Upload
others
View
12
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
UVODNA OBJAŠNJENJA
I. OPSTA OBAVESTENJA O POPISU
Popisi stanovništva u Jugoslaviji
Popis stanovništva od 31 marta 1953
godine četvrti je po redu jugoslovenski popis
stanovništva. Prvi popis, koji je izvršen 31
januara 1921 godine, pružio je podatke o sta-
novništvu neposredno posle Prvog svetskog ra-
ta, odnosno u prvim godinama postojanja Jugo-
slavije. "Drugi popis je izvršen deset godina
kasnije, 31 marta 1931 godine, sa namerom da
se svake desete godine vrše popisi stanovni-
štva. Sledeći popis je, zbog rata koji je na-
stupio, obavljen tek posle 17 godina, tj. 15 marta 1948 godine. Zadatak popisa iz 1948 go-
dine je bio da pruži samo osnovne podatke o
brojnom stanju i strukturi stanovništva Jugo-
slavije posle završetka Narodnooslobodilačkog
rata i u početku izvršenja Prvog petogodi-
šnjeg plana razvitka narodne privrede.'Popis
stanovništva od 31 marta 1953 godine sprove-
den je svega pet godina posle popisa iz 1948
godine sa ciljem da pokaže promene nastale u
tih pet godina snažnog društveno _ekonomskog
razvitka Jugoslavije,'te da pruži detaljnije
podatke o strukturi stanovništva, koje popis
iz 1948 g., zbog toga što je namerno sprove-
den po suženom programu, nije dao. U popisu
1953 posebna pažnja je poklonjena ekonomskim
karakteristikama stanovništva i njegovim bi-
ološko-fertilnim obeležjima, kako bi se dobi-
le informacije o postojećem sastavu stanovni- štva i o izgledima za njegov dalji razvoj.
Teritorije obuhvaćene popisom
Koristeći podatke ova četiri popisa
stanovništva valja voditi računa o razlikama
u terltorijama na koje se odnose. 1921 godine
znatan deo Dalmacije bio je još pod italijan-
skom okupacijom, pa nije obuhvaćen popisom. U
publikacijama rezultata toga popisa u nekim
tabelama su, za nepopisano područje, dati po-
daci prema austro-ugarskom popisu iz 1910 go-
dine, tako da se neke tabele odnose na ćelu
predratnu teritoriju Jugoslavije, \ (sa 11 984
911 stanovnika), a neke samo na popisani deo (sa 11 ^92 730 stanovnika). Teritorija pred-
ratne Jugoslavije obuhvaćena popisom stanov-
ništva 1931 godine, razlikuje se od teritori-
je u 1948 godini za područje Istre i Slove-
načkog Primorja pripojenog Jugoslaviji Ugovo-
rom o miru sa Italijom od februara 1947 godi-
ne. Popis 1953 godine odnosi se na istu teri-
toriju kao i popis 1948 godine koja je izno-
sila ukupno 255 270 km . Prema tome, rezultati
popisa 1953 ne obuhvataju delove srezova Ko-
par i Buje priključene Jugoslaviji na osnovu
Londonskog sporazuma iz oktobra 1954 godine,
čime je ukupna površina Jugoslavije povećana
na 255 804 km2.
Popisivanje „stalnog4* i „prisutnog" stanov
nlitva
Pri poredjenju podataka popisa sta-
novništva, naročito podataka za manje terito-
rijalne jedinice, treba imati u vidu da su
popisi 1921 i 1931 sprovedeni i obradjeni PO
koncepciji „prisutnog stanovništva", dok re- zultati popisa 1948 i 1953 pretstavljaju sta-
novništvo prema mestu stalnog boravka, tj. o-
brada je izvršena po koncepciji „stalnog sta-
novništva".
U 1953 godini samo popisivanje je
vršeno primenjujući uporedo i konceDciju „pri-
sutnog" i koncepciju „stalnog" stanovništva.
Lica koja se u vreme popisa nisu nalazila u
mestu u kome stalno stanuju bila su dvostruko
popisivana i to: u domaćinstvu kome pripadaju
kao privremeno otsutna, a u mestu gde ih je
popis zatekao kao privremeno prisutna. U toku
revizije popisne gradje proveravano je za sva-
ko privremeno prisutno lice da li je u odno*
snom mestu popisano i kao privremeno otsutno,
a zatim je u obradu uzeta samo popisnica iz
mesta stalnog stanovanja tog lica, tj. ona na
kojoj Je lice popisano kao privremeno otsutno.
Na ovaj način rezultati popisa 1953 se odnose
na sva lica stalno nastanjena na odnosnoj te-
ritoriji bez obzira gde ih je popis zatekao.
Vreme popisa
Kako su sem toga pri promenama politicko-te-
ritorijalne podele sečeni i srezovi i opštine, to se prerada rezultata popisa, izazvana tim
promenama, morala ograničiti na podatke koji-
ma se raspolaže za naselja, uzimajući u obzir
promene političko-teritorijalne podele izra-
djeni su, na osnovu tabele 13 konačnih rezul-
tata popisa, pregledi za srezove prema stanju
podele krajem 1954, 1955, 1956 i 1957 godine
(objavljeni u Statističkim godišnjacima od
1955 do 1958 godine), kao i pregled po nase-
ljima, opštinama i srezovima prema stanju sre-
dinom 1958 godine (Knjiga XV rezultata popi-
sa).
Kritični momenat popisa bila je po-
noć izmedju 31 marta i 1 aprila 1953 godi-
ne.Popisni obrasci razdeljeni su domaćinstvi-
ma u toku 30 i 31 marta, a popunjavanje i pri-
kupljanje obrazaca od strane popisivača vrše-
no je 1, 2 13 aprila, tako da je popis tra-
j ao ukupno 5 dana.
Popis naselja i političko-teritorijalna podela
Sadržaj popisa
U četiri jugoslovenska popisa sta-
novništva popisivana su pored stanovništva i
domaćinstva.' U pogledu programa popisivanja
medju popisima su postojale znatne razlike, koje se mogu videti iz sledećeg pregleda pi-
tanja postavljenih u pojedinim popisima sta-
novništva.
Imajući u vidu dosta česte promene
političko-teritorijalne podele u popisu 1953
godine naročita pažnja je posvećena dobijanju
podataka za pojedina; naselja, jer se naselja
pri promenama političko-teritorijalne podele
po pravilu ne dele, pa je podatke za njih mo- guće u celini oduzimati od opštine ili sreza
u čijem sastavu su bila i dodavati jedinici u
čiji sastav su kasnije ušla.
U cilju prethodnog dobijanja što pot-
punijeg spiska naselja, krajem 1952 godine je
izvršen poseban popis naselja. Materijal ovog
popisa poslužio je kao okvir za odredjivanje
popisnih krugova u popisu stanovništva 1953
godine.
Sredjivanje popisne gradje i izrada
rezultata popisa vršena je prema političko-te-
ritorijalnoj podeli koja je bila na snazi u
vreme popisa, tj. 31 marta 1953 godine. Za
vreme obrade popisa i izrade rukopisa knjiga
rezultata popisa u nekoliko navrata je menja-
na političko-teritorijalna podela. Posle pro-
mena izvršenih u 1955.godini, kada je broj
srezova i opština sveden na manje od jedne
trećine dotadanjeg broja, učinjen je pokušaj
da se rezultati popisa prerade po toj podeli,
medjutim, pre nego što je ovaj posao završen
došlo je do daljih promena, tako da su podaci
postali neaktuelni pre nego što su dobljeni.
Pitanj a Da li je pitanje u po- pisu postavljeno i da., li su obradjeni podaci ' 1921 1931 1948 1953
a) Pitanja koja se odnose na stanovništvo
1. Prezime i ime X X X X
2. Pol + + + +
3. Datum rodjenja + + + +
4. Mesto rodjenja (rodni kraj) X + + +
5. Bračno stanje + + + +
6. Koj i je brak po redu - . _ +
7. Starost u vreme stupanja u prvi brak +
8. Broj živorodje- ne dece (samo za žensko stanovni- štvo) + +
9. Broj dece žive u vreme popisa (sa- mo za žensko sta- novništvo)
10. Državljanstvo 11. Narodnost 12. Maternji jezik 13. Odnos prema veri
(veroispovest) 14. Pismenost 15. Školska sprema 16. Zanimanje 17. Položaj u zani-
manju 18. Grana delatnosti
+
+
+
+
x(u) +
+
+
+
+
+
+
+
VI
1921 19'31 1948 1953
x(u)
+ (u)
19. Privredni sektor
20. Sporedno zanima- nje
21. Da li je lice član poljopri- vrednog ili ne- poljoprivrednog domaćinstva
22. veličina zemlji- šnog poseda do- maćinstva čiji je član odnosno lice -
23. Ima li telesne i- li duševne mane
b) Pitanja koja se odnose na domaćinatva
1. Prezime i ime sta- rešine domaćinstva x x x x
2. Da li je domaćin- stvo poljoprivred- no ili nepoljopri- vredno
3. Da li domaćinstvo stanuje u vlasti- toj kući -
4. Ukupna površina zemljišta koje je vlasništvo doma- ćinstva
5. Broj članova do- maćinstva
6. Porodični sastav domaćinstva
7. Članovi domaćin- stva prema polu
8. Članovi domaćin- stva prema sta- rosti
9. Članovi domaćin- stva prema zani- manju
10. Članovi domaćin- stva sa telesnim odnosno duševnim nedostacima
11. Zanimanje stare- šine domaćinstva
+(u)
x(u)
x
x(u)
x(u)
x(u)
x(u)
x('u)
X
x(u)
pitanja koja će omogućiti da se potpunije sa-
gledaju: ekonomski sastav stanovništva, pode-
la stanovništva prema bračnom stanju i stupa-
nju u brak, te fertilitet ženskog stanovni-
štva.
Kod domaćinstava program popisa od
1953 je bio u toj meri proširen, da pos•atra-
nje domaćinstava nije više imalo samo cilj da
se obezbedi potpunost obuhvata stanoynistva,
već i da se domaćinstva u popisu tretiraju
kao posebne popisne jedinice od kojih su tra-
ženi podaci na osnovu kojih ih je moguće gru-
pisati ne samo prema njihovoj veličini, već i
prema drugim karakteristikama, kao što su:
porodični sastav, polna i starosna struktura,
radna snaga domaćinstva i dr.
Iako programom popisa nije bilo pre-
dvidjeno da se posmatraju i porodice kao po-
sebne popisne jedinice, materijal uzorka koji
je obuhvatio oko 2 % domaćinstava iskorišćen
je, po završenoj obradi podataka o domaćin-
stvima, I za posebnu obradu u kojoj su anali-
zom porodičnog sastava svakog domaćinstva formirane porodice. Grupišući ovako izdvojene
porodice prema njihovim opštim karakteristi-
kama, (kao što su tip, sastav, brojnost i dr. osobine porodice'», a zatim i po nekim karak-
teristikama muža odnosno žene, dobijeni su
podaci koji omogućavaju ne samo potpunije sa-
gledavanje porodičnog sastava domaćinstva, već
pretstavljaju i osnov za statistiku porodica,
što u odnosu na našu dosadašnju praksu, pret-
stavlja nov pravac u ispitivanju sastava sta-
novništva.
Popisni obrasci
1) U pregledu su upotrebij eni sledeči znaci i skraćenice:
. + pitanje je postavljeno i obradjeno i ra- spolaže se podacima
x pitanje je postavljeno, ali nije obradje- no odnosno ne raspolaže se podacima
- pitanje nije postavljeno +(u) podaci se nalaze i u tabelama potpune o-
brade, ali je pitanje potpunije obradje- no po uzorku
x(u) pitanje je obradjeno samo po uzorku
Kao što se vidi i kod stanovništva l
kod domaćinstava popis iz 1953 g. je bio po
sadržaju potpuniji od ranijih popisa. Proši-
renje programa popisa sastoji se u dodavanju
Popianica i Liat za domaćinstvo
Osnovni popisni obrasci u popisu
1953 g. bili su: Popianica (obrazac PS-D i Liat za domaćinatvo (obrazac PS-2K U popisu
je bio primenjen princip samoregistracije po
kome su popisivaži snabdeli svako domaćinstvo
potrebnim popisnim obrascima ostavljajući ih,
gde god je to moguće, da ih starešina ili ko-
ji drugi član domaćinstva popuni, te popunje-
ne preda prilikom ponovnog dolaska popisiva-
ča. Zbog toga su popisni obrasci bili sastav- ljeni tako da je uz svako pitanje dato kratko
objašnjenje potrebno za pravilno, upisivanje
odgovora na to pitanje (vidi Popisnicu i List
za domaćinstvo na strani TX">.
VII
Pomoćni obrasci
Da bi sp postigao što potpuniji obu-
hvat popisa i obezbedio Ho bolji kvalitet
odgovora primenjena su i tri pomoćna obrasca, i to: Kontrolnik popisa (obrazacPS-3\ Pomo- ćna popisnica (obrazac PS-la> i Pomoćni list
(obrazac PS-lM.
Kontrolnik popisa bio je primenjen
sa ciljem da se obezbedi potpunost obuhvata
popisa i izbegne eventualno dvostruko popisi-
vanje. U njemu su svakom popisivanu skicom i
opisom opredeljene granice popisnog kruga na
kome je trebalo da izvrši popis. Popisivači su
u Kontrolnik upisivali domaćinstva u kojima
su vršili popis što je omogućilo'kontrolu
potpunosti popisa i pružalo kontrolni podatak
o broju domaćinstava i broju stanovništva po-
pisanog u odnosnom popisnom krugu. U fazi kon-
centracije popisne gradje Kontrolnik je omo-
gućio da se relativno brzo dobiju prvi rezul-
tati popisa, a u toku obrade je poslužio za
kontrolu sredjenosti i potpunosti popisne gradje po popisnim krugovima.
Pomoćnu popi snic.u su primenjivala
lica za koja se unapred znalo da u vreme po-
pisa neće biti u svom domaćinstvu, kao što su: lica na otsluženju vojnog roka ili na
vojnoj vežbi, lica u bolnicama, djaci na ško-
lovanju izvan mesta boravka njihovog Izdrža-
vaoca, lica na putu, sezonski radnici, lica
lišena slobode i si. Ovakva lica su popunjenu
pomoćnu popisnicu ostavljala u domaćinstvu
ili je u posebnim popisnim kovertama dostav-
ljala svojim domaćinstvima. Pomoćna popisnica
je po sadržaju bila istovetna sa osnovnom po-
pisnicom od koje se razlikovala samo po boji
hartije. Tamo gde se zateklo više lica za ko-
ja se znalo da u vreme popisa neće biti u
svojim domaćinstvima (u vojnim jedinicama, u
školama, bolnicama i domovima^, pre popisa je
organizovano popunjavanje pomoćnih popisnica
i njihovo dostavljanje kućama odnosnih lica. Na ovaj naćin je obezbedjeno da su na pitanja
na koja je teško odgovoriti u tudje ime
(napr.'pitanje o zanimanju, •grani delatnosti,
školskoj spremi i dr.), kao i na pitanja sub-
jektivnog karaktera (kao što su: narodnost,
odnos prema veri, pismenost) i za otsutne članove domaćinstva dobljeni tačni i njihovi
lični odgovori.
Pomoćni I i at je bio uveden sa ciljem
da se poboljša kvalitet odgovora na pitanja
o ekonomskim obeležjima stanovništva: zanima-
nje, položaj u zanimanju,' grana delatnosti i
privredni sektor. Sva lica zaposlena u priv-
rednim preduzećima, u ustanovama ili u zadru-
gama dobila su pre popisa na Pomoćnom listu
ispisane odgovore o njihovom zanimanju, polo-
žaju u zanimanju, > grani delatnosti u kojoj
rade i privrednom sektoru. Da bi upisivanje
odgovora- na ova pitanja bilo izvršeno u smi-
slu definicija, nomenklatura i uputstava po-
pisa stanovništva, opštinske popisne komisije
su bile dužne da za ovaj posao osposobe odgo-
varajući broj lica iz svakog preduzeća. Pri-
likom popisa lica u radnom odnosu koja su
primila Pomoćni list prepisivala su iz njega
odnosne odgovore u Popisnicu,• a Pomoćni list
zajedno sa Popisnicom predavala popislvaču.
Organizacija i izvršenje popisa
Popisne komisije
Pripremama, organizacijom i sprovo-
djenjem popisa stanovništva 1953 godine, ru-
kovodile su popisne komisije (Savezna, repub-
ličke, creske, gradske i opatijske), u kojima su,'pored direktora zavoda za statistiku u
kome je komisija radila, bili pretstavnici
resora: unutrašnjih poslova, narodne odbrane,
narodnog zdravlja, školstva, socijalističkog
saveza radnog naroda i sindikata.'
Neposredni organizatori popisa su
bile opštinske popisne komisije, a neposredni
lzvršioci popisa popisivači.'
Popisni krugovi
Da bi se popisom obezbedilo potpuno
obuhvatanje celog područja, opštine su bile
podeljene na popisne krugove. Popisni krugovi
su formirani tako da su uzeta u obzir cela
naselja,• odnosno delovi većih naselja, tako
da se u istom krugu nije moglo naći stanovni-
štvo iz raznih naselja.
Popisni krugovi su numerisani u ok-
viru svake opštine, a svaki popisivao je do-
bio potpun opis granica svog popisnog kruga
sa prostoručno izradjenom skicom na kojoj su
bili ucrtani putevi, blokovi kuća Ili pojedi-
ne kuće i jasno izvučene granice područja ko-
je obuhvata odnosni popisni krug.
Na teritoriji PNRJ bilo je u ovom
popisu ukupno 118 999 popisnih krugova, što
VIII
Federativna Narodna Republika Jugoslavija SAVEZNI ZAVOD ZA STATISTIKU I EVIDENCIJU
Popis slanovniilva 31 marta 1953
POPISNICA
Pre popunjavanja pročitati ćelu popisnlcu! Pre unošenja odgovora na pojedina pitanja
ponovo pročitati uputstvo štampano uz to pitanje!
2a sve što nije jasno pitati popisivača, pa od- govoriti po njegovom nputstvu!
Popisnica se popunjava za svako lice koje je o ponoći izmedju 31 marta i prvog aprila 1933 g. bilo u životu.
Lice koje se u vreme popisa našlo u mestu u kome stalno stanuje, popisuje se u tom mestu (u svom domaćinstvu). U svom domaćinstvu (kao trajno pri- sutno) popisuje se svako lice koje se u vreme popisa nalazi na otsluženju vojnog roka ili na vežbi u JNA. kao i svako lice lišeno slobode.
Lice koje.se u vreme popisa ne zatekne u mestu u kome stalno stanuje (jer se nalazi na putu. u bol- nici i si.) popisuje se i u mestu u kome stalno sta- nuje (domaćinstvo ga popisuje kao privremeno otsutno) i u mestu gde se u vreme popisa lice zatekne ikao privremeno prisutno).
Obrazac P S - 1
Popunjava popisivač
Redni broj popisnog kruga
Redni broj u Kontrolniku popisa
Srez-grad
Opština
Mesto-selo Naselje u sas'avu sela Ulica i kućni broj
Da li se lice popi- suje hao:
trajno prisutno (da, ne)
privremeno otsutno (da, ne)
privremeno prisutno (da, ne)
Popunjava se u
zavodu za statistiku i evidenciju
!• 1 i
J_J
Ako se lice popisuje kao
privremeno ot- sutno, navesti adresu gde se u vreme popisa nalazi a ako je privremeno pri- sutno navesti a- dresti u mestu u kome stalno
stanuje
Nrodna republika
Srez-grad
Opština
Mesto-selo
Naselje u sastavu sela Ulica i kućni broj
i
_l_l
_J
u
i. Prezime, ime oca (sa udate ime muža) i ime
I I I I I
2. Po) (upisati odgovor: muški ili ženski) • •
3. Datum rodjenja dan mesec . godina . 1 I I
4. Mesto rodjenja a) mesto-selo. b) srez_ c) Narodna republika (za lica rođena u ino-
stranstvu država)
5. Bračno stanje [Za lice rođeno posle 31 marta 1939 staviti crtu (—), a za lice rođeno pre toga datuma upisati jedan od odgovora: neoženjen-neudata, oženjen-udata, udovac-udovica,razveden-razvedena]
6. Koji je brak po redu [Na ovo pitanje odgovara lice koje se u vreme popisa nalazi u braku, upisujući odgovor recima, na pr.: prvi, drugi, treii ltd.]
7. Broj navršenih godina starosti prilikom stupanja u prvi brak [Lice koje je do dana popisa stupalo u brak upisuje odgovor brojem, na pr.: 18, 23, 29 itd., a lice koje do popisa nije stupalo u brak stavlja crtu (—)] _
8. Koliko ste ukupno rodili live dece [Na ovo pitanje odgovara svako žensko lice rođeno pre 31 marta 1939, unoseći svu svoju bračnu i vanbračnu decu) _
L_l
!_!
L_l
' I I
i I i
9. Koliko je od te dece sada u iivotu
10. Državljanstvo [Državljanin FNRJ upisuje: FNRJ, a strani državljanin unosi državljanstvo koje imaj _
li. Narodnost [Svako lice upisuje koje Je narodnosti, na pr.: Srbin, Hrvat, Slovenac, Makedonac, Crnogorac, Mađar, Šiptar, Nemac, Italijan, Ceh, Slovak, Turčin, Ciganin itd. Lice jugoslovensko,' porekla, koje nije bliže nacionalno opredel|eno, upisuje: Jugosloven - neopredeljen, a dru- go nacionalno neopredeljeno lice upisuje: nacionalno-neoprede- ljen. Za decu do 10 godina merodavna je izjava roditelja] • • •
12. Matern ji jesik [Upisuje se jezik kojim lice u svom domaćinstvu pretežno govori, odnosno jezik koji samo lice smatra kao svoj maternjl Jezik. Za decu do 10 godina merodavna je izjava roditelja]
13. Odnos prema veri [Lice koje ima određeno versko ubeđenie upi- suje veroispovest koju ispoveda, a lice koje nema nikakvo versko ube- đenje upisuje: bez vere. Za decu do 14 godina merodavna Je Izjava ro- ditelja)
I I I 30
I I I
I I I
l_J
IX
14. Pismenost [Naovo pitanje odgovaraju sva lica rođena pre 31 marta 1948, upisujući jedan od odgovora: čita i piše, samo čita, nepismen. Smatra se da zna da čita I piše ono lice koje zna da pročita 1 da napiše običan tekst Iz svog svakidašnjeg života] _
19. Školska spram» [Na ovo pitanje odgovara svako lice ro- đeno pre 31 marta 1943, navodeći sve škole i razrede kole . le završilo na pr.: 3 razreda osnovne Škole Ili: 4 razreda osnovno škole 12 razreda niže poljodrivredne Škole, ili: 4 razreda osnovne škole; 4 razreda gimnazije; 2 razreda srednje medicinske Škole itd. Ne upisivati tečajeve (kurseve) sem onih za skraćeno svršavanje osnovne škole i učiteljske škole. Lice koje nije završilo ni prvi razred osnovne škole odgovara: bez školske spreme. Lice koja u vreme popisa pohađa školu ne računa razred koji pohađa].
16. Zanimanja TNa ovo pitanje upisuje se odgovor za svako lice bez obzira na godine starosti. Privredno aktivna lica, tj. lica koja primaju za svoj rad platu Hl rade na.svom imanju, u svojoj radnji itd., upi- suju što potpuniji naziv glavnog zanimanja. Kao glavno zanimanje treba navesti onu vrstu posla III onaj neposredan rad koji lice obavlja u cilju pribavljanja sredstava za život, a na koji troši najveći deo svog radnog vremena. Od- govor treba da Je što detaljniji, na pr.: ratar, poljoprivrednik, kopač uglja u jami, automehaničar, građevinski stolar, bravar, ručni slovoslagač. Krojač muškog odela, mesar, učitelj osnovne Škole, profesor gimnazije, sudija, geometar, statističar, direktor rudnika uglja, poslovođa u predionici, knjigovođa, novinar, književnik, blagajnik u burici, arhivar, daktilograf Ha. Nije dobro stavljati opšte nazive za pojedine grupe zanimanja, kao na pr.: seljak, radnik, metalac, grafičar, službenik i si.. Lica koja rade na poslovima običnih nekvalifikovanih radnika upisuju: nekvalifiko- vani radnik. Učenici u privredi upisuju zanimanje za koje se spremaju, na pr.: učenik za ručnog slovoslagača. Lica koja privremeno ne vrše svoje zanimanje, jer se nalaze u JNA, jer su nezaposlena, i si., upisuju svoje po- slednje zanimanje koje su vršila pre odlaska u vojsku, odnosno pre gubitka zaposlenja. Lica sa ličnim prihodima koja nisu privredno aktivna 1 čiji prihod ne proističe Iz njihovog sadanjeg rada, upisuju odgo- vor iz koga će se videti po kom osnovu primaju prihod, na pr.: lični penzioner, uživalac porodične penzije, rentijer itd.. Domaćice, tj. ženska lica starija od 14 godina koja pretežno obavljaju kućne poslove upisuju odgovor: domačica. Izdržavana lica upisuju: dete, đak, ne- sposoban zi rad ltd.]
17. Položaj u zanimanju [Na ovo pitanje odgovaraju samo privredno aktivna lica upisujući jedan od odgovora: radnič; slaibeniä; član zadruge (seljačke radne, odnosno zanatske prolzvođačko-preradivačke); poslodavac, ako u svojoj ra- dinosti upotrebljava ili je u 1952 god. ,up/otrebljavao tuđu radnu snagu (ne računaju se kao tuđa radna snaga učenici u privredi, ni pomažući članovi domaćinstva); samostalan bex radnika, ako u svome poslu ne upotrebljava tuđu radnu snagu (kao na pr. poljoprivrednik koji radi samo sa članovima svoga domaćinstva); pomažući član porodice, ako pomaže starešini domaćinstva u njegovom radu ne primajući za svoj rad platu bilo da radi na po- ljoprivrednom gazdinstvu ili u zanatskoj, ugostiteljskoj ili kojoj drugoj radnji; ačeniR n privredi. Lica koja pri- vremeno ne vrše svoje zanimanje upisuju odgo- vor prema stanju pre prestanka vršenja zanimanja. Lica sa ličnim prihodima, domaćice i izdržavana lica stavljaju crtu (-)] —_
18. Orana delatnostl [Privredno aktivna lica navode delatnost ili vrstu proizvodnje kojom se pretežno bavi pre- duzeće, zadruga,radnja, poljoprivredno ga'dlnstvo u kome lice radi, bez obzira na vrstu posla koju lice obavlja, ftj. bez obzira na njegovo zanimanje. Tako na pr. metalostrugar zaposlen u brodogradilištu neće up!sati „industrija metala" nego: brodogradnja; isto tako šofer kamiona tekstilnog preduzeća neće odgovoriti „drumski saobraćaj", već: teUstilna industrija. Odgovor o grani delatnost! mora biti što potpuniji, na pr.: proizvodnja i raspodela električne energije, crna metalurgija, industrija građevinskog materijala, tekstilna industrija,grafička industrija, poljoprivreda, železnički saobraćaj, trgovina na malo, krojački zanat, stolarski zanat, kulturna i prosvetna delatnost, socijalno staranje, pravosuđe, finansije, delatnost organa državne uprave, društvena organizacija itd. Lica koja privremeno ne vrše svoje zanimanje i lica sa ličnim prihodima (vojnici, penzioneri, invalidi, nezaposlena lica itd.) upisaće: van delat- nosti. Domaćice i izdržavana lica stav- ljaju crtu (—)1 •
19. Privredni sektor [Na ovo pitanje odgovaraju: privredno aktivna lica, zatim lica koja privremeno ne vrše svoje zani- manje (sem ne aposlenih) kao i lica sa ličnim prihodima upisujući, prema mestu zaposlenja odnosno izvoru prihoda, jedan od odgovora: državni; zadružni; društvenih organizacija; privatni. Nezaposlena lica, domaćice i izdržavana lica stavljaju crtu (—)]
20. Sporedno zanimanje [Na ovo pitanje odgovaraju kako privredno aktivna tako i lica sa ličnim prihodima, kao i domaćice i izdržavana lica. Odgovor treba dati sto potpunije tj. prema uputstvu datom za pitanje o glavnom zanimanju (pitanje 16). Pored odgovora o sporednom zanimanju treba dodati da 11 se ono vrši redovno ili povremeno'] — —
AKO SE OVA POPISNICA ODNOSI NA DOMAĆICU ILI IZDRŽAVANO LICI (dete, đak, lice nesposobno za rad i si.) NA PITANJA 21 DO 28 UNOSI SB ODGOVORI O IZDRŽAVAOCU
21. Presime i ime isdrfavaoca
22. Zanimanje [Odgovoriti prema uputstvu za pitanje 16] .
23. Poloiaj u zanimanju (Odgovoriti prema uputstvu za pitanje 17).
24. Orana delatnostl [Odgovoriti pretriV uputstvu za pitanje 18].
15. Privredni sektor [Odgovoriti prema uputstvu za pitanje 19] .
I I 1
J_J
J_l
L_l
' I I ' 50
l_l
I I I
' I '
V I I I
57
X
Uputstvo sa popunjavanje Lista sa domaćinstvo
Ovaj list popunjava se za svako domaćinstvo. Kao domaćinstvo smatra se svaka porodica čiji članovi zajedno stanuju i čine, bilo sami, bilo sa licima koja nisu članovi porodice, kućnu zajednicu, koja zajednički privređuje, odnosno koja zajednički troši prihode svojih članova. Prema tome u članove domaćinstva ubrojiće se i ona lica koja nisu članovi porodice, ali rade, stanuju i hrane se u istoj kućnoj zajednici kao što su kućne pomoćnice, učenici u privredi, sluge u privatnim poljoprivrednim gazdinstvima i si.
Ust za domaćinstvo popuniće se i za svako lice koje živi samo (kao samac) ili stanuje sa licima sa kojima se ne hrani zajednički, niti zajednički troše svoje prihode.
Kod razvrstavanja lica pri upisivanju u List za domaćinstvo treba postupiti na sledeči način:
U grupu I uključiti svakog člana domaćinstva koji je u vreme popisa prisutan u mestu u kome domaćinstvo stalno stanuje. U ovu grupu uključiti i članove domaćinstva koji se u vreme popisa nalaze na otsluženju vojnog roka, na vojnoj vežbi, kao i članove domaćinstva lišene slobode.
U grupu II uključiti svakog člana domaćinstva koji je u vreme popisa privre- meno otsutan iz mesta u kome stalno stanuje. Kao privremeno otsutni članovi doma- ćinstva popisaće se svi oni koji su u vreme popisa iz bilo kojih razloga (službeno, radi lečenja, po privatnom poslu itd.) ne nalaze u mestu stanovanja, ali koji se nisu izdvo- jili (odelili) iz domaćinstva, već na protiv imaju nameru da se po isteku razloga ots"u- tnosti, vrate u domaćinstvo (na pr. lica na putu, u bolnici, đaci na školovanju u drugom mestu itd.).
U grupu III uvrstiti svako lice koje se u vreme popisa zatekne u tom domaćin- stvu kao privremeno prisutno (izvan mesta u kome stalno stanuje), bez obzira na to što će ga i u mestu u kome stalno stanuje u njegovom domaćinstvu popisati (kao pri- vremeno otsutno). To znači da se svako lice koje u vreme popisa nije prisutno u nje- govom domaćinstvu dvostruko popisuje: jedanput kao privremeno otsutno (u njegovom domaćinstvu), a drugi put kao privremeno prisutno u domaćinstvu (bolnici, hotelu i si.), u kome se zatekne I. aprila 1353 godine ujutro.
Bolnice, hoteli, svratišta, domovi, internati itd. popisaće se kao jedno domaćinstvo. Lica koja se u vreme popisa zuteknu u takvim ustanovama, popisaće se kao privremeno prisutna. Ova se lica neće unositi pojedinačno u List za domaćinstvo, već će se na prvoj strani Lista za domaćinstvo u poslednjoj koloni tabele „5. Pregled broja lica popisanih u ovom domaćinstvu" upisati samo njihov ukupan broj. Međutim, ako se radi o licima koja nemaju domaćinstva, pa su u takvoj ustanovi stalno smeštena (na pr. studenti i uče- nici u domovima, starci i nesposobni za rad u domovima), ova lica se popisuju kao stalno nastanjena (trajno prisutna) u mestu u kome se nalazi ustanova (dom) u kojoj stanuju. U ovom slučaju se ovakva lica unose poimence u List zä domaćinstvo. Prema tome lica bez domaćinstva (samci) popisaće se kao trajno prisutna u mestu u kome ih popis zatekne.
Domaćinstva lica zaposlenih u hotelima, bolnicama njavaće svako za sebe posebni List za domaćinstvo.
dr. koja tu i stanuju popu-
Ako domaćinstvo ima više od 12 trajno prisutnih članova upotrebiće dva ili više listova za domaćinstvo.
Federativna Narodna Republika Jugoslavija Obrazac P S - 2 SAVEZNI ZAVOD ZA STATISTIKU I EVIDENCIJU
Popis stanovniitva 31 marta 1953
LIST ZA DOMAĆINSTVO
Pre popunjavanja pročitati uputstvo na četvrtoj strani ovog obrasca I
Za sve što nije jas- no pitati popisiva- ča, pa odgovoriti po njegovom uput- stvul
Popunjava popisivao
Redni broj popisnog kruga
Redni broj u Kontrolniku popisa
Srez-grad
Opština
Mesto-selo Naselje u sastavu sela
Ulica i kućni broj
i I
LJ !
> l I
i i i
l I Prezime i ime starešine domaćinstva, odnosno naziv doma, internata, hotela i td.
I. Zanimanje starešine domaćinstva: .
2. Da li je domaćinstvo poljoprivredno ili nepoljoprivredno [Poljoprivredno do- maćinstvo je ono u kome se preko pola (59°/0) ukupnog radnog vremena svih odraslih članova domaćinstva troši na radove u poljoprivredi) • .
3. Da li domaćinstvo stanuje u vlastitoj kući [Odgovoriti „da", ako je bilo koji član domaćinstva vlasnik ili suvlasnik kuće u kojoj domaćinstvo stanuje]
4. Ukupna površina zemljišta koje je vlasništvo domaćinstva [Na ovo pitanje odgovaraju kako poljoprivredna, tako i nepoljoprivredna domaćinstva upisujući ukupnu površinu koja je vlasništvo bilo kog od članova domaćinstva. Pored površine izražene brojem treba navesti i upotrebljenu jedinicu mere, na pr.3hektara i 10 ari; ili 4 kat. jutra i lOOitvr. hvati].
I I
il
I I
X
5. Pregled bro- ja lica popi- sanih u ovom domaćinstvu
(Popunjava popisi- vao prepisujući J30- datke s. unutrašnje strane ovog obra- sca).
U ovom domaćinstvu je popisano Muških Ženskih Sveg»
1 Trajno prisutnih članova domaćinstva
11 Privremeno otsutnih članova domaćinstva
III Privremeno prisutnih lica
Ukupno popisano lica:
X 1-1 G. Podaci o licima popisanim u ovom domaćinstvu (stanje o ponoći između 31 marta i 1 aprila 1953 godine)
Redni broj
Prezime, ime oca (za udate muža) i ime starešine do- maćinstva i svih trajno prisutnih i privremeno otsutnih
članova domaćinstva i privremeno prisutnih lica
Odnos prema sta- rešini domaćinstva
(žena, sin, kći, gost, potstanar itd.)
P 0 1 (upisati „da" u
odgovarajuću kolonu)
Dan, mesec i godina rođenja
Zanimanje (odgovoriti prema uputstvu za
pitanle 16 u Popisnici)
Ima li lice neki telesni ili duševni nedostatak i koji (slep, gluvonem, bez ruke, uzetu ruku, ili nogu, duševno bolestan i si.) muški ! ženski
I 2 3 4 5 6 7
GRUPA I. TRAJNO PRISUTNI ČLANOVI OVOG DOMAĆINSTVA (Članovi prisutni u vreme popisa i oni koji se.nalaze na otsluženju vojnog roka, na vojnoj vežbl ili su lišeni slobode i si.)
« ! 2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Grupa I. Svega trajno prisutnih članova domaćinstva:
GRUPA II. PRIVREMENO OTSUTNI ČLANOVI OVOG DOMAĆINSTVA (Članovi koji se nalaze na putu, na školovanju, u gostima, na lečenju i si.)
i 2
3
Grupa II. Svega privremeno otsutnih članova domaćinstva:
GRUPA III. PRIVREMENO PRISUTNA LICA U OVOM DOMAĆINSTVU I I I I I I I
1
2
3
Grupa III. Svega privremeno prisutnih lica:
Potpis starešine domaćinstva ili njegovog zamenika,
Potpis popisivača,
je zahtevalo, računajući i rezervne popisiva-
še, 'da se za popis angažuje i obuči oko
130 000 popisivača. Popisivači su prošli kroz
kratki kurs od najmanje tri sastanka na kome
su.se upoznali sa dužnostima popisivača i na-
činom vršenja popisa.
Izvršenje popisa
U dane 30 i 3.1 marta 1953 godine po-
pisivao! su razdelili svima domaćinstvima
svog popisnog kruga popisne obrasce, a 1, 2 i
3, aprila su ponovo obilazili domaćinstva i
uzimali popunjene obrasce, odnosno sami popu-
njavali obrasce (u domaćinstvima u kojima ni-
je bilo lica sposobnog da to učini) upisujući
u njih odgovore koje je dao starešina ili
član domaćinstva.
Popisivači su sredjenu popisnu gr.a-
dju predavali opštinskoj popisnoj komisiji u
kojoj su izradjeni prvi rezultati popisa po
naseljima i za opštinu, pa je materijal za-
jedno sa rezultatima predavan sreskoj popi-
snoj komisiji, u srezu je vršena kohtrola
sredjenosti i potpunosti materijala i izra-
djivani su prvi rezultati o ukupnom broju po- pisom obuhvaćenog stanovništva, pa je sve za-
jedno predavano republičkom zavodu za stati-
stiku u kome je vršena obrada popisa i gde se
čuva popisna gradja.
Kontrola popisa
U okviru popisa stanovništva 1953
godine sprovedeno je, u 249 slučajnim izborom
odredjenih popisnih krugova, posebno kontrol-
no ispitivanje sa ciljem da se utvrdi:
a"» jesu li popisivači popisali sva
lica odnosnog popisnog kruga i je li bilo vi-
šestrukog popisivanja istih lica;
bt koliki je stepen tačnosti odgovo-
ra dobljenih na pojedina pitanja popisnice;
ct u kojoj su meri pismena lica koja
nemaju više od osnovne "kole, a koja su u po-
pisu izjavila da znaju da čitaju i da pišu.
Ova kontrola je organizovana po me- todu uzorka, izvršena je odmah posle pooisa,
tj.'u vremenu od fi do 15 aprila 1953 godine,
a vršili su je kvalifikovani statističari
službenici Saveznog i republičkih zavoda za
statistiku.
Kontrola potpunosti (a) obavljena je
na taj način što je kontralor obišao sve kuće i domaćinstva izabranog popisnog kruga i na
osnovu ispitivanja utvrdjivao broj lica koji
je u svakom pojedinom domaćinstvu trebao bi-
ti popisan. IJporedjujući dobljene'rezultate sa
rezultatima popisa za odnpsne popisne krugove
dobij ena je ocena potpunosti obuhvata popisa, '
Kontrola tačnosti odgovora vršena je
u istih 249 popisnih krugova, s tim što je za
ispitivanje uzet u obzir u seoskom stratumu
osmi, 'a u gradskom deseti deo od ukupnog bro-
ja lica popisanih u odnosnom popisnom krugu.
Odredjeni broj lica (ukupno 3fi 603 lica>, za
koja je trebalo kontrolisati odgovore date u
popisu, biran je pomoću tablica slučajnih brojeva. Kontrolor je postavljao pitanja i
utvrdjivao odgovore koji su trebali biti une-
tl u Popisnicu ne znajući -odgovore koji su
stvarno upisani prilikom popisa. Po završenoj
kontroli vršeno je poredjenje odgovora popisa
i odgovora kontrole, pa su slučajevi neslaga-
nja komisiski ispitivani i u obrascima kon-
trole su vršene ispravke eventualnih grešaka
kontrolora. Ocene izvedene na osnovu poredje- nja pružile su informacije o kvalitetu odgo-
vora na pojedina pitanja iz popisnice. 2)
Kako je u popisu 1953 godine po prvi
put definisano značenje pitanja o pismenosti,
čime je pribiranje odgovora na to pitanje do-
bilo izvesne objektivne osnove, to je kontro-
la tačnosti podataka o pismenosti sprovedena
ispitivanjem jednog dela stanovništva izabra-
nih 249 popisnih krugova putem odgovarajućeg
testa. Ispitano je ukupno 1 439 lica, a test
je obuhvatio tri rečenice za ispitivanje spo-
sobnosti da se pročita i razume pročitani
tekst i tri rečenice za ispitivanje pismeno-
sti. 'Obradivši na odgovarajući način materi-
jal ovog testiranja videlo se da medju licima
koja sebe smatraju pismenima ima i takvih ko-
ja po kriterijumima definicije pismenosti tre- ba smatrati nepismenim,'kao i lica za koja se
ne može uzeti da su u potpunosti pismena.^'
Vidi: S. S. Zarković: Potpunost popisiva- nja, Savezni zavod za statistiku, Studije i analize, sveska 4, Beograd, 1954
2) v Vidi: S.S.Zarković: Greške popisa stanov- ništva, Savezni zavod za statistiku, Stu- dije i analize, sveska 3, Beograd, 1954
•' Vidi: S.S. Zarković i V. Balaban: Ispiti- vanje pismenosti, Savezni zavod za stati- stiku, Studije i analize broj 7, Beoqrad, 1955 a
XIII