje razvila seKVANTITATIVNA istraivaka paradigma (PARADIGMAPOJANJAVANJA)

Filozofija racionalizma (idealizam W. Dilthey,fenomenoloki pravac E. Husesrl, kritika filozofijafrankfurtske kole T. Adorna, J. Habermasa) osnova jedruge temeljne paradigmatske pozicije u drutvenimznanostima pod nazivom KVALITATIVNA paradigma( PARADIGMA RAZUMIJEVANJA)

Njemaki filozof Wilhelm Dilthey uveo je razlikovanjeizmeu koncepta objanjenja i razumijevanja.Smatrao je da je priroda ovjeka i drutvenih odnosa(interakcija) takva da se oni ne mogu objasniti izvana kaoprirodne pojave ve samo intuitivno razumjeti. Budui daje ovjek svjesno bie jedinstvene osobnosti, njegovereakcije i motivacija su uvijek podlone svjesnoj preradi.Stoga se mogu razumjeti i to mehanizmom empatije,

22


23/38

uvaavajui cjelokupni kontekst (holistiki) u kojem se zbivainterakcija.

Iz ovakve epistemoloko-metodoloke pozicije razvio sedrugaiji obrazac operacionalizacije istraivanja, prvo uhumanistikim, a potom i u drutvenim znanostimaukljuivo znanost o odgoju i obrazovanju.

Kvantitativna (paradigme pojanjenja) temeljiistraivaki proces na empirijsko-analitikim i hipotetiko-deduktivnim procedurama. Krajnji cilj je prikupljanje toire osnove iskustvenih podataka iz kojih se mogu izvestizakljuci o postojanju tendencija, pravilnosti, zakonitostiodvijanja fenomena pod odreenim okolnostima, koji senastoje generalizirati (uopiti). Iz takvih uopenja(objanjenja) generiraju se ue ili ire teorijske strukturekoje slue za daljnju operacionalizaciju empirijskih

istraivanja.

Kvalitativna (paradigma razumijevanja) polazi od stavada stanovit broj drutvenih fenomena ima specifinuprirodu zbog koje nije dostupan deduktivno-analitikimistraivakim procedurama i zato ostaje nerazjanjen(nespoznat).Pri tome se primarno misli na drutvene fenomene ija je bit

iva meuljudska interakcija na koju ljudi svjesno utjeu idaju joj specifino znaenje (npr. odgojno-obrazovnifenomeni). Budui da se ljudsko ponaanje ne odvija putemzadatih, univerzalnih obrazaca, smatraju zagovornicikvalitativne paradigme, spoznaju valja usmjeriti narazumijevanje simbolikog sustava i znaenja koja impridaju subjekti neke interakcije u nekom odreenomkontekstu.

23


24/38

TO JE U FOKUSU KVALITATIVNIH ISTRAIVANJA:

a) Razumijevanje i interpretacija znaenja koja ljudipridaju razliitim predmetima i dogaajima u osobnimodnosima;

b) Razumijevanje i interpretacija specifinihsimbolikih sustava koje sudionici izgrauju u interakciji;

c) Razumijevanje i interpretacija jedinstvenogdrutvenog konteksta kao cjeline (holistiki pristup).

OBILJEJA KVALITATIVNIH ISTRAIVANJA

1. Kvalitativna istraivanja polaze od i odvijaju se uprirodnom okruenju kao izvoru podataka i kontekstufenomena. (Smatra se da je ljudsko ponaanje podutjecajem okruenja i uvijek vezano uz neki kontekst

koji mu sami pridaju).

2. Kvalitativno istraivanje traga za znaenjem kojesudionici (ispitanici) neke interakcije pridaju situaciji;ili na koji je nain promiljaju svoje uloge (zauzimanjeperspektive sudionika). Dinamika situacije razumijevase putem uenja perspektive razliitih sudionika.

3. Kvalitativno istraivanje je deskriptivno, bogatoilustrirano originalnim izjavama, anegdotama,fotografijama, i drugim dokumentima.

24


25/38

4. Kvalitativno istraivanje vie je fokusirano narazumijevanje i interpretaciju procesa interakcije,nego na sam rezultat (npr. proces odgojne interakcije).

5. Kvalitativno istraivanje uvijek je induktivno. Polaziod neposrednog iskustva, a ne od unaprijed usvojenogteorijskog stava koji valja potvrditi ili odbaciti. Teorijase moe naknadno graditi iz mase empirijskihpodataka grounded theory.

Prema paradigmi razumijevanja (kvalitativnoj) Znanstvenimistraivanjem se ne interpretira postojea drutvena stvarnost izakonitosti po kojima se ona odvija ve se pokuava razumjetiznaenje koje ljudi pridaju pojedinim fenomenima i odnosima.Shodno tom temeljnom stavu proces istraivanja nije strukturiran

jednako gore opisanom.

1. Izbor i obrazloenje istraivakog problema

2. Odreivanje svrhe istraivanja3. Izbor i razrada metoda, istraivakih postupaka iinstrumenata

4. Planiranje i provoenje terenskog dijela istraivanja5. Sreivanje i interpretacija podataka6. Pisanje i objavljivanje izvjea

25


26/38

Nacrt kvalitativnog istraivanja

Kvalitativni istraivai razmiljaju povijesno, interakcijski istrukturalno. Oni provode kvalitativne studije na temelju osobnog

iskustva, a uz to i istrauju strategije empirijskog istraivanja koje eim omoguiti povezivanje steenog iskustva sa sociokulturnimstrukturama.

Nacrt istraivanja pozicionira istraivaa u empirijski svijet. etiritemeljna pitanja strukturiraju problem nacrta:

1. Na koji nain je nacrt povezan s koritenom paradigmom?2. Tko ili to e biti predmet istraivanja?3. Koje strategije istraivanja e se koristiti?

4. Koje e se metode i postupci primjenjivati u prikupljanju ianalizi empirijskog materijala?

Postoje dvije vrste nacrta istraivanja:1. Nacrti koji se temelje na pozitivistikim kvantitativnim

paradigmama2. Nacrti koji se temelje na kvalitativnim kritikim i

konstruktivistikim paradigmama

- Prvi daju prednost ranoj identifikaciji problema istraivanja i razvijanjuistraivakih pitanja preko niza hipoteza, izbora predmeta istraivanja imetoda za analizu podataka. Prijedlog istraivanja mora biti napisan natemelju faza preko kojih se provodi studija (npr. planiranje, prikupljanje

podataka, analiza, implementacija, interpretacija i sl.). Prijedlogistraivanja mora takoer sadravati i financijsku konstrukciju, pregledrelevantne literature itd. Pozitivistiki nacrti pokuavaju anticipirati sve

probleme koji bi se mogli pojaviti u studiji, predviajui u tu svrhu dobroutvrene "mape za istraivanje".

- U studijama koje su oblikovane prema kritikim i konstruktivistikim paradigmama manje se istie formalni prijedlog istraivanja. Ovdjeistraiva slijedi put "otkria" koristei kvalitativne modele i metoderada od kojih se istiu terenska istraivanja.

Tko i to e biti predmet studije:Ovo pitanje ukljuuje analizu pojedinanih sluajeva, studij

fenomena i posebne socijalne procese.Prvo se mogu prouavati pojedinani sluajevi i to se naziva

idiografska (intenzivna) studija sluaja.

26


27/38

Drugo, istraiva se moe usmjeriti na brojne sluajeve, to senaziva kolektivna studija sluaja.

Tree, istraiva moe ispitivati viestruke procese na razininekoliko razliitih sluajeva.

Svaki kvalitativni istraiva zapoinje svoju studiju pitanjem: toelim spoznati u ovoj studiji? To je polazina toka svakog istraivanja.S obzirom na prirodu upita, oblikuju se sva daljnja istraivaka pitanja.

Nakon postavljanja i razjanjenja istraivakog pitanja, odabiremoadekvatnu metodologiju i nastavljamo s izvoenjem istraivakog

projekta. Nacrt kvalitativnog istraivanja zapoinje, dakle, s pitanjem, alipri tome se imaju u vidu stvarni subjekti koji su dio ireg socijalnogokruenja (npr. obitelji, drutvene grupe i sl.)

V. Janesick razmilja o kvalitativno istraivakom nacrtu kao oumjetnikom plesu koji je sastavljen od tri faze:

1. Prva je faza, faza zagrijavanja ili donoenja odluke o poetkustudije.

2. Druga faza jefaza vjebe ili implementacije odluke.3. Trea faza jefaza smirivanja pri kojoj se odluke privode kraju,

tj. realiziraju.

1. Faza zagrijavanjapredstavlja planske odluke na poetku studije. Prviskup odluka bavi se pitanjima koja se odnose na ono to se prouava, podkojim okolnostima, za koje razdoblje i s kim. Istodobno, kvalitativni eistraiva odabrati mjesto istraivanja ili teren prema nekom unaprijedodreenom logikom naelu.

Pristup i ulazak na teren ili u "polje" istraivanja vrlo su osjetljivekomponente kvalitativnog istraivanja, gdje istraiva mora stei

povjerenje i izgraditi odnos i komunikaciju s participantima.Ustanovljavanjem povjerenja i meuljudskih odnosa na poetku studije,istraiva ima bolje mogunosti za razumijevanje svakog sudionika s

njegove perspektive. Ova perspektiva osigurava da e sudionici biti voljnidijeliti sve s istraivaem.

Kada je kvalitativni istraiva formulirao istraivako pitanje,locirao "polje" istraivanja i selekcionirao odreeni broj sudionika, tadatreba odluiti koje su najprikladnije metode a prikupljanje podataka.Odabir ovih strategija povezan je s injenicom kako istraiva gleda nasvrhu studije, to ona znai i kako razumije socijalni i politiki kontekstunutar kojega se studija odvija. Najee se koriste strategije koje sukombinacija sudjelujueg promatranja, dubinskog intervjuiranja i analize

dokumentacije.

27


28/38

Faza zagrijavanja (donoenja odluka na poetku studije) ukljuujeodluke s obzirom na slijedea pitanja:

1. Pitanja koja upravljaju studijom.2. Odabir terena i sudionika.

3. Pristup terenu i dogovor s participantima.4. Vremensko trajanje studije.5. Odabir odgovarajuih istraivakih strategija (koje mogu

ukljuivati: etnografske metode, biografije, studij sluaja,sudjelujue promatranje, terensko istraivanje i sl.).

6. Mjesto teorije u studiji.7. Identifikacija istraivakih predrasuda.8. Identifikacija informativnih procedura.

Osim odluka koje treba donijeti na poetku studije, potrebno jerazmotriti jo neke karakteristike kvalitativnog nacrta istraivanja:1. Kvalitativni nacrt istraivanja predstavlja cjelovitu sliku

na kojoj se odraava "perspektiva zahvata" dubine prostora.2. Nacrt kvalitativnog istraivanja ilustrira odnos izmeu ili

unutar sustava i kultura.3. Kvalitativni nacrt fokusiran je na "lice u lice" odnos

izmeu istraivaa i participanata.4. Kvalitativni se nacrt usmjeruje na razumijevanje danog

socijalnog konteksta.5. Kvalitativni nacrt zahtijeva od istraivaa prisutnost na

terenu.6. Kvalitativni nacrt zahtijeva da vrijeme provedeno u

analizi podataka bude proporcionalno vremenu provedenom naterenu.

7. Kvalitativni nacrt zahtijeva da istraiva razvije fiktivnimodel onoga to se dogaa na terenu.

8. Kvalitativni nacrt zahtijeva da istraiva postaneinstrument istraivanja. To znai da istraiva mora imati

sposobnosti promatranja ponaanja i izotrene vjetine potrebneza promatranje i za neposredni "lice u lice" kontakt.

9. Kvalitativni nacrt sjedinjuje odgovarajue odluke sodgovarajuim etikim pitanjima.

10. Kvalitativni nacrt zahtijeva istovremeni postupak analizei prikupljanja podataka, nakon ega slijedi proces generiranjateorije.

28


29/38

2. Faza vjebeje pilot studija i nastavak donaanja planskih odluka. Prijesame kvalitativne studije dobro je izraditi tzv. pilot studiju. Ona

omoguuje istraivau da se usredotoi na pojedina zanimljiva podrujakoja su nejasno artikulirana.Ovo inicijalno vrijeme za oblikovanje studije omoguuje

istraivau uvrivanje odnosa s participantima i uspostavljanjeuinkovitih modela komunikacije.

Koritenje tehnika sudjelujueg promatranja i dubinskogintervjuiranja nije dovoljno i ne moe biti jamstvo da e istraivanje bitikvalitativno. Istraiva mora interpretirati i razumjeti svjetonazore i

ponaanja sudionika u prouavanoj sredini.

3. Faza smirivanja predstavlja planske odluke na kraju studije. Ovdjeistraivai moraju odluiti kada napustiti podruje istraivanja, imezapoinje finalna obrada i analiza podataka. Nakon toga slijediinterpretacija i prezentacija podataka u narativnoj formi, koji su

potkrijepljeni navodima iz biljeaka i intervjua. Na kraju, istraivai bitrebali opisati svoju ulogu, kako bi itatelj mogao razumjeti odnos koji setijekom studije razvijao izmeu istraivaa i sudionika.

U tijeku svih faza izrade nacrta istraivanja, istraivai estokoriste princip triangulacije ili primjene vie vrsta razliitih metodaobrade i prikupljanja podataka. Denzin navodi etiri osnovna tipatriangulacije:

1. Triangulacija podataka ili koritenje razliitih izvora podatakau studiji.

2. Istraivaka triangulacija ili koritenje razliitih profilaistraivaa.

3. Teorijska triangulacija ili primjena multiplih paradigmi iperspektiva u interpretaciji pojedinanog seta podataka.

4. Metodoloka triangulacija ili primjena multiplih metoda itehnika u prouavanju pojedinih problemnih situacija.

V. Janesick dodaje i peti tip triangulacije, a to je tzv. interdisciplinarnatriangulacija ili primjena vie disciplinarnih podruja u rjeavanjuteorijskih ili praktinih problema.

Kljuno pitanje koje se postavlja jest kako postii visoku razinuvjerodostojnosti kvalitativne studije? Prema Pattonu vjerodostojnostkvalitativnih istraivanja upuuje na ova pitanja:

1. Koje se tehnike i metode koriste da bi se utvrdila konzistencija,valjanost i tonost nalaza?

29


30/38

2. to istraiva unosi u studiju u smislu iskustva i kvalifikacije?3. Koje su glavne pretpostavke studije?

Izrada temeljnog nacrta kvalitativnog istraivanja

Izvoenje nacrta kvalitativnog istraivanja slijedi nekoliko faza koje susvojstvene procesu kvalitativnog istraivanja.

1. Faza refleksije

Ova faza ukljuuje dvije pod-etape:

a) Identificiranje teme ili predmeta istraivanjaOvo je vrlo sloen i dugotrajan postupak, a kljuno pitanje za odabirpredmeta kvalitativnog istraivanja jest identificiranje neega to sadrineije interese kroz odreeno vrijeme. Identificiranje takve temezahtijeva izvjestan stupanj auto-refleksije i kritikog samo-istraivanja.Do istraivakog pitanja moemo doi kroz kliniku ili terensku praksu,iz svakodnevnog iskustva, putem konzultacije s kolegama ili uz pomoliterature koja nam stoji na raspolaganju.

b) Identificiranje paradigmatskih perspektiva

Kvalitativna istraivanja koriste induktivnu metodu, tj. teorija serazvija iz podataka koji se istovremeno prikupljaju i analiziraju na samomterenu. U ovoj fazi istraivanja korisno je istraiti istraivaka pitanja usvijetlu oekivanih rezultata, koji su u neposrednoj vezi s potencijalnimauditorijem i ciljevima istraivanja (jasno postavljena svrha)

2. Faza planiranja

Ova faza ukljuuje:a) Odabir mjesta ili polja istraivanja. Mjesto u kojem e se

studija provesti mora biti paljivo odabrano, te se pritom moraju uvaitisve karakteristike sudionika istraivanja. Istraiva treba posjetiti buduemjesto istraivanja i uoiti da li je dotino mjesto pogodno za obavljanjeistraivanja. Takoer, bilo bi dobro da istraiva preispita potrebe tesredine i u skladu s tim izabere odgovarajuu strategiju istraivanja,zatim, da na vrijeme obavi preliminarne razgovore kako bi na vrijemedobio odobrenje za izvoenje projekta, te da u obzir uzme sredstva

kojima raspolae, a koja su redovito ograniena. Nije poeljno da

30


31/38

istraiva provodi kvalitativnu studiju na svom radnom mjestu jer tadualna funkcija moe dovesti do ozbiljnijih smetnji u izvoenju projekta.

b) Odabir strategije. Istraivaka strategija je odreena prirodomistraivakog pitanja. Svaka strategija nudi naroitu i jedinstvenu

perspektivu koja osvjetljava znaajne aspekte problema istraivanja.Kvalitativni istraiva, stoga nije ogranien na koritenje samo jednestrategije ve on mora znati primjenjivati viestruke strategije kako biizbjegao ogranienja studije. Treba naglasiti da je kvalitativna strategijakoja se primjenjuje u studiji u velikoj mjeri odreena svrhom studije,

prirodom istraivakih pitanja, znanjem i vjetinama, te sredstvimakojima raspolae istraiva.

Tipovi pitanja StrategijaPitanja smisla FenomenologijaDeskriptivna pitanja EtnografijaProcesualna pitanja Bazina teorijaDijaloka pitanja Etno-metodologija

Bihevioralna pitanja: MakroMikro

Sudjelujue promatranjeKvalitativna etologija

c) Metodoloka triangulacija. Zbog razliitih paradigmi i perspektiva, unutar projekta, primjenjuju se viestruke metodeprikupljanja i analize podataka tako da istraiva moe dobiti cjelovitiuvid u pojedina podruja istraivanja. Simultana primjena triju ili viemetoda uobiajena je u kvalitativnim istraivanjima.

d) Priprema istraivaa. Kae se da je kvalitativno istraivanjetoliko dobro koliko je dobar istraiva. Dobri kvalitativni istraivaimoraju biti:

spremni suoiti se sa sredinom koju e prouavati, a to znai damoraju stei povjerenje okoline svojom strpljivou i ustrajnou

fleksibilni i elastini svestrani u koritenju istraivakih metoda i tehnika jer znaju da je

to najbolji mogui nain da se doe do potrebnih informacija ustrajni i svjesni da se terenski rad odvija po fazama pedantni i sistematini u sreivanju dokumentacije, arhiviranju i

metodikom pravljenju biljeki kako bi mogli uoiti fine nijansekoje proizlaze iz intervjua i opservacija

potkovani u socijalno znanstvenoj teoriji kako bi lako moglispoznati odgovarajui meta-teorijski okvir

31


32/38

I na kraju, dobar kvalitativni istraiva mora stalno provjeravatiispravnost dobivenih rezultata pregledom zapisa i dokumenata iz drugihizvora. Svaka nejasnoa i konfuzija u podacima onemoguava daljnji radistraivaa. Ne obeshrabruje ga spor napredak, a u svom intelektualnom

radu on pronalazi smisao, te nastavlja s radom sve dok studija ne budeobjavljena.e) Kreiranje i rafiniranje istraivakih pitanja. Formulacija

istraivakih pitanja odreuje fokus i opseg studije. Istraiva trebapostaviti iroku skalu istraivakih pitanja kako ne bi prerano ograniiostudiju. Pitanje treba postaviti tako da ga se u kasnijim fazama rada moelako rafinirati, a to istraiva moe uiniti tek onda kada shvati dogaanjana mjestu istraivanja. Ako pitanje ne odgovara sredini u kojoj se provodiistraivanje, tema istraivanja se treba odbaciti ili potpuno modificirati, te

je istraiva duan o tome obavijestiti sve sudionike istraivanja.f) Pisanje prijedloga istraivanja. Da bi projekt bio odobrenpotrebno je sastaviti dobar prijedlog koji treba ukazati na atraktivnost idrutvenu relevantnost projekta koji bi zbog toga trebalo subvencionirati.Zato prijedlog treba napisati uvjerljivo, potpuno i profesionalno.Prijedlog treba isticati tri vrijednosti koje cijeni svaka znanstvenadisciplina, a to su konceptualna inovacija, metodoloka rigoroznost, tebogat i plodonosan sadraj, a pisac prijedloga treba se pridravatiosnovnih odrednica prijedloga: razgovijetnosti, utvrivanja konteksta,originalnog pristupa, preciznog opisa metode i specifikacije ciljeva.

Komponente prijedloga:1.NASLOV, PUNI NASLOV PRIJEDLOGA

- POPIS ISTRAIVAA,- UKUPNI TROKOVI,-VREMENSKO TRAJANJE PROJEKTA,

2. STRUKTURA PRIJEDLOGA,-UVOD, SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA,

-PREGLED LITERATURE,-RELEVANTNOST PROJEKTA,-ISTRAIVAKA PITANJA, METODE, OPIS MJESTA I sudionika-POSTUPCI ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA,-POSTUPCI ZA ANALIZU PODATAKA,-ZATITA SUBJEKTIVNIH PRAVA,-TABLINI PRIKAZ PLANOVA RADA,

3. REFERENCE, DODACI,-IVOTOPIS glavnog istraivaa , SAETAK IVOTOPISA ostalihistraivaa ,

-ODOBRENJE ZA IZVOENJE PROJEKTA.

32


33/38

3. Faza ulaska

Ova se faza odnosi na ulazak u polje istraivanja, odnosno na tereni odvija se nakon to se dobije odobrenje za izvoenje projekta.Kako pokucati nekome na vrata i zapoeti prvi razgovor?

Prvih nekoliko dana istraiva se mora nauiti snalaziti u ambijentu, apritom mu moe pomoi organizacijska karta svih sudionika u okruenju.Za vrijeme inicijalnog ulaenja na teren potrebno je da istraiva steknerutinu i usvoji formalna i neformalna pravila ponaanja, a nakon toga setreba na kratko povui i sistematizirati biljeke s terena.

Izbor uzorka. Kada istraiva naui koje uloge igraju i kakav jeodnos meu sudionicima, tek tada moe odrediti informatore ikazivae sa terena. Dobar informator je onaj koji posjeduje znanje iiskustva koja su potrebna istraivau, koji ima sposobnostautorefleksije, koji se zna izraavati, koji ima vremena za razgovori koji eli sudjelovati u studiji.Patton (1990) predlae neke nove tipove uzorka koji bi bili bogati

informacijama:c) uzorak ekstremnih ili devijantnih sluajeva koji se

primjenjuje za izbor sudionika koji posjeduju neke ekstremnekarakteristike

d) uzorak intenziteta odabire sudionike koji su eksperti iliautoriteti na odreenom podruju

e) uzorak maksimalne raznolikosti je proces namjernogodabiranja heterogenog uzorka i promatranje slinosti i razlikau iskustvima sudionika

f) uzorak kritinih sluajeva je izbor sudionika koji suznaajni za otkrivanje kritinih dogaaja, koji se mogugeneralizirati na ostale situacije.

Tehnike intervjua. Preliminarne intervjue istraiva treba postavitidosta iroko, dok se kasniji intervjui trebaju usmjeriti na preciznije

podatke. Posljednja je faza, faza prikupljanja produktivnih podataka kada se konano pojavljuje red i razumijevanje, tepovezivanje dijelova u cjelinu.

Osiguranje rigoroznosti studije. Glavni postupci koje nam moguosigurati znanstvenu korektnost (rigoroznost) studije usko su

povezane s osnovnim metrijskim osobinama kvalitativnih studijakao to su valjanost, pouzdanost, objektivnost i standardiziranost.

33


34/38

Kriterij primjerenosti i prikladnosti podataka. Primjerenostse postie kada je prikupljeno dovoljno podataka, a

prikladnost se odnosi na izbor informacija i modela kojiodgovaraju teoretskim potrebama studije. Pregled i pretraivanje dokumentacije. Provjera studije od strane sekundarnih informatora. Viestruki procjenjivai.

4. Faza povlaenja

U jednom trenutku istraiva dolazi do toke kada postaje lanomzajednice. Tada on gubi osjetljivost za dnevne aktivnosti, gubiobjektivnost prema okolini i identificira se sa lanovima skupine. U tom

je trenutku izgubljen njegov neutralni stav istraivaa, te se on morapovui s polja istraivanja.

5. Faza pisanja istraivakog izvjetaja

Postoje dva naina pisanja izvjetaja:a) pisati izvjetaj tako da itatelj rjeava zagonetku zajedno

s istraivaem b) sumarno prezentirati glavne nalaze koji podravaju

zakljuak

Pitanja: 1. to je znanstvena paradigma?2. U kojoj filozofijsko-epistemolokoj poziciji je utemeljenakvantitativna znanstvena paradigma i koje su joj temeljne znaajke.3. Koja je filozofijsko-epistemoloka osnova paradigme razumijevanja ikoje su njene karakteristike?5. .to je u fokusu kvalitativnih istraivanja?6. Koja su obiljeja kvalitativnih istraivanja?7. Koja su dva naina pisanja izvjea o provedenom kvalitativnom

istraivanju?8. Koje osnovne faze slijedi izvoenje kvalitativnog istraivanja?9. Koje su komponente pisanog prijedloga (projekta) kvalitativnog

istraivanja?

34


35/38

PREPOZNAVANJE METODOLOKE STRATEGIJE

Prepoznavanje razliitih istraivakih metoda i postupakaprimjenjenih u nekoj studiji vano je za istraivae i korisnikeistraivanja.

Veina istraivanja slijedi standardiziranu shemu: obrazloenjeproblema, sakupljanje podataka, analizu podataka, izvoenjezakljuaka.

Iako nerijetko u istraivakoj studiji dolazi do preklapanja, odnosnokombiniranja vie istraivakih metoda (strategija) u veini njih semoe uoiti jasna, prepoznatljiva osnovna strategija premadominantnoj istraivakoj metodi. (Problem razliitih podjela metoda)

Jedna od podjela istraivakih metoda koja minimizira kategorije, amaksimizira razlike je podjela na slijedeih pet istraivakih metodakoje daju mogunosti izbora strategije za odgovore na razliiteistraivake upite:

- Povijesna metoda (primjenom razliitih postupaka iinstrumenata daje odgovore na sva pitanja koja se tiufenomena odgoja i obrazovanja iz prolosti)

- Deskriptivna metoda ( primjenom razliitih postupaka iinstrumenata odgovara na sva pitanja o sadanjem statusu istrukturi fenomena.

- Korelativna metoda odgovora na pitanja o odnosimameusobnim vezama fenomena i njihovih razliitih obiljeja.

- Uzrono-komparativna metoda produbljuje odgovore napitanja o odnosima stavljajui ih u kontekst uzrono-posljedinie povezanosti u prirodnm okruenju.

- Eksperimentalna metoda odgovara na pitanja o zakonitimuzrono-posljedinim odnosima u laboratorijskim

35


36/38

(kontroliranim uvjetima u kojima se iskluuju ostalemogunosti povezanosti.

POVIJESNO ISTRAIVANJE

- prouavanje, razumijevanje i objanjavanje prolih dogaaja- dobro je da je voeno hipotezom- najei postupci su studij i analiza dokumentacije, analiza

sadraja, rjee intervju- traga se za postojeim podacima (primarni i sekundarni)

Primarni dokumenti i izvori imaju veu vrijednost, ali su rjei.Problem je velika koliina sekundarnih izvora (literature).- svaki dokument se podvrgava: a) vanjskoj kritici (autentinost)

i b) unutarnjoj kritici (spoznajna vrijednost).

Primjeri: Istraivanje naina uspostavljanja discipline u koli. to moeposluiti kao izvor podataka? Npr. pismo M. Krlee prijatelju u kojem izraavazabrinutost za neki sluaj fizikog kanjavanja u koli.E. Von Deniken: Crtei u peinama jesu autentini, ali je problem interpretacija.

- Razvoj metoda pouavanja u europskom kolstvu.- Obuhvaenost opim obrazovanjem populacije izmeu 1. i 2. svjetskog rata.

DESKRIPTIVNO ISTRAIVANJE

- odgovara na pitanje ili testira hipoteza o sadanjem stanju

fenomena ili procesa- najei postupci prikupljanja podataka su promatranje, intervju,upitnik, ljestvice procjene stavova itd

- zahtijeva dobro poznavanje vremenske i prostornerasprostranjenosti fenomena, statistikih jedinica koje inepopulaciju, i statistikih metoda opisa i zakljuivanja s uzorka napopulaciju. Izgledaju jednostavno, ali su vrlo zahtjevna.

Primjeri:Kako e na predstojeim izborima glasovati graani u 5. izbornoj jedinici?Kako roditelji procjenjuju svoju uinkovitost u odgoju djece.Kakva je suradnja izmeu kola i obitelji u rjeavanju nasilja?

36


37/38

to roditelji misle o produenju opeg obaveznog obrazovanja?

KORELACIJSKO ISTRAIVANJE

- Odgovara na pitanje jesu li i do koje mjere dvije ili vie varijablipovezane. Obino se neki fenomen (sloena varijabla teorijskikonstrukt) kao to je stanovito ovjekovo ponaanje kao zavisnavarijabla dovodi u vezu s nizom nezavisnih (kriterijskih varijabli.

- Rezultati korelacijskih istraivanja esto slue kao podlogadaljnjim analizama (uzrono-komparativnim ieksperimentalnim)

- Koriste se svi postupci prikupljanja podataka, a primarno onikoji daju podatke u kvantitativnom obliku (mjerne jedinice)

Primjeri:Kakav je odnos izmeu vrste i intenziteta motivacije i kolskog postignua?Koje su osobine linosti povezane s dobrom materijalnom situiranou?Povezanost ocjena iz prethodnog kolovanja s postignuem na studiju.Kakav je odnos izmeu inteligencije i samopotovanja?

UZRONO-KOMPARATIVNO I EKSPERIMENTALNO ISTR.

- Obje metodoloke strategije usmjerene su na utvrivanje uzrokapovezanosti varijabli i ukljuuju grupnu komparaciju nositeljafenomena. U biti se eli otkriti je li jedna ili vie nezavisnihvarijabli (kao uzrok) utjeu na promjene jedne ili vie zavisnihvarijabli (kao posljedice)

- Zakljuivanje se izvodi na temelju pravila logiko-kauzalnihpravila

- Razlika strategija se svodi na to to je kod eksperimentalnogistraivanja, navodni uzrok, nezavisna varijabla manipulirana odstrane istraivaa, a kod uzrono-komparativnog nije nego djelujeod prije i nezavisno od istraivaeve mogunosti upravljanja.

Primjeriuzrono-komparativnih istraivanja:Uinak predkolskog iskustva na socijalnu zrelost djece.Utjecaj spola na poduzetniko ponaanje.Je li zaposlenost majke utjee na odgovornost djece u izvravanju zadaa?

Primjeri eksperimentalnih istraivanja:Utjecaj rjeavanja problemskih zadataka na razvoj matematikih postignua?

37


38/38

Kakva je efikasnost individualizirane, grupne i frontalne nastave kemije?

Na poetku se obino pitamo koja metodoloka strategija odgovaranekom problemu. Meutim to ovisi prije svega o prethodnimspoznajama fenomena, stanja teorijskog okvira od kojeg polazimo inaina formulacije pitanja. Ako fenomen nije opisan niti klasificiranvalja od toga poeti i dizajnirati deskriptivno i/ili korelacijskoistraivanje, a nakon toga moe uslijediti uzrono-komparativno i/ilieksperimentalno istraivanje.

Primjer postupnosti u ostvarivanju razina spoznaje:Tjeskoba i postignue:

1. Anketirati nastavnike i roditelje da se vidi njihovo miljenje o utjecajutjeskobe na postignue.2. Korelacijskim ispitivanjem na veem uzorku utvrditi povezanost varijable

(konstrukta) tjeskobe i postignua)3. Uzrono-koparativnim ispitivanjem na uzorku studenata usporediti

postignua studenata s veim i studenata s manjim stupnjem tjeskobe:4. Stvoriti eksperimentalne (laboratorijske) uvjete u kojima se moe izazivati

vei ili manji stupanj tjeskobe u utvrditi kauzalnu povezanost.

Pitanja: 1. to odreuje metodoloku strategiju u istraivanju?2. Koji su elementi strategije povijesnih istraivanja odgoja iobrazovanja? Navedite primjer istraivakog upita.3. Koji su elementi strategije deskriptivnih istraivanja? Navedite

primjer istraivakog upita.4. Koji su elementi strategije korelacijskih istraivanja ? Navedite

primjer istraivakog upita.5. Koji su elementi strategije uzrono-komparativnog istraivanja?

Navedite primjer istraivakog upita.6. Koji su elementi strategije eksperimentalnog istraivanja? Navedite

primjer istraivakog upita.

38

Documents

Uvod u Metodologiju Teze Predavanja