Organizacija nastave i provjere znanja

UVOD U RAČUNALNU FORENZIKU

TKO ? GDJE?

Predavači Prof.dr.sc. Vedran Mornar vedran.mornar@fer.hr

Prof.dr.sc. Marijan Đurek marijan.djurek@fer.hr

prof.dr.sc. Dinko Begušić begusic@fesb.hr

Ivan Teklić, dipl.ing., laboratorijske vježbe teklic.ivan@gmail.com

Administracija

URL: http://forenzika.unist.hr/Naslovnica/tabid/475/Default.aspx

Ponedjeljak, 09. srpnja 2012.

P1 14.00 - 17.25 D. Begušić Elektronička računala, zapis podataka, Booleova algebra

S1 17.30 - 19.10 I. Teklić Uvod u seminarski rad i dodjeljivanje tema seminarskog rada

Utorak, 10. srpnja 2012.

P2 14.00 - 16.25 D. Begušić Osnovna građa računala

V1 16.40 - 18.15 I. Teklić Dijelovi računala

Srijeda, 11. srpnja 2012.

P3 14.00 - 16.25 V. Mornar Ulazni i izlazni uređaji

V2 16.40 - 18.15 I. Teklić Ulazni i izlazni uređaji

S2 18.25 - 20.00 I. Teklić Konzultacije o temama seminara

Četvrtak, 12. srpnja 2012.

P4 14.00 - 16.25 V. Mornar Uređaji za pohranu podataka (HD, CD, DVD, flash mem.)

V3 16.40 - 18.15 I. Teklić Povezivanje računala

S3 18.25 - 20.00 I. Teklić Konzultacije o temama seminara

Petak, 13. srpnja 2012.

P5 14.00 - 16.25 V. Mornar Programska podrška, sistemska programska podrška, ASCI i GUI sučelja

V4 16.40 - 18.15 I. Teklić Pokazne vježbe rada na Free DOS-u, Linuxu, Windows XP

S4 18.25 - 20.00 I. Teklić Konzultacije o temama seminara

Ponedjeljak, 16. srpnja 2012.

P6 14.00 - 16.25 M. Đurek Aplikativna programska podrška:Procesori teksta

V5 16.40 - 18.15 I. Teklić Rad s programima Notepad, WordPad, Word, Excel, Access

S5 18.25 - 20.00 I. Teklić Konzultacije o temama seminara

Utorak, 17. srpnja 2012.

P7 14.00 - 16.25 M. Đurek Internet preglednici, Internet pretraživači i internetske usluge

V6 16.40 - 18.15 I. Teklić Rad s preglednicima IE, Google Chrome, Opera, Mozilla

Srijeda, 18. srpnja 2012.

P8 14.00 - 16.25 M. Đurek

Održavanje osobnog računala. System Tools, informacije o sistemu,

arhiviranje, restauracija sistema, brisanje podataka i čišćenje tvrdog diska.

Instalacija novog softvera i njegovo ažuriranje

S6 18.25 - 20.00 I. Teklić Konzultacije o temama seminara

Predavanja

Predavanja se pretežno izvode kao PowerPoint

prezentacija

Odabrani dijelovi nastave aktivno se izvode pomoću

prikladnih programskih alata

Prisutnost na predavanjima je obvezna i predstavlja

komponentu konačne ocjene

Slajdovi s predavanja mogu se preuzeti na vlastiti

medij za pohranu na predavanjima

Uz predavanja bit će potrebno koristiti i dopunske

materijale koji se mogu dobaviti putem Interneta

Seminar – praktični dio

Seminar – praktični dio izvodi se u predavaonicama knjižnice i laboratoriju na FESB-u

Prisutnost na seminaru – praktični dio je obvezna i zajedno s vježbama predstavlja jednu od komponenti konačne ocjene.

U laboratoriju seminara student odabire temu seminarskog rada, pribavlja potrebne informacije i uz nadzor asistenta dovršava svoj rad do termina prezentacije.

Laboratorijske vježbe

Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju na FESB-u

Prisutnost na vježbama je obvezna i zajedno sa seminarom – praktični dio predstavlja jednu od komponenti konačne ocjene.

Nakon uvježbavanja određene teme student treba samostalno izraditi vježbu koju mu odredi asistent.

Ovaj samostalni rad se vrednuje, a ukupno će se održati 2 takva ispitivanja usvojenog praktičnog znanja.

Literatura

Darko Grundler: Primijenjeno računalstvo, Sveučilišni udžbenik, Graphis, 2000.

Dodatna literatura:

Vinkoslav Galešev, Lidija Kralj, Gordana Sokol, Zlatan Soldo, Dragan Kovač: Informatika i račualstvo, multimedijski udžbenik informatike i računalstva za srednje škole i gimnazije, SysPrint, 2006.

Criss Posise, Kevin Mandia, Matt Pepe: Incident Response and Computer Forensics, Second Edition, McGraw-Hill, Inc. New York, USA, 2001.

Internet

Elementi ocjenjivanja

Elementi ocjenjivanja • prisustvovanje na predavanju 5

• prisustvovanje na vježbama 5

• 1. vježba 10

• 2. vježba 10

• seminarski rad 30

• test (pismeni dio ispita) 40

Za pozitivnu ocjenu (prolaz) treba ostvariti barem 50,00 mogućih bodova.

Vrednovanje sudjelovanja u

nastavi

Komponente za vrednovanje sudjelovanja u nastavi

• fizičko prisustvovanje na predavanju (vođenje evidencije) 5

• fizičko prisustvovanje na predavanju (vođenje evidencije) 5

Ukupna vrijednost komponente 10

Vrednovanje praktičnog rada

(2 vježbe)

Komponenta: vrednovanje praktičnog rada

opis postavljenog zadatka i ciljeva pretrage 2

opis korištenih (sigurnih) tehnika pretrage 2

sveobuhvatnost (cjelovitost) pretrage 2

nalaz (opažanja) i zaključno mišljenje 2

prilozi (nesporne preslike relevantnih sadržaja) 2

Ukupna vrijednost jedne vježbe 10

Ukupna vrijednost komponente 2 x 10 = 20

Seminarski rad - odabir teme

Prvog dana nastave bit će obznanjen popis tema za seminar (dio završnog ispita) od kojih student odabire jednu prema svom afinitetu.

Nakon konačnog odabira teme student treba odmah započeti rad na prikupljanju potrebnih informacija, a treba ga u grubo definirati do zadnjeg dana predavanja.

Prikupljanje materijala pregled već obrađenih srodnih tema

pretraživanje Internet prostora

knjige i časopisi

vlastita opažanja, mjerenja, istraživanja

instalacija specijaliziranih uređaja predviđenih za priključak na PC

Isprintani seminar koji mora u potpunosti obraditi odabranu temu (naslovnica, sadržaj, uvod, opis problema, razrada teme, zaključak, literatura) treba predati na ocjenjivanje u tajništvu ili u dogovoru s asistentom njegovu .pdf inačicu može dostaviti asistentu e-poštom.

Seminarski rad - vrednovanje

Odabrani seminar koji donosi do 30 ukupnih bodova student mora dovršiti najkasnije 7 dana od završetka predavanja, odnosno mora ga predati na ocjenjivanje do 30.07.2012.

Student mora dobiti 10 ili više bodova iz seminara da bi mogao izaći i na pismeni dio ispita.

Ukoliko je seminar ocijenjen s manje od 10 bodova student mora od asistenta zatražiti novu temu seminara, a rješenje u .pdf formatu dostaviti asistentu e-poštom najkasnije tjedan dana prije najavljenog ispitnog roka.

Pismeni dio ispita

Pravo na dobivanje potpisa i pristup pismenom

dijelu ispita ostvaruju samo oni studenti koji su

tijekom održavanja predavanja i laboratorijskih

vježbi ostvarili 10,0 ili više bodova od 30 mogućih

(10 za prisustvovanje, 2x10 za vježbe koje se

ocjenjuju). U protivnom student je pao predmet i

mora ga ponavljati.

Pismeni dio ispita (test)

Pismeni ispit ima formu testa koji ima određeni broj pitanja, obično 40, s izborom točnog odgovora

Svaki točan odgovor donosi 1,0 bod

Svaki pogrešan odgovor se kažnjava s -0,25 boda

Za prolaz na ovom dijelu ispita potrebno je ostvariti najmanje 16 bodova (40% mogućih).

U slučaju kada student ne ostvari prag, mora ponovno pisati test, a bodovi iz kontinuiranog dijela mu ostaju na snazi.

Ponovljeni ispit

Ukoliko student nije ostvario 10 i više bodova tijekom održavanja predavanja i vježbi nema pravo izlaska na ponovljeni ispit, tj. student mora ponavljati ovaj predmet.

Ukoliko je student ostvario 10 i više bodova tijekom održavanja predavanja i vježbi može izaći na ponovljeni ispit s time da ako nije ostvario 10 ili više bodova za predani seminar dobiva novu

temu,

ako nije ostvario 16 ili više bodova na pismenom dijelu ispita pisat će novi pismeni ispit.

Studenti koji su ostvarili prolaz ali žele, eventualno, popraviti ocjenu trebaju napisati zamolbu i predati ju u tajništvu kako bi mogli pristupiti ponovljenom pismenom ispitu (prethodno ostvareni bodovi se brišu).

Studenti koji su ostvarili prolaz ali žele eventualno popraviti ocjenu izradom novog seminara moraju napisati zamolbu i predati ju u tajništvu pri čemu se stari bodovi za seminar brišu, a novu temu odabire i predlaže asistent

Termini ponovljenih ispita bit će utvrđeni naknadno.

Rangiranje studenata i

dodjeljivanje ocjena

Nakon što su poznati rezultati završnih ispita i ponovljenih ispita, za studente koji su ostvarili prolaz (barem 50,0 ukupnih bodova) oblikuje se konačna rang lista s ocjenama koja će se studentu upisati u indeks

Kriterij dodjeljivanja ocjena je:

91.5-100.0 “izvrstan"

74.0-91.5 "vrlo dobar"

57.5-74.0 "dobar"

50.0-57.5 "dovoljan"

manje od 50 "nedovoljan"

Programska podrška (softver, software)

Programska podrška (softver)

Podjela prema namjeni

sistemska – pokretanje računala, djelotvorno

korištenje računala i priključene opreme

aplikativna - rješavanje konkretnih zadataka

korisnika računala

komunikacijska - povezivanje dislocirane

računalne opreme

za posluživanje baza podataka

za razvoj programskih rješenja

Sistemska programska podrška

Operacijski sustavi omogućavaju

djelotvornu (efikasnu) uporabu računala uz

optimalno iskorištavanje sklopovskih i

programskih komponenti računalnih sustava

Pomoćni programi operacijskog sustava

niz korisnih gotovih rješenja (formatiranje

diska, popravak razrušene datotečne

strukture)

Sistemska programska podrška Operacijski sustavi

Operacijski sustav predstavlja skup programa pomoću kojih se se upravlja radom cjelokupnog računarskog sustava, radom svih programa korisnika i ostalih pomoćnih programa

Važnije značajke operacijskog sustava istovremenost

efikasnost

sigurnost

pouzdanost

općenitost

integriranost

modularnost

Operacijski sustavi

Sistemska programska podrška Operacijski sustavi na osobnim računalima

MS-DOS (MicroSoft Operating System)

UNIX

Linux

Operacijski sustavi MS Windows

Operacijski sustavi za Macintosh računala

Operacijski sustavi za računala poslužioce

Sistemska programska podrška MS DOS

MS DOS 6.22 (1994.) - posljednja samostalna inačica, nadogradnja Windows 1.0 do Windows 3.1

MS DOS 7.0 kao komponenta Windows 95

MS DOS 8.0 kao komponenta Windows ME – posljednja inačica

Forenzičar mora poznavati i ovaj stari OS jer su računala koja rade pod DOS-om još uvijek predmet forenzičke analize iz razloga što neki sporovi traju i po više godina

Sistemska programska podrška UNIX

Ugrađen je obično na veća računala

Osnovne karakteristike istovremeni rad više korisnika (istovremeno

odvijanje više procesa)

hijerarhijski datotečni sustav

razvijen za gotovo sve arhitekture računala (AIX, DEC UNIX (OSF1), HPUX, IRIX, Linux, SCO, SunOS, Ultrix i dr.)

male razlike s korisničkog gledišta, a veće sa stanovišta sistemskog održavanja i računalne forenzike

Operacijski sustav UNIX

Razvijen u Bellovom laboratoriju 1969.

Inačice operacijskog sustava

• ULTRIX (1984.)

• AIX (IBM 1990.)

• Solaris (Sun Microsystems 1991.)

• Linux (studen Linus Torvald 1991.)

Sistemska programska podrška

Linux

Linux je ime za jezgru (engl. kernel) računalnog operacijskog sustava sličnog Unixu, ali najčešće i za cijeli operacijski sustav baziran na toj jezgri.

Linux je dobio ime po svom izvornom autoru Linusu Torvaldsu.

Istaknute distribucije Debian. Veliki međunarodni projekt s filozofijom slobodnog

softvera u osnovi. Osnova za najveći broj drugih distribucija.

Ubuntu. Distribucija temeljena na Debianu, iza koje stoji veliki kapital, što je pomoglo naglom širenju popularnosti.

Mandriva. (bivši Mandrake) Izvorno nastao kao klon Redhat distribucije, razvio se u zasebnu distribuciju jako prilagođenu početnicima.

PCLinuxOS. Distribucija bazirana na Mandrivi, doživjela je nagli proboj na desktopu zbog svoje prijateljskog stava prema početnicima.

Sistemska programska podrška MS Windows

Operacijski sustavi Windows

1995. Windows 95 (prva GUI inačica)

1998. Windows 98 (zadnje Windows 98SE)

2000. Windows ME (Millenium Edition) – neslavno propao

1993. Windows NT 3.1

1996. Windows NT 4.0

2000. Windows 2000 (NT 5.0)

2001. Windows XP (NT 5.1) - vrlo stabilna inačica

2003. Windows server 2003 (NT 5.2)

2007. Windows Vista (NT 6.0)

2009. Windows 7 (NT 6.1)

Na tržište dolazi nakon Windows 3.11 (nadogradnja na MS DOS)

Prvi pravi GUI operacijski sustav koji je podržavao FAT 16 datotečni sustav

podržava FAT 32 datotečne sustave

ima podršku za USB

Predviđen za osobna računala, laptope i servere (poslužioce)

MS Windows NT

Prva verzija Windows NT je bila 3.1

32-bitni operacijski sustav

Windows NT 3.51 (razvoj u dva

smjera)

Windows NT 4.0

Postoji više inačica Windows XP (Home Edition, Professional, Media Center Edition, Embedd, Professional x64 Edition, Professional 64-bit Edition)

Znatno poboljšana grafičko korisničko sučelje, tražilica, novi multimedijski alati

Postoje i brojne primjedbe na rad ovog OS

Najnoviji operacijski sustav s brojnim inačicama za stolna računala, laptope, tablet računala

Inačice: Starter, Home Premium, Professional, Ultimate

Sistemska programska podrška Operacijski sustavi na mobilnim uređajima

Symbian OS

Palm OS

Windows Mobile

Linux

Sistemska programska podrška Moderni operacijski sustavi za mobilne uređaje

MS Windows operacijski sustavi

Pomoćni programi operacijskog sustava

niz korisnih gotovih rješenja

(formatiranje diska, popravak

razrušene datotečne strukture)

Pokretanje računala

Pri pokretanju korisnik može

zaštiti računalo stavljanjem

zaporke u ugrađenu CMOS

memoriju. Ova vrsta zaštite

može se ukloniti prespajanjem

"jumpera" na matičnoj ploči

Uobičajena zaštita pri pokretanju

je stavljanje zaporke uz

korisničko ime. Forenzičkim

softverom (pokretanje s CD-a) se

ova zaštita vrlo lako izbjegava.

Zaštita neovlaštenog pristupa

tvrdom disku,mreži, programu

Zaporka na pristup tvrdom disku

Zaporka na pristup dokumentu

Postavljanje zaporke na arhivu Raspakiravanje arhive

Pristup mrežnim resursima

Interpreteri i prevodioci

Omogućavaju prevođenje korisnikovih rješenja pisanih u prikladnom jeziku (programskom) na mašinski jezik.

Poznatiji interpreteri i prevodioci (kompajleri) BASIC (1964.)

PASCAL (Niklaus Wirth) 1971.-

FORTRAN (FORmula TRANslator, IBM 1954.-)

COBOL (Common Business Oriented Language, CODASYL 1959.)

ADA (razvoj započeo 1975., dovršen 1995.)

Visual Basic, Delphi (Borland)

C ( Dennis M. Ritchie 1970.)

C++ (Bjarne Stroustrup )

SmallTalk, Java (SUN)

PHP (Hypertext Preprocessor) – skriptni jezik

Aplikativna programska podrška

Programi za obradu teksta EDIT, Wordstar, WordPerfect (stari programi)

MS Word 2003, 2007, 2010

Ventura Publisher

TeX

HTML (Hiper Text Markup Language)

Programi za obradu crteža i slika CorelDraw, Corel Photo Paint

Paintbrush, Paint Shop Pro

MS Photo Editor

Painter

Photoshop

Aplikativna programska

podrška Programi za posluživanje baza podataka

Paradox, dBase, Clarion

MS Access

Ingres, Informix, Oracle

Tablični kalkulatori Lotus 123

MS Excell

Antivirus programi Sophos

Avast!

ESET: Nod32

Avira

Internet alati Internet explorer

Netscape

MS FrontPage

Mozilla Firefox

Svojstva grafičkog sučelja

WYSIWYG (What You See Is What You Get) prikaz - što se vidi na ekranu bit će ispisano i na pisaču.

Korištenje grafičkih simbola (ikona)

Lijep i razumljiv prikaz na ekranu

Osiguranje neposrednog rukovanja elementima na ekranu (npr. pomicanje margine dokumenta mišem)

Korisnik uvijek prvo odabire objekt, a zatim označava aktivnost

Osnovna komunikacija s korisnikom s pomoću miša, a dodatna preko standardnih elemenata kao što su izbornici i okviri za vođenje dijaloga

Podržava rad s više aplikacija istovremeno uz istu tehniku rada u svim aplikacijama

Svojstva grafičkog sučelja

Korisnik ne treba poznavati pravila pisanja naredbi da bi pokrenuo željenu akciju.

Nezavisnost akcija pokrenutih kroz GUI o programu koji se izvršava, npr. ispis dokumenta na pisač se obavlja na isti način bez obzira iz kojeg programa pokrenut (Excel, MS Word, CorelDraw...).

Moguća kontrola radnog okruženja s jednog mjesta i razmjena informacija između programa (npr. upotrebom clipboard područja u memoriji).

Tipka

Novi uredski dokument

Otvori uredski dokument

Programi

Dokumenti

Postavljanja

Pronađi

Pomoć

Izvrši

Prekini rad

Windows XP

Prekid rada

Je ste li sigurni da želite:

prekid rada s računalom?

ponovno pokrenuti "podizanje " računala?

zatvoriti sve programe i spojiti se na novog korinika

Smanjenje prozora na minimalnu veličinu

Smanjenje ili povećanje prozora na prethodnu veličinu

Potpuno zatvaranje prozora (aplikacije)

Povećanje prozora na maksimalnu veličinu

Pokretanje nekog programa

1. 2.

3.

Korištenje Help priručnika

1.

2. 3.

Pronalaženje:

datoteke ili direktorija

umreženog računala

lokacije na Internetu

podataka koje obrađuje Microsoft Outlook

po adresaru

Postavljanje:

parametara kontrolne ploče

korištenih pisača

prikaza programa u izvršenju

Kontrolna ploča

Postavljanje pisača

Postavljanje izbornika za prikaz aktivnih programa

Nedavno korišteni dokumenti

Programske grupe i programi

Otvaranje postojećeg dokumenta

Windows NT explorer

Aplikativna programska podrška

Uređivači teksta

MS Office dokumenti

Aplikativna programska podrška

Obrada teksta

Obrada dokumenata uređivači teksta

EDIT (kod MS DOS-a)

vi (kod UNIX-a)

Notepad (kod Windows-a)

procesori teksta

WordPad

MS Office 2003 (Word, Excel, Outlook, Frontpage …)

MS Office 2007 (Word, Excel, Outlook, Access, Publisher …)

MS Office 2010 (Word, Excel, Outlook, Access, Publisher, Visio,

Publisher …)

Notepad

Notepad je elementarni uređivač (editor) teksta koji se može koristiti za izradu jednostavnih dokumenata. Najčešće se koristi za unos, pregled i editiranje tekstualnih datoteka (nastavak .txt), ali ovaj program mnogi koriste i kao najjednostavniji alat za pripremu Web stranica ili pisanje programa, npr. C programa.

Zato što Notepad podržava samo elementarno formatiranje teksta, ne mogu se nehotično u datoteku pohraniti specijalna formatiranja što je vrlo povoljno kada se pripremaju Web stranice ili piše izvorni kôd nekog programa.

Korisnik može svoje Notepad datoteke pohraniti kao Unicode, ANSI, UTF-8, ili big-endian Unicode. Ovi formati omogućavaju veću fleksibilnost kod rada s dokumentima koji koriste različite skupove znakova (character sets).

WordPad

S WordPad-om se mogu kreirati i uređivati jednostavni tekstualni dokumenti ili dokumenti s kompleksnijim formatiranjem i grafikom. Korisnik može u svoj dokument uključiti i sadržaj nekog drugog dokumenta referencirajući na njegov original (link) ili ga ugraditi u novi dokument (embed).

WordPad dokumenti se mogu pohranjivati kao Word dokumenti, tekstualne datoteke, rich text datoteke, tekstualne datoteke za MS-DOS ili Unicode. Unicode koristi 16-bitno kodiranje znakova i trenutno se rabi oko 39000 znakova za razne svjetske jezike od čega čak 21000 za kineske ideografe. Ostatak kombinacija još je otvoren za daljnji razvoj.

Zaslonski uređivač teksta vi

vi je vrlo snažan uređivač ASCII teksta (editor) s velikim brojem različitih mogućnosti (naredbi), a rabe ga korisnici UNIX operacijskih sustava. Osnovne značajke vi editora su postojanje dvaju načina (modova) rada:

komandni mod u kojem se zadaju naredbe vi editora,

mod za upisivanje teksta u kojem svaki utipkani znak na tipkovnici rezultira ispisivanjem utipkanog znaka na zaslonu (echo).

Procesori teksta

Procesori teksta imaju danas daleko veće mogućnosti od samog unosa i obrade teksta. Svi imaju ugrađeno umetanje različitih tipova objekata u osnovni tekst (slike različitih grafičkih formata, tablice, grafikoni, matematičke formule, crteži nacrtani korištenjem vektorske grafike, hiperlinkovi na druge dokumente i sl.).

Najpozantiji su nekad bili WordPerfect, WordStar i Word, a danas dominira MS Word, te u manjem obimu TeX za tekstove s mnogo formula, FreeHand i Ventura u stolnom izdavaštvu (desktop publishing).

MS Word MS Word je snažan program za obradu teksta s mnogim

elementima programa koji se primjenjuju u stolnom izdavaštvu. Korištenjem mogućnosti programa može se na jednostavan i logičan način unositi i uređivati tekst sa svim uobičajenim operacijama: kopiranja, premještanja, pretraživanja, provjere pravilnog pisanja i dr.

Tekst se može oblikovati korištenjem različitih opcija za formatiranje znakova i ulomaka. Stranice, ulomci, fusnote kao i bilo koji drugi elementi dokumenta, mogu se automatski numerirati korištenjem različitih brojevnih formata.

Obrada teksta, ali u ograničenom obimu moguća je i u programima čija je primarna namjena druga. Npr. u tabličnim kalkulatorima (Excel), pri obradi crteža (Corell Draw) i sl.

Novi Word dokument

Novi Excel dokument

Nastavci u nazivu datoteka

Nastavci (ekstenzije) datoteka s primarno tekstualnim podacima ◦ .txt (EDIT, Notepad)

◦ .rtf (WordPad)

Nastavci (ekstenzije) datoteka MS Office ◦ .doc (Word 2003)

◦ .docx (Word 2007, Word 2010)

◦ .xls (Excel 2003)

◦ .xlsx (Word 2007, Word 2010)

◦ .ppt (PowerPoint 2003)

◦ .pptx (PowerPoint 2007, PowerPoint 2010)

◦ .mdb (Access 2003)

Informacije o datoteci

Osvakoj datoteci se na ovaj način mogu dobiti dopunske informacije

Kod ove vrste dokumenata za forenziku su značajni nadnevci i vrijeme nastanka, autor dokumenta

Održavanje računala

All Programs>Accessories>System Tools

System Tools

Backup

Pohranjeni podaci u svrhu čuvanja (backup) mogu se

pronaći na disku, a zatim obnoviti

System Tools

Disk Clean up

Izračunavanje moguće uštede

prostora na tvrdom disku nakon

koje slijedi odabir sadržaja koje

treba izbrisati.

System Tools

Disk Defragmenter

System Tools

System Information

System Tools

System Restore

System Tools

System Restore - odabir nadnevka

Control Panel

Control Panel > Administrative Tools

Control Panel > Administrative Tools > Event Viewer

Programska potpora

(software)

2

Algoritam

• Pravilo (ili skup pravila) kojim se opisuje kako

riješiti neki problem i koje posjeduje sljedeća

svojstva: – algoritam je precizan

– algoritam je jednoznačan

– algoritam obuhvaća konačni broj koraka; svaki korak je opisan

instrukcijom

– za algoritam su definirani početni objekti (koji pripadaju nekoj klasi

objekata) nad kojima se obavljaju operacije

– ishod obavljanja algoritma je skup završnih objekata (rezultat), tj.

algoritam je djelotvoran (effective)

• Postupak obavljanja algoritma je algoritamski

proces

Djelotvorno, ali nije učinkovito?

Abu Ja'far Mohammed ibn Musa

al Khowarizmi

• Abu Ja'far Mohammed

ibn Musa al Khowarizmi

–

– Muhamed, otac Jafarov, sin

Muse iz Khwarizma

• rođen u Khwarizmu, danas

Khiva, Uzbekistan, oko 780.

g.

• umro u Bagdadu, oko 850.

godine.

• jedan od 10 najcjenjenijih

matematičara svih vremena

Zasluge al Khowarizmija • potiče korištenje hindu-arapskih brojeva -

uvodi nulu

• u Bagdadu oko 825. godine napisao knjigu

“Hidab al-jabr w'al-muqubala”

– – Znanost o prenošenju i poništenju

– jabr - prenošenje na suprotnu

stranu jednadžbe

• x - 2 = 12 x = 12 + 2

– muqubala - poništenje jednakih izraza s lijeve

i desne strane jednadžbe

• x + y = y + 7 x = 7

– al-jabr -> algebra

– nematematički (maursko porijeklo):

– algebrista namještač kostiju

Od al Khowarizmija do algoritma...

• vjerovao da se bilo koji matematički problem može raščlaniti na

korake, tj. niz pravila

• u latinskom prijevodu knjige (12. stoljeće) ispred svakog pravila piše

– Dixit Algorizmi - rekao je Al Kowarzimi

– algoritam glasi

• u početku algoritmom se nazivaju samo pravila računanja s

brojevima, kasnije i pravila obavljanja ostalih zadataka u matematici

• u XX stoljeću, pojavom računala, pojam se proširuje na računarstvo,

a zatim i na druga područja

• pravila za postizanje željenog rezultata

Što je algoritam

• precizno opisan način rješenja nekog problema

• jednoznačno određuje što treba napraviti

• moraju biti definirani početni objekti koji pripadaju nekoj

klasi objekata na kojima se obavljaju operacije

– kao ishod algoritma pojave se završni objekti ili rezultati

– konačni broj koraka; svaki korak opisan instrukcijom

– obavljanje je algoritamski proces

• uporabiv, ako se dobije rezultat u konačnom vremenu

• primjeri za nedopuštene instrukcije:

– izračunaj 5/0

– uvećaj x za 6 ili 7

Algoritam

• Algoritam je uporabljiv ako se dobije rezultat u konačnom vremenu

• Vrijeme izvođenja mora biti "razumno"

Primjer: Algoritam koji bi izabirao potez igrača šaha tako da ispita sve moguće posljedice poteza, zahtijevao bi milijarde godina na najbržem zamislivom računalu. Zašto?

20 mogućih prvih poteza bijelog

20 mogućih prvih poteza crnog

> 20 mogućih drugih poteza bijelog

> 20 mogućih drugih poteza crnog itd...

Za 10 poteza svakog igrača, barem 2020 kombinacija ~ 1026

Kad bi se 1 kombinacija analizirala 1 µs, to je 3170979198376 godina!

9

Primjer algoritma – kiseljenje krastavaca

• Početni objekti:

– 5 kg krastavaca, 1 l alkoholnog octa (9%), 30 dag šećera, 10 dag soli,

kopar, papar

• Krastavce i kopar oprati i posložiti u čiste staklenke

• U 2 l vode dodati ocat, šećer, sol i papar

• Zakuhati uz miješanje

• Vruću otopinu uliti u staklenke

• Staklenke zatvoriti celofanom i gumicom

• Složiti staklenke u široki lonac napunjen vodom do grla staklenki

• Zagrijati vodu do 80 stupnjeva. Ako toplomjer nije raspoloživ,

zagrijavati dok se s dna ne počnu dizati mjehurići zraka

• Ostaviti stajati barem 24 sata prije uporabe.

• Završni objekti:

– kiseli krastavci

10

Algoritmi i programi

• Program - opis algoritma koji u nekom

programskom jeziku jednoznačno određuje što

računalo treba napraviti.

• Programiranje – proces opisivanja algoritma

nekim od programskih jezika

• Postupci izrade algoritama nisu jednoznačni te

zahtijevaju i kreativnost.

11

ENIAC – Programiranje

12

Charles Babbage (1791.-1871.)

• Rođen u Londonu, sin bankara.

• Boležljiv u djetinjstvu, zarana se bavio

matematikom, tako da je po početku studija na

Trinity koledžu u Cambridgeu znao i više od

svojih nastavnika.

• 1828. postaje profesor matematike na

Cambridgeu (ali nikada ne predaje), bavi se

magnetizmom, filozofijom i (neuspješno)

politikom.

• 1834. objavljuje svoje najznačajnije djelo On the

Economy of Machinery and Manufactures, gdje

predlaže rani oblik discipline koju danas znamo

pod nazivom Operacijska istraživanja.

• Mrzi glazbu, što susjedi znaju i često mu pod

prozor šalju ulične svirače.

13

Charles Babbage - diferencijalni stroj

• 1823.g. dizajnirao i pokušao izgraditi

svoj diferencijalni stroj za izradu

logaritamskih tablica

• Stroj je trebao biti pokretan vodenom

parom i potpuno automatiziran

• Ideju diferencijalnog stroja napušta

kada mu na pamet dolazi nova i puno

bolja

• Rad na stroju obustavljen 10. travnja

1833.

14

Charles Babbage - analitički stroj

• Novi koncept računala

naziva analitičkim strojem

• Engleski parlament odbio

je financirati projekt jer

prethodni nije bio

dovršen

• Stroj je načinjen od

mehaničkih dijelova

• Prva skica u rujnu 1834.

15

Charles Babbage - analitički stroj

• Stroj koji će izračunati rezultat bilo koje matematičke funkcije nad

bilo kojim skupom ulaznih vrijednosti obavljajući elementarne

računske operacije slijedom koji je zadao matematičar

• Imao je dva osnovna dijela: procesni dio i memoriju

• Upravljan bušenim karticama

– Kartice s ulaznim podacima (Number Cards)

– Kartice koje određuju gdje smjestiti podatke (Directive Cards)

– Kartice koje određuju što načiniti (Operation Cards)

• Za rješenje jedne klase problema priprema se slijed kartica koje

određuju smještaj i operacije, i s tim se skupom kartica može riješiti

proizvoljno mnogo problema iste klase zamjenom kartica s ulaznim

podacima

16

Charles Babbage - analitički stroj

• Babbage za života stroj nije dovršio jer je njegova ideja bila

prenapredna za tadašnju tehnologiju

• 1863. godine Sheutz i Wiberg su konačno izgradili ovaj stroj

• Kako zatražiti rezultat od stroja?

• General major Henry Prevost Babbage, Charlesova sin, 1888.

objavljuje članak Analitički stroj u kojem navodi sljedeći primjer:

Izračunavanje (ab + c)d

• Vrijednosti a, b, c i d izbušiti na kartice i staviti redom na ulaz stroja

• Pripremiti sljedeći slijed kartica o smještaju i upravljačkih kartica

17

Charles Babbage - analitički stroj:

evaluacija (ab+c)d Smještaj Operacija Objašnjenje

1. - Smješta prvu ulaznu veličinu (a) u memoriju 1

2. - Smješta drugu ulaznu veličinu (b) u memoriju 2

3. - Smješta treću ulaznu veličinu (c) u memoriju 3

4. - Smješta četvrtu ulaznu veličinu (d) u memoriju 4

5. - Dohvaća a iz memorije u procesni dio (Mill)

6. - Dohvaća b iz memorije u procesni dio

1 Množi a i b

7. - Sprema rezultat p u memoriju 5

8. - Dohvaća p iz memorije u procesni dio

9. - Dohvaća c iz memorije u procesni dio

2 Zbraja p i c

10. - Sprema rezultat q u memoriju 6

11. - Dohvaća q iz memorije u procesni dio

12. - Dohvaća d iz memorije u procesni dio

3 Množi p i d

13. - Sprema rezultat r u memoriju 7

14. - Ispisuje rezultat r

18

Charles Babbage - analitički stroj

• Nije li prethodni postupak prekompliciran?

• Da, za jednokratno izračunavanje

• Ali, što ako (primjer iz istog članka) osiguravajuće društvo treba

izračunati ratu za policu životnog osiguranja za sve svoje klijente?

• Zaprepaštava sličnost principa građe (memorija, procesor) s

modernim računalima!

• Praktički nema razlike između opisanog slijeda naredbi i

assemblerskog programa na modernim računalima!

19

Ada Augusta Byron, kontesa Lovelace (1815.-

1852.) - prva programerka u povijesti

• Kći iz kratkog braka pjesnika Lorda Byrona i Anne Isabelle Milbanke (rastali su se mjesec dana nakon njenog rođenja)

• Byron je nakon 4 mjeseca zauvijek napustio Englesku i umro u Grčkoj od groznice u ratu za oslobođenje od Turaka 1823. godine – Ada ga nikad nije upoznala

• Majka je željela da Ada ne bude poput svoga oca, i inzistirala je na obrazovanju u matematici i glazbi

• Sa 17 godina Ada susreće Charlesa Babbagea i započenje opsežnu korespondenciju o matematici i logici

20

Ada Augusta Byron, kontesa Lovelace (1815.-

1852.) - prva programerka u povijesti

• 1842. Godine talijanski matematičar Luis Menebrea napisao je rad na francuskom Skica analitičkog stroja kojeg je izumio Charles Babbage

• Babbage je angažirao Adu na prevođenju na engleski, pri čemu je ona dodala niz korisnih opaski

• Razumjela je ideju stroja, ali čak i bolje od Babbagea, njegovu perspektivu – prepoznala ga je kao računalo opće namjene kojim se može izraziti funkcija bilo kojeg stupnja složenosti ili općenitosti

• U svojim opaskama prepoznala čak i moguću primjenu računala u glazbi

• Uz još neke matematičare svoga vremena počela pisati programe da već budu spremni kad se stroj dovrši

• Umrla u Londonu od raka u 37. godini života i sahranjena je kraj oca u Nottinghamu

21

John von Neumann (1903.-1957.)

• Rođen u Budimpešti kao Johann von Neumann, sa šest

godina znao dijeliti osmeroznamenkaste brojeve.

• Studirao i diplomirao kemiju, a doktorirao matematiku

1928. godine. Pozvan na Princeton 1930. gdje postaje

redovitim profesorom 1933. što ostaje do kraja života.

Radi na matematičkoj podlozi za kvantnu fiziku. 1936-

1938. pod njegovim nadzorom doktorira Turing.

• Oko 1940. godine s teorijski razmatranja naglo prelazi na

primijenjena. Za vrijeme rata sudjeluje u izradi atomske,

a nakon rata i hidrogenske bombe. Osjeća potrebu za

korištenjem računala.

• Predlaže arhitekturu elektroničkog računala koja u

načelu vrijedi i danas.

22

Funkcijski von Neumannov model

računala

Procesor

Ulazni dio Spremnik Izlazni dio

Aritmetičko logička jedinka

Upravljačka jedinka

Podaci i instrukcije

Rezultati

Instrukcije Argumenti

Rezultati

23

Primjer

Programski zadatak: s tipkovnice pročitati dva cijela broja, na zaslon ispisati pročitane brojeve i veći od pročitana dva broja

24

Pseudokod koji koristi isključivo termine govornog jezika

pročitaj dva cijela broja

ispiši pročitane brojeve

odredi veći broj

ispiši rezultat

Primjer - nastavak

25

• Pseudokod koji koristi uobičajene simbole

pročitaj (m, n)

ispiši (m, n)

{odredi veći broj}

ako je m > n tada

rez := m

inače

rez := n

ispiši (rez)

kraj

Primjer - nastavak

26

• Dijagram toka

Primjer - nastavak

Početak

pročitaj m, n

rez = m

rez

Kraj

cijeli broj m, n, rez

Ne

rez = n

m > n Da

27

#include <stdio.h>

int main() {

int m, n, rez;

/* ucitaj i ispisi dva cijela broja */

scanf("%d %d", &m, &n);

printf("Ucitani su %d i %d\n", m, n);

/* odredi veci broj */

if ( m > n ) {

rez = m;

} else {

rez = n;

}

/* ispisi rezultat */

printf("Veci broj je %d\n", rez);

return 0;

}

q Kôd u programskom jeziku C

Primjer - nastavak

28

Vrste programske podrške

• Sistemska programska podrška

– Operacijski sustavi (MS-DOS, UNIX/Linux, Windows)

– Uslužni (utility) programi (prevodioci, uređivači teksta):

– Servisi (Internet poslužitelj, poslužitelj baze podataka)

• Aplikativna (namjenska, primijenjena) programska

podrška

– Rješava probleme specifične za neku struku

– Tablični kalkulatori (npr. Excel), obrađivači teksta (npr. Word),

mrežno planiranje (npr. Project)...

– IDE (Integrated Development Environment): sustav za podršku

pri razvoju softvera. Uobičajeno, obuhvaća sintaksno osjetljivi

editor, prevodioc, podsustav za testiranje, itd.

• Visual Studio .NET 2008

29

Redoslijed rješavanja manjih programa

1. Uočavanje (identifikacija) problema i postavljanje programskog zadatka

2. Oblikovanje programa (razvoj algoritma)

3. Konverzija algoritma u logiku razumljivu računalu

4. Kodiranje

5. Upis programskog kôda u računalo

6. Prevođenje (kompilacija) programa

7. Ispravljanje formalnih pogrešaka

8. Kolekcija programa (stvaranje izvršnog programa)

9. Izvođenje programa s test podacima

10. Ispravljanje uočenih logičkih pogrešaka

11.Korištenje programa s aktuelnim podacima

30

Programiranje u užem smislu

Prevodilac izvorni

kôd

objektni kôd

Uređivač teksta (editor)

biblioteka potprograma

Kolektor izvršni kôd

Izvršavanje

pogreške (syntax errors)

pogreške (linker errors)

pogreške (run-time errors)

pogreške (logičke pogreške) rezultati

probni podaci

Instalacija i deinstalacija

softvera

Instaliranje programa

• Programi se na računalo instaliraju jednom, a koriste

višekratno

• Za instalaciju programa potreban je instalacijski medij

(CD, DVD, Flash memorija, odgovarajuće datoteke

preuzete (download) s Interneta).

• Program mora odgovarati korištenom operacijskom

sustavu na računalu (Windows XP, Windows 7, Linux ili

neki drugi )

• Programi koji se preuzmu s Interneta često nisu u obliku

instalacijskog diska nego su u zapakiranom obliku

(.rar, .zip) ili u formi nekih drugih samoraspakiravajućih

datoteka

Kompresija

• Lossless – LZW (Lempel-Ziv-Welch: Abraham Lempel, Jacob

Ziv, Terry Welch)

– Temeljen na rječniku

• Ugrađeno u OS

• Naprednije:

– Winrar, 7-zip, Winzip

• Lossy – Jpeg

Modeli

• Freeware

• Open-source

• Shareware

• Nagware

• Adware

• Postcardware, beerware, donationware…

• Commercial

Freeware

• http://ninite.com/

Shareware

• http://www.tucows.com/

Verzije softvera

– Alpha

– Beta

– Release candidate

– Release (RTM -Released To Manufacturing)

Registracija programskog

proizvoda • Instalacija programa obično ostavlja tragove na više

mjesta na tvrdom disku računala (.log datoteke, .ini datoteke, Registry baza ...)

• Za punu funkcionalnost programa potrebno je program "aktivirati", tj. unijeti odgovarujući sadržaj kojim korisnik dokazuje da kupio pravo korištenja instaliranog softvera.

• Ukoliko korisnik iz bilo kojeg razloga nije u mogućnosti dovršiti postupak instalacije, tj. načiniti i registraciju instaliranog softvera (danas se to obavlja unosom zaporke koja se nalazi u pakiranju kupljenog softvera ili sve češče putem Interneta) tada obično ne može rabiti softver ili može ali u smanjenoj funkcionalnosti)

Uklanjanje softvera - deinstalacija

Proces uklanjanja programa sa računala naziva se

deinstalacija, vrši najčeće

• preko izbornika

StartControl PanelAdd or Remove Programs

Iz ponuđene liste treba izabati program koji treba

ukloniti i "kliknuti" na opciju Remove.

• pokretanjem programa za deinstalaciju koji se nalazi

u programskoj skupini za određenu aplikaciju

StartAll Programsprogramska skupinadeinstalacija

Načini licenciranja sofvera (1)

Danas postoji više raznih oblika licenciranja, tj. vlasničkih prava

• Licence softvera zaštićene vlasničkim pravom, komercijalne licence (Proprietary software licenses), gdje ste dužni za nabavu iste platiti određeni iznos vlasniku licence. Svaki izdavač određuje svoja pravila igre (načine otkupa licenci), u skladu sa svojom poslovnom logikom, ili poslovnim planom. Ukratko, imate pravila i igrate po njima. Primjeri : Microsoft Windows, Adobe Photoshop, Symantec Antivirus, Corel Draw...

• Open source code licence (Otvoreni kod) je najčešći oblik besplatnih licenci za softver. Unutar "open source" licence svim korisnicima je izvorni kod dostupan i mogu ga mijenjati, prepravljati i poboljšavati njegov sadržaj. To znači da uz "open source" programe dolazi i čitav izvorni kod u nekom programskom jeziku. Distribucija izvornog koda je kod "open source" licenci obavezna. Prednosti ovoga su slobodna distribucija i korištenje programa na bilo kojoj platformi u bilo koje svrhe. Ovakav način licenciranja vas isto obavezuje na zaštitu identiteta autorstva koda (ne smijete ukloniti autorovo ime, i označiti softver kao da ste ga vi napisali).

• Creative Commons je temeljen na autorskim pravima, gdje se vlasnici istih odriču nekih prava u korist općeg dobra. Najčešće se koristi kod teksta, audia/videa, fotografija, obrazovnih materijala, dizajna itd...

• Creative commons

Načini licenciranja sofvera (2)

• Računalni programi su zaštićeni kao autorsko djelo na temelju Zakona o autorskom pravu. Prema hrvatskom zakonodavstvu uporaba, odnosno kopiranje, instaliranje, korištenje, prodaja, iznajmljivanje i sl. računalnih programa bez valjane licence, odnosno odobrenja nositelja autorskih prava (proizvođača programa), predstavlja povredu autorskih prava, što povlači građanskopravnu, prekršajnu i kaznenu odgovornost (najčešće ne isključuju jedna drugu).-Zakon o autorskome pravu Republike Hrvatske.

• Najbrži način licenciranja softvera koji koristite je, naravno, kupovina licence za program. Licencu najjednostavnije definiramo kao pravo na korištenje softvera kojom se obvezuje na korištenje legalnog i autentičnog softvera u tvrtki kojom upravljate. Također ona predstavlja jedini pravi dokaz da smo legalno nabavili programski paket. Kupovinom programa ili softverskog paketa ne podrazumjeva kupovinu medija (najčešće CD-a,DVD-a), jer medij je u ovom slučaju samo sredstvo za upotrebu, a ono što zaista plaćamo proizvođaču softvera jeste dozvola za korištenje kupljenog programa, te podršku za isti.

Jednokratna kupnja licence

• Za naziv ovakve licence koristi se engleska riječ "Retail" ili "OEM".

• Najčešći način kupnje jest OEM, koji se najviše koristi kod kupnje Desktop operativnih sistema (OS), vezanih usko za Microsoft proizvode, dok drugi proizvođaći aplikacijskog softvera ipak ostaju na "Retail" načinu distribucije vlastitih softverskih proizvoda.

• Original Equipment Manufacturer – OEM označava fizičku ili pravnu osobu (tvrtku) koja prodaje ili sastavlja, sklapa računala. Ovakvim pristupom distribuciji omogućeno je da korisnici dobiju pravo korištenja, tj. licencu za operativni sistem po znatno nižoj cijeni od tržišne, ali je ta licenca vezana isključivo za to nabavljeno računalo. Kada ono prestaje sa radom, licenca vezana uz to računalo automatski prestaje važiti, te korisnik iste nema više prava koristi softver, u ovome slučaju operativni sistem.

• Najčešće licence za softver koji se kupuje kroz OEM u RH su – Desktop operativni sustavi (Windows XP, Vista, Windows 7)

– Uredske aplikacije ( Microsoft Office 2007/2010)

– Serverski operativni sustavi (Windows 2003/2008, Windows SBS 2003/2008)

Razlika OEM i Retail licence

• OEM proizvodi namijenjeni su za predinstalaciju na hardver prije prodaje krajnjem korisniku proizvoda. Oni su obično bez omota, priručnika, te drugačijoj EULA (End User Licence Agreements)

• EULA za OEM i "Retail" proizvode se razlikuje – dozvola za OEM operativni sustav (npr. licenca za

Windows) ne može se prenijeti s izvornog računala na drugo računalo

– Retail ili FPP verzija Windowsa može se prenijeti na drugo računalo te postoji priručnik i medij zaprijenos na drugo računalo

Ažuriranje SW

• Automatsko

• Ručno

• Problemi

– Bloatware

– Kompatibilnost

– Piratstvo prati korak

Internet

• Internet je javno dostupna globalna paketna

podatkovna mreža koja zajedno

povezuje računala i računalne mreže korištenjem

istoimenog protokola (internet protokol = IP). To je

"mreža svih mreža" koja se sastoji od milijuna

kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža

koje međusobno razmjenjuju informacije i usluge

kao što su elektronička pošta, chat i

prijenos datoteka te povezane stranice i

dokumente World Wide Weba.

Internet

IP-adresa

• IP broj ili IP adresa je jedinstvena brojčana

oznaka računala na internetu. IP adresa je u osnovi

binarni broj, koji je u slučaju trenutno važeće verzije IP

protokola, IPv4, binarni broj 32 bita dug. Često se radi

lakšeg pamćenja IP adrese zapisuju u dekadskoj

notaciji, gdje se 32-bitni broj podijeli na četiri 8-bitna

broja, koji se zatim prikazuju kao četiri decimalna broja

odvojena točkom. Svaki od tih brojeva je u rasponu 0-

255, što je upravo raspon brojeva koji se mogu prikazati

u jednom 8-bitnom binarnom prikazu. IPv6 verzija

protokola predviđa 128-bitne adrese, te se u tom slučaju

može koristiti i heksadecimalni zapis, radi kraćeg oblika i

jednostavnosti. Primjer IP adrese je 172.16.254.1

IPv6

• U IPv6, novi (ali ne još široko korišten) standardni

internet protokol, gdje su adrese 128 bita široke,

što bi, čak i sa velikim dodjelama netblokova,

trebalo zadovoljiti blisku budućnost. Teoretski,

postojalo bi točno 2128, ili 3.403×1038 unikatnih

adresa. Kada bi zemlja bila sačinjena kompletno od

zrna pijeska od 1cm³, onda bi se mogla dodijeliti

jedinstvena adresa svakom zrnu u 300 milijuna

planeta veličine zemlje.

TCP • TCP je jedan od osnovnih protokola unutar IP grupe

protokola. Naziv je kratica

od engleskog naziva Transmission Control Protocol.

Korištenjem protokola TCP aplikacija na nekom

od hostova umreženog u računalnu mrežu kreira

virtualnu konekciju prema drugom hostu, te putem te

ostvarene konekcije zatim prenosi podatke. Stoga ovaj

protokol spada u grupu tzv. spojnih protokola, za razliku

od bespojnih protokola kakav je primjerice UDP. TCP

garantira pouzdanu i isporuku podataka u kontroliranom

redoslijedu od pošiljatelja prema primatelju. Osim toga,

TCP pruža i mogućnost višestrukih istovremenih

konekcija prema jednoj aplikaciji na jednom hostu od

strane više klijenata, gdje su najčešći primjeri za to web

ili poslužitelji e-pošte.

TCP

• TCP podržava neke od najčešće korištenih aplikacijskih

protokola na Internetu, kao što su HTTP (protokol za

pregled web stranica),SMTP (protokol za razmjenu

elektroničke pošte), telnet i SSH (protokole za udaljeni

rad na računalu) i brojne druge.

•

U IP grupi protokola TCP se u slojevitom prikazu nalazi

između samog IP protokola ispod, te aplikacijskih

protokola na sloju iznad.

TCP paket

+ Bitovi 0 -

3 4 - 9 10 - 15 16 - 31

0 Izvorišni port Odredišni port

32 Broj sekvence

64 Broj potvrde

96 Podatkov

ni ofset

Rezerviran

o Zastavice Prozor

128 Checksum Hitni pokazivač

160 Opcionalno

192 Opcije (nastavak) Padding (do

32)

224

Korisnički podaci

TCP portovi

• TCP upotrebljava određen raspon portova kojima razdjeljuje primjenske

programe na strani pošiljatelja i primatelja. Svaka strana TCP konekcije ima

dodijeljenu 16-bitnu oznaku za obje strane aplikacije (slanje, primanje).

Portovi su u osnovi podijeljeni u 3 kategorije: poznati portovi, registrirani

portovi i dinamički/privatni portovi.

• Opće poznati portovi (engleski well known ports) su dodijeljeni od

strane Internet Assigned Numbers Authority,organizacije koja se brine za IP

adresni prostor, vršne domene te druge detalje vezane uz IP protokol. Ovi

portovi su najčešće korišteni od strane sistemskih procesa, koje koriste

poznate aplikacije kada primaju konekcije pasivno slušajući promet na tim

portovima. Neki primjeri opće poznatih portova su: FTP (TCP port

21), Telnet (23), SMTP (25) and HTTP (80). Registrirani portovi se koriste

kod aplikacija krajnjih korisnika kao izvorišni portovi prilikom konektiranja

poslužitelja, kao i za identifikaciju servisa registriranih od trećih

strana. Dinamički/privatni portovi se također koriste na strani aplikacija

krajnjih korisnika, ali nešto rjeđe. Dinamički/privatni protovi imaju samo

lokalno značenje za određenu TCP konekciju. TCP protokol rabi portove od

1 do 65535, tj. ukupno ima 65535 mogućih različitih portova.

WWW

• World Wide Web (skraćeno WWW, W3, ili

samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika a

može se prevesti kao 'svjetska mreža'; u

engleskom riječ web ima značenje razgranate i

isprepletene mreže poput paučine) je jedna od

najkorištenijih usluga Interneta koja omogućava

dohvaćanje hipertekstualnih dokumenata.

Dokumenti mogu sadržavati tekst, slike i

multimedijalne sadržaje a međusobno su

povezani tzv. hiperlinkovima.

WWW

• Za dohvaćanje i prikaz sadržaja koriste se

računalni programi koji se nazivaju web-

preglednici.

• Web se često pogrešno koristi kao sinonim

za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu

kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te

svjetske računalne mreže.

W3C

• World Wide Web Consortium (poznatija

kao W3C) je organizacija koja se bavi

standardizacijom tehnologija korištenih na webu.

• Osnovana je u listopadu 1994. godine u suradnji

između Massachusetts Institute of Technology

(MIT) i Europske organizacije za nuklearna

sitraživanja (CERN). Inicijator osnivanja je

autor weba Tim Berners-Lee koji je u to vrijeme

radio na CERNu.

URL

• URL (akronim za engl. Uniform Resource Locator)

je Web adresa određenog resursa na Internetu. Resurs

na koji pokazuje URL adresa može biti HTML dokument

(web stranica), slika, ili bilo koja datoteka koja nalazi na

određenom web serveru.

• URL adresnu sintaksu prvi put je definirao Tim Berners-

Lee za primjenu na Webu, a trenutno korišteni standardi

su definirani Internetskim standardom RFC 1738.

• URL je jedna od temeljnih inovacija u povijesti Interneta.

Sintaksa ove adrese je smišljena kako bi bila generička,

proširiva, te u mogućnosti prikazati adresu u bilo kojem

setu znakova (uz uporabu ograničenog

seta ASCII znakova).

URL

• http://upload.wikimedia.org/wikipedia/meta/9/

9f/Wikimedia-button1.png je URL adresa koja

određuje gdje se na Webu nalazi resurs -

digitalna slika Wikimedia-button1.png.

Prvi dio URL-a (http://) govori da se tom resursu

može pristupiti preko HTTP protokola, te da se

resurs nalazi na web serveru(točnije hostu) s

nazivom domene "upload.wikimedia.org", a

nakon toga prikazuje putanju kroz strukturu

direktorija na disku toga servera.

URL sintaksa

• scheme://domain:port/path?query_string#fragme

nt_id

• Scheme: "http", “https”, "ftp", "mailto" or "file"

• Domain: google.com ili 72.14.207.99

– http://en.example.org/ = HTTP://EN.EXAMPLE.ORG/

• Port number

– 80, default HTTP port

– 443, default https: port

URL sintaksa

• Query_string

– field1=value1&field2=value2&field3=value3...

– ?first_name=John&last_name=Doe

• Fragment

– http://www.example.org/foo.html#bar

HTML

• HTML je kratica za HyperText Markup

Language, što znači prezentacijski jezik za

kreiranje web stranica. Da bi se web stranice

mogle oblikovati, stvoren je HTML. Pomoću

njega moguće je mijenjati fontove slova po tipu

(obitelji: Arial, Times, Curier itd.), veličini i stilu

(običan, italic, bold ili italic bold). Moguće je

umetati slike u tekst, definirati prored, uvučenost

teksta i drugo.

• HTML je standardizirani jezik, za to se

brine W3C konzorcij.

XML

• XML je kratica za EXtensible Markup Language -

odnosno jezik za označavanje podataka. Ideja je bila

stvoriti jedan jezik koji će biti jednostavno čitljiv i ljudima i

računalnim programima. Princip realizacije je vrlo

jednostavan: odgovarajući sadržaj treba se uokviriti

odgovarajućim oznakama koje ga opisuju i imaju

poznato, ili lako shvatljivo značenje. Format oznaka u

XMLu vrlo je sličan formatu oznaka u npr. HTML jeziku.

Danas je XML jezik vrlo raširen i koristi se za različite

namjene: odvajanje podataka od prezentacije, razmjenu

podataka, pohranu podataka, povećavanje dostupnosti

podataka i izradu novih specijaliziranih jezika za

označavanje. XML je standardizirani jezik i za njegovu

standardizaciju brine se World Wide Web Consortium.

XML primjer

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>

<poruka>

<za>Pero</za>

<od>Kate</od> <naslov>Podsjetnik</naslov>

<tijelo>Otiđi kupiti kruh</tijelo>

</poruka>

Zaglavlje, tijelo

XML roditelj/dijete

Neispravno:

<poruka> ...

<naslov>Podsjetnik</poruka> ...

</naslov>

Ispravno:

<poruka> ...

<naslov>Podsjetnik</naslov> ...

</poruka>

XML braća/sestre

<naslov>Podsjetnik</naslov>

<tijelo>Otiđi kupiti kruh</tijelo>

XML atributi

<poruka>

<za font_face="Arial" font_size="10">Pero</za>

<od font_face="Arial" font_size="10">Kate</od>

<naslov font_face="Arial"

font_size="14">Podsjetnik</naslov>

<tijelo font_face="Arial" font_size="10">Otiđi kupiti

kruh</tijelo>

</poruka>

Javascript

• JavaScript je skriptni programski jezik, koji se izvršava

u web pregledniku na strani korisnika. Napravljen je da

bude sličan Javi, zbog lakšega korištenja, ali nije

objektno orijentiran kao Java, već se temelji na prototipu

i tu prestaje svaka povezanost s programskim jezikom

Java. Izvorno ga je razvila tvrtka Netscape

(www.netscape.com). JavaScript je primjena

ECMAScript standarda.

• JavaScript s AJAX (Asynchronous JavaScript and XML)

tehnikom omogućuje web stranicama komunikaciju sa

serverskim programom, što čini web aplikaciju

interaktivnijom i lakšom za korištenje.

Javascript

<html>

<body>

<h1>My First Web Page</h1>

<script type="text/javascript">

document.write("<p>" + Date() + "</p>");

</script>

</body>

</html>

Javascript

…

<p id="demo"></p>

<script type="text/javascript">

document.getElementById("demo").innerHTML=Date();

</script>

…

Javascript

<html>

<head>

<script type="text/javascript">

function displayDate()

{

document.getElementById("demo").innerHTML=Date();

}

</script>

</head>

<body>

<h1>My First Web Page</h1>

<p id="demo"></p>

<input type="button" onclick="displayDate()">Display Date</button>

</body>

</html>

Javascript

<html>

<head>

/* Umjesto u stranici, kod u datoteci */

<script type="text/javascript" src="xxx.js"></script>

</head>

<body>

</body>

</html>

Javascript

<html>

<head>

<script type="text/javascript">

function show_alert()

{

alert("I am an alert box!");

}

</script>

</head>

<body>

<input type="button" onclick="show_alert()"

value="Show alert box" />

</body>

</html>

Javascript <html>

<head>

<script type="text/javascript">

function show_confirm() {

var r=confirm("Press a button");

if (r==true) {

alert("You pressed OK!");

} else {

alert("You pressed Cancel!");

}

}

</script>

</head>

<body>

<input type="button" onclick="show_confirm()"

value="Show confirm box" />

</body>

</html>

CSS

• CSS je kratica od (eng.) Cascading Style Sheets. Radi

se stilskom jeziku, koji rabimo za opis prezentacije

dokumenta napisanog pomoćumarkup (HTML) jezika.

• Kako se web razvijao, prvotno su u HTML ubacivani

elementi za definiciju prezentacije (<font> tag itd.), ali je

dovoljno brzo uočena potreba za stilskim jezikom koji će

HTML osloboditi potrebe prikazivanja sadržaja (što je

prvenstvena namjena HTML-a) i njegovog oblikovanja

(čemu nam danas služi CSS). Drugim riječima, stil

definira kako prikazati HTML elemente. CSS-om se

uređuje sam izgled i raspored stranice.

CSS

U dokumentu:

<style type="text/css">

h1 { color: blue }

</style>

U posebnoj datoteci:

<link rel="stylesheet" href="xyz.css" type="text/css">

Na webu:

<style type="text/css"> @import

url(http://www.neki.url/neki_stil);

</style>

CSS

Vlastiti stilovi:

<style type="text/css">

.naglaseno { font-size: 24px; font-weight: bold; font-style:

italic; text-decoration: underline; color: #CCCCCC;

background: #333333; }

</style>

…

<p class=“naglaseno">Halo!</p>

RSS

• RSS (kratica od Resource Description Framework Site

Summary, više poznat kao Really Simple Syndication -

stvarno jednostavne vijesti) je skup Web formata

rabljenih za web stranice koje se često osvježavaju, i

sam njih izvor(feed) i preglednici za vijesti iz tog izvora

(RSS readers). RSS izvori postoje najčešće za blogove,

neke novinske internet stranice (portali) ili web stranice

poput Wikipedije koje se učestalo mijenjaju (češće od

jednom dnevno, pa do nekoliko promjena u sekundi).

Čitanje RSS vijesti može biti elegantnije od otvaranja

desetak tabova u omiljenom web pregledniku.

Internetski preglednici

• Internetski preglednik (Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih.

• Najpopularniji preglednici danas su: Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda

Mozilla - imenom Mozilla danas nazivamo spoj Firefoxa i Thunderbirda

Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera

Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft

Safari - besplatan preglednik tvrtke Apple

Google Chrome - besplatan preglednik tvrtke Google

• Korištenje najpopularnijih internet preglednika

• Tržišni udio

Povijest internetskih preglednika

• HTML kao meta-jezik kojim se hipertekstualni dokumenti

mogu opisivati je izmislio Tim Berners-Lee (djelatnik

CERN-a) 1990/1991. godine. Prvi preglednici su bili

strogo tekstualni, a veliku promjenu je 1993. godine

donio NCSA Mosaic - koji je izvorno bio UNIX aplikacija

ali je ubrzo prenijet i na druge operativne sustave.

• 1994. godine je Marc Andreesen (voditelj projekta NCSA

Mosaic) pokrenuo vlastitu tvrtku - Netscape i

izdao Netscape Navigator. Ubrzo nakon toga je

i Microsoft izbacio Internet explorer (IE) - čime je

započet rat preglednika. Zahvaljujući činjenici što je IE

dolazio predinstaliran s Windowsima Microsoft je uspio

postići da se danas koristi u više od 80% računala.

Povijest internetskih preglednika

• Netscape je odgovorio tako što je izvorni kod Netscape-a

pretvorio u otvoreni kod (tj. open source), no to nije

uspjelo zaustaviti opadanje zastupljenosti tog

preglednika. Ipak, iz tog poteza se razvio internetski

preglednik kojeg danas većina stručnjaka drži kao

najboljeg i najsigurnijeg - Mozilla i njegovih izvedenica

kao što je Firefox.

• Od tekstualnih preglednika još uvijek se, iako u vrlo

malom postotku, koriste Lynx i Links.

• Na Linuxu je popularan još i Konqueror, a na Macintosh

OS X se često koristi Safari.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/b/b1/Google_Chrome_2011_Logo.svg

Internet Explorer

Pretraživanje Interneta – opasnosti

• Virusi

• Pop-ups, pop-unders

• Phishing, prijevare

• Sadržaj neprimjeren djeci i maloljetnicima

• Krađa identiteta

Pretraživanje Interneta – zaštita od

opasnosti

• Odgovorno korištenje (izbjegavanje sumnjivih

stranica)

• Antivirusni programi

– Besplatni

• Najčešće samo antivirusni program

– Komercijalni

• Najčešće cijeli paket programa zaštite

• Firewall

Pretraživanje (surfanje) – razne usluge

• E-banking

– PayPal

• U Hrvatskoj uz Visa kartice odnedavno dostupno i

primanje sredstava

• E-kupovina

– ebay

– GroupOn (deal of the day)

Pretraživanje (surfanje) – razne usluge

• Društvene mreže

– Facebook, Google Plus

– Twitter

– LinkedIn

– MySpace, Iskrica…

• Forumi

• Blogovi

• Chat

Vrste preuzimanja sadržaja s Interneta

• Server -> klijent

– “obični” download

– FTP serveri

– Rapidshare i slično

• Usenet – news grupe

• Peer to peer – dijeljenje među korisnicima

– Bittorrent

– Napster, Emule i slično

Vrste preuzimanja sadržaja s Interneta –

nove tehnologije

• Online-storage (cloud storage)

– Dropbox, box.net, skydrive…

• Streaming – YouTube, internet radio…

• Rastući problem piratstva

Internet pretraživači

• Internet pretraživač je program koji omogućava traženje informacija na Internetu. Mogu podijeliti na dvije grupe: meta pretraživači i "pravi" Internet pretraživači.

• Meta pretraživači su programi koji skupljaju informacije o web stranicama koje se nalaze u META oznakama HTML dokumenata.

• Pravi Internet pretraživači su programi koji skupljaju sve dostupne HTML dokumente web stranica i sortiraju i obrađuju iste u svojim bazama podataka. Na web stranicama ovih pretraživača možemo pogledati skupljene informacije u bazi podataka.

Tri najveća pretraživača

Pretraživač Postotak korištenja

Google 85,37%

Yahoo! 6,14%

Bing 3,68%

Baidu (NRK) 2,92%

Ask 0,58%

AOL 0,41%

Excite 0,03%

Google pretraživanje

• Osnovno

– Svi pojmovi

– Fraza

– Još…

• Napredno

Povijest pretraživanja

• Google

• Problem eksploatacije privatnih podataka za

prikaz rezultata pretrage

• http://dontbubble.us/

Wikipedija

• Wikipedija (wiki + enciklopedija) višejezična je,

na Webu zasnovana enciklopedija slobodnog

sadržaja. Ona postoji kao wiki, što

podrazumijeva da se piše u suradnji s brojnim

volonterima, te većinu članaka može mijenjati

svatko s pristupom Internetu i odgovarajućim

web preglednikom.

Wiki

• Wiki predstavlja jednu vrstu sustava za upravljanje

sadržajem (engl. content management system, CMS)

na webu. Uređivanje sadržaja na wikiju obavlja se

putem web-preglednika, koristeći neki jednostavan jezik

za označavanje teksta (engl. markup language) ili

uređivač teksta vrste WYSIWYG (engl. WYSIWYG text

editor), što omogućuje da u njemu sudjeluje širi krug

korisnika. Wiki se najčešće koristi za izradu web-

stranica, javnih ili privatnih, koje nastaju suradnjom

većeg broja ljudi. Primjer takvih stranica je

i Wikipedija koja koristi softver MediaWiki.

• Riječ wiki dolazi iz havajskog jezika i znači 'brzo'.[1]

E-mail

• Elektronička pošta, e-pošta ili e-

mail (eng. electronic mail) prijenos je tekstualnih

poruka (moguće je prilagati i dokumente koji

nisu tekstualni) putem komunikacijskih mreža,

najčešće Interneta.

Elementi e-pošte

• Primatelj(i)

– To, CC, BCC

• Naslov (subject)

• Tijelo poruke (body)

• Potpis (signature)

• Privitak (attachment)

Organizacija e-pošte

• Pretinci

– Inbox, Outbox, Sent, Drafts…

• Reply / Reply to All / Forward

• Kontakti – adresar

• Osnovne smjernice pisanja

– Spell-checking

• Filtriranje

• Spam

E-mail – web usluge

• Gmail

• Yahoo! mail, Hotmail

• freemail.net.hr…

• Microsoft exchange

• 10minutemail – rješava problem spama

E-mail – desktop programi

• Microsoft Office Outlook

• Outlook express (Windows Mail)

• Mozilla Thunderbird

• Opera Mail

Outlook Express 6.0 je zadnja inačica

Ovaj program je u Windows 7 zamijenjen

poboljšanom inačicom koja se sada zove

Windows Mail

Postoji više inačica MS Office u sklopu kojeg

se nalazi i inačica Outlooka.

Zadnja je inačica MS Office 2010

Netiquette

• Netiketa (net etiketa - eng. netiquette) pravila pristojnosti

na Internetu, originalno ponikla na Usenetu, danas se proširila na

skoro svu "elektroničku" komunikaciju.

• Pravila

Razno

• Google Maps

• Google Earth

• Picassa

• True Crypt

• Gadwin PrintScreen

• Skype